7.3.

Upravljanje promjenama
- Upravljanje promjenama je svjesno dizajniranje i implementacija inovacija , novih
politika, klime, stila ili kulture poduzeca, u cilju sistematicne prilagodbe poduzeca
promijenjenim uvjetima ili ciljevima poslovanja.
- Zato je upravljanje promjenama vano za poduzece?
1. Nita nije stalno i nepromjenjivo
2. Promjene okoline ugroavaju opstanak poduzeca
!. Promjene okoline su izvor novih prilika
". #rganizacijske strukture opcenito smanjuju $leksibilnost prilagodbe novonastalim
uvjetima, te je stoga potrebno svjesno nastojati odrati organizacijsku vitalnost za
preivaljavanje.
- Promjene ili pritisci za promjenu menaderskog obrazovanja su%
1. &n$ormaticka pismenost
2. 'kracenje obrazovnih ciklusa, vie razine izobrazbe i ucenje tijekom ivota
!. Potranja za konceptualnim vjetinama i kreativnocu
". Ucenje u vlastitim uvjetima i vlastitom brzinom ( individualizacija obrazovanja
). &nternacionalizacija menadera
- *ljuc upravljanja promjenom je poznavanje izvora otpora promjenama.
- Promjene ljudi odbijaju jer u njima vide poremecaj ravnotee na koju su navikli i s
kojom se znaju nositi.
- Psiholog *urt +e,in predloio je temeljni model koji % Ponaanje pojedinaca ili
organizacija rezultat je odnosa dviju sila% snaga za promjenu i snaga otpora promjenama.
- #rganizacijski dio ljudi ce promjene objerucke prihvatiti- a dio ljudi ce se opirati.
Slika 7.3.1. Kurt Leinov model
- .orce-$ield dijagram objanjava da je svako ponaanje rezultat odnosa snaga koje
poticu i snaga koje se odupiru necemu.
- Uobicajeni otpori promjenama su% organizacijska kultura i norme ponaanja poput
vrijednosti, stavova koje dijele zaposleni u poduzecu, navike i inertnost prema
promjenama- nepoznavanje razloga za promjenu- osobni interesi.
- /otivatori na promjenu su% promjene ponaanja svih u okolini, nove tehnoloke
mogucnosti- pojava novih trendova- promjena uvjetovana pritiskom menadera.
- Proces promjene ukljucuje tri koraka%
1. !dledivanje" stvaranje motivacije za promjenu, stvaranje situacije u kojoj je
potreba za promjenom evidentna i vidljiva svima
2. Kretanje #mijenjanje$" putem asimilacije novih in$ormacija, izlaganjem novih
koncepata- razvitka razlicitih perspektiva- $orsiranje novih vrijednosti, stavova i
ponaanja kroz proces identi$ikacije
!. %onovno zaledivanje" stabilizacija promjene, kroz postavljanje novih vrijednosti
kao novih standarda per$ormanci.
1. #dledivanje je pocetak procesa promjene. 'tvaranje motivacije za promjenu
moguce
je predocavanjem pozitivnih e$ekata promjene- pojacanjem pritiska koji promjenu
predstavljaju kao neizbjenu.
2. 0ruga $aza procesa promjene je kretanje ili usvajanje novih obrazaca ponaanja.
#no podrazumijeva razvijanje novih vrijednosti, novih stavova kreiranjem nove
organizacijske kulture, strukture, procesa.
1ednom izvrena promjena mora biti institucionalizirana, mora biti podrana kao oblik
svakodnevnog ponaanja odgovarajucim sustavom mjerenja i kontrole.
!. &nstitucionalizacijom novih oblika ponaanja kroz organizacijsku organizaciju i
kontrolu zaleduje se usvojeno novo ponaanje kao stalna praksa u ponaanju poduzeca ili
pojedinca. #vim se postupcima sprjecava povratak na stara postojeca stanja i ponaanja.
- +e,in smatra da su glavni uzroci nee$ektivnih promjena slijedeci%
1. +judi su skloni navikama
2. Navike je teko promijeniti. 2ecina promjena stoga zavrava kao samo
privremena ekskurzija prije povratka na staru naviku.
- 'toga je poeljno promjene uvoditi pomocu tzv. agenata promjena. 3genti promjene
su djelatnici poduzeca 4najcece top menaderi5 ili vanjski konzultanti.
- +e,in preporucuje koritenje vanjskih konzultanata. Prednosti koritenja vanjskih
konzultanata su slijedece%
1. &maju specijalizirane vjetine i znanja,
2. Njihov je interes nepodijeljeno vezan za provodenje promjena a ne obavljanje
svakodnevnih drugih zaduenja
!. +judi izvana cesto imaju veci ugled od ljudi iz poduzeca
". 6uduci da nisu direktno vezani za poduzece mogu biti objektivniji.
- 7ehnike organizacijskog razvitka moguce je razvrstati na slijedeci nacin%
1. tehnike orijentirane pojedincima 4izgradnja timova, opunomocenje djelatnika5
2. tehnike orijentirane redizajnu zadataka 4reinenjering, 78/- *aizen-5
!. tehnike orijentirane redizajnu odnosa i tijeka veza u poduzecu 4upravljanje
pomocu ciljeva- ocjenjivanje i vrednovanje postignuca, upravljanje poticajima5
&'()*'K) !+,)('Z)-'.SK!, +)S/) ' +)Z0'/K)
- *oncept dinamike organizacijskog rasta polazi od pretpostavke da se strateki interesi i
kljucni problemi mijenjaju kako poduzece raste.
- 0va ucestala koncepta organizacijskog rasta su 9annonov i :reinerov koncept.
-annonov koncept or1anizacij2ko1 ra2ta
- Poduzeca se nalaze u jednoj od ) mogucih $aza organizacijskog rasta. 'trateki
prioriteti poduzeca se mijenjaju od $aze do $aze.
1. ' 3aza je $aza poduzetnickog rasta. U ovoj $azi se nalaze mala poduzeca
kojima upravlja vlasnik poduzeca. Proizvodne linije, broj zaposlenih, resursi su
mali. Ne$ormalna organizacijska struktura.
4. '' 3aza podrazumijeva situaciju u kojoj vlasnik upoljava racunovodu,
komercijalistu, pravnika i sl. koji vremenom prerastaju u odjel $inancija, prodaje,
nabave, pravnu slubu 4.ormalizacija organizacijske structure5
3. 3aza ''' podrazumijeva restrukturiranje poduzeca. Povecavaju se zatjevi za
integracijom i koordinacijom aktivnosti.'vaki se odjel sve vie osamostaljiva.
5. 3aza '0 podrazumijeva upoljavanje strucnih djelatnika koji ce pomoci top
menadmentu u kontroli poslovanja to utjece na rast organizacijske hijerarhije.
6. 3aza 0% nemogucnost e$ikasnog vodenja velikog poduzeca rezultira pokuajem
cicenja organizacijske strukture, uravnavanja hijerarhijske strukture i sl. cime
se povecava utjecaj top menadmenta na odlucivanje u poduzecu.
-9annonov model istrauje utjecaj rasta na organizacijsku strategiju i strukuru.
,reinerov koncept or1anizacij2ko1 ra2ta
:reinerov koncept istrauje utjecaj rasta poduzeca na menaderski stil.
1. .aza 1% menaderski $okus je na proizvodnji i prodaji, a menaderski stil je
poduzetnicki i individualisticki. *rizni element je ucinkovitost vodstva. Uvjet
rasta je kreativnost.
2. .aza 2% menaderski $okus je na e$ikasnosti a stil je direktivan. ;ast se
ostvaruje usmjeravanjem, a krizni element je sve veca potreba za autonomijom
dijelova poduzeca.
!. .aza !% naglasak je na ekspanziji trita, a menaderski stil poprima karakteristike
delegativnog. 0elegiranje cesto dovodi do krize kontrole.
". .aza "% menaderski $okus je na konsolidaciji poduzeca, a manaderski stil je
orijentiran poboljanju koordinacije.
). .aza )% menaderski $okus je na inovacijama, a stil je participativan i naglaava
suradnju.
!r1anizacij2ki razvitak
-#rg. razvitak je sustavni, planski pristup promjeni u organizacijskom razvitku.
-Postoji nekoliko pristupa unapredenju e$ektivnosti poduzeca%
1. *ontinuirano unapredenje organizacije 4ako je dostatno malo unapredenje5
2. Periodicno unapredenje organizacije 4ako je potrebno etapno preskakanje
naprijed5
!. 'elektivno dramaticno unapredenje i redizajn poslovnih procesa 46usiness
Process ;edesign5 ( ako je potreban dramatican prodor
%ri2tup kontinuiranom unapredivanju or1anizacije
- *aizen kao ishodinu tocku promjene podrazumijeva kupca i njegove potrebe.
7enc8markin1 pri2tup
7%+ pri2tup unapredivanju or1anizacije
7.5. Upravljanje 1rupama
%ojam 1rupe
- Grupa je o2novni element 2ocijalno1 2u2tava. 'astoji se od dvoje ili vie ljudi koji
su u interakciji.
- Poduzece je skup grupa povezanih $ormalnim ili ne$ormalnim vezama.
- 7imovi su posebne vrste grupa koje cini skupina 42 ili vie5 ljudi, u slobodnoj
interakciji, koju karakterizira zajednicki identitet i ciljevi 4svrha5 postojanja-omogucuju
poduzecima rast i razvitak.
0r2te 1rupa
- Formalne grupe nastaju planirano i rezultat su organizacijskih interakcija .
- Pripadnost grupi je zasnovana na poziciji pojedinca u organizaciji. Uloge i zahtjevi
pripadnosti su dani eksplicitno i jasno.
1. odjeli, projektne grupe, komiteti i odbori
2. stalne 4vertikalne5 ili povremene 4horizontalne5% zapovjedne grupe, odbori,
komisije, savjetodavne grupe
!. grupe za specijalne svrhe 4sindikalne grupe5
- Neformalne grupe% spontane i neplanske, rezultat su osobnih interakcija. Ne
moraju imati imenovanog vodu.
1. s obzirom na socijalne interakcije% interesne i prijateljske
2. s aspekta privrenosti clanova% primarne, sekundarne
!. s aspekta stupnja utjecaja% apaticne, nestabilne, strategijske, konzervativne
- U2pored9a 3ormalni8 i ne3ormalni8 1rupa
- +adni tim v2. p2eudotim
+adni tim "
1. ;azumijevanje ciljeva timskog rada 4svi ukljuceni u postavljanje ciljeva5.
2. 'vi aktiviraju svoje sposobnosti u pravcu ciljeva tima.
!. ;adno okruenje zasnovano na povjerenju i suradnji.
". *on$likt je sredstvo podizanja kvalitete.;jeava se brzo i e$ektivno.
). 2isoka autonomija tima.
%2eudo tim "
1. Postoji samo zbog $ormalnih razloga, a svatko ima svoj cilj.
2. 'vi rade ono to im se kae, sugestije nisu dobrodole.
!. ;adno okruenje zasnovano je na nepovjerenju i oprezu.
". *on$likt je teko rjeiv problem
). Nezainteresiranost za dijeljenje znanja s drugima.
- 1apanske menaderske $ilozo$ije u podrucju upravljanja kvalitetom - Posao najcece
najbolje poznaju djelatnici koji ga rade.
- 7imovi koje $ormiraju poslodavci da bi poboljali radne procese vezane za pojedine
zadatke nazivaju se krugovima kvalitete.
Krugovi kvalitete
- *rugovi kvalitete sastavljeni su najcece od <-12 posebno obucenih djelatnika koji se
sastaju redovito i kontinuirano 4npr. jednom tjedno tijekom cijele godine5, te diskutiraju
probleme vezane uz njihovo podrucje rada i moguce prijedloge za poboljanja.
Karakteri2tike 1rupe
- Velicina grupe: najcece u rasponu )-12 clanova. 2ece grupe su obicno agresivnije
u rjeavanju problema
- Struktura uloga% pokazuje poloaj svakog clana grupe u procesu ostvarivanja
njezinih ciljeva.
- Norme ponaanja% norme su standardi ponaanja koje grupa prihvaca. Izvori
nastanka normi su% eksplicitni iskazi, kriticni dogadaji, prva ponaanja, prola
iskustva. Pozitivan utjecaj kon$ormizma oko porasta postignuca dokumentiran je i tzv.
=a,thorneovim e$ektom.. ;azvijanjem normi grupe osiguravaju stabilnost grupe i
njezinu trajnost.
- Kohezija grupe% stupanj lojalnosti i povjerenja clanova prema grupi. Koheziju potice%
natjecanje izmedu grupa, personalna privlacnost, povoljna procjena, sukladnost
ciljeva. Koheziju ogranicava% velicina grupe, nesukladnost ciljeva, natjecanje unutar
grupe, dominacija i sl. 2isoka razina kohezije moe izazvati efekt grupnog miljenja.
4optimalnim brojem clanova grupe smatra grupa od )-< clanova.5
- Vodstvo grupe% podupire integraciju grupe, stimulira raspravu, kreira svijest o
izazovima, uni$icira rjeenja. U ne$ormalnim grupama vode se pojavljuju spontano, u
$ormalnim grupama vode su imenovani i postavljani izvana
- iljevi grupe% grupe imaju dva niza ciljeva% odredene od strane menadera i
odredene od strane grupe.
- !ntragrupno ponaanje% Postoji vjerojatnost unutranjih razmirica izmedu clanova
grupe zbog planova, rasporeda, standarda.
- !ntergrupno ponaanje% sukobi izmedu grupa pojavljuju se zbog ogranicenih
resursa, razlicite percepcije, nejasne komunikacije, razlicitih interesa itd.
:to dovodi do neproduktivno1 ponaanja 1rupa ili timova?
- 'ignali neproduktivnosti timova su sljedeci%
1. 9iljevi nisu ostvareni, zadaci nisu obavljeni
2. #prezna, komorna atmos$era i odsustvo komunikacije i rasprava unutar tima
!. Neucinkoviti sastanci% dosadni, ne rezultiraju odlukama, ne rezultiraju
entuzijazmom, poligon su za samopromociju jedne ili dvije osobe,
". *on$likti
- Uobicajeni signal neproduktivnosti tima je tzv. negativna sinergija.
- Per$ormance grupe ljudi ponekad bivaju manje od zbroja pojedinacnih per$ormanci
clanova tima 4takve su npr. studentske seminarske grupe5
/a9lica 7.5.1. Zato 2u timovi neproduktivni
-Uobicajene uloge clanova grupe moguce je podijeliti na tri vrste uloga% uloge
orijentirane odnosima potpore, zadacima i ciljevima, te uloge orijentirane pojedincima.
Kako voditi tim #kako 9iti clan produktivno1 tima$?
1. &zabrati odgovarajuce clanove tima,
2. 0ogovoriti zadatke,odgovornost, rokove.
!. ;azmjenjivati in$ormacije.
". Ponuditi pomoc i savjet.
). Pokazati standarde ponaanja koje se ocekuju od svih clanova tima.
<. >atiti se od vanjskog ometanja.
;aze 1rupne dinamike
"# Formiranje% testiranje prihvatljivosti meduljudskih odnosa izmedu clanova grupe i
zavisnost potencijalnih clanova grupe. 7rening je cesto neophodan u ovoj $azi.
$# %ra&enje' preispitivanje% #vo je vrijeme u kojem je uobicajena situacija
zbunjenost, napetost oko strukture i odnosa u timu.
(# Normiranje% stvaranje grupne kohezije. #vu $azu karakterizira
kooperativnost, medusobna potpora i odgovornost svih clanova tima.
)# *napredenje% grupa se pocinje usmjeravati na stvarne probleme, clanstvo
ozakonjuje prihvacene uloge, napori grupe $okusirani su na ostvarenje ciljeva. 4visoka
zrelost5
'nterper2onalni i inter1rupni 2uko9i
- &nterpersonalni kon$likti su kon$likti izmedu pojedinih osoba.
- %ehnike rjeavanja intergrupnih konflikata% rjeavanje problema, superordiniranje
ciljeva, ekspanzija resursa, izbjegavanje, izgladivanje, kompromis, autoritarni nalozi,
alterniranje ljudi, strukture, identi$ikacija zajednickog protivnika
%ehnike simuliranja intergrupnih konflikata% komuniciranje, ukljucivanje vanjskih
osoba u grupu, alterniranje strukture, stimuliranje natjecanja.
/atrica pet pristupa rjeenju problema 4stilovi upravljanja kon$liktom5 %
1. natjecanje% osoba pokuava postici svoj cilj bez obzira na posljedice za druge strane u
kon$liktu. *ada je situacija kriticna pa je neophodno brzo i odlucno reagirati. *ada je
potrebno provesti nepopularne mjere.
2. 2uradnja" sve sukobljene strane nastoje postici rjeenje prihvatljivo svima. *ada su
pitanja suvie vana da bi se pravio kompromis. *ada elite dobiti uvid u razlicita
miljenja. *ada elite razrijeiti napetosti.
!. kompromi2% osobe u sukobu postiu sporazum u kojem je svaka strana od
necega odustala. *ada su ciljevi vani, ali bi uporaba energicnijih rjeenja imala
negativne posljedice *ada su obje strane jednako mocne, a imaju medusobno
iskljucive ciljeve.
". prila1od9a% osoba je sklona odustati od svojih interesa, te interese drugih
staviti iznad vlastitih da bi odrala istu kvalitetu odnosa sa drugim osobama. *ada
shvatite da nemate pravo% pokaite da ste razumni i spremni sasluati bolje miljenje.
*ada su pitanja drugima mnogo vanija.
). iz9je1avanje% osoba se povlaci ili izbjegava, potiskuje sukob. *ada je pitanje
beznacajno ili imate vanijeg posla. *ada su obje strane u kon$liktu pretjerano
emocionalno .reagirale
<. Kontrola
%ojam kontrole
- Kontrola je $unkcija upravljanja i predstavlja mjerenje i korekciju aktivnosti, s ciljem
ispunjenja organizacijskih ciljeva.
- 6itan sastojak posla svake menaderske razine
Su2tavi kontrole
- Sustav kontrole podrazumijeva:
15 Procjenu postojece per$ormance-
25 Usporedbu ostvarene per$ormance sa ciljevima-
!5 Poduzimanje korektivnih aktivnosti vezanih uz identi$icirana odstupanja
ostvarenog u odnosu na planirano.
- U praksi ovakav je jednostavan model izloen nizu oteavajucih okolnosti%
1. Postojece per$ormance su ponekad veoma sloene i detaljisticke, te na
taj nacin nekontrolabilne.Umjesto postojecih per$ormanci identi$iciraju samo
odredeni pokazatelji postojece per$ormance. 7i se pokazatelji nazivaju kljucnim
$aktorima uspjeha a kontroliranjem njih poslovni sustav dobiva in$ormacije o
tome koliko je ucinkovit.
2. Poslovni sustavi usporedbom kriticnih pokazatelja uspjeha u pojedinoj
domeni dobivaju in$ormaciju o tome postoji li jaz i koliko je? Ukoliko je
rijec o mikro odstupanjima poslovni sustavi najcece ne reagiraju, no
ukoliko su mikro odstupanja ucestala, ili dugotrajna ili u narastanju
poslovni sustavi razvijaju mehanizme reakcije ( odnosno korekcije.
!. *orektivne akcije mogu biti%
15 modi$ikacija ocekivanja 4ciljeva, standarda5
25 poboljanje resursa, poboljanje strukture, promjena vodstva i
motivacije
!5 preoblikovanje planova, strategije
&izajniranje 2u2tava kontrole ukljucuje"
+ostavljanje pokazatelja , identifikacija standarda ( 'tandardi ili pokazatelji su
izabrani kriteriji ucinkovitosti. #ni de$iniraju donje granice e$ikasnosti ili ocekivanja
-jerenje ucinkovitosti% 3ko su pokazatelji pravilno odabrani procjena stvarne ili
ocekivane ucinkovitosti je jednostavna.
Korekcija odstupanja% odstupanja se mogu ispraviti preoblikovanjem planova, boljim
izborom suradnika, sl.
Zato je potre9na kontrola?
- #na je%
15 pomoc pri preivlja vanju u uvjetima promjene
25 pomoc poduzecu za preivljavanje u uvjetima ubrzavanja ivotnih ciklusa
!5 oblik ogranicavanja kompliciranja greaka
"5 pomoc u minimalizaciji trokova
%roce2 kontroliranja
- *ontroliranje je proces koji utvrduje na koji se nacin ispunjavaju ciljevi.
.lementi procesa kontrole su%
15Uspostavljanje standarda i metoda za mjerenje performanse. 9iljevi su kvantitativni
i vremenski odredeni.
2) Mjerenje performansi% mjeri stvarno izvrenje planiranih identi$iciranih aktivnosti.
!5 Usporeda performanse i standarda% usporedba da li su dobiveni ili ostvareni
rezultati identicni ciljanim .
"5 !rednovanje performansi i korekcija% ukoliko ostvareni rezultati ne zadovoljavaju
standarde, poduzimaju se korektivne aktivnosti.
Kriteriji e3ektivne kontrole u poduzecu
15 "ovezanost za #eljenim rezultatima
25 $rijentacija na uducnost
!5 Konzistentnost
"5 Uskladenost s uvjetima u okolini poduzeca
)5 Integralnost
<5 $jektivnost
@5 Kompletnost
A5 Pravovremenost
B5 "rihvatljivost
&oprino2 kontrole
.0oprinos kontrole sastoji se u%
1. #dredivanju tocnosti pretpostavki na kojim se $ormulira strategija
2. Potvrdivanju e$ektivnosti strategije i uskladenosti sa ciljevima, resursima i
raspoloivim vremenom
!. #siguravanju $unkcioniranja poduzeca po planu i ocekivanim rezultatima
". #siguravanju podataka za vrednovanje per$ormanci
). Unapredenju organizacijskog ucenja
%o2ljedice loe kontrole
1. Ne$leksibilnost
2. Proputanje prilika
!. 0emotivacija
". 0estimulacija kreativnosti, inovativnosti i poduzetnitva
Zato kontrolni 2u2tavi propadaju
1. Preopirno de$inirani ciljevi
2. #psjednutost procedurom
!. Nedostatna in$ormacijska osnova
". Nekontrolabilnost centara odgovornosti
). 0is$unkcionalna organizacijska politika
!9lici kontrole
- Prema usmjerenosti ili predmetu kontroliranja. ' obzirom na taj kriterij razlikujemo%

%reliminarna kontrola
- #rijentirana je na sprecavanje odstupanja u kvaliteti i kolicini resursa koje je potrebno
staviti u organizacijske aktivnosti.
- Ljud2ki re2ur2i" izbor djelatnika mora biti takav da izabere vjetine i osobne
karakteristike djelatnika sa zahtjevima posla.
- -aterijali: statisticka analiza kontrole kvalitete ulaznih materijala i sirovina, kontrola
zaliha, kontrola uzoraka gotovih proizvoda.
- Kapitalna sredstva: kontrolom se mora osigurati sposobnost zamjene dotrajalog
kapitalnog sredstva novim.
- Financijski resursi: osnovni oblik osiguranja da ce poslovni sustav moci kupiti
materijale, opremu i sve potrebno za tekucu proizvodnju je sastavljanje proracuna.
/ekuca kontrola
7ekuca kontrola prati tijek operacija i obuhvaca usmjeravanje rada uputama,
instrukcijama, i sl.
;eed9ack kontrola- (aknadna kontrola
- >nacajan oblik kontrole je kontrola rezultata poslovanja.
Sistemi kontrole su%
%)Izvanorganizacijska kontrola% trina cijena dionica, stopa povrata kapitala,
trans$erne cijene-
&)$rganizacijska kontrola% pravila i procedure- budeti- standardi- interni sistem
organizacijski normi i vrijednosti ponaanja grupa
<.1. ;inancij2ka kontrola
- .inancijska analiza i kontrola slui poduzecu za identi$ikaciju uspjenosti i
identi$ikaciju izvora osnovnih problema koji se pojavljuju unutar poduzeca 4banke,
investicijski $ondovi, ulagaci, dionicari5.
- Financijska izvjeca mogu identi$icirati razinu ocekivanih rezultata i nacina alokacije
tih rezultata
- #ne daju podatke o strukturi kapitala, zahtjevima u tijeku novca kroz poduzece, politici
placa ili kreditiranju poduzeca#
Najva&nije metode i tehnike financijske kontrole su:
1.6udetska kontrola
2..inancijski izvjetaji
!.Upravljanje gotovinom
"..inancijski indikatori
- 3naliza odnosa izmedu $inancijskih pokazatelja vri se horizontalno i vertikalno.
- Vertikalna analiza vrednuje svaku $inancijsku stavku kao udjel u nekoj skupnoj
$inancijskoj stavci. u jednom vremenskom trenutku.
- /orizontalna analiza osigurava uvid u promjene istih stavki tijekom vremena% u dva
ili vie razlicita vremenska trenutka
- .inancijski pokazatelji se najcece daju u apsolutnim vrijednosnim iznosima 4nominalni
i realni iznosi5.
/e8nike i metode 3inancij2ke kontrole
1. 0ud&etska kontrola je proces izraavanja niza planiranih aktivnosti u numerickim
izrazima, a budet je cesto interpretiran kao numericki opis ili plan poslovanja.
2. Financijski izvjetaji su iskazi nekih aspekata $inancijskih prilika u poduzecu a
iskazuju se kroz bilancu i izvjetaj o dobiti. 6ilanca govori o tome koliko poduzece
vrijedi u odredenom trenutku. &zvjetaj o planiranoj dobitiCgubitku mjeri ekonomsku
uspjenost poduzeca, odnosno govori o tome koliko je poduzece pro$itabilno.
6ilanca se sastoji od popisa imovine 4aktiva5 izvora imovine 4obveze i vlasnicka glavnica
4uloga55.
- &movina predstavlja realne stvarne inpute u poslovanje cijom ce uporabom poduzece
generirati prihode.
- Pasiva obuhvaca dugorocne i kratkorocne obveze poduzeca.
- 2lasnicki ulog oznacava sredstva koja je vlasnik uloio u biznis,
- Ulog moe biti direktan 4vrijednost uloga u opremu ili indirektan 4putem zadravanja
dijela pro$ita u poslovanju 4tzv. akumulirana ili zadrana dobit5.
- ;acun dobiti evidentira primitke i trokove iz pro$itno orijentiranih aktivnosti
poduzeca.
!. !zvjetaj o protoku novca mjeri likvidnost poduzeca i sposobnost placanja obveza
po dospijecu. #n pomae upravljati gotovinom i omogucuje njezino bolje koritenje.
#n predstavlja detaljni prikaz novcanih transakcija koje proizlaze iz%
1. #peracija 4dobit ili gubitak5
2. &nvesticija 4kupovine ili prodaje opreme, nekretnina5
!. .inanciranja 4dionice, dividende5.
". Financijski indikatori izracunavaju se na temelju podataka iz $inancijskih
izvjetaja. #ni mjere $inancijsko stanje poduzeca i omogucavaju usporedbu
Najznacajnije grupe indikatora poslovanja su% pokazatelji pro$itabilnosti,
likvidnosti, $inancijske poluge, aktivnosti i investiranja.
Zanimljivi 3inancij2ki pokazatelji:
"# pokazatelji profita1ilnosti:
D ruto profitna mar#a
D operativna profitna mar#a
D neto profitna mar#a
D povrat na ukupni kapital
D povrat na ukupni dionicki kapital
$# pokazatelji likvidnosti
D tekuci odnos
D rzi odnos
D zalihe prema neto radnom kapitalu
(# pokazatelji financijske poluge
D stupanj zadu#enosti
D odnos duga i glavnice
D odnos dugorocnih oveza i glavnice
D odnos pokrica kamata
5. pokazatelji aktivno2ti
D obrtaj zaliha
D obrtaj dugotrajne imovine
D obrtaj tekuce imovine
D obrtaj neto potraivanja
6. pokazatelji inve2tiranja
D zarada po dionici
D dividende po dionici
D povrat na dionicku glavnicu
D cijena prema zaradi po dionici
%ro3ita9ilno2t i likvidno2t
- 2naliza profita1ilnosti smatra se najvanijim dijelom $inancijske analize.
- +rofit je razlika izmedu prihoda i izdataka.
- Stope povrata indiciraju relativnu atraktivnost ili isplativost angairanih sredstava u
odnosu na druge oblike ulaganja.
- 3ikvidnost je pokazatelj sposobnosti poduzeca da u roku podmiruje sve svoje
tekuce obveze.
%okazatelji 3inanciranja i zadueno2ti
+okazatelji zadu&enosti predstavljaju mjeru isplativosti zaduivanja 4iz perspektive
poduzeca5, a kreditorima mjeru za procjenu stupnja rizika ulaganja u poduzece%
-Poduzece se moe $inancirati iz dva izvora% zaduivanjem ili vlastitim ulogom.
-4adu&ivanje podrazumijeva posudivanje novca izvana 4banke, trgovci novcem,
nevladine institucije, vladini programi i projekti pomoci i sl.5
-Financiranje poduzeca na temelju vlasnickog uloga podrazumijeva razmjenu
vlasnitva nad poduzecem za novac, talent ili druge resurse.
-*ombinacija je najbolja.
%okazatelji aktivno2ti
-+okazatelji aktivnosti predstavljaju mjerila izdanosti prihoda od prodaje, a
najcece se nazivaju koe$icijentima obrtaja.
-51icno se razlikuju cetiri temeljna pokazatelja%
1. obrtaj zaliha4broj 1-kontrola zaliha je osnovni pokazatelj aktivnosti5
2. obrtaj dugotrajne imovine,
!. obrtaj tekuce imovine
". obrtaj neto potraivanja.
.-+revelika kolicina gotovine podrazumijeva neproduktivnu uporabu prihoda za
razvitak i unapredenje poslovanja
- ' druge strane, suvie novca angairanog u trajna dobra ogranicavaju poduzece u
placanju njegovih tekucih obveza i izdataka#

%okazatelji inve2tiranja
-+okazatelji investiranja pruaju dionicarima in$ormacije o e$ektima ulaganja u
redovne 4obicne5 dionice.
=. Upravljanje operacijama
-Upravljanje operacijama podrazumijeva upravljanje $unkcijama poput planiranja, izbora
lokacije, unutranjeg dizajna procesa- kontrole zaliha, nabave i upravljanja materijalima,
izvravanja i kontrole aktivnosti kojima se realizira proizvod ili usluga..
Upravljanje proizvodni8 proce2a
1. 'z9or lokacije
-7ip poslovanja diktira iz1or lokacije na kojoj ce se odvijati. Usluna poduzeca cesto
pokazuju pristranost prema lokacijama u blizini klijenata ili kupaca.
- U svijetu su danas sve popularnije lokacije za proizvodnju u istocnoj Europi 4Poljska,
/adarska, 9eka5, te na 0alekom &stoku 4*oreja i 7ajvan5 4najcece zbog niske cijene
zemlje, postrojenja i radne snage5.
- *od nas su poduzeca 4narocito tzv. tihi obrti ili proizvodnje5 lociraju u
obiteljskim kucama, stanovima ili cak rezidencijalnim dijelovima grada.
+roizvodna ili velika trgovacka poduzeca potre1no je smjestiti u%
1. industrijske ili poslovne zone grada - potencijalno zanimljivo poduzecima koja
imaju velike skladine potrebe.
2. poslovne inkuatore ili tehnoloke parkove 4to je vrlo zanimljivo malim i novim
poduzecima5.
- &zbor lokacije ovisit ce o mnogim cimbenicima% trokovima- blizini prometnica,
mogucnostima irenja postrojenja, kvaliteti, in$rastrukture, blizini kupaca, blizini
4. 'z9or tipa proizvodno1 proce2a
- Proizvodni procesi mogu se tretirati kao%
1. linijski procesi ( automobil
2. kontinuirani procesi - matica i vijaka
!. analiticki procesi ( ra$iniranje na$te
". sinteticki procesi - sirovine kombiniraju kemijskom ili toplinskom reakcijom -
npr. industrija gume-sintetickih tkanina i sl.
). ekstraktivni procesi 4u kojima se proizvod izdvaja iz sirovine (ugljenokopi5
<. projekti - 1 veliki posao na 1 mjestu% npr. izgradnja broda.
3. 'z9or unutranje1 dizajna o9jekta i proizvodnje
- ;adne stanice i odjeli nastoje se razmjestiti tako da materijali u procesu trans$ormacije
nesmetano kolaju, osiguraju minimalne trokove, te osiguranja sigurnosti djelatnika i
postrojenja.
%laniranje ra2poreda radni8 zadataka
- .leksibilnost u planiranju radnih zadataka ostvaruje se primjenom te8nika mreno1
planiranja poput :antovog gra$ikona, Pert-a ili 9P/-a 49ritical Path /ethod5.
- 7ehnike mrenog planiranja omogucuju razbijanje ukupnog zadatka na niz medusobno
povezanih dijelova- uredivanje prioritetnosti i vremenskih zahtjeva obavljanja
odredenih aktivnosti- utvrdivanje redoslijeda i zona tolerancije u realizaciji zadataka.
- Neke se aktivnosti moraju odvijati simultano..
- Najdui put od pocetka do zavretka radnog zadatka u smislu vremena potrebnog za
obavljanje odredenih aktivnosti naziva se kriticnim putem.
Upravljanje te8nolo1ijom
- Uporaba kompjutera omogucuje vecu $leksibilnost i brzinu u proizvodnim procesima.
- 26 7computer aided design) podrazumijeva kompjuterske programe kojima se
ubrzava crtanje planova proizvoda ili usluga, te ubrzava razvoj novih proizvoda.
- 2. 7computer aided engineering8 obuhvaca koritenje kompjuterskih programa
za testiranje dizajna te izradu modela i prototipova.
- 2- 7computer aided manufacturing8 ukljucuje uporabu kompjutera za kontrolu
operacija tradicionalnih, ili elektronickih strojeva.
- 9o1oticka proizvodnja ukljucuje kompjuterizirane, unaprijed programirane,
multi$unkcionalne strojeve koji manipuliraju materijalima i objektima vreci odredene
zadatke.
- 'posobnost kompjuteriziranih strojeva da se lako prebacuju sa proizvodnje jedne vrste
proizvoda na potpuno drugaciju vrstu proizvoda naziva se fleksiilnim proizvodnim
sustavom.
Upravljanje materijalima> na9avom ili zali8ama
- *pravljanje materijalima' na1ava' skladite materijala podrazumijeva planiranje,
narucivanje, interno skladitenje te distribuciju materijala potrebnih u proizvodnji.
- Posljednjih godina pojavila su se dva zanimljiva koncepta upravljanja materijalima i
zalihama%
1. 1&7 4just in time5
2. /;P 4materials re'uirements planning5.
- :!% proizvodnja orijentirana je umreavanju dobavljaca, proizvodaca i kupaca na
nacin da se nabavlja samo onoliko koliko je potrebno za proizvodnju, a proizvodi
onoliko koliko se trai na tritu,
- 9ilj je 1&7 sustava osigurati znacajne utede u trokovima dranja zaliha, te ubrzati
isporuku i realizaciju# *riticni element 1&7 sustava je kvaliteta. U 1&7 sustav uveden
standard proizvodnje ez greaka 4zero defect-a5.
- -9+ je kompjuteriziran sustav analize i predvidanja potrebnih materijala za
proizvodnju.
- 0va najznacajnija izazova s kojima se suocavaju proizvodne i uslune organizacije
su unapredenje kvalitete i produktivnosti.
( Kvaliteta proizvoda i usluga pooljava se kada god poduzeca nadmae ocekivanja
*upaca.
- Produktivnost se ne povecava samo prisiljavanjem djelatnika da rade vie ili bolje, vec
intervencijom u sustav koji generira greke.
- produktivnost se povecava grupiranjem ljudi u timove
Upravljanje kvalitetom
- 'a stajalita potroaca kvaliteta je izvrsnost.
- Postupak izgradnje kvalitete je moguce svesti na zadovoljavanje slijedeca ) koraka:
1. identi$ikacijom karakteristika 4dimenzija5 kvalitete5.
2. utvrdivanjem standarda kvalitete.
!. razvijanjem programa kontrole kvalitete.
". izgradnjom posvecenosti 4predanosti5 kvaliteti
-/edunarodna organizacija za standarde razvila je norme 4poduzece se potvrduje kao
konkurentno i usporedivo sa standardima poslovanja medunarodno priznatih potroaca.
-Najpoznatiji su standardi%
1. &'# BFFF ( odnosa kupca i proizvodaca
2. &'# BFF1- oblikovanje i razvoj, proizvodnju i uporabu proizvoda.
!. &'# BFF2 -osiguranje kvalitete u proizvodnji i instalaciji .
". &'# BFF! - u poduzecima koja opskrbljuju proizvode nepoznatog podrijetla
). &'# BFF"-smjernice za primjenu organizacijskih, administrativnih i ljudskih $aktora
<.&'# 1"FFF - upravljanja okolinom na nekodljiv nacin
Upravljanje u2lu1ama
Upravljanje in3ormacij2kim 2u2tavima
- E$ektivno planiranje, odlucivanje i kontrola ovise o sposobnosti procesiranja
in$ormacija odnosno o e$ektima upravljackih in$ormacijskih sustava.
- *pravljacki informacijski sustavi su sustavi prikupljanja, pohrane, organizacije i
distribucije in$ormacija korisnih menaderima.
- 2rijednost in$ormacijskih resursa poduzeca zasniva se na njihovoj kvaliteti, kolicini,
pravovremenosti, pouzdanosti i sl.
- *ompjuterizacija upravljanja in$ormacijama imala je niz e$ekata na organizacije od
kojih je najznacajniji e$ekt% sposo1nost procesiranja i kreiranja dokumenata s
visokom tocnocu i s velikom brzinom.
- Najznacajnija korist proizala iz in$ormatizacije upravljackih sustava je kontinuirano
napredovanje u unapredenju per$ormansi.
- Najveci rizik upravljanja je sigurnost i zatita tajnosti i cjelovitosti podataka i
in$ormacija.