Sibenski List, 4. Rujna 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 4. RUJNA 2014. BROJ 2645 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
Biva zgrada Revije nema sve papire
S
T
R
.

8
STR. 7
IGOR MARINOVI SLAVICA JE KRIV JER
NIJE NA VRIJEME POSLAO POMO
DR. BURI KAO TITO
SASLUA SVE, DADE IM ZA
PRAVO, A RADI PO SVOME!
EKA SE: Budui hotel
na obali i dalje u potrazi za
odobrenjem konzervatora
Pomo roditeljima
ili prikupljanje
politikih poena?
SUBVENCIONIRANJE
KOLSKIH KNJIGA
U UPANIJI STR. 2
STR. 4
ibenski list
2 aktualno
ETVRTAK, 4. RUJNA2014.
ibenskilist
Koliko su roditelji morali izdvojiti
novca, zaduiti se kreditno ili posu-
diti novac da bi svoje ake opremili
za novu kolsku godinu, tema je
o kojoj se posljednjih dana govori
na sva usta. kolsko zvono e se
oglasiti u ponedjeljak, a osnovci i
srednjokolci se u razredu moraju
pojaviti s novim knjigama. Tako je
naloio bivi ministar znanosti, ob-
razovanja i sporta eljko Jovanovi,
jer je 'starima' istekao rok od etiri
godine pa ih je trebalo doraditi pre-
ma novom pravopisu, a usto one
moraju biti jeftinije i lake. Je li ba
tako najbolje znaju roditelji koji su
morali 'iskesiti' nekoliko stotina, pa
do dvije tisue kuna za novu 'robu'.
Neki su imali sree, ovisno u kojem
gradu ili opini ive pa su dio troko-
va za kupnju knjiga snosile jedinice
lokalne samouprave. One bogatije,
poput Zagreba, mogu vie, a manje
bogati manje.
Petrina: Ne kupujem glasove,
pomaem najugroenijima!
Najvie ih je, makar na podru-
ju nae upanije, koje nisu mogle
roditeljima priskoiti u pomo niti
s jednom kunom, to zbog siro-
manog prorauna, to iz razloga
to takvu stavku u proraunu nisu
predvidjeli ili isto zbog odreenog
stava koji imaju prema takvom obli-
ku pomoi. Nerijetko se stoga mogu
uti i komentari da neki gradski ili
opinski oci takve poteze ine kako
bi pridobili koji politiki poen. Ro-
diteljima koji ive na rubu egzisten-
cije to je nebitno, vanija im je koja
stotina kuna u novaniku kojom e
'zaepiti' kuni budet.
Kakvu su odluku donijeli o tom
pitanju, upitali smo neke od lokalnih
elnika. Tako Stipe Petrina, naelnik
Primotena kae da bi generalni stav
SUBVENCIONIRANJE UDBENIKA - Pomo roditeljima ili prikupljanje politikih poena?
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
IBENIK
Drava treba donijeti stav o subvencioniranju ili kupnji
kolskih knjiga da se ne stvaraju razlike meu djecom!
o tom pitanju trebao biti donesen
na razini drave, a kako je osnovno
kolstvo obvezno, udbenici bi tre-
bali biti briga drave.
-Nije mi na taj nain potrebno
skupljati politike poene ili glasove.
Na temelju odluke Opinskog vije-
a o provoenju socijalne politike mi
uvijek pomaemo obiteljima kojima
je potrebno, dajui im jednokratnu
pomo. Dakle, onim obiteljima za
koje procijenimo da su socijalni slu-
ajevi iako nisu u sustavu socijale,
kae Petrina. Neke su opine, poput
Ruia ve uvele praksu da poma-
u obiteljima kolaraca i studenata
na poetku svake kolske, odnosno
studentske godine.
Tisno - subvencionira
50 posto
-Uinit emo to i ove godine i po
ueniku osnovne kole isplatiti 600,
za srednjokolce 800, a za nae stu-
dente 1500 kuna. Ta sredstva su pla-
nirana u proraunu i ukupno je to
180.000 kuna, rekao nam je Milan
Buzov, zamjenik naelnika opine. O
moguoj pomoi roditeljima za sub-
vencioniranje cijene kolskih knjiga
razmiljaju u Uneiu. Dodue, oni
nisu planirali sredstva u proraunu
za tu namjenu, ali e, kako nam je
rekao naelnik opine ivko Bulat,
na sljedeoj sjednici Opinskog vije-
a razmotriti mogunost da makar
sa skromnim iznosom pomognu
roditeljima 73-je uenika osnovaca.
Ni Opina Tisno u svojem pro-
raunu za 2014. nema planirana
sredstva za subvencioniranje kup-
nje udbenika, ali je naelnik opi-
ne Ivan Klarin iskoristio svoje pravo
i donio odluku da svim uenicima
osnovnih kola na podruju opine
subvencionira udbenike s 50 posto
iznosa. Ukupno je to 169 uenika,
meu kojima su i uenici Podrune
kole u Betini, koja je u sastavu O
Murterski koji, te uenici iz Betine
Stipe
Petrina
Josip
Begonja
Josip
eleta
Car
Branka
Juriev
Martinev
C
R
O
P
IX
ibenskilist aktualno 3
Drava treba donijeti stav o subvencioniranju ili kupnji
kolskih knjiga da se ne stvaraju razlike meu djecom!
Bilice opremile prvokolce, Drni nema novca za 600
kompleta udbenika, Vodice pomau najpotrebitije,
Rui ve nekoliko godina jednokratno pomae
uenicima i studentima, Tisno subvencionira 50 posto
iznosa, Unei tek treba donijeti odluku, a gradonaelnik
ibenika eljko Buri poruuje:
-Kupnju ili subvencioniranje udbenika osnovnokolcima
trebalo bi regulirati jedinstvenim stavom na razini
drave, da se ne stvaraju razlike meu gradovima, a
posebno ne meu djecom jer je kategorizacija prema
socijalnom kriteriju meu djecom vrlo osjetljiva
koji pohaaju vie razrede u murter-
skoj koli.
-Ne radi se ni o kakvom prikuplja-
nju politikih poena, ve o pomoi
naim sugraanima. Naime, zbog
toga to su ove kolske godine mo-
rali kupiti nove udbenike, primili
smo puno upita i zahtjeva za po-
mo. Rije je ukupno o 100 tisua
kuna koji se roditeljima isplauju
iz proraunske priuve, Klarin e.
Iz proraunskih sredstava Opina
Bilice je ve opremila svojih 19-ero
prvokolaca.
-Naim prvaiima koji pohaaju
Podrunu kolu u Bilicama, koja je u
sastavu O Jurja Dalmatinca ibe-
nik, kupili smo udbenike, pernice i
biljenice. Koliko nas je to kotalo, u
ovom trenutku ne mogu rei jer jo
nismo dobili raun, a platit emo ga
sa stavke socijalnih programa, kae
Josip aleta Car.
Pomo kroz socijalne
programe
Gradovi Drni, Vodice i ibenik
nisu u svojim proraunima planirali
subvencioniranje ili kupnju kolskih
udbenika. Drniki gradonaelnik
Josip Begonja podsjea da je odluku
o izdavanju novih udbenika bivi
ministar Jovanovi donio u svibnju,
a kako se proraun donosi u prosin-
cu, da i imaju bogatiji proraun nisu
mogli tu stavku ukalkulirati, jer nika-
kvih najava a kamoli odluke o novim
udbenicima u to vrijeme nije bilo.
-Iz skromne priuve prorauna
koji je ove godine milijun kuna ma-
nji u odnosu na lani, ne moemo
kupiti udbenike za oko 600 osno-
vaca i srednjokolaca, a usto nam
kao podruju od posebne dravne
skrbi pomae i drava, ree. Roditelji
djece s podruja grada Vodica dobit
e pomo na vlastiti zahtjev.
-Od prole kolske godine po-
maemo najpotrebitijima koji za
kupnju udbenika ne ostvaruju to
pravo drugim oblicima dravnih
mjera, a isplata je iz priuve, rekla
nam je gradonaelnica Branka Ju-
riev Martinev. O temi udbenika
oitovao nam se i ibenski gradona-
elnik eljko Buri.
-Kupnju ili subvencioniranje ud-
benika osnovnokolcima trebalo bi
regulirati jedinstvenim stavom na
razini drave, da se ne stvaraju ra-
zlike meu gradovima, a posebno
ne meu djecom jer je kategorizaci-
ja prema socijalnim komponentama
meu djecom vrlo osjetljiva. Grad i-
benik izlazi u susret obiteljima slabi-
jeg imovinskog stanja razliitim so-
cijalnim programima jednokratnom
pomoi, rekao je Buri.
4 aktualno
ibenskilist
Dr. eljko Buri strano iritira SDP
i Franka Vidovia. Vele da hoda okolo
kao Djed Mraz i daje lana obeanja, bez
pokria. HDZ-ova vlast, kazao je, dii se
projektima koje je naslijedila od njega i
koje su prije napadali, a sada se njima
die poput plae Banj koju su prije na-
zivali otrovanom.
-Nemaju nikakvih uspjeha ni na Podi-
ma i sada govore kako nam ne treba gos-
podarstvo i kako se moramo orijentirati
iskljuivo na turizam to je pogreno. A
to tek rei za Azimut? Buri je, veli Vido-
vi, najprije kazao kako treba preispitati
lokaciju takozvanog greenstagea pored
katedrale i da se s vlasnicima pregovara
o novoj lokaciji, a onda izjavljuje kako
Azimut sa njegovim sadrajima nitko ne
dovodi u pitanje.
Sa svakim lijepo,
ni sa kim iskreno
No, problem je zapravo neto dru-
go problem je to taj Djeda Mraz stil
Buri barem zasad
- vie nego uspjeno
provodi i to je pravi
razlog Vidovieve
nervoze. Vidovi bi
vjerojatno bio naj-
zadovoljniji grado-
naelnikom da je
zaustavio sve nje-
gove projekte i
Banj, i Tvravu sve-
tog Mihovila, a pred
katedralu umjesto
greenstagea doveo
gusle, kao Ante Ku-
lui pred zgradu
upanije u prediz-
bornoj kampanji,
pa da onda Vidovi
i SDP mogu rei evo
sad se vidi tko su oni
a tko smo mi pa po
komodu destruirati
vlast i voditi kultur-
ne ratove izmeu
graana i seljaka,
urbanih i modernih
protiv primitivnih i
zatucanih koji su
u gradu ponovno
upalili mrak nakon
to su ga oni razbu-
dili. No, oni koji su tako razmiljali pod-
cijenili su gradonaelnika, SDP jo oito
ne zna s kim ima posla. Ali lako to SDP
ne zna. Ne zna ni HDZ i tamo je iz da-
na u dan sve vei broj njih koji se polako
poinju pitati iju to politiku dr. eljko
Buri provodi. SDP-ovu, HDZ-ovu ili ne-
ku treu, svoju? Na to pitanje teko da bi
odgovor mogao dati i sam gradonael-
nik, no ve sada je potpuno jasno da su se
svi oni u HDZ-u koji su mislili da e imati
gradonaelnika na dugme ili daljinski
upravlja zeznuli u startu. Dr. Buri e
sve njih sasluati, svima rei kako ih ra-
zumije i kako e on uiniti sve to moe
da im izie u susret, a onda napraviti
po svome. Gradonaelnik svakom kae
ono to misli da ovaj eli uti, a budui da
u ibeniku ljude ne treba itati nego oni
sami kau to im treba, dosad ba i nije
mogao pogrijeiti. Stil diplomacije koji se
u starom Dubrovniku nazivao sa svakim
lijepo, ni sa kim iskreno. Ne zvui ba po-
hvalno, ali je uinkovito zahvaljujui
izmeu ostalog i ovoj vjetini Dubrovnik
je kao drava opstao 500-tinjak godina.
Grad je pozornica
A ni manevarski prostor dr. Buria
nije puno vei. S jedne strane SDP, koji
vlada u dravi a s druge jednako opa-
san ako ne i opasniji - njegov HDZ. I
nekoliko struja u njemu. Na elu jedne
je Ante Kului, a na elu druge upan
Goran Pauk, ujedno i predsjednik GO i-
benika, a lea mu u
Zagrebu, kod Kara-
marka uva kninska
efica Josipa Rimac.
Dosad je dr. Buri
uspjeno vodio poli-
tiku nesvrstavanja
miroljubive aktiv-
ne koegzistencije - s
oba HDZ-ova bloka,
no sada se nakon
sukoba s biskupom
oko Azimuta koji
nezadovoljni u HDZ-
u kuloarski pumpaju
i vie nego ljeviari -
situacija komplicira.
Pauk bi ga podrao,
jer sa slabljenjem
Buria slabi i njegov
poloaj - budui
Kuluiev jaa - no
to ako Karamarko
stane na suprotnu
stranu, protiv Buri-
a? S druge strane,
postavlja se pitanje
to HDZ,realno,
uope moe Buriu,
koji je neposredno
izabran nije to Gor-
dan Baraka pa da se
sastane O i u pet minuti se dogovori
smjena i osigura veina u Skuptini koja
e to i provesti. A tko zna kako bi se u
tom sluaju postavio koalicijski partner
HSP-AS, bez kojeg HDZ nema veinu u
Gradskom vijeu. U svakom sluaju, svi
oni koji su mislili da e se u ibenskoj
politici nakon ljeta spavati mirno pre-
varili su se. Uostalom, zar nismo sami
rekli grad je pozornica? Pa nije to samo
turistika finta...
PIE: ZDRAVKO PILI
I SDP i HDZ su u koli sjedili
na uima ako se pitaju iju
politiku vodi gradonaelnik
dr. eljko Buri. Nesvrstanih
kao i Tito - saslua sve, dade
im za pravo, a radi po svome!
GOVOREI OTVORENO
Dosad je dr. Buri uspjeno
vodio politiku 'nesvrstava-
nja' miroljubive aktivne
koegzistencije - s oba HDZ-
ova bloka, no sada se nakon
'sukoba s biskupom' oko
'Azimuta' koji nezadovolj-
ni u HDZ-u kuloarski pum-
paju i vie nego 'ljeviari'
- situacija komplicira. Pauk
bi ga podrao, jer sa slablje-
njem Buria slabi i njegov
poloaj - budui Kuluiev
jaa - no to ako Karamarko
stane na suprotnu stranu,
protiv Buria? S druge
strane, postavlja se pitanje
to HDZ, realno, uope moe
Buriu, koji je neposredno
izabran nije to Gordan
Baraka pa da se sastane O
i u pet minuta se dogovori
smjena
KATARINA RUDAN
IBENIK
ibenska pria o rasprenom
hotelu, koja je poela u prolje-
e 2013. godine, a nastavljena
osnivanjem Udruge privatnih
iznajmljivaa u staroj gradskoj
jezgri 'Raspreni hotel ibenik',
tehniki je okonana u svibnju
ove godine otvaranjem recepcije
u staroj gradskoj jezgri, u Ulici
don Krste Stoia 1. Ako je sudi-
ti prema prvim mjesecima rada,
pria se uspjeno nastavlja, a s
obzirom na to da je rije o svo-
jevrsnom pilot projektu jedinog
integriranog ibenskog, ali i hr-
vatskog hotela, svaka je sugesti-
ja dobro dola, kau u Udruzi.
Na recepciji 'Rasprenog hote-
la' zaposlena je Ana Guberina
i Lucija Baeli, organizatorice
poslovanja. U razgovoru s Anom
doznajemo da Udruga trenutno
broji 34 privatna iznajmljivaa u
staroj gradskoj jezgri koji raspo-
lau sa 180 leaja, a lanovi su i
tri restorana - Stari grad, Anima
Mare i More.
-Prema dosadanjem, istina
kratkom iskustvu, ideja o osni-
vanju Udruge 'Raspreni hotel' je
zaivjela i zadovoljni su i iznaj-
mljivai i gosti. Turistima se svia
to na jednom mjestu mogu do-
biti sve informacije o smjetaju,
restoranima, festivalima, povije-
snim znamenitostima, crkvama,
nacionalnim parkovima, izletima,
o ibeniku i okolici uope i sve-
RASPRENI HOTEL mjesto na kojem turisti dobiju sve to im treba
Prvi integrirani hotel u ibeniku
i Hrvatskoj poloio ispit!
-Smatram da je obveza svakog ozbiljnog
iznajmljivaa da goste informira i uputi na
mjesta gdje e nai ono to ele konzumirati.
Imate raznih gostiju, pa one koji ele uivati
u neem skupom i posebnom uputim u re-
storane u staru gradsku jezgru, a oni koji tra-
e jela s pristupanijim cijenama tamo gdje
smatram da e pronai to to trae.
ANTE CICVARI Iznajmljiva:
GOSTE
UPUUJEM
U OBLINJE
RESTORANE
Turisti oekuju ukusno
ureen smjetaj
Monika Peria za stalne
goste i turiste priprema
domau spizu
RASPRENI HOTEL mjesto na kojem turisti dobiju sve to im treba
Prvi integrirani hotel u ibeniku
i Hrvatskoj poloio ispit!
mu ostalom to ih zanima. Moram
istaknuti da ovo ljeto posebno za-
nimanje turista koji dolaze na re-
cepciju ima Tvrava sv. Mihovila,
kae Ana.
Dobra komunikacija
recepcije i iznajmljivaa
Privatni iznajmljivai u pravi-
lu sami bukiraju svoje smjetajne
kapacitete i to najee interne-
tom, ali komunikacija izmeu
iznajmljivaa lanova Udruge i
recepcije 'Raspreni hotel' je sva-
kodnevna.
-Znamo koji su kapaciteti slo-
bodni i ovisno o elji, a i platenoj
moi, turista koji preko nas trae
smjetaj, ponudimo im to je na
raspolaganju, od soba do apar-
tmana. Kad izaberu to bi htjeli,
kontaktiramo s vlasnikom i ako
u meuvremenu nije bukiran a-
ljemo mu goste. Zahtjevi turista
su razliiti, neki trae rustikalne
sobe, druge oduevljava kamen,
sobe ili apartmani u Docu s po-
gledom na more, kazuje Ana. Od
poetka lipnja, tonije od Me-
unarodnog djejeg festivala do
danas preko 'Rasprenog hotela'
ostvareno je preko 500 noenja,
a veina sudionika Sajma u sred-
njovjekovnom ibeniku takoer
e preko njih biti smjetena u sta-
roj gradskoj jezgri. Rad recepcije
financira se sredstvima godinje
lanarine u iznosu od 400 kuna i
deset prosto provizije po noenju
koje je ostvareno preko 'Raspre-
nog hotela'. Do kraja rujna odrat
e se i redovita godinja skuptina
Udruge, pa e se vie znati o re-
zultatima rada, a to e biti prilika
da lanovi daju svoje sugestije ili
iznesu uoene nedostatke.
Ima razloga za
zadovoljstvo
-Iz svakodnevnog kontakta s
iznajmljivaima znamo da ih tre-
nutno najvie interesira kako e
biti u posezoni i predsezoni, jer su
samom picom sezone zadovoljni.
kolovozu, imali smo osjetno vie
gostiju. Zapravo, po broju gostiju
koji dolaze u 'Marendu' mi znamo
jesu li apartmani i sobe u naoj
okolici puni. Nemamo nikakav
pisani ugovor s iznajmljivaima o
tomu da njihovi gosti dolaze na
doruak ili ruak kod nas, ve oni
dolaze na preporuku iznajmljiva-
a. U tom smislu suradnja je jako
dobra, kazao nam je Mazalin po-
hvalivi rad 'Rasprenog hotela'
iako 'Marenda' nije lan udruge.
Kuharica Monika e se pohvaliti
da gosti rado jedu njihovu do-
mau spizu - od oglavine, girica
i liganja do lee.
Cicvari: Pokrenulo se,
to je injenica!
-'Raspreni hotel' je ideja vri-
jedna truda i panje i radi valo-
rizacije stare gradske jezgre, ali
bi se u cijelu priu trebali uklju-
iti sve nadlene strukture ovog
grada kako bismo postali zaista
poeljna destinacija. Pokrenulo
se, to je injenica, a ono to mali
iznajmljivai u staroj gradskoj jez-
gri mogu uiniti, po meni je ujed-
naiti kvalitetu apartmana i da
se, pogotovu preko 'Rasprenog
hotela', zauzme jedna zajednika
politika o cijenama. Miljenja sam
da ne bi trebalo biti velikih razli-
ka, rekao nam je Ante Cicvari,
vlasnik dvaju apartmana u Ulici
don Krste Stoia. Prvu godinu se
bavi iznajmljivanjem i zadovoljan
je, vjerujui da je upravo turizam
i valorizacija stare gradske jezgre
budunost ibenika. Zbog toga e
ii u novu investiciju u ureenje
jo dva apartmana u oblinjoj
ulici kako bi i oni bili spremni za
iznajmljivanje sljedee sezone.
Inae, cijena standardnog studio
apartmana za dvije osobe u sezo-
ni bila je 60, a malo skromnijeg
apartmana 50 eura. Prema po-
dacima 'Rasprenih hotela' gosti
su u prosjeku boravili dva dana,
a bilo ih je iz svih zemalja Europe
i svijeta.
-Raspreni hotel ibenik je poloio ispit i ono to
je iznimno vano je da je ovim projektom puno to-
ga uinjeno i promijenjeno. Projektom je postignuto
udruivanje iznajmljivaa, zatita zajednikih inte-
resa, te mogunost smjetaja grupa, to je tijekom
ove sezone bio sluaj s gostima MDF-a koji su do
sada iskljuivo odsjedali u hotelima, a tako e biti i s
gostima Srednjovjekovnog sajma. Ono to smatram
najvanijim je povjerenje meu iznajmljivaima koje
se gradi i povjerenje u projekt koje je ve opravdalo
svoju svrhu kvalitetnim i ravnopravnim sustavom re-
zerviranja smjetaja svih iznajmljivaa u Udruzi. Ali
tu posao tek poinje, treba pripremati predsezonu i
posezonu, raditi na ponudi i marketingu. I na onome
to je najvanije, a to je ovjek u turizmu, osvjeta-
vanje i educiranje iznajmljivaa da je ovo posao u
koji trebaju ulagati i s kojim se trebaju baviti cijele
godine. To je jedini nain da pobijedimo kupalini
turizam i naemo sebi mjesto na konkurentnom tr-
itu. Upravo u tome je iznimna vrijednost ove prie.
Iznajmljivai su dobili izvanrednu platformu za
uspjeh u turizmu, a na njima je sada hoe li to iskori-
stiti i ulagati uposaokojimsebave, kaeTinaVickov.
-Prema dosadanjem, istina kratkom iskustvu, ideja o osnivanju Udruge Raspreni hotel je zaivjela i zadovoljni su i
iznajmljivai i gosti. Turistima se svia to na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije, kau na recepciji hotela.
-Ideja je vrijedna truda i panje i radi valorizacije stare gradske jezgre, ali bi se u cijelu priu trebale ukljuiti sve
mjerodavne strukture ovog grada kako bismo postali zaista poeljna destinacija. Pokrenulo se, to je injenica, a ono to
mali iznajmljivai u staroj gradskoj jezgri mogu uiniti, po meni je ujednaiti kvalitetu apartmana i da se, pogotovu preko
Rasprenog hotela, zauzme jedna zajednika politika o cijenama, rekao nam je Ante Cicvari, jedan od iznajmljivaa
Na skuptini e o svemu biti rijei,
a saznat emo i to iznajmljivai
misle da bi recepcija jo trebala
raditi kako bismo svi skupa bili
to uspjeniji, Ana e.
Pozitivne ocjene o zajednikom
radu i nastojanjima da se stara
gradska jezgra to kvalitetnije
turistiki valorizira kroz prizmu
rasprenog hotela stiu i iz grad-
ske Turistike zajednice i gradske
uprave, koji su podrali i pomogli
organiziranje integriranog iben-
skog hotela. S napomenom da je
ovo tek prva godina rada, bolje
kazati prvo ljeto, pozitivne ocjene
stiu i od samih iznajmljivaa, la-
nova Udruge ali i drugih graana,
te ugostitelja koji nisu u udruzi a
osjetili su 'na svojoj koi' uinke
ovakvog oblika organiziranja.
Potvrdio nam je to i Krunoslav
Mazalin, iji je sin vlasnik stare
'Marende', te radnica u 'Marendi'
Monika Peria.
-Oito je da su se stvari po-
krenule i ovog ljeta, posebno u
TINA VICKOV Predsjednica Udruge
Raspreni hotel ibenik:
NAJVANIJE JE
POVJERENJE MEU
IZNAJMLJIVAIMA
Ana Guberina, organizatorica
poslovanja uRasprenom hotelu
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
6 aktualno
ibenskilist
MARINAJURKOVI
marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr
-Spojilo se nebo sa zemljom, a
kad je poelo tui po krovu oko pet
sati, nije jo ni svanulo, ila sam
provjerit to mi je s autom. Na sre-
u, nije bilo tete, ali da sam ostavi-
la otvorene grilje, porazbijalo bi mi
sva stakla na prozorima. Pa, vidite
i sami to je ovo. Pogledajte kolika
je krupa pala!
Tim rijeima doekala nas je
Ana Kasap istei lopatom debele
naslage krupe koje su zamele cijelo
dvorite njezine kue u drnikom
predgrau, nedaleko od krianja
na samom ulazu u Drni. Prvi ru-
janski dan reprizirao je nevrijeme
koje je u oujku jednakom silinom
zahvatilo drniki kraj. Oblinja
cesta do Anine kue doslovno je
zaleena. Rijetki pjeaci oprezno
obilaze klizita, a vozila smanjuju
brzinu i zastaju. Neki vozai biraju
oblinje ulice koje je krupa zaobi-
la.
Nije, naalost, zaobila ni kue,
ni dvorita, a ni gospodarske zgra-
de pred Badnjom. Zatekosmo pri
svojevrsnom oevidu okunice ci-
jelu obitelj uljak. Pred prelijepom
katnicom 'pometeni' su pitari sa
cvjetnicama, nasad pomno odra-
vanih, zdravih zelenih paprika pot-
puno je devastiran, a mlada odrina
spala je na dva grozda. Ante uljak
slijee ramenima. Tek se probudio
i jo ne vjeruje vlastitim oima.
U vinogradima
jedino gola loza
-A ta bi reka?! Ne mogu do'
sebi. Evo, sino sam pobra' zrile cr-
vene paprike, al' ove, zelene, nee
doekat zrelost. Svaku je krupa
otetila, a im je plod taknut, po-
inje truljenje. Nema od njih nita.
Pogledajte pome gori u vrtlu. Je-
dino su za konervu, ni za ta vie
- konstatira Ante.
-Sve je to pomoziboe, kakav je
vinograd. Ajte sa mnom, pa ete
vidit - dodaje.
Zaista, mladi vinograd nedale-
ko od kue od nekih tisuu i dvje-
sto panja ostao je i bez ploda, i bez
lia. Samo gola loza. Nita od tri
tisue kila groa na koje je Ante
raunao.
A nita ni od zimnice i ostale
verdure koje je majka mu Marija
mjesecima brino zalijevala u vrtu
pred kuom.
-aliboe... kad se sitim koliko
sam vode potroila ne bih li po-
digla ovo vrtla. Ma, vidite li ta je
ostalo?! Ovo je gra', a ovo blitva.
Aj, jedino balancane, pomidore
i paprike se mogu pripoznat, a
ostalo je sve pritvoreno u kau.
DRNI Nevrijeme s tuom pogodilo Drni, Badanj i Siveri
Prvi dan rujna repriza nevremena
u oujku: krupa poput oraha otukla
nasade, a ceste se - zaledile!
Srce me boli. ta se more... jada se
Marija berui paprike i spremajui
ih u najlonsku kesicu. Posluit e,
kae, za satara, a pomidore e za
alu. Ni za to drugo nisu.
Jo nije doivjela neveru kakva
se zorom obruila na drniki kraj.
Nije ni suprug joj Ante, sinov ime-
njak i prezimenjak.
Zatekosmo ga u ienju staje.
Od jutra je iz nje izvezao vie od
dvadeset kariola krupe koju je vje-
tar nanio pod stajska vrata.
-Tek sad sam pri kraju, a od zo-
re ne stajem. Kroz hodnik se nije
moglo od krupe, a kako je nanilo
i zemlju i lie, zaepio se kanal,
pa se voda popela iznad kolina. Da
nisam doa, nastradale bi i koze i
prasad - pripovijeda Ante.
Jako grmljavinsko nevrijeme
praeno tuom veliine oraha po-
kosilo je i podruje gornjeg Sive-
ria. Od nevere su proli sati, ali
nanosi krupe uz cestu i gola stabla
jo e dugo svjedoiti o silini pri-
rodne nepogode. Kolike su tete na
vinogradima, vonjacima i povrt-
njacima Drniana tek e se utvrditi,
ali kako ree drniki gradonaelnik
Josip Begonja, izgledi da e se na-
miriti iz dravnog prorauna, mi-
nimalni su. Isto podruje, naime,
Rukovoditelj Podrunice Poljoprivredno-savjetodavne slube iben-
sko-kninske upanije mr. sc. Marijo Tomi istie kako je drugo ovogo-
dinje nevrijeme koje je zahvatilo drniki kraj bilo iznimno snano, no,
za razliku od onoga u oujku, zahvatilo je tek Badanj i dio Petrova polja
uz Drni.
-Podruje koje je pogodilo nevrijeme je gotovo opustoeno. Od povrt-
nih kultura nije ostalo nita, kao ni vinograda i voaka. Predviam da
e biti dugoronih posljedica na tim nasadima. Stopostotna je teta
ve sada za zahvaene vinograde, a posljedice e se, u sluaju vinove
loze, osjetiti i idue godine. Mladice vinove loze koje jo nisu odrvenjele
dobile su jake udarce, krupa ih je znatno otetila. Pitanje je hoe li se u
timoteenjimarazviti kakvabolestkojae, naravno, utjecati i naurod
idue godine. Slino je pravilo i kod voaka - kae Tomi.
Podruje pogoeno nevremenom
je gotovo opustoeno
stradalo je od tue i u oujku ove
godine kada je na njegov zahtjev
upan Goran Pauk proglasio ele-
mentarnu nepogodu.
Jest nepogoda,
ali drava nema novca
-Moemo proglaavati elemen-
tarnu nepogodu, al' znamo da dr-
ava nema novaca. Tako je i tada
rekao upan i obistinilo se. U ova-
kvim sluajevima jedino rjeenje
za usjeve i vinograde je osiguranje.
Znam da je to, po poljoprivrednike,
nemali izdatak, ali je jedini pouz-
dani nain da se obetete u sluaju
elementarne nepogode. U zemlja-
ma zapadnog svijeta takva su osigu-
ranja uobiajena, no nai ljudi, osim
to nerado izdvajaju za to, nemaju
ni naviku osiguravanja imovine -
kae gradonaelnik Begonja.
Za razliku od Badnja i Siveri-
a, nevrijeme je zaobilo oblinje
plantane vinograde Dalmacijavi-
na na Ceceli. Ni u Petrovom polju
nema tete, a nije zabiljeena ni
na podruju Miljevaca, Promine i
drnike Zagore. Kia je pala, u pro-
sjeku 44 litre po etvornom metru,
ali nije bilo krupe. Ni u uneikom
kraju poljoprivrednici i vinogradari
nisu prijavili tetu.
Kolike su tete na vinogradima, vonjacima
i povrtnjacima Drniana tek e se utvrditi,
ali kako ree drniki gradonaelnik Josip
Begonja, izgledi da e se namiriti iz
dravnog prorauna, minimalni su. Isto
podruje, naime, stradalo je od tue i
u oujku ove godine kada je na njegov
zahtjev upan Goran Pauk proglasio
elementarnu nepogodu
Ante uljak u otrganom vinogradu
Marija uljak
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
MARIJALONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
ibenik se sve ee hvali svojim
turistikim rezultatima, no istodob-
no svi koji rade u turizmu ili od nje-
ga oekuju bolje dane, istiu kako
ovom gradu hitno trebaju hotelski
smjetajni kapaciteti. I dok turski
investitori u Mandalini ve grade
hotel s pet zvjezdica, ibenski gra-
donaelnik eljko Buri prolog je
tjedna u jednoj izjavi spomenuo
kako uskoro poinje gradnja hote-
la u kui Makale, uz hotel Krku, u
kojoj je svojedobno bila smjetena
i propala ibenska Revija. Ta prije
stotinjak godina velika i znaajna
zgrada, ve desetljeima propada,
a nakon to, kako je kazao Buri,
bude sruena, na njenom mjestu ni-
knut e novi hotel s 50 soba, resto-
ranom i gradskom kavanom u pri-
zemlju te wellnessom i luksuznim
apartmanima na krovu s terasama
i pogledom na kanal.
Potvruje to i jedan od investito-
ra, ovlateni arhitekt Zoran Popovi,
koji u taj projekt ulazi zajedno s An-
tom Mioem, koji je neko vrijeme bio
ef Carinarnice u ibeniku nakon to
je bila smijenjena Semira kugor, te
zagrebakim odvjetnikom Nevenom
Cirkvenim.
-Tono je da tu namjeravamo gra-
diti boutique hotel. Planirali smo da
hotel bude otvoren pred ovu sezonu,
ali sve je zapelo u papirima. Ni sam
vie ne znam gdje je problem re-
kao je Popovi priznajui da za svoj
projekt ima veliku potporu grado-
naelnika Buria i upana Gorana
Pauka.
Mjesecima bez odgovora
Zapelo je, kako tvrdi Popovi, ka-
da je projekt trebao dobiti konzerva-
torsku suglasnost, no iz ibenika su
ga jo u proljee, uputili u Zagreb, u
Ministarstvo kulture i njihovo Vijee
za kulturna dobra, no do danas ni-
kakav odgovor nije stigao.
-Nita mi ne preostaje nego da
idem u Zagreb i vidim to se doga-
a. Nevjerojatno je da se toliko mora
ekati i da zapravo ne znate to se
dogaa pogotovo zato to ve imam
posebne uvjete koji su izdani jo prije
za tu zgradu, a jednom izdani uvje-
ti ne mogu se mijenjati uvjeren je
Popovi.
No, sadanja proelnica Konzer-
vatorskog odjela u ibeniku ivana
Stoi koja je na toj funkciji zamije-
nila smijenjenog Marka Meuia
Marija uljak
ibenska tvrava sv. Ivan, po-
znata i kao Tanaja, tonije put oko
tvrave i onaj koji vodi prema njoj
od tvrave ubievac, ovih je dana
dobio novo ruho. Na put je naime
nasut sitni ljunak izmijean sa ze-
mljom, a sve to kako bio se tu mogli
snimati najavljeni nastavci popular-
ne HBO-ove serije 'Igra prijestolja'.
Poznato je da su ibenski gra-
donaelnik eljko Buri i njegov
Zapelo u papirima?
Budui hotel u bivoj
Revijinoj zgradi: potraga
za odobrenjem konzervatora
Ureen prilazni put za potrebe snimanja popularne serije
Tvrava sv. Ivana spremna
za Igre prijestolja
zamjenik Danijel Mileta proli na
castingu, no hoe li se pojaviti u
nekom od kadrova koji se planira-
ju snimati na tvravi sv. Ivana tek
e se vidjeti. Snimanje bi, kako je
najavljeno trebalo poeti u rujnu, a
kao scenografija koristit e se i neke
druge tvrave.
No, katedrala sv. Jakova nee
se pojaviti u toj seriji iako su to
producenti eljeli, jer ibenski
biskup Ante Ivas nije za to dao
odobrenje.
Pristupni put do tvrave sv. Iva-
na dijelom je i betoniran, no razloga
za paniku ljubitelji i zatitari prirode
ipak ne bi trebali imati. U dogovoru
sa ibenskim konzervatorima, eki-
pa 'Igre prijestolja' morala je beton
postaviti na eljezne mree, kako bi
se sve to moglo ukloniti kada zavri
snimanje serije. M.L.
nakon niza afera, potvruje kako je
Popovi prije pet ili est mjeseci raz-
govarao s konzervatorima, no slu-
beni zahtjev za izdavanje posebnih
uvjeta nikada nije podnesen. Podsje-
a kako je jo 90-ih godina postojala
ideja da se uredi hotel Krka te da se
u sklopu tog projekta srui biva Re-
vijina zgrada. Od toga se odustalo,
ali se poetkom 2000-ih opet poelo
govoriti o ureenju, ali ovaj put sa-
mo zgrade Revije.
Zgrada postala
spomenik kulture
-Postojala su tri projekta, no iza-
bran je jedan, onaj arhitekta Tonka
Zaninovia prema kojem je tu treba-
la biti stambena zgrada. Tada su iz-
dani i posebni uvjeti. No, nita se nije
dalje dogaalo, a u meuvremenu
hotel Krka je zatien kao kulturno
dobro, a zajedno s njim i susjedne
estice kao mea tog spomenika
govori Stoi.
A na jednoj od tih estica, dodaje
Stoi, nalazi se i kua Makale, od-
nosno biva Revijina zgrada. Osim
to su zatieni pojedinano kao
spomenik kulture cijeli taj kompleks,
ukljuujui u nastavku zgradu gdje
je bilo kino Odeon, carinu, Poreznu
upravu te Glazbenu kolu Ivana
Lukaia, 2009. godine postao je
dio povijesne gradske jezgre. Istina,
taj kompleks pripao je tzv. zoni B u
kojoj su doputene vee intervencije
negoli u strogom centru i tzv. zoni A.
Nakon svih tih promjena koje su se
dogodile u zatiti, pojavljuju se Po-
povi i njegovi partneri s projektom
gradnje hotela.
-Investitori svakako moraju doi
u Konzervatorski odjel. Ve sam re-
kla kako nije podnesen nikakav slu-
beni zahtjev za izdavanje posebnih
uvjeta. Oni izdani od prije odnose se
na stambenu zgradu, a ne na hotel,
a u meuvremenu ta je zgrada u-
la u povijesnu gradsku jezgru i jo
je posebno zatiena kao kulturno
dobro jasna je Stoi.
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
Investitori tvrde da imaju potrebne posebne
konzervatorske uvjete, jer su ih naslijedili iz
prethodnih projekata koji su se prije vie od deset
godina planirali u Revijinoj zgradi. Iz Konzervatorskog
odjela u ibeniku istiu kako su ti uvjeti izdani za
projekt koji je predviao izgradnju stanova, a ne hotel
te da je u meuvremenu zgrada zajedno s hotelom
Krka zatiena kao spomenik kulture
HOTEL U KUI MARENCI DOBIO ODOBRENJE KONZERVATORA
Boutique hotel u kui Marenci na Meduliu dobio je krajem srpnja su-
glasnost konzervatora. Ipak, kada bi mogla poeti gradnja, Mario Erceg,
vlasnik tvrtke Tatami trade u ijem je vlasnitvu i slian luksuzni hotel u
Rogoznici, jo ne eli govoriti. Puno je prepreka koje treba savladati, kae,
pa e tek onda moi govoriti o detaljima svog projekta.
GRADNJA HOTELA U PROSTORIJAMA SPC-A NE POINJE OVE JESENI
Iako se mnogi mediji jo poetkom godine pisali kako najesen poinje grad-
nja privatnog malog hotela u zgradi u kojoj su nekada bili smjeteni iben-
ski list i Radio ibenik, a koja je vraena u vlasnitvo Srpske pravoslavne
crkve, za sada jo nije poznato kada e poeti realizacija tog projekta.
ibenski konzervatori o tom su projektu takoer samo itali u medijima i
nauli u gradu, no slubenih kontakata s investitorom do sada nije bilo.
Zoran
Popovi
ivana
Stoi
8 aktualno
ibenskilist
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
to oekujete od Vrhovnog
suda koji e razmatrati albu
ibenskog DORH-a na osloba-
ajuu presudu Draenu Slavici
za pogibiju dvanaestorice vatro-
gasaca na Kornatu prije sedam
godina?
-Mi, roditelji i rodbina poginu-
lih, bili smo stranka u postupku
do glavne rasprave, kako predvia
zakon. Vie nismo i sada su stran-
ke u postupku DORH i Slaviina
obrana. Osim da oekujemo po-
teno suenje sudaca Vrhovnog
suda, za razliku od suenja kako
ga je vodio sudac Babi u Zadru,
rei jo neto bilo bi gatanje u ka-
vu. Meutim, mi znamo da Sla-
vica treba snositi odgovornost,
premda je zakazao cijeli sustav. A
da to ne izae na vidjelo Slavica
je osloboen, vrlo vani dokazi na
sudu uope nisu razmatrani, niti
uzimani u obzir, i tako nitko nije
kriv. Sve to u rei u ovom inter-
vjuu ne govorim napamet, to stoji
u sudskom spisu.
Slavica je jedini optuen, sud
ga je oslobodio u prvom stup-
nju, a uzrok poara je prirodna
Intervju tjedna
IGOR MARINOVI Otac vatrogasca Ivana poginulog prije sedam godina u najveoj mirnodopskoj tragediji u samostalnoj Hrvatskoj
Sveovo, kakogovorite, ispadakaonamjeradase
prikrijeneiji teki propust, makar i pocijenuivota
unesreenihvatrogasaca?
Zato ispada kao namjera? Evo zato: sudski vjetak
Zeevi kazao je da su kojim sluajem, unesreeni dobili
infuziju i kisik u prva dva sata, da bi svi oni koji tada ni-
su bili mrtvi, imali jednaku ansu da preive kao i Frane
Lui, ovisno o tome kakav im je organizam. Ako su oni
stradali u 15.30, a HGSS je poslan bez lijenika tek u 17.45,
intervencijajevezakasnila. Ali snamjerom. Onaj tkojeto
uradio, sovimjemedicinskiminjenicamadobroupoznat.
Zato?Dasenebi otkrilodajehelikopterucurilo
gorivo, tojeteorijaouzrokustradanjavatrogasaca
koju zastupate, premda je sud utvrdio da nije bilo
tragovagorenjakerozinanamjestunesree?
Jest, da se ne otkriju pravi uzroci. Svi su svjedoci kao pa-
pige, jer su bili instruirani, govorili da su iz Divulja poletjeli
u 12.05, a u ibenik doli u 12.45. Znai da su iz Divulja
letjeli 40 minuta! Zato im je to trebalo? Pa da pokriju
pola sata potronje goriva! Prosjek mu izlazi taman kako
treba - meutim, ako je potronja 650-700 litara, a pola
sata si sakrio, onda si 300 litara negdje izbacio, najmanje.
A to je proliveno po cijelom klancu na Kornatu budui da
je sam pilot rekao da je on u prvom naletu, dok ih je elio
iskrcati, kroz klanac proao vie od 100 puta. A svaki put
je curilo iz rezervoara. Prema tome, nije trebao eruptivni
poar, ve samo dovoljna temperatura i propeler drugog
helikoptera koji je zapalio kerozin i onda se dogodilo kao
da ih je spalio napalm, kako je rekao Stipe Boi u svome
prvom iskazu. Naravno, to nitko nije namjerno napravio,
no sve ostalo, prikrivanje i nepruanje pomoi est sati,
uraeno je s namjerom da se prikrije ovo to sam rekao.
Meutim, vjetak op kazao je na sudu da nije imao za-
datak utvrditi je li na teren uope curilo gorivo - prema
tome, ta mogunost nije razmatrana niti u istrazi, pa
prema tome nije ni opovrgnuta!
Draen Slavica nije na
vrijeme poslao pomo
vatrogascima na Kornatu
i u tome je njegova krivnja!
katastrofa, via sila na koju o-
vjek nema utjecaja!?
-To je ciljano provedeno. Nitko
mene, a ni ostale, u ije ime ovom
prigodom istupam, ne moe uvje-
riti u suprotno. Prvo, dok je bio u
pritvoru dva mjeseca, da ne bi utje-
cao na svjedoke, omogueno mu je
da se slui mobitelom, a u istrazi
su odmah, meu svima, selektirani
oni dokazi koji Slavicu oslobaaju.
Doputeno je da ga podreeni, koji
su kasnije kao kljuni svjedoci na
sudu dali lane iskaze posjeuju u
pritvoru i da se dogovore. Toga ne-
ma nigdje na svijetu i oni su to pri-
znali na sudu! Da stvar bude gora,
slubeni izvjetaj poslan je tek 19.
studenoga, dvadeset dana nakon
to je Slavica izaao iz pritvora i
kada je u Zagrebu dogovoreno o
njegovom neutralnom iskazu.
Strogo odijeljeno
razdoblje kobnog dana
elim meutim, jedno naglasi-
ti: treba strogo podijeliti razdoblje
toga kobnog 30. kolovoza od 11.30
do 15.30, kada nitko osim Drae-
na Slavice nita nije znao o stanju
na terenu i kada nitko osim njega
nije donosio nikakve odluke. Zna-
i, ako je tako bilo, a jest, onda su
prva etiri sata te vatrogasne ak-
cije iskljuiva odgovornost Slavice
do trenutka kada je vatrogascima
oduzeo kanader i kada ih je zahva-
tila vatra. Nakon toga, mogue je
da je Slavica dobio zapovijed od
vojske da ga iskopavaju s veze, jer
je stvar sada u njihovoj mjerodav-
nosti, meutim, to ga ne oslobaa
od odgovornosti da pet minuta
poslije toga zablake vatrogasce
na obavijesti to se dogodilo, ili da
Joku Klariu, ocu poginulog Di-
na ne kae - kada mu se poalio
da nema vezu sa sinom gdje je
Dino, da je grupa ostala bez heli-
koptera i kanadera Dakle, sve to
nema veza s nareenjem vojske,
to se dogaalo kasnije i nita ni-
je sprjeavalo Slavicu da tijekom
jednog sata poalje hitnu pomo
iz Murtera, Tisnog, ibenika Ja
njemu jedino to zamjeram. Svata
se moe dogoditi, vatrogastvo je
takva sluba, izloeni su opasno-
stima u tekim uvjetima rada. Ali,
kada si znao da ve ima mrtvih
i opeenih, a nisi est sati poslao
pomo To je neoprostivo, niti on
moe pruiti ikakve razlone argu-
mente za takav postupak. Dakle,
sutina je u tome da nije poslao po-
mo i to je njegova glavna krivnja.
-to je to konkretno propustio,
kako tvrdite?
To su dokazi iz sudskog spisa,
injenice koje kazuju da iz DVD-a
Zablae nitko od vatrogasaca nije
imao potrebnu obuku ak niti za
prijevoz helikopterom, a dvojica
nisu imala niti interni teaj. Nada-
lje, ve u 12.15 sati, Mile Ramea,
zapovjednik vatrogasnih snaga NP
Kornati traio je dodatne snage, jer
nije mogao ugasiti vatru s raspolo-
ivim ljudima. Tada i Vuko, zamje-
nik glavnog vatrogasnog zapovjed-
nika, Slavici nudi jedan helikopter
s bajom za gaenje, no on odbija,
prije nego to se Dino Klari i va-
trogasci iskrcaju na Kornatu. Tako
je, bez zrane potpore, izgubljen
prvi sat i vatra je ve prela dva
kilometra. Draen Slavica nikada
nije poslao zahtjev za drugi heli-
kopter, osim ovoga za prijevoz. Ve
u 13.40 Dino Klari trai dodatne
snage, jer procjenjuje da ne moe
ugasiti poar, a u 14.15 zahtijeva
to i njegov zamjenik, Joko Klari
i naglaava da im treba kanader na
stalno raspolaganje jer je vatra ve
prela est kilometara.
Kanader leti za Mrdakovicu
Neto poslije, Salamun iz DVD
Tisno javlja Slavici da je preveze-
na samo jedna od etiri kruke za
gaenje poara, a da je helikopter
morao otii s Kornata zbog kvara.
No, prije negoli je kanader doao
do Kornata, Slavica alje zahtjev da
se kanader preusmjeri na vodiku
Mrdakovicu, gdje je takoer gor-
jelo, doim na Kornatu ispusti 5-6
vodenih bomba. Dakle, procjenjuje
da na Kornatu ne treba biti do opo-
ziva. I pilot Lekovi u 14.45 sati
trai sve mogue dodatne zrane
Da se ne
otkriju
pravi
uzroci!
Nita nije sprjeavalo Draena Slavicu da tijekom jednog
sata poalje hitnu pomo iz Murtera, Tisnog, ibenika Ja
i drugi, jedino mu to zamjeramo. Svata se moe dogoditi,
vatrogastvo je takva sluba, izloeni su opasnostima u tekim
uvjetima rada. Ali, kada si znao da ve ima mrtvih i opeenih,
a nisi est sati poslao pomo To je neoprostivo, niti on moe
pruiti ikakve razlone argumente za takav postupak
-Ovo je sluajna drava al ne u onon smislu
kako je Rvatsku nazva premjer Milanovi nego
tako da nita u nas nije sluajno izustija je El Tigre
osnovnu tezu svoje teorije. I ugleda zabezeknuto lice
Dobre Parone koja je zadnje vrime navikla da ona
otvara teme, dileme i diskusije, pa je ostala incuka-
na od tog neoekivanog iskoraka svoga omiljenog
gosta iz duboke tufine ta ga je obuzela zadnjih
miseci.
-Eto, itan kako su oviku na Zlarinu financi za-
tvorili pekaru na pet dana zbog rauna od etri
kune. Ka, nije izda buletu, iako tvrdi da je vika za
inpektoron neka uzme raun. Ovi ni abada, ali je,
po scenariju kaki smo ve vidili, odma u butigu ua
kolega mu i obavija posal. Raun od etri kune
jednako je pet dana zatvorene butige i pet ijada
kuna globe. ovik kri ruke - ne more to priiviti na
otoku di sezona traje misec i po dana, a ministarstvo
poalje inspektora nolko kolko je i turista. ta e dr-
ava i ona ivi od ovo teke lita, triba napuniti otu
proraunsku jamu bezdanku govori.
-E, a to ta na otociman ne bi tribalo biti poreza,
oli bi triba biti simbolian, neka rjeava Norveka
kada nas okupira! Oni znadu sa otociman, ka i sa
svimen! reka je Bili Smo Uskoro.
-Kada je okupacija, da se znaden pripremiti i po-
jaati posal!? ustreptala se Dobra Parona na vijest
da je tokoda uzbudljivoga na vidiku. A jopeta jon je
sumnjivo, jerbo su Norveini jedan irok, neagresivan
narod i nisu osvajali jo od vrimena Vikinga a kada
je oto bilo? Pa u ta su davna vrimena uostalon, svi
narodi bili divlji.
-Polako, polako, uzvratija je ovi. Norveani su tek
kratko tute, imaju zasada otaj Inavis Ja mislin da
e nas skroz okupirati kada ode zavlada ledeno do-
ba. Vini snig i led njiov su fah, sa bilin medvidiman
i tuljaninam su na ti, brikulu igraju. Prema tomen
strpljen-spaen. A dotle
-A dotle, kud koji - reka je El Tigre. I sitija ih kako
su prija nikoliko miseci ol ima i godina dana jo
uvik Linievi financi nagazili na glave zelenoga ku-
pusa prodavaa u Osijeku. oviku odnili cili tami,
ako ne i vei kamion kupusa - kri jadan ruke prid
kameraman, kaije kicanu kartu da ima prijavljeni
OPG A finanac, mrtav-leden, u mikrofon govori da
je oto tek poetak i kako e zaplinjeni kupus prodati
na licitaciji, a prihodon potkripiti dravni proraun.
Jo je slubenik ledena lica i prodornoga pogleda
jasno reka da prodava nesumnjivo je legalni OPG-
ovac, ali je robu prodava izvan prostora trnice, pa su
ga zato skratili za glave kupusa - izbifla je El Tigre.
-I ta tu i na onomen zlarinskomen primjeru, sada
neto nije sluajno, kako ste naglasili na poetku, da
ne zaboravimo s imen smo poeli? oprezno ga
pita Dobra Parona, u straju da ne ispane glupasta.
-Pa nije sluajno da se Baji i ministar financija
brinu o ravnotei! Dok prvi naganja visokopozici-
jonirane kampjune koji su se omastili ko znade s
kolko naih mijuna, drugi odma udre po sitniman.
A oni su teke doli na svoje gledajui ove kampjune
u lisiinaman i taman kada pomislu da je pravda
spora, al dostina, eto ti finananca spremnih da
oviku iz vrtla odnesu i zadnji struk petrusimena!
objanjava jon.
-Struk po struk I eto punoga prorauna - pro-
mrsila je Dobra Parona zamiljeno.
-Nakon ovoga, moremo jedino oekivati da Vlada
izda uredbu po kojoj svaka glava zelenog kupusa
u domainstvu mora biti ukiseljena. Jerbo, kada
financi dou pliniti, da ipak na licitaciju iznesu proi-
zvod sa dodanon vridnou! zakljuija je El Tigre i
natega iz boce dugi, osvjeavajui gucalj.
Glava
otobraco
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Okupacija
IGOR MARINOVI Otac vatrogasca Ivana poginulog prije sedam godina u najveoj mirnodopskoj tragediji u samostalnoj Hrvatskoj
-U obrazloenju presude me-
utim, sudac Babi navodi da
je Slavica mobilizirao dodatne
snage ve u 14.45 sati?
To je krucijalna la koju je sudac
Babi est puta ponovio u osloba-
ajuoj presudi, ak je u obrani
nije izrekao niti edo Prodanovi,
a ni sam Slavica, jer nije istinita.
Dakle, ne samo to je zakasnio s
reakcijom, nego je, ispada po pre-
sudi, ak prije poziva vojske, koji je
uslijedio u 15.26, dakle 40 minuta
prije preventivno poslao dodatne
snage! injenica je meutim, da
su dodatni vatrogasci pokrenuti
iza 16 sati, a iz Vatrogasnog doma
u ibeniku izali su tek jedan sat
poslije.
Presuda sa 72 lai!
Sudac je to meutim, napisao
u presudi, pa ispada da je Slavica
odgovorno uradio sve to moe
izmeu 14.45 i 16.32 sati, a prije i
poslije toga, za suca Babia njego-
va odgovornost, pa tako i krivnja,
ne postoje. Ovako, prema presudi,
Slavica je cijeli sustav uspio pokre-
nuti za dvije minute od 16.30
16.32, to je apsolutno nemogue.
Zato to je trebalo proi etiri ste-
penice u sustavu, obaviti ak etiri
razgovora! A da je u pitanju isti
falsifikat, svjedoe iskazi 26-ero
ljudi iz komunikacijskoga lanca do
kojih je ova obavijest morala doi,
a nisu primili nikakvu poruku. Me-
utim, za suca Babia to nije imalo
nikakvo znaenje!
-Tvrdite da je to samo jedna
od ukupno 72 lai u presudi, te
da ak 22 od njih dokazuju fo-
tografije!
Da, to je istina i sve se, ponav-
ljam, nalazi u sudskom spisu! A
Slavica 'vjerodostojnost' svoje obra-
ne najbolje dokazuje s time to je
iskaz u istrazi u cijelosti izmijenio a
onda izmijenio na glavnoj raspravi
i dostavio pisanu obranu koja se
ak u 12 bitnih stvari razlikuje od
usmeno izreene istoga dana! Pri-
mjera neuvenog ignoriranja suda
da se rasvijetle injenice koje mogu
dovesti do istine o tome to se to-
no zbilo na Kornatu 30. kolovoza
2007. ima koliko hoete. Recimo,
od ravnatelja Dravne uprave za
spaavanje i zatitu, koji nije bio
pozvan u istrazi, na glavnoj ra-
spravi dobili smo iskaz da je tada
bio na godinjem odmoru i sve
ovlasti prenio na zamjenika. Zna-
i, trebalo je pozvati zamjenika,
ali sudac Babi to nije uradio. Ima
toga jo - recimo, od MORH-a smo
trebali dobiti kljune dokaze, ali
nakon to su tri svjedoka Stojko-
vi, Kova i Matei dala potpuno
oprene iskaze o istoj stvari, sudac
Babi ih nije elio pozvati, premda
je obeao da e to uraditi na glav-
noj raspravi. Reeni su priloili i tri
dokumenta koja se pak, razlikuju
od njihova usmenog iskaza
snage za pomo u gaenju Kornata
i zato vojska zaustavlja kanader da
odleti u Mrdakovicu. Od 15.03 do
15.10 sati Slavica obavlja razgovo-
re sa zamjenikom glavnog vatroga-
snog zapovjednika i vojnim zapo-
vjednikom, koji su na ruku, nakon
to su ugasili poar na Hvaru, i in-
zistira na svome zakonskome pra-
vu, kao upanijskog zapovjednika,
prema kojem on jedini odluuje o
prioritetima na svome podruju.
Nakon toga kanader odlazi u Mr-
dakovicu u 15.25 sati. Pilot Leko-
vi je malo odgodio let, jer su mu
javili da mu nikoga ne mogu posla-
ti u pomo, a nakon toga, u 15.26,
slijedi SOS poziv Mirka Jurieva da
su vatrogasci u okruenju i da im
treba kanader, jer e u protivnome
izgorjeti. Kanader dotle gasi poar
u Proversi, koji nitko ne spominje,
a na putu za Mrdakovicu, pilot
Lekovi, prema svome iskazu na
sudu, potvrenom u transkriptu
razgovora sa Slavicom, koji mu
potvruje nareenje da produi
za Mrdakovicu, ali pilotu nita ne
govori o SOS pozivu. Niti kasnije,
u 16.08, Slavica, a ni njegovi za-
mjenici, nakon to alju kanader
natrag u Kornate, nita ne govore o
ugroenim vatrogascima. Tu infor-
maciju kanader dobiva tek u 17.18
sati i glasi: vidi to je s vatrogas-
cima na zemlji, pomozi im da ne
ostanu u vatrenom obruu! Dakle,
dva sata kasnije i prekasno.
Mi, rodite-
lji i rodbina
poginulih,
bili smo
stranka u
postupku
do glavne
rasprave,
kako pred-
via zakon.
Vie nismo
i sada su
stranke u
postupku
DORH i Sla-
viina obra-
na. Osim da
oekujemo
poteno
suenje su-
daca Vrhov-
nog suda,
za razliku
od suenja
kako ga je
vodio sudac
Babi u Za-
dru, rei jo
neto bilo
bi gatanje u
kavu
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
10 upanija
ibenskilist
-Priprema izgradnje podu-
zetnike zone Kosa zapoela je
jo 2002. godine i ve tada smo
bili svjesni injenice da Skradin
mora imati svoju poslovnu zonu
ako eli biti ozbiljan subjekt na
drutveno-gospodarskoj sceni
Republike Hrvatske. Bilo je stoti-
nu razloga protiv, a samo dva za
zonu i oni su bili presudni. Prvi
je to je bila u vlasnitvu Grada
Skradina, a drugi jer je to bila
graevinska zona. Zatim smo
imali problema s povratom tere-
na u vlasnitvo Grada, jer se na
njega 2006. godine uknjiila dr-
ava. Pune dvije godine trajala je
ta pravna bitka. Nailazili smo na
niz problema i prepreka, a onda
je 2008. godine dola i ekonom-
ska kriza. U meuvremenu na
zonu, koja nije bila u potpunosti
infrastrukturno opremljena, ipak
su dola tri privredna subjekta, a
etvrti je pred dobivanjem grae-
vinske dozvole. Nismo odustali
od njezinog ureenja, a vlastitih
sredstava u naem skromnom
proraunu nismo imali. Pripre-
mali smo dokumentaciju, nomi-
nirali na razne natjeaje i, evo,
uspjeli njezino ureenje privesti
kraju. Sretni smo to smo zavrili
OTVORENJE Poduzetnika zona Kosa poela s radom nakon 12 godina od poetka projekta
U Ievu uskoro 300
novih radnih mjesta?
-ibensko-kninska
upanija bila je jedna
od najaktivnijih u
koritenju sredstava
pretpristupnih fondova
EU koja su namijenjena
za komunalnu
infrastrukturu u deset
nerazvijenih upanija
Hrvatske. Od sedam
projekata s vaeg
podruja koji su proli
zahtjevnu natjeajnu
proceduru i prihvaeni,
realizirana su etiri, a
tri su u realizaciji. Za
njih je upanija ukupno
dobila 8,8 milijuna eura
bespovratnih sredstava,
to je oko 30 posto
ukupnog iznosa svih
sredstava namijenjenih
za deset upanija. I ovaj
projekt je jedan od njih,
rekao Venko urlin,
pomonik ministra
regionalnog razvoja i
fondova EU
jedan ciklus i zahvaljujemo svima
koji su nam u tom poslu pomogli,
upaniji od koje smo uvijek imali
potporu i pomo, resornom mini-
starstvu i Europskoj uniji. Sada
emo agresivnije krenuti u mar-
ketinki dio kako bismo privukli
ulagae, kazao je meu ostalim
Nediljko Duji, gradonaelnik
Skradina, na sveanom otvorenju
poduzetnike zone Kosa. Uvjeren
je da zona ima perspektivu i da
e na njoj jednog dana svoje rad-
no mjesto nai 200 do 300 ljudi.
Iz EU fondova
834.000 eura
Sveanost u Ievu je priree-
na povodom zavretka projekta
Razvoj poslovne infrastrukture
u poduzetnikoj zoni Kosa, koji
je financiran sredstvima EU - Eu-
ropskog fonda za regionalni ra-
zvoj namijenjen razvoju poslovne
infrastrukture. Ugovor o financi-
ranju izmeu Grada Skradina i
Sredinje agencije za financiranje
i ugovaranje (SAFU) potpisan je
3. prosinca 2012. godine. Ukupni
trokovi projekta procijenjeni su
na 1.124.581 EUR-a, od ega je
ugovorom predvieno sufinan-
ciranje sredstvima EU u iznosu
od 74,67 posto ukupnih troko-
va projekta, to iznosi 839.724
EUR-a. Zavretkom projekta, po-
duzetnika zona veliine 210.000
etvornih metara industrijskog
dijela je u potpunosti opremlje-
na s dodatnih 1,9 kilometara
vodovoda, kanalizacijskim su-
stavom, sustavom za proia-
vanje otpadnih voda,
te s 1,4 kilometra
asfaltirane ceste i
35 ulinih svje-
tiljki. Gradona-
elnik Duji je
istaknuo da, ia-
ko ekonomska
kriza jo uvijek
traje, postoji inte-
res investitora, te vje-
ruje da e u sljedee dvije
godine vie od 70 posto kapaci-
teta zone biti popunjeno, a prio-
ritet e imati obrtnici, te ljudi sa
skradinskog podruja koji imaju
poduzetnikog duha.
Koritenje sredstava
iz EU fondova
-ibensko-kninska upanija bi-
la je jedna od najaktivnijih u ko-
ritenju sredstava pretpristupnih
fondova EU koja su namijenjena
za komunalnu infrastrukturu u
deset nerazvijenih upanija Hr-
vatske. Od sedam vaih projekata
koji su proli zahtjevnu natjeaj-
nu proceduru i bili prihvaeni,
realizirana su etiri, a tri su u
realizaciji. Za njih je vaa upa-
nija ukupno dobila 8,8 milijuna
eura bespovratnih sredstava, to
je oko 30 posto ukupnog iznosa
svih sredstava namijenjenih za
deset hrvatskih upanija. I ovaj
projekt je jedan od njih,
a navedeni podaci go-
vore da je ibensko-
kninska upanija
dokazala kako zna
koristiti europsku
novac. Pred nama
su strukturni fon-
dovi i vjerujem da
ete uspjeno nasta-
viti i njihovo koritenje,
rekao je u utorak u Ievu Ven-
ko urlin, pomonik ministra re-
gionalnog razvoja i fondova EU.
Sveanosti je u ime Ministarstva
regionalnog razvoja i EU fondova
bila nazona i Marina Novosel,
voditeljica EU projekata i Dinka
ivalj, glavna savjetnica u mini-
starstvu. Sveanost su, uz osta-
le, svojom nazonou uveliala
i gradonaelnica Vodica Branka
Juriev Martinev, ibenski gra-
donaelnik eljko Buri i drniki
Josip Begonja te Goran Pauk,
upan ibensko-kninski koji je
naglasio da e upanija i dalje
podravati i financijski pomagati
projekte koji znae razvoj i novo
zapoljavanje.
KATARINA RUDAN
SKRADIN/IEVO
1,1
milijun eura
vrijedan je projekt
Razvoj poslovne
infrastrukture u
poduzetnikoj zoni
Kosa
Nediljko Duji, Venko urlin i Goran Pauk
na sveanom otvaranju poduzetnike zone Kosa
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
ibenskilist oglasi 11
12 upanija
ibenskilist
U petak i subotu, 5. i 6. rujna,
na igralitu na drnikoj Podvor-
nici pod atorom odrat e se 1.
meunarodni festival pruta. Or-
ganizator manifestacije je Grad
Drni i Udruga proizvoaa dr-
nikog pruta, dok su suorgani-
zatori ibensko-kninska upani-
ja, Hrvatska gospodarska komo-
ra i Poljoprivredna savjetodavna
sluba. Pokrovitelji festivala je
Ministarstvo poljoprivrede, Mi-
nistarstvo poduzetnitva i obrta,
Hrvatska turistika zajednica, Tu-
ristika zajednica grada Drnia i
Grad Zagreb. Kako je najavljeno,
na festivalu e sudjelovati 30-ak
proizvoaa iz Hrvatske i inozem-
PRVI FESTIVAL PRUTA odrava se 5. i 6. rujna u Drniu
Na Podvornici 30-ak proizvoaa pruta
stva, a kvalitetu njihovog proizvo-
da pruta ocjenjivat e struno
povjerenstvo. Festival zapoinje
u petak, izlobom u Gradskom
muzeju Drni pod nazivom 'Povi-
jest drnikog pruta' koja e biti
otvorena u 10.30 sati, a sveano
otvorenje uz prigodan kulturno-
umjetniki programa najavljeno je
u 11.30 sati. Na sveanosti e tvrt-
kama BEL-CRO, NIRA iVAJDA biti
urueni certifikati za proizvodnju
drnikog pruta, a potom slijedi
obilazak tandova i degustacija
pruta. U subotu, drugog dana
festivala u podne e biti progla-
eni najbolji pruti te uruene
nagrade proizvoaima. Organi-
zatori su pripremili i bogat dvod-
nevni kulturno-zabavni i sport-
ski program. Nastupit e klape,
KUD-ovi, drniki Tamburaki
orkestar Glazbene kole Krsto
Odak, Gradski puhaki orke-
star, puki pjesnici i pjevai,
plesai, maioniari, uenici
Glazbene kole, nagraeni
natjecatelji manifestacije 'Mi-
krofon je va', a u petak oko po-
noi bit e i vatrometa. U sklopu
festivala odrat e se i mala kola
pruta u Gradskom muzeju, tur-
nir u street ballu i prijateljska no-
gometna utakmica, a zatvaranje
festivala Drniani e proslaviti uz
koncert Draena Zeia. K.R.
KATARINA RUDAN
IBENIK
Sve je spremno za odravanje
10. meunarodnog sajma u sred-
njovjekovnom ibeniku i jedino na
to organizatori priredbe ne mogu
utjecati je vrijeme. Naalost, mete-
orolozi najavljuju kini vikend, no
treba se nadati da e oblaci zaobii
ibenik. Deseti jubilarni sajam, koji
traje od 5. do 7.rujna, i ove godine
odrava se u organizaciji Grada i-
benika, gradske Turistike zajedni-
ce, Udruenja obrtnika ibenik te
ibenske gradske strae.
-Sajam u srednjovjekovnom
ibeniku odrat e se na brojnim
atraktivnim lokacijama naega
grada, a otvorenje e ove godine
biti uprizoreno na Tvravi sv. Mi-
hovila. Jo jedan novitet je i slube-
ni suvenir, to ga je odabralo Povje-
renstvo za organizaciju malena,
runo raena ibenska kapa. Taj
jedinstveni suvenir bit e podijeljen
gostima kao uspomena na sudjelo-
vanje, kazao je u utorak zamjenik
gradonaelnika Nikica Pener na
konferenciji za medije.
Na otvorenje Sajma
iskljuivo s ulaznicama
Pozvao je sugraane i goste na-
ega grada da u to veem broju
ovog vikenda posjete manifesta-
ciju. Na konferenciji su bili la-
novi Povjerenstva za organizaciju
Dino Karaole, direktor ibenske
Turistike zajednice, predstavnik
Grada Ante Glavurti, ibenske
gradske strae Joko Babai te
ODRAVA SE 10. sajam u srednjovjekovnom ibeniku od 5. do 7. rujna
Tristo sudionika, a otvaranje
na Tvravi sv. Mihovila
Udruenja obrtnika ibenik Joso
Smoli.
Na otvorenje Sajma moi e
se iskljuivo s ulaznicama, ija
podjela je poela u srijedu ispred
zgrade ibenskog Hrvatskog na-
rodnog kazalita. Sveana pred-
stava otvaranja poet e u 20.30
sati, a meu ostalima na njemu e
sudjelovati i gosti iz Makedonije
s falangom. U sluaju kie, alter-
native nema. Jedino to se moe
dogoditi jest da se otvaranje pre-
mjesti s petka na subotu, kazao je
Glavurti.
-Na 10. sajmu u srednjovje-
kovnom ibeniku ove e godine
sudjelovati preko 300 sudionika
iz Hrvatske, Makedonije, Italije,
Slovenije i Njemake. Sajam je ve
dosegao razinu festivala, a jedan
od njegovih osnovnih ciljeva je pro-
duljenje turistike sezone. Veina
sudionika smjetena je u apartma-
nima Rasprenog hotela, te i na taj
nain promoviramo bogatstvo nae
stare gradske jezgre. Samo se na-
damo, i molimo se da nas zaobie
kia i onda e sve biti ba onako
kako smo i zamislili, kazao je Di-
no Karaole. Kao i svake godine,
na priredbi e sudjelovat iben-
ska gradska straa, kao i ibenski
obrtnici koji e posjetiteljima pred-
staviti svoje autohtone proizvode.
ibenani i njihovi gosti ovog e
vikenda moi uivati u programu
koji nudi jedinstveni prikaz ivota,
rada i gastronomskih postignua
kao i svu rasko kulturno-povijesne
batine grada. Obrtnici pripremaju
brojna iznenaenja i od njih moe-
te oekivati svata, rekao je meu
ostalim Joso Smoli.
tandovi i zbivanja na
rivi i gradskim trgovima
Ve u osam sati u petak sudionici sajma poet e postavljati svoje
tandove na rivi, kako bi do 12 sati bili spremni za razgledanje i trgo-
vanje, gdje e ostati sve do nedjelje do 14 sati kad se sajam zavara.
Za trodnevnog trajanja posjetitelji e imati priliku vidjeti Paku alku,
ongliranje, povorku gradskim ulicama i kalama Udruge ibenska
gradska straa s djejim plemkinjama i straom, s ostalim udrugama
i sudionicima, Trenkove pandure, gaanje samostrijelom, pucanje iz
topova te niz drugih zanimljivih predstava i dogaanja.
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
ibenskilist upanija 13
Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. kao vlasnik nekretnine objavljuje:
POZIV NA STAVLJANJE PONUDA
ZA NAJAM POSLOVNOG
PROSTORA
Vodice poslovni prostor
Povrina: cca 72 m
2
Lokaca: Put Gaeleza 3A
Namjena: Caffe bar
Pismene ponude potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objave
ovog oglasa.
Najpovoljni ponua utvrdit e se na temelju najvie ponuene cene.
Vlasnik nekretnine zadrava pravo da ne prihvati ni najviu niti bilo koju
drugu ponuenu cenu te nema obvezu svoju odluku obrazlagati bilo kojem
od ponuaa.
Ponude se dostavljaju na adresu:
LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d.
Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53, 10410 Velika Gorica
s naznakom NE OTVARAJ - PONUDA ZA NAJAM
ili na e-mail adresu: nekretnine@lidl.hr
LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
KATARINA RUDAN
IBENIK
Za vrijeme prolotjednog
slubenog posjeta Hrvatskoj,
rumunjski ministar EU fondova
Eugen Orlando Teodorovici, za-
jedno s potpredsjednikom Vlade
i ministrom regionalnoga razvoja
i fondova EU Brankom Griem,
posjetio je ibenik, gdje je ru-
munjskom izaslanstvu prezenti-
ran projekt revitalizacije Tvrave
sv. Mihovila, financiran iz EU fon-
dova. Podsjetimo, vrijednost tog
projekta je 12,7 milijuna kuna od
ega je udio europskih sredstava
7,6 milijuna kuna.
Turistika valorizacija
Kanala sv. Ante
Projekt je financiran bespovrat-
nim sredstvima iz operativnog
programa 'Regionalna konkuren-
tnost', a ureenjem ljetne pozor-
nice na otvorenom s gledalitem
i podzemnim dijelovima u kojem
se nalazi polivalentna dvorana te
popratne prostorije, ibenik je do-
bio nove mogunosti za promociju
kulturnih vrijednosti i proizvoda
POSJET Rumunjski ministar EU fondova Eugen Orlando Teodorovici i potpredsjednik Vlade RH Branko Gri posjetili ibenik
Rumunjskom izaslanstvu predstavljeni
projekti fnancirani iz EU fondova
regije, te otvaranje novih radnih
mjesta.
Projekt revitalizacije Tvrave
sv. Mihovila, kao i turistika va-
lorizacija Kanala sv. Ante, dva su
u nizu projekata na podruju nae
upanije koji su financirani iz EU
fondova, a vie njih je zapoeto ili
je u pripremi.
-Od deset ugovora, vrijednih
gotovo 10 milijuna eura kroz she-
mu dodjele bespovratnih sredsta-
va za poslovnu infrastrukturu, 3.
poziv, odobrena su sredstva Gra-
du ibeniku za ureenje i revita-
lizaciju tvrave Barone, vrijedan
1,4 milijuna eura, Razvojnoj agen-
ciji ibensko-kninske upanije za
ureenje i opremanje razvojno-
inovacijskog centra iNavis u i-
beniku, u iznosu od 1,3 milijuna
eura, te Gradu Drniu 632 tisue
eura za projekt 'Razvoj turizma na
rubnim podrujima Nacionalnog
parka Krka', kazao je tom prigo-
dom potpredsjednik Gri.
Dodao je i da je Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova EU
u protekle tri godine financiralo
razradu 82 projekta od vee regi-
onalne vanosti na podruju cijele
Hrvatske i 133 lokalna projekta
na potpomognutim podrujima.
Gri je izdvojio i vee projekte na
naem podruju, poput obilaznice
Vodica u vrijednosti od oko devet
milijuna eura, poboljanje vodo-
opskrbnih sustava u Drniu, Kni-
nu i Vodicama te 2. fazu Centra za
gospodarenje otpadom Bikarac.
-Od deset ugovora, vrijed-
nih gotovo 10 milijuna eura
bespovratnih sredstava za
poslovnu infrastrukturu, 3.
poziv, odobrena su sredstva
Gradu ibeniku za ureenje i
revitalizaciju tvrave Barone,
vrijedan 1,4 milijuna eura,
Razvojnoj Agenciji ibensko-
kninske upanije za ureenje i
opremanje razvojno-inovacij-
skog centra iNavis u ibeniku,
u iznosu od 1,3 milijuna eura
te Gradu Drniu 632 tisue
eura za projekt Razvoj turiz-
ma na rubnim podrujima
Nacionalnog parka Krka,
kazao je tom prigodom pot-
predsjednik Branko Gri
Ministar Gri, rumunjski
predstavnici s domainima u
etnji tvravom sv. Mihovila
14 upanija
ibenskilist
VEDRANASTOI
redakcija@sibenski-list.hr
ROGOZNICA
Prvim ovogodinjim rebalansom
prorauna rogoznika opinska bla-
gajna laka je za tri milijuna kuna,
pa u ovoj godini rebalansirani plani-
rani prihod iznosi 23 milijuna kuna.
U prvoj polovini godine, istaknula
je naelnica Sandra Jakeli, sta-
gnirala je trgovina nekretninama,
realizacija tog poreznog prihoda je
svega 35 posto, a i planirani prihod
od komunalnog doprinosa (legali-
zacije) manji je za 400 tisua kuna.
Od te pristojbe u prvoj polovici go-
dine ubrano je 3,7 milijuna kuna ili
polovina realiziranih prihoda.
Pucnjava s razglasa
rastjeruje turiste!?
Rogoznike vijenike nije naro-
ito zabrinulo smanjenje planiranih
prihoda, najeu raspravu vodili su
o programu javnih potreba u kultu-
ri. Vijeniku HSP AS i predsjedniku
rogoznikog ogranka UDVDR RH
Dinku upanoviu 20 tisua prora-
unskih kuna premalo je za organi-
zaciju obljetnice 'Oba su pala, sve
tri su pale' jer je svake godine sve
UZBUDLJIVO NA SJEDNICI OPINSKOG VIJEA ROGOZNICE Verbalni duel vijenika Dinka upanovia i ede ivkovia
HSP AS i SDP dohvatili se oko proslave
obljetnice Oba su pala, sve tri su pale!
manje sponzora. S njim se sloio i
vijenik SDP-a edo ivkovi. Samo
za razliku od upanovia esdepeov
vijenik ukinuo bi glazbeno obilje-
avanje obljetnice koje UDVDR
organizira svake godine poetkom
kolovoza.
-Sramotna je to priredba koja
desniarenjem, ratnim pokliima i
pucnjavom s razglasa tjera turiste i
radi nepopravljivu tetu Rogoznici,
jo sramotnije je da se dan osvajanja
rogoznikih vojarni 17. rujna obilje-
ava s dvije razliite proslave. Vei
znaaj treba dati datumima kada su
osvojene sve tri rogoznike vojarne
i kada su sa zeevarske bitnice obo-
reni prvi jugozrakoplovi - rekao je
ivkovi.
Zatraio je od naelnice Jakeli
i vladajue hadezeovske veine da
se ne dopusti 'privatizacija' tog zna-
ajnog datuma Domovinskog rata,
a u organizaciju, dri ivkovi, tre-
bale bi se ukljuiti civilne opinske,
upanijske, dravne i vojne vlasti te
braniteljske udruge. Obiljeavanje
obljetnice treba biti prihvatljivo za
sve hrvatske branitelje - zakljuio je.
Malena je Rogoznica
Njegov istup nije se svidio haes-
peovcu Rue Tomai. Prozvao ga
je da brani komunjare, jugonostal-
giare i Srbe, na to mu je ivkovi
replicirao da je Rogoznica mala i da
se sve o svima dobro zna.
Inae zahvaljujui HSP-ovcu
Rue Tomai, koji ima glavnu
rije, sjednice rogoznikog Opin-
skog vijea kaotine su i esto na
rubu fizikog incidenta. upanovi
se ne libi optuiti opinsku vlast za
nesposobnost i muljau, a opin-
ske strune slube za nerad, dok
sukobe s ostalim vijenicima po-
zicije i opozicije sputa na osobnu
razinu.
Na rogoznikom podruju ovog ljeta zabiljeeno je dosta vandalskih
ispada, a najbizarniji od svih je skidanje slubene ploe sa zgrade op-
inske uprave. Vijenike je zanimalo zbog ega policija jo nije otkrila
poinitelja. Vijenik SDP-a edo ivkovi imao je niz primjedaba na
regulaciju prometa. Istaknuo je da su prometni znakovi postavljeni
nestruno zbog ega su se ovog ljeta stvarale velike guve, a policija
je zbog krivo postavljene ili zbog nedostatka prometne signalizacije
turistima naplaivala masne kazne.
Dodatnu guvu u prometu stvarala su vozila parkirana na rubovima
prometnica i to bez sankcija i pauk slube, dok su istodobno relativno
jeftina parkiralita zjapila prazna.
-Sramotna je to priredba koja desniarenjem, ratnim
pokliima i pucnjavom s razglasa tjera turiste i radi
nepopravljivu tetu Rogoznici kazao je ivkovi (SDP),
na to mu je upanovi (HSP AS) replicirao da brani
komunjare, jugonostalgiare i Srbe
U ovom broju ibenskog lista moete proitati
nastavak kazivanja o vjenanim obiajima u Za-
tonu, koje je Ivo Furi zabiljeio u tom mjestu.
Prije samoga vinanja mladi i mlada bi ili kod
popa da upiu napovid. Tri nedilje prije vinanja
pop bi s oltara nainija prvu, osan dan kasnije
drugu, i opet osan dan kasnije treu napovid.
Bilo da su se mladi sami izabrali oli da su ih iza-
brali njiovi stariji sam pir vinanje bija je veliki
dogaaj i vaik se inija veliki pir pa makar da su
se enili i oni najsiromaniji.
U starija vrimena pirovalo se u bilo koji dan u e-
temani. U novije vrime dan za pirovanje izabrana
je subota, i to poslin podne, a u starija vrimena
prije podne.
Skupljanje svatov bilo bi u momkovu dvoru, prid
kuon. Kad bi se svati skupili, sestra od momka
oli koja druga divojka od njegove blie rodbine
pokupila bi mukiman kape da ih okiti. Donila bi
u jednoj kofici kitic rumarina i rekla bi Evo me-
ne, kieni svatovi, evo mene sa dariman! Unda
bi svakomu svatu zadila kiticu rumarina u kapu,
kokod bi joj u tomu i pomaga. Kad bi to bilo go-
tovo ona bi rekla: Vi poteni ljudi, poznajete li
svoje kape? Poznajemo, rekli bi oni. I undak bi
svak svoju kapu uzeja a divojki bi da koji olad.
enskiman bi se zadila kitica rumarina na prsi.
Kad bi svi svati bili okieni, doa bi red na ban-
diru. Bandira se zva ap (koplje) i sve ono ta
bi bilo na koplju. ap je na vrhu ima tri roga,
brka. Na gornjem rogu bila bi privezana bandi-
ra, a povie nje jabuka. Na druga dva brka bija
bi po jedan kola. Na ta dva brka sad bi se viali
udari, arape, kanice oli koji drugi komad robe
ta bi ga se tute darovalo onimu koji je nosija
bandiru. Kad bi tako povorka bila spremna kre-
nili bi prima kui od mlade.
Kad bi doli prid divojkinu kuu svati bi zapivali
Evo brzo sunca na ogranku, od divojke molili bi
majku, da bi nama vrata otvorila, svoju milu
erku izvodila! Uanca je bila da se iz kue ne
bi niko javija za due vrime, pa bi svati to morali
pivati vie puti, usto i Dajte nae, ne pitamo va-
e, dajte nae, ne pitamo vae, dajte nau kienu
divojku, ta ste naen obeali momku. I tako sve
dok se kokod ne bi pojavija na vratiman kue. Na
vrata od kue obino bi izaa otac, brat oli koji
drugi muki divojkine rodbine. On bi zapita ta
je ovo, koja je ovo vika, ta ste doli dobri ljudi?
Doli smo po divojku. Koju divojku, nemamo mi
ode nikakove divojke! Imate u kui lipu divojku
i daj nan je, jerbo... Unda bi on sta pokaivati
jednu po jednu ensku, od diteta do starice. Kad
bi napokon izveja onu pravu reka bi Evo je, to
je ta koju vi traite. Ali to nemere tako. Ou da
znan ko se nje privaa. Ko se privaa da je rani i
od zla brani? Unda bi izaa naprid momak i reka
bi da se on privaa i da e je od zla braniti. Unda
bi se njih dva stala pogaati koliko divojka vridi.
Momak bi njemu da nito oldi i ovi bi mu prida
divojku. Kad bi momak dobija divojku, nastalo bi
veselje, pucanje, pivanje... Pri pragon divojkine
kue nika bi ena donila nito robetine i tote bi
klekla divojka i momak kraj nje da pitaju pro-
enje, prije ona, pa un. Bog ti prostija i Majka
Boja!, svi bi rekli. Nakon proenja i jo pisme,
povorka bi se pomalo, pivajui, uputila prima
crkvi na vinanje.
Kazivanja izgubljenog vremena
Dajte nae,
ne pitamo
vae!
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
MANDETURINOV-JEINA
MURTER
Resorni ministar Mihael Zmaj-
lovi objavio je s pozornice u
Murteru prilikom proslave
34. roendana NP-a Kor-
nati da je preko Mini-
starstva zatite okolia
i prirode, a u sklopu
NIP projekta Natura
2000, osigurano 3,6 mi-
lijuna kuna za adaptaciju
i ureenje posjetiteljskog
centra Vrulje u postojeoj
zgradi u vlasnitvu Parka.
Ravnatelj NP-a Robert Bo-
binac potvrdio nam je ovih
dana da e sredinom rujna
prvi dizajnerski tim obii pro-
stor i vidjeti na koji ga nain
najkvalitetnije osmisliti po
idejnom prijedlogu. Grubi ra-
dovi, najavljuje Bobinac, poinju 15.
listopada i moraju zavriti najkasnije
do 15. lipnja idue godine.
Koja je funkcija
nacionalnog parka?
-Prole su 34 godine od progla-
enja Kornata nacionalnim parkom,
a naalost, do danas nije izgraen
ni jedan edukativni ili posjetiteljski
centar. Stoga se postavlja logino
pitanje koja je zapravo funkcija NP-
Sredinom listopada poinju grubi radovi na ureenju posjetiteljskog centra Vrulje
SOBE PRIRODE,
KULTURE I TRADICIJE
Multimedijalni prostor
budueg centra u NP Kornati
a? Je li on svrha samom sebi ili bi
trebao biti pokreta razvoja, promo-
tor prirodnih vrijednosti i zatitnik
tradicije koja se stotinama godina
sauvala i prenosila na generacije
koje su dolazile obrazloio je
Bobinac ideju vodilju za ure-
enje Edukativno-posjetitelj-
skog centra Vrulje. Po svemu
sudei, nastavlja ravnatelj,
upravo je nepostojanje jed-
nog takvog centra glavni
razlog zbog ega javna usta-
nova NP Kornati ne uspije-
va primjereno organizirati
i kontrolirati podruje radi
njegove zatite i ouvanja.
Posjetiteljski centar Vru-
lje imat e u osnovi trojaku
namjenu - informacijsko-
prezentacijsku, edukacijsku i
znanstveno-istraivaku. Infor-
macijsko-prezentacijski centar
bit e opremljen recepcijom, infor-
macijskim pultom sa suvenirnicom,
multimedijalnim prostorom uvjetno
podijeljenim na sobu prirode, sobu
kulture i sobu tradicije te e uklju-
ivati tematske ture sa sadrajima i
aktivnostima koje bi Javna ustanova
organizirala neposredno u PC Vru-
lje, a realizirala na irem podruju
parka. Informacijsko-prezentacijski
centar rezerviran je iskljuivo za
vrijeme trajanja turistike sezone,
dok bi edukacijski centar, opremljen
uionicom i laboratorijem, funkci-
onirao izvan turistike sezone, od
listopada do svibnja. Znanstveno-
istraivaka stanica namijenjena
znanstvenim i strunim radnicima
iz razliitih institucija u pravilu bi
se koristila takoer izvan glavne
turistike sezone, a bit e opremlje-
na suhim i mokrim laboratorijem i
kabinetom.
Brodovi i za vee
grupe posjetitelja
Osim vlastite opreme, Javna e
ustanova nuno morati unajmiti
i opremu od partnera, a ona bi se
sastojala od tri ili vie gajeta ili le-
uta, dva ili vie gumenih glisera te
dva ili vie brodova za vee grupe
posjetitelja.
-Posjetiteljski centar Vrulje bit e
unutarnja ustrojstvena jedinica Jav-
ne ustanove i trebat e odreeni broj
djelatnika. Trebat emo uposliti jed-
nog voditelja Centra, deset interpre-
tatora/prezentatora, od ega barem
dvojicu ronilaca, dva recepcionara,
jednog domara, spremaicu i tri vo-
ditelja brodice najavljuje ravnatelj
Bobinac potrebe za djelatnicima u
skoroj budunosti te dodaje da bi se
Centar, nakon stavljanja u funkciju,
morao samofinancirati od sredstava
prikupljenih od njegova rada.
Uperspektivi razvoja, PCVruljeebiti samo
prvi u nizu posjetiteljskih centara NP-a Kor-
nati. Osnovna ideja budue mree posjeti-
teljskihcentaratemelji senauspostavljanju
jednogveeg, ili sredinjeg, poslovno-posje-
titeljskog centra u Murteru, dva ili tri manja
tematska posjetiteljska centra u podruju
samog temeljnog fenomena, i to u jugoi-
stonom, sredinjem i sjeverozapadnom
dijelu parka te jedan pokretni posjetiteljski
centarnabrodu, koji bi naodgovarajui nain
povezivaosvecentre. Tombuduommreom
u potpunosti bi se pokrile sve potrebe i za-
htjevi posjetitelja i drugih korisnika NP-a
Kornati, a ujedno bi se na primjeren nain
prezentirale i koristile prirodne i kulturne
vrijednosti prostora kazao namje Robert
Bobinac, uvjeren da e mrea posjetitelj-
skih centara znaajno unaprijediti zatitu i
ouvanje NP-a Kornati te omoguiti odrivi
razvoj lokalnogstanovnitva.
Trebat emo uposliti
jednog voditelja Centra,
deset interpretatora/
prezentatora, dva
recepcionara, jednog
domara, spremaicu
i tri voditelja brodice
najavljuje Robert
Bobinac, ravnatelj NP
Kornati potrebe za
djelatnicima u skoroj
budunosti te dodaje
da bi se Centar, nakon
stavljanja u funkciju,
morao samofinancirati iz
sredstava prikupljenih od
njegova rada
BUDUA MREA POSJETITELJSKIH CENTARA
Procjenjuje se
da e u pici tu-
ristike sezone
PC Vrulje dnev-
no posjeivati
najmanje sto
do tristo po-
sjetitelja, koji
e se zadra-
vati prosjeno
jedan do dva
sata.
Robert Bobinac,
ravnatelj
NP-a Kornati
Zrani snimak
kornatske uvale Vrulje
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Kad smo ono o Novoj godini rekli da e ovo nae druenje biti na amarcord, to
je znailo nae podsjeanje na dikoju sitnicu iz ivota, iz prolosti, iz ditinjstva, iz
mladosti. Nekako ka da je to usud ljucki, uvik se drae sitit lipi stvari, vedri i veseli. I
onda ti kamenii sianja, te sitnice, kad ih sklopi, ine jedan lipi ili manje lipi mo-
zaik. Ime mu je ivot. Lipo je jedan moj rodijak govorijo. Na pitanje, kako si Marko?,
on bi odgovara: Pa, nije loe. Nekad ivin, nekad ivotarin, a nekad i ivotinjarin.
Tako nan je svima. Nema ga kome je sve lipo i uvik lipo. A dosta nas je i ovi rat
ruvinja. Zato je meni lipo vako s vami podilit dikoju starinsku, eto, nako ki da sidimo
za kominom i susak lagano ie od ruke do ruke. Nu mene di ode. Tako san jednon
zgodon u Veluiu di mi je ena bila uiteljica i di smo neko vrime i stali ki mladi, bijo
pozvan u susjeda. Bijo ir od kuruza i kae on, ajmo ist peeni kuruza. Ja guloz na
nje, a di ne bi. Tako mi kuruz po kuruz, pa utinu gutljaj po gutljaj i odnese vrag svoje.
Jedva san doa do kole, a nije bilo ni dvacet metara. A susak velik, mirii po smriki,
a utina ki ul. Pa ko se ne bi opijo. Tako e te se i vi lako sitit kojeg lipog pijanstva,
onog kad ste je prvi put poljubili ili togod tako. Sve ovo i govorin da bi ispa ozbiljan
nauni radnik. Nas je u psihologiji u gimnaziji uilo da novo znanje uvik potire ono
staro. Ja san posta ki jedan moj susid kad je reka na pitanje kako je: Zna kako san,
sian se ta smo ili kad se tvoj aa enijo, ali ne znan ta mi je jue moja Dragica
svarila! Tako poteke uvatin i sebe u sianju na neke, naizgled, nebitne detalje. Ovi
mlai siguro i ne znaju ta je zajmenik. Saemo ga ode rastumait. Kad bi se u
susjedstvu udavala cura ili enijo momak, onda bi se podrazumivalo da svaka kua
poalje dar ili barenko gvantijeru pata ili tortu. Nije bilo vano jesi li i ti bijo pozvan
na pir, vano je bilo sauvat obiaj. Naravno da bi se pamtilo kakav si ti dar dobijo
iz te kue pa onda ti nisi smijo bit loiji. Znalo je bit da su familje bile i u zavadi, ali
isto su se slali darovi. Meni je puno lipo kad se potivaju starinski obiaji. Tako ljudi
reu i za sedminu da to puno skupo doe, da bi to tribalo ukinit i sve tako. Koliko
se ja razumin u to, nema anse. Ko e putat da se za njega i njegove pripovida da
su na svome mrcu prikinili sedminu. Ostali bi sramotni dok je svita i vika. Slino je
bilo, ka sa svadbama i sa sprovodima. Obavezno bi se sla vijenac ako si vie oblig,
ili barenko boket cvia. Pazilo se na svaki detalj. Znan da bi me mater uvik pitala
kolko je bilo vijenaca obinih, kolko je bilo palma, je l bijo normalan sprovod ili je
bijo bez sveenika i je li svirala limena glazba. Nije uvik ba glazba svirala u spro-
vodin jer su onda rekli da ne ie to skupa sa sveenikon. Kad je umra veliki ovik i
likar dr. Marko Skelin, onda je bijo i sveenik i glazba i odonda to najenput vie nije
bijo problem. Problem je postalo samo to ko to more platit. Tako je ostalo sve do
danas. Nije nikako rentabilno umrit. Kad se sve miri takvin metron, onda mora i to.
A za sprovode, pogotovo one sa palmama i glazbon, uvik bi bijo komentar: Ba je
bijo lip sprovod, bilo je devetnajst palma. Ka da je upitanju izbor za mis, a ne jedna
smrt. Dodue, nekakva pjesnika tankoutnost i senzibilnost nikad ba i nije bila
jaka karakteristika ovi krajeva. Sada postoju lokali di se ljudi viaju, akulaju, bace
onu ve tradicionalnu: Bok, stari, kako si? uj, mogli bi se nekad na! Okej, vidimo
se, nazovi! I tako svaki put. Ispraznost na djelu, sto posto. Moja mater je imala
arobnu napravu zvanu brutulin. Kad bi on bijo u pogonu, to bi znailo obavijest
za njene prijateljice da dou i uz svjee poprenu i svarenu kavu u kogumici bace
koju. Nigdi nisu izlazile i ile, ali sve su znale. Ono ta je mene fasciniralo moda je
i najvanije. Makar i nepismene, uspile su od nas napravit dobre ljude. I zbog nji i
ovih naizgled sitnica drag mi je ovaj na amarcord.
Usud je ljucki sitit se lipi
stvari radije nego runi
PETAR MIKULIIN
Kao Isusov krvavi hod prema
Golgoti doimao se povremeno
uspon od obale prema mjestu
tragine pogibije dvanaestorice
vatrogasaca ibenskog kraja na
Kornatu, kad smo prole subote
stigli na obiljeavanje sedme go-
dinjice tog traginog dogaaja.
Broj umornih u utljivoj koloni,
koja se trudila da po estokom ko-
lovoskom suncu to prije stigne do
kapelice sv. Florijana i Baievih
12 krieva, rastao je iz koraka u
korak. utnja je govorila vie od
tisuu rijei. utnja, kao poast
onima koji su prije sedam godina
okonali ivot u stranom kornat-
skom plamenu.
A kolona je jasno svjedoila
kako tragina smrt skupine va-
trogasaca nae upanije nee biti
tako lako zaboravljena. U njoj su
se tiskali vatrogasci iz svih kraje-
va Hrvatske, a svijee svojim kole-
gama doli su upaliti i vatrogasci
iz susjedne Slovenije te Bosne
i Hercegovine. Na vatrogasnim
odorama je pisalo Tuzla, Krk, Novi
Marof, Gornja Kupina, Skradin,
Knin, Orlovac, Imotski... Pridruili
su se rodbini i prijateljima pogi-
nulih, 'protokolarnim' gostima i
nama, novinarima.
Jedino protokolarni
odgovori
Dirljiva, bolna i ljudska bila je
propovijed don Branimira Projia,
kapelana Hrvatske ratne mornari-
ce, pred improviziranim kamenim
oltarom, dok su iza njega stajale
oaloene obitelji, osim boli,
obavijene i sumnjom. Oito, ne-
e jo godinama biti lako skinuti
veo tajanstvenosti glede pogibije
vatrogasaca.
Trajna je 'e' ucviljenih obitelji
za istinom. Kako je do tragedije
dolo? Jesu li nesretni vatrogasci
stradali od prolivenog kerozina,
zaostalog eksploziva ili na nain
na koji su to slubeno utvrdili
vatrogasni i sudski vjetaci?! Pi-
ZAPIS S OBILJEAVANJA SEDME GODINJICE TRAGEDIJE VATROGASACA NA KORNATIMA
Trajna je e ucviljenih obitelji za istinom
tanje, koje je, po tko zna koji put,
od 'protokolarnih' gostiju dobilo
samo - protokolarni odgovor.
-Najvie boli to se ne zna prava
istina. Isus je govorio kako nas sa-
mo istina moe osloboditi. Istina,
koja pomae ovjeku da prihvati
najtee stanje i najveu tragediju,
koja mu se dogodila - zavapio je
u svojoj propovijedi don Branimir
Proji.
-Ne bih elio razglabati o uzro-
cima kornatske tragedije. Ostavite
to za neke druge dane. Dananji
je rezerviran za pijetet, bolna sje-
anja - izbjegao je uporna pitanja
novinara mr. Zlatko Garelji.
Jednako krt u strunom po-
gledu bio je i Slavko Tucakovi,
glavni vatrogasni zapovjednik RH.
Dan prije odlaska na
Kornate tuna je godi-
njica posebnim mimoho-
dom obiljeena u Tisnom,
a dan poslije u Vodicama,
mjestima s najveim bro-
jem stradalih. Vodiani
su, pak, dan prije tune
godinjice u spomen na
poginule vatrogasce sa
svoje rive u nebo pustili
1200 lampiona.
1200 vodikih
lampiona
Ovo nije kraj - poruka
ispisana cvijeem
Tiha povorka
kolega vatrogasaca
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Na Poljani, pod atorom, uz Gradsku knjinicu Juraj igori, do ponedjelj-
ka su trajali su Dani dobre knjige s nekoliko tisua naslova iz svih podruja
knjievne i ine pisane rijei. Ali, knjige se prodaju slabo, zato se nude i u ak-
cijskoj prodaji. Jedna knjiga 20 kuna, dvije knjige 30 kuna. Neka ljudi opro-
ste, ali na taj se nain na ribarnici prodaje i riba. Jedan roman Dostojevskog
spustio se tako na cijenu od deset kuna. A u medijima reklamirani hit nae
pjevake dive, a sada, ini se, i spisateljske uzdanice, Gola istina dvostruko
je skuplja od Dostojevskog i nudi se - za 20 kuna!
Komentar je suvian.
Tek je minula glavna turistika sezona, a ibenik u protekla dva mjeseca ni-
je doivio bum nautikoga turizma. Iako ima znaajne kapacitete u oblinjoj
Mandalini i uvjete u gradu: privezita, blizinu atraktivnih povijesno-kulturnih
spomenika, ugostiteljstvo i drugo. Nije to kao nekih godina, kada je uz cijelu
rivu znao stajati jarbol do jarbola.
U nedjelju, kad je snimljena ova fotografija, bilo je privezano tono osam
plovila. S jednoga od njih sila je djevojka, sjela na rub obale i u tiini dugo
promatrala nadolazei ibensko nokturno.
Na akciji i Gola istina
ibenski nokturno
ZAPIS S OBILJEAVANJA SEDME GODINJICE TRAGEDIJE VATROGASACA NA KORNATIMA
Trajna je e ucviljenih obitelji za istinom
No, nije mu manjkalo emocija, su-
osjeanja.
-Meni je samo spomen na taj
strani dogaaj iznimno teak. Ne
samo meni, nego i svakom hrvat-
skom vatrogascu. Svejedno bio on
profesionalac ili volonter, kakvi je
bila veina stradalih mladia. Ne
elim nijednoj vatrogasnoj zajed-
nici u svijetu da joj se tako neto
dogodi, a kamoli da se isto pono-
vi nama, u Hrvatskoj - zborio je
Tucakovi.
Za to vrijeme obitelji, rodbina i
prijatelji poginulih obilazili su 12
kornatskih krieva, koje je uve-
ni murterski arhitekt Nikola Ba-
i projektirao u znak sjeanja na
stradale vatrogasce. Oko svakog
kria ista je slika - ene u crnini,
jih, Ivice i Ante. S otoka se vratim
punija i hrabrija - otvorila nam se
gospoa Crvelin.
A nita manja nije bol ibenskih
obitelji Klari, Marinovi i Knee-
vi, u tinjanskim obiteljima Lui
i Crvelin te kod Vodiana koji ale
za svojima: Gabrijelom Skoiem,
Hrvojem Strikomanom, Karlom
everdijom i Antom Jurievom-
Mikulinom.
Sputajui se niz 'kornatsku
Golgotu' jedino to ovjek moe
je upitati se zato su tako sudbo-
nosno i vrijedno morali 'hitno in-
tervenirati' vatrogasci iz Vodica,
Tisnog i ibenika?! Tamo, gdje
je vatra pred sobom imala samo
kornatsku golet, te malo krte cr-
venice i makije!
pla, svijee i cvijee. Tko moe
utjeiti Tinjanku Ajku Crvelin,
koja je u stranoj tragediji izgu-
bila pola obitelji, supruga Ivicu i
sina Antu?!
Vrijeme nije
izlijeilo rane
Sedmi je put stigla na Kornate,
no vrijeme nije izlijeilo rane.
-U minulih sedam godina mo-
ja se tuga i bol nije nimalo pro-
mijenila. Naprotiv, kao da je svaki
novi dan sve gore. Ponajvie zbog
toga to, kao i sve obitelji poginu-
lih, item pravu istinu. Bez obzira
na to hoe li nam nakon toga biti
lake ili tee. Jedino je sigurno da
mi je puno lake kad doem na
Kornat, gdje sam ostale bez svo-
Obiljeavanje pogibije ibenskih, vodikih i tinjanskih vatrogasaca na Kornatu bilo je zaista dosto-
janstveno. U ime predsjednika Ive Josipovia vijenac je poloio njegov izaslanik mr. Zlatko Garelji.
Slijedio ga je ibenanin Franko Vidovi u ime Hrvatskog sabora, predstavnici Hrvatske vatrogasne
zajednice, ibensko-kninski upan Goran Pauk, ibenski dogradonaelnik Nikica Pener, vodika
gradonaelnica Branka Juriev-Martinev, predstavnici opina Tisno i Murter-Kornati...
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
Tuga i bol za najbliima
s njima su svakodnevno
18 upanija
ibenskilist
Ba kao i prije pedesetak godi-
na, ini se da za turiste Primote-
na, ('dalmatinskog Sv. Stefana',
kakvim ga je prije neki dan na-
zvao jedan dnevni list) i danas
vrijedi poziv ispisan na esperantu
daleke 1965. godine na ulazu na
umoviti poluotok Raduu: 'Pri-
moten vokas vin' Primoten vas
zove i gdje je u to doba otvoren i
prvi hotel - Radua.
Esperantisti Zagrebake zvjez-
darnice tada su meu prvima ot-
krivali sve ari Primotena, koje
ni do danas nisu potamnjele, iako
mu mnoge stvari kasnije nisu ile
na ruku. Poput dvaju opustoenih
i nikad obnovljenih hotela tijekom
i nakon Domovinskoga rata. Upra-
vo kada slubeno zavrava ovo-
godinja glavna turistika sezona,
od poetka rujna u tom mjestu
jo uvijek ljetuje oko 5000 turista
(tjedan dana ranije vie od 8000),
kako nam je to kazao direktor TZ-
a Primoten Jere Bakoti, to je za
proteklih osam mjeseci tri posto
vie nego u istome razdoblju lanj-
ske godine. S obzirom na nasta-
vak dugoga recesijskog razdoblja
u veem dijelu Europe i u Hrvat-
skoj, to je dobar rezultat.
Plaa-ljunana ravna crta
Ono to u Primotenu danas
svakako impresionira u doba turi-
stikoga ljeta, je urednost, istoa
ulica i trgova, njegovano zelenilo,
cvijee, uhodano ugostiteljstvo,
na koje, meutim, vie nama ona-
U ibenskoj poduzetnikoj zoni
Podi u ponedjeljak je otvoren pogon
tvrtke Bio ulje, koja se bavi priku-
pljanjem otpadnog, odnosno iskori-
tenog jestivog ulja. Prema njegovim
rijeima, investicija na Podima vri-
jedna je milijun i po kuna.
-Trenutano imamo est stalno
zaposlenih. U sezoni se taj broj i
udvostrui. Meutim, planiramo se
i iriti - veli Pei, direktor tvrtke koja
je u veinskom poljskom vlasnitvu.
Tonije, 90 posto je u rukama polj-
skog poduzetnika koji ima firmu
s gotovo 400 zaposlenih i koja je
razgranala posao s prikupljanjem
ulja diljem EU-a. Budui da se radi
o ulasku poljskog kapitala na iben-
sko podruje, logian je bio i dolazak
POLJSKOHRVATSKIM KAPITALOM do novog pogona u ibenskoj poduzetnikoj zoni
poljskog konzula u Hrvatskoj Janu-
sza Tatere.
-Poljska ima dosta investicija u
Hrvatskoj. Poljaci kupuju puno te-
rena u Hrvatskoj. Doista, mislimo
da su Poljaci napravili dobar posao
u Hrvatskoj - rekao je Tatera.
im se otvaraju nova radna mje-
sta tu su i politiari. Prigodu nije
propustio ni ibensko-kninski upan
Goran Pauk ni ibenski gradonael-
nik eljko Buri.
-U vrijeme krize svako novo rad-
no mjesto je zlata vrijedno. Naa
upanija dosta je napravila na polju
gospodarenja otpadom. I ovaj po-
gon je dobar primjer kako neto sa
ime do juer nismo znali to emo,
moe postati dobar posao. Inae,
imamo dobru suradnju s poljskim
gospodarstvenicima i naa upanija
je pred potpisom ugovora sa leskim
vojvodstvom - poruio je Pauk.
Gradonaelnik Buri smatra da
jo treba raditi na promociji gospo-
darske zone Podi.
-U samo dva dana na Podima
su otvorena dva pogona s oko 25
zaposlenih. To je put kojim elimo
ii - istaknuo je Buri.
A Jakov Terzanovi, direktor Po-
da, izvijestio je kako se trenutano u
ibenskoj poduzetnikoj zoni gradi
pet pogona.
-Vjerujem kako emo do kraja
idue godine na Podima imati jo
100-tinjak novih radnika - zakljuio
je Terzanovi. KREIMIRGULIN
PRIMOTEN U jednom od vodeih turistikih mjesta upanije na poetku rujna dnevno boravi oko 5000 turista
Primoten vas zove - vjeni
slogan za njegove goste
Ono to u Primotenu
danas svakako
impresionira u doba
turistikoga ljeta, svakako
je urednost, istoa
ulica i trgova, njegovano
zelenilo, cvijee, uhodano
ugostiteljstvo, na koje,
meutim, vie nama
onakvih navala kao
minulih desetljea
kvih navala kao minulih desetlje-
a. Ipak, dosta se toga promijenilo
i u navikama gostiju i u ponudi pa
i u izgledu samoga mjesta. Pred
hotelima su se turisti naviknuli na
novi izgled plae, na mjestu ne-
kadanjega prirodnoga izgleda
kamenite obale koju po malim
uvalama zapljuskuje isto more.
Sada je to, manje-vie, ljunana
'ravna crta', kakvu pred sobom
imaju mnogi jadranski hoteli. A
od parka pred crkvicom sv. Roka,
pa do nekadanjega popularnog
restorana 'Mala Radua', uz oba-
lu se pruaju tandovi sa svako-
jakom bazarskom ponudom. To
e i direktor TZ-a u ali nazvati
'primotenskim Ponte Rossom',
onim neko uvenim buvljakom
u Trstu, koji je ivio od kupaca s
polovice Balkana.
-Za takve trendove u turisti-
kim mjestima, dodat e Bakoti,
kriva je drava, koja i po najno-
vijim izmjenama nekih propisa
o financiranju prorauna, suvie
mnogo uzima upravo lokalnim
zajednicama.
'Mala Radua' je, pak, neko bi-
lo popularno svratite gdje se jef-
tino jelo, a naveer plesalo. Sada
je to parking za automobile. Fas-
cinantne su drevne primotenske
kale uvijek pune turista to vode
do vrha 'sela' s prelijepim vidikov-
cem uz crkvu Sv. kria i gdje su
smjeteni mali ivopisni restorani
i konobe. Ali, vie neko uvenog
ribljeg restorana u 'Vili Fen' kraj
mora, gdje su se gosti iz hotela, a
i domai posjetitelji sladili hlapo-
vima i jastozima. 'Vitar i propuh',
naalio se netko, vladaju sada tim
objektom.
Uurbanost
oko europske fontane
U Primotenu posebna uurba-
nost vlada na trgu oko 'europske'
fontane. Ondje je autobusno sta-
jalite, agencije, banka, policija,
pota i tek jedan objekt brze hrane
koji ne posluuje ni kavu. Mlai
par koji je ondje ruao hambur-
ger, odmahnuo nam je, kako kave
na tom mjestu 'niks'. Naposljetku
i turist i namjernik iz Primotena
e otii zadovoljni. I pamtiti da
mjesto ima kristalno bistro i i-
sto more. Zato e ih Primoten i
dalje pozivati - na svim jezicima
svijeta.JOKOELAR
Europska fontana pokraj
autobusnog stajalita
Drevne
primotenske
kale uvijek
pune turista
Na Podima skupljaju iskoriteno
jestivo ulje i izvoze u EU
Naa tvrtka prikuplja
iskoriteno jestivo
ulje na podruju
cijele Dalmacije.
Tonije, praktiki
od Konavala, pa sve
do Novalje na Pagu
i Like. U novom
pogonu na Podima
ulje proiavamo
i skladitimo, koje
nakon toga izvozimo
u zemlje Europske
unije, najvie u
Austriju, gdje se
koristi kao sirovina u
proizvodnji biodizela
JERE PEI
DIREKTORTVRTKE'BIOULJE'
ibenskilist pria ibenskog lista 19
Bilo je to u vrime bogastva i slo-
bode, ili preciznije krajen osamde-
setih prolog vika. Nemojte odma
okriat stranicu, nije ri o politici;
bilo bi grijota s tin porkavat ova-
ko lipu kartu. Radi se o bogastvu
oliti obilanci ribe i slobodi lova i
iravanja u Kornatima u to doba.
Bilo je to vrime kad se cili go-
dinji odmor provodija u brodu s
familijon na relaciji irje-Kornati-
ut. Kraja smo se vatali samo za
uinit provitu, ulit gorivo i napu-
nit jaceru ledom.
Dunkve, ti dan poetkom
osmog miseca 1988. godine na-
kon noenja u uvali Vrulje na
otoku Kornatu, vrime do maren-
de parona i ja proveli smo lovei
tunjon, uivajui u bonaci ranog
jutra. Dica su u to doba jo tvrdo
spavala, a mi smo inili sve da to
traje ta due, zbog ega smo sve
radili u tiini. Jedina buka koja se
nije mogla izbjei bilo je lupanje
kojeg veeg bokuna po siu i kla-
panje motora kod primitanja s
pote na potu.
Oko desete ure, kad se je iz ka-
bine ulo: Mama ja bi mlika s
ozbiljnin ribolovon bilo je gotovo.
Ka i naa dica, naspavali su se i fu-
reti, pa oko te ure poinje regata
u svim kategorijama i u svim prav-
cima, a to je razlog za povu se u
kraj koje lipe vale, naranit dicu i
sebe i uinit prvu banjadu.
Sad emo ii teke panulavat
procidin kroz zube oko podneva,
unaprid znajui kako e i ena i
dica reagirat.
Di opet, svaki dan panulaje,
priskoi jedan ree ena u ime
svih troje.
Samo jednu uru vie molin
nego zapovidan. Aj iskrcaemo
vas dvi na kraj, a nas dva emo se
brzo vratit. Tako i bi. Ostavili smo
ih u uvali na junoj strani otoia
Balun u zavitrini od maistrala koji
se ve prilino uspuva.
Odma kalajemo panulu i vozi-
mo prima vanjskoj strani otoka,
planirajui proi ispod klifova. U
irokom luku zaobilazimo plitku
puntu da ne bi uvatili majicu do-
movinu, okriemo u vitar, more se
je ve dobro uzvaljalo. Taman kad
san izustija: Sad nam triba samo
sria ositija san jak udarac.
Lipa sria, uvatili smo dno
viknija san sinu. Skoija san na
krmu, poeja molavat najlon, nje-
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...
brodon od koja do koja - Svilan,
Kaprije, irje, ut ...
Vija u 38 torija
Mala knjiga za veliki gut.
GOJKO HULJEV roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
BILJEKA O PISCU
govu prvu puntu prije klifa, jopet
udarac na potpuno isti nain ka
prije. Sin i ja se u udu pogleda-
mo: je li mogue da je opet riba?!
Ponavljamo iste manerve, proiv-
ljavamo isto uzbuenje i strahove,
ne virujui da nan se to dogaa.
Sve je prolo dobro, i drugi zuba-
tac, ka brat blizanac prvome, ule-
tija je u redinu, pa u brod.
Dogovorili smo se da emo ih
sakrit i rei da nema nita zato jer
su nam dale malo vrimena.
Kad su ih na kraju ipak vidile,
nisu mogle od uda. Morale su ih
popipat da budu sigurne da nisu
od plastike. Dok smo ih gledali,
uivajui u njihovoj lipoti, er me
priupita: Tata, je li se i u drugin
zemljama zubatac zove zubatac?
Je odgovorin kad bi pri-
veli njihova imena, onda vidi da
se uvik radi o njihovin zubima.
Talijani ga, recimo, zovu dentice,
a denti su zubi. Kod nas stariji svit
ree za zub dente ili za akalicu
tikadente, a za fale zube oliti
zubnu protezu dentjera.
Dentjera, e in san to izu-
stija, sitija san se, i dici ispria,
jednu zgodu iz mladosti kad san
tek poeja ii na more. Moj prvi
Pravi i fali
mu reka: Okreni u kulf, pa onda
polako nazad. Zbog velike duine
panule, kad se prolazi pliin tere-
non, nije lako odma dokuit je li
riba ili dno.
Nije puno tribalo da svatin da
nije dno. Bila je riba i to dobra.
Sinu san reka da ostane za timu-
non, ako zatriba jo koji manevar,
a ja san po sistemu povuci-popusti
poeja lagano privlait ribu.U naj-
gori as na nas su bono naletili
valovi od glisera koji je proa u
blizini i dobro nas zaljulja, to je
zamalo bilo kobno. Riba, a bija je
veliki zubatac, na kraju ipak je bi-
la u brodu, a sve olovo i dobar dil
najlona pali su na pajole i zamrsili
se. Izgubili smo dobre po ure dok
smo sredili panulu, ali koga briga,
pivali smo od srie gledajui zubo-
nju u brodu.
Oemo li nastavit? pita je
sin mislei na dano obeanje.
Imamo jo koji minut. Ako i za-
kasnimo, sad kad smo ga uvatili,
nee se puno ljutiti odgovorin.
Krenili smo iston ruton, s time
da smo priskoili puntu na kojoj
smo ga uvatili. Iza Baluna ubrzo
slidi po svemu slian , ali malo vei
otok Borovnik. Kad smo proli nje-
kompanjon, bolje rei profesor za
ribe, pokojni barba evo ima je
tu sriu da je poeja ii na more
u vrime kad je ribe bilo ka u prii.
Posebno se falija dobrim ulovima
brancina panulom. Govorija je da
ih je lovija koliko mu je tribalo. E,
da je bilo friidera i zamrzivaa
ka sada!
Varalice je sam radija, jer ih nije
bilo za kupit ka sada i to, neete vi-
rovat, od kuarina. Ispila bi ga na
dva dila, tamo di je najtanji, pro-
bua bi bue s obe strane i alda
tri udice za rampin. Tanji dil bija
mu je gavun, a iri pari. Jedan-
put se je falija da je brancina od
po kila uvatija ni manje ni vie
nego zubima. Dok je ronija pi-
doe u ibenskom kanalu, naletija
je na jato brancina. Jedan brancin
se biei u pliak zabija u krapu, a
on je brzo rukama zatvorija buu i
zubima ga apa za rep. Mora san
mu virovat, bija je puno stariji od
mene.
Pod stare dane ti junaki zu-
bi su ga izdali pa je mora nosit
dentjeru koju bi, kad bi mu dosa-
dila u justima, izvadija i stavija na
bankinu, a ja san se uvik pita kad
e se smotat oko tunje i vrcnit u
more.
U ono doba u lito, najvie smo
lovili oade i kantare u kurentu po
miseini kod otoia Nozdra ispod
irja. Ti dan, kad se dogodila zgo-
da o kojoj prian, krenili smo iz i-
benika oko tri ure popodne, a kad
smo se uvatili Kaprija, barba e-
vo se zaelija panule, naravno, na
svoje ubojite kuarine. Posli jedne
ure iravanja prez rezultata, razo-
arano je reka: Svrija je kurbin
pir smota tunju i cili diperan
izvadija dentijeru iz just i stavija
je kraj sebe, ka da mu je ona kriva.
Siajui se prie o ulovu sa zubima
u ti tren san reka nito ta nisan
smija: A mogli ste umisto kua-
rina stavit dentjeru na tunju, prije
bi ga tako uvatili.
Mulac jedan, zajebaje, a?
reka mi je ljut ka piverun, uzeja
dentjeru i bacija je u more. Za
kaznu, sad e je izronit!
Nisan se smija smijat (a bilo mi
je za puknit) jer bi jo gore proa,
nego san skoija u more i izvadija
dentjeru. Bilo je lito, sria, pa ni-
san puno bija na teti.
Skoro san zaboravija. Ona dva
zubaca blizanca, zajedno na vagi,
imali su deset i kvarat.
C
R
O
P
IX
20 reportaa
ibenskilist
BUM BLIZANACA NA IBENSKI NAIN Slubenih statistika nema, ali matere tvrde da se raa sve vie dvojeka
Raa li se u ibeniku svake go-
dine sve vie blizanaca? Slubenih
brojki i podataka o tomu nema, ali
ako to pitate Anu Lovri Dekovi,
Danijelu Novak, Sanju Lokas, Tinu
Bera ili Marijanu Broci dvojbi ne-
ma! Sve one majke su i blizanaca i
uz smijeh spremno e rei kako je
ibenik u zadnje tri-etiri godine
nesumnjivo zahvatio pravi bum bli-
zanaca!
-Po gradu se zaista moe vidjeti
puno roditelja s kolicima za dvoje
djece! Moda mi to primjeujemo
vie od drugih jer i same imamo
blizance, ali stvarno ih je dosta
rei e gotovo u glas. Ana, Danijela,
Sanja, Tina i Marijana povremene
su ili stalne lanice raznih grupa na
drutvenim mreama ili foruma na
internetu koji okupljaju roditelje bli-
zanaca iz ibenika i Hrvatske, tako
je i dogovor za okupljanje i razgovor
za ibenski list zahvaljujui mrei
svih mrea obavljen za tren oka.
Danijela Novak blizanke Niku i
Lanu rodila je prije godinu i pet mje-
seci. Bila
je to njena
druga trud-
noa. Kod
kue ju je e-
kala 12godi-
nju ki Gabriela,
a vijest o tomu da
nosi dvojke oduevila ju
je, kae.
-Meni to je bilo ba super! Oduvi-
jek sam htjela imati blizance premda
u mojoj obitelji i obitelji mog mua
nije bilo blizanaca govori Danijela
dodajui kako je cijela trudnoa pro-
tekla bez problema. Nije joj problem
bio ni kada se vratila kui iz rodilita
i kada je sve odjednom morala raditi
i u duplo.
Dobit ete blizance!
Slino govore i ostale ponosne
majke ibenskih blizanaca. I Ana Lo-
vri Dekovi ve je imala Luku kada
je saznala da e dobiti blizance Ivana
i Kristiana koji danas imaju 7 godina
i za nekoliko dana kreu u 1. razred
o s nov ne
kole.
-Meni su
na ultrazvu-
ku prvo vidje-
li trojke. To mi
je ipak bio ok, ali
nastavila su se razvi-
jati samo dva ploda!
okirana je bila i Sanja Lokas koja
je ponovo ostala trudna dok joj je ki
Luca imala svega osam mjeseci. Da-
nas njeni blizanci Cvita i Roko ima-
ju neto vie od pet godina, a zbog
male razlike sa starijom Lucom (6,5
godina) nerijetko se osjea kao da
ima zapravo trojke.
Tina Bera svoje je blizance na
neki nain prizvala.
-Imam ki Terezu koja sada ima
9 godina, a dobro se sjeam da smo
mu i ja bili na plai dan prije negoli
sam trebala ii na pregled i da smo
rekli kako bi bilo ba dobro da sada
dobijemo blizance, premda nitko ni
s moje ni s mueve strane nije imao
dvojke. I zamislite, na pregledu se
Sve je preputeno roditeljima na teret -
porodiljska naknada za blizance iznosi
jednako kao i za jedno dijete 1600 kuna!
SVE JE NA
RODITELJIMA
... i to je jedan od razloga
zbog ega u subotu ujutro kada
smo se sa sastali s majkama i
njihovim blizancima, nije bilo
oeva. Veina njih i tog je dana
morala raditi. Jo da nije
baka i djedova, biti roditelj
blizanaca bilo bi i te
kako teko!
Ivano i
Kristian
Dekovi - za
nekoliko dana
postat e
prvaii
Cvita i Roko
Lokas nemaju
mira ni
treutak
ibenskilist reportaa 37
BUM BLIZANACA NA IBENSKI NAIN Slubenih statistika nema, ali matere tvrde da se raa sve vie dvojeka
PIE: MARIJA LONAR / FOTO: NIKOLINA VUKOVI
stvarno pokazalo da nosim blizance!
Marijana Broci majka je dvoji-
ce tinejdera: 17-godinjeg Ivana i
15-godinjeg Marina. Nakon dva
sina, ona i suprug, priznaje, htjeli
su ker. Ali, umjesto jedne dole su
dvije! Dora i Anela koje danas ima-
ju neto vie od etiri i pol godine.
Imati blizance, sloit e se sve ove
ibenske majke, velik je izazov, no uz
dobru organizaciju ipak nije nemo-
gua misija.
Sve puta dva
-Sve to radite, sve to vam se do-
gaa u ovom sluaju mnoite s dva.
Do je dvostruka radost, ali ponekad
i dvostruki problem. Neprospavane
no, prehlade i odlasci lijeniku, jer
kad jednog zaboli za nekoliko da-
na na red obavezno dolazi i drugi
blizanac svakodnevica je na koju
su se ove majke vrlo brzo morale
naviknuti.
-Kad su Cvita i Roko bili bebe i
jeli preko noi, znalo mi se dogoditi
da jedno od njih dva puta zaredom
nahranim. Nenaspavana i umorna
ne bih to primijetila, pa bih se udila
kada bi me vrlo brzo pla opet pro-
budio. Po savjetu patronane sestre
poela sam zapisivati koga sam kada
nahranila i tko je na redu prisjea
se svojih poetaka s blizancima Sa-
nja Lokas.
No, teka vremena i gospodarska
kriza koja ve sedam ili osam godina
trese hrvatsko drutvo na neki nain
posebno pogaaju obitelji s blizanci-
ma, slau se gotovo sve mame. Dje-
ja odjea i igrake vrlo su skupe, a
djeca ih za tren prerastu. Skupa je
i hrana.
-Samo za mlijeko dok su mali
potroite oko 60 kuna, a traje vam
jedan i po dan. Da ne govorimo o pe-
lenama. Kupovale smo na akcijama
po trgovakim centrima. im doe
plaa, odmah se izdvajalo za pelene
i trk u duan objanjavaju mame.
Novi udar na roditeljske budete
dolazi pak kada djeca kreu u kolu.
Ana Lovri Dekovi sada to najbolje
osjea na vlastitoj koi.
-Moj Ivano i Kristian sada polaze
u prvi razred, a tu je i stariji Luka.
Nama sada samo za knjige treba
oko 3 000 kuna. A gdje su patike za
tjelesni, kabanice ili primjerice odo-
ra za kolu, jer moji idu u Katoliku
osnovnu kolu, koja za svakog kota
300 kuna! To su ogromni trokovi!
A ibenik, za razliku od nekih dru-
gih gradova ne sufinancira nabavu
udbenika. I to mi je ba krivo. Mo-
ete misliti to bi to znailo nama
roditeljima!
A da drava, kao ni lokalna za-
jednica, nemaju osmiljenu demo-
grafsku politiku zorno pokazuje
i porodiljska naknada koja za bli-
zance iznosi jednako kao i za jedno
dijete 1600 kuna, objanjava Tina
Bera. Sve je preputeno roditeljima
na teret. I to je jedan od razloga zbog
ega u subotu ujutro kada smo se
sastali s majkama i njihovim blizan-
cima, nije bilo oeva. Veina njih i
tog je dana morala raditi. Jo da nije
baka i djedova, biti roditelj blizanaca
bilo bi i te kako teko!
Sve je preputeno roditeljima na teret -
porodiljska naknada za blizance iznosi
jednako kao i za jedno dijete 1600 kuna!
Teka vremena i
gospodarska kriza koja
ve sedam ili osam
godina trese hrvatsko
drutvo na neki nain
posebno pogaaju obitelji
s blizancima, slau se
gotovo sve mame. Djeja
odjea i igrake vrlo su
skupe, a djeca ih za tren
prerastu. Skupa je i hrana:
-Samo za mlijeko dok
su mali potroite oko 60
kuna, a traje vam jedan i
po dan. Da ne govorimo o
pelenama. Kupovale smo
na akcijama po trgovakim
centrima. im doe plaa,
odmah se izdvajalo za
pelene i trk u duan
objanjavaju mame
Danijela,
Marijana, Ana,
Sanja i Tina
i njihovi blizaci
i starija djeca
Razliiti kao nebo
i zemlja. Brigita
voli kad je po
njenom, a Petar je
mirniji i povueniji
Djeje igralite
na obali
nezaobilazna
destinacija u
etnji gradom
Dora i Anela
Broci vole kada
im mama kupuje
iste stvari
17-mjesene
Nika i Lana
Novak - dvi
mamime
sriice
Gabriela
(12) desna je
ruka svojoj
mami oko
blizanaca
38 kultura
ibenskilist
Ono to je po mom miljenju obiljeilo
kulturu bila je izvedba baleta Opasne
veze izvedenog na Dubrovakim
ljetnim igrama. Koreografiju za taj
balet potpisuje Valentina Turku, a ona
je radila koreografiju i reirala balete
Bolero i Carmen koji su gostovali na
ljetnoj pozornici na Sv. Mihovilu.
Znaajnim smatram i film Ognjena
Sviliia Takva su pravila koji e biti
prikazan na filmskom festivalu u
Veneciji. Film je to koji tematizira ulino
nasilje meu maloljetnicima.
PovratakvelikeKateBushiznimanje
dogaaj. Nakon35godinanakoncertnu
pozornicuponovosevratilajednaod
najutjecajnijihbritanskimkantautorica.
Opasne veze Povratak velike Kate Bush Takva su pravila
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. 12 godina ropstva (12 Years a Slave) - Steve McQueen
2. Pompeji (Pompeii) - Paul W. S. Anderson
3. Vuk s Wall Streeta
(The Wolf of Wall Street) - Martin Scorsese
4. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
5. U glavi Llewyna Davisa
(Inside Llewyn Davis) - Ethan & Joel Coen
Grad ibenik raspisao je Po-
ziv za predlaganje programa
javnih potreba u kulturi, tehni-
koj kulturi, udrugama graana
i predkolskom odgoju za 2015.
godinu, a natjeaj je otvoren do
4. listopada.
-U program javnih potreba
grada ibenika za 2015. godinu
bit e uvrteno sufinanciranje
standarda u predkolskom od-
goju i redovne djelatnosti usta-
nova kulture, udruga u kulturi
i drugih organizacija u kulturi
koje su od interesa za ibenik,
kao to su: izdavanje asopisa i
listova u kulturi, organiziranje
akcija i manifestacija u knjiev-
no-nakladnikoj i knjiniarskoj
djelatnosti, program filmske
POZIV ZA JAVNE POTREBE u kulturi do 4. listopada
Novac iz gradska kase
samo uz izvjee kako
su ga lani potroili
djelatnosti, zatita filmske ba-
tine i prezentacije filmske i
videoprodukcije, odravanje
izloaba, izdavanje likovnih
monografija poruuju iz grad-
ske uprave.
Kada je rije o udrugama
graana sufinancirat e se
programi veteranskih udruga
i udruga sudionika i stradal-
nika Domovinskog rata, zatim
udruga koje skrbe o osobama s
posebnim potrebama i humani-
tarno-karitativnih udruga, pro-
grami udruga mladih i udruga
za djecu i mlade. Novac za svoje
programe mogu traiti i udruge
za promicanje i zatitu ljudskih
prava, razne strukovne udruge
kao i one koje se bave zatitom
1. In the Lonely Hour - Sam Smith
(Pop, R&B, soul)
2. Natalie Merchant - Natalie Merchant
(Alternative rock, pop, folk)
3. Xscape - Michael Jackson
(Pop)
4. Morning Phase - Beck
(Folk rock, country rock)
5. Love in the Future - John Legend
(R&B, soul)
i ouvanjem okolia, ovjekova
zdravlja i prirodne batine.
-Uz obrazloenje svojih pri-
jedloga, predlagatelji su obve-
zni dostaviti financijski plan,
odnosno specificirani trokov-
nik za izvravanje predloenog
programa, u kojem e navesti
podatke o ukupnim trokovi-
ma izvrenja programa, o di-
jelu sredstava koja osiguravaju
iz vlastitih i drugih izvora, te
o dijelu sredstava koja trae
od Grada ibenika istiu u
gradskoj upravi dodajui kako
dosadanji korisnici uz svoje
prijedloge trebaju poslati iz-
vjee o utroenim sredstvima
dobivenim od grada ibenika
u prethodnoj godini.M. LONAR
KULTURNI TOP 3
BELETRISTIKA
1. Nevini - David Baldacci
2. Greka u naim zvijezdama - John Green
3. Moj mukarac (Kazna; Opsesija) - Jodi Ellen Malpas
4. Valcer protiv Eintrachta - Hrvoje alkovi
5. Pansion u vrtu rua - Debbie Macomber
PUBLICISTIKA
1. K2 trijumf i tragedija - Stipe Boi
2. Dokaz da postoji raj : putovanje jednog
neurokirurga u ivot poslije ivota - Eben Alexander
3. Sivi vuk : [bijeg Adolfa Hitlera] - S. Dunstan, G. Williams
4. Prva hrvatska LCHF kuharica - Anita upe
5. Ljubav s neba - Lorna Byrne
GORANA BARII BAELI
VODITELJICA MUZEJSKOG ODJELA ZA
UPRAVLJANJE TVRAVAMA
ibenskilist kultura 39
ibenski umjetnik BORKO ELAR ponovo na FALI-u
Grupa mladih
ibenana pokrenula
Zaviajnu kolu
U NP Krka najvea
kolonija dugonogih
imia u Hrvatskoj
Izlazi monografija kluba
autora Sinie trkalja
Predavanjem o povijesti ibenika profesora povijesti i
geografijeKreimirakugora, uklubuAzimutproteklog
je utorka zapoeo kulturni program Zaviajna kola.
Projektjetokoji eseuAzimutuodravati tijekomcijele
godine, a uz kugora, osmislili su ga i vodit e ga diplo-
mirani teologBrankoSekulitearhitektDarioCrnogaa.
Nakon prie o povijesti ibenika uslijedit e i druge
povijesne teme, ali e biti rijei i o kulturi, urbanizmu
i arhitekturi te aktivizmu. M. L.
Vieod250znanstvenikai strunjakaiz32zemljesudje-
lujena13. europskomsimpozijuoistraivanjimaimia
koji se odrava u Solarisu od 1. do 5. rujna u organizaciji
Hrvatskogbiospeleolokogdrutva. Pokrovitelj skupaje
Dravni zavod za zatitu prirode, a financijsku potporu
osiguralojei Ministarstvoznanosti obrazovanjai sporta
te Nacionalni park Krka. imii, kako istiu organiza-
tori, ine jednu od najugroenijih skupina sisavaca u
Europi. Stoga je cilj simpozija da predstavi najnovije
znanstvene spoznaje o njihovu ivotu te mogue mjere
zatite te ugroene vrste oko koje i danas mnogi imaju
predrasude.
Sudionici simpozija posjetili su i Skradinski buk u NP Kr-
ka , apoetkomiduegtjednanekolikoznanstvenikana-
stavit e svoj boravak u ibeniku i odrati radni skup sa
strunjacima NP Krka, a posjetit e i Miljacku II, pilju u
kojoj je zabiljeena najvea kolonija dugonogih imia
u Hrvatskoj. M. L.
Rujan e biti vrlo svean mjesec za Fotoklub ibenik.
Taj klub koji okuplja zaljubljenike u fotografiju razlii-
tog uzrasta i koji svoje lanove zadnjih godina redovito
predstavlja na skupnim i samostalnim izlobama, 30.
rujna u Gradskoj knjinici Juraj igori odrat e se
sveana sjednica u povodu 50. obljetnice kluba. Tim
povodom bit e predstavljena i monografija 50 godi-
na Fotokluba ibenik autora Sinie trkalja. Dan prije
sveane sjednice, takoer u knjinici bit e otvorena
izloba fotografija pod nazivom Portreti grada, a
autori kojih su mladi ibenski fotografi polaznici foto-
grafske radionice Hrvatskog fotosaveza mladih. Izlo-
ba je ujedno i dar gradu ibeniku u povodu 29. rujna,
blagdana sv. Mihovila i Dana grada ibenika. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Kultura u Azimutu
Europski simpozij o imiima
50 godina Fotokluba ibenik
-Nekadanje radnice, danas mahom
ezdesetogodinjakinje, ovdje su predstavljene
klieiziranim formama modela nacrtanim na
prozirnim folijama. Neto kao hod ili parada
(revija) duhova. Unutar tih, depersonaliziranih, ali
i idealiziranih enskih obrisa, razliitim rukopisima,
s imenom i prezimenom, su ispisana osobna
svjedoanstva stvarnih ena objanjava elar
REVIJA na reviji ili
tko je pokrao ibensku
konfekcijsku kuu
Propala ibenska konfekcij-
ska kua Revija, ije radnice ni
do danas nisu dobile sve svoje
zaraene plae, tema je izlobe
ibenskog autora Borka ela-
ra otvorene u galeriji Gradske
knjinice Juraj igori u sklo-
pu 2. festivala alternative i lje-
vice (FALI). elar je pozornost
javnosti privukao jo lani svojom
instalacijom posveenoj Nadi
Dimi, zaboravljenoj sisakoj
antifaistkinji, ali i istoimenoj
tekstilnoj tvornici koja je, kao i
spomen na ubijenu narodnu he-
roinu 2. svjetskog rata, nestala
u mranim zakucima hrvatske
tranzicije i privatizacije. elar
kojemu su tekstil i dizajn bliski
po obrazovanju, zavrio je Viu
kolu za dizajn pri Tekstilno-teh-
nolokom fakultetu u Zagrebu,
ovaj se put okrenuo ibenskoj
Reviji propitujui i ironizira-
jui vrijeme i drutvo u kojem
ivimo.
I dok se u instalaciji o Nadi
Dimi elar bavio kulturom sje-
anja poigravajui se pojmom
nada, u svom novom radu
priu gradi s jedne strane oko
same tvornice, a s druge oko
revije kao hoda po modnoj pisti
i svojevrsne parade. Uz neza-
obilazni logo Revije, elar na
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
IC
S
T
IP
A
N
IC
E
V
/
C
R
O
P
IX
zid galerije stavlja i lik jedne od
radnica te tvornice koja u ruka-
ma nosi transparent s kojeg se
moe proitati Tko je pokrao
Reviju. Ispred tog lika na podu
je postavljena bijela folija, kao
svojevrsna modna pista na ko-
joj se ee pet bivih Revijinih
alturica.
-Nekadanje radnice, danas
mahom ezdesetogodinjakinje,
ovdje su predstavljene klieizira-
nim formama modela nacrtanim
na prozirnim folijama. Neto kao
hod ili parada (revija) duhova.
Unutar tih, depersonaliziranih,
ali i idealiziranih enskih obrisa,
razliitim rukopisima, s imenom
i prezimenom, su ispisana osob-
na svjedoanstva stvarnih ena.
No taj sadraj koji je i bit stvari,
ovdje, likovno-tehniki, s razlo-
gom nije u prvom planu. Da bi
se otkrilo i razumjelo sutinu
treba mu se fiziki pribliiti i
malo se potruditi. U protivnom
posjetilac se moe, kao obino,
komotno prepustiti ugodnom i
trivijalnom vanjskom dojmu
objanjava Borko elar koncept
na kojem poiva njegova instala-
cija te dodaje kako je razgovore s
radnicama, to jest njihove kratke
ispovijedi zabiljeila novinarka
Sanja Jurii.
Borko
elar
40 panoptikum
ibenskilist
Otvorivi jo jedno medievizirano
sajmovanje usporedimo se s robom
naih tadanjih predaka. Najvea je
razlika uope rodne naravi, i tie se
dominacije mukaraca. Listine iz kojih
se moe razabrati u to su bili odjeveni
stanovnici ibenske komune u vrijeme
izgradnje nove katedrale svjedoe da
su u valjane drutvene poslove prije
svega morali biti ukljueni mukarci.
Zbog toga su se i ene definirale svojim
mukim povezanostima, bilo po ivom
ili pokojnom muu, sinu, bratu ili ocu.
Zanimljivo, da bi se prekorailo rodnu
stepenicu od djeaka do mukarca i po-
stalo punoljetnim u ibeniku je tada
trebalo biti star svega 16 godina, dok se
djevojica smjela udati s 14 godina. U
tomu su ibenani bili konzervativniji
od svojih dalmatinskih susjeda, gdje je
muka punoljetnost nastupala s 14, a
enska s 12 godina. Meu enama je
velika razlika bila u mjestu obitavanja,
jer su se dokumenti vezani za imovine
ena ee sastavljali u gradu nego u
selima. U presjeku gradskog drutva
zanimljivu ulogu su nosili i stranci, pri-
vremeno nastanjeni trgovci, obrtnici,
asnici, lijenici, majstori ili pisari, do-
nosei mode i dijelove odjee sa svojih
strana (poput bosanskih i orijentalnih
trgovaca ili mletakih biljenika).
Seljaci nisu bili nevidljivi, meu kli-
jentelom javnog biljenika Karotusa Vi-
talea iz XV. st. bila ih je ukupno petina.
Po rodnoj logici su seljakinje, stoga, bile
identificirane po mjestu i po pripadnosti
mukom rodu npr. 1462. godine Kate,
ena pokojnog Vuke Polianina, iz sela
Zatona, ili Stana, ena Pavla Lukaevia
iz sela Rakitnice iji je popis imovine sa-
stavljen naredne godine. U svojem dok-
torskom radu povjesniar Goran Bude
prouio je 57 inventara dobara osoba iz
29 sela ibenskog podruja, tako da se
moe stei predodba i o tomu u to su
bili odjeveni.
Seljaci nisu bili nevidljivi
Mukih je inventara 44, a enskih
13. Dodatna vrela sa svojim popisima
predstavljaju oporuke, kojih se od bi-
ljenika tog doba sauvalo iz jo 11 se-
la. Mnoga su meu tim selima povije-
sna, no ima ih i trajnih: Crnica, Dazlina,
Grabovci, Grebac, Konjevrate, Koprno,
Kruevo, Ljubostini, Mitlo Nevest, Per-
kovi, Podhum, Pokrovnik, Rakitnica,
Slivno, Srima, Tribunj, Zaton, Zlarin i
irje. Po broju inventara nazrijeva se
gospodarska snaga vangradskih na-
selja, pa se na taj nain istiu Grebac
(Grebatica) i Tribunj.
Dobrica, ena uglednog ibenskog
plemia Mihovila Tavelia, je 1453. i
1454. godine sastavila i inventar do-
bara i oporuku. Ti nam spisi otvaraju
prozor ne samo u njenu imovinu, ve
i, u nekoj mjeri, u njenu osobnost. Iz
oporuke znamo da joj se dvorkinja
zvala Dragoslava, a kako ju je (uz dru-
ge) odredila darivati nakon smrti zasi-
gurno se i za ivota na sluavki nalo
isluene gospodariine odjee. Neto
od stare rabljene robe lako je moglo
zavriti i na Krapnju, gdje su bili obi-
teljski posjedi s teacima. Najvjerojat-
niji predmet razmjene meu enama
mogla je biti koulja, odlikovana finijim
materijalom ili krojem.
Odjea sluinadi
Neke koulje su odmah i opisane kao
odjea sluinadi, a u puku su mogle
biti ujedno i gornjim, vanjskim dijelom
ruha (npr. od lanene tkanine). Meu
mukarcima su to, meu prvima, mogli
biti prsluci. Kroj prsluka je znao sezati
do niskog ovratnika. Takav prsluk sa
crnom kragnom u ibeniku je zapisan
kod ribara Florijana Benkovia, dok je
itav prsluk mesara Jurja Kamenaria
opisan kao crn.
Oivljavanja srednjovjekovnih us-
pomena postala su prezentacijskim
standardom, i u moru slinih priredaba
istiu se one koje jame nekopirane sa-
draje. Sreom, takve povijesne grae
u ibeniku ima.
CRTICE O STARINAMA 778 PIE: IVO PRLJAN
IBENSKA OGRADA GIRALDI-BETTIZZA
lZgrada Luke kapetanije (kat. est. 5837) jedan je od
najreprezentativnijih objekata na obali grada ibenika. Vrsni prozori,
vrata i vratnice napravljeni su u stilu historicizma s kraja 19. stoljea. S
desne strane fasade sauvani su ostaci ograde terase. To je cementna
balustrada, tipian proizvod tadanje splitske industrije cementa
Giraldi-Bettizza. Na ogradi je vidljiva oskudna armatura kojom su se
povezivali stupii s naslonom i bazom, a sve je bilo izliveno u kalupima.
Splitska tvornica je svoje produkte prodavala i po katalokom principu
diljem Dalmacije. Osim balustrada tvornica je, primjerice, izraivala
dekorativne elemente i skulpture za dalmatinske privatne i javne
parkove.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (514)
PIE: JADRAN KALE
Meu enama je velika razlika bila u mjestu obitavanja, jer su se dokumenti vezani za imovine ena
ee sastavljali u gradu nego u selima. U presjeku gradskog drutva zanimljivu ulogu su nosili i
stranci, privremeno nastanjeni trgovci, obrtnici, asnici, lijenici, majstori ili pisari, donosei mode i
dijelove odjee sa svojih strana (poput bosanskih i orijentalnih trgovaca ili mletakih biljenika)
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je prepelica (Coturnix coturnix) u Hr-
vatskoj nisko rizina vrsta, a gnijezdea
populacija broji od 8 do 10 tisua parova.
Ugroena je gubitkom stanita, inten-
zivnom poljoprivredom, lovom i krivo-
lovom. Rasprostranjena je u zapadnom
palearktiku, od Irske i Velike Britanije
preko zapadne i srednje Europe do istone
Rusije, i dijelu sjeverne Afrike. Izvan za-
padnog plaearktika rasprostranjena je do
Irana, na jugu, i sjeverne Indije, a gnijezdi
se i u istonoj i junoj Africi i na Mada-
gaskaru. Prava je selica. Zimuje u Africi
juno od Sahare. Jesenska selidba traje od
kolovoza o listopada. Lete u irokoj fronti
iznad Sredozemlja. Proljetni povratak iz
zimovalita je od veljae do oujka. U NP
Krka redovita je gnjezdarica. Gnijezdi
se od 15 do 20 parova, na livadama oko
naselja Rupe uz Visovako jezero i na uu
rijeke ikole. ivi u ravnicama na livadama,
kamenjarskim travnjacima i uz itna polja
i oranice razliitih poljoprivrednih kultura.
ee se uje, nego vidi. Druevne su ptice,
ive u jatima. Zadrava se uglavnom na
tlu. Leti snanim i brzim zamasima krila.
Duina tijela odrasle ptice je od 16 do 18,
raspon krila od 32 do 35 cm a teina od 70
do 155 g. enke su vee i tee od mujaka.
Na grlu mujak, za razliku od enke ima
crnu pjegu. Na glavi i prsima istiu se,
uske svijetle pruge. Kljun je sive boje. Lea
i prsa su tamno smee boje, prugasta,
prilagoena stanitu u kojem se zadrava.
Trbuh je ukasto-smee boje. Krila su du-
ga, zailjena. Noge su ruiaste boje. Rep
je kestenjasto-smee boje. Gnijezde se
na kamenjarskim travnjacima, livadama
i itnim poljima. Gnijezde se od svib-
nja do srpnja. Gnijezdo je udubina u tlu,
obloena travom, korjeniima i ostalim
biljnim materijalom, skriveno u gustoj
travi ili itaricama. enka polae od 7 do
12, iznimno 18, bijelih ili smee-utih jaja
sa crnim okoladnim ili smeim pjegama.
Na jajima lei od 16 do 21 dan i o ptiima
se brine samo enka. Ptii su potrkuci. Za
let su sposobni u dobi od 12 do 19 dana.
Veliinu odraslih ptica dostiu u dobi od
50 dana. Hrani se biljnim dijelovima, mla-
dim izdancima, sjemenkama, plodovima,
travom, itaricama i kukcima i njihovim
liinkama, u doba hranjenja pilia. Za vri-
jeme parenja hrane se u paru, a ostatak
godine u jatima, rano jutro i predveer.
Prepelica
Jeste li znali?
605
Oivljavanje
srednjovjekovnih
uspomena
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Ima rii s kojiman vie niko
nita ne govori. Nit komen ita
znae, nit i komen ima kazat.
Samo ti se vrtu po glavi kad ti
nako, ko zna oklen, panu na pa-
met. Eto, ki meni sada divlja-
kina. Divije groe, s divije loze,
sitno i malo ki sve ta je divije,
a jopet kad prispije, slatko i cr-
no, tako crno da tu tangu ne
mere s niin isprat s majetine
kad je njomen zamelja. To se
sitno groe zvalo jo i greika,
ko e ga znat zato. More bit da
je imalo nita s grijen tano bi
se reklo grijehom al isto more
bit i da nije, nega da je to narod
iskrivija graiku. Jerbo su bobe
od te greike, divljakine, bile te-
ke vee od boba divijega grava,
pa jon otele i ime gra, graica,
graika, greika.
Iz starog panja,
priko zida
Bilo kako bilo, ta je greika
bila prvo zrila boba groa ko-
ja se mogla okusit u vinogradu i
okolo njega dikod je znala i iz
drae rest.
Udarila bi divlja loza iz sta-
rog, osuenog panja, iz njegova
podanka, pa bi se pruila priko
zida, niti bi je ko riza nit obada-
va i tako zaboravljena rodila.
Grozdiiman malin, sitnin, ki ta
su jon bobe bile, al u toj je sitnje-
i bilo slasti vie nega u pravin.
Jedino ta je u njiman bilo ki u
pravin bile su pice. Dikod bi se
zbog sitne bobe inile da su jo
i vee, a bile su tvrde tako da si
moga komotno puku punit nji-
man. I pazit kad i zoblje, jer ko si
krenija naglo i oblaporno, moga
si na njiman i zub slomit. Nema
ta, prava divljakina ili divlja-
kinja kako oete kaen van ja.
Danas divljakinu vie niko ne
obadaje. Pravog groa ima di
o, kolko o i kad o ko i na
Boi il za Uskrs i u duanu a ka-
mali ne na kraj osmog i poetak
devetog u vinogradu. Narod se
danas na njega belji, a u stare je
zemane to bilo jedino slatko ta
te moglo dopast stavit u usta. To
il smokva. Eto, pripovidala mi je
moja pokojna baba Tonka kako
je njomen kad je bila nosea a
POHOD GOSPI OD TARCA Gotovo je zauujue koliko
se mnogo brodica i svakojakih plovila natiskalo u maloj
uvali na otoku Kornatu 2. srpnja 1997. na blagdanski dan
Gospe od Tarca koju slave kornatski i murterski ribari jo
davnina. Svatko tko je imao brodi, a mnogi su doli i s
veim izletnikim brodovima, htio je doi na Tarac. Bilo
je to poratno doba, kada se obnavljala i crkvica (koja se
na slici ne vidi) a koja je prije Domovinskoga rata dugo
sluila kao obino skladite(!) Mi smo onamo doli iz Jezera
brodom ACI-a, a sveanosti su trajale cijeloga dana. Inae,
na fotografiji se moe zamijetiti da na sidritu pored dugih
brodova nema nautiarskih jahta. Bile su to godine kada
se nautiki turizam u Kornatima tek obnavljao.
ZAGLAVNI KAMEN KUPOLE KATEDRALE
Nanaoj fotografiji iz 1996. godinearh.
ing. ZvonkoNajev, utodobaproelnik
Biskupijskogaodjelazagraditeljstvo, zagledao
seuveliki okrugaokamen, zaglavni kamen,
akroterij, s vrhakupolekatedrale. sv.Jakova.
Kadajesrbojugoslavenski agresor s ratnoga
brodagranatomod40mm, 18. rujnau
8.20sati namjernopogodiokupoluNikome
Firentinca, popravaki obnovatogaremek
djelarenesansnogagraditeljstvabilajevrlo
sloenai iznimnozahtjevna. Kupolupod
skelomjetrebalogotovodoslovcerastaviti,
umetnuti novupoprenuplouumjesto
oteene, popraviti statiku, sloiti uzdune
spojnicei svetopovezati sazaglavnim
kamenom, najedinstvennaintogaje
smisliogenijalni graditelj NikolaFirentinac 15.
stoljeu. Trajaloje, ali jesveispalodobro.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE:
JOKO ELAR
to je znai moglo bit tamo tride-
seti godina prolog stolia kad je
roena veina njeine dice ki
svakon kuljavon eni pala na pa-
met ipencija. Da bi nita slatko-
ga! A slatkoga nigdi nita, ko e
dat ita. Ki da je to ki danas. A
moj ti se pokojnik ta e jadan,
ki svako nesritno muko podi-
ga i u Maleov vinograd. Da e
mi ukrast i donit jednu evulju
groa. A mene jadnu sve stra
da ga gospodar ne ujti, jerbo bi
te un bija kaderan za tu eulju
ubit. Nije undak, moj sinko, bilo
ki danas
Ma razumin ja baba, da to nije
bilo ki danas, al koga je vraga ia
u Maleov vinograd, ki da u nas
nije bilo groa pitan ja. Ma ka-
kvi, moj sinko, nije bilo ni u nas ni
u nikoga drugoga. Bilo samo, u-
je, etrdeset-pedeset panja u toga
jednoga iz Malea, i svak od njega
nosija obanice kad bi uvale ov-
ce, kad bi ko prolazija tako bi se
pribacija priko zida i odnija koji
grozd, pa drina po cili dan kako
bi koje proaralo, pa tice, vorci
i kosovci, ose. Njemu jadnomen
ta ga je radija ne bi na koncu
ostalo nita, pa bi unda ko je tija
koji grozd doekat mora stat u
vinogradu i straarit dan i no,
uvat soron i matrakon priala
je pokojna stara teke prija nega e
umrit meni, a evo sad i ja vamin, o
tomen kako mi je pokojni did mo-
ga zbog zrna groa - i bez zrna
baruta - glavu izgubit. A sve zato
to je njoj, eto, palo na pamet.
A nije bilo od jabuke?
I kakvo je bilo pitan ja? - ta
kakvo je bilo? udi se baba. Pa,
groe, velju ja, a baba odmanji-
va rukon: Ma vrag, groeti-
na ki groetina, dok je on doa
mene volja za njizin ve prola,
jo san ja njega napala da di je
do sada, da san ja strnila i misli-
la se za njega, ta e bit ako ga
oti ne daj Boe ujti, da san pu-
sti stra zbog njega prola Eto,
svitu moj, tako van je to, undak
i sada - moja baba vina ki iz une
reklame di se uni jadan polomija
da njon donese sok da je edna,
a ona na koncu veli: A nije bilo
od jabuke?
Ma kakvi, moj sinko, nije bilo
ni u nas ni u nikoga drugoga.
Bilo samo, uje, etrdeset-
pedeset panja u toga jednoga
iz Malea, i svak od njega nosija
obanice kad bi uvale ovce,
kad bi ko prolazija tako bi se
pribacija priko zida i odnija koji
grozd, pa drina po cili dan
kako bi koje proaralo, pa tice,
vorci i kosovci, ose. Pa njemu
jadnomen ne bi na koncu
ostalo nita, pa bi on ko je tija
koji grozd ubrat mora stat u
vinogradu i straarit dan i no,
uvat soron i matrakon
Unda ki i sada - Kako mi je pokojni did zamalo
glavu izgubija da donese kuljavon babi eulju
groa, a njon dok je doa prola volja za njin!
42 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Nakon pauze od gotovo mjesec
dana ponovo se vraamo sa teakim
temama. Mi smo uzeli pauzu no boles-
ti i tetnici ove godine na poljodjelskim
kulturama nisu pauzirali, dapae raz-
vijali su se u svom punom obliku. Vi-
nogradari ove godine nisu ba najbolje
proli. Veliki broj zatita koje je trebalo
provesti kako bi se bolesti drale pod
kontrolom, uvelike je poveao trokove
u proizvodnji a ishod je jo uvijek neiz-
vjestan. Svjedoci smo, naalost, da je
i proteklih dana praktiki pred berbu
pojedine dijelove upanije pogodila
tua i napravila nemalu tetu. Krajnji
ishod, kvaliteta groa u berbi tamo
gdje su vinogradari uspjeli zatititi
groe od napada bolesti, ovisit e o
koliini sunca a kie nam sad vie ne
bi trebalo.
Maslinari koji su prole godine imali
rekordnu berbu, ove godine praktiki
pauziraju. Na velikom broju stabala
posebno na sorti oblici uroda jed-
nostavno nema. Oni maslinari ije su
masline ipak ove godine rodile trebaju
biti na oprezu jer je let druge generacije
maslinine muhe jak na podruju cijele
upanije. Pregledom plodova na kon-
trolnim punktovima uoeni su ubodi
muhe II. generacije, te prisustvo liinki
I. stadija. Ovisno o lokalitetu zaraza se
kee od 15 pa do 30 posto. Nakon to
je muha odloila jaje u plod, razvija
se liinka koja u plodu bui hodnik,
izgriza tkivo, kukulji se a zaraeni plod
otpada.
Cijeli ciklus se ponavlja kad muha
izleti iz kukuljice, odloi jaje u novi plod,
razvija se nova generacija (trea).
Dakle teta koja nastaje od druge
generacije maslinine muhe bit e pr-
venstveno u gubitku prinosa. Plodovi
koji su sad zaraeni past e na tlo prije
berbe. Na plodovima osim zaraze ma-
slininom muhom uoena je i zaraza
patulom. Simptomi bolesti javljaju
se ve na zelenim plodovima u obliku
udubljenih pjega ija veliina varira od
0,5-2 cm. Pjege su tamne, nekrotiziraju
a tkivo ploda oko njih moe postati
smee, tamno smee i poinje truliti.
Dio zaraenih plodova otpada a dio
moe ostati na stablu. Uzronik bolesti
razmnoava se sporama koje prenosi
kia i vjetar a vezan je uz pojavu ma-
slinine muhe i njezinog predatora.
Kemijska metoda suzbijanja ma-
sline muhe provodi se tretiranjem
cijele kronje, kad je zaraeno 10-15
posto plodova uz obavezan prethodni
pregled uzorka plodova. Dozvolu za su-
zbijanje maslinine muhe imaju priprav-
ci na bazi deltametrina i dimetoata.
OPREZ - Jak let druge
generacije maslinine muhe

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
04.09.2014.
19 C
66 F
26 C
79 F
Petak
05.09.2014.
18 C
64 F
25 C
77 F
Subota
06.09.2014.
17 C
63 F
25 C
77 F
Nedjelja
07.09.2014.
16 C
61 F
25 C
77 F
Ponedjeljak
08.09.2014.
17 C
63 F
27 C
81 F
Utorak
09.09.2014.
18 C
64 F
23 C
73 F
Srijeda
10.09.2014.
17 C
63 F
27 C
81 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 2.9.2014. 22:29
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
ibenik
Dubrovnik
Split
Zagreb
Zadar
Rijeka
Bioprognoza
Biometeoroloke
prilikeebiti razmjerno
povoljnetoekod
nekihljudi pridonijeti
poboljanjuopeg
stanja. Tegobeod
kojihsumeteoropati i
kronini bolesnici patili
prethodnihdanabiti e
slabijeizraene.
DOBRO JE ZNATI KAKO PRETOITI GORIVO BEZ PROLIJEVANJA
Pretakanje goriva na brodu
uvijek je ruan posao. ak i kad
je bonaca, teko je izbjei da se
koja kap ne prolije po palubi, ili
jo gore po klupama za sjedenje,
osobito ako su tapecirane. Sva-
ki pokuaj brisanja prolivenog
goriva osuen je na propast, jer
se ono najveim dijelom samo
razmae. Osim toga, na ruka-
ma u pravilu ostaje neugodan
miris koji je u ribolovu upravo
poguban.
Ako se pretakanje pak pokua
ostvariti usisavanjem preko cri-
jeva, najprije se sudarimo s i-
njenicom da se ne sjeamo koji
je kraj crijeva zadnji put bio u
kanti, a koji u naim ustima.
A da biste sve to izbjegli, po-
trebno je samo malo spretnosti,
pluteni ep i malo gumenog cri-
jeva.
Na epu iji promjer odgovara
promjeru otvora spremnika za
gorivo probue se dvije rupe u
koje se postave dva komada cri-
jeva. Prvi je komad dovoljno dug
da s jedne strane moe dosegnu-
ti dno prijenosnog spremnika za
gorivo, a s druge strane da moe
dosegnuti ulazni otvor za brod-
ski rezervoar. Drugi komad je
puno krai i dosee tek do dna
epa dok iznad epa viri petna-
estak centimetara.
Prilikom pretakanja goriva
prvo se epom s crijevima zae-
pi prijenosni spremnik za gorivo,
slobodni se kraj crijeva ugura u
otvor rezervoara, a kroz krai
dio crijeva se snano puhne.
Puhanjem stvoreni pritisak bit
e dostatan da po sistemu spo-
jenih posuda pokrene gorivo iz
spremnika prema rezervoaru. A
kada se i posljednja kap iscije-
di, ep se jednostavno odvoji od
spremnika i pospremi do idue
prilike, bez ijedne prolivene kapi
i bez zaprljanih ruku.BORISBULI
Puhni i sauvaj
miris jeke
Treba vam samo
pluteni ep
i malo crijeva
Kroz krai kraj
crijeva snano se
puhne i tako
pokrene
protok goriva
Spremnik se
zaepi, a dui kraj
crijeva utakne u
otvor rezervoara
Na ovaj se nain
gorivo moe
pretoiti bez
prolivene kapi
1 2
4 3
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Malo je onih koji radi komo-
da kui, da ne kaemo i uitaka,
mogu sebi priutiti redovitije po-
sjete restoranima ili ak u njima
kupovati pa nositi kui. A mnogi
vie i ne znaju da je nekada, prije
pedesetak godina, ak, bezmalo
bilo neprilino ii jesti vanka, jer
toboe, takvima kod kue nema
tko kuhati i spremati. Bilo je to
vezano i za nekadanje (radni-
ke) i druge menze. I tako dalje.
Govorili smo o tim stvarima pri-
je neki dan u jednim restoranu s
prijateljem - ugostiteljem koji je
rekao. Vidi, sada ja doba vee-
re, a gotovo nikoga nema. Turi-
-Volim kuhati, ali samo za najblie, djecu, obitelj, pri-
jatelje... Naime, nikada ne kuham samo za sebe, a kada
to radim za prethodno navedene, oni najvie vole moje
domae njoke - kae nam ivana Podrug, koja je oduvijek
bila poznata po tome to je njegovala zdrav stil ivota,
zbog ega i u estom desetljeu izgleda kao djevojica.
No, u posljednje vrijeme uvela je i neke promjene po pi-
tanju spize.
-Istina, zahvaljui prije svega savjetima nutricionistice Anite
upe, pomalo iz prehrane izbacujem eer, brano i bijelo
ulje, a vratila sam se domaoj svinjskoj masti iz djetinstva i,
naravno, sve vie upotrebljavam maslinovo ulje. Divno, do-
mae, prijateljevo Danas povre kuham gotovo iskljuivo
na pari i vrlo malo ga solim... Kako kae Anita, treba se vratiti
prehrani naih baka i djedova. Od toga, ne samo da se bolje
osjea, nego si i radosniji. Zbilja! N.B.B.
IBENANI KUINAJU
sti otili, a domaih ovdje nema
odavna. Ostaje, dakle, pomuiti
se i kuhati kui, to i jest najbolje,
pa makar se kuhali i na tempera-
turi do 35 stupnjeva.
E, nismo ba toliko ludi da e-
mo pola jutra provesti kraj pa-
kera, kako smo uli da neki svit
voli kazati.
Zato smo se malo poigrali,
imajui samo predodbu nekih
jela koja se (moda slina ili ne?)
serviraju vani. Uzeli smo kod
ovika na pazaru gljive i pet do-
maih jaja. Velikih, frikih, nisu
ona sitna iz katule ko u goluba.
To je posluilo kao baza. Za neke
su ljude gljive, frigane ili peene,
dobre poput mesa, a neki drugi
za njih ne ele ni uti. O ukusima
bolje ne raspravljati, dakle.
Ali, to je nekako bilo
malo,krto, mierjasto. Kupili
smo 150 grama mekanoga ma-
snoga sira koji se dobro topi, a na
jednom od banaka malu vreicu
matovilca, povra njeno zelenih
listia to se zainjen moe jesti
i onako sirov. Ili prevrnuti na
ulju.
Mi smo ga ukomponirali u na-
pola prene gljive s lukom, kapu-
lom, dalmatinskim aromatskim
zainom, uz sol i papar. im se
povre malo sleglo, posuli smo
onaj sir izrezan na sitne kocke i
nakon koju minutu dolili razmu-
ena jaja u malo mlijeka. Jaja su
brzo narasla, sir se otopio, ali je
trebalo pripaziti da povre previ-
e ne presahne. Zato smo na sa-
mome kraju dodali jo malo ma-
tovilca. Samo smo posve lagano
promijeali da se sastav previe
ne izmijea. I to bi bio kraj prie.
Izgledom i okusom se inilo
da je jelo izalo iz kakve isto-
njake kuhinje. Vraga, sve u do-
maoj radinosti na slaboj vatri
kamina varokoga dvorita. Ci-
jena za sirovine nije dostigla pe-
deset kuna. Za dvije osobe. Kud
e jeftinije.
Za desert smo iz jedne poznate
slastiarnice donijeli kutiju s osam
izvrsnih kolaa breskvica, koje
se, s okusom oraha i ruma, tope
u ustima. Sa svim time istopila
se bogme i boca Plavca malog iz
Svete Nediljice na Hvaru.
Gljive s jajima,
topivi sir i matovilac
JUHA OD
BAKALARA
Pripremiti: 4 esna
enjaka, 1/2 kapule,
2 mlade kapulice,
3 lice nasjeckanog
perina, 1 licu vegete,
1 liicu soli, 4-5 lica
maslinovog ulja, 60
dag svjeeg bakalara,
izvrstan je zaleeni
Ledov, 3-4 krumpira.
Nasjeckati na sitno
enjak, kapulu,
kapulicu i petrusimen
te lagano dinstati
na maslinovom ulju
oko 3 minute. Dodati
bakalar izrezan na
kocke i - lagano
mijeajui - sve
dinstati jo 2-3 minute.
Uliti tri litre vode, a
kad uskuha ubaciti
i krumpir, izrezan na
kocke. Kuhati jo oko
45 minuta na laganoj
vatri. Na kraju dodati
svjee samljeven crni
papar.
Vratila sam
se prehrani
naih baka
ivana
Podrug
novinarka i
profesorica
SMISLITE SAMI ponekad je dobar recept da se ad hoc napravi ukusno jelo
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
PLIAC stan 37, 38m2, 1. kat,
1-soban, u odlinom stanju,
EC=D, u otkupu. 53.500 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1439144)
IBENIK namjeten stan
34m2, prvi kat, EC-C, proda-
jem. Mob. 095/80 81 688.
(1442544)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
Ostala mjesta
ZAGREB, SOPOT proda-
jem jednosoban stan veliine
34m2, tramvaj 200m, EC, ci-
jena vrlo povoljna. Mob. 092/
291 90 02. (1442543)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
SRIMA stan 57.42m2, prize-
mlje, 2 sobe, novogradnja,
EC=C, dva parkirna mjesta,
do mora 300m. INTERSERVIS
570 i 022 217 651. (1442540)
UBIEVAC stan 61m2, viso-
ko prizemlje, 2 sobe, renovi-
ran, drvarnica, EC=C, u otku-
pu, povoljno! INTERSERVIS
570 i 022 217 651. (1427255)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)
ibenik
JEDNOSOBAN STAN u blizi-
ni fakulteta, iznajmljujem stu-
dentima. Tel. 022/332 682 ili
091/590 54 37. (1442542)
NJEGOEV TRG, dvoiposo-
ban stan iznajmljujem, slobo-
dan od 15.9. Mob. 095/851
95 77. (1442545)
SPLIT, PUJANKE jednoso-
ban stan. Mob. 098 338 058.
(1441917)
ALFA
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije
dotrajale, neispravne, otee-
ne, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306607)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
MERCEDES
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
odmah. Mob. 098 845-503.
(1360573)
NISSAN
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, au-
tomobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
092/266 21 13. (1427928)
OPEL
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, au-
tomobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
098/845 503. (1427934)
PEUGEOT
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
odmah. Mob. 098 845-503.
(1360570)
Split
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje,
Belje, uro akovi, Rivijera
Pore, SN Holding, Sunce,
te braniteljske udjele. Mob.
092/291-6016. (1395197)
DVD, VIDEOKASETE
Split
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD
200 kn, 12 DVD 300 kn (18-
25, zgodni 25-45, stariji, uni-
forme, obojeni, fisting, ekstre-
me...). Mob. 095/8268-066.
(578961)
5 HETERO porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn
(animal, incest, sise, debele,
neobrijane, fetish, lezbo, stari-
je dame...). Mob. 095/82-68-
066. (753025)
5 TRANSSEX porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn,
dobar izbor, najbolje glumice,
vrhunska kvaliteta, potpuno
diskretno. Mob. 095/8268-
066. (683011)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
SOLARNA SUARA Arthur
solar, za suenje voa, povr-
a, gljiva, duhana, ljekovitog
bilja, smokava. Cijena po-
voljna! Mob. 098/229-741.
(1442459)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
STROJEVI ZA OBRADU
ibenik
IZNAJMLJUJEM
jednosoban namjeten stan.
Mob: 098/ 545 541.
BROJ 366
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/ 212-919
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
4/9/2014
0-24! AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dola-
zak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)
RENAULT
ibenik
0-24 AKO AUTA RENAULT
clio, twingo i sl. prodajete iste
kupujemo, ISPLATA ODMAH!
Mob. 099 410 60 37, 095
899 63 90. (1133746)
VW GOLF
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije,
odmah. Mob. 092 266-2113.
(1336423)
KOMBI I DOSTAVNA VOZILA
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije,
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306609)
0-24 VUNA SLUBA auto-
mobile i kombije. Dotrajale,
neispravne, oteene otku-
pljujem po povoljnim cijenama.
Dolazak i isplata odmah. Mob.
092 266 2113. (1351009)
ibenik
ELEKTRINI STROJ koji me-
lje, pila i blanja, prodajem. Tel.
022 216 931. (1425613)
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 27 66.
(1442454)
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu ma-
sau. Mob. 092 121 35 32.
(1369897)
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
IBENIK(BRODARICA) Stan
94 m
2
u prizemlju, 3 - soban, centralno
grijanje, veranda, garaa, okunica
350 m
2
, EC=D, do mora 300m.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 100.000
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
Danas, nakon devet bolnih godina otkad je nestala jedna divna mladost,
na najljepi cvijet Marko!
Kad bi suze mogle vratiti ono to nam je najdrae, vratile bi nam tebe.
Tvoja slika u naem srcu nikad izblijediti nee, a bez tebe nikad vie one radosti i sree.
Za tobom tuguju: majka Zorka, brat Ive, Maja i Ema, sestra Maja, Dane i Paola.
Sv. misa sluit e se 7. 9. u crkvi sv. Jure na Danilu u 11 sati.
Dragi sine i brate
SJEANJE
MARKO SVRAAK
GRAD IBENIK, Upravni odjel za drutvene djelatnosti, na temelju lanka 1. 9.a
i 10. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine, broj 47/90 i
27/93 i 38/09), lanka 20. Zakona o tehnikoj kulturi (NN 76/93, 11/99 i 38/09),
lanaka 4. i 9. Zakona o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 155/09, 71/10, 139/10,
22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12 , 70/12, 144/12, 82/13, 159/13 i 22/14),
lanka 117. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13), lanka 2. Zakona o predkolskom
odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97, 107/07 i 94/13) i lanka 32.
i 33. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 88/01, 11/02 i 74/14) objavljuje
P O Z I V
za predlaganje programa javnih potreba u podruju
predkolskog odgoja, kulture, tehnike kulture
i udruga graana grada ibenika za 2015. godinu
I.
Javne potrebe u podruju predkolskog odgoja, kulture, tehnike kulture i udru-
ga graana (u daljnjem tekstu: javne potrebe), za koje se sredstva osiguravaju,
prema financijskim mogunostima, iz Prorauna grada ibenika jesu djelatnosti
i poslovi, akcije i manifestacije od interesa za grad ibenik koje se programom
utvrde kao javne potrebe.
U program javnih potreba grada ibenika za 2015. godinu u skladu sa Zakonom
bit e uvrteno:
- u podruju predkolskog odgoja - sufinanciranje standarda predkolskog odgoja
- u podruju kulture - redovna djelatnost ustanova kulture, udruga u kulturi i dru-
gih organizacija u kulturi koje su od interesa za grad ibenik kao i onih utvrenih
zakonom; izdavanje asopisa i listova u kulturi, organiziranje akcija i manifestacija
u knjievno-nakladnikoj i knjiniarskoj djelatnosti; program filmske djelatnosti,
zatita filmske batine i prezentacije filmske i videoprodukcije; odravanje izloaba,
izdavanje likovnih monografija, akcije i manifestacije likovne i muzejsko-galerij-
ske djelatnosti i poticanje likovnog stvaralatva; akcije i manifestacije u podruju
kazaline i glazbeno-scenske djelatnosti, te programi kazalita prema Zakonu o
kazalitima; programi unapreenja knjiniarske i muzejsko-galerijske djelatnosti;
programi meunarodne kulturne suradnje; multimedijski projekti koji promoviraju
i prezentiraju grad ibenik u zemlji i inozemstvu; programi poticanja i razvitka
kulturno-umjetnikog amaterizma; programi rekonstrukcije, sanacije, adaptacije,
investicijskog odravanja i opremanja objekata kulture od interesa za grad ibenik
- u podruju tehnike kulture - sufinanciranje programskih djelatnosti udruga
tehnike kulture koje su, svojom djelatnou, od interesa za grad ibenik.
- u podruju udruga graana sufinanciranje programskih djelatnosti veteran-
skih udruga i udruga sudionika i stradalnika Domovinskog rata, programi udruga
koje skrbe o osobama s posebnim potrebama i humanitarno-karitativnih udruga,
programi udruga mladih i udruga za djecu i mlade, programi udruga za promicanje
i zatitu ljudskih prava, programi strukovnih udruga, te programi udruga za zatitu
i ouvanje okolia, ovjekova zdravlja i prirodne batine.
II.
Prijedloge programa mogu predlagati udruge, ustanove, trgovaka drutva ili
fizike osobe koje obavljaju navedene djelatnosti.
Prijedlozi programa moraju biti obrazloeni i moraju sadravati program od
interesa za grad ibenik.
III.
Uz obrazloenje prijedloga, predlagatelji e dostaviti financijski plan, odnosno
specificirani trokovnik za izvravanje predloenog programa, u kojem e navesti
podatke o ukupnim trokovima izvrenja programa, o dijelu sredstava koja osigu-
ravaju iz vlastitih i drugih izvora, te o dijelu sredstava koja predlau da ih osigurava
Grad ibenik, kao i dokaz o registraciji udruge, ustanove ili trgovakog drutva.
Dosadanji korisnici proraunskih sredstava u obvezi su priloiti i financijsko
izvjee o utroenim sredstvima dobivenim od Grada ibenika u prethodnoj godini.
Uz obrazloene prijedloge predlagatelji e za svaki program obvezno dostaviti
podatke na posebnoj prijavnici koju mogu dobiti u Upravnom odjelu za drutvene
djelatnosti Grada ibenika.
Pozivaju se sve ustanove, udruge i druge organizacije u navedenim podrujima
da potom ili neposrednom dostavom u Pisarnicu gradske uprave dostave prijedloge
programa pripremljene u skladu sa sadrajem ovog poziva - (dva primjerka) - do
4. listopada (subota) 2014. godine na adresu:
GRAD IBENIK
Upravni odjel za drutvene djelatnosti
Trg palih branitelja Domovinskog rata 1
22000 I B E N I K
Obrasci za prijavu mogu se dobiti u Upravnom odjelu za drutvene djelatnosti
Grada ibenika ili na web stranici grada ibenika, na adresi www.sibenik.hr.
Nepotpune, neobrazloene i trokovnikom nepotkrijepljene prijave, te prijave
koje se ne dostave u navedenom roku nee se uzimati u razmatranje za dodjelu
sredstava. Uz prijave potrebno je navesti i vrijeme ostvarivanja predloenog pro-
grama, kao i ovjereni iroraun podnositelja prijave.
Klasa: 620-01/14-01/15
Ur.broj: 2182/01-05/1-14-1
ibenik, 26. kolovoza 2014.
Na temelju lanaka 244. st. 1. Zakona o trgovakim drutvima (NN-111/93 do 68/13) te l.45. i
50. Statuta trgovakog drutva METAL-SINT OKLAJ d.d. Nadzorni odbor Drutva, na temelju
Odluke od 1. rujna 2014. god. raspisuje:
N A T J E A J
za imenovanje jedinog lana uprave (direktora)
METAL-SINT OKLAJ d.d. za proizvodnju sinter proizvoda i kompozitnih materijala
Za jedinog lana uprave (direktora) drutva moe biti imenovana osoba koja ispunjava ove
uvjete:
-visoka ili via struna sprema (VSS ili VS) odnosno zavren preddiplomski i diplomski sveui-
lini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili preddiplomski sveuilini
studij, smjer: ekonomija ili strojarstvo
-najmanje etiri godine radnog iskustva na poslovima s odgovarajuim stupnjem strune
spreme
-nepostojanje zapreke iz l. 239. st. 2. Zakona o trgovakim drutvima
Na natjeaj se mogu javiti osobe oba spola.
Upravu imenuje Nadzorni odbor na mandatno razdoblje do 4 god. s mogunou ponovnog
imenovanja.
Uz prijavu na natjeaj kandidati su duni priloiti:
1. dokaz o steenoj strunoj spremi (diploma)
2. dokaz o radnom stau (potvrda o podacima evidentiranim u matinoj evidenciji Hrvat-
skog zavoda za mirovinsko osiguranje)
3. uvjerenje o nekanjavanju
4. ivotopis
5. poslovni plan drutva za mandatno razdoblje
Prijave s traenim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natjeaja podnose se do 17. rujna 2014.
god. na adresu: METAL-SINT OKLAJ d.d., Put Sintala 4, 22303 OKLAJ, s naznakom Natjeaj
za ravnatelja - ne otvarati.
Nepotpune i nepravovremene prijave nee se razmatrati.
Kandidati e biti obavijeteni o rezultatima natjeaja u roku od 8 dana od donoenja odluke
o imenovanju.
METAL-SINT OKLAJ d.d.
REPUBLIKAHRVATSKA
UPANIJAIBENSKO-KNINSKA
GRAD SKRADIN
Trg Male Gospe 3, 22 222 Skradin
KLASA: 402-07/14-01/4
URBROJ: 2182/03-01-14-6 Skradin,
29. kolovoz 2014.
Na temelju lanka 46. Statuta Grada Skradina
(slubeni vjesnik ibensko-Kninske upanije br.
10/09 i 5/13), i Odluke Fonda za zatitu okolia
i energetsku uinkovitost o odabiru korisnika
sredstava fonda o neposrednom sufinanciranju.
Programa poveanja energetske uuinkovito-
sti obiteljskih kua u gradu Skradinu davanjem
sredstava pomoi, (Klasa:310-34/14-07/384
Urbroj:563-04-1/217-14-3 od 21. srpnja 2014 g.),
Gradonaelnik Grada Skradina dana 29.kolovoza.
2014. godine donosi:
ODL UKU
o raspisivanju javnog natjeaja za javno
prikupljanje prijava za neposredno
sudjelovanje Grada Skradina u
sufinanciranju projekta Poveanje
energetske uinkovitosti obiteljskih kua u
Gradu Skradinu
I.
Raspisuje se javni natjeaj za javno prikupljanje
prijava za neposredno sudjelovanje Grada Skradi-
na u sufinanciranju projekta Poveanje energet-
ske uinkovitosti obiteljskih kua u Gradu Skradi-
nu za 2014.g, a koji ini sastavni dio ove Odluke.
II.
Natjeaj e se objavit na web stranici (www.grad-
skradin.hr) i oglasnoj ploi Grada Skradina, te u
lokalnom tjedniku ibenski list.
III.
Zahtjevi se podnose Povjerenstvu za provedbu
javnog natjeaja na pripadajuim obrascima i uz
pripadajuu dokumentaciju.
IV.
Ovlauje se Povjerenstvo za provedbu javnog
natjeaja da objavi javni natjeaj sukladno ovoj
Odluci.
V.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja.
GRADONAELNIK
Nediljko Duji
46 sport
ibenskilist
KREIMIRGULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Kada je NK ibenik preobli-
kovan, kada je s rauna jednog
splitskog javnog biljenika povu-
en novac koji je Hajduk dugovao
ibenanima za Antu Rukavinu
(op.a. oko 2,3 milijuna kuna) i
kada su poplaane obveze od oko
tri milijuna kuna bivim igraima
koji su dobili tube protiv kluba sa
ubievca, veina prijatelja 'naran-
astih' nadala se kako se konano
stabilizirala financijska situacija u
aktualnom treeligau. Ali, grdno
su se prevarili! U financijskom
smislu - nad ubievcom su i dalje
nadvijeni tmurni oblaci! Ili, poput
kostura iz ormara stalno iskau
novi dugovi koje su vladajue gar-
niture kluba marljivo skupljale u
protekla dva desetljea. No, to je
neka druga tema... Kljuno je pi-
tanje kakvo je trenutano stanje
blagajne na ubievcu. Blago ka-
zano - katastrofalno! Jer, prema
podacima koje nam je prezentirao
Novica Ljubii, direktor ibenika,
klub je duan oko milijun eura!
U posljednju godinu dana
klub nije stvorio novi dug
-Istina, stanje nije ni izbliza za-
dovoljavajue kako se inilo kada
smo poplaali sve dugove igraima
koji su dobili tube protiv kluba.
Nakon to smo njima isplatili oko
tri milijuna kuna skinuli smo teko
breme suspenzija koje su nam visi-
le nad glavom iz kola u kolo. Me-
utim, daleko smo od oekivanja
da emo kada otvorimo novi klup-
ski raun biti na nuli i mirno raditi.
Jer, danas na papiru klub ima oko
7,7 milijuna kuna duga. elim rei
da je to dug koji se gomilao godi-
nama. U posljednju godinu dana
klub nije stvorio nikakav novi dug
- izjavio nam je Ljubii.
Direktor ibenika nam je potan-
ko specificirao na to se sve odnosi
dugovanje:
-Najvei dio duga - oko etiri
milijuna kuna - otpada na dru-
gi mirovinski stup. Taj dug nije
mogao ui u porezni dug kluba,
odnosno u potraivanja koje je
Vlada ustupila Gradu ibeniku
na temelju kojih je Grad i postao
veinski vlasnik ibenika. Slijede
obveze kluba prema odvjetnikim
kancelarijama koje su vodile po-
stupke preoblikovanja, ili sporove
poput 'sluaja Rukavina' te brojne
arbitrane sporove u kojima su
bivi igrai tuili klub. Ukupno,
odvjetnicima smo duni oko 1,1
milijun kuna. Nadalje, klupskim
zaposlenicima dugujemo oko
770.000 kuna, igraima 267.000
kuna, a naim honorarcima u klu-
bu 340.000 kuna - govori Ljubii.
Meutim, ni tu nije kraj. Dugo-
NOGOMET ubievcu se crno pie - ibenska blagajna nikako do plusa
ibenik duan jo milijun eura!
Predsjednica NO Senka Ramljak puna
optimizma - u rukavu ima nekoliko rjeenja
Unato injenici da je ibenik optereen golemim dugom, predsjednica Nad-
zornog odbora kluba Senka Ramljak, ujedno i efica gradskih financija, puna
je optimizma.
-U ovom trenutku imam dvije-tri varijante kako klub izvui iz dugova. Me-
utim, drim da sada ne bi bilo korektno javno govoriti o tim modalitetima.
Prioritet nam je rijeiti etiri milijuna kuna duga prema drugom mirovinskom
stupu. Ve sam imala neke sastanke s ljudima iz Ministarstva financija i vje-
rujem da u za nekoliko dana imati konkretan odgovor za rjeenje tog duga,
a najvjerojatnije e se raditi o obronoj otplati. Pitanje drugog mirovinskog
stupa je krucijalno za ibenik. Ono e donijeti ili blokadu, to nikako ne vje-
rujem, ili izroditi neko kvalitetno rjeenje klupskih financija - kazala nam je
Senka Ramljak.
Ona nas je izvijestila kako radi i na pronalaenju sponzora.
-Bit e sponzora, njih se uvijek moe nai. Tijekom idua dva tjedna sloit e-
mo krialjku konkretnih sponzora kluba. Tada emo znati i pravu financijsku
konstrukciju kluba. Mislim da se moe pametno sloiti klupske financije i ne
dopustiti da ibenik ode u blokadu. Uvjerena sam kako se u klubu, barem to
se tie financija, nee dogoditi veliki potresi - optimistina je predsjednica
Nadzornog odbora ibenika.
Oito, nije sklona ideji kreditnog zaduenja, modelu za kojim su u suradnji
posegnuli Hajduk i Grad Split.
-U toj varijanti, klub bi se trebao kreditno zaduiti, a Grad bi bio jamac i dao
suglasnost. Ne, o toj opciji nismo razmiljali. Smatram da smo na tragu kva-
litetnijeg rjeenja od dizanja kredita za plaanje dugova - jasna je Ramljak.
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
IVIJA
NAMIN
NA
IBENSKI
PORT
Zdravi mi bili, svitu moj, evo i-
ni vrime jopet sve po svome,
valja nam izdurat, samo neka
vrti vrtilo mu dabogda u ko-
stima. Niko me vako nije zaje-
bava jo od vrimena kad smo
bili prvaci one jebene drave,
pa kad nam je otelo sutradan,
ka ta me ove godine zajebaje
ovo vrime. Samo mi se pari ka
da je to uvik ode okolo nas, da
tako nije drugdi. in se priblii
kraj lita ja se vajik uvatin pen-
sat o nam portu. I kojin god
puten krenija vajik doen na
isto, koje smo mi kurbanjske
srie to je za popizdit. Jo od
vrimena nesritne Jugoslavije
na nas se uvik udaralo dekre-
ton, dekreton odnilo titulu,
dekreton nas izbacilo iz lige,
pa doklen e to tako. A jopet s
druge strane mi, jo koje belece
gospe moja. Samo muimo i
radimo pizdarije. Odigramo
dvi godne vaterpolo dobro i
odma napravimo jo jedan
bazen, a sade u nj ligi. Uva-
tili se balota pa malo nam je
jedan prvoliga nego iz uba
dva, uredilo zjog u hangaru,
i ondak u, evo se boru za
ostat u drugoj ligi. Ne elin
njanka mislit ta bi se moglo
desit s koarkon, jerbo sade
imamo dva prvoligaa.
-Ja mislin moj vaki naki, da
mi sade ponemo aktivno
sudjelovat u svin prvenstvi-
ma u ribolovu na udicu, bilo
s prsta ili sa tapon, da bi i
more ostalo brez ribe ako je
tako kako ti veli, ukljuija se
Dunko u ovu raspravu, i mogu
re kakve smo mi srie da nije
nita laga. A sa druge strane
jopet pravimo pizdarije sve iz
uba. Eto mali Rudan dva pu-
ta prvak drave u boksu, ali
on boksa za Split, jerbo ode
nemaju stipendiju za prvake,
pa mala Nives isto tako, znai
za bazene, zjogove pravit ima-
te, a za stipendije najboljima
nemate, ma bogati. I jo jed-
nu da dodan, eno sekretar se
ali kako niti uz pomo grada
nikako se rjeit dugova.
-Svakog dana iz armeruna
iskoi niki novi, evo sade ovi
Stani, pa ko e dat tolko
novaca, iri ruke i ali mi se
sekretar, a ja ne znan ta da
mu reen, ali znade Dunko.
-ta ne pita one koji su ih u
te zemane dilili akon i kapon,
kad su ji znali dilit ondak neka
sade i vratu ta su pozobali,
ve pomalo ljut vika je Dun-
ko. Ma u nas vajik triba krenit
obrnutin redon, a doklen e to
tako, dok bude ibenika, ajte
evala van bilo
NOGOMET ubievcu se crno pie - ibenska blagajna nikako do plusa
ibenik duan jo milijun eura!
vanja ima i na ime pozajmica, a
'kratki' su ostali i neki dobavljai.
-Ne bih elio govoriti o konkret-
nim imenima vezano uz pozajmi-
ce, ali tim ljudima ibenik je ostao
duan oko 350.000 kuna. to se
tie dobavljaa i revizora - njima
moramo platiti jo 200.000 kuna
- otkriva direktor ibenika.
Posebno zanimljivi su sudski
sporovi koje ibenik ima s nekim
bivim igraima, ali i funkcionari-
ma.
-Bivi direktor Stipe Plena tu-
io je klub i u tom sporu on potra-
uje izmeu 300 i 350 tisua kuna,
ovisno o kamatama. Intrigantan je
i spor s Edijem aletom, nekada-
njim nogometaem ibenika u
mlaim kategorijama. Kao mladi
i nadareni igra aleta se ozlije-
dio, da bi potom njegovi roditelji
tuili klub. U tom sporu od HNK
ibenika se potrauje oko 200.000
kuna - istie Ljubii.
No, trenutano najvei problem
Ljubiiu predstavlja sluaj jednog
nogometaa kojeg e se vjerojatno
sjetiti samo najpedantniji pratitelji
zbivanja na ubievcu. Rije je o
bivem igrau ibenika Zoranu
Staniu!
-U tom sluaju na adresu klu-
ba stigla je pravomona i izvrna
presuda prema kojoj je ibenik
duan Staniu i njegovom iben-
skom odvjetniku eljku ivkoviu
isplatiti oko 420 tisua kuna i gdje
kamate utvrujemo sa sudskim
vjetakom. Ta nam presuda stoji
za vratom i da ne bi dolo do blo-
kade rauna, razgovaramo s od-
vjetnikom ivkoviem. Vjerujem
kako smo blizu dogovora, prema
kojem bismo na dug podmirili u
nekoliko rata, a Stani i ivkovi
bi nam oprostili jedan dio kamata
- pria Ljubii.
ibenik treba
konkretnog sponzora
Nita manje urno nije ni rjea-
vanje problema duga prema dru-
gom mirovinskom stupu.
-O tom problemu najvie se
brine Senka Ramljak, predsjed-
nica Nadzornog odbora ibenika,
koja je nekoliko puta razgovarala s
predstavnicima Ministarstva finan-
cija o modelima rjeavanja naeg
duga. Neko rjeenje moramo nai
najkasnije do 17. rujna, kada nam
istie rok da napravimo dokapita-
lizaciju naeg sportsko-dionikog
drutva - veli direktor ibenika.
Da skratimo, klub je 'do grla' u
dugovima?
-Tono, financijski je klub u jako
tekom stanju. Vrijeme je da po-
nemo intenzivnije raditi na trae-
nju sponzora. Nadalje, mislim da
je nekorektno prema bivim igrai-
ma, zaposlenicima i honorarcima
kluba da im jo nije isplaena niti
lipa duga. Krajnji je as da po-
nemo rjeavati i dug njima - kae
Ljubii.
Spomenuli ste sponzore - ima li
ih barem na vidiku?
-Sitnih sponzora ima, kao i ljudi
koji pomau klub. Meutim, ne-
mamo konkretnijeg sponzora. U tu
priu mora se ukljuiti i predsjed-
nica NO-a Senka Ramljak, ali i u-
pan Goran Pauk, kao i gradonael-
nik eljko Buri - apelira Ljubii.
Milijun eura je golem dug.
Moe li ibenik u skorije vrijeme
oekivati neki znaajniji prihod u
praznu blagajnu?
-Najvei prihod, tonije 300.000
eura, oekujemo od transfera
Antonija Jakolia u ukrajinski
Kryvbas. Meutim, i u toj prii
postoji problem. Naime, Kryvbas
kao klub vie ne postoji. No, nismo
izgubili nadu da emo dobiti svoj
novac, budui da je FIFA 28. kolo-
voza imenovala suce koji bi treba-
li donijeti konanu odluku u tom
sluaju. Potraujemo i 170.000
eura za transfer Zenija Husmani-
ja u Sloveniju. Dodue, u prvom
stupnju nismo dobili pozitivno
rjeenje. Meutim, alili smo se
na presudu i ekamo konani is-
hod. Uglavnom, to su predmeti u
kojima moemo oekivati bogatiji
priljev novca u klupsku blagajnu.
Osim toga, trebamo dobiti jo jed-
nu ratu od 50.000 eura za Franu
Bitunjca, koji je otiao u Fiorenti-
nu. Na koncu, neki manji iznos, ot-
prilike desetak tisua eura, potra-
ujemo od Hrvatskog dragovoljca,
za Grgu ivkovia i Vicu Kendea
- nabraja Ljubii.
Kako sada stvari stoje, trenuta-
no ibenik malo kojeg igraa moe
prodati za znaajniji novac?
-Zbog toga nam je ove sezone
kljuno ui u 2. ligu kako bismo
eventualno mogli sklopiti neki
dobar ugovor i tako od transfera
pokuali neto zaraditi. U suprot-
nom, budunost nee biti nimalo
nimalo svijetla... zakljuio je Novi-
ca Ljubii.
Novica Ljubii,
direktor HNK ibenika
48 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR
sport@sibenski-list.hr
Nogometai ibenika od starta
su krenuli ubrzanim ritmom. Na-
kon neodluenog ishoda na otvo-
renju sezone u Ploama, ibenik
je u subotu ugostio Hrvace, a ve
u utorak gostovao u Zmijavcima.
ilave Hrvace
Mnogi su bod iz Ploa doivjeli
kao kiks, jer vjeruju kako bi prvi
kandidat za lidera morao proi
debitanta u ovoj sezoni, pa se
utakmica protiv Hrvaca ekala s
dozom strepnje, a pokazalo se s
razlogom. ibenik je dobro otvo-
rio utakmicu i ve u 17. minuti
pogotkom Prijia stekao prednost,
no onda kao da su 'naranasti'
prestali s igrom. Gosti su odlino
koristili prostor koji je nastao po-
vlaenjem domaih prema svom
kaznenom prostoru, prvenstveno
zahvaljujui kapetanu Marunici
koji je brzim loptama proigravao
svoje suigrae. Kao rezultat toga
vidjeli smo dvije odline prigode
gostiju i kazneni udarac u posljed-
njoj minuti prvoga dijela, koji je
sreom zaustavila vratnica i vratar
Ajdin Memovi, koji je debitirao
pred ibenskom publikom. U na-
stavku ista pria, gosti dominiraju
i stvaraju prigode, dok domai iz
nekih kontri koje su mirisale na
pogodak ne uspijevaju poveati
vodstvo. Ipak u samoj zavrnici
NOGOMET ibenanima pun plijen u dva kola
Bodovi stiu, eka se igra
jedan udarac Malea Priji skree
u mreu za konanih 2:0. Tako je
ibenik sretno i spretno izborio
prvu prvenstvenu pobjedu. Osim
bodova malo toga je veselilo u
ovom susretu. Mladi vratar koji
je zamijenio Hrvoja Slavicu nije
imponirao sigurnou, pa se sa
razlogom pitamo u emu lei taj-
na odlaska Ivana ivkovia, koji
je u nekoliko navrata pokazao da
moe zamijeniti Slavicu. Koliko
god bili skeptini nad vratarom,
toliko moramo istaknuti Pericu
aru, koji je pravo pojaanje na
lijevom boku i od kojega se s ra-
zlogom oekuje puno. Josip Boi-
novi najvei je dunik ibenskoj
publici. Evidentno je da se radi o
kvalitetnom igrau, no njegov do-
prinos je minimalan. Uz iritirajui
broj dodira pri svakom kontaktu s
loptom ne radi razliku u igri i to je
ono to nedostaje ovoj momadi,
jednako kao i pravi panja kojem
je nuan kontinuitet da pokae, je
li on zaista dirigent ibenske igre
ili su svi do sada bili u zabludi, a
to moe samo igrom.
Croatia potopljena
Samo tri dana kasnije sa stra-
hom smo ispratili 'naranaste' u
Zmijavce, gdje su prole godine
nakon vodstva od 2:0 ipak po-
raeni. I ovaj put 'naranasti' su
odlino poeli i imali identinu
prednost, a onda jedan pogodak
nakon gubitka lopte Boinovia
ponovno je donio nesigurnost.
Ipak velika razlika u kvaliteti do-
nijela je jo dva ibenska pogotka
za konanih 4:1 i nastavak uspje-
nog niza. Ponovno je pozornost
skrenuo Igor Priji koji je dvostru-
ki strijelac. Dobar zalet 'narana-
sti' moraju iskoristiti da podignu
i razinu igre, pogotovo to ih u
subotu na ubievcu oekuje ve-
liki derbi protiv Mosora, koji je uz
ibenik i Solin jedina neporaena
momad do sada.
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
5,30%
Dugoroni krediti za investicije
- kamatna stopa 5,30% godinje, promjenjiva
- uz novani depozit 20%
Dugoroni krediti za trajna obrtna sredstva
- uz novani depozit 10%
Kratkoroni krediti za pripremu
proizvodnje i turistike sezone
Projekt kreditiranja poduzetnika u suradnji sa
upanijom i RRA - uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,90%
Namjenski krediti do 16.000,00 eura
- bez dodatnih trokova obrade
- najpovoljnija kamatna stopa od 7,40% fiksna, godinje
- do 16.000,00 EUR uz polog od 10-20%
- bez jamaca ak do 12.000,00 EUR
*EKS 7,94% (iznos odobrenog kredita 9.000,00 EUR)
na rok otplate 6 godina uz novani polog 900,00 EUR
Pravne osobe
Banka vaeg povjerenja
www. j adranska-banka. hr
Stanovnitvo
7,50%
7,40%
4,90%
5,99%
-Nikad neu shvatiti zato su moji ibenani br-
zi, bolje reeno prebrzi u politikom etiketiranju. Od
toga je vie tete nego koristi - kazao je legendarni
piro Guberina u nedavnom razgovoru za Slobodnu
Dalmaciju.
Nije trebalo previe vremena da se pirina te-
za potvrdi na grub (moe li uope grublji!?) nain.
Malo vie maligana, intervencija policije, prosvjed
mladih, eljnih nonog provoda i biskupova alo-
pojka bili su dovoljni za ibenske reakcije u stilu to
je klerofaizam ili, suprotno, Thompsonovu (op.p.
avoglave nisu tako daleko od ibenika) izjavu kako
je prosvjedovala faistoidna ljevica. U udu se naao
i Ivica Kostani, naelnik Policijske uprave ibensko-
kninske.
-U avoglavama su mi prigovarali da sam kao lje-
viar kaznio Thompsona i nedovoljno titio biskupa
Ivasa, a u ibeniku, poslije sluaja Azimut proglasili
desniarom, gotovo ustaom!? A ja sam u obje si-
tuacije postupio samo po zakonima hrvatske drave
- govorio je Kostani glasno i jasno, otro i vrsto na
valovima upanijskog radio ibenika.
Teza o Kostaniu kao desniaru je vie nego pro-
maena. On je odgojen u partizanskoj obitelji, gdje
je majka Milka, roena Belamari, inae predsjed-
nica Kluba ibenana u Splitu, do posljednjeg daha
svakog svibnja sa svojim splitskim antifaistima
dolazila s vijencima u Park strijeljanih na ubievcu.
Neutemeljene optube na raun Ivice Kostani-
a, vjenog zaljubljenika u tenis, jasno govore da
je nama, ibenanima u borbi za demokraciju po-
nestalo municije. Da je nae shvaanje demokracije
puno blie anarhiji.
Daleko sam od jugonostalgiara, makar sam,
kao i Kostani, dite partizana, ali mi se ini da smo,
barem mi u ibeniku, juer demonstrirali vie demo-
kracije i tolerancije nego danas, makar je rije o tzv.
jednoumlju.
Zato jo jednom ne bih podsjetio da su sve
ibenske drutveno-politike organizacije na elu
s Opinskim komitetom SKH dale potporu Ivanu
Mediu i njegovu projektu stvaranja europski jake
ibenke, makar Medo, kako su ga zvali koarkaki
prijatelji, nikad nije imao crvenu partijsku knjiicu!?
Iako je bio tajnik Opinske konferencije Socijali-
stikog saveza radnog naroda i zakleti ljeviar, moj
prijatelj Ante Nini - Cia se nije libio prije neto manje
od 40 godina izai s prijedlogom kako je sponzor (ili
veinski vlasnik) jedino rjeenje za ubievac. S for-
mulom trulog kapitalizma. S prijedlogom, kojim je
nedavno izaao i ibenski gradonaelnik dr. eljko
Buri.
Na svu apsurdnost brzopletog (politikog i inog)
etiketiranja podsjetio nas je u prolom broju naeg
lista i legendarni bek ibenke, ibenski zet i Beogra-
anin Sreko Jari.
- U Sarajevu su ibenki na utakmici s Bosnom
domai navijai urlali ustae, ustae! Ironija je htjela
da su petorku u tom trenutku inili Petrovi, Ljubo-
jevi, Macura, uri i ja, koji, razumljivo, nismo ba
imali razloga da se osjeamo ustaama. Zato sam se
pitao: -Je li, bre, gde ba mene da nazovu ustaom!
- sjetio se Jari.
Kad sam prvom susjedu prenio otprilike to
kanim napisati u ovom broju lista, i on je reagirao
brzopleto: -Jari i Kostani!? Ne ti ustaa!
NE TI
USTAA!?
PIE: IVO MIKULIIN
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
Ugodna je atmosfera na tre-
ninzima Jolly Jadranske banke.
Momad se vrlo brzo navikla na
reim trenera Mladena Erjavca
koji na treningu inzistira na redu
i radu, a u slobodnim trenucima
zajedno se smije s igraima, ko-
jima takav nain rada ne pada
teko. Prvu fazu priprema kada
se prvenstveno radilo na tjelesnoj
pripremi, Erjavcu je pomagao Ju-
rica ango, kondicijski trener re-
prezentacije BiH koji je napravio
veliki posao.
Mjesec dana pakla
-Zaista smo dobro suraivali
Jurica i ja, posebno mi je drago
da su i igrai prihvatili njegov
nain rada i razmiljanja. On e
i dalje nama biti na dispoziciji
kada nam zatreba, a mi smo sa-
da poeli s uigravanjem po lini-
jama, istie Erjavec. Novi strateg
bankara zadovoljan je sastavom
momadi za koju dri kako je do-
sta mlada, ali i potentna te da e
KOARKA Bankari se kale u prijateljskim utakmicama
Momad e spremna
doekati prvenstvo
Kadeti Jolly Jadranske banke
pobjednici su turnira za kadete koji
je igran u ibeniku u organizaciji
K Draen Petrovi. Na turniru
su uz kadete Jolly JB i domae
kole koarke Draen Petrovi jo
nastupili djeaci iz Valpova i Alkara
iz Sinja. Mladi bankari u polufinalu
su bili bolji od Valpova s rezultatom
69:62, da bi u finalu savladali i
sinjskog Alkara sa 64:62. Ovaj
lijepi uspjeh potvrda je kako se uz
seniorski sastav slae i omladinski
pogon koji sve ee ostvaruje
dobre rezultate na turnirima na
kojima nastupa.
tijekom uigravanja pokazati svo-
ju kvalitetu.
-Mi smo ih doveli prvenstveno
zbog njihove kvalitete, a onda i
mladosti. Svi ti momci pokazuju
dobar potencijal, a ja iskreno oe-
kujem da tijekom prvenstva poka-
u svoju kvalitetu, optimistian je
Erjavec. Ono to je svakako va-
no za A-1 ligu je da su novi nain
rada prihvatili i mladi takozvani
zatieni igrai, koji e svakako
dobiti svoju minutau. Upravo na
toj poziciji elnitvo kluba trai jo
poneko rjeenje.
-Gledali smo nekolicinu tih
mladia i trenutno je kod nas
Matej Radunovi iz Pule. Radi
se o vrlo zanimljivom mladiu,
no problemi su oko papira, a mi
se nadamo da e i to biti rijee-
no, istie Davor Vidaak, sportski
direktor kluba. Momad je igrala
i prvu prijateljsku utakmicu i to
protiv ABA ligaa Zadra. Unato
porazu, ibenani su zadovoljni
jer im rezultat i nije bio prioritet,
a nastupili su i bez kapetana Lu-
ke Kature koji je na pripremama
ozlijedio rame.
Nakon napornih ali vrlo uin-
kovitih mjesec dana, koarkai
Jolly Jadranske banke zapoinju
sa serijom prijateljskih utakmica i
turnira, a ve ovoga tjedna putuje
se u Podgoricu.
Put u Podgoricu
-Igrat emo protiv Budunosti
koja se dobro kompletirala za se-
zonu u ABA ligi. Mislim da ba u
jakim dvobojima moemo dobi-
ti onaj pravi natjecateljski ritam
koji nas eka u prvenstvu, istie
Vidaak. Nakon ta dva susreta
ve 17. rujna u ibenik stie pri-
jateljski klub iroki Wwin, nakon
ega bankari odlaze u Sloveniju.
Naime, Novo Mesto je domain
jakog turnira na kojem e nastu-
piti Olimpija iz Ljubljane, Cibona,
Jolly JB i domaa Krka, a samo
tjedan dana kasnije neposredno
pred poetak prvenstva na raspo-
redu je tradicionalni turnir u iro-
kom Brijegu. Uigranost momadi
s dosta novih imena znaajna je
za ulazak u novu sezonu kojoj
se bankari ele prodefilirati kao
nositelj kvalitete u ovom rangu.
Igrai Jolly
Jadranske
banke zavrili
su prvu fazu
priprema,
u kojoj je s
Mladenom
Erjavcem
na tjelesnoj
pripremi
radio i Jurica
ango, a
sada poinju
sigravanjem
prijateljskih
utakmica,
prve u nizu
su ne u
Podgorici sa
ABA ligaem
Budunost
VOLI
Kadeti Jollyja prvi na turniru K Draen Petrovi
50 sport
ibenskilist
BORISLAV JURAS
IBENIK
Nakon viedesetljetne gladi,
kuglai ubievca su spremni za-
gristi komad prvoligake torte.
No, veliko je pitanje hoe li im taj
komad biti ukusan! U prijevodu -
planove i ambicije za premijernu
prvoligaku sezonu im je uvelike
skrojila besparica. Tako e, umje-
sto pojaani, zaigrati u eliti ak i
oslabljeni u odnosu na prolu sezo-
nu, u kojoj su bili lanovi 1. B lige.
-Umjesto dovoenja pojaanja
i praznih obeanja, morali smo se
pokriti onim to imamo. A to zna-
i da nismo u mogunosti dovoditi
igrae sa strane. Nismo uspjeli za-
drati Totia, koji je preao u pu-
no jai, financijski i igraki moniji
Zadar. Svi ostali iz prole sezone
bit e u momadi, pa tako i Goran
Pofuk, koji je postao na igra. Vi-
e e ove sezone morati igrati na
voditelj i najbolji igra Ivica Skori,
a u standardnu postavu e uska-
kati oni neto stariji, poput Blae-
via i Petrovia, mogue i poneki
mlai igra, poput Jelia - kazuje
Vladimir vrljak, kapetan, jedan
od oslonaca momadi ubievca,
posebice na domaim stazama.
S obzirom na to da nema poja-
KUGLANJE ubievac na startu prvoligake avanture
Ambicije skrojene besparicom
anja, ba e domae staze iben-
skim kuglaima biti najvei adut u
borbi s prvoligakim rivalima. Iako,
borba za prvoligaki spas ini se
kao gotovo nemogua misija, po-
sebice nakon najava o reorganiza-
ciji natjecanja, odnosno smanjenju
broja prvoligaa
-Od idue sezone bi, umjesto
12, u prvoj ligi trebalo igrati deset
momadi, a bit e i dvije druge lige
sa po 12 momadi. To znai da e
ak etiri momadi ispasti iz lige na
kraju sezone. Ima nekoliko klubo-
va koji puno ulau, imaju vrhun-
ske igrae i s njima emo se teko
nositi. Ipak, vjerujem da e biti ne-
koliko momadi, poput Novske ili
Fortune iz akova, s kojima emo
se moi nositi. Zbog bitne predno-
sti koju nosi naa, dosta zahtjevna
kuglana, vjerujem da emo imati
nekakve anse za opstanak - veli
vrljak.
On i suigrai se spremaju za
prvoligake izazove jo od sredine
srpnja. Igrali su i dvije pripremne
utakmice sa Zadrom
-Obje smo izgubili, ali ne bih
rekao da smo u njima pokazali
pravu vrijednost. Koliko stvarno
vrijedimo, otkrit e nam ve prva
slubena utakmica u sezoni. U
goste nam dolazi osjeki Kandit,
kojega takoer svrstavaju u do-
nji dio ljestvice. U tome dvoboju
oekujemo pobjedu kojom bismo
dokazali da ipak nismo totalni
autsajderi u prvoligakome dru-
tvu - optimistino najavljuje Vla-
dimir vrljak.
U dvoboj s osjekim Kanditom,
na stazama ubievca, on e sui-
grae povesti ove subote. Poetak
je u 15 sati. Jo dvije utakmice,
ali protiv velikih favorita, Zadra i
Medveaka, ekaju kuglae ubi-
evca u rujnu.
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
Iako nije bilo klupskih natjeca-
nja, uspjeno je bilo ljeto za vodi-
ke koarkaice. To vrijedi za one
koje su nosile reprezentativni dres
u natjecanjima mlaih uzrasnih
kategorija. Josipa Silov je predvo-
dila kadetsku reprezentaciju Hr-
vatske na U-16 prvenstvu Europe,
u Maarskoj. Ona je bila peti stri-
jelac prvenstva, koje je Hrvatska
okonala na desetome mjestu. Su-
igraice su joj na tome natjecanju
bile Lucija Skori i Anet Mrdalj.
Neto mlae klupske im kolegice,
Lorena Mihi, Josipa Ivas i Petra
Bai, bile su lanice reprezentaci-
je mlaih kadetkinja (U-14), koja
je na turniru u Slovenj Gradecu
osvojila tree mjesto.
Sve one trebale bi zaigrati u
sastavu Vodica u nedjelju, kad
kree zavrna faza natjecanja
regionalne WBFA lige Mlade
nade (uzrast do 16 godina). U
prvoj etvrtfinalnoj utakmici, u
Dubrovniku e se sastati s vrnja-
kinjama Raguse. B.J.
KOARKA ()
Vodice
pred
novim
izazovima
JEDRENJE NA DASCI
ibenani na EP na Bolu
Proteklog tjedna preciznije od 25. do
31. kolovoza Bol na Brau i Zlatni rat, za
mnoge najbolja surferska destinacija, bili
su domaini Europskog prvenstva u jedre-
nju na dasci u disciplini slalom, IFCA 2014
European Slalom Championship. Iako se
od etiri dana jedrilo samo jedan, Europa
je dobila svog novog prvaka - najbre sla-
lome bez premca vozio je Rijeanin Enrico
Marotti, ime je ujedno postao i prvi Hr-
vat koji se okitio titulom najboljeg surfera
Europe. Drugo mjesto pripalo je Talijanu
Andrei Ferinu, dok je treim najboljim
daskaem Europe proglaen Nizozemac
Ingmar Daldorf. U konkurenciji stotinjak
najboljih windsurfera Europe valja ista-
knuti i sjajan rezultat ibenanina Ivana
Belamaria, inae lana KJD-a Jadrija, koji
je ovo natjecanje zavrio kao 19. ukupno,
ali i peti u Master kategoriji (od 35 do 45
godina).
-Vrlo sam zadovoljan, iako uvijek moe
bolje. Ovo je sport u kojem nijanse presu-
uju, a ako vozi svoju savenu utrku mo-
e parirati i onim najjaima. Nevjerojatan
gut bio se trkati sa izvrsnim vozaima iz
17 zemalja, teta to vjetar nije dopustio
da se vozi vie plovova - kazao nam je Be-
lamari nakon povratka sa Bola. Kaimo
kako je drugi ibenanin, Ante Berlengi,
nakon loe voenog kvalifikacijskog plova,
prvenstvo zavrio na ne ba uobiajenom i
prikladnom, tek 39. mjestu. M.B.
52 sport
ibenskilist
BORISLAV JURAS
Poetkom rujna, boari, kako je obiaj
zadnjih godina, poinju s prvenstvenim na-
tjecanjem. Tako e ove subote na zjogove
hrvatski drugoligai, a u nedjelju i tree-
ligai. ibenska Croatia e opet biti jedini
upanijski predstavnik na drugoligakome
jugu. Iako je bilo puno ambicioznijih najava
tokom ljeta, ini se da e im drugoligaki
mir biti potrebniji od napada na najvii pla-
sman. Na to je utjecao i rasplet prijelaznoga
roka, u kojemu je Croatia izgubila dva va-
na igraa, Renata Markoa i Jeru Pavia.
Njihov je odlazak pokriven dolascima Vite
Bratia, Denisa Galeia, Ivana Krnia, ali
i povratkom Marka Skeje iz Sonkovia
-S obzirom na kvalitetu igrakoga ka-
dra, ali i druge okolnosti, odnosno skroman
budet kluba, gornji dom druge lige je naa
realnost. Vrednujui po proloj sezoni, tu bi
nam konkurenti trebali biti Komolac, omi-
ka Gorina i Sokol iz Dugopolja, povratnik
iz prve lige - procjenjuje Rajko ii, vodi-
telj momadi Croatije, ali i jedan od brojnih
igraa na popisu.
Njegovoj bi momadi trebala odgova-
rati promjena, odnosno povratak na stari
raspored disciplina po utakmicama. Tako
vie u prvoj fazi nee biti etiri duela u
krugovima, nego e u prvoj i zadnjoj fazi
biti isti program na etiri zjoga - trojka, par,
pojedinano-klasino te blianje i izbijanje
u krug.
-Prole sezone nam je manjkalo pra-
vih igraa, specijalista za krug, pa bi nam
ovakav raspored i mogao ii na ruku, iako
on daje dodatnu prednost domaim mom-
adima. Nakon spomenutih promjena u
momadi, mi nismo izgubili na kvaliteti,
ali nam fali treninga, priprema. Taj pro-
blem mui i mnoge druge klubove uz mo-
re, iji igrai imaju drugih, vanijih obveza
tokom ljeta. Stoga, prvenstvo za nas poi-
nje prerano, pa e nam prve ligake uta-
kmice biti dobar pokazatelj mogunosti,
ali i prilika za upoznavanje konkurencije
- najavio je ii.
Inae, Croatia e od ove sezone trenira-
ti i igrati u junome dijelu dvorane bive
vojarne Bribirskih knezova, zajedno s igra-
ima treeligaa Solarisa. Tokom rujna, u
prva etiri kola, ak triput e igrati na do-
maim zjogovima. Prvi suparnik, ove subo-
te (poetak u 15 sati) je Metkovi. Slijedi
gostovanje u Omiu, pa u ibenik dolazi
Sokol i dubrovaka Hidroelektrana
U treeligakoj skupini Srednja Dalmaci-
ja, meu deset momadi, bit e ak njih tri
iz ibensko-kninske upanije! Oslabljeni su
i Solaris, i Sonkovi, kojima su najbolji igra-
i (Galei, Brati, Skejo) otili u Croatiju.
upanijski prvak, Kijevo, iji su igrai imali
dosta uspjeha na ljetnih turnirima, dobilo
je dvojicu (Teskera, Grizelj) iz Knina, ali e
vjerojatno sve tri momadi biti u borbi za
opstanak. Prve utakmice su im ove nedjelje
(poeci u 15 sati), kad se sastaju Sonkovi
Liane, Otok Kijevo i Solaris Naklice.
BOANJE Poinje sezona u 2. i 3. ligi
Osvjeena Croatia
za sigurnost 2. lige
Odrana je sjednica Skuptine upanijskoga
boarskog saveza, na kojoj je dogovoreno da
e nova sezona u obje upanijske lige poeti
21. rujna. Prva liga, gdje e dominantan biti
Primoten, s Papkom i braom Marko, imat
e est momadi. Druga liga e imati sedam
momadi. Igrat e i Vodiani, koji su propustili
nekoliko utakmica u zavrnici prole sezone, a
prikljuit e se i druga momad Primotena.
Svi sudionici jo nisu poznati, budui da je od-
lueno da e se igrati majstorica za popunu
prve lige. Na neutralnom terenu, vjerojatno
u ibenskoj boarskoj dvorani, prije 21. rujna,
sastat e se Zagora i Stankovci, posljednja
momad prve i drugoplasirani druge lige iz
prole sezone.
upanijske lige poinju 21. rujna
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
U ibeniku je i petu godinu za-
redom odran veliki meunarod-
ni turnir za mlae kategorije na
kojem su sudjelovale su 22 ekipe
iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Srbije, Crne Gore i Slovenije. Ka-
deti ibenskog kluba (generacija
1998./1999.) zauzeli su odlino
3. mjesto u vrlo jakoj konkurenci-
ji. Iako su za samo jedan gol osta-
li kratki za ukupno prvo mjesto,
ibenani ipak imaju razloga za
slavlje jer iz njihovih redova dolazi
drugi najbolji strijelac turnira Ma-
rino Knez i najbolji vratar turnira
Jakov Bai. Na turniru je igrano
preko 70 utakmica u dva dana, a
igrane su na vanjskom igralitu i u
dvorani O Meterize. Organizator
turnira je RK Obrtnikiz ibenika,
uz pomo svojih vjernih prijatelja
koji su pripomogli da se ovaj sad
tradicionalni turnir i po peti put
odri u ibeniku. Iz kluba su tako-
er napomenuli da i dalje upisuju
djeaka i djevojica i to svakim da-
nom u 20 sati u dvorani O Me-
terize. Unato bogatom omladin-
skom pogonu, ibenski rukometni
klub nema svoju prvu momad.
RUKOMET Meunarodni turnir kadeta
Mali obrtnici bronani
Razlog tome lei u nedostatku
financijskih sredstava, problemu
koji je zajedniki mnogim iben-
skim, ali i hrvatskim sportskim
kolektivima. Zbog toga, mnogi
su mladi ibenski rukometai
prisiljeni svoj talent dokazivati u
drugim dalmatinskim i hrvatskim
klubovima.
Zahvaljujemo se svim sponzo-
rima koji su pomogli organizaciju
turnira, posebno ravnateljici O
Meterize Margit Vrbii. to se
tie naih igraa koji nose dres
drugih klubova, nadamo se da e
jednog dana svi oni biti u mogu-
nosti vratiti se u svoj grad i pred-
stavljati svoj klub u seniorskoj
konkurenciji, istie Ivica Teskera.
Iz kluba istiu da im se iz grada
vie puta pomoglo, na emu za-
hvaljuju gradskom rukovodstvu i
zajednici sportova, ali ta pomo,
naalost, nije dovoljna da bi se
prva momad mogla ukljuiti u
ligako natjecanje. Sigurno da je
teta da ibenik kao grad sporta
nema svoju momad i u rukome-
tu, sportu koji je Hrvatskoj donio
mnogo radosti u posljednjih dese-
tak godina, ali ono to tjei je vie
od 90 djece upisane u omladinski
pogon kluba. I to je pokazatelj da
u gradu postoji rukometna pu-
blika te da ovaj sport zasluuje
vie financijske, ali i medijske po-
zornosti, istaknuo je predsjednik
kluba Ivan Naki. Valja spomenu-
ti i odluku izglasanu na sastanku
upravnog odbora kluba kojom se
ime kluba mijenja iz RK Obrtnik
u RK ibenik 2013. Iz kluba su
ovu promjenu objasnili eljom da
se to vie veu uz svoj grad, da
nose ime grada i da grad promo-
viraju i predstavljaju diljem Lijepe
Nae, ali i ire. Ostaje nam samo
poeljeti im da u tome uspiju.
54 sport
ibenskilist
JOSIPALETACAR
IBENIK
Pobjedom Gorana Perice u poje-
dinanoj i ekipe 'VD-I-ija' u tafet-
noj utrci prole nedjelje, vie nego
uspjeno zavreno je drugo izdanje
ibenskog triatlona 'Tuta forca', to
ga je organiziralo Drutvo sportske
rekreacije 'Sport za sve 08 Forca
ibenik'. Kreimirov grad i njegova
ua povijesna jezgra dobili su tako
tradicionalni triatlon, specifian po
tome to se odvija u uem centru
grada na koji su, pokazalo se do-
brodoli amateri i profesionalci,
djeca i odrasli, mukarci i ene
svih dobi i ama ba svi zaljubljenici
u zdravi, sportski ivot i tri atraktiv-
ne discipline.
-Dvostruko vie natjecatelja
nego lani, pokazatelj je samo da i
te kako dobro znamo to radimo.
Polaganim, ali sigurnim koracima
gazimo prema naprijed. Pokazali
smo i dokazali mnogima da se dje-
lovanje naeg drutva sve intenziv-
nije reflektira u sportskoj rekreaciji,
a ona je u naoj svakodnevici sve
vie zapostavljena, sve potrebnija i
zasluuje biti dio naina ivota svih
graana ibenika. Sve vie ljudi u
ibeniku prepoznaje 'Forcu' u sebi,
a to je pokazao i ovaj dogaaj, zbog
ega nam je neizmjerno drago da
se uope ovakvim stvarima bavi-
mo - kazao nam je nakon triatlo-
na predsjednik drutva sportske
rekreacije 'Sport za sve' 08 Forca
ibenik, Tomislav Travi. Natjeca-
telji, kojih je bilo ak 20 vie nego
na lanjskom premijernom izadnju
'Tuta forca' triatlona bili su vie no
zadovoljni organizacijskim i pro-
pozicijskim dijelom ovogodinje
utrke koja je za mnoge bila bespri-
jekorna, a privukla je i zavidan broj
JOSIP ALETA CAR
Osmogodinji ibenanin
Franko kugor, lan Karting klu-
ba 'Dubrava ibenik' nastupio
je proteklog vikenda na svojoj
debitantskoj utrci u klasi 'Rotax
micro-max'. Treba primijetiti kako
je Franko preao u jau i zahtjev-
niju kategoriju, to je oito iz toga
da se radi o pogonskim agregati-
ma zapremnine 125 ccm, vodom
hlaenim motorima renomiranog
svjetskog proizvoaa ROTAX i
asijama meuosovinskog razma-
ka 960 mm. Franko se natjecao u
dobnoj skupini djeaka i djevoj-
ica od 7 do 11 godina, u natje-
canju nazvanom Sportstil Cup.
AUTOMOBILIZAM Ponovno na stazi
Franko kugor jai od recesije
Natjecatelji su ogranieni strogim
tehnikim pravilnikom o sudjelo-
vanju na natjecanjima pod inge-
rencijom 'Rotaxa'. Frankov nastup
u ovoj utrci posebno je znaajan
kada se zna da su mnoga velika
imena automobilistikog sporta u
prolosti, ali i velikani dananjice
potekli upravo u ovim kategorija-
ma kartinga. Veoma interesantno
u ovoj cijeloj prii jest da je ovo
prvi put u povijesti natjecanja da
utrku organiziraju zajedno dva
nacionalna auto i karting saveza,
hrvatski i slovenski. Franku je na-
stup na 'Sportstil Cupu' u Novom
Marofu prvi nakon deset mjeseci
pauze to je djelomino uvjetova-
no i tekom financijskom krizom
te nedostatkom sponzora. Unato
dugoj pauzi, osmogodinjak se na
stazi 'ST-Rau' izvrsno snaao te
ostvario respektabilnu 6. pozici-
ju u kvalifikacijama, a uz to je i
u slobodnim treninzima pokazao
zavidnu vonju. Naalost, u pred
finalnoj utrci mladi pilot se ne
uspijeva snai kao u kvalifikaci-
jama to ga je kotalo izlijetanja
u etvrtom krugu, pa nakon sa-
vjetovanja sa svojim suradnicima
Franko donosi odluku o ulasku
u box i odustajanju od utrke.
Zbog toga u finalnoj utrci starta
sa posljednje pozicije, ali sjajnom
vonjom uspijeva se probiti i do
petog mjesta, no sitne greke ko-
tale su ga boljeg plasmana pa
je na kraju Franko zavrio kao
osmoplasirani. Bilo je oito da je
dugotrajna pauza ostavila traga,
ali kugor je opet pokazao svoj
neosporni talent. Franko e slje-
dei nastup ubiljeiti 27. Rujna na
stazi Vransko u Sloveniji. Sigurno
da je spomena vrijedno i pojaa-
vanje dalmatinske kolonije u kar-
tingu, pa svakako treba pohvaliti i
desetogodinjeg Splianina Denija
Petrievia koji je dobro uzdrmao
karting scenu Hrvatske u klasi
'Mini-kart', a svakako da je hva-
levrijedno i to to je kao gost na
ovom natjecanju bila i Tina Crljen,
koja je tako izbliza mogla doivjeti
ar pravih utrka. Zasigurno se svi
ljubitelji auto sporta mogu rado-
vati Frankovu povratku na staze,
te oekivati i jo bolje rezultate
mladog ibenskog asa.
TRIATLON Tuta forca u svom drugom izdanju
Goran Perica najbri u ibeniku
znatieljnika i gledatelja.
-Premda je 'Tuta forca' triatlon
u prvom redu amaterska utrka,
sudjelovalo je i nekoliko vozaa
koji nikako nisu amateri. Tu je bilo
aktivnih natjecatelja, triatlonaca i
drugih pravih sportaa koji su doli
s namjerom ozbiljnog natjecanja i
ostvarivanja to je mogue boljeg
rezultata. Logino, svi su oni u pra-
vilu bili osjetno bri od ostalih, ali
isto tako i meu amaterima je bilo
dosta natjecateljski raspoloenih
vozaa koji nisu mnogo zaostaja-
li za sportaima. Ipak su veinu
inili vozai koji su se u prvom
redu doli dobro zabaviti, voziti
u ovakvom okruenju i testirati
svoje mogunosti, pa je ukupno
gledano atmosfera na utrci bila
vrlo prijateljska, svi su bili spremni
stati i pomoi vozaima u nevolji
kojih, sreom, nije bilo mnogo. Ne
sramim se priznati da sam morao
dva puta stati i predahnuti po mi-
nutu-dvije. Bilo je bitno da budem
dio ovogodinje 'Tuta force' - kazao
nam je 29-godinji Marko, jedan od
ponosnih sudionika ovog sportsko-
rekreativnog dogaaja. Ukupno 42
natjecatelja, 12 ekipa u tafeti, est
individualaca, plivaki dio od mula
Krke do pontona ispred veslakog
kluba, biciklistiki dio do Zablaa
i nazad do poetka ibenske rive,
te trkaki dio kroz staru gradsku
jezgru, suma sumarum je to ovo-
godinje ibenske triatlonske utrke.
U tafetnoj utrci prvi do cilja su sti-
gli vodiki triatlonci u ekipi VD-I
(pliva Niko Perica, biciklist Mar-
ko Frop i trka Krste Latin), i to u
vremenu od 0:54:20. Drugi je kroz
cilj proao IKS team, u sastavu Toni
Santini, Tonko Juras, Ante Santini,
dok je tree mjesto pripalo Pedali
1 Lara Belakui, Ante Gelineo,
Niko Belak. Valja spomenuti kako
su najvea optereenja bila pred
triatloncima koji su sami svladava-
li sve dionice. U konkurenciji est
natjecatelja, prvo je mjesto odnio
Goran Perica. Zaostatak za vode-
im Pericom znatno je u trkakoj
dionici smanjio Milivoj Bera Ke-
bo, ali nije ga uspio prestii. Tree
mjesto pripalo je Dinu Belakuiu,
dok je prologodinji pobjednik
Antonio Barii ove godine ostao
bez postolja, zavrivi na etvrtom
mjestu. Dodajmo k tome kako su
organizatori podijelili bogate na-
grade i medalje za prva tri mjesta
u pojedinanoj i tafetnoj konku-
renciji, dok su svi ostali sudionici
nagraeni simbolinim poklonima
u vidu ulaznica za obilazak iben-
ske Tvrave sv. Mihovila.
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka
Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina:
direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina:
direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2645
2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo
kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem
obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo
kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano
doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
KRSTE MUJAN
Nogometai Zagore nakon
tri kola na svom kontu imaju
samo bod osvojen kod Kamena
u Ivanbegovini u prvom kolu. U
drugom su kolu na svom Boro-
vitu izgubili protiv biveg dru-
goligaa Solina sa 0:1 kojemu
je kumovao glavni sudac Drago
Mikuli uz pomo svog drugog
pomonika sa zastavicom Vice
Vidovia. U treem kolu unato
dobroj igri poraeni su u Opuze-
nu s rezultatom 0:2.
Zagorani su dobro poeli pro-
tiv Solina i u prvih desetak mi-
nuta dva puta Emer, a jednom
Baki bili su u prilici za pogodak,
a onda u 21. minuti ok za sve na
igralitu. Na nasumce upuenu
loptu na polovicu Zagore ide
stoper Zagore Josip Bonacin i
napada Solina Ivan Perkovi.
Bonacin, u elji da odbije loptu,
visoko podie nogu na koju ne-
kontrolirano natrava napada
Solina. Sudac Mikuli umjesto
opomene za neopreznu igru va-
di crveni karton i alje Bonacina
u svlaionicu na zaprepatenje
etvrto mjesto je pripalo vaterpoli-
stima Tisnoga u treeligakoj skupini
ibenik. U drutvu biogradskoga Alba-
marisa, Croatije iz Turnja i Gusara iz Sv.
Filipa i Jakova, bili su jedini predstavnik
ibensko-kninske upanije. Ovoga ljeta
pojaanja su im, meu ostalima, bila i
dvojica vratara s meunarodnim isku-
stvom, Marko Prca i Luka Petrievi
(drugi u ulozi igraa). U est nastupa
Tinjani imaju dvije pobjede i etiri po-
raza.
Ovo natjecanje u ibenskoj skupini
3. lige je bilo raritetno po tome to su
u svim utakmicama pobijedile domae
momadi izuzev jedne! Ba je ta jed-
na presudila prvaka, a Tinjane poslala
na posljednje, etvrto mjesto. U njoj je
Albamaris pobijedio sa 13:10 u Tisno-
me, a igrana je u sklopu tradicionalno-
ga Memorijala Tomislav Crvelin, koji
se krajem svake sezone prireuje u ast
bivega igraa Tisnoga, ali i njegovih
kolega vatrogasaca, stradalih u poaru
na Kornatima. Spomenuti je turnir pri-
pao Albamarisu, koji je u finalu bio bolji
od Gusara (11:11, pa, nakon izvoenja
peteraca, 15:14). Tinjani su pobjedom
nad Croatijom (13:8) osvojili tree mje-
sto na Crvelinovu memorijalu. B.J.
Okonano vaterpolsko ljeto za nie ligae
Tinjani etvrti u 3. ligi
NOGOMET Zagora opet brodi po olujnom moru
U prva tri kola Uneiani
osvojili samo bod
Odran je ple-
num klubova
NS-a iben-
sko-kninske
upanije. Od
14 klubova za
seniorsku ligu
nae upanije
DA je reklo pet
klubova: Dinara,
DOK, Rudar,
Janjevo i Vodice.
Ostali klubovi
odluili su po-
tedjeti svoje
seniore i igrati
samo ligu mla-
ih kategorija.
Za predsjednika
plenuma iza-
bran je trener po
vokaciji Sinia
Petrovi, a klu-
bovi su dobili
brojeve kako su
zavrili prolo
prvenstvo.
Liga bi trebala
poeti 27. rujna
svih igraa, ne samo domaih
nego i Solina. Da sudar nije bio
toliko bolan vidjeli smo kasnije
jer je Perkovi igrao do kraja bez
ikakvih potekoa.
Nakon iskljuenja i s igraem
manje uz stalno prozivanje ne-
talentiranog suca, Zagora nije
bila u podreenom poloaju. Da
bi uvrstio obranu trener Duji
se odluio na izmjenu pa je do
tada vrlo dobrog Emera poslao
u svlaionicu, a uveo stope-
ra Ivana Ljubu. Gosti u prvom
poluvremenu nisu tako rei oz-
biljnije zaprijetili osim nekoliko
ubacivanja sa strane, a te lopte
hvatao je Mihaljevi bez pote-
koa. Domai prijete preko hi-
trog Bakia, a gosti ekaju da se
Uneiani umore.
Tako su i doli do jedinog po-
gotka dvadesetak minuta prije
kraja, kada je napada Solina
Biloni na rubu esnaesterca
prevario jednog igraa i onda li-
jevom nogom pogodio kut vrata
Marka Mihaljevia. Uneiani su
bili nadomak izjednaenju u 76.
minuti kada je Baki u slalomu
proao tri igraa Solina, onda sa
desetak metara gaao ugao, ali
se vratar, iskusni Vii iskazao i
iz kantuna loptu izbacio u kor-
ner. Gosti su jo jednom zaprije-
tili preko Medaka, koji je snano
tukao tik uz vratnicu. Zagora je
u posljednjih nekoliko minuta
bezuspjeno pokuavala doi
do izjednaenja, ali prave anse
nije imala. Ovo je jo jedan atak
na Zagoru od stane splitskih
meetara, kojima je trn u oku
na klub i svake sezone raznim
smicalicama i dogovaranjem e-
le izbaciti klub iz ovog ranga, ra-
zglabaju Uneiani. Tako su po-
eli i u ovom prvenstvu. Da nije
tako ovu utakmicu ne bi sudio
sudac iz Splita, nego iz Zadarske
ili Dubrovake upanije.
U Opuzenu Zagora je u pr-
vom poluvremenu odlino pari-
rala domainu, ali su u drugom
dijelu na poetku primili po-
godak nakon pogreke obrane,
a pri kraju jo jedan. Ipak igra
Zagore je dobra kazao nam je
u telefonskom razgovoru tajnik
kluba Tino Prani.
Sve misli sada su okrenute vi-
kendu (subota 17 sati) kada u 4.
kolu na Borovite dolazi Jadran
iz Ploa
Triatlon
Pobjedom Gorana
Perice u pojedinanoj
i ekipe VD-I-ija
u tafetnoj utrci,
uspjeno je zavreno
drugo izdanje triatlona
Tuta forca
Koarka
Igrai Jolly Jadranske
banke zavrili su prvu
fazu priprema, a sada
poinju s igranjem
prijateljskih utakmica,
prva u nizu protiv
Budunosti u Podgorici
Nogomet
Kakvo je trenutano
stanje blagajne na
ubievcu. Blago
kazano - katastrofalno!
Jer, prema podacima,
klub je duan jo oko
milijun eura!
U organizaciji TZ Primoten i ahovskog kluba
Primoten, organizirana je druga primotenska
ahovska simultanka. U lijepoj atmosferi na Ru-
dini, primotenski majstor kategorije Vedran Pr-
lac, jedan od vodeih ahista na ovom podruju,
odmjerio je snage sa svojim protivnicima. Iako
su ga poprilino namuili i partiju produili skroz
do mraka, Vedran Prlac im nije dopusti ni jedan
remi. Posebno veseli solidan posjet publike ko-
ja je mogla uivati i u predstavi obeavajuih
mladih primotenskih ahista Jurice Matoina
i Antonija obanova, kao i mladog ibenanina
Frane Radaka.
A lijepu manifestaciju koja e koristiti pro-
midbi aha na naem podruju organizirala je
TZ Zlarin i ibenski ahisti. Oni su igrali simultan-
ku na deset ploa protiv FIDE majstora Sreka
Trute. U ugodnom ambijentu Truta je pobijedio
sa 9:1, a odlinu partiju su odigrali Mladen u-
njara i Gojko Vukov Coli-Gec, koji su remizirali.
Ovaj iznimno zanimljiv dogaaj okupio je zavi-
dan broj znatieljnika to je pokazalo da i ah na
ovim podrujima ima svoju publiku. Zlarinjani su
naglasili da se nadaju da e ova priredba postati
tradicionalna. Sigurno da ovakve manifestaci-
je pridonose popularizaciji aha koji je u ovim
krajevima nepravedno medijski zapostavljen, a
nadamo se i da emo uskoro dobiti neke nove
ahovske majstore koji e ah u naoj upaniji
podii na viu razinu. JC
sport
ibenskilist
ah kao turistika ponuda
panjolska je ove godine domain svjetskog prvenstva u koarci,
koje bi hrvatskoj reprezentaciji trebalo donijeti novi uzlet. Uzlet
na krilima mladih koarkaa koje predvodi ibenanin Dario a-
ri. Ve u prvim utakmicama vidjelo se koliko ii znai Repei
na putu prema medalji, a koji su nai reprezentativci sami oteali
neoekivanim porazom protiv Senegala. Da Dariju ne bi bilo neu-
godno na ovom prvenstvu pobrinula se i jedna skupina ibenskih
zaljubljenika u koarku, koji su pomno planirali svoje putovanje u
Sevillu gdje hrvatska igra sve svoje utakmice u prvoj fazi. Velika
trobojnica na kojoj pie ibenik lako je uoljiva u svim prijeno-
sima, a ibenski navijai prepoznatljivi po dresovima ibenke,
Cibone i Netsa, na kojima je ispisano prezime Petrovi. Na ovom
vrlo zanimljivom prvenstvu glavni favoriti su Amerikanci, kojima
se kao ravnopravan protivnik najavljuju domaini panjolci, a
Hrvatska bi prema svemu do sada vienom trebala u borbu za
broncu, samo da se vie ne ponovi Senegal, pa i Filipini. No mi
vjerujemo da e uz pomo Darija aria i ibenskih navijaa nai
reprezentativci pokazati da mogu do postolja. JC
ibenani na SP u panjolskoj
ibenskilist bora 21
bora
TOLIKO VOLIMO
IBENIK DA SMO
AK I SPOT SNIMILE
TU, I TO USRED NOI
RIJEKA ENSKA SKUPINA, S JEDNOM NAPOLA
IBENSKOM LANICOM, MILJENICE PUBLIKE NA ANSONI
Rivers
24
Klapa Cima:
Nakon srebra u
Pakotanama izlazi i naa
prva autorska pjesma
C
R
O
P
IX
22 bora
ibenskilist
Imamo li stvarno seljaki men-
talitet svi kolektivno mi Hrvati?!
Zapravo ne znan zato se to uop-
e zove seljaki mentalitet kad su
seljaci poznati ko vridni i poteni
ljudi koji ne odustaju tako lako, ali
neko je to tako nazva i odnosi se
na ono da odustanemo taman kad
triba dobit. Ono kad Goran Ivanie-
vi vodi dva nula u setovima i ima
me loptu u treem, onda umisto
da zavri, napravi duplu greku i na
kraju gledamo taj brejk petog seta.
Na apaurinima. Nekad dobije, a ne-
kad i ne dobije, jer nije mirne glave.
Ili kad u nogometu dobijemo ladno
Njemaku, a vadimo se protiv neke
live reprezentacije, jer smo unaprid
upisali tri boda, pa zamalo zbog
toga ne proemo dalje... ili ne pro-
emo. Zato nemamo, na primjer,
njemaki mentalitet koji jednog
Brazila zgazi na Svjetskom prven-
stvu u nogometu sa 7:1, a bilo bi i
vie da nisu na kraju prikoili, jer ovi
su ipak bili domaini... Jo su in se
u fino ispriali iza, ka nismo tili, aj
nam je ta smo vas natamburali, al
ta ete sad...
Takvi smo i u poslu. Ne volimo do-
vrit na vrime, nego najrae volimo
probiti rokove, pa se upat u zadnji
momenat i ee sve zbrljati nego
napravit kako bog zapovida.
Takvi smo i u koli. Jer nas niko
ne naui uiti kako triba, puno je
gradiva, a i lake je u zadnji tren, pa
umisto lekciju po lekciju, uimo sve
kampanjski ujutro na dan provjere.
veltiji stignu, oni manje veltiji
najee popiju aa u imenik.
Takve su nam i vlade. Umisto da
stvore kunu, rae je posude, lak-
e je. Umisto da pokau zube kad
triba, oni pognu glavu da dobiju
po tintari. Lake je. Umisto da za-
posle, otpuste. Lake je. Balkanski
mentalitet mora da je to, prije nego
seljaki!
Mentalitet
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Zato nemamo, na primjer,
njemaki mentalitet koji
jednog Brazila zgazi na
Svjetskom prvenstvu u nogo-
metu sa 7:1, a bilo bi i vie da
nisu na kraju prikoili, jer ovi su
ipak bili domaini...
U naem bendu sve je uvijek bilo u skladu, i
menstrualni ciklus, i porodiljski, i glazbeni ukus!
NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Vokalna skupina Rivers iz Rijeke jed-
na je od rijetkih na domaoj sceni koja
je karijeru sada davne 1999. zapoela
s gospelom, bez nametnutih i ustalje-
nih glazbenih standarda suvremene
hrvatske glazbene industrije. Dapae,
od poetka svog rada djevojke nisu ni-
kada pristajale na kompromise i uvijek
su inzistirale na kvalitetnoj vieglasnoj
osnovici u suradnji s ponajboljim do-
maim instrumentalistima i autorima.
Kao glazbenice iz Rijeke imale su sreu
to su im stazu dobro utabale djevojke
iz grupa Putokazi i E.N.I, ali i povijesni
pokret Ri Rock. Da su dobro odabrale
pokazalo se odmah na poetku karijere
kada im je naklada prvog albuma 'Ri-
vers' rasprodana u prvoj polovici godi-
ne, te potom reizdana pod nazivom 'Pa-
role, parole', a tom prilikom su im se na
albumu pridruili nai sjajni glazbenici
poput Boka Petrovia, Elvisa Stania,
Igora Gerine, Marka Lazaria, Henrya
Radanovia, Ivana Peuta...
U meuvremenu su za svoju glazbu
dobile i neke nagrade, ak i s meuna-
rodnim predznakom poput Vokal To-
tal 2006., Swingle Award iste godine,
Cowbridge jazz festivala idue, World
Choir Games 2008., a najvrjednija je
svakako hrvatska glazbena nagrada
Porin koju su osvojile 2008. u katego-
riji najboljeg boinog albuma 'Veselje
ti navjeujem, na kojem su domae
i strane blagdanske klasike pjevale u
drugaijem aranmanu i na svoj prepo-
znatljiv nain. Djevojke iza sebe imaju
i kazalinog iskustva, sudjelovale su u
produkciji Marinkovieve 'Glorije' rije-
kog HKD Teatra redatelja Larya Zappie,
za koju su dobile i nagradu 'Marul', a
radile su i predstavu 'Mir s vama' Grad-
skog kazalita lutaka iz Rijeke, te mj-
uzikl 'The Mythofthe Labyrinth' Ivice
Krajaa.
Riversice su redovite goe 'Veeri
dalmatinske ansone' u ibeniku, a ve
na svom prvom nastupu 2003. s Radoj-
kom verko u pjesmi 'More i ti' osvojile
su nagradu za najbolju interpretaciju,
idue godine dobile su je i za samostal-
nu izvedbu za pjesmu 'A nigdje vala', a
redovite su goe i 'Veeri starih sklad-
ba'. Ove godine najprije su na 'Veeri
internacionalne glazbe' izvele 'Waterlo',
a potom na 'Veeri novih skladba' vrlo
dojmljivo interpretirale vlastitu 'Sun-
ana strana'.
to biste izdvojile kao neke pre-
kretnice u karijeri, neke najvanije
dogaaje koji su vas obiljeili?
-Dvaput smo bile nominirane i jed-
nom smo dobitnice Porina za najbolji
boini album 2008. godine. Od poet-
ka rada inzistirale smo na kvalitetnoj
vieglasnoj osnovici u suradnji s vode-
im glazbenim instrumentalistima i au-
torima. Naklada prvog albuma 'Rivers'
je bila rasprodana u prvoj polovici godi-
ne te je reizdana pod nazivom 'Parole,
parole'. U samo nekoliko godina nastu-
pale smo na brojnim jazz festivalima i
postale i dobitnice meunarodnih na-
grada. Osim nagrade Porin, rado bismo
istaknule i nagradu za kazalinu glazbu
Marul, nagrade grada Rijeke, i viestru-
ke nagrade 'Apoksiomen' za promicanje
umjetnikog stvaralatva Hrvatske u
inozemstvu. Posebno zanimljivo isku-
stvo bilo nam je i pratiti Dariju Kinzer
na Eurosongu 2011. godine.
A neke zanimljivosti o vama?
-Opisivali su nas kao uporne i ener-
gine, nepredvidljive i spontane, ali
uvijek enstvene.
Sve je poelo
s Radojkom verko
Tko se sve krije iza imena Rivers?
ime se cure bave kad ne pjevaju?
Druite li se i izvan nastupa?
-U Riversicama pjevaju: Patrizia
Grbac, Irena Kri, Jelena Fabijan, Ana
Jaki, Katarina Juri i Maja Sindii.
Patrizia i Katarina su akademske
glazbenice. Katarina se ujedno usavr-
ila u produkciji i vokalnom pjevanju
na prestinom Berklee Collegeu u Bo-
stonu. Jelena je uiteljica razredne na-
stave, Maja i Irena rade u pomorskom
sektoru pa su i naa prva poveznica s
morem. Ana, koja je inae mentorica
pjevanja, trenutno ivi u Pragu. To nam
je posebnost. U ovih petnaestak godina
koliko smo aktivne, uvijek je jedna od
nas bila u inozemstvu. Maja je ivje-
la u Americi, Irena u Velikoj Britaniji,
Katarina u Sjedinjenim Amerikim Dr-
avama i sada je Ana u Pragu. Patrizia
je na originalni 'Fiuman' pa kod ku-
e govori talijanski. Takva iskustva su
grupi svaki put donijela neto novo i
dobro. Ta otvorenost i direktan kontakt
s raznim suvremenim utjecajima osjeti
se i u naoj glazbi. Iz tog razloga smo i
vrlo pristupane i drutvene. Ne postoji
tema o kojoj se ne moe s nama raz-
govarati i znatieljne smo kada je rije
o novim idejama. Uspjeno se borimo
da nas ne uhvati ravnodunost i da ne
zapadnemo, kako u glazbenu, tako ni
u ivotnu rutinu.
to je bilo prvo to je izalo iz va-
e glazbene radionice, a na to ste
najponosnije?
-Prva objavljena snimka na ibenskoj
'ansoni' bila je 2003. godine i to pje-
sma 'More i ti', koju smo prvi put izvele
s Radojkom verko. Godinu dana na-
kon toga dole smo samostalno na 'an-
sonu' s pjesmom 'A nigdje vala'. Tom
prilikom predstavnici izdavake kue
Aquarius su se prilino oduevili te nam
ponudili izdavanje cijelog albuma. Neg-
dje iz prikrajka primijetio je tu izvedbu
i Massimo Savi, pa smo zajedno na
'Veeri starih skladba' izveli i prepjev
poznatog talijanskog evergreena 'Paro-
le, parole'. Ta obrada nam je otvorila
put na domaoj glazbenoj sceni.
Veza sa ibenikom najjaa je, pret-
postavljam ba zbog 'ansone'. Sjea-
te li se kako ste prvi put dole?
-Prvi put bilo je uz pomo autora
Duka Rapoteca Utea, koji je napisao
pjesmu 'More i ti' i ponudio je nama i
Radojki verko, vidjevi u naoj surad-
nji dobitnu kombinaciju. Moramo rei
da suradnja s Radojkom verko nije
prestala tom izvedbom. I danas esto
suraujemo, pogotovo Ana kao njen
redoviti pratei vokal.
Imate li neke svoje omiljene iben-
ske lokacije?
-Mi smo openito oduevljene i-
benikom. Toliko da smo jedne godine
ak snimile i spot u ibeniku i to u pola
Sva naa individualna iskustva su grupi
svaki put donijela neto novo i dobro.
Otvorenost i direktan kontakt s raznim
suvremenim utjecajima osjeti se i u
naoj glazbi. Iz tog razloga smo i vrlo
pristupane i drutvene. Ne postoji tema
o kojoj se ne moe s nama razgovarati
i znatieljne smo kada je rije o novim
idejama. Uspjeno se borimo da nas ne
uhvati ravnodunost i da ne zapadnemo
u glazbenu ni u ivotnu rutinu
ibenskilist bora 23
U naem bendu sve je uvijek bilo u skladu, i
menstrualni ciklus, i porodiljski, i glazbeni ukus!
noi, kako bismo uhvatili ljetnu atmos-
feru toplih nonih uliica. To je bilo sni-
manje za spot 'ivot drugo pie' autora
Tedija Spalata. Spot smo snimale cije-
lu no, tako da na njemu ima kadrova
tmine, ali i poznate dalmatinske zore.
Postoji li neka druga, prijateljska
ili rodbinska veza sa ibenikom?
-Katarina Juri je rodom iz ibenika.
Tko vam je dao najbolji savjet za
karijeru, a tko vam je pritom najvie
pomogao? Kome ste danas zahval-
ne? Svima.
-Teko je izdvojiti nekoga i pritom
zaboraviti na neke ljude. Svi su u jednoj
mjeri utjecali na dragocjen splet doga-
aja koji su nas doveli do vrlo lijepih i
ponosnih rezultata. I oni koji su nam
napravili dobre temelje i motivirali nas,
pa ak i oni koji nisu vjerovali u nas. Ti
pak pogotovo povoljno utjeu na nas jer
se onda javi onaj poznati enski dipet.
Jeste li mogle vie, drugaije i, ako
da, kako? Biste li promijenile neto s
poetka karijere?
-Da znamo kako smo mogle vie i
drukije, budite sigurni da bismo to i
napravile. Ali zaista nemamo razloga
za aljenje. Imale smo prekrasnih re-
zultata. Pridonijele smo domaoj vokal-
noj sceni koja je kod nas, izuzev klapa,
bila dosta siromana. Danas je ve situ-
acija puno bolja. Vokalna skupina nije
vie strana rije na naoj sceni. Ima ih
sve vie, a to znai i vie mogunosti
za suradnju.
Zato je Rijeka toliko jaka u vokal-
nim sastavima, tko je za to zasluan?
-Rijeka ima tu tradiciju vokalnih
struktura. ak i kada su postojali vo-
kalno-instrumentalni sastavi pjevalo
se vieglasno, tako su se ljudi kod nas
privikli na taj zvuk. Posebno je bio po-
pularan i kvartet 4M, koji je inae bio iz
Zagreba, ali je jedan lan bio iz Rijeke.
Ve trideset godina veliki utjecaj na to
imao je i zbor Putokazi. Grupa E.N.I.,
takoer. Neke od najpoznatijih i naja-
traktivnijih vokalnih prateih vokala u
Hrvatskoj su Rijeanke Ana Kabalin,
Martina Majerle i Amira Hini u sa-
stavu Andreja Babia. Vokalni sastavi
su strano produktivni i zanimljivi, ali
je potreban odreeni stupanj kvalitete
glasa i discipline da bi se postigao do-
bar rezultat. Zato su tako rijetki. Poseb-
no nam je interesantan vokalni sastav
u posljednje vrijeme 'Akvarel' iz Osije-
ka. Slovenski uzori su nam Perpetuum
Jazzile. Tu ima zaista nepresuni izvor
mogunosti samo ako ste dovoljno vri-
jedni i zainteresirani za ovakav nain
glazbenog stvaranja.
Rado sudjelujemo u
humanitarnim akcijama
Kako izgleda vrijeme PMS-a u ben-
du od est cura?
-Taj dan se pojede vie okolade. Ne-
obino je priati o tom fenomenu, ali
kad je neko intenzivno vrijeme stresa
i priprema znaju se termini i poklo-
piti. Usko vezano za taj fenomen su
i trudnoe. He, he, i tu smo imale tri
porodiljska dopusta i dosta nastupa
s trudnikim trbuhom. To bude jako
simpatino, jer ljudi posebno vole vi-
djeti trudnicu na pozornici. Pogotovo
ako i dalje izvodi s lakoom. Brojne su
pogodnosti. Ne trebate puno ekati na
tonske probe i uvijek ste prvi u redu za
frizuru u garderobi.
Kako se borite protiv vjeitog en-
skog problema traanja?
-Redovno ga njegujemo i oplemenju-
jemo (smijeh). Razvijamo do stupnja
senzacionalizma, ponekad i fantastike.
Traanje je, na kraju krajeva, i pravi hr-
vatski proizvod i ne mislimo od njega
odustati.
Socijalno ste osvijetene i redovito
sudjelujete u humanitarnim akcija-
ma. Koji problemi drutva vas naj-
vie more?
-Pretpostavljam da dijelimo bri-
ge veine ljudi. Rado se odazovemo
humanitarnim projektima koji tite
zdravlje i sigurnost djece. Privatno
smo se ukljuile i kada su bile ue-
stale akcije za pomo poplavljenim
podrujima.
Koje vas pjesme najbolje opisuju?
-'Ne brini'. Osim to smo tako odlu-
ile nazvati i na novi album, on nas
zaista dobro opisuje. Pokuavamo uvi-
jek ivot gledati s vedre perspektive.
To ne znai da smo ravnodune, ve
ne elimo zapasti u slijepe ulice trajnih
alopojki. Dobro je i zdravo nasmijati
se od vremena do vremena.
Hodate li sunanom stranom uli-
ce?
-Uvijek hodamo sunanom stranom
ulice, iako nam je ovog ljeta vrijeme li-
jepo zapaprilo. Zapravo je tako i pjesma
'Sunana strana' i nastala. Neprekidno
trajanje dosadne kie bilo je pravi motiv
da napiemo pjesmu o moru, suncu i
nekom usamljenom srcu koji zasja kad
nas vidi.
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
24 bora
ibenskilist
VEZALI BROD ZA KRAJ ibenska klapa Cima pod vodstvom profesora Ive Lise uozbiljila se i najavljuje:
Nakon srebra na smotri klapa u Pakotanama
izlazi i naa prva autorska pjesma
U dalmatinskom ete rjeniku pod
cima nai objanjenje da je to konop
za privez broda, a ova, jedna od naj-
dalmatinskijih rii na svitu, osim to
stvarno vee brod za kraj, esta je i u
dalmatinskim napjevima i pjesmama
koje pjevaju u jugu Hrvatske. A ba
tako se prije etiri godine odluila na-
zvati i jedna ibenska klapa, koja sve
sjajnije svijetli na nebu dalmatinskog
vieglasja, pogotovo nakon srebra ko-
jim su se okitili nedavno, na presti-
nom festivalu klapske pisme koljka
u Pakotanama.
Svi smo mi od mora
-Mi smo svi ljudi s mora i od mora,
ljudi izresli iz ovog naeg kra i ka-
mena i ime Cima nekako se logino
nametnilo, pogotovo ta su dvojica od
nas, basovi eljko Bogadi i Toni Plavi
pravi morski ljudi, sportski ribolovci
koji su i nas sve druge pomalo zarazili
tom svojom strau. Generacijski smo
bliski, svi smo gotovo, osim Ivana Da-
je, generacija 1967., znali smo se od
mladosti, ki mulci, i znali smo i da svi
neto pivamo, pa smo prije etiri go-
dine odluili provati ka klapa. Okupili
smo se spontano, pivali nekoliko godi-
na, ali dok nismo upoznali profesora
Ivu Lisu, sve je to bilo dosta neozbilj-
no. Tek smo, kada nas je on uzeo pod
svoje, osjetili to bilo klapske pisme, tu
strast nemjerljivu, tu ljubav koja izvire
iz svakog tona, ali smo i radei s njim
osjetili i to je pravi klapski dril, kad ti
glasnice trenira ovik koji klapsku pi-
smu ima u malom prstu - govori nam
Marko Trlaja, drugi tenor Cime i veli
da bi klapska pisma u ibeniku bila jo
i jaa da je vie ljudi kao to je profesor
Lise.
Pet plus jedan lan
U Cimi su trenutno ovim redom:
eljko Bogadi, prvi bas, ovjek od akci-
je, kako kae ostatak ekipe, i pokreta
svega dobrog u Cimi. Kao ovik od rii
i povjerenja vodi brigu i o financijama,
dobar je govornik i dri cijelu logistiku
klape u svojih deset prstiju. Zaposlen je
kao domar u djejem vrtiu i, logino,
oboava dicu, a i sam ima jedno.
Toni Plavi, drugi bas, profesor je u
O Jurja igoria i momci ga od milja
zovu mozgom klape, jer je uvijek raz-
miljanjem dva koraka ispred drugih. I
on je aa jednog diteta.
Ivan Daja najnoviji je i najmlai
lan klape, piva baritona i ima, kau,
bogomdani prirodan glas. Naoko izgle-
da povuen, a zapravo je vrlo drutven,
usto pravi i odani prijatelj, zaposlen
kao trgovac u Solin Grai i ponosni je
aa dvoje dice.
Marko Trlaja glavni je zafrkant, o-
vik koji pali i gasi sve vatre, i drugi te-
nor klape, dvostruki aa. Zaposlen je
kao kontrolor u Gradskom parkingu i
klapa mu je velika ljubav, pogotovo to
svaki dan pivajui naui neto novo.
Prvi tenor je Joko Bujas, rekorder
po broju dice, ima ih ak troje. Zapo-
slen je u marini na Murteru i veliki je
radnik.
Kao estog, pridruenog lana
momci uvijek dodaju profesora Lisu
koji, kad je potriba i kad je od volje,
iz guta s njima i zapiva basa, ali je i
glavni i odgovorni za to to momci sve
lipe zvone, ovik koji je, sloni su, od
jedne prosjene klape napravija res-
pektabilnu.
Tome u prilog ide injenica i da su
nedavno osvojili i svoje prvo priznanje.
Srebro vridno zlata
-Istina, prijavili smo se na festival
klapa koljka u Pakotanama i poeli
sanjati o tome samo da nas prime. To
je za nas ve bio veliki uspjeh, pogoto-
vo ako se zna da je umjetniki direk-
tor tamo Bojan Pogrmilovi, jedan od
sigurno naih klapskih alfa i omega
ovog trena. Taj nastup, ko zna oemo
li ikad vie tako zapivati u ivotu, bija
je gotovo besprijekoran, bija je to na
najbolji nastup ikad, ali opet nismo
oekivali nita. Kada smo uli svoje
ime kod proglaenja srebrne koljke,
nismo ni sami znali to nas je snalo.
I dok su druge klape ve fetale, ile i
pile, mi smo u oku i nevjerici sidili na
skalinama u Pakotanama i mislili da
sanjamo. To je nama bija ka san. Prvi
nastup na prvom festivalu i odma na-
grada. Da nam je to netko reka onda
kad smo poinjali, mislili bismo da je
lud - sloni su.
-Mislimo da su te Pakotane bile
jedna velika prekretnica u naoj kari-
jeri, da nas se poelo drugaije gledati
i uvaavati nakon toga, a i sami sebe
smo poeli vie cijeniti, jer smo dobili
potvrdu da je to to radimo dobro i da
imamo jo puno prostora za napredak.
Pakotane su nas uozbiljile. Danas dru-
gaije pristupamo pismi.
Momci su i zahvalni svojim supru-
gama koje imaju puno razumijevanja
za to to, uz posao, esto izbivaju iz
kua zbog proba i nastupa, zbog ega
dre sve kantune kue i brinu se da
obitelji i dalje funkcioniraju kao vi-
NEVENA BANI BILAN
ibenskilist bora 25
Nakon srebra na smotri klapa u Pakotanama
izlazi i naa prva autorska pjesma
Prijavili smo se na festival klapa koljka u
Pakotanama i poeli sanjati o tome samo da
nas prime. To je za nas ve bio veliki uspjeh,
pogotovo ako se zna da je umjetniki direktor
tamo Bojan Pogrmilovi, jedan od sigurno naih
klapskih alfa i omega ovog trena. Taj nastup, ko
zna oemo li ikad vie tako zapivati u ivotu, bija
je gotovo besprijekoran, bija je to na najbolji
nastup ikad, ali opet nismo oekivali nita. Kada
smo uli svoje ime kod proglaenja srebrne
koljke, nismo ni sami znali to nas je snalo. I dok
su druge klape ve fetale, ile i pile, mi smo u oku
i nevjerici sidili na skalinama u Pakotanama i
mislili da sanjamo - vele
carski sat. No, nisu samo suprugama
zahvalni.
Ne moe iz prvog osnovne u
prvi gimnazije
-Ima jedan ovik koji, da ga nema,
tko zna kako bi sve funkcioniralo. Na-
ime, fra Filip Milanovi, upnik Gospe
van Grada veliki je zaljubljenik u klape
i pismu openito i on nam je dao pro-
storiju u upnom uredu u kojoj vje-
bamo. Nerijetko i on s nama zapiva, a
kako i ne bi kad pismu ima u malom
prstu i jedan je od zaetnika marijan-
ske pisme u ast Gospi Sinjskoj u rod-
nom mu Sinju. Njemu u ast i hvalu
lani smo 28. prosinca prvi put u Gospe
imali koncert Cima i prijatelji, isti kon-
cert imamo i ove godine i planiramo da
to postane tradicija - najavljuju i vele
da jo ne misle o pozornici Omia, iako
je to san svake klape.
-Ne moe iz prvog osnovne ii u
prvi gimnazije, tako i mi mislimo da
tribamo jo neke stvari napraviti prije
nego to se odluimo na Omi. Odrasli
smo na temeljima koje je udarila klapa
ibenik, na sjajnim i neponovljivim pi-
vaima kakvi su Rade Kotan, Branko
Bubica, Ante Barbaa i znamo koliko
moramo jo vjebati da se samo pribli-
imo njima po izvedbama, ma ne samo
mi, nego i veina drugih klapa. Zato e
se Omi dogoditi onda kad osjetimo
da smo spremni, a mi emo znati kad
doe taj tren da je pravi - zakljuuju.
MORA IMAT
BAR GITARU
Iako smo zamislili da
budemo prava, izvor-
na a capella klapa
kakve su postojale
nekad, jer tek u tom,
najteem klapskom
anru se vidi jesi li ili
nisi, da bi se razbila
monotonija na duljim
nastupima smatra-
mo da mora imat
bar gitaru da ljudima
ne dosadi nakon
deset pisama. Svi
mi volimo klape, ali
ljudi se kad dou na
koncert vole zabaviti,
zapivati s nama, pa
je lipe ako ima i neki
instrument.
IZLAZI
ZLATNA CIMA
To je naa prva autorska
pisma, kojoj tekst potpisuje
Dinko kevin, a aranman
Duan arac i jedva ekamo
da je snimimo. Osim toga, u
planu nam je snimanje jedne
marijanske pjesme, koja e
biti svojevrsna himna Gospe
van Grada, kao zahvala
naem fra Filipu!
26 feljton
ibenskilist
tekst i foto: Joso Gracin
Hodajui kroz Zagoru u samoi, vre-
mena za razmiljanje imao sam napretek.
Razmiljajui o nekim stvarima vezanim
uz hodoae zakljuio sam da bi svaki
pravi hodoasnik trebao putovati isklju-
ivo pjeke. Svi oni koji se ispred svojih
kua ukrcaju u udobne automobile ili au-
tobuse, pa na lagani nain, bez po muke,
stignu na cilj svoga hodoaa, takoer
su hodoasnici, ali ostaju zakinuti za bez-
brojne detalje, mirise, zvukove i situacije
koje moe doivjeti, osjetiti i zapaziti sa-
mo onaj koji danima napreduju stavljaju-
i nogu pred nogu na svom putu pokore
ili zahvale, na putu na kojem e ga Bog
darivati blagoslovima i oprostima.
Od davnih vremena pa sve do polovice
prolog stoljea ljudi su hodoastili isklju-
ivo pjeke. Novo vrijeme donijelo im je
brzinu ivljenja i brzinu putovanja, pa s
time i nedostatak vremena za same sebe
i za druge ljude oko sebe. Trka za ivo-
tom donijela je zaborav i za mnogo toga
dobrog to je nekad postojalo. Danas je
sve manje onih koji imaju volje i vremena
doivjeti ljepotu i teinu hodoaa na
onaj stari istinski nain.
Tri sveta puta
Za krane, u svijetu postoje tri sveta
puta. Prvi vodi do groba svetog Petra u
Rimu, a hodoasnici koji putuju tamo,
za simbol nose kri. Drugi put vodi do
Svetog Kristovog groba u Jeruzalemu, a
simbol vjernika koji hodoaste tim putem
su palmine granice. Trei put vodi na Pi-
NA HODOAU GOSPI SINJSKOJ Pjeice od ubievca do Sinja (2. dio)
Neka te uva dragi Bog,
a Gospe ti snage dade
rinejski poluotok, na put za Santiago de
Compostelu, do posmrtnih ostataka apo-
stola Jakova. Simbol ovog hodoaa su
ljuture koljke zvane Jakovljeva kapica.
Nedavno sam doznao priu o tome ka-
ko su se u stara vremena na hodoae
za Santiago de Compostelu znali uputiti
i ljudi iz naih krajeva. Sam put hodo-
aa bio je dug preko 800 km, a oni bi
ve od kue krenuli pjeke, a pjeaei se
i vraali doma. Za neke je to putovanje
znalo potrajati i do dvije godine. Mnogi
su zbog toga pred polazak znali ostaviti
i oporuke, jer nisu bili sigurni hoe li se
uope vratiti. Naalost bilo je i onih koje
se nikada nisu vratili. To je bilo to, pravo
istinsko hodoae kakvog danas gotovo
vie da i nema.
I u samoj rijei hodoae stoji rije
hod. Hodati i hodati, gotovo beskonano
hodati, hodati u beskraj, hodati prema
neuhvatljivoj izmaglici daljine i na kon-
cu stii do cilja. Kada, nakon bezbrojnih
kilometara patnje, bezbrojnih kilometara
vruine i sunca to ti je iz tijela iscrpilo
svu snagu i ispilo svu volju za daljnjim
kretanjem, nakon neprolazne boli u sto-
palima i zglobovima, nakon jadnih nogu
to su danima gazile na uljevima, nakon
teine u leima, stezanja u ramenima,
crvenilu koe i molitvi koja ti je jedina
ostala, stigne na mjesto do kojeg si da-
nima putovao, Bog te nagradi najdivnijim
osjeajima. Srce ti se ispuni zrakama lju-
bavi, a oi ti se obasjaju suzama najie
radosti.
Uavi u prvo selo na svom putu,
pokuah nekog ugledati, ali sve mi je
izgledalo pusto. Ipak, primijetih jednu
enu koja je izlazila iz kue. Pozdravim
je i upitah: Koje je ovo selo?
Dirnut dobrotom Zagore
Ovo su Braice odgovori mi. Je li
mogu doliti malo vode. Vrue je, a ja
idem do Sinja, voda mi je najpotrebni-
ja. Nee nita dolivati, nego u ti ja iz
friidera doniti bocu ledene vode ree
mi ta dobra ena. Uz bocu vode donijela
mi je i bocu razmuenog hladnog soka od
narane, elei da sve ponesem sobom i
usput mi objasni kako u najlake doi
do vjetrenjaa. Zapamtio sam njeno ime,
Stana Braica.
Idui zaselak u koji sam uao bile su
Auine. Ugledavi staricu koja je sjedila
ispred svoje skromne kamene kuice u
hladu debele kotele, upitah je kako u
do vjetrenjaa, a ona mi mahne rukom,
digne se, ue u kuu, te ubrzo izae. Re-
e mi da ne uje dobro, pa je otila po
sluni aparat. Ugledavi teki ruksak na
mojim leima, upita me hou li vode,
soka, ili moda hladnu pivu. Za nju sam
bio nepoznati stranac kojeg je prvi put
vidjela u ivotu, a odmah mi je ponudila
svoje gostoprimstvo i svu svoju dobrotu.
Kad sam joj rekao da idem pjeke Gospi
u Sinj, oi su joj se zasuzile. Rekla mi je:
Neka te uva dragi Bog, a Gospe ti snage
dade, a tu naprid, vidi crkvu, pokloni se
svetom Marku, neki te i on uva na putu.
Bile su to rijei starice ija me je do-
brota dirnula u srce. Bio je to pravi blago-
slov. Uz pjev cvraka, sa suzama ganua
u oima, poklonio sam se svetom Marku i
nastavio hodati. Nisam uspio pronai put
do vjetrenjaa pa sam se probijao kroz
kamenjar i gustu ikaru. Izbivi na hrbat
brda zvanog Nakia gromila, pogled mi
se prosuo prema Mirlovi Zagori i Po-
dumcima, pa odlutao prema Uneiu u
daljini. Zadivljen prizorom koji sam ugle-
dao ispred sebe, shvatih kako je prelije-
pa ta naa Zagora. Obala je ljeti postala
mjesto nesnosne guve i trke za novcem
kojeg ionako nikada dovoljno, a ova naa
sela tu iza brda, diu nekim drugaijim
ivotom. Zagora je mjesto mira, spokoj-
stva, mjesto jedne prelijepe energije koja
se jo uvijek zove ovjek.
Umivan udarima snane juine legao
sam na zemlju u debeli hlad vjetrenja-
e. Sluajui um vjetra to se mijeao sa
umom dugakih metalnih pera to su
se okretala na golemom elinom divu
iznad mene, nisam razmiljao ni o emu,
ve sam samo postojao u trenutku vje-
nosti. Hodanje od vjetrenjae do vjetre-
njae potpuno me je iscrpilo. Kad sam
izbio na cestu Kraljice Malei bio sam
toliko umoran da se vie niem nisam
radovao. Zrake sunca su mi postale ne-
snosne, a Unei mi je izgledao beskraj-
no daleko. Opet su me preplavili osjeaji
malodunosti i sumnja da u u takvom
stanju uspjeti doi do Sinja.
(nastavlja se...)
Budui kako je sve novo, zapaa samo ljepotu stvari i sretniji
si to ivi. Zato je religiozno hodoae oduvijek bilo jedan od
najneposrednijih naina prosvijetljena. Rije grijeh dolazi od pecus to
znai manjkavost stopala, stopalo koje nije sposobno prei put. Jedan
od naina ispravljanja grijeha je da se neprestano hoda prema naprijed,
prilagoavajui se novim okolnostima i primajui zauzvrat tisue
blagoslova koji ivot velikoduno nudi onima koji to od njega trae.
Paulo Coelho - Hodoae
Prvi dan svako
mjesto s pristojnom
hladovinom bilo je
mjesto kojem nisam
mogao odoljeti
Vjetrenjae
na Nakia
gromili
Zaseok
Auine
Pogled u
beskraj
daljine
ibenskilist bora 27
SKANDI
P
U
N
I
M

J
E
D
R
I
M
A
.
.
.
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 6. RUJNA 2014.
NEDJELJA 7. RUJNA 2014. PONEDJELJAK 8. RUJNA 2014.
NOVA TV 6. 9. @ 21.00 HRT 2 7. 9. @ 20.00
ANELI
I DEMONI
LET IZNAD
KUKAVIJEG GNIJEZDA
Prouavatelj simbola s Harvarda, Robert Lang-
don, pozvan je u vicarsku istraivaku agenciju
kako bi analizirao misteriozan simbol urezan u
grudi ubijenog fiziara. Uz pomo prelijepe ta-
lijanske fiziarke, ujedno i kerke ubijenog, on
ubrzo otkriva dokaze o nezamislivom: ponov-
nom okupljanju drevnog tajnog drutva pozna-
tog pod imenom Illuminati, jedne od najmoni-
jih organizacija koja je ikad postojala na Zemlji...
Osuen zbog silovanja, McMurphy (J. Nicholson)
je prebaen u psihijatrijsku bolnicu, gdje grupna
terapija bolniarke Ratched (L. Fletcher) i velike
doze lijekova, prvenstveno umirujuih sredstava,
oduzimaju pacijentima individualnost i svaku e-
lju da ita promijene. McMurphy se s time ne miri
i pokuava povesti pobunu protiv strogih esto
i besmislenih normi, no time dolazi u sukob s
Ratched i sustavom koji ona predstavlja...
tv
raspored
OD 6. DO 12. RUJNA 2014.
KAUBOJI I
IZVANZEMALJCI
SUBOTA, 6. rujna
RTL | 20.00
HRT 1
06:23 Sveebiti dobro1, telenovela
07:10 Ekozona
07:42 TVkalendar
07:55 POSTAJAKOMANA, flm
Usamljeni jaha Jeferson Cody (R. Scott)
riskira ivot trgujui s Komanima kako bi
od njih preuzeo gospou Lowe (N. Gates)
koju su oteli. Nakon to je otkupi od Indi-
janaca, Codyi gospoaLowekreunadugi
put u civilizaciju. Zaustavivi se na stanici
Komana kako bi napojili konje i odmorili
se, Cody i suputnica svjedoe kako indi-
janska potjera progoni trojicu mukaraca.
Mukarci odbijunapadi nakontoIndijan-
ci odustanu, ostajus Codyjemi gospoom
Lowenapostaji.
09:05 Normalanivot, emisija
09:50 Vijesti izkulture
10:00 Vijesti
10:15 Draesni pupoljci
svibanjski 2, serija
11:05 Damingambit, emisija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Hrvatskovodenoblago:
Paklenica, dok. serija
13:10 Juraj Habdeli, dok. flm
13:45 Prizma, magazin
14:30 Kuni ljubimci
15:00 Volare- Priaoivotu
DomenicaModugna, serija
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Dvorci i palaeEurope,
dokumentarnaserija
18:10 I tojeHrvatska
18:25 Lijepomnaom, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:12 udaivota: toj ivot?,
dokumentarnaserija
21:10 PIJUNIZSUSJEDSTVA, flm
22:45 Dnevnik3
23:20 Vladarica1, serija
00:05 TYSON, ameriki flm
01:45 POSTAJAKOMANA, flm
03:25 FILMSKI MARATON3, flm
05:00 Damingambit, emisija
05:45 Juraj Habdeli, dok. flm

HRT 2
06:07 Noni glazbeni program
07:10 Split: More
07:40 Ritamdungle2, crti
07:45 Fleks2, crti
07:55 PustolovinePrudence
Petitpas, crti
08:20 ivomirGic, crti
08:30 ActionMan, crti
08:55 Papreni detektivi 2, serija
09:02 Sevilla: Koarka, SPprijenos
09:20 TVvrti, emisija
09:34 Vedranovi velikani, emisija
09:45 Dotaknuti sunce: Sjeverna
Australija, australski flm
11:15 Ubi medosada3, serija
11:40 CityFolk2014.: Szeged, serija
12:05 Okusi IrskesLyndeyMilan,
dokumentarnaserija
12:30 Kuhajmozajedno, emisija
12:35 UBOJSTVOUMOJOJKUI,
kanadski flm
14:05 Glee4, serijazamlade
15:35 Uuredu8, humoristinaserija
16:25 koncerti i festivali
zabavneglazbe
17:45 Zatitnicasvjedoka5, serija
18:30 Povrataktigra, dok. flm
19:25 Kruhi pecivaPaula
Hollywooda, dok. serija
20:00 Glazbeni festival Slavonije
- Poega2014., prijenos
21:40 Vegas1, serija
23:10 LJUBAVSEDOGAA, flm
RTL
06:10 Timoni Pumbaa, crti
06:35 Svemogui Spiderman, crti
07:25 Sportskeigremladih, emisija
07:40 TVprodaja
07:55 Vatreivanjske1, serija
10:25 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
11:30 TVprodaja
11:45 DRAGULJSNILA, igrani flm
13:50 DANPOSLIJESUTRA, flm
talkshow
16:30 RTLVijesti
talkshow
17:30 Licesnaslovnice1, dok. serija
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati!, gameshow
20:00 KAUBOJI I IZVANZEMALJCI,
igrani flm, fantastika/vestern
22:30 TAXI 4, igrani flm
00:45 SUPER8, igrani flm
02:25 Astroshow, (18) emisijauivo
03:25 RTLDanas
NOVA TV
06:15 Divinonovoruho1, serija
07:45 TVizlog
08:00 PeppaPig5, crti
08:15 JumpwithJoey, crti
08:35 TraktorTom, crti
08:50 PelicaMaja2, crti
09:15 SveznalicaRose, crti
09:30 Pac- Man, crti
09:55 Ninjakornjae, crti
10:20 Slugterracrti
10:45 Strunjaci zanata,
dokumentarnaserija
11:50 Nadlipom35
12:50 POVJERLJIVEPRIE, flm
14:45 DR. QUINN- ENAVRA:
PUNIMSRCEM, flm
16:30 Provjereno
17:00 Vijesti NoveTV
17:10 Provjereno
17:45 inMagazinvikend
18:30 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
21:00 ANELI I DEMONI, flm
23:30 UBOJITANAPRAVA, flm
Uvijek opasni, tvrdokorni kralj akcijskihfl-
mova DolphLundgren, potpuno je nezau-
stavljivuUbojitoj napravi. Onjeneumoljivi
burzovni meetar ali KGB-ovac i opasni
ubojicaznankaoIkar. Uskoroesenai lice
u lice s najzahtjevnijim zadatakom svoje
karijere ukoji e se upetljati i ruska mafja.
Kada je osveta nedovoljna, koliko e jedan
ovjekotii nebi li izravnaoraune?
01:00 ZEMLJATAME, (18) flm
02:35 LJUBAVNAPRIA, flm
04:30 Astrosavjetnik, tarot show
05:30 Nadlipom35
HRT 1
06:20 Prizma, magazin
07:05 Lijepomnaom, emisija
08:07 TVkalendar
08:20 EDOUARDI CARLOLINE, flm
Edouard(D. Glin) je pijanist oenjens Ca-
roline (A. Vernon). Pozvani su na veeru
njezinomujaku Claudeu (J. Galland), koji
je snob kao i njegov sin Allain (J. Frano-
is)...
10:00 Vijesti
10:15 UmorstvauMidsomeru15,
serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:35 Plodovi zemlje
13:28 Rijeka: More
14:00 Otpadnasvagdanji,
dokumentarnaserija
14:55 Miri dobro
15:30 Raj 2, serija
16:23 Vrtlarica
16:55 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Tuinac, domaadramskaserija
18:25 Tijardovi, dok. serija
19:30 Dnevnik
20:06 Loto6/45
20:13 Velomisto, serija
1937. - 1939. godina. Metrova brijanica
pretvorena je u crvenu politiku tribinu.
Poput dva navijena gramofona Papundek
i Oalinko veliaju dostignua boljevike
Rusije.
21:15 Osmanlije- muslimanski
carevi Europe, dok. serija
22:10 Dnevnik3
22:45 Klasikamundi, emisija
23:40 EDOUARDI CARLOLINE, flm
01:10 Tijardovi, dok. serija
02:10 Osmanlije- muslimanski
carevi Europe, dok. serija
03:02 I tojeto- Poljari,
emisijapukei predajnekulture
03:32 Ekozona
04:19 Miri dobro
04:49 Plodovi zemlje
05:39 Rijeka: More
HRT 2
06:30 Turistikaklasa
07:00 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:10 VatrogasacSam, crti
Petitpas, crti
08:20 TVvrti: Gicarokerica
08:33 Laboratorij nakraju
svemira, emisija
08:42 Johnnyi Johanna, serija
09:10 Johnnyi Johanna, serija
09:40 Briljanteen
10:20 Biblija
10:30 Ludbreg: MisanaastKrvi
Kristove, prijenos
12:45 CATCHTHATKID, flm
14:15 UZIMAMTE- INI MI SE, flm
15:55 Glazbeni festival Slavonije
- Poega2014., snimka
17:35 MagazinLP
18:00 STRANI IGRANI FILM
19:10 Nedjeljomlagano
20:00 LETIZNADKUKAVIJEG
GNIJEZDA, ameriki flm
22:15 BITI FLYNN, ameriki flm
23:55 Zagonetni sluaj, serija
05:45 Prkosnaljubav, telenovela
RTL
06:20 RTLDanas
07:00 Timoni Pumbaa, crti
07:25 Svemogui Spiderman, crti
08:15 TVprodaja
10:45 TVprodaja
11:00 Licesnaslovnice1,
dokumentarnaserija
12:10 TAXI 4, igrani flm
14:00 KAUBOJI I IZVANZEMALJCI,
igrani flm, fantastika/vestern
16:20 Mjenjanica2, zabavnaemisija
16:30 RTLVijesti
16:50 Mjenjanica2, zabavnaemisija
17:35 Licesnaslovnice1,
dokumentarnaserija
18:30 RTLDanas
20:00 SAMMYNAPUTUOKO
SVIJETA, igrani flm
21:50 DIVLJACI NAKOTAIMA, flm
23:45 CSI: Miami, serija
02:35 RTLDanas
NOVA TV
06:25 DnevnikNoveTV
07:15 TVizlog
07:30 PeppaPig5, crti
08:05 TraktorTom, crti
08:20 PelicaMaja2, serija
08:40 SveznalicaRose, crti
08:55 Pac- Man, crti
09:20 Ninjakornjae, crti
09:45 Slugterra, crti
10:10 Strunjaci zanata, serija
11:15 Zauvijeksusjedi, serija
12:25 Nadlipom35
13:25 M. JACKSON: TOJETO, flm
15:25 KLIKA, flm
18:25 Dvasmosvijetarazliita,
serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:45 POLICIJSKAAKADEMIJA6:
GRADPODOPSADOM, flm
Satniku Harrisu (G. W. Bailey) napokon je
dodijeljeno mjesto efa u policijskoj po-
staji, to mu je omoguilo da se makne iz
sjene zapovjednika Lassarda (G. Gaynes).
Meutim, ve na prvom ozbiljnijem za-
datku u borbi protiv organiziranog krimi-
nala Harris i njegov vjerni pomonik, po-
runik Proctor (L. Kinsey), zaribaju stvar,
pa gradonaelnik u pomo pozove Lassar-
dai njegovekadete.
22:20 SMRTONOSNOORUJE1, flm
00:30 ANELI I DEMONI, flm
03:00 ZEMLJATAME, (18) flm
04:30 Nadlipom35
HRT 1

06:09 Vrtlarica
06:40 Najava
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
10:00 Vijesti
10:15 Opasneceste: Autocestana
Himalaji, dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz3, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Jezikzasvakoga
12:35 Znaj datevolim, telenovela
13:20 Znali tkosi?(8),
dokumentarnaserija
14:30 Vijesti
14:45 Dokumentarnaserija
15:45 Punomparom2, serija
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Veerna8. katu, emisija
18:50 Stipeugostima2, serija
19:30 Dnevnik
20:07 TVBingo
20:30 Fokus
21:35 CedarCove, serija
22:30 Dnevnik3
23:05 KUI- STARI MOJ, flm
00:35 Znali tkosi?(8),
dokumentarnaserija
01:35 Fokus
03:42 Drugi format
04:22 Veerna8. katu, emisija
05:07 Hrvatskauivo
HRT 2
Petitpas, crti
08:10 MalaTV
08:35 ivotsDerekom4, serija
09:00 kolski sat: Zastavei grbovi
09:30 Znanostzadjecu
09:45 H2O! Uzmalovode3, serija
10:10 Whistler2, serijazamlade
10:55 Ubi medosada3, serija
11:20 Idejezaureenjeprostora,
dokumentarnaserija
11:45 Okusi IrskesLyndeyMilan,
dokumentarnaserija
12:10 Majstori svirai, serija
12:40 DEMONI PROLOSTI, flm
14:10 Glazba
14:15 Glee4, serijazamlade
15:00 kolski sat: Zastavei grbovi
15:30 Znanostzadjecu
16:25 Kuhajmozajedno, emisija
16:30 Regionalni dnevnik
16:55 Veernjakola, serija
17:25 Genijalci (27.)
18:00 Zatitnicasvjedoka5, serija
18:45 Strani dokumentarni flm
19:35 Kruhi pecivaPaula
Hollywooda, dok. serija
20:04 Hotspot
20:10 uti marker, talkshow
20:40 Zakon!, humoristinaserija
21:45 MONAAFRODITA, flm
23:15 Zakoni red: Zloinake
nakane8, serija
00:00 Kalifornikacija5, serija
00:30 Bezoduevljenja- molim8,
humoristinaserija

RTL
06:10 RTLDanas
06:55 Virusattack, crti
07:10 SpeedRacer, crti
07:40 VillaMaria1, serija
08:30 TVprodaja
08:45 InspektorAlex2, serija
09:40 TVprodaja
09:55 SulejmanVelianstveni,
povijesnadramskaserija
11:00 Voljeni dr. Martini 8,
humornadrama
12:00 TVprodaja
12:15 JAG5, drama
13:15 InspektorAlex2, serija
14:40 Petnapet2, kviz
15:30 Tkoegaznati! 2, gameshow
16:30 RTLVijesti
16:50 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:15 PERCYJACKSONI OLIMPIJCI:
KRADLJIVACGROMOVA, flm
23:30 Dr. House2, dramskaserija
00:30 RTLVijesti
00:50 Southland4, drama
01:45 Igrestrasti 1, erotskaserija
02:40 Dr. House2, serija
04:30 RTLDanas
NOVA TV
06:05 DnevnikNoveTV
06:55 SutkinjaMariaLopez, serija
07:50 PelicaMaja, crti
08:15 TVizlog
08:30 Ninjaratnici, serija
09:00 TVizlog
10:25 inMagazinvikend
11:15 Draguljarevaki, serija
12:30 Crnarua, serija
13:30 NavyCIS1, serija
17:25 inMagazin
18:10 Ljubav- vjera- nada1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Draguljarevaki 1, serija
21:15 Crnarua1, serija
22:20 Veernjevijesti
22:40 OPERACIJAOLIMPUS, flm
00:25 POLICIJSKAAKADEMIJA6:
GRADPODOPSADOM, flm
02:05 Nikita2, epizoda4. serija
02:55 Astrosavjetnik, tarot show
05:25 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 9. rujna 2014. SRIJEDA 10. RUJNA 2014.
ETVRTAK 11. RUJNA 2014. PETAK 12. RUJNA 2014.
HRT 1

06:10 Znanstvenapetica
06:45 TVKalendar
09:01 Kadsrcezatreperi, telenovela
09:53 dokumentarnaserija
10:21 Genijalneivotinje,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom1,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
12:35 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:30 Vijesti
14:45 PRAZNICI SDEREKOM, flm
16:25 Dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:11 FotografjauHrvatskoj
18:22 Heartland3, serija
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 KontesaDora, dramskaserija
20:55 20dananaTibetu,
dokumentarni flm
21:50 DowntonAbbey3, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 PAKLENI MALONE, flm
01:10 PRAZNICI SDEREKOM, flm
02:35 Stranaigranaserija
04:00 Skicazaportret
04:32 Reprizni program
05:25 8. kat, talkshow
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
07:30 Grkamitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
09:10 Vrtovi svijeta1,
dokumentarnaserija
10:04 Rekonstrukcija: JINX
10:30 Globalnosijelo
11:00 Split: More
11:30 Obrtniki partner, emisija
12:00 aptapsima5,
dokumentarnaserija
12:50 Nogomet
14:45 Degrassi 7, serijazamlade
15:10 Lovnaantikvitete: Telefon
15:36 Ruionaspecijal
15:51 Glazba
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolinasunca, serija
18:10 Svirci moji, glazbenaemisija
18:55 Mistini Tibet: Kailash2,
serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
19:30 Tomi Jerry, crti
20:00 Serijazamladeserija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva
21:00 ISTRAGA, francuski flm
Istraitelj RichardMalinowski (J. Dujardin)
odlian je djelatnik francuske policije ko-
jemu se esto povjeravaju sloeni sluaje-
vi. Jednogadananjegovmiranprivatni i-
vot potpuno se preokrene. Njegova deve-
togodinja ki, prilikombezazlene vonje
biciklomususjedstvu, silovanajei ubijena
uoblinjoj umi.
22:20 Patojefantastino!, serija
22:50 Zavrni udarac5, serija
23:40 Nogomet
01:20 Uvijekjesunanou
Philadelphiji 7, serija
01:40 Eureka4,TheStoryof O2

RTL
06:40 Ben10: UltimateAlien, crti
07:05 Moji depni ljubimci, crti
07:45 Divljarua1, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey1, telenovela
10:35 TVprodaja
10:50 AvenidaBrasil, dramskaserija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta1, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti 6, serija
16:55 RTL5do5
17:05 Krvnijevoda3, serija
18:05 ExkluzivTabloidmagazin
18:30 RTLDanas
22:00 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
23:55 RTLVijesti
00:15 PREMIJERAKRVAVI NOVAC,
igrani flm, akcijski
02:25 Astroshow, emisijauivo
03:25 RTLDanas
05:45 Krvnijevoda, serija
NOVA TV
06:50 Monsuno, crti
07:15 FunwithFlupe, crti
07:25 trumpfovi, crti
07:50 Tvizlog
08:05 Kakovrijemeprolazi, serija
09:05 Tvizlog
09:20 DjevojkaimenaFeriha, serija
13:45 Inmagazin
14:30 NavyCIS, serija
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:05 LIDL- MinutauEuropi
22:35 NavyCIS7, Endgame
23:45 DOCHOLLYWOODflm
03:10 EzoTV, tarot show
04:10 Divinonovoruho, serija
04:55 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Meunama: Hrkanje
06:45 TVKalendar
09:53 Dokumentarnaserije
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 ZAVODLJIVI NEZNANAC,
kanadski flm
16:25 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
21:00 OtoksblagomuTihom
oceanu, dokumentarni flm
23:05 Dnevnik3
23:45 NEZAKONITULAZAK, flm
01:30 ZAVODLJIVI NEZNANAC, flm
03:05 Stranaigrana, serija
04:55 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:15 Dokumentarnaserija/flm
12:00 aptapsima5, dok. serija
12:50 Rekonstrukcija: Let3
13:15 Nebeskoplavetnilo, serija
15:10 PutujmoEuropom
15:30 Putopis, emisija
15:44 RuionaSpecijal, emisija
18:10 Zasrcei duu- popi rock,
glazbenaemisija
18:55 Afrika, serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 PODSUMNJOM, ameriki flm
22:50 Patojefantastino! , serija
Philadelphiji 7, serija
00:30 Eureka4, CrossingOver
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 Sherlocki Watson, serija
23:55 RTLVijesti
00:15 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
03:05 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
08:00 Tvizlog
09:15 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:45 NavyCIS7, Power Down
23:45 SWEENEYTODD: AVOLJI
BRIJA, flm
Johnny Deppi redatelj TimBurtonponov-
no se udruuju nakon svoga svjetskog te
donose remek-djelo s Broadwaya, Swe-
eney Todd: avolji brija Fleet Streeta
Stephena Sondheima. Ova mrana ko-
mina glazbena pria koja se temelji na
istinitim dogaajima govori o london-
skombrijau Benjaminu Barkeru (Johnny
Depp) kojeg je na zatvorsku kaznu nepra-
vedno osudio sudac koji ezne za njego-
vomenom.
05:00 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Rijei ivot
06:45 TVKalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 THEBADSON, ameriki flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
21:00 Turistikaklasa
21:30 Kratki susreti
23:05 Dnevnik3
23:45 GLAVNI SASTOJAK, flm
01:15 THEBADSON, ameriki flm

HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
09:10 Vrtovi svijeta1, dok. serija
11:15 ni DAni NE
12:05 Sportskeigremladih, serija
13:10 Glazba
15:10 Sadili nikad
15:19 Modernavremena: Trema
15:26 Fenomeni: Geni (1. i 2.)
15:38 RuionaSpecijal: Goribor
15:51 Glazba
18:10 Cityfolk2013: Eindhoven
19:00 lifestyle, emisija
19:55 Veeras
20:00 Serijazamlade, serija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva: Kajkavska
20:53 Konzerva: Rijeki rock
21:00 ZAPRAVO- LJUBAV, flm
23:10 Stranaigranaserija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:05 Eureka4, Momstrosity
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
22:20 CSI, kriminalistikaserija
23:55 RTLVijesti
03:55 RTLDanas
04:30 Kraj programa
05:35 RTLDanas
NOVA TV
06:15 Inmagazin
06:50 Monsuno, crti
07:50 Tvizlog
09:05 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:15 Provjereno
23:40 NavyCIS7, ChildsPlay
00:40 PRAVAFREKVENCIJA, flm
John Sullivan (J. Caviezel) 36-godinji je
depresivni policajac koji se upravo raziao
s djevojkom. John ivi u obiteljskoj kui
svojih roditelja, a prije 30 godina njegov
je otac, vatrogasac Frank (D. Quaid), pogi-
nuospaavajui unsreenuenuupoaru.
05:50 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Trenutakspoznaje
06:45 TVKalendar
10:15 Odvanokrenuti u...,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom2,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 UIMEMOJEKERI, flm
16:25 Izaekrana
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:03 ZABAEUemisija
22:00 PutovanjeuVujak, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 SRAMOTA, flm
01:30 UIMEMOJEKERI, flm
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:10 Kratki susreti
11:35 Traumatologija, emisija
12:50 Rekonstrukcija, emisija
15:10 Dnevnikjedneplavue,
serija
15:18 Mukaposla: elavost
15:26 Superena: Biti singl
15:32 RuionaSpecijal, emisija
15:45 Glazba
18:10 Novi klinci sBeverlyHillsa4,
serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 Vinkovakejeseni, prijenos
22:45 Nijemi svjedok16, serija
23:35 Nijemi svjedok16, serija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:35 Eureka4, Stoned
RTL
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 OPASNOPLAVETNILO2, flm
Sebastian (Chris Carmack) i Dana (Laura
Vandervoort) angairani su istraiti dubi-
ne oceana i pronai Kolumbovo potoplje-
noblago. Par misli da e se obogatiti kada
pronau traeno blago, no njihovi poslo-
davci imajudrugaije planove pa e usko-
roSebastiani Dani shvatiti dasuimnajve-
e blago upravo njihovi ivoti koje e mo-
rati spaavati odpodmuklihposlodavaca.
23:55 PETAK13., igrani flm, horor
01:40 RTLDanas

NOVA TV
06:40 Inmagazin
06:55 Monsuno, crti
07:55 Tvizlog
09:10 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 NavyCIS7, Faith
23:25 SADJEDOSTA, flm
Slim (Jennifer Lopez) je vrijedna ena
koja smatra kako je u svom odabraniku,
armantnom i duhovitom graevinaru
Mitchu (Billy Campbell), pronala savre-
nogmukarca.
01:30 MALADJECA, (15) igrani flm
05:00 REPLIKATOR, igrani flm
30 bora
ibenskilist
ibenskilist
KLASINA
TALIJANKA
RJEENJA
VODORAVNO: 1. Katelani iz Kambelovca Na skladatelj,
Krsto (Dorica plee) Djeli tekuine, 2. Viteko odije-
lo Srednjovjekovni vikinki brod Smijuljenje, cerek, 3.
Filmska zvijezda Mala pjesma, pjesmuljak Starorimski
parlament Oznaka za radijus, 4. Biljenica Kratica za
relativ Zeleni otok s Dublinom Na koji nain, 5.
Sustav potpunog izjednaavanja u primanjima Obor za
stoku Morska riba, blatac (arun), 6. Oznaka za rizma
Potopljeno rijeno ue (mno.) play ili Beach
Noni uvari livada, 7. Inicijali nogometnog trenera Tudora
(Hajduk) Udarac na gol Legendarni blizanci iz grkog
mita, 8. Oruani sukob veih razmjera Vjerovjesnici Kra-
tica za Canadian Language Benchmarks Upitna rijeca
( ili to?), 9. uvena londonska galerija Madame Tussa-
ud Autoznak Belgije, 10. Pojas japanskog kimona Jak i
nekontroliran emocionalni ispad Mladune ovce Znak
za selen, 11. Izlobeno-prodajna manifestacija Rimljanka
ili Firentinka Ime tajkuna Moralia, 12. Desperacija Je-
dinstveno Alatka za crtanje na tvrdoj podlozi, 13. Oznaka
za rijeka Kovnica novca u Osmanskom carstvu Noina
korablja Mojsijev brat po Bibliji.
OKOMITO: 1. Skeleti Planina iznad rnovnice i Omia, 2.
Sudionik Svira na trubi, 3. Legendarni tv voditelj, Oliver
ovjek iz Azije, Azijac, 4. Mjesto boravka - Sofija, 5.
Spjev - Kratica za North American University Kratica
za Joods Historisch Museum Oznaka za reaumur, 6.
Rimska pedesetica Pomoni sudski slubenici Autoznak
Austrije, 7. Odjeljenje u nekoj ustanovi (mno.) Crno vino
s Peljeca, 8. Izvor, vrutak Djelo srpskog pisca Borisava
Stankovia, 9. Tren, hip Veliki posjednik, plemi, 10. Kra-
tica za Apogee Kick Motor Drava u Srednjoj Americi (gl.
grad: San Jose), 11. Raj starih Slavena Ime tv voditeljice
RTL-a Blae, 12. James Joyce i Bono Vox Div iz Biblije,
pobijedio ga David, 13. Ime satiriara Buchwalda uvena
pjevaica na slici, porijeklom s Barbadosa (Umbrella), 14.
Inicijali ahista Cvitana Tartarat, nitrat i acetat Znak za
fluor Crkveni zbor, 15. Opis Oznaka za kelvin, 16. Rav-
na povrina, ravnina (lat.) Najdulja europska rijeka Znak
za kalcij, 17. Barbikin momak Brod-sakuplja morskog
pijeska, salbunar, 18. ivopisna papiga s kukmom Prihod
od imovine, 19. Bolest oiju, mrena Zavareno mjesto na
kovini, 20. Panj bez P Grad na zapadu Rusije na rijeci
Sejm Ruralno naselje, 21. Kolodvorske platforme Ura-
nov etvrti satelit.
Tee odgonetke: AREA, KURSK, OBERON, OBI,
SALBUNJER, TARAPANA.
VODORAVNO: 1. Besadrajno govorenje
(fig.), 2. Dronjak, krpa Sakuplja trava, 3.
Teko drvo, abonos Znak za vodik, 4. Na
koarkaki reprezentativac, Marko Poznati
zagrebaki arhitekt, Davor,5. Mongolski kan,
trei sin Dingis-kana (Ogotaj) Brod za prije-
voz automobila, 6. Herbert Karajan Djelii
tekuine Kratica za trgovako poduzee, 7.
Inicijali holivudske glumice Jolie Indijanski
amac ahovski nokaut, 8. Glasanje lava,
rikanje Kutijica za nakit Autoznak pa-
njolske, 9. itelj drevnog Elama Rezultat,
omjer, 10. Grki otok u Sporadima (obrnuto
od: RISIN) Izrastati, 11. Ukloniti ili skratiti
kosu karama Kratica za East Koast Kids,
12. Vrsta kombiniranog oblaka, 13. Znak za
telur Ciganin Nastamba prerijskih Indija-
naca (tepee).
OKOMITO: 1. Prenakrcanost, 2. Ribnjak, 3.
Kozaki ratni poglavica Blagajnik na kasi,
4. Obrt Izraiva kamia, pogrdan naziv za
odmetnika u dalmatinskim planinama nakon
2. svjetskog rata, 5. Znak za duik Japanski
velegrad Glazbena oznaka za: nervozno, 6.
Kratica za Adriatic Television Ime amerike
pjevaice Jackson, sestre Michaela Jacksona
Svezak enciklopedije, 7. Prva violina u orke-
stru Staza, cesta Ricardo krae, 8. Vidari,
ranarnici Izvorna kratica SAD-a Inicijali
skladatelja Tijardovia, 9. Ime legendarnog
rukometaa Balia Kuhinjski ureaj za mik-
sanje (mno.), 10. Znaajka akavtine Linija
Otkupljivanje, 11. Praptica (mno.).
Tee odgonetke: MANCE, NISIR, RO-RO,
STRATOCIRUS, TIPI.
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: utaja,
mamut, apage, iron, mon, a, vakat, somalka,
ira, el, tramontana, tre, agent, olib, rav, rase,
p, klupica, antrfile, leon, ciriaco, asir, a, iza-
slanstvo, it, mil, ordovicij, or, bidon, lebi, ra-
sud, nemani, u, eteri, atar, zid, iranac, pasati;
SKANDI DESNO: ostalo, konjaa, spinaker,
elik, militarizirati, is, kilaa, ta, jarani, nos,
kvl, ete, stvorenje, e, hep, kir janja, kt, ljeto,
ten, kvanj, r, reja, domarka, udine, prsa, bi,
be, oderotina, a, barr, ker, o, sljez, enj, nf,
nadal, oito, nalik; KLASINA: kambelov-
ani, odak, kap, oklop, drakar, cerekanje,
star, pjesmica, senat, r, teka, rel, irska, kako,
uravnilovka, tor, sarun, r, riasi, long, livadari,
it, ut, kastor i poluks, rat, apostoli, clb, tko,
muzej votanih figura b, obi, histerija, janje,
se, sajam, talijanka, enver, oaj, unikatno,
crtalo, r, tarapana, arka, aron; TALIJANKA:
prazna pria, rita, travar, ebanovina, h, to-
mas, mance, ogataj, ro-ro, von, kapi, tp, aj,
kanu, mat, rika, etui, e, elamit, skor, nisir,
rasti, oiati, ekk, stratocirus, te, rom, tipi;
ibenskilist bora 31
M
A
R
IC
A
D
L
A
K
A
-V
L
A
JK
O
V
I
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Marica Dlaka-Vlajkovi diplomirana je
inenjerka elektrotehnike i zaposlena u
ibenskoj Elektri, no svoje slobodne trenutke
posveuje hobiju gdje svojoj mati daje na
volju. Ve godinama bavi se decoupageom,
oslikava razliite materijale te izrauje razne
ukrasne predmete i suvenire.
-Kreativna crta u meni je oito cijelo vri-
jeme bila prisutna jer i moje matematiko
usmjerenje u kolovanju i posao trae dosta
kreativnosti. Ovim hobijem sluajno sam se
poela baviti prije desetak godina. Zalutala
sam na jednu radionicu decoupage (salvetna)
tehnike i dogodila se ljubav na prvi pogled
kazuje Marica.
Brzo joj je, objanjava, sinulo mnotvo ideja
kako primijeniti nauenu tehniku. Prve radove
je poklanjala, jer nije imala hrabrosti pokazati
ih izvan kruga obitelji i prijatelja. Ipak, pohvale
i pozitivni komentari dali su joj vjetar u lea, a
dodatni zamah u radu osjetila je kada se pov-
ezala s drugim kreativcima i kada su osnovali
udrugu, a sve kako bi zajedniki mogli istupati
i postati vidljiviji u javnosti. Tako su se poele
dogaati i izlobe u Gradskoj knjinici Juraj
igori, na kojima je svoje radove predstavila
i Marica.
-Osim salvetne, danas koristim i druge
tehnike te medije pa raznim tehnikama oslika-
vam keramiku, drvo, staklo, platno... Ti pred-
meti zavravaju kao suvenir, odnosno uporabni
predmeti. Na raznim manifestacijama na ko-
jima izlaem svoje radove promatram kako na
njih reagiraju nepoznati ljudi. Veseli me kad se
odueve, kad pitaju kako se radi i kad poele
da to naue. Uvijek rado pokaem to znam,
jer e to moda potaknuti nekoga da se i on
u tome okua, ba kako se to i meni dogodilo.
Osim nekoliko kreativnih radionica salvetne
tehnike koje sam pohaala, sve ostalo uila
sam iz knjiga, asopisa, preko interneta ili
razgovarajui s drugim kreativcima. I naravno,
tu je puno rada. Pokoji rad zavri u kanti za
smee, a poneki mi se toliko svidi da ga onda
ostavim za sebe kae Marica Dlaka-Vlajkovi
kojoj je njezin hobi postao antistresna terapija.
I za njega, istie, uvijek nae vremena. A ideja
uvijek ima napretek!
Sve to znam
uvijek rado
podijelim s drugima
dipl. ing. elektrotehnike i kreativka
32 bora
ibenskilist
Rasplesani budui
prometnici, nautiari i potari
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
503
506 508 507
505 504
Krajem ljeta uvijek se blii i kraj predstavljanja maturanata
iz generacije, pa tako ve polako sitno brojimo do novog naj
para maturalnih plesova 2014. godine. No, do proglaenja
ostalo je jo onih ije fotografije niste vidjeli, poput uenika
Prometno-tehnike kole iz ibenika.
Ukupno etiri razreda buduih pomorskih nautiara, po-
tara i tehniara cestovnog prometa sa svojim se pratnjama
zabavljalo u prekrasnoj kristalnoj dvorani Atrium na Lozovcu,
koja je sve popularnije maturalno odredite.
Skockane i zgodne uenike zavrnih razreda do jutra je
zabavljao poznati glazbeni sastav Show Legende.
NEVENABANIBILAN
MATURANTI PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (2)
ibenskilist bora 33
FOTO: FOTO STUDIO P2
509
512
515 517 516
511
514
510
513
34 bora
ibenskilist
518
521
524 526 525
520
523
519
522
MATURANTI PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (2)
ibenskilist bora 35
527
530
533 535 534
529
532
528
531
FOTO: FOTO STUDIO P2
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 8. 9. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
IZVORNI NASLOV: The Hundred-Foot Journey
REDATELJ: Lasse Hallstrm
GLUMCI: Helen Mirren, Charlotte Le Bon
ANR: kulinarska komedija
TRAJANJE FILMA: 114 min
KADA U FRANCUSKU doseli obitelj iz Indije te
otvori zalogajnicu nasuprot slavnog francuskog restorana
koji vodi briljantna Madame Mallorey (Helen Mirren) doi
e do prisilnog mijeanja potpuno razliitih kultura - ali i
recepata i zaina.
INDIJSKI ZAIN NA FRANCUSKI NAIN
IZVORNI NASLOV: Teenage Mutants Ninja Turtles
REDATELJ: Jonathan Liebesman
GLUMCI: Pete Ploszek, Megan Fox
ANR: avantura
NAJPOZNATIJE KORNJAE na svijetu, Leonardo
(Pete Ploszek), Michelangelo (Noel Fisher), Raffaello (Alan
Richardson) i Donatello (Jeremy Howard), ovoga e ljeta
pod vodstvom uitelja Splintera (Danny Woodburn) uzeti
ponovo pravdu u svoje ruke i upustiti se u borbu protiv
najopasnijih kriminalaca!
NINDA KORNJAE
IZVORNI NASLOV: Les vacances du Petit Nicolas
REDATELJ: Laurent Tirard
GLUMCI: Matheo Boisselier, Valerie Lemerciere
ANR: komedija, obiteljski
NICOLAS JE SRETNO DIJETE, jedinac kojeg vole
roditelji i oboava baka. Tijekom kolskih praznika obitelj
otputuje na odmor na more. Nicolas e u novoj okolini pronai
nove prijatelje za igru, a njegovi roditelji odmor e shvatiti na
potpuno drugaiji nain.
NICOLAS NA PRAZNICIMA
U kinima
od 11. 9.
SINKRONIZIRANO
IZVORNI NASLOV: Escape From Planet Earth
REDATELJ: Cal Brunker
GLASOVI: Jan Kereke, Enes Vejzovi
ANR: akcija, triler
SVEMIRSKA AVANTURA novih crtanih junaka Cala
Brunkera, autora hitova Ledeno doma i Gru na supertajnom
zadatku! Kada lakovjerni astronaut Scorch Supernova odgovori
na SOS poziv nepoznatog poiljatelja i krene u pomo, upast e
u zamku totalno aavih svemiraca
BIJEG S PLANETA ZEMLJE
U kinima
od 18. 9.

Sibenski List, 4. Rujna 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 4. Rujna 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like