1.

Kulonov zakon
Mehanika sila uzajamnog djelovanja dva nepokretna punktualna opteredenja Q
1
i Q
2
u homogenoj
sredini direktno je proporcionalna njihovom proizvodu a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog
meusobnog rastojanja r:

Gdje je

tackasta naelektrisanja, k- konstanta

proporcionalnosti,
- dielektricna konstanta,r- rastojanje.

Sile koje djeluju izmedju dva naelektrisanja zavise od tipa naelektrisanja. Ako imamo dva
istoimena naelektrisanja sile ce biti odbojne a ako imamo dva raznoimena naelektrisanja sile ce
biti privlacne.


2. Vektor jaine el. polja?
Vektor elektrinog polja se crta tako da je njegov poetak u takina koju se
vektor odnosi. Osnovna osobina elektrinog polja u okolini naelektrisanog
tela je da na drugo naelektrisano telo uvek to polje deluje elektrinom
silom.
3. Elektrostatika indukcija
Pojava da se na povri naelektrisanog tijela, unijetog uelektrostatiko polje, javljaju tzv. indukovana
naelektrisanja, naziva se elektrostatika (elektrina) indukcija.
4. Pratei efekti elektrine struje:

- Zagijavanje (toplotni efekt)
- Hemijski efekt
- Magnetni efekt
- Svjetlosni efekt
- Fizioloki efekt


5. Elektrini otpor
Elektrini otpor (R) fizikalna veliina kojom se izraava visina napona koji je potreban da bi se
uspostavio protok elektrine struje odreene jaine, to je za mnoge materijale stalna vrijednost.
Omski elektrini otpor je specijalni otpor ija vrijednost ostaje konstantna bez obzira na promjenu visine
elektrinog napona, jaine elektrine struje ili frekvencije. U ovom sluaju vrijedi:


6. Fluks
Magnetni flux ili magnetni tok je fizicka velicina koja opisuje magnetno polje u okolini pokretnog
naelektrisanja. Ukoliko magnetno polje predstavimo magnetnim linijama koje se sire u prostoru tada je flux
broj linija koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu. Oznacava se grckim slovom .
SI jedinica za magnetni flux je Wb (Weber) ili Vs (volt sekunda).
Magnetni flux kroz element normalan na smjer magnetne indukcije je
proizvod vrijednosti magnetne indukcije i elementarne povrsine.
Magnetni flux definisan je skalarnim proizvodom vektora magnetske
indukcije i vektora elementarne povrsine.
Elementarni magnetni flux bit ce:

)
Magnetni flux kroz povrsinu S:

)
Kada je povrsina ravna i polje homogeno:

)
Flux vektora magnetne indukcije kroz ma koju zatvorenu povrsinu jednak je nuli tj polje

vektora je
bezizvorno.

7. 1. Kirhofov zakon
U svakom voru elektrine mree zbroj elektrinih struja koje ulaze u vor jednak je zbroju struja koje
izlaze iz vora, odn.:



gdje je n ukupan broj svih grana gdje struje ulaze ili izlaze iz vora.
Prvi Kirchhoffov zakon vrijedi i za izmjenine elektrine struje i mree:


8. 2. Kirhofov zakon
Jednaina: (E-RI)=0 predstavlja drugi Kirhofov zakon koji glasi:
Algebarska suma EMS u zatvorenoj konturi elektrinog kola jednaka je sumi padova napona na svim
otpornicima u toj konturi. lanovi E imaju pozitivan predznak ako se smjer djelovanja EMS E poklapa sa
smjerom obilaska konture.
9. Ekvivalentna otpornost za serijski vezane otpornike
Otponici koji su vezani serijski, tj. redno, imaju osobinu da kroz sve njih protie ista struja.

Iz tog razloga ekvivalentna otpornost ovako vezanih otpornika se dobija kao suma njihovih pojedinanih
otpora:



10. Ekvivalentna otpornost za paralelno vezane otpornike
Otpornici koji su vezani u paralelu imaju isti potencijal na svojim krajevima.

Reciprona vrednost ekvivalentne vrednosti ukupnog otpora jednaka je sumi recipronih vrednosti svih
otpornika:

Pojednostavljen zapis paralelne veze dva otpornika moe se izvesti ubacivanjem dve vertikalne linije
izmeu njihovih oznaka:

11. Elektrina struja
Elektrinom srtujom nazivamo svako sreeno kretanje elektrinih opteredenja, bez obzira na uzroke in a
vrstu el. opteredenja koji uestvuju u tom kretanju.
12. Omov zakon
Ohmov zakon je temeljni zakon elektrotehnike. Govori o odnosu jaine struje, napona i otpora u strujnom
krugu. Eksperimentalno je utvreno, da de jacina struje kroz vodi biti to veda to je vedi napon meu njegovim
krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen. Matematiki se ovo moe izraziti
formulom.

Om () se uvijek moe napisati kao volt/amper. Jaina struje u strujnom krugu
prporcionalna je naponu, a obrnuto proporcionalna otporu. Gdje je uz
konstantnu temperaturu:
I = jakost struje kroz strujni krug u amperima (A)
U= napon izvora u Voltima (V)
R = ukupan otpor strujnog kruga (otpor troila + otpor elektrinih vodova + unutarnji otpor izvora struje) u
omima ().Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodii zovu omski vodii. Za neke
materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodii zovu neomski.

13. Dulov zakon:

Dulov zakon je fiziki zakon koji pokazuje vezu izmeu toplote, koju stvara elektrina struja koja tee
kroz provodnik. Dobio je ime po Dejmsu Dulu, koji je prouio ovaj fenomen 1840. Dulov zakon se ovako
izraava:

Odnosno energijom:

Efekat zagrevanja provodnika kroz koje protie struja je poznat kao Dulova toplota. Dulov zakon glasi: Koliina
toplote osloboena u provodniku kroz koji protie elektrina struja jednaka je proizvodu kvadrata jaine te
elektrine struje, elektrinoj otpornosti tog otpornika i vremenu proticanja ove struje.

14. Elektrini potencijal:

Elektrini potencijal je energetski parametar koji na odgovarajudi nain definie raspodjeluenergije u
elektrostatikom polju. Elektrini potencijal je skalarna veliina.