Doktrine pomou kao konceptualni okviri rtv programa (Moles):

Demagoka:
trite i profite, u prvom je planu reklamiranje proizvoda s ciljem to
vee potronje, a to se vezuje uz razonodu i uitak
trai se veza izmeu reklame i to veeg broja primatelja (reklame
se emitiraju u sklopu atraktivnih programa - rating)
Dogmatska:
- provodi se pod vodstvom urednikih kolegija
program pod kontrolom politike stranke, religijske oragnizacije ili
drave
propagira se ideologija tako da se iskrivi sociokulturna osnova
publika obino ne primjeuej agendu
nije bitan broj primatelja program je usmjeren ka lidrima javnog
mnijenja - intelektualce koja imaju ima najvei uticaj na formiranje
javnog mnijenja






Kulturoloka
- u osnivi - cjelokupno kulturno naslijee (univerzalna
kultura)
- cilj je usvojiti najbolji mogui izbor iz univerzalne kulture
injenice se ne iskrivljuju ili pojednostavljuju, nego se
prenose u to izvornijem obliku
ne postoje unaprijed zadana mjerila za odreivanje korsiti i
vrijednosti neke kulture - znanje
ova doktrina nije usmjerena na nastajanje neke kulturne
injenice njome se bavi tek kad postane dio opeg znanja
upueni poznavatelj nekog znanja bit e sposoban
shvatiti odreenu kulturnu ili naunu injenicu te je
transformisati u prihvatljivi medijski sadraj

Kreiranje informacija
Kreiranje informacija rezultat je novinarskog rada novinar
kreira informacije, organizuje ih u skupove i ukalapa u iri
kontekst.
Ove informacije stavljaju su u kontekst masovno-medijskih
cjelina, a one su rezultat novinarskog koncipiranja
U svijetu postoji dvojak odnos prema novinarstvu:
- SAD istie se neposredna praksa
Evropa novinarska djelatnost je u drugom planu,
naglasak je na komunikacijskom procesu i njegovim
posljedicama
- Situacija u tranzicijskim zemljama specifina
Poloaj i edukacija novinara

Politika

- Politika pristrasnost - ne odnosi se samo na politike
stranke, nego na i korporacije, ideologije, stereotipe...
- Pristrasnost kao svako sistemsko davanje prednosti jednom
stajalitu
- Profesionalni standardi izvjetavanja
- Etiki kodeksi
- Smjernice
- Zakonski okviri (zakon o zatiti od klevet napr.)
- Objektivnost
- Rokovi
- Pritisci



McQuail - 4 tipa pristranosti (kriteriji: namjera i eksplicitnost):


- Stranaka pristranost namjerna i otvorena, lako ju je otkriti
- Propagandna pristranost namjerna i prikrivena
- Nenamjerna pristranost nenamjerna i otvorena (o emu
izvjetavati, kojim redosljedom, na kojem mjestu u novinama ili
terminu u elektronskim medijima...?)
- Ideoloka pristranost nenamjerna i prikrivena

Thompson uvodi termin reifikacije - mediji prikazuju svijet kao
prirodno ureen i nepromjenjiv, potiskujui zahtjeve onih koji ga
ele mijenjati to zapravo slui ouvanju odreenih interesa
Pristranost se ne moe jednostavno vidjeti i teko je postii
saglasnost u njenom otkrivanju i pravom tumaenju


Propaganda
osim to drava ima mo sprijeiti pristup informacijama, moe ih i
selektivno iriti kako bi promicala i titila interese vladajue garniture
to se moe pretvoriti u upadljivu propagandu
ta opasnost posebno postoji tamo gdje drava posjeduje medije
(nacistika Njemaka)
dodue, politiki akteri mogu se legitimno propagirati oglasi,
reklame, priopenja za novinare...
od drave se i oekuje da potie propagandu koja je od opeg
interesa (recite da nepuenju...), no esto je teko odvojiti interes
javnosti od interesa vladajue stranke
vlade imaju i jedinstven pristup informacijama osim to biraju
koje e pustiti, biraju i novinare koji e ih objaviti (a i novinar moe
davati informacije vlasti)
taktino proputanje informacija: vijesti koje ne idu vladi u prilog ili
loe vijesti poklapaju se s vanijima ili loijima koje e odvui pozornost
rat drave su u toj situaciji blie upotrebi medija u propagandne
svrhe
priopenja za novinare obino se alju blizu dealinea kako
novinari ne bi stigli reagirati, istraiti, dobiti kritike perspektive
konferencije za novinare u SAD-u su otvorene, u VB inaicu
konferencije predstavlja sustav lobija (brifiranje novinara od strane
glasnogovornika)