Franc Kafka - Proces

Proces je sloeno, vieslojno i najpoznatije delo Franca Kafke. Kao to je naznaeno ve

naslovom, u romanu se ne radi, o sudbini bankarskog slubenika Jozefa K. o njegovom hapenju,
njegovoj potrazi za nepoznatom mu krivicom i o njegovom pogubljenju na kraju, ve se radi o
postupku kome je on podvrgnut. Predmet romana jeste stvarnost nevidljivog suda koji svojim
prisustvom proima ceo roman...

Jednog jutra Jozefa K. bankovnog slubenika, posjetila su dvojica neznanaca i priopila mu da je
uhien, no nisu mu htjeli rei zato. No doputeno mu je da i dalje dolazi na posao i naizgled se u
njegovu ivotu nita ne mijenja. Uskoro ga telefonski obavjetavaju da je u nedjelju sasluanje.
Uputio se na danu adresu i pronaao kuu koja se ni po emu nije razlikovala od ostalih. Od kata
do kata trai Istranu komisiju pod izgovorom da trai stanovitog stolara Lanza, ali nailazi samo
na siromane stanove sa zaposlenim enama i mnogobrojnom djecom. Tek ga je na posljednjem
katu neka pralja uputila do jedne sobe. Danas mu je bio trideseti roendan.

Ustavi, Jozef K. se naao u dvorani nalik sudnici, gdje mu je sudac prigovorio da kasni cijeli
sat, no da e ga ipak posluati. Jozef K. se branio, nastojei zadobiti simpatije publike, koja na
njegovo izlaganje reagira as odobravanjem i smijehom, a as uti. I tako, odlazei iz sudnice,
Jozef K. shvati da je sam sebi oduzeo povlasticu da bude sasluan. Idue se nedjelje Jozef K.
ponovno uputio na sud, nepozvan, gdje mu ona ista pralja povjeri neke nove detalje o njegovu
sluaju, te kako je ona potpuno u vlasti suca istraitelja koji ju s pripravnikom studentom
iskoritava i nudi se Jozefu K.-u da je odvede odatle. No uto dolazi student i odvodi enu k sucu,
a Jozef K. ga ne uspijeva sprijeiti. Uskoro dolazi i sudski posluitelj i provodi Jozefa K.-a
sudom. Od atmosfere suda Jozefa K.-a spopada munina, od koje se oporavlja tek kad napusti
zgradu suda.

Zagonetnosti suda i Jozef K.-ovoj nesigurnosti pridonosi jo jedan nedolian dogaaj kada K.
susree tri ovjeka. Prepozna dvojicu gradskih straara, koji mu se poale da ih ovaj trei treba
iibati jer se on alio sucu na njih. Zbunjen prizorom K. pokuava batinaa nagovoriti da ih pusti,
no ovaj odbija i pone ih ibati, zbog ega se Jozef K. udaljava. Taj mu prizor nije izlazio iz
glave. Jozef K. sve ee nailazi na neobjanjive detalje i znakove koji upuuju na ozbiljnost
stanja u kojem se nalazi.

Jedan ga dan posjeuje stric i govori mu da bi njegov poloaj mogao natetiti itavoj obitelji te
ga uvjerava da uzme odvjetnika. Jozef K. se zaudi kad uvidi da je odvjetnik ve upoznat s
njegovim sluajem. O starom odvjetniku brine djevojka Leni s kojom Jozef K. ve pri prvom
susretu upada u udnu ljubavnu vezu. Stric ga zato prekorava jer smatra da je ''mala gadura''
sigurno odvjetnikova ljubavnica.
Jozef K.-a sve vie zaokupljaju misli o procesu. Posjete ga odvjetniku uvruju u uvjerenju
kako mora obranu preuzeti u svoje ruke, i zato K. eli ubrzati proces jer smatra da ga odvjetnik
otee. eli otkazati odvjetnika i odlui sam napraviti predstavku, no jo uvijek ne zna za to je
optuen. Sve tee obavlja svakodnevne obveze, a usto su i svi njegovi partneri upoznati s
procesom. Jedan ga tvorniar upuuje na sudskog slikara Totorellija koji zna neke pojedinosti o
Jozef K.-ovom sluaju. Jozef K. posjeuje slikara koji ga donekle upuuje u mehanizam suda.
Taj je sud vrsto uvjeren u krivicu optuenog i ne priznaje nikakve dokaze, no na suce se moe
utjecati iza lea osobnim vezama. Slikar nudi Jozefu K.-u svoje jamstvo kao pomo u sluaju.
Zbunjen slikarevim objanjenjima, Jozef K. kupuje nekoliko njegovih slika i odlazi ne
dogovorivi konkretni oblik slikareve pomoi.

Jozef K. se jedne veeri uputi odvjetniku s namjerom da mu otkae punomo, gdje mu vrata
otvara odvjetnikov klijent, trgovac Black, koji je takoer poneto nauo o Jozef K.-ovom sluaju.
uo je da se meu optuenicima pria da e Jozef K. sigurno biti osuen. Usprkos tome ustraje u
namjeri da otkae odvjetnika te se uputi u njegovu sobu, gdje ga odvjetnik optuuje da je
nestrpljiv zato to se s njim postupa isuvie dobro s obzirom na to da je optuenik. Nakon otkaza
odvjetnika K. osjea da njegov sluaj postaje sve kompliciraniji te da mu prijeti otkaz na poslu.
Jednog dana dolazi u katedralu, gdje ga neki tamniki kapelan spominje da previe trai tuu
pomo i da mu se u procesu zlo pie. Kako bi Jozef K.-u pribliio bit zakona, pria mu parabolu
o ovjeku sa sela i uvaru. U razgovoru sa sveenikom Jozef K. parabolu tumai kao
obmanjivanje ovjeka sa sela, a sud kao sustav koji se osniva na strahu. S druge strane, sveenik
mu ukazuje na dvosmislenosti, ali parabola na kraju ostaje neprotumaena, a smisao zakona kao
da izmie ljudskom razumijevanju.

Uoi Jozef K.-ova 31. roendana u njegov stan dolaze dva neobina gospodina u crnim kaputima
i cilindrima. K. je takoer u crnom odijelu sjedio kraj vrata kao da oekuje goste. Bez otpora im
doputa da ga odvedu do malog kamenoloma izvan grada. Poloie ga na kamen i jedan od
gospode zarine mu dugaak mesarski no u srce.
Kao pseto - bile su mu zadnje rijei i inilo mu se kao da e ga sramota nadivjeti.

Knjievni rod: epika

Vrsta djela: roman

Znaaj:
- Proces je roman kojim se kritizira birokracija koja je jaa od svega ljudskog i ovjeka svodi na
formular. Ne postoji ak ni sud kao institucija koja bi ovjeku pomogla i olakala mu ivot. Uz
takav sud nije mogue dosei pravdu. ovjek je neznatan u odnosu na birokratsko drutvo.
- Proces je moda povezan sa idovskim pitanjem jer kriv si, naprimer to pripada odreenoj
naciji. Moda time Kafka progovara da sluti stradanje idova u Drugom svjetskom ratu. Koju
krivicu snosi ovjek ako pripada odreenom narodu, vjeri, klasi, rasi? Moda je kroz ''Proces''
prikazana takva krivica?
- Jozef K. se, pogotovo u poetku procesa, ogoreno suprotstavlja optuiteljima. Ljudi koji se
mire s postojeim stanjem nikada ne izriu kritiku i oni su u milosti svake vlasti. Jozef K. na
poetku optuuje ak i vlast za svoju apsurdnu poziciju. Moda je on jo jedna tragina osobnost
koja zbog svojih snova i kritike mora stradati.
- Neki u romanu vide uzaludnost borbe protiv sudbine, protiv onoga to nam je predodreeno...

Stil Franca Kafke
- njegovo djelo nosi obiljeja ekspresionizma: a) zbog osjeaja straha i osamljenosti, b) zbog
toga to izrie protest drutvenog mehanizma koji ugroava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo
pokoravanje
- elementi nadrealizma vidljivi su u halucinantnim vizijama
- elementi aktualne drutvene kritike (protest protiv austro-ugarske birokracije)
- najvaniji je element svijet Franza Kafke, njegova egzistencijalna usamljenost, nemo da nae
mjesto u drutvu, da odredi svoj stav prema svijetu i religiji, njegov strah i komarske vizije
kojima je bio podloan
- Kafkin je stil jasan i jednostavan. Na Kafku su utjecali egzistencijalistiki filozofi i austrijski
psiholog Sigmund Freud.

Ideje Franca Kafke
- o besplodnosti i nemoi ovjekovoj da shvati principe i mehanizme svijeta
- o potrebi poslunosti i bezuvjetnog podreivanja vlasti
- o malim ljudima koji se pokoravaju bez pitanja i tako su uvijek u milosti vlasti, a osueni su oni
koji se bune i koji zbog svojih intelektualnih sposobnosti pokuavaju nametnuti svijetu svoje
standarde
- Kafka je za ivota bio sasvim neshvaen, a danas je jedan od najznaajnijih modernih pisaca
20. stoljea. On je pisao o ovjeku bez sigurnosti, o svijetu bez istine, o svijetu bez ljubavi i
svijetu bez pravednosti.

Proces mu vie nije izlazio iz glave. Vie puta je ve pomislio da ne bi bilo loe da sam sastavi
svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izloiti svoj kratki ivotopis i uz svaki malo vaniji
dogaaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio, treba li ovaj ili onaj njegov postupak po
njegovom shvaanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge moe navesti za taj dogaaj.
Nesumnjivo bi bilo bolje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku, koji i
onako nije besprijekoran.

Ali na Jozef K-ov grkljan padoe ruke jednog gospodina, dok mu drugi zabi no duboko u srce i
dvaput ga okrenu. Oima koje su se gasile, Jozef K. jo vidje kako se gospoda nagnuta mu nad
licem, priljubie obrazima jedan uz drugoga, promatrajui svren in...
________________________________

Franc Kafka roen je u Pragu 1883. godine, u trgovakoj jevrejskoj porodici, u
kojoj je dominirao otac, ovek despotke prirode, koji je zatevao i ostvario potpunu poslunost i
potinjavanje. Takva porodina situacija ostavila je tragove u linosti i stvaranju Franca Kafke.
U njegovoj prirodi je dvojak odnos prema sredini. U odnosu na oca i porodicu, u Kafki je tinjalo
oseanje manje vrednosti i nesgurnosti, kolebljivost, gospodarenje oevog autoriteta. U odnosu
na okolinu Kafka je bio prijatan, komunikativan, dobar prijatelj. Ova dvostruka linost, i ovaj
problem odnosa sa ocem, bitno e se odraziti na knjievno delo Franca Kafke. Na svet koji
oblikuje i na prirodu junaka kojeg stvar njegova umetnika imaginacija. Mnogo je putovao, brzo
sklapao poznanstva, imao je veliki broj prijatelja. Imao je nekoliko ljubavi ali se ni za jednu nije
vezao. Svoju teskou u odnosima sa enama Kafka e umjetniki pretoiti u lik svog junaka
Jozefa K. iz Procesa.

Prve pripovjetke objavljuje vec 1909. i od tada neprekidno pie i povremeno objavljuje
pojedinane prozne radove. Od 1902 godine pa do kraja ivota vodi prepisku sa mnogim
prijateljima, ostavivi tako bogato svedoanstvo o sebi i svom vremenu. Kafka je za ivota malo
objavio, najvei dio njegovog knjievnog opusa su djela: Razmatranja, Presuda, Preobraaj,
Seoski lekar, Umjetnik u gladovanju, Proces, Zamak, Amerika. Umro je 1924. godine od
tuberkoloze