Sibenski List, 11. Rujna 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 11. RUJNA 2014. BROJ 2646 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
S
T
R
.

5
3
STR. 8
VLASTIMIL KRATOCHVIL U IBENIKU I
NA JADRIJI SE OSJEAM KAO KOD KUE
I TO SMO DOEKALI
UREUJE SE STAZA U
PARKUMI UBIEVAC
Promjene za
bolje drutvo
ne mogu
pokrenuti
stranke,
ve mi sami
FASADA SE MORA
HITNO POPRAVITI, A
UPITNA JE I - STATIKA!?
OBROVAC NA
METERIZAMA
STR. 5
STR. 2
ibenski list
SESTRA
TERESA FORCADES:
2 aktualno
ETVRTAK, 11. RUJNA2014.
ibenskilist
Kad nai politiari otvaraju pred kamera-
ma neto to su oni sagradili istina, naim
novcem ali u svome mandatu onda u tim
povijesnim trenucima koji su prekretnica
ne fali futurizama to je sve najsuvremenije
i najmodernije, ma za 21. stoljee. Tako je i
ministar eljko Jovanovi ako ga se jo tko
uope sjea otvorio lani u sijenju na Mete-
rizama novosagraenu osnovnu kolu i tom
prilikom kazao: -Ovo je primjer kole za 21.
stoljee, kole kakvu bismo voljeli da bude u
svim dijelovima Hrvatske i nadam se da e
se kroz projekt javno-privatnog partnerstva
tekog oko 6 milijardi kuna ovakve kole vrlo
brzo poeti graditi u cijeloj Hrvatskoj.
kolu otvorili, izbore izgubili
U stvarnosti, ve se tada znalo da je ko-
la za 21. stoljee puna nedostataka ali se
o tome utjelo i sve tjeralo da je otvore to
prije za nekoliko mjeseci su bili lokalni iz-
bori, koje se nije moglo ekati s nedovrenom
kolom nedostatke emo rjeavati u hodu
- ije je otvaranje ionako kasnilo ve osam
mjeseci. Najprije je trebala biti dovrena do
travnja 2012., no kako se u nas ba nita ne
zavri u roku, kazalo se kako e biti otvorena
do poetka kolske godine, u rujnu, pa kad
se ni to nije dogodilo, onda je bilo reeno
iz tadanje - gradske uprave kako e se to
sigurno dogoditi u studenom, a na kraju
klasika nije bilo ni u studenom nego u sije-
nju 2013. godine na polugoditu, dok se aci
privremeno nastavu pohaali u O Petar
Kreimir IV. na ubievcu. Izbore su, unato
otvorenoj koli SDP i HNS izgubili naroito
su loe proli nam Meterizama a nije prolo
nego samo godinu dana poetkom veljae -
a kola za 21. stoljee poplavila je. Curilo je,
kako su govorili profesori i uenici, i iz zido-
va! To su valjda bili ti manji nedostaci kakvi
se ne primijete za lijepa vremena a ni odmah
po primopredaji. Ako je vjerovati upuenima,
fasada proputa, na njoj ima itav niz puko-
tina pa e je trebati nakon samo godinu i pol
dana renovirati ili narodski reeno, napraviti
kako bog zapovida. Zajedno s prozorskim
klupicama i okapnicama. Dilema je samo
hoe li to napraviti izvoa o svom troku
i u kojem postotku ili sama gradska upra-
va pa platiti to od onih milijun i pol kuna
garancije koje se izvoai Alkom iz Splita
i Cetina iz Trilja poloili na banku a koja
vrijedi do sijenja 2015. Ili dvije godine. O
problemima koji navodno postoje oko same
statike kole a o emu projektant i eksperti
koje je angairao Grad imaju izgleda razliite
stavove - zatrait e se i tree miljenje, pa
e i taj dio na reviziju. Inae, pregovori oko
uklanjaja propusta izmeu Grada ibenika i
izvoaa radova traju od veljae ove godine,
od ve reene poplave. Jesen je i nova sezona
kia je ve na pragu...
Bitna su samo imena
Da e ovo sa kolom na Meterizama zavr-
iti ovako kako je zavrilo, mogli su znati svi
koji su itali ibenski list. Pisali smo o tome
i to prilino usamljeno u vie navrata, jo
od prosinca 2010. godine. Glavna tema jed-
nog od brojeva iz tog mjeseca bila je Alcom
i Cetina bez natjeaja dobivaju 3,8 milijuna
kuna. A kad stvar tako pone izlicitira se
najnia cijena, 23 milijuna kuna, a onda se
iz sredstava za drugu fazu, procijenjenu na
13 milijuna kuna, izvoau bez natjeaja
plati 3,8 milijuna kuna, preko aneksa, za
dodatne radove na ureenju okolia onda
nije nikakvo udo da ovako zavri. Ovi na
vlasti tvrdili su da izmiljamo i vodimo protiv
njih kampanju, a oporbu tada HDZ ta
tema nije zanimala. Nisu podravali ak ni
Novicu Ljubiia koji je jedini o njoj poku-
avao bezuspjeno - otvoriti raspravu na
tadanjem Gradskom vijeu. No, zato su se
svi raspitoljili kada se trebalo igrati ustaa
i partizana i odluiti kako e se kola zvati
Vinka Nikolia, Mate Bujasa ili dr. Franje
Tumana. To je bitno, a to da nam djeca ne
gacaju po vodi...
PIE: ZDRAVKO PILI
Sve to je gradske vijenike zanimalo oko
O Meterize je hoe li se zvati po 'ustaama'
ili 'partizanima'. Zato e nam djeca i ovu
jesen sjediti u - poplavljenim uionicama!
GOVOREI OTVORENO
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
Pjeaka staza na ubievcu
u duini od 1,5 kilometar koja
vodi od djejeg igralita preko
vidikovca do betoniranog puta
prema vrhu Kamenara, uskoro
e biti ureena. Radovi bi trebali
biti gotovi do kraja mjeseca, a u
iznosu od 322 000 kuna financira
ih Grad ibenik.
-Kao to smo obeali na jed-
nom od naih hodajuih kolegija,
poinjemo se baviti park-umom
na ubievcu, kako njezinim do-
njim dijelom s djejim igralitima,
tako i sjevernijim dijelom, tj. et-
nicom s vidikovcem. Taj je prostor
zaboravljen i devastiran i sada mu
pokuavamo vratiti izvorni oblik.
Iako cijeli ivot ivim u ovom gra-
du sada sam prvi put na etnici,
to govori koliko svi zajedno dri-
mo do onoga to imamo. Siguran
sam da e po zavretku radova
nai sugraani vidjeti kakva je
ovo blagodat i kakve potencijale
ibenik ima - kazao je ibenski
gradonaelnik eljko Buri.
etnica u zatienom
krajobrazu
No, za razliku od Buria koji je
tek sada otkrio etnicu, mnogim
ibenanima ona ni do sada ni-
je bila nepoznata. Svakodnevno
njome: od djejeg igralita i trim-
staze, preko tzv. jame do vidikov-
ca i dalje prema betonskom putu
i vrhu Kamenara eu se mnogi
umirovljenici, ljubitelji prirode i
svjeeg zraka, rekreativci, vlasnici
pasa Svi oni, nesumnjivo, po-
zdravit e ureenje staze koja e u
novom izdanju zasigurno privui
i nove etae. etnica se nalazi u
zatienom krajobrazu Gvozdeno-
Ureuje se staza za etae u umi na ubievcu
Pjeaka staza na najvioj
toki dobiva i mali vidikovac
ibenskilist aktualno 3
Ureuje se staza za etae u umi na ubievcu
Pjeaka staza na najvioj
toki dobiva i mali vidikovac
vo-Kamenar kojim upravlja upa-
nijska javna ustanova Zatiene
prirodne vrijednosti, a ravnate-
ljica Anita Babai Ajduk istie
kako je ustanova jo prije izradila
projekt ureenja te staze.
Prva faza obuhvatila je uree-
nje vidikovca i postavljanje info
ploa, no nakon toga se stalo.
-Nismo imali novca da nakon
vidikovca nastavimo dalje, ali je
sada Grad ibenik prihvatio da
financira drugu fazu, to jest ure-
enje staze.
Sanacija
kamenih rubnika
Projekt ne obuhvaa ureenje
djejeg igralita, to pripremaju u
gradskoj upravi. No naa usta-
nova ima projekt i za ureenje
betoniranog puta od HEP-ove
trafostanice do bunkera na vrhu
Kamenara. To podrazumijeva i
skidanje tog betona i to je skuplji
projekt, ali je on i dalje aktivan pa
se i o tomu razgovara s gradskom
upravom istie Babai Ajduk.
Radovi koji su u tijeku obuhva-
aju sanaciju staze i kamenih rub-
nika te postavljanje novih tamo
gdje nedostaju. Ureuje se i ste-
penite te betonske klupe na koje
e se postaviti hrastove preke za
sjedenje. Na najvioj toki staze
napravit e se i mali vidikovac.
Projekt ureenja staze koja vodi od djejeg
igralita preko tzv. jame i vidikovca do
betonskog puta prema vrhu Kamenara,
izradila je upanijska JU Zatiene prirodne
vrijednosti. Radove u vrijednosti od
322 000 kuna financira pak Grad ibenik i
trebali bi biti dovreni do kraja rujna
Anita Babai Ajduk
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
4 aktualno
ibenskilist
Nakon osam godina izgrad-
nje kolske sportske dvorane uz
zgradu Osnovne kole ista Veli-
ka, s duim i kraim prekidima,
17. travnja ove godine obavljena
je primopredaja tog velebnog
zdanja izmeu naruitelja, Mi-
nistarstva regionalnog razvoja i
fondova EU i korisnika, Osnov-
ne kole ista Velika. Zapisnik o
primopredaji radova potpisali su
Lili Mekterovi Rui iz resornog
ministarstva i Marijan Belamari,
ravnatelj kole te predstavnici
Nadzorne slube, izvoaa ra-
dova i Grada Vodica. I sve bi bilo
divno i krasno da su uenici po-
tom odmah mogli u dvorani odr-
avati satove tjelesne kulture, a
sportai treninge i utakmice. Nije
se moglo, jer trodijelna dvorana
nije opremljena, a otvoreno je
pitanje bilo i tko e je opremiti.
Ministarstvo, upanija kao osni-
va kola, Grad Vodice ili netko
trei. Dvorana je, podsjetimo, u
cijelosti izgraena dravnim nov-
cem, ali njezino opremanje, koje
je procijenjeno na oko 300.000
kuna, resorno ministarstvo nije
prihvatilo, uz obrazloenje da je
drava u dvoranu uloila vie od
11 milijuna kuna, da nema vie
sredstava za tu namjenu, te da
bi se za opremanje trebale po-
brinuti regionalna i lokalna sa-
Prema podacima s kojima ras-
polae upanijska Turistika za-
jednica u prvih osam mjeseci ove
godine, na podruju nae upanije
boravio je 645.861 domai i strani
gost. Ostvareno je 4.159.000 no-
enja, to je za dva posto vie dola-
zaka, i jedan posto manje noenja
u odnosu na isto razdoblje lani.
Najvei rast turistikog prometa,
meu mjestima na obali, u tom
razdoblju zabiljeila je Rogoznica,
koja je svojevrsno iznenaenje ove
turistike sezone, gdje su ostvare-
na 60.693 dolaska to je za 8,83
posto vie nego lani, te 438.288
noenja to je za gotovo pet po-
sto vie nego u istom razdoblju
2013. godine. Na drugom mjestu
po rastu je grad ibenik koji je
OPREMANJE DVORANE Kad ne moe drava mora upanija i Grad Vodice!
Dvorana koja od otvorenja u travnju nije u funkciji
mjeseno plaa tri tisue kuna samo za struju!
-upanija kao osniva
kole ne moe u cijelosti
preuzeti obavezu
opremanja i odravanja
sportske kolske dvorane,
jer dvorana u istoj Velikoj
prelazi standarde kolske,
budui da je trodijelna i
u tom sluaju je u cijelu
priu nuno ukljuiti i Grad
Vodice, kae upan Goran
Pauk.
mouprava, jer nisu sudjelovale u
financiranju izgradnje. Poela je i
nova kolska godina a uenici jo
ne mogu u dvoranu na tjelesni.
Pauk: Dogovorit emo se
Ostalo je otvoreno i pitanje
odravanja dvorane, jer neovisno
to nije u funkciji mjeseno treba
platiti 3000 kuna za tzv. angai-
ranu snagu, odnosno za odra-
vanje elektrinog i vodovodnog
prikljuka. To, kako doznajemo,
za sada plaa upanija. to se
opremanja tie i s tim se poelo,
ali nije sve jo definirano do kraja
izmeu upanije i Vodica.
-I danas smatram ba kao
to sam rekao i u travnju nakon
primopredaje da je investitor,
dakle drava, trebao financirati
i opremanje dvorane, jer to je i
planirano projektom. No to je tu
je, oito je da moramo sami. u-
panija kao osniva kole ne moe
u cijelosti preuzeti obavezu opre-
manja i odravanja sportske kol-
ske dvorane, jer dvorana u istoj
Velikoj prelazi standarde kolske,
budui da je trodijelna i u tom
sluaju je u cijelu priu nuno
ukljuiti Grad Vodice. Razgovo-
ri su u tijeku i mislim da emo
postii dogovor oko financiranja
opreme, a to se odravanja tie
o tomu emo morati potpisati
sporazum. Ne moe se sav teret
prenijeti na osnivaa kole, ve
u tomu treba sudjelovati i grad
iji e se sportski klubovi koristiti
dvoranom, rekao nam je Pauk.
Juriev Martinev: Ne
bjeimo od obveza
Gradonaelnica Vodica Bran-
ka Juriev Martinev kae da
dvorana za potrebe kole mora
biti opremljena i stavljena u funk-
ciju, te da e Grad sudjelovati u
pronalaenju najboljeg rjeenja
za dodatno opremanje dvorane
za klupske sportove, te u njezi-
nom odravanju.
-Dvorana koja je u cijelosti
izgraena novcem iz dravnog
prorauna i namijenjena je ne
samo za odravanje tjelesnog od-
goja uenika Osnovne kole ista
Velika, ve i za klupske sportove,
mali nogomet, rukomet, odbojku
i koarku. U njoj se mogu odra-
vati i utakmice profesionalnih
sportskih liga, a sve moe pratiti
publika na tribinama koje imaju
500 sjedeih mjesta. U kontaktu
smo sa upanijom, sastajemo se
i razgovaramo o ovoj temi, Grad
Vodice ne bjei od svojih obveza
i sve emo rijeiti u hodu, rekla
nam je vodika gradonaelni-
ca. Podsjea da je gradska vlast
i prije 'uskakala' kad bi zapelo
oko dvorane. Tako je iz grad-
skog prorauna plaeno uree-
nje okolia dvorane, iako je i to
kao i opremanje bila obaveza
investitora.
-Kako je bilo problema s fi-
UPANIJSKI TURISTIKI BAROMETAR u prvih osam mjeseci dva posto vie dolazaka i jedan posto manje noenja
Najvei rast turistikog pometa u
Rogoznici i ibeniku - minus u Vodicama
uspjeno okonao osmomjeseno
razdoblje, sa 7,63 vie dolazaka i
2,43 posto vie ostvarenih noenja
nego lani, odnosno 173.690 dola-
zaka i 879.079 noenja.
Imperijal i Punta radili
smanjenim kapacitetom
-Znatan porast ostvarile su i
manje destinacije meu kojima je
Skradin sa 56 posto vie dolazaka
i 45 posto vie noenja, Drni sa
34 posto vie dolazaka i 46 posto
rasta broja noenje. Vodice, koje
su nakon ibenika naa najvea
turistika destinacija, nisu niti u
kolovozu uspjele pokriti minus
koji ih prati od poetka godine,
kae eljana iki, direktorica
upanijske Turistike zajednice.
Vodice su u tom razdoblju
ostvarile 148.166 dolazaka to
je minus od etiri posto u odno-
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
MANJE NIJEMACA, A NAJVEI
PORAST SLOVENACA
-Kad govorimo o naim temeljnim
tritima vidljivo je da je u prvih
osam mjeseci u odnosu na lani pad
s njemakog trita za tri posto u
dolascima, te pet posto u noe-
njima. Najvei rast biljeimo kod
Slovenaca, 11 posto u dolascima i
noenjima. eha je manje za jedan
posto, Poljaci su u porastu za etiri
posto u dolascima i jedan u noe-
njima, Slovaka je bilo pet posto
vie i ostvarili su jedan posto vie
noenja. Poljaka je bilo etiri posto
vie u dolascima i jedan posto vie u
noenjima. I na kraju, Talijana je po
broju dolazaka bilo na razini prole
godine, ali su ostvarili devet posto
manje noenja. Ogroman rast od
stotinu pa do tristo posto biljeimo
s novih trita kao to je Republika
Koreja i Kina, ali u ukupnom udjelu
je to mala stavka, kae iki.
KATARINA RUDAN
IBENIK
Goran
Pauk
MARIJA LONAR
IBENIK
ibenski gradonaelnik eljko
Buri poslao je ultimatum splitskoj
tvrtki Cetina, izvoau radova na
O Meterize! Do kraja tjedna Ce-
tina mora pismeno dostaviti deta-
ljan plan, s rokovima, dinamikom
radova i trokovnikom sanacije ot-
krivenih propusta zbog kojih kola,
izmeu ostalog, prokinjava i plavi
kod svake malo vee kie. U pro-
tivnom, priprijetio je Buri, Grad
ibenik aktivirat e 1,4 milijuna
bankovnog jamstva te e angai-
rati drugu tvrtku koja e otklonili
nedostatke. Cetina je, naime, tre-
bala jo tijekom ljeta sanirati sve
nedostatke, meu kojima su svaka-
ko najvee pukotine na fasadi. Ali
to se nije dogodilo, a u meuvre-
menu otkriveno je i kako postoje
problemi u statici kole.
Grad e aktivirati
bankovno jamstvo
Iz gradske uprave sada tvr-
de kako vie nema poputanja i
gledanja kroz prste! kola mora
biti sanirana do 15. sijenja idue
godine do kada traje jamstvo, jer
bi svi radovi nakon tog roka pali
na teret gradskog prorauna, a to
se eli izbjei, rezolutni su u grad-
skoj upravi.
Problemi na zgradi O Meteri-
ze, koja je s radom poela u sije-
nju 2013. godine i kotala je vie
od 50 milijuna kuna, u javnosti su
se otkrili jo zimus. Kino nevrije-
me potopilo je tada niti godinu
dana tada staru kolu. Voda je
prodirala kroz zidove te su popla-
vila prizemlje i sportsku dvoranu.
No, taj je problem za sobom po-
vukao i druge. Na poduem po-
pisu nala se i neujednaena boja
te mreaste pukotine na fasadi.
Uoeno je takoer i kako se voda
zadrava na nekim parapetima
terasa ili se slijeva niz fasadu. U
unutranjosti zgrade primijeene
su manjkavosti poput neravno
postavljenog linoleuma, otee-
ne keramike, a plastine kvake
na vratima stalno su pucale. Pro-
blema je bilo i s otvaranjem nekih
prozora te ulaznih vrata. Zapalio
se i jedan radijator, a svjetlarnik je
putao vodu.
Zbog svega toga Grad ibenik,
koji je ujedno i investitor, u vie
je navrata traio od izvoaa da
rijei sporne detalje. Iako su neke
stvari u meuvremenu popravlje-
ne, svi problemi do poetka nove
kolske godine nisu rijeeni. to-
vie, nakon to je Grad ibenik
uoi ljeta angairao tim vjetaka
otkrili su se i neki novi. Meu
njima i problem statike zgrade.
No, situacija nije alarmantna i si-
gurnost djece nije ugroena, tvrdi
proelnica za drutvene djelatno-
sti Mirjana uri.
-S izvjeem vjetaka upoznat
je izvoa radova, tvrtka Cetina,
projektant Dinko Kovai i Mat-
ko Drinkovi koji je radio nadzor.
Od njih je zatraeno pismeno
oitovanje na nalaz vjetaka, no
svi oni tvrde da nisu odgovorni za
propuste. Odgovornost prebacuju
jedni na druge. Zato su predstav-
nici Grada i izvoaa proli tje-
dan, prije poetka kolske godine
ponovo obili kolu, tu odrali
sastanak te jo jednom pregle-
dali mjesta na kojima su uoeni
nedostaci. Nakon toga zatraeno
je da izvoa u najkraem roku, tj.
do kraja ovog tjedna dostavi pisa-
ni prijedlog sanacije, poetak i rok
zavretka otklanjanja svih nedo-
stataka, s naglaskom da dostavi
i dokument iz kojeg e biti jasno
na koji e se nain sanirati najzah-
tjevniji nedostatak - pukotine i bo-
ja fasade. U sluaju da izvoa ne
dostavi prihvatljivo rjeenje kojim
bi se otklonili u potpunosti svi ne-
dostaci, Grad ibenik je spreman
aktivirati bankovnu garanciju i an-
gairati drugog izvoaa radova
objanjava uri.
Novi projekt za slivnu vodu
Kada je rije o statici, dodaje
uri, problem je nastao kada su
vjetaci konstatirali kako su neki
izrauni statike zgrade pogreni.
Tu primjedbu u potpunosti je od-
bacio projektant statike tvrdei
kako pogreka ne postoji te da
je cijeli projekt proao reviziju.
Tu zavrzlamu u gradskoj upravi
pokuat e otkloniti, traei tree
miljenje.
-Angairat emo nove, ugled-
ne strunjake na tom podruju
poruuje uri. Priznaje takoer
kako je vjetaenje otkrilo i kako
je nagib terena oko kole takav
da sva voda otjee prema zgradi.
No, rjeenje tog problema morat
e priekati sljedeu godinu. Nai-
me, da bi se to uklonilo trebat e
napraviti novi projekt, a za to e
se novac moi osigurati tek u pro-
raunu za 2015. godinu, kazala je
uri.
Dvorana koja od otvorenja u travnju nije u funkciji
mjeseno plaa tri tisue kuna samo za struju!
nancijama, uskoili smo jer bez
ureenog okolia dvorana nije
mogla dobiti uporabnu dozvolu,
kae Juriev Martinev.
Belamari: Strpljenje se
isplatilo
Od ravnatelja kole Marijana
Belamaria doznajemo da su se
stvari ipak pokrenule s mrtve
toke, neovisno o nepotpisanom
sporazumu i postizanju kona-
nog dogovora izmeu upanije
i Grada.
-Oprema za potrebe kol-
ske dvorane, ija je vrijednost
106.000 kuna, kako nam je obe-
ao dobavlja GHIA Sport, stie
za nekoliko dana i to plaa osni-
va kole, dakle upanija. Vje-
rujem da e nai uenici do kraja
mjeseca satove tjelesne kulture
imati u dvorani. to se tie preo-
stale opreme koja je potrebna za
dvoranu i odravanje, na upa-
nijskoj i gradskoj vlasti je da se
dogovore. Bili smo strpljivi i nae
strpljenje se sve ove godine ispla-
tilo, pa vjerujem da e na kraju
sve biti dobro, kazao je Belama-
ri. S obzirom na to da je nakon
provedenog javnog natjeaja za
kompletno opremanje dvorane
najpovoljniji ponua dao cijenu
od 250.000 kuna, ostaje da bi
gradski oci Vodica trebali osigu-
rati 144.000 kuna za profesional-
no opremanje trodijelne sportske
dvorane.
UPANIJSKI TURISTIKI BAROMETAR u prvih osam mjeseci dva posto vie dolazaka i jedan posto manje noenja
Najvei rast turistikog pometa u
Rogoznici i ibeniku - minus u Vodicama
su na isto lanjsko razdoblje, te
881.488 noenja to je pad od est
posto. Prema rijeima direktorice
iki, a takvo je miljenje i Anite
Franin Pearice, najvei razlog
padu lei u hotelima u predste-
ajnom postupku, Imperijalu i
Punti, koji nisu radili u zimskim
mjesecima, a kad su svoja vrata
otvorili radili su sa znano smanje-
nim kapacitetom.
-U padu od jedan do pet posto u
noenjima i dolascima su i Murter,
Jezera, Betina, te Knin u dolascima.
Ostale destinacije su ostale na razini
prologodinjeg turistikog prome-
ta. Na ukupan zbir podataka kad je
rije o ostvarenim noenjima na po-
druju nae upanije ne bi previe,
na primjer, utjecalo 10.000 noenja
manje u Kninu, ali 50.000 noenja
manje u Vodicama i te kako u ko-
nanici utjee na ukupni pokaza-
O METERIZE: U novu kolsku godinu sa staro - novim problemima
Pukotine na fasadi
jo nisu popravljene,
a sada su otkriveni i
problemi u statici kole
- S izvjeem vjetaka upoznat sje izvoa radova, tvrtka Cetina, projektant Dinko
Kovai i Matko Drinkovi koji je radio nadzor. Od njih je zatraeno pismeno oitovanje
na nalaz vjetaka, no svi oni tvrde da nisu odgovorni za propuste. Odgovornost
prebacuju jedni na druge. Zato su predstavnici Grada i izvoaa proli tjedan, prije
poetka kolske godine ponovo obili kolu, tu odrali sastanak te jo jednom
pregledali mjesta na kojima su uoeni nedostaci veli Mirjana uri iz gradske uprave
telj,
obja-
njava iki.
Zborno gledajui, u hotelima na
podruju upanije ostvareno je
166.128 dolazaka i 704.634 noe-
nja, to je za jedan posto manje u
dolascima i pet posto u noenjima.
Neovisno o loim vremenskim pri-
likama koje su nas pratile cijelo vri-
jeme, kampovi ipak nisu podbacili.
U njima je boravilo 108.379 gostiju
koji su ostvarili 732.678 noenja. To
je u odnosu na isto razdoblje lani
rast od tri posto u dolascima, dok
su noenja na istoj razini. I privatni
sektor, koji u ukupnoj strukturi ima
vie od 50 posto, proao je relativno
dobro. U tom segmentu ostvareno
je 322.046 dolazaka i 2.257.251 no-
enje, to je za gotovo jedan posto
vie u dolascima, te oko tri posto
manje u noenjima.
KOLOVOZ
PREMAIO LANJSKE
REZULTATE
Za razliku od prethodnih mjeseci
kolovoz je, gledajui zbirne podatke,
bio uspjeniji od lanjskog. Ostvareno
je 253.512 dolazaka domaih i
stranih gostiju to je za est posto
vie nego lani, te 1.808.393
noenja to je poveanje
od dva posto.
Branka
Juriev
Martinev
Marijan
Belamari
6 aktualno
ibenskilist
Ima, naalost, sjeanja koja s
vremenom zastarijevaju, ali ono
to vee ljude koji su prije mnogo
godina zajedno sjedili u kolskim
klupama, ini se da je trajno. Tako
je bilo i sa 45 bivih maturanata
ibenske gimnazije koji su se u
zajednikom druenju nali u
mirnome Zatonu, u tamonjem
restoranu 'Porat' na obiljeavanju
50. godinjice otkako su poloili
'ispit zrelosti'.
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Bogatim programom tijekom
rujna ibensko-kninska upani-
ja e, zajedno s udrugama pro-
isteklim iz Domovinskog rata te
gradovima ibenikom, Vodica-
ma, Skradinom i Drniom, ali i
opinama Unei i Rogoznica,
obiljeiti 23. godinjicu rujanske
bitke za ibenik.
Sauvati od zaborava
-ibensko-kninska upanija
obiljeava 22. rujna kao Spo-
mendan Rujanskog rata, datum
kada je 1991. godine obranjen
ibenik i stvoreni uvjeti za ko-
ZLATNU OBLJETNICU 50 godina mature obiljeila skupina ibenskih gimnazijalaca koji su maturirali 1963./64.
Nakon pola vijeka opet u Portu
Jedan od organizatora skupa
Tome Mileta, kae: 'Te godine
ukupno nas je u tri zavrna ra-
zreda maturiralo nas 90. Nakon
toga svi smo poli svojim ivot-
nim putovima, ovdje u ibeniku,
po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje.
Sastajali smo se do sada svakih
deset godina i evo stigli do zlat-
noga jubileja. ini mi se da emo
jedni druge ovaj put iznova pre-
poznavati.
Cijelo popodne
proveli su uz
objed i ugodno
druenje na te-
rasi restorana
'Porat' gdje ih
je zabavljao
poznati iben-
ski glazbeni
sastav 'Stari
prijatelji'
Na ovogodi-
njoj sredinjoj
sveanosti, po
prvi put, bit
e organiziran
mimohod svih
postrojba koje
su sudjelo-
vale u obrani
ibenika. Bra-
nitelji s ratnim
zastavama
proetat e
od spomenika
na Baldekinu
do Tvrave sv.
Mihovila
RUJANSKI RAT Bogat program obiljeavanja bitke za ibenik
Na ibenskom mostu
propao je san o Velikoj Srbiji!
nano osloboenje Hrvatske. Na
taj nain elimo sauvati dosto-
janstvo Domovinskog rata i ivih
sudionika i pobjednika tog istog
rata, a iznad svega odati poast
svima koji su poloili svoj ivot
u Domovinskom ratu. Rujanski
ratni podvig bio je prekretnica
ne samo za ibenik, ve i za i-
tavu Hrvatsku. U ibeniku, na
ibenskom mostu propao je san
o Velikoj Srbiji. Upravo u spomen
na te dane, u rujnu prigodnim
dogaanjima u naoj upaniji
elimo sauvati od zaborava da-
ne ponosa i slave, ali i ispriati
slavnu povijest stvaranja i obrane
domovine generacijama roenim
nakon Domovinskog rata - kazao
JOKOELAR
redakcija@sibenski-list.hr
IBENIK
Nakon Skradina, gdje se tako-
er slavi na osobit nain, i u ibe-
niku je, u crkvi Gospe van Grada,
obiljeena svetko-
vina Male Gospe,
roenja Blaene
Djevice Marije,
nositeljice mira i
ljubavi, temelja
vjere kranske,
maj ke naega
Spasitelja Isusa
Krista. Sveanost
je poela procesi-
jom oko perivoja
pred crkvom s ve-
likom Gospinom
slikom, sveenici-
ma i brojnim vjer-
nikim pukom.
Sveano euha-
ristijsko slavlje na
otvorenom pro-
storu uz crkvu, prepunom vjer-
nika predvodio je biskup ibenski
mons. Ante Ivas sa upnikom u-
pe Varo fra Filipom Milanoviem
i drugim sveenicima biskupije i
provincije Presvetog Otkupitelja.
Biskup Ivas je u pozdravu puku
izrazio svoju radost to je upravo
toga dana na Gospin blagdan,
8. rujna velik broj djece u naoj
domovini sjeo u klupe u novoj
kolskoj godini.
Ta djeca i taj doga-
aj, kazao je, dar
su naoj Velikoj
Majci za njezin ro-
endan, jer ona su
plod naih obitelji
iju opstojnost
moramo uvati
zajedno s naom
Gospom od svih
nasrtaja i opasno-
sti sa strane.
S tim u vezi i-
benski je biskup
izrekao kritike
onima koji danas
i u naem drutvu
omalovaavaju
na kranski du-
hovni ivot, u nastojanju da u nj
proture odvraanje ljudi od 'na-
zadnjake' Crkve ovoga naroda i
da mu nametnu neke strane ide-
ologije.
ZLATNU OBLJETNICU 50 godina mature obiljeila skupina ibenskih gimnazijalaca koji su maturirali 1963./64.
Nakon pola vijeka opet u Portu
Meu poznatijim slavljenicima
bili su: Krasnodar Rora iz svijeta
nogometa, iz lijenike struke,
dr. Zoran ala, dr. Ivo Miura, dr.
Mate Vudrag, pravnica Vera Be-
go, iz kulture Branko Lovri Ca-
parin, Zoran Markovi, oni koji su
za tu prigodu doli iz inozemstva
i drugi. Zavrne godine u iben-
skoj gimnaziji direktor im je bio
prof. Ivo livakovi, a razrednici
prof. Rina Guberina, Vesna Mra
i Branka Novai Budanko. Svoj
su susret obiljeili zajednikom
fotografijom na zatonskoj rivi
kraj spomenika morskoj medvje-
dici, simbolu Mediteranskih igara
1979. u kojima je Zaton bio vaan
veslaki punkt.
Cijelo popodne proveli su uz
objed i ugodno druenje na tera-
si restorana 'Porat' gdje ih je za-
bavljao poznati ibenski glazbeni
sastav 'Stari prijatelji'. J..
Obiljeen blagdan Male Gospe
Procesija i misa
ispred Gospe
vanka Grada
ibenski je biskup
izrekao kritike
onima koji danas
i u naem drutvu
omalovaavaju
na kranski
duhovni ivot,
u nastojanju
da u nj proture
odvraanje ljudi
od nazadnjake
Crkve
RUJANSKI RAT Bogat program obiljeavanja bitke za ibenik
Na ibenskom mostu
propao je san o Velikoj Srbiji!
27 minuta, zvuk sirene oglasio je
prestanak zrane opasnosti u i-
beniku nakon to je dan ranije u
popodnevnim satima osloboen
ibenski most.
Petrina: Ne zaboravljamo
generala Petkovia
-ibenik zasluuje epitet he-
rojskog grada zbog svega to je
napravljeno u rujanskom ratu.
Nisam ba siguran da je taj ui-
nak relevantno valoriziran od
strane grada - rekao je ibenski
gradonaelnik eljko Buri.
Na ovogodinjoj sredinjoj sve-
anosti, po prvi put, bit e orga-
niziran mimohod svih postrojba
koje su sudjelovale u obrani i-
benika. Branitelji s ratnim zasta-
vama proetat e od spomenika
na Baldekinu do Tvrave sv. Mi-
hovila:
-Pozivam sve branitelje da se
pridrue proslavi obiljeavanja
rujanskog rata. Na taj nain emo
pokazati da nas ima i da drimo
do sebe. Takoer, elimo kazati
da ne zaboravljamo generala Mi-
livoja Petkovia, tadanjeg zapo-
vjednika 113. brigade. Petkovi
trenutano eka suenje u Haa-
gu. I ovom prigodom pozdravlja-
mo generala Petkovia i elimo
mu sve najbolje - zakljuio je Lu-
ka Petrina, predsjednik ibenske
Udruge hrvatskih dragovoljaca
i veterana Domovinskog rata.
je Goran Pauk, ibensko-kninski
upan.
Obiljeavanje Spomendana
Rujanskog rata poinje kome-
moracijom kod spomen-kria
na Velikoj Glavi, kao sjeanja na
11. rujna 1991. godine kada su u
tom mjestu u skradinskom zale-
u poginuli prvi pripadnici 113.
ibenske brigade.
Inae, svake godine sredinja
sveanost obiljeavanja rujan-
ske bitke za ibenik odrava se
u drugom gradu. Ove godine
domain je ibenik, a idue go-
dine bit e Vodice. Sredinja sve-
anost bit e odrana u utorak
23. rujna. Naime, na taj datum
prije 23 godine, tono u 11 sati i
ibenani tekomogubiti sloni i okostvari okokojihnikakone bi treba-
lo biti prijepora - a to je ibenski rujanski rat. Oko organizacije proslava
obiljeavanja tih slavnih dana ibenske povijesti gotovo uvijek je bilo
nesuglasica. Tako se znalo dogaati da ibenik ima paralelne proslave.
Sreom, tavremenasuiznas. Ali, trzavicajouvijekima. Otomesvjedoe
i rijei BrankaSmreka, predsjednikaibenskeUdrugehrvatskihbranitelja
lijeenihodPTSP-a:
-Svake godine sve manje branitelja dolazi na proslavu te rujanske bitke.
I ove godine e braniteljabiti manje negolani, iakose nadamdaubiti u
krivu. To dovoljno govori o nama kao organizatorima. Pa, i ove godine e
sveanostuVodicamabiti spektakularnijaodoneuibeniku. Nadalje, mo-
ramosezapitati kolikovodimoraunaoivimbraniteljimai stradalnicima
Domovinskograta. Otomodnosunajboljesvjedoi estitka kojujezaOlu-
juuputiovodiki branitelj koji jepoiniosamoubojstvo- rekaojeSmrek
BRANKO SMREK:
SVAKE GODINE
SVE MANJE
BRANITELJA
NA PROSLAVI
8 aktualno
ibenskilist
MARIJA LONAR
panjolska benediktinka,
Katalonka, 48-godinja sestra
Teresa Forcades radikalna je
kritiarka kapitalizma, profita i
izrabljivanja radnika. U Hrvat-
sku prvi je put dola kao goa
ibenskog Festivala alternative
i ljevice (FALI). Zovu je najra-
dikalnijom redovnicom i novom
ikonom europske ljevice, a zbog
onog za to se zalae reagirali su
i neki biskupi koji su traili da joj
se zabrane javni istupi. Zaredila
se prije 14 godina. Studirala je
medicinu u panjolskoj i Ame-
rici, a na Harvardu je magi-
strirala teologiju. Neposredna
i jednostavna u komunikaciji,
ova, vjerojatno jedina, asna
sestra u hlaama nikoga tko
je slua ne ostavlja ravnodu-
nim. Pozornost javnosti prvi
je put na sebe skrenula kada
se glasno pobunila protiv
farmaceutskih tvrtki i histe-
rije koju su one poticale oko
cjepiva i svinjske gripe.
Zato ste protiv kapita-
lizma? Je li mu alternati-
va socijalizam i ako jest,
kakav?
-U povijesti ljudskog
roda ne bih uzela nijedan
sistem kao alternativu
kapitalizmu, ali to nipo-
to ne znai da je kapi-
talizam najbolji. Ono to
mi, naime, trebamo, jest
neto posve novo, ne-
to posve drugaije od
ovog to smo dosad
imali priliku vidjeti.
Iako se izjanjavam
kao antikapitalistica,
to ne znai da moje ide-
alno drutvo treba voditi
nekakav centralni komitet.
Nisam zagovornica centralizi-
rane ekonomije, pa tako, jasno,
ne volim ni ono to je postoja-
lo u Sovjetskom Savezu. Tri su
toke moje kritike kapitalizma.
Kapitalizam govori o slobodi, ali
u stvarnosti ona ne postoji za ve-
inu ljudi, ve se favoriziraju eko-
nomski interesi manjine nautrb
veine. Iako se protivim kapita-
listikom poduzetnitvu nisam
Intervju tjedna
SESTRA TERESA FORCADES Benediktinka i ljeviarka
protiv privatnog vlasnitva, pri-
vatne inicijative i poduzetnitva.
Primjerice, ja sam benediktinka
i ivim s jo 35 sestara u samo-
stanu u Montserratu gdje imamo
malu prodavaonicu keramikih
proizvoda koje same izraujemo.
U tom smislu i mi smo poduzet-
nice. U tome ne vidim problem,
ali problem jest to kapitalizma
tei ostvarenju maksimalne eko-
nomske dobiti, profita. To je dru-
ga toka moje kritike.
Izrabljivaki kapitalizam
Kapitalizam tjera ljude da ra-
de sve vie i vie kako bi profit
bio sve vei i vei. To je nepri-
hvatljivo. Novac mora sluiti o-
vjeku da bi mogao ivjeti, a ne da
se profit nagomilava u rukama
manjine. Taj se novac mora vra-
ati u drutvo za njegovo unapre-
ivanja i nadogradnju. Bitno je
da stvari koje se proizvode nisu
bolje zato to donose vie novca,
ve su bolje jer pridonose boljem
drutvu. To je bitna razlika. Da-
nas proizvodi imaju ugraen rok
uporabe. Printeri su, primjerice,
programirani da nakon 10 000
printanih listova vie ne rade.
Ako ga elite popraviti, kau vam
da se to ne isplati i da je jeftinije
kupiti novi. I to se dogaa dalje?
Hrpe smea samo rastu! Afrika je
puna takvog smea.
Trea toka moje kritike odno-
si se na pitanje dostojanstva rada
i radnika. Jedna je stvar prodava-
ti predmete, stvari, a druga kada
se prodaje neiji kapacitet za rad.
ovjek se ostvaruje svojim radom
i zato je on neodjeljiv od ovjeko-
va dostojanstva. Zato se i ne mo-
e kupiti. Meutim, kapitalizam
pretvara radnike u objekt, kako
je to jo Marx zakljuio. A ako u
zajednikom poslu kapitalist do-
bije 1000, a radnik jedan euro, to
je izrabljivanje.
Tvrdite kako samo radikalne
promjene mogu osigurati bo-
lje i pravednije drutvo? Jesu
li te promjene postepene ili ih
donosi brzi, radikalni zaokret?
-Neke od promjena moraju
se dogoditi odmah. Primjerice
izlazak iz NATO saveza. pa-
njolska izdvaja jako puno novca
Promjene za bolje drutvo ne
mogu pokrenuti sadanje politike
stranke, ve civilno drutvo
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
SESTRA TERESA FORCADES Benediktinka i ljeviarka
za vojsku i oruje koje plaa po
cijelom svijetu. Velik problem
je dug bankama i treba odmah
pokrenuti njegov otpis i reviziju.
Pogledajte panjolsku. Novac iz
Sredinje europske banke ne ide
izravno panjolskoj vladi, nego
sjeda na raun neke banke uz
proviziju do jedan posto, a onda
ga ta banka s provizijom od 6 po-
sto daje panjolskoj vladi. Sve to,
zapravo, plaaju graani. Banke
svojataju novac i ponaaju se kao
kockarnice. Zato banke treba
nacionalizirati. To se naravno ne
moe dogoditi preko noi. To jest
proces. Promjene se moraju do-
gaati svakodnevno, jer ne posto-
ji jedna promjena koja e vrijediti
do kraja ivota. Zato treba stvori-
ti i nove demokratske institucija.
Demokracija se ne moe svoditi
na to da svake etiri godine ljudi
idu na izbore.
Lijevo i desno
Tko je nositelj promjena?
Ljevica? Kada je rije o lijevim i
desnim strankama u Hrvatskoj
mnogi graani doivljavaju ih
kao dva kraja iste batine?
-Civilno drutvo je nositelj tih
promjena. U panjolskoj postoje
razni aktivistiki pokreti i udruge
poput udruge deloiranih, Indi-
gnadosa ili pokreta za neovisnu
Kataloniju, to i sama podra-
vam, jer je to prilika za stvaranje
boljeg i pravednijeg drutva. Ne
vjerujem tradicionalnim poli-
tikim partijama, neovisno jesu
li lijeve ili desne. One su u tom
kapitalistikom kolu, jer za svo-
je kampanje dobivaju novac od
velikih kompanija i banaka. Sve
velike partije u panjolskoj du-
ne su bankama. S druge strane,
ne mislim da su ljevica i desnica
dva kraja iste batine. Desnica mi-
sli da u svijetu postoje pametniji i
sposobniji ljudi. Za njih je to tako
i gotovo. Ljevica stvari gleda dru-
gaije. Ona vjeruje da oni koji su
sposobniji imaju obavezu pomoi
onim manje sposobnim. Dakle,
je li lijevo ili desno - to je bitno.
Ali ne kada je rije o strankama.
Lijeve stranke govore o socijalnoj
pravednosti, revoluciji, pravdi, ali
u praksi od toga nema nita!
Kakvu revoluciju vi zagovara-
te? U povijesti je bilo revolucija
koje su jele svoju djecu i nakon
kojih su neke svinje opet bile
jednakije od drugih.
-Ne govorim o revoluciji koja
se jednom dogodi i iza koje ne-
ma vie nita. Ne postoji trajno
rjeenje. Govorim o tomu da svi
koje rade trebaju sudjelovati u
donoenju odluka koje se odnose
na njih, a ne da jedni odluuju, a
drugi to moraju provoditi. Takvu
situaciju imamo sada u kapitaliz-
mu. To se mora promijeniti, ali
ne moemo ekati da se pojavi
neki voa koji e nam donijeti te
promjene. Moramo sami preuzeti
odgovornost i poeti djelovati. To
nije lako, ali uvjerena sam da je
jedino tako mogue doi do bo-
ljeg svijeta.
Zalaete se za sekularnu dr-
avu. Kakva je uloga Crkve u
drutvu danas, po vaem mi-
ljenju?
-Crkva i drava trebaju biti
odvojene, ali ljudi u Crkvi imaju
pravo izricati svoja politika mi-
ljenja i biskupi mogu govoriti o
politici. Primjerice biskup iz Tan-
gera u Maroku govori protiv pa-
njolskog zakona o imigrantima.
panjolska je u sjevernoafrikoj
enklavi u Melillu, na granici s
Marokom podigla ianu ogra-
du s noevima da sprijei ulazak
imigranata i oni se na toj ogradi
teko ranjavaju. Zato mislim da
taj biskup govori dobre stvari
kada se protivi takvim zakoni-
ma. Crkva mora imati slobodu
izraavanja i pravo da sudjeluje
u ivotu, ali sam protiv toga da
Promjene za bolje drutvo ne
mogu pokrenuti sadanje politike
stranke, ve civilno drutvo
Crkva trai privilegije za sebe i da
tako bude u sprezi s vlasti.
Kako u Crkvi gledaju na vae
ljeviarko opredjeljenje? Kato-
lika crkva u Hrvatskoj, moglo
bi se rei, alergina je na lje-
vicu?
-Velika razlika izmeu pa-
njolske i Hrvatske je to smo mi
imali desnu, a ne lijevu diktatu-
ru. Povijest straha od ljevice u
panjolskoj ne postoji. Katolika
crkva, odnosno crkvena hijerar-
hiju u panjolskoj, i uope gle-
dano, jest konzervativna. Neki su
biskupi traili da mi se zabrani
javno istupanje. Tako da sam mo-
rala pisati i odgovarati na pisma
iz Rima, ali za sada ipak nemam
nikakvu naredbu utnje. Zapravo
ja nemam nikakvu mo i zato me
putaju da govorim, ali da sam
primjerice profesorica teologije
davno bi me otpustili.
Vai stavovi o abortusu zgra-
aju katoliku javnost.
-U naelu nisam protiv abortu-
sa. Dolazim iz kranske tradicije
koja ivot smatra svetim, bojim
darom i nitko ne moe odluivati
o neijem ivotu i smrti. Iako po-
tujem svetost ivota, ne elim da
drava ili bilo koji sustav progoni
enu koja eli pobaciti. to kada
je, primjerice ena silovana? Ho-
e li pobaciti ili ne, taj izbor mora
biti njena slobodna volja.
Impresionirana ibenikom
Ovih je dana u Hrvatskoj
sklopljen prvi brak, ili kako
se to pravno kae ivotno par-
tnerstvo, izmeu dvaju muka-
raca. Kada je rije o pravima
homoseksualaca, vi ni tu ne
dijelite miljenje s onim koje
prevladava u Katolikoj crkvi
u Hrvatskoj?
-Pozicija Katolike crkve pre-
ma homoseksualnosti se danas
promijenila. Do poetka 90-ih
za Crkvu je to bio grijeh. Sada se
pravi razlika izmeu elje i ina.
Ako imate homoseksualnu elju
to nije grijeh, ali sam homosek-
sualni in jest grijeh. Vjerujem
da e se i to promijeniti, jer ako
je dvoje ljudi u ljubavi i ako se
ona zasniva na meusobnom
potovanju to nije grijeh. Jer, je-
dini pravi odnos meu ljudima
jest onaj zasnovan na potovanju,
neovisno je li rije o homoseksu-
alnoj ili heteroseksualnoj vezi.
Kako vam se svidio ibenik i
jeste li se sastali sa ibenskim
biskupom Antom Ivasom i se-
strama benediktinkama?
Impresionira sam ibenikom.
Prvi put sam u Hrvatskoj. ula
sam da za Dubrovnik prije, ali
ne i za ibenik. Jako sam izne-
naena onim to sam vidjela.
Ljudi su vrlo srdani. Obila sam
grad, vae tvrave s kojih se pru-
a prekrasan pogled, katedra-
lu Posjetila sam NP Krka koji
je prekrasan. S biskupom sam se
pozdravila, a bila sam i sa svojim
sestrama benediktinkama. To je
mala zajednica i jedno sam jutro
s njima bila na misi.
Ne mislim da su ljevica i desnica dva kraja iste batine.
Desnica misli da u svijetu postoje pametniji i sposobniji
ljudi. Za njih je to tako i gotovo. Ljevica stvari gleda
drugaije. Ona vjeruje da oni koji su sposobniji imaju
obavezu pomoi onim manje sposobnim. Dakle, je li lijevo
ili desno - to je bitno. Ali ne kada je rije o strankama.
Lijeve stranke govore o socijalnoj pravednosti, revoluciji,
pravdi, ali u praksi od toga nema nita!
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
ibenskilist 10
GRAD E POMOI ureenje i odravanje kolskih dvorita i okolia
GRAD E POMOI oko ureenja i odravanja kolskih dvorita i okolia
POELI RADOVI na modernizaciji javne rasvjete u ibeniku i Brodarici
Grad raspolae s oko milijun i 300 tisua kuna
decentraliziranih sredstava za devet osnovnih
kola kojima je osniva, to nije dostatno za
sve potrebe. Stoga namjerava, u okviru svojih
mogunosti, financijski pomoi ureenje i
odravanje dvorita i okolia. -Nisam zadovoljan
jer je neodravanje dvorita kola loa poruka i
roditeljima i prvaiima. kola mora biti mjesto
stjecanja ne samo klasinog znanja nego i onih
znanja koja u konanici definiraju socijalno
ponaanje i kulturu prema okolini, kazao je
gradonaelnik dr. eljko Buri
-Ovim zahvatima moderniziramo javnu rasvjetu i ujedno tedimo. Kalkulacija je pokazala da emo u gradskom
proraunu, po osnovi rauna za elektrinu energiju za modernizirane stupove, na godinjoj razini ostvariti utedu
od oko 341 tisuu kuna. Kako nam je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost bespovratno pokrio 40
posto trokova, cijeli projekt emo isplatiti u etiri godine, rekao je zamjenik gradonaelnika ibenika Danijel Mileta
Gradonaelnik eljko Buri,
nakon to je ponovo sa zamje-
nikom Nikicom Penerom i su-
radnicima, prolog tjedna obiao
kolska dvorita ibenskih osnov-
nih kola, najavljuje ukljuivanje
gradske uprave u rjeavanje pi-
tanja njihovog komunalnog ure-
enja.
-Uskoro ide prijedlog prorau-
na za iduu godinu, stoga osim
skromnih decentraliziranih sred-
stava koje drava daje osnovnim
kolama, mi elimo pomoi koliko
moemo, prvenstveno komunal-
nim ulaganjima. Svrha svih naih
hodajuih kolegija i etnji po tere-
nu je da vidimo uivo kako neto
izgleda. Vjerujte, velika je razlika
kad neto vidite ili kad u uredu
razgovarate o neemu to bi se
trebalo napraviti, kae gradona-
elnik Buri, dodavi da je ideja
zapoela ovog ljeta na hodajuem
kolegiju prilikom obilaska ubi-
evca kada su bili i na igralite
kole.
Na Brodarici je poela kon-
zumacija ugovora izmeu
Grada ibenika te tvrtki Elos
d.o.o. i Pectus d.o.o. vrijednog
2.220.425 kuna, odnosno zapo-
ela je modernizacija ibenske
javne rasvjete primjenom mjera
energetske uinkovitosti i zati-
te od svjetlosnog oneienja.
Modernizacija javne rasvjete
ukljuuje nabavu i montau no-
vih rasvjetnih tijela, te demon-
tau i zbrinjavanje starih. Na
506 rasvjetnih mjesta mijenja
se ukupno 608 svjetiljki koje u
dananjim uvjetima ne zadovo-
ljavaju visoke EU standarde te
su veliki potroai energije. Ko-
risti se tehnologija visokotlanog
natrija koja se prilikom analiza
i usporedbi s LED rasvjetom po-
Neodravana kolska dvorita loa
su poruka uenicima i roditeljima
Nova rasvjeta donosi 341
tisuu kuna utede godinje
-Nisam bio zadovoljan jer je
neodravanje dvorita kola loa
poruka i roditeljima i prvaiima.
kola mora biti mjesto stjecanja
ne samo klasinog znanja nego
i onih znanja koja u konanici
definiraju socijalno ponaanje i
kulturu prema okolini, kazao je
Buri.
Vea briga o redu
i sigurnosti
Buri smatra kako je zajedni-
ki problem svih kola percepcija
stanara okolnih zgrada da je kol-
sko dvorite njihovo, odnosno da
je dio gradske etvrti. Pravno je
jasno, da je to kolsko dvorite,
rekao je Buri te dodao kako sve
devastacije, sva neistoa, sav
nered nastaju zbog nekontrolira-
nog druenja u kasnim nonim
satima ili pak devastacije samih
stanara ija djeca pohaaju ko-
lu. Obilaskom terena gradska
uprava eli vidjeti to moe bitno
promijeniti, a da to ne bude samo
na teret kola i njihovih relativno
malih sredstava predvienih za
kapitalno odravanje. Grad ras-
polae s oko milijun i 300 tisua
kuna decentraliziranih sredstava
za devet osnovnih kola kojima je
osniva, to nije dostatno za sve
potrebe. Stoga namjerava, u okvi-
ru svojih mogunosti, financijski
pomoi ulaganjem u komunalni
sustav kola odravanje dvorita
i okolia kako bi djeca odrastala u
sigurnom okruenju.
-Ovo je iri drutveni i socijalni
problem. Imamo problem organi-
zacije uvanja nune sigurnosti u
blizini kola i ja u o tome defi-
nitivno razgovarati s naelnikom
policije. Za ovo mora postojati
rjeenje. U svim kolama odno-
sno kolskim dvoritima ponavlja
se ista pria, to znai da imamo
zajedniki problem i grada i svih
onih struktura koje moraju garan-
tirati sigurnost graana i djece, a
to je policija i komunalno redar-
stvo, zakljuio je gradonaelnik.
kazala cjenovno optimalna. Ne
mijenja se raspored i pozicija
rasvjetnih mjesta, odnosno stu-
pova, nego iskljuivo rasvjetna
tijela. Nove glave stupova imaju
bolji reflektirajui dizajn koji e
kvalitetnije osvjetljavati cestu,
biti prilagoen vozaima i pje-
acima te svjetlosno zagaenje
svesti na minimum. Nove aru-
lje s pripadajuim elektronikim
modulima su osjetno energetski
uinkovitije.
Fond pokrio
40 posto trokova
Moderniziranu rasvjetu u slje-
dea dva mjeseca, osim glavne
ceste kroz Brodaricu, dobit e
i Ulica 8. dalmatinske udarne
brigade, Ulica Stjepana Radia,
Ulica kralja Zvonimira, Ulica
Bribirskih knezova, Ulica Antu-
na Mihanovia, Ulica bana Josipa
Jelaia, Bosanska ulica, Obala
prvoboraca, Obala palih omladi-
naca i Obala dr. Franje Tumana.
-Ovim zahvatima moderni-
ziramo javnu rasvjetu i ujedno
tedimo. Kalkulacija je pokazala
da emo u gradskom proraunu,
po osnovi rauna za elektrinu
energiju za modernizirane stu-
pove, na godinjoj razini ostva-
riti utedu od oko 341 tisuu ku-
na. Kako nam je Fond za zatitu
okolia i energetsku uinkovi-
tost bespovratno pokrio 40 po-
sto trokova, cijeli projekt emo
isplatiti u etiri godine, rekao je
zamjenik gradonaelnika ibeni-
ka Danijel Mileta.
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
11
ibenskilist
POTPISANI SPORAZUMI s Hrvatskim cestama
POVEANJE energetske uinkovitosti sportske dvorane na Baldekinu
Kroz sljedeu godinu trebali bi se rijeiti svi imovinsko-
pravni odnosi na terenu, te bi do kraja 2016. godine
vor u Rokiima bio realiziran. Procjena vrijednosti
graevinskih radova je oko 18,5 milijuna kuna, s PDV-om.
Tome iznosu treba dodati jo nekoliko milijuna kuna za
otkup privatnog zemljita, a iju cijenu e utvrditi sudski
vjetak. U sljedea tri mjeseca Grad ibenik e napraviti
idejno prometno rjeenje za vor u Njivicama, koje
Hrvatske ceste trebaju odobriti, a nakon toga slijedi izrada
daljnje dokumentacije, dobivanje potrebnih dozvola,
otkup zemlje u obuhvatu vora i, u konanici, izgradnja
Grad ibenik i Hrvatske ceste
su potpisali sporazume o regulira-
nju meusobnih odnosa i obveza
pri rekonstrukciji dravne ceste
D-8 u ibeniku, odnosno izgradnji
prometnih vorova u Rokiima i
Njivicama.
-Izvrsna suradnja ostvarena u
listopadu prole godine s upravom
Hrvatskih cesta, kada smo se u re-
kordnom roku dogovorili i potpisali
sporazum o izgradnji vora na Me-
terizama te ga uvrstili u ovogodi-
nji plan i program Hrvatskih cesta,
a istovremeno najavili izgradnju
vora u Rokiima, nastavlja se i da-
lje. Potpisan je praktiki istovjetan
sporazum za vor u Rokiima, ali i
sporazum za vor u Njivicama. Ta-
ko bi ibenik u sljedeih nekoliko
godina konano rijeio svoje tri ne-
uralgine prometne toke, odnosno
tri ulaza u grad. Argumentiranost
i upornost otvaraju mnoga vrata.
Ne mogu a da ne ponovim zahva-
lu predsjedniku Uprave Hrvatskih
cesta, gospodinu Ediju Kosu, koji
i te kako razumije probleme i mo-
Grad ibenik je od Fonda
za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost dobio bespovratnih
1.397.646 kuna za poveanje
energetske uinkovitosti sportske
dvorane na Baldekinu, to pred-
stavlja 35 posto vrijednosti uku-
pne investicije koja iznosi blizu
etiri milijuna kuna. Projekt obu-
hvaa tri segmenta - zamjenu
postojeih vrata i prozora s ob-
novom fasadnih zidova, sanaciju
ravnih krovova te obnovu poda
dvorane i pomonih prostorija.
Nakon Meteriza
na red dolaze i
prometni vorovi u
Rokiima i Njivicama
Iz Fonda za zatitu
okolia 1,4 milijuna kuna
bespovratnih sredstava
gunosti lokalne samouprave, kae
zamjenik gradonaelnika ibenika
mr. sc. Danijel Mileta.
Rjeavanje imovinsko-
pravnih odnosa
Za vor u Rokiima postoji glav-
ni projekt koji je od zadarske firme
Donat d.o.o. svojedobno naruila
upanijska uprava za ceste, te e
do kraja godine Hrvatske ceste fi-
nancirati izradu Izvedbenog pro-
-Nakon projekta moderni-
zacije javne rasvjete vrijednog
2.220.425 kuna, a kojeg Fond
bespovratno financira sa 40 po-
sto iznosa, ovo je novi uspjeh
nae administracije. Gradske
projekte ne moemo i ne smije-
mo temeljiti samo na gradskoj
riznici, nego na svaku nau ku-
nu moramo iz ministarstava te
europskih i dravnih fondova
povui jo jednu, kazao je za-
mjenik gradonaelnika mr. sc.
Danijel Mileta koji je nadlean
za oba ova projekta energetske
uinkovitosti.
Funkcionalni
i energetski uinak
Veliki broj amaterskih i profe-
sionalnih sportaa iz kolektivnih
sportova radovat e injenica da
e u potpunosti biti zamijenjen
parket koji je na ovom sportskom
borilitu u vie navrata pokazao
svoju nepredvidljivu ud.
-Fond je odobrio standardnu
razinu energetski uinkovitog
parketa, no kako ibenik ima dva
ambiciozna koarkaka prvoliga-
a od kojih je jedan ve ostvario
pravo igranja u Regionalnoj ko-
arkakoj ligi (ABA), a Europska
koarkaka federacija ima svoje
kriterije za dvorane u kojima se
igraju meunarodne utakmice, u
koje spada i tip sportskih podova,
zatraili smo od Fonda da uvai
i tu injenicu te nam financira
realno skuplji parket, ali po viso-
kim standardima FIBA-e, dodao
je Mileta. Osim funkcionalnog i
energetskog uinka, dvorana e
dobiti i novi vanjski izgled, a po-
vrat investicije e se ostvarivati
utedom, odnosno smanjenjem
potronje energenata. Podsjeti-
mo, sportska dvorana na Balde-
kinu izgraena je davne 1973.
godine i tada je nosila ime Ivo
Lola Ribar. Zadnjih desetak go-
dina se govori o potrebi njene
rekonstrukcije ili ak izgradnje
nove vee sportske dvorane. Bi-
lo kako bio, konano se neto
konano pokrenulo.
RADOVI NA METERIZAMA
POINJU KRAJEM GODINE
-Administracija Grada ibenika je
u ime i na raun Hrvatskih cesta,
odnosno uz njihovo financiranje, za
vor na Meterizama u rekordnom
roku otkupila sve estice u obuhva-
tu projekta, a po potpisanim spo-
razumima je predvieno da isto na-
pravi za Rokie i Njivice. Graevinski
radovi na voru Meterize poinju
krajem godine i procijenjeni su na 16
milijuna kuna, ukljuivo PDV, dok se
vlasnicima privatnih estica u obu-
hvatu ve isplatilo preko 3 milijuna
kuna, kae Mileta.
jekta kako bi dokumentacija bila
potpuna i spremna za graevinsku
dozvolu.
Kroz sljedeu godinu trebali
bi se rijeiti svi imovinsko-pravni
odnosi na terenu, te bi do kraja
2016. godine vor u Rokiima bio
realiziran. Procjena vrijednosti
graevinskih radova je oko 18,5
milijuna kuna, s PDV-om. Tome
iznosu treba dodati jo nekoliko
milijuna kuna za otkup privatnog
zemljita, a iju cijenu e utvrditi
sudski vjetak. Za vor u Njivicama
je raeno nekoliko idejnih rjeenja
koja su odbijena jer nisu zadovo-
ljavala sve traene uvjete. U slje-
dea tri mjeseca Grad ibenik e
napraviti idejno prometno rjeenje
koje Hrvatske ceste trebaju odo-
briti, a nakon toga slijedi izrada
daljnje dokumentacije, dobivanje
potrebnih dozvola, otkup zemlje
u obuhvatu vora i, u konanici,
izgradnja. Po sporazumu bi se imo-
vinsko-pravni odnosi rjeavali kroz
2015., a vor bi bio realiziran do
kraja 2016. godine. Vrijednost te
investicije bit e procijenjena kad
se definira konano prometno rje-
enje i u potpunosti je financiraju
Hrvatske ceste. Na Hrvatske ceste
bit e besplatno preneseno pravo
vlasnitva svih nekretnina Grada
ibenika koje e ui u obuhvate
projekata.
-Nakon projekta modernizacije
javne rasvjete vrijednog
2.220.425 kuna, a kojeg Fond
financira sa 40 posto iznosa
bespovratnih sredstava, ovo je
novi uspjeh nae administracije.
Gradske projekte ne moemo
i ne smijemo temeljiti samo
na gradskoj riznici, nego na
svaku nau kunu moramo iz
ministarstava te europskih
i dravnih fondova povui
jo jednu, kazao je zamjenik
gradonaelnika mr. sc. Danijel
Mileta koji je nadlean za oba ova
projekta energetske uinkovitosti
12 upanija
ibenskilist
Grad Vodice je u suradnji sa In-
stitutom za menadment osigurao
fond od 100.000 kuna za dodjelu
stipendija za obrazovni program
Voditelj za izradu i provedbu EU
projekata. Cilj projekta je educi-
rati graane za pisanje i provedbu
projekata koje financira Europska
unija zbog vee konkurentnosti na
tritu rada te mogunosti samo-
zaposlenja.
-Od ulaska u Europsku uniju
Hrvatskoj su na raspolaganju ve-
lika sredstva te je kljuno stvarati
kapacitete za iskoritavanje finan-
cijskih i poslovnih prilika koje nam
stoje na raspolaganju i to za osmi-
ljavanje projektnih ideja, ispunja-
vanje projektnih prijava, uinkovi-
tu provedbu projekata i stvaranju
uvjeta za uspjeno upravljanje
EU projektima, navodi se u infor-
maciji iz vodike gradske uprave.
Polaznici koji se ele kandidirati
za ovu stipendiju trebaju poslati
ivotopis i motivacijsko pismo u
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
STIPENDIRANJE voditelja za izradu i provedbu EU projekata
Sto tisua kuna za najbolje kandidate
Cilj projekta je educirati graane za pisanje
i provedbu projekata financiranih iz fondova
Europske unije, zbog vee konkurentnosti na
tritu rada te mogunosti samozaposlenja
kojem e opisali zato se ele upi-
sati na odreeni program i kako
e im to pomou u karijeri. Naj-
boljim kandidatima iz zajednikog
fonda Grada Vodica i Instituta za
menadment, bit e dodijeljene
dvije potpune stipendije za koje
je predvieno 25.000 kuna koji-
ma se pokriva sto posto trokova
kolarine, dok je preostalih 75.000
kuna predvieno za deset djelo-
minih stipendija koje pokrivaju
50 posto trokova kolarine. Svi
koji uspjeno zavre program stje-
u novo zvanje, voditelj za izradu
i provedbu EU projekata te ostva-
ruju pravo na upis zanimanja u
radnu e-knjiicu. Program e se
realizirati u vodikoj gradskoj vi-
jenici, a provodit e ga visokokva-
lificirani strunjaci za EU fondove
Instituta za menadment. Prijave
se mogu poslati do 30. rujna na
mail stipendije@izm.hr, a detaljne
informacije su na stranicama Insti-
tuta za menadment www.izm.hr
ili Grada Vodica www.grad-vodi-
ce.hr, poruuju iz vodike gradske
uprave.
KATARINA RUDAN
VODICE
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
ibenskilist upanija 13
Na dnevnom redu 10. sjednice
vodikog Gradskog vijea, koja je
odrana u ponedjeljak, nalo se
jedanaest toaka. Meu ostalim
podneseno je izvjee o izvrenju
gradskog prorauna u prvih est
mjeseci ove godine. Iz izvjea je
vidljivo da su ukupni prihodi ne-
to vei od 19 milijuna kuna, dok
je potroeno 17 milijuna.
-Zadovoljni smo punjenjem
prorauna u prvoj polovici godi-
ne. Na stavci poreza i prireza od
nesamostalnog rada prihodovano
je gotovo pet milijuna kuna, to je
za 20 posto vie nego u istom raz-
doblju prole godine. U gradsku
se blagajnu slilo preko tri milijuna
kuna od komunalnog doprinosa,
to je za oko 37 posto vie nego u
prvih est mjeseci lanjske godine.
Najvei pad prihoda zabiljeen je
na stavci povremenih poreza na
imovinu koji su za 60 posto ma-
nji nego u prvoj polovici prole
KATARINA RUDAN
VODICE
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
GRADSKO VIJEE VODICA
Prihodi od komunalnog
doprinosa porasli za 37 posto!
- Najvei pad prihoda zabiljeen je na stavci
povremenih poreza na imovinu koji su za
60 posto manji nego u prvoj polovici prole
godine, zbog pada na tritu nekretnina.
S obzirom na to da smo turistiko mjesto,
veina prihoda u proraun dolazi u drugoj
polovici godine, kae gradonaelnica
Branka Juriev Martinev
godine. S obzirom na to da smo
turistiko mjesto, veina prihoda
u proraun dolazi u drugoj polo-
vici godine, kae gradonaelnica
Branka Juriev Martinev. Vijeni-
ci su informirani da je oformljeno
Meustranako povjerenstvo, koje
se sastalo 6. kolovoza, kako bi bili
upoznati koliko je novca utroeno
za dva vodika projekta i razlozi-
ma kanjenja sa zavretkom rado-
va jednog od njih.
Sastalo se Meustranako
povjerenstvo
-Podsjetit u, na sjednici koja je
odrana krajem lipnja, petero vi-
jenika je zatrailo osnivanje Me-
ustranakog povjerenstva koje e
razmotriti sve okolnosti gradnje i
dovravanja investicija - nove trni-
ce i ribarnice te montane sportske
dvorane u dvoritu Osnovne kole
Vodice. Tada su definirane zadae
povjerenstva koje su trebale utvr-
diti koliko novca je utroeno, koje
su bile okolnosti ugovaranja i ne-
izvrenja obaveza, radnji koje nisu
uinjene pa su dovele do situacije
nezavrenih objekata, o emu su
na sastanku dobili sve informacije,
kae gradonaelnica. Na sjednici je
u ponedjeljak, izmeu ostalog, pri-
hvaen prijedlog Odluke o izmjeni
Odluke o komunalnoj naknadi, te
Izmjena Odluke o komunalnom
redu kojom se pokretnim proda-
vaima doputa rad samo uz su-
glasnost gradonaelnice i to samo
na podruju Srime, otoka Prvia i
prigradskih naselja, a reklamiranje
u hodu ugostiteljskih objekata, tr-
govina, prodaja izletnikih karata
i drugih usluga doputa se samo
gospodarstvenicima koji imaju
registrirano sjedite na podruju
grada.
Vie reda meu
oglaivaima
Odluka je to kojom se eli jasni-
je regulirati rad oglaivaa koji su
za vrijeme pice turistike sezone
bili sveprisutni, nudei svoje pro-
izvode ak i na plaama, dok se
odreivanjem sjedita registracije
eljelo zatititi domae privredni-
ke. Novost je i zabrana konzumi-
ranja alkoholnih pia na javnim
gradskim povrinama. Odlukom
o reguliranju prometa oformlje-
na su dva nova parkiralita, jedno
na Srimi u privatnom vlasnitvu i
drugo u Ulici Ljudevita Gaja u Vo-
dicama u vlasnitvu Trgovakog
drutva Ville Matilde. Takoer, na
sjednici je donesen zakljuak o pri-
hvaanju Povelje o suradnji Grada
Vodica i udruga civilnog drutva te
o prihvaanju prijedloga Izmjena
programa koritenja sredstava na-
knade za zadravanje nezakonito
izgraenih zgrada za 2014. godi-
nu. Donesen je i Plan ulaganja u in-
frastrukturu javne odvodnje Grada
Vodica za koju je odvojeno gotovo
600.000 kuna. Tim e novcem biti
financirano prikljuenje crpne sta-
nice Imperijal na niskonaponsku
mreu, izrada novog upravljakog
ormara te crpne stanice te izrada
daljnje potrebne dokumentacije za
sliv Raice i oborinsku odvodnju
Vodica i Srime.
MEMORIJALNI CENTAR
FAUSTA VRANIA
IZVAN SEZONE
SUVENIRNICI NAJAM
100 KUNA
Vodiki gradski vijenici su donijeli
odluku da se suvenirnici koja se
nalazi u sklopu Memorijalnog cen-
tra Fausta Vrania u Prvi Luci i
koja se bavi prodajom proizvoda s
oznakom Hrvatski otoni proizvod,
doputa plaanje pauala od 100
kuna mjeseno u razdoblju od 16.
listopada do 14. travnja. Glavni ra-
zlog donoenju takve odluke je to
je posjeenost otoka znatno manja
nego u ljetnim mjesecima, pa su i
prihodi suvenirnice manji.
IME BILAN NEZAVISNI VIJENIK
Nakon to je 20. srpnja napustio
lanstvo u SDP-u, imi Bilanu ovo je
bila prva sjednica na kojoj je sudje-
lovao kao nezavisni vijenik.
14 upanija
ibenskilist
Svadbene sveanosti zavravale su posje-
tom mlade roditeljima osam dana nakon
vjenanja. U ovoj kolumni moete proitati
zadnji dio kazivanja o svadbenim obiajima
u Zatonu.
Kad bi se izalo iz crkve, momak bi privatija
divojku. Od toga trena pripadala je njemu. Iz
crkve bi se svati uputili prima momkovoj kui.
Usput bi nike enske vadile iz torbe mendu-
le, orihe, smokve, bombone i druge slakarije
i bacale dici koja bi odila za svatiman. Tamo
di bi svati prohodili ene bi posipale cvien i
bonboniman, a rodbina od mladoga i mlade
iznosila bi na ulice, tamo di e svati projti, pro-
ek i kolae i s tin nudili svate.
Prid momkovon kuon svate bi ekala mati od
momka. U starija vrimena ona bi drala dite u
naramku i njin doekala nevistu, a u zadnje
vrime umisto diteta drala bi u rukan sito u
komu bi bila enica oli ito.Kad bi mladenci
doli do nje, poljubila bi jednoga i drugoga, pa
bi rekla Sritno bilo nai najmiliji, sritno skupa
do groba ivili! Unda bi nevisti dala u ruke sito
i rekla Stroji, stroji moja nevistice. Koliko ode
zrni enice toliko nan rodila diice. Mlada bi
uzela sito, strojila i poslin prosula enicu priko
glave.
Poslin toga mladi bi opet klekli i pitali proe-
nja, kako prije prid njezinon tako sada i prid
njegovom kuom.
Ako bi vinanje bilo prije podne, unda se inila
marenda oli ruak u kui mlade, a veera, to
je ono pravi pir, u kui mladoenje. Za veeru
bilo bi svake spize, za oti dan je moralo biti, i
pia. Za tu priliku uzgojili bi se dobri janjci oli
koji brav i meso se pariavalo na vie naina.
Siromanije familije pirovale bi samo ti dan,
uveer, a bogatiji po dva oli tri dana.
Uz pivanje svakih pisam (kako je ko zna i umi-
ja) nazdravljalo se jedan drugomu uz mul
vina: Rano rani bula Menagia, rano rani na
vodu studenu. Kad je dola na vodu studenu,
zavrnula noge do kolina i bijele ruke do lakata,
izvadila dojke na pradojke, za uzdravlje mom-
ka i divojke... kako bi se ko ega sitija, oli kako
bi ko umija ta sastaviti. Nazdravljalo se piva-
jui oli govorenjem.
Kad bi se svati naili i napili, kad bi dola ura za
pojti doma, diveri oli kum, na sveani nain,
skinija bi mladoj krunu s glave. Potlan bi nju i
njeinoga mua odveli u kamaru na spavanje
i njima nito za poisti i popiti mesa, kruva
i vina, a za mladoenju rep od janjca oli brava.
Kad bi mladenci oli na spavanje, svati bi oli
svaki svojoj kui, da bi se sutradan jopet za-
jedno nali, ako bi se pirovalo vie od jednoga
dana.
Niki bi uali priniti dotu mlade na sami dan
vinanja, a niki dan, dva kanje. Ako se divoj-
kina roba ne bi prinila na dan vinanja nega
kanje, jedna ena od njeina roda nosila bi u
povorki u konistri, na glavi, odiu i obuu koja
je potribna mladoj samo za sutradan.
Osan dana potla vinanja oli prvu nedilju ko-
ja dojde, mlada bi zajedno s muen ila obajti
svoju rodbinu. Njeini bi za tu prigodu pariali
dobar ruak oli veeru. S tin danom zavrila bi
i vinana sveanost.
Kazivanja izgubljenog vremena
Stroji,
stroji, moja
nevistice...
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
JOKO ELAR
KIJEVO
U Kijevu nema bunih kafi-
a, ljudi se (jo) okupljaju oko
boarskoga zoga, kod susjeda
i u svojim kuama, nema re-
storana ni trgovakih centara.
No i takvo ili ba zato to je
takvo pravi je turistiki biser.
Zasad jo slabo otkriven. Nael-
nik opine Kijevo Ivan Stipan
Bajan, koji tu dunost obnaa
ve devet godina, rei e kako
su ili korak po korak, rijeivi
sve vane probleme komunalne
infrastrukture, usmjerivi se na
poljoprivredu, stoarstvo, malo
poduzetnitvo i ruralni turizam.
S ciljem, da se ljudi, poglavito
mladi, veu za svoj kraj, urede
seoska domainstva i privuku
goste u toplinu svojih domova i
divljinu netaknute prirode obro-
naka Dinare, koja je sa svojom
biljnom raznolikou raj za po-
vrtlarstvo i pelarstvo.
Pogled na Bat
i zelenu dolinu
Pored grada ibenika i Kije-
vo je mjesto slavlja sv. Mihovila,
gdje se 29. rujna okupljaju vjer-
nici i hodoasnici iz svih krajeva
Dalmatinske zagore i iz unutra-
njosti. upnik fra Ivan Buljevi,
vodi nas do crkve sv. Mihovila s
dva ponosita zvonika na kijev-
skoj Glavici, nakon Domovin-
skoga rata iznova sagraene i
proirene. Otud puca pogled na
Kijevo, njegovu zelenu dolinu i
brdo Bat (1209 metara) na za-
padnoj i na masiv Dinare na sje-
vernoj strani. U podnoju Bata
na veliku prostoru, svojevrstan
je rezervat divljai, uzgajalite
jelena lopatara u koncesiji bra-
niteljske zadruge 'Orlovaa'.
Fra Ivan e dodati kako je u
neem lake ivjeti na selu ne-
go u gradu, gdje ljudi sebi mogu
priskrbiti plodove rada na zem-
lji. Ali, Kijevo populacijski slabi.
Premalo se djece raa, a stariji
umiru. Od desetak roene djece
2013. godine, u Kijevu je s rodi-
teljima ostalo ivjeti samo jedno.
I mjesna osnovna kola uskoro
e morati prestati s radom. Pre-
ostala djeca pohaat e kolu u
susjednoj Vrlici.
U Kijevu je nezaobilazna sta-
ra kua s konobom i kominom
Branka Bajana Jale, hrvatskoga
branitelja inae Kijevo ih je da-
lo vie od 200 - veseljaka i ra-
doholiara, mjesnoga potara,
umirovljenog prije godinu dana.
Pelari i lovci zajedno
s knjievnicima
Uz Stipana Matoa, Kreimira
Bagia i druge, suorganizator je
poznatih 'Kijevskih knjievnih
susreta', ve punih 12 godina.
Veeri privlae brojne posjeti-
telje, domau knjievnu elitu,
javne djelatnike, politiare, lju-
bitelje dobre pisane rijei. Neri-
jetki su gosti Kijeva i Milan Ban-
di, Ivan Turudi, Petar Bajan,
predsjednik Opinskoga suda
Virovitice i druge viene osobe.
Ali i brojni planinari, izletnici i
hodoasnici.
ini se, da u Kijevu svi djeluju
kao jedna obitelj, jedno razgra-
nato domainstvo, gostu uvijek
na usluzi.
Tome smo se osvjedoili i za
vrijeme posjeta medarima i pe-
larima, Mati i Anti Maloi, ija
udruga 'Vrijesak' od 24 lana
raspolae sa 450 konica s naj-
boljim planinskim medom.
Ili to bi rekao sam Branko
Bajan 'Bilje s Dinare svojom li-
potom, vraa snagu za ivotom'.
Tome valja vjerovati.
PODINARSKO KIJEVO Odredite u koje svraaju hodoasnici, turisti, pjesnici, knjievnici
Bilje s Dinare
svojom lipotom vraa
snagu za ivotom!
upnik fra Ivan Buljevi Naelnik Ivan Stipan Bajan
ivopisne nonje mladih Kijevki
Podno brda Bat carstvo jelena
Najbolji dinarski med
J
O
K
O

E
L
A
R
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
Slubena statistika kae da je
u prvih osam mjeseci ove godine
Murter ostvario jedan posto ma-
nje dolazaka i jedan posto vie
noenja. Brojkom, ostvareno je
206 tisua noenja. Od toga je u
privatnom smjetaju ostvareno
138 tisua noenja, ili dva posto
vie nego lani dok je broj dola-
zaka gostiju kod privatnih iznaj-
mljivaa kojih je, usput, najvie u
Murteru, na nivou prole godine.
Jedini murterski(?) hotel Colen-
tum ostvario je est posto manje
noenja i ak 18 posto manje do-
lazaka. Autokamp Slanica biljei
tri posto vie dolazaka, ali 11 po-
sto manje noenja
O kakvom hotelijerstvu
govorimo?
-To je logino. Zbog kie su
gosti bjeali rei e ime Jei-
na, direktor TZO-a Murter-Kor-
nati. Logino je, kae on dalje,
i da je hotel podbacio i u broju
dolazaka i u broju noenja. Zato
to je umjesto u oujku, otvorio
tek u lipnju i tih nekoliko tisua
noenja vie ne moemo vratiti.
Zanima me, a trebalo bi zanimati
i sve Murterine, postoji li uope
vizija te firme i to e biti od tog
hotela u budunosti. Jer dodaje
Jeina ako je menadment ho-
MURTER Solidna turistika sezona
tela na onakvoj poziciji (na samoj
plai Slanica, op.a.) trom u pred-
sezoni i ako za predsezonu ne
mari, onda ne znam o kakvom
to hotelijerstvu govorimo. Inae,
s obzirom na vremenske uvjete i
smjetajni kapacitet, Jeina dri
da je sezona bila sasvim solidna.
Ne sumnja da je tome pridonio i
vrlo bogat i raznovrstan kulturno-
zabavni program. Kako on kae
ne za svakoga poneto, nego za
svakoga neto konkretno.
-Rimsku no Colentuma smo
namjerno stavili na kraj kolovoza
kako bismo privukli to vie lju-
di s otoka i iz upanije openito.
Nismo se prevarili jer ju je dolo
gledati sigurno tisuu posjetite-
lja zadovoljan je direktor TZ-a
ime Jeina izvedbom jedne od
posljednjih ovosezonskih velikih
priredaba u Murteru.
Nove plae, etnice, staze..
Jeina nam je otkrio da je pri
Ministarstvu turizma otvoren novi
fond Fond za turizam, na koji
e TZO Murter-Kornati aplicirati
za vie projekata. -Postoji mogu-
nost financiranja ureenja plaa,
etnica, biciklistikih staza... Za
sve emo se te mogunosti pri-
javiti, a prijavit emo i ureenje
Arheolokog parka Colentum.
Moda neemo dobiti sredstva
za sve navedeno, ali neka emo
sigurno povui najavljuje Jeina
nove projekte za turistiku sezonu
2015. godine.
Privatni smjetaj odlian, podbacio
Colentum i autokamp Slanica
Piem Vam po uputi i nalogu moje stran-
ke Opine Tisno, zastupane po zakonskom
zastupniku Ivanu Klarinu-naelniku, a u sve-
zi lanka objavljenog na stranici petnaest u
Vaoj tiskovini od dana 28. kolovoza 2014.
sa naslovom "Betina kasni s rjeavanjem
imovinsko-pravnih odnosa-upitan novac iz
EU fondova? ", sastavljenog od autora lan-
ka Vae novinarke Mande Turinov Jeina.
Ovim putem u ime moje stranke, a teme-
ljem odredbe lanka 22. i lanka 40. Zakona
o medijima, molim Vas za objavu demanta,
odnosno ispravke u Vaoj tiskovini u prvom
slijedeem broju na istoj ili priblino istoj
stranici, te da tekstu date jednaku vanost
kao i demantiranom lanku.
Politika se uplela u projekt
U citiranom lanku iznesene su netone i
nepotpune informacije na tetu moje stran-
ke, odnosno Opine Tisno, iji je Ivan Klarin
zakonski zastupnik. Moja stranka u cijelosti
demantira sve navode iz objavljenog lan-
ka koji vrvi od netonih i paualnih ocjena
Predsjednika Mjesnog odbora Betina, koji
osobno i zajedno sa pojedinim predstavnici-
ma Opine Murter eli tu temu ispolitizirati.
Mojoj stranka ali to Vaa novinarka, auto-
rica i ovog lanka iz broja u broj Vaeg lista
ovoj temi navodi neprovjerene neobjektivne
polu informacije koje nisu u skladu sa stvar-
nim stanjem i injenicama. Njen osnovni za-
datak je objektivno izvjetavanje.
Isto tako, moja stranka mora demantirati
i navode gospodina Bokana, koji je u lan-
ku izjavio da se nitko nije javio u postupku
raspisane javne nabave za pruanje geo-
detskih usluga na podruju Betine, prema
odredbama Zakona javnoj nabavi. Opina
Tisno je pripremila i sastavila svu relevantnu
dokumentaciju, ali su sve prispjele ponude
bile vee od procijenjene vrijednosti nabave
usluga, pa je to zakonski razlog i obvezni
osnov za donoenja odluke ponitenju ras-
pisanog natjeaja.
alosno je da je do sada Opina Tisno
Opini Murter-Kornati ukupno od 2005.g.
uplatila iznos od 2.500.000,oo kuna, a da
s druge strane Opina Murter-Kornati nije
ispotovala ugovorene rokove izgradnje su-
stava u Betini, koja injenica je u ostalom
vrlo dobro poznata gospodinu Ivi Maruiu
i gospodinu Zoranu Bokanu.
Prema miljenju moje stranke, izgleda
kako se politika uplela u ovaj jako vaan
infrastrukturni projekt, pokuavajui oi-
glednim dezinformacijama naruiti i onako
poremeene odnose ugovornih stranaka u
realizaciji ovog projekta, s obzirom kako su
ve podnesene meusobne tube pred nad-
lenim sudovima.
Neuspjeh u suradnji
Isto tako, moju stranku zauuje i inje-
nica kako Opina Murter-Kornati ne do-
zvoljava i sprjeava imenovanje ovlatenog
nadzornog organa radi strunog nezavi-
snog nadzora nad obavljanjem graevin-
skih radova, iako Opina Tisno sufinanci-
ra i uestvuje u projektu sa 30% vrijednosti
graevinskih radova cjelokupnog sustava.
Prema miljenju moje stranke, Opina Mur-
ter-Kornati oigledno ima neke svoje inter-
ne probleme, pa svoj neuspjeh u suradnji
sa HDZ-om Opine Tisno i gospodinom Bo-
kanom eli prebaciti u susjedno dvorite,
Opini Tisno.
Zbog svega iznesenog Vas lijepo molim
neka objavite ovaj ispravak u integralnom
obliku, na istovrijedan nain kao i objavljeni
lanak na koji se ispravak odnosi.
S potovanjem,
Mladen Otro, odvjetnik
REAGIRANJA Betina kasni s rjeavanjem imovinsko-pravnih odnosa-upitan novac iz EU fondova? (2)
Opina Murter Kornati oito
ima neke svoje interne probleme
16 oglasi
ibenskilist
DRNIKI
AMARCORD
Kad san se ja jedanput falijo da smo mi u Drniu
jedino misto na svitu ta je imalo salon mesa, svi su
mislili da se ja zajebajen, da san malo maka. A stvarno
smo ga imali na samon poetku skalina ta s glavne
ulice vode na Pijecu. Meni je isto bilo smino vidit, i bilo
mi je a kad se ugasijo. Onda dugo nije bilo nita tako
slino, pa je onda dola Radijo Pijeca. To je isto jedna
zanimljiva stvar. Jedan dan na Pijeci, bolje rei naveer,
u sri lita, skupi se puno ovi domai proizvoaa sira, pr-
uta, meda , vina, kruva, proizvoaa suvenira i pusti
drugi zogatula, fritula, susaka i pusti drugi slini stvari.
I onda jopet, da ne buden dosadan, bude ti kod nas i
festival. Nije to festival ka u drugin mistin, jer nismo ni
mi ka druga mista. Nema tu pivaa. To ti bude Festival
sira. To organiziraju ovi iz Komore i bude pravo lipo. Ima
i degustacije i ja ti se onda uvik nabuban minog sira.
Ma to bude prava simfonija okusa i mirisa. Bude miljun
vrsta sira, more se provat, more se i kupit, ali najvie,
majci, proda jedna ena iz Maovica s vrha Svilaje, mi-
nog sira. Lip, masan, mirii taman kako triba. Odma se
sitin pokojnog ae. Njemu je bilo dosta grumeni sira i
litra vina i on bi bijo zadovoljan. Zaspa bi ki beba. Bude
tu ljudi osvaklen, bude puno svita. Kako bude i svita iz
Livna, onda i festival bude meunarodni.
Taman kad ovik pomisli da je s festivalin gotovo,
desi se jo jedan, ovaj odnikidan. Cilo Malo igralite pri-
krilo atoron, unutra mista kolko o, ozvuenje svitsko, a
izlagaa i proizvoaa pruta na Prvon meunarodnon
festivalu pruta u Drniu kolko oe. Samo se pitan kako
njijove pancete imaju nolko riga, crvenu se da je milina.
Bilo je tu pruta za provat, pancete, kobasica, svi vrsta
sireva, meda i mednih proizvoda, bilo je i lipog promin-
skog vina, kruva, poljikog soparnika. Sve mi voda ie
na usta kad se sitin. Bilo je i suvenira. Bili su to lipi mali
modeli pruta, bilo je susaka svi veliina. To su meni
najdrae posude. Njizi gutan ba onako lipo njuati jer
oboavan miris smrike od koje se pravu. Kad se to fino
izmia sa crnjakon, onda morete zamislit koja to bude
lipota. I tako smo ti mi dva dana fetali u Drniu, bilo
je pivanja, diple su se svirale, narodna kola igrala, dica
su moderno plesala, piva je i lipi i esni zbor Neuma. Ja
san bijo ponosan ta se neto tako lipo dogaa u mome
mistu, pogotovo kad san vidijo i puste ibenane da su
doli i da lagano i oni ubaju pruti.
Ja prut nikad nisan doivljava ka oni obini bonku-
lovii, ajde narii pa emo trat. Kad reste u sirotinjskoj
kui ka ta san resta ja, onda i prut nije jelo, nije hrana,
on je neto vie. Mi smo uvik imali dvoj prasadi i radili
su se pruti. aa je bijo starinski ovik i zna je oko njizi.
Ja san uvik mora i u Mose i donosit smriku u tezu di
su se pruti suili. Prije suenja paljivo ih je solijo pa
upizava. Mater je odma pravila kalkulacije. Kolko je to
novaca jedan prut, kolko oba. in bi pruti dozorili, ili bi
na Pijecu. Bijo je u zemane jedan kameni stol na Pijeci,
sad je to isprid Fine di su se prodavali pruti. Poslin je
to prilo isprid mesnice na glavnoj pijeci. Kupci, a nji je
uvik bilo, pipali bi prut je li tvrd, zabadali bi akalicu i
lagano njuali, je li lipo mirii. Mater bi bila sva sritna kad
bi prodala prute. To bi znailo koja sigurna olda u kui.
Prutu ne triba taun. On se more ist i lip je cilu
godinu. Zato se uvik rado sitin ditinjstva. Svaka fetica
palete ta bi ostala za nas i sada mirii u mojim no-
snicama. Ima tu i bure i smrike, ima i crnjaka. Moda
najvie ima ala za prohujalom mladou.
Zato me svaka
fetica palete vrati
u mladost
PIE: URO PERLI
KATARINA RUDAN
DRNI
Na drnikoj Podvornici, pod
velikim atorom, na 1. festivalu
pruta, koji je odran prolog pet-
ka, okupilo se petnaestak proizvo-
aa te hrvatske delicije, od Istre
preko Krka do metkovia. Narav-
no, polovica proizvoaa bila je sa
ireg drnikog podruja. Uz pru-
te, za dvodnevnog trajanja festiva-
la svoje proizvode predstavilo je i
stotinama posjetitelja nudilo jo
tridesetak proizvoaa i udruga,
od prehrambenih proizvoda i pia
do suvenira. Organizatori mani-
festacije su Grad Drni i Udruga
proizvoaa drnikog pruta, a
suorganizatori ibensko-kninska
upanija, Hrvatska gospodarska
komora i Poljoprivredna savjeto-
davna sluba.
-Drni ima dugu tradiciju u pro-
izvodnji pruta, ovdje je njegova
kolijevka, jer je upravo u Drniu
zapoela organizirana proizvod-
nja pruta, najprije pod nazivom
dalmatinski, a potom i drniki pr-
ut. Poetak ozbiljne proizvodnje
pruta za trite u drnikom kraju
poinje 1966. godine kada se iz
PZ 'Gradina ' razvio PIK 'Petro-
vo polje'. Prva prutana gradi se
DITE MATERI Odran 1. festival pruta na drnikoj Podvornici
Kralj dalmatinske
kuine se vratio kui
- Poetak
ozbiljne proi-
zvodnje pru-
ta za trite
u drnikom
kraju poinje
1966. godine,
a od 1976. Go-
dine, kada PIK
Petrovo polje
djeluje u sklo-
pu splitskog
Mesoprome-
ta, prut iz
Drnia po prvi
put se pojav-
ljuje pod nazi-
vom drniki
prut, rekao je
Zvonimir Ma-
rin predsjed-
nik istoimene
udruge drni-
kih prutara
1970. godine i imala je kapacitet
6000 komada pruta. Od 1976.
godine kada PIK 'Petrovo polje'
djeluje u sklopu splitskog 'Meso-
prometa', prut iz Drnia po prvi
put se pojavljuje pod nazivom
drniki prut. Nova suvremena
prutana kapaciteta 50.000 pru-
ta bila je otvorena 1981.godine.
Radili smo na brendiranju pruta,
a onda je doao rat i sve je unite-
no, podsjetio je Zvonimir Marin,
predsjednik Udruge'Drniki prut'.
Prut je danas traena delicija ne
samo u Hrvatskoj ve i ostalim
zemljama Europe, ali i svijeta, no
mali drniki proizvoai nemaju
dovoljne koliine da bi bili oz-
biljni izvoznici. Zbog toga treba
raditi na udruivanju i poveanju
kapaciteta, reeno je na festivalu
koji je poeo otvaranjem izlobe u
Gradskom muzeju Drni pod na-
zivom 'Povijest drnikog pruta'.
Na sveanosti otvorenja festivala
tvrtkama BEL-CRO, NIRA i VAJ-
DA uruene su certifikati, potvr-
de o suglasnosti za proizvodnju
drnikog pruta, koji je prije dvije
godine zatien oznakom zemljo-
pisnog podrijetla. Festival je pro-
tekao uz bogat kulturno-sportski
i zabavni program, a odrana je i
mala kola pruta.
Tri zlatna drnika pruta
- Bel Cro, Vajda i Nira
U kategoriji dimljeni prut zlatnu medalju na prvom fe-
stivalu pruta osvojila je prutana Smjeli d.o.o. iz Du-
gopolja.
Drugoplasirani je prut tvrtke Delicije Marovi iz Sinja,
dok je tree mjesto pripalo Prutani Votane. Od drni-
kih prutara zlatne medalje osvojili su prutane Bel Cro
Miljevci, Vajda MirloviZagorai Nira PakovoSelo. Uka-
tegoriji nedimljeni prutapsolutni pobjednikjePrutana
Tomaso iz Pule. Na drugom mjestu je prut iz Tinjana sa
OPG Pruti Milohani, a tree mjesto osvojio je prut
Prutane Jeleni iz Sv. Petra u umi. Tako je odluio
deveterolani povjerenstvo u kojem su bili strunjaci sa
zagrebakog Agronomskog i Prehrambeno tehnolokog
fakulteta, Veleuilita Marko Maruli Knin, Senzornih
analitiara istarskog pruta, te predstavnici klastera
Hrvatski prut i tvrtke Biotehnikom d.o.o..
Drago Pletikosa s mjetankama iz KUD-a Miljevci Prut je ukusniji kad je rezan runo
Proizvoai traene delicije
Prut mora dozrijevati najmanje godinu dana
C
R
O
P
IX
18 oglasi
ibenskilist
VELEUILITE U IBENIKU
Trg Andrije Hebranga 11
22000 i b e n i k
KLASA:602-04-08/14-02/01
URBROJ: 2182/1-12/3-1-14-01-07
ibenik, 24. srpnja 2014.
Na temelju lanka 77. Zakona o znanstvenoj djelatno-
sti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03,
198/03, 105/04, 174/04, 46/07) i lanka 93. Statuta Ve-
leuilita u ibeniku, Veleuilite u ibeniku raspisuje
NATJEAJ
ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU
PREDDIPLOMSKIH STRUNIH STUDIJA NA
VELEUILITU U IBENIKU
u akademskoj godini 2014./2015.
- jesenski upisni rok -
SLOBODNE UPISNE KVOTE U JESENSKOM
UPISNOM ROKU
* Trokove studiranja prve godine studija (kod prvog upi-
sa studija) za redovite studente u cijelosti podmiruje
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a iznos parti-
cipacije studenata u podmirenju trokova viih godina studija
ovisit e o uspjenosti studiranja svakog studenta sukladno
vaeoj Odluci Strunog vijea Veleuilita (Odluka o tro-
kovima studija na studijima Veleuilita u ibeniku, KLASA:
003-08-03/13-01/07, URBROJ:
2182/1-12/3-1-13-01-07)
UVJETI ZA UPIS
Na preddiplomske strune studije Veleuilita u i-
beniku mogu se prijaviti kandidati koji su zavrili etvero-
godinju srednju kolu u Hrvatskoj ili tomu ekvivalentnu
srednju kolu u inozemstvu.
PRIJAVE ZA RAZREDBENI POSTUPAK I UPIS
Kvote na preddiplomskim strunim studijima Veleu-
ilita u ibeniku popunjavaju se temeljem razredbenog
postupka, bez provoenja raz redbenog ispita.

RAZREDBENI POSTUPAK
Razredbeni postupak za redoviti studij: sastoji se od
vrednovanja uspjeha postignutog u srednjoj koli i uspje-
ha na dravnoj maturi. Uspjeh kandidata u srednjoj koli
moe initi najvie 40% ukupnog vrednovanja uspjeha i to
temeljem prosjene ocjene svih predmeta. S najvie 20%
vrednuje se uspjeh na svakom pojedinom dijelu obveznih
ispita dravne mature, osim na Upravnom studiju na
kojem se s najvie po 30% vrednuje uspjeh na ispitu
iz hrvatskog jezika i iz stranog jezika.
Razredbeni postupak za izvanredni studij: sastoji
se od vrednovanja uspjeha postignutog u srednjoj koli
i uspjeha na dravnoj maturi. Uspjeh kandidata u sred-
njoj koli moe initi najvie 70% ukupnog vrednovanja
uspjeha i to temeljem prosjene ocjene svih predmeta. S
najvie 10% vrednuje se uspjeh na svakom pojedinom di-
jelu obveznih ispita dravne mature, osim na Upravnom
studiju na kojem se s najvie po 15% vrednuje uspjeh
na ispitu iz hrvatskog jezika i iz stranog jezika.
Kandidati koji ispunjavaju uvjete upisa i ostvarili su
neko od prva tri mjesta na dravnom natjecanju iz zna-
nja ostvaruju pravo na direktan upis na preddiplomske
strune studije Veleuilita u ibeniku.
PRIJAVE ZA RAZREDBENI POSTUPAK U
JESENSKOM UPISNOM ROKU
Za redoviti studij: Prijave kandidata koji su obvezni-
ci polaganja dravne mature primaju se iskljuivo preko
Internet stranice www.postani-student.hr. Temeljem
rezultata ostvarenih u srednjoj koli, na ispitima drav-
ne mature i iz eventualnih dodatnih provjera provodi se
razredbeni postupak i utvruju bodovi koje kod upisa na
pojedini prijavljeni studijski program ostvaruje kandidat.
Putem ovog sustava kandidat moe ostvariti pravo upisa
samo jednog studi ja i to ono ga koji je na nje go-
voj li sti priorit eta najvie rangiran od onih na koje
ostvaruje pravo upisa. Kandidat e imati uvid na kojem
mjestu je rangiran na rang listama svih prijavljenih studija,
ali e stvarno biti postavljen samo na jednoj rang listi na
koju u tom trenutku stie pravo upisa. Kandidati se mogu
do 16. rujna 2014. prijavljivati na studijske programe i
mijenjati njihov poredak na vlastitoj listi prioriteta. Vano
je da kandidat obrie prijave onih studijskih programa na
koje se ne eli upisati, ak niti ako ostvari pravo upisa, i
da vlastitu listu prioriteta utvrdi prema svojim eljama,
bez obzira na pretpostavljene anse za ostvarivanje prava
upisa. Do isteka gornjeg roka sve rang liste su privremene
i mijenjaju se ovisno o tome kako kandidati mijenjaju
svoje liste prioriteta. Konane liste biti e objavljene
21. rujna 2014.
Kandidati koji nisu obveznici polaganja ispita
dravne mature (oni koji su zavrili srednjokolsko
obrazovanje prije kolske godine 2009./2010.) mogu
se prijaviti za razredbeni postupak u jesenskom upisnom
roku, osim putem Internet stranice www.postani-student.
hr i na nain i s dokumentima koje prilau kandidati za
izvanredni studij uz naznaku na prijavnom listu da se pri-
javljuju za redoviti studij. Razredbeni postupak za njih e
biti proveden bez bodovanja dravne mature i moi e se
upisati na preostala slobodna mjesta iz kvote za redoviti
studij nakon kandidata koji su stekli pravo upisa temeljem
rangiranja kroz sustav dravne mature. Privremene rang
liste biti e objavljene 24. rujna 2014.
Za izvanredni studij: Prijave kandidata za razredbeni
postupak primat e se u Studentskoj referadi Veleuilita
(Trg A. Hebranga 11) svakim radnim danom od 15. rujna
do 23. rujna 2014. od 10:00 16:00 sati, a srijedom i
od 17:00 do 19:00 sati. Prijave e se primati i potom, a
sve potrebne informacije biti e objavljene na web-stranici.
Privremene rang liste biti e objavljene 24. rujna 2014.

DOKUMENTI ZA PRIJAVU I UPIS
Dokumenti za prijavu: na razredbeni postupak za upis
na preddiplomske strune studije (za kandidate koji ne
polau dravnu maturu) predaju se osobno u studentskoj
slubi Veleuilita ili preporuenom poiljkom s naznakom
Prijava za upis na adresu:
Veleuilite u ibeniku
22000 ibenik
Prijavu za razredbeni postupak ine sljedei dokumen-
ti (izvornici dokumenata ili preslike koje ne moraju biti
ovjerene):
a) Potvrda o uplati naknade trokova razredbenog po-
stupka u iznosu od HRK 150,00 na iro-raun Veleuilita
u ibeniku,
IBAN: HR5824070001100162339 Model 67
Poziv na broj platitelja OIB kandidata
Opis plaanja: Za razredbeni postupak
b) Prijavni list (dobije se u Studentskoj slubi Ve-
leuilita u ibeniku ili na webu Veleuilita
c) Rodni list
d) Domovnica
e) Svjedodbe svih razreda srednje kole
f) Svjedodba o zavrnom radu/ispitu srednje kole
UPIS ZA KANDIDATE KOJI
STEKNU PRAVO UPISA
Upisi na preddiplomske strune studije Veleuilita
u ibeniku, za sve studente obavljati e se 29. i 30. ruj-
na 2014. od 10:00 do 15:00 sati u sjeditu Veleuilita,
Trg A. Hebranga 11 u ibeniku.
DOKUMENTI ZA UPIS:
Dokumenti koji se predaju u izvorniku (originali):
a) Izvod iz matine knjige roenih (Rodni list)
b) Domovnica (za hrvatske dravljane)
c) Fotokopija osobne iskaznice
d) Svjedodba o zavrnom radu/ispitu u srednjoj koli
i/ili dravnoj maturi
e) Potvrda o plaenim trokovima upisa, a za one koji
plaaju kolarinu i potvrda o plaenoj kolarini
f) Dvije fotografije ( 6 x 4 cm)
Dokumenti koji se dobiju na Veleuilitu (indeks,
matini list, upisni list i prijavni list nabavljaju se u Stu-
dentskoj referadi Veleuilita):
a) Indeks
b) Matini list (Obrazac br. 2)
c) Upisni list (Obrazac br. 3)
d) Prijavni list (Obrazac V-20)
Kandidati koji se nisu prijavili kroz sustav dr-
avne mature duni su uz gornje dokumente prilikom
upisa predoiti i iz vornike svjedodbi svih zavrenih
razreda srednje kole (dokumenti se vraaju kandidatu
nakon provjere).
TROKOVI UPISA
Trokovi upisa i drugi trokovi (indeks i sl.) iznose uku-
pno 455,00 kn.

PARTICIPACIJA U TROKOVIMA STUDIJA (redoviti)
/ KOLARINA (izvanredni) Kandidati koji e studira-
ti u statusu redovitih studenata koji su stekli pravo na
subvenciju participacije u trokovima studija od strane
MZOS-a osloboeni su plaanja iste, dok studenti koji
pravo na participaciju nemaju (jer su ve bili upisani na
neki studij na istoj razini studija) plaaju participaciju u
visini od 3.650,00 kn.
Kandidati koji e studirati u statusu izvanrednih stu-
denata na preddiplomskim strunim studijima Menad-
ment i Upravni studij plaaju kolarinu u iznosu od
6.000,00 kn.
Kandidati koji e studirati u statusu izvanrednih stude-
nata na preddiplomskom strunom studiju Promet plaaju
kolarinu u iznosu od 7.500,00 kn.
Studenti strani dravljani upisani na neki od studija Ve-
leuilita u ibeniku, koji studiraju na hrvatskom jeziku,
plaaju kolarinu i trokove studiranja u visini i pod istim
uvjetima kao i hrvatski dravljani koji studiraju u statusu
izvanrednih studenata.
Trokovi upisa i eventualno participacije kolarine upla-
uju se na iro-raun Veleuilita u ibeniku,
IBAN: HR5824070001100162339 Model 67
Opis plaanja: Za trokove upisa/kolarine

Plaanje kolarine
O mogunostima plaanja kolarine, vie informacija
moe se dobiti u Studentskoj referadi Veleuilita u ibe-
niku, Trg Andrije Hebranga 11, ili na telefon +385(22)
311-077.
OBAVIJESTI
Sve informacije o mogunostima studiranja, prijavi i
upisu na Veleuilite u ibeniku moete dobiti u prostorija-
ma studentske referade Veleuilita Trg Andrije Hebranga
11, ibenik, na telefon +385(22) 311-077, fax +385(22)
216-716 i na web stranicama www.vus.hr.
Dekanica Veleuilita u ibeniku
Anita Grubii, mag. oec., v.pred.
22000 i b e n i k
KLASA:602-04-08/14-02/01
URBROJ: 2182/1-12/3-1-14-01-07

Na temelju lanka 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne
novine br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) i lanka 93. Statuta Veleuilita u
ibeniku, Veleuilite u ibeniku raspisuje

NATJEAJ

ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU PREDDIPLOMSKIH STRUNIH STUDIJA
NA VELEUILITU U IBENIKU
- jesenski upisni rok -

SLOBODNE UPISNE KVOTE U JESENSKOM UPISNOM ROKU

Studij menadmenta Studij prometa Upravni studij
Turistiki
menadment
Informatiki
menadment
Cestovni promet
Potanski promet
Redoviti studij 28 11 11 8
Izvanredni
studij
52 15 30 101
Strani
dravljani
5 5 5 5
* Trokove studiranja prve godine studija (kod prvog upisa studija) za redovite studente u cijelosti podmiruje
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a iznos participacije studenata u podmirenju trokova viih godina
studija ovisit e o uspjenosti studiranja svakog studenta sukladno vaeoj Odluci Strunog vijea Veleuilita
(Odluka o trokovima studija na studijima Veleuilita u ibeniku, KLASA: 003-08-03/13-01/07, URBROJ:
2182/1-12/3-1-13-01-07)

UVJETI ZA UPIS
Na preddiplomske strune studije Veleuilita u ibeniku mogu se prijaviti kandidati koji
su zavrili etverogodinju srednju kolu u Hrvatskoj ili tomu ekvivalentnu srednju kolu u
inozemstvu.

PRIJAVE ZA RAZREDBENI POSTUPAK I UPIS
Kvote na preddiplomskim strunim studijima Veleuilita u ibeniku popunjavaju se
temeljem razredbenog postupka, bez provoenja razredbenog ispita.

ibenskilist oglasi 19
22000 i b e n i k
KLASA: 602-04-08/14-02/01
URBROJ: 2182/1-12/3-1-14-01-06
Na temelju lanka 77. Zakona o znanstvenoj dje-
latnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine
br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) i lan-
ka 93. Statuta Veleuilita u ibeniku, Veleuilite u
ibeniku raspisuje
NATJEAJ
ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU
SPECIJALISTIKOG DIPLOMSKOG
STRUNOG STUDIJA MENADMENT NA
VELEUILITU U IBENIKU
I.
Pravo upisa na specijalistiki diplomski struni
studij Menadment imaju:
A. Kandidati koji su stekli zvanje prvostupnika
zavretkom preddiplomskog studija s najmanje
180 ECTS bodova, ostvaruju svoje pravo pod slje-
deim uvjetima:
1. Prvostupnici koji su zavrili preddiplomski
struni studij Menadment Veleuilita u ibe-
niku i studenti koji su na Veleuilitu u ibeniku
zavrili dodiplomski struni studij u trajanju od
tri godine (Modul 1 Turistiki menadment)
Ostvaruju pravo na direktan upis, ako im je
prosjena ocjena studija minimalno
3,0.
Rang liste za upis utvrivat e se temeljem po-
stignutog uspjeha na preddiplomskom strunom
studiju.
Uspjeh na preddiplomskom strunom studiju
odreuje se prema ukupnoj prosjenoj ocjeni svih
poloenih ispita, eventualno umanjenoj za 20% za
svaku godinu produenog studiranja, pri emu se
produenim studiranjem smatra studiranje u traja-
nju duem od 4 godine za trogodinji studij.
Zajameni direktni upis ograniava se na rok od
dvije cijele akademske godine od zavretka preddi-
plomskog strunog studija po istom studijskom pro-
gramu.
Upis nakon isteka roka za zajameni direktni
upis obavlja se nakon upisa studenata koji imaju
zajameni direktni upis, do popunjavanja upisnih
kvota, a prema uspjehu na preddiplomskom stru-
nom studiju.
2. Struni i sveuilini prvostupnici u polju
ekonomije s drugih visokih uilita
(ekonomski i srodni programi i uilita)
Upis se obavlja nakon upisa kandidata koji ima-
ju pravo na direktan upis.
Upis se obavlja u svim statusima do ispunjava-
nja upisnih kvota, a rang liste se formiraju prema
uspjehu na dodiplomskom studiju.
Uspjeh na dodiplomskom studiju odreuje se
prema ukupnoj prosjenoj ocjeni svih poloenih is-
pita, eventualno umanjenoj za 20% za svaku godinu
produenog studiranja.
3. Ostali struni i sveuilini prvostupnici (ne-
srodni programi)
Upis se obavlja na preostala mjesta nakon upisa
kandidata koji su zavrili
srodni studijski program.
Upis se obavlja do ispunjavanja upisnih kvota, a
prema uspjehu na preddiplomskom studiju.
Strunim i sveuilinim prvostupnicima s ne-
srodnih visokih uilita i programa sa steenih 180
ECTS bodova, koji se prijave za upis na specijalisti-
ki diplomski struni studij Menadment, Povjeren-
stvo za prijelaz i utvrivanje razlike ispita odrediti
e predmete razlike sa preddiplomskog strunog
studija
Menadment koje su duni upisati i poloiti. Od-
luka e biti donesena temeljem
nastavnog plana i programa studija na kojem su
stekli zvanje prvostupnika.
Predmeti iz prethodnog stavka se sluaju i pola-
u prema njihovom izvoenju na preddiplomskom
strunom studiju Veleuilita u ibeniku.
B. Kandidati koji su na Veleuilitu u ibeniku
diplomirali na dodiplomskom strunom studiju
u trajanju od etiri godine
Ostvaruju pravo na direktan upis, uz uvjet pro-
sjene ocjene studija minimalno
3,0.
Kandidati e se uvrtavati na rang liste s ostalim
kandidatima koji su ostvarili
pravo na direktni upis temeljem uspjeha posti-
gnutog na diplomskom studiju.
Uspjeh na diplomskom studiju odreuje se pre-
ma ukupnoj prosjenoj ocjeni svih poloenih ispi-
ta eventualno umanjenoj za 20% za svaku godinu
produenog studiranja. (Produenim studiranjem
smatra se studiranje u trajanju duem od 5 godina
za etverogodinji studij).
Kandidatima e Povjerenstvo za prijelaz i utvr-
ivanje razlike ispita izvriti priznavanje odgovara-
juih upisanih kolegija specijalistikog diplomskog
strunog studija, a koje su, sukladno nastavnom pla-
nu i programu, poloili tijekom diplomskog strunog
studija i to do najvie 30 ECTS bodova.
C. Studenti koji su zavrili struni studij u
trajanju kraem od tri godine i nemaju priznato
zvanje prvostupnika
Kandidati koji su zavrili struni studij u trajanju
kraem od tri godine, a namjeravaju upisati specija-
listiki diplomski struni studij, isti mogu upisati tek
nakon stjecanja zvanja struni prvostupnik upisom
razlikovnih predmeta na Veleuilitu u ibeniku.
II.
Programe razlike predmeta i ECTS bodova za
stjecanje uvjeta za upis na specijalistiki diplomski
struni studij Menadment za pojedine kategorije
kandidata utvruje Povjerenstvo za prijelaz i utvri-
vanje razlike ispita koje na prijedlog dekanice ime-
nuje Struno vijee Veleuilita.
Predmeti studijskog programa realiziraju se kroz
redovitu nastavu i sluaju i polau prema nastav-
nom planu izvoenja predmeta na Veleuilitu u
ibeniku.
III.
Specijalistiki diplomski struni studij Menad-
ment moe se upisati u statusu redovitog i izvan-
rednog studenta sukladno upisnim kvotama.
Upisna kvota za redovite studente je 60 stu-
denata, dok kvotu za izvanredne studente donosi
na prijedlog dekanice Struno vijee uz suglasnost
Upravnog vijea.
Po isteku roka za podnoenje prijava Povjerenstvo
za provedbu razredbenog postupka e utvrditi rang
liste posebno za redovite, a posebno za izvanredne
studente sukladno uvjetima definiranim pod I.
U statusu redovitog studenta studenti se do po-
punjenja kvote upisuju prema redoslijedu na rang
listi redovnih studenata.

IV.
kolarina za izvanredne studente iznosi u
ak. godini 2014./2015. 6.000,00 kn za aka-
demsku godinu.
Cijena upisa programom propisanih razlika
vezuje se za broj ECTS-a. Cijenu ECTS-a utvruje
Struno vijee. Cijena upisa nekog od programa za
stjecanje uvjeta za upis odreuje se po pojedinom
upisanom predmetu i utvruje je Struno vijee. U
cijenu je uraunato polaganje ispita do 4 pokua-
ja po predmetu. Nakon toga se svaka prijava ispita
posebno plaa.
V.
Prijave za upis u I. upisnom krugu na speci-
jalistiki diplomski struni studij Menadment
primat e se u Studentskoj referadi svakim radnim
danom od 15. rujna do 23. rujna 2014. od 10:00 do
15:00 sati, a srijedom i od 17:00 19:00 sati.
Prijavu za razredbeni postupak za specijalisti-
ki diplomski struni studij Menadment ine
slijedei dokumenti (izvornici ili preslike koje ne
moraju biti ovjerene):
a) Potvrda o uplati naknade trokova razredbe-
nog postupka u iznosu od HRK 150,00 na iro-raun
Veleuilita u ibeniku,
IBAN: HR5824070001100162339 Model 67
Opis plaanja: Za razredbeni postupak
b) Prijavni list (dobije se u Studentskoj slubi
Veleuilita u ibeniku ili na webu Veleuilita)
c) Izvod iz matine knjige roenih (Rodni list)
d) Fotokopija osobne iskaznice e) Domovnica
f) Diploma (ili Potvrda) zavrenog studija na
najmanje preddiplomskoj razini temeljem kojeg se
kandidiraju za upis
g) Ovjereni prijepis ocjena svih poloenih ispita
zavrenog studija temeljem kojeg se kandidiraju za
upis
h) Nastavni plan i program prethodno zavrenog
studija (za kandidate A2, A3 i C) pod tokom I. ovog
Natjeaja.
Rang lista biti e objavljena 24. rujna 2014.
Upisi e se odrati 1. listopada 2014. godine
od 10:00 15:00 sati.
DOKUMENTI ZA UPIS:
Dokumenti koji se predaju u izvorniku (ori-
ginali):
a) Izvod iz matine knjige roenih (Rodni list)
b) Domovnica (za hrvatske dravljane)
c) Fotokopija osobne iskaznice
d) Diploma prethodne razine studija (ili Potvrda
ukoliko kandidatu Diploma jo nije uruena)
e) Potvrda o plaenim trokovima upisa, a za one
koji plaaju kolarinu i potvrda o plaenoj kolarini
f) Dvije fotografije ( 6 x 4 cm)
Dokumenti koji se dobiju na Veleuilitu (in-
deks, matini list, upisni list i prijavni list nabavljaju
se u Studentskoj referadi Veleuilita):
a) Indeks
b) Matini list (Obrazac br. 2)
c) Upisni list (Obrazac br. 3)
d) Prijavni list (Obrazac V-20)

Sve informacije o mogunostima studiranja, pri-
javi i upisu na specijalistiki diplomski struni studij
Menadment Veleuilita u ibeniku moete dobi-
ti u prostorijama studentske referade Veleuilita
Trg Andrije Hebranga 11, ibenik, na telefon
+385(22) 311-077, fax +385(22) 216-716 i na web
stranicama www.vus.hr,
Dekanica Veleuilita u ibeniku
Anita Grubii, mag. oec., v.pred.
20 reportaa
ibenskilist
10. JUBILARNI SAJAM U SREDNJOVJEKOVNOM IBENIKU
PIE: MARIJA LONAR
FOTO: NIKOLINA VUKOVI
Deseto, jubilarno izdanje Saj-
ma u srednjovjekovnom ibeniku
okupilo je prolog vikenda
153 izlagaa iz Hrvatske
i izvan njezinih grani-
ca, a na svim sajme-
nim dogaanjima
ukupno je bilo vie
od 500 sudionika.
Dodamo li tomu
i tisue domaih,
te turiste koji su za
trodnevnog trajanja
sajma defilirali ibenskom
obalom, gradskim ulicama
i trgovima, nema razlo-
ga nezadovoljstvu.
Jo da u subotu
poslije podne ni-
je bilo pljuska,
vjerojatno bi bilo
vie posjetitelja i
kupaca, a i izlagai
bi bili zadovoljniji s
obzirom na to da se na
sajmu prodavalo svata. Or-
ganizatori, Grad ibenik, gradska
Turistika zajednica, Udruenje
obrtnika ibenik i ibenska gradska
straa, zadovoljni su napravljenim
poslom, a cijena tih uitaka kotat
e oko 400.000 kuna. No, vratimo
se sajmu. Na tandovima du obale
i na Meduliu, u arenilu ponude
svatko je mogao nai neto za sebe.
Nije ba sve bilo u duhu srednjeg vi-
jeka, osim nekoliko majstora starog
zanata poput kovaa, zatim izrade
koara od iblja, drvodjelaca
tandove je preplavila hrana,
pia, suveniri, uporabni
predmeti, odjea, obu-
a, nakit
Nema ega
nije bilo
Nema te dalma-
tinske ili kontinen-
talne delicije koju se
nije moglo kuati i kupiti.
Od maslinovog ulja, razliitih
vrsta sireva, integralnog kru-
ha, smokava spremljenih
na razliite naine,
meda i proizvoda
od meda, rakija, li-
kera, vina, kulena,
kulenovih seka,
varaka, pruta, pa-
lainaka, voa i povr-
a spremljenih za zimu,
fritula, slavonskih kolaa,
licitarskih proizvoda, ljekovitog
bilja, kozmetike. Veza sa srednjim
vijekom, osim odora manjeg broja
sudionika, i ove godine mogu se
vezati uz prake, maeve, titove i
samostrele.
Djeca su uivala pecajui drvene
ribice, a poseban gut bila je vonja
u koiji ili jahanje na poniju. Jedina
novina ovogodinjeg jubilarnog saj-
ma bilo je otvaranje koje se dogodi-
lo u petak uveer, pred prepunim
500
SUDIONIKA
bilo je na 10. Sajmu u
srednjovjekovnom
ibeniku
Tisue domaih
ljudi i turista
prodefliralo
ibenskom obalom,
ulicama i trgovima
Na tandovima du obale i na Meduliu, u arenilu ponude svatko je mogao nai
neto za sebe. Nije ba sve bilo u duhu srednjeg vijeka, osim nekoliko majstora
starog zanata poput kovaa, izraivaa koara od iblja, drvodjelaca tandove je
preplavila hrana i pie, suveniri, uporabni predmeti, odjea, obua, nakit Meu 500
sudionika ovogodinjeg jubilarnog sajma bila su 153 izlagaa, a manifestacija e
organizatore kotati oko 400.000 kuna. Jedina novost ovogodinjeg u odnosu na
prijanje sajmove je to je otvaranje bilo prireeno na ljetnoj pozornici Sv. Mihovila, a
ne na Trgu Republike Hrvatske, kod katedrale i vijenice
400
TISUA KUNA
planirani su trokovi
ovogodinjeg
Sajma
gledalitem na ljetnoj pozornici
Tvrave sv. Mihovila, a ne na trgu
pokraj katedrale kako je to bilo
prijanjih godina. U jednosatnom
programu, u reiji Sergeja Mioa,
sudjelovala je ibenska gradska
straa, pjevako drutvo Kolo, ple-
sni ansambl Sjene, glazbenici iz
Peruggie u Italiji i etno orkestar iz
Zagreba. Gledatelje je nastupom
posebno oduevila Doris Karma-
ti, svojim prebiranjem po icama
harfe.
ibenski knez
otvorio sajam
Kroz program sveanog otvore-
nja publiku je vodio glumac Jakov
Bili i novinarka Marina Jurkovi.
Sa zidina tvrave kazivali su o stva-
ranju ibenika, od 1066. godine
kad se prvi put spominje kao grad,
osnivanju biskupije, o godinama
kad je Kreimirov grad poharala
kuga, pa sve do vremena kad su
ulice ponovo ivnule, vratio se svi-
jet i mogla se ponovo uti pjesma i
ples. Sve to pratile su Sjene i gosti
glazbenici. Smjenjivali su se izvo-
ai i na kraju se u liku kneza po-
javio aktualni zamjenika ibenskog
gradonaelnika Nikica Pener, koji
je zapovjedio ibenskom puku da
iznese svoje proizvode na ulice, da
se otvore gradska vrata trgovcima
i drugim namjernicima i proglasio
sajam otvorenim.
Zanimanje
prolaznika
izazvao je eta
na tulama
Sudionici
otvaranja
sajma na
tvravi
sv. Mihovila
ibenskilist reportaa 37
Jedan od starih
zanata to
ga je prezentirao
mladi iz
Koprivnice
Da bi se u dane sajma
preivjelo valja
pripremiti jelo
Da bi se
pogodila
meta treba
imati
dobro oko
Rimski vojnici i dame
na ibenskim ulicama
Uitak za
djecu -
jahanje ne
poniju
U ponudi
je bilo i
razliitih
vrsta sira
Sve pie -
prake su i
ove godine
stigle iz
Podravine
Gladni su mogli
kupiti lepinju od
10 kuna
Pecanje
drvenih ribica
posebno je bilo
zanimljivo djeci
Runo
napravljena
obua zanimala
je brojne
38 kultura
ibenskilist
Nekoliko dana prije otvorenja izlobe u
Galeriji sv. Krevana upoznao sam gu
Marinu Bani, tihu i diskretnu umjetnicu
s Uke, koja je ve u tom kratkom
susretu na mene ostavila osobiti dojam.
Odmah sam znao da u na izlobi
vidjeti neto neoekivano, vrhunsko i
vjerojatno ne previe popularno iroj
publici. Tako je i bilo.
Film Ognjena Sviliia prikazan je na
uglednom festivalu u Veneciji, jednoj
od tri najvanije smotre takve vrste.
Takva su pravila su nastavak njegove
poetike u kojoj govori slika, a ne
junaci. Priguena atmosfera njegovih
filmova me jednostavno uvlai unutra
i omoguuje mi potpunu identifikaciju
s likovima, koji uglavnom dre stvari za
sebe. Da je Svilii dobar u tome govori
i nagrada za najboljeg glumca Emiru
Hadihafizbegoviu koji u filmu uti.
Jedan je od rijetkih domaih autora ije
sam filmove pogledao po nekoliko puta,
pa u tako i ovoga, dok veinu filmova
novije hrvatske kinematografije nikad
nisam pogledao do kraja.
Radili smopuno, ali sesvakasekunda
stresa, savumor, svaki trenutakukojem
smomislili daneemonikadanita
zavriti navrijeme- isplatio. Oko500
ljudi posljednjeveeri, sestraTeresau
momuredukaodoma, jutarnjakava
saDamiromAvdiem, crtei iz zbirke
Vojeindoliapomojimrukama,
svakodnevnoAnte, imamoproblem...
Tosenemoeplatiti. Zasveostalo, tu
jeminus natekuem. I zadovoljstvodo
neba.
Izloba Marine Bani
me oduevila
FALI-u nita nije falilo Svilii po mom gutu
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
Analiza e se obaviti u Zagrebu te u Irskoj i Velikoj Britaniji. Ovo istraivanje bit e
prvo takve vrste u Hrvatskoj, jer se do sada nije koristila kombinacija ovakvih analiza
na jednom starohrvatskom nalazitu kae ibenski arheolog eljko Krnevi
1. 12 godina ropstva (12 Years a Slave) - Steve McQueen
2. Pompeji (Pompeii) - Paul W. S. Anderson
3. Vuk s Wall Streeta
(The Wolf of Wall Street) - Martin Scorsese
4. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
5. U glavi Llewyna Davisa
(Inside Llewyn Davis) - Ethan & Joel Coen
Kako su ivjeli pripadnici ra-
nosrednjovjekovne zajednice u
skradinskom zaleu na prostoru
Vaani-Lalue, moglo bi se usko-
ro vie znati. Naime, prije tri
godine poela su sustavna arhe-
oloka istraivanja tog lokaliteta
pod vodstvom arheologa mr. sc.
eljka Krnevia iz Muzeja grada
ibenika koja su urodila nizom
zanimljivih nalaza, a ovih dana
poela je antropoloka analiza
ljudskih kotanih ostataka sa
starohrvatske nekropole Vaa-
ni-Lalue. Osim to e se na taj
nain utvrditi spol i starost, do-
znat e se i koliko su bili visoki,
od kojih zaraznih bolesti bolovali
i kako su se hranili stari Hrvati te
tko je s kim bio rodbinski pove-
zan i kada su ljudi ije e se kosti
analizirati, bili sahranjeni.
Da bi sve to doznali znanstve-
nici e analizirati stabilne izotope
ANTROPOLOKA ANALIZA ljudskih kotanih ostataka
sa starohrvatske nekropole Vaani-Lalue
to su jeli, kako
su ivjeli i od ega
bolovali stari Hrvati?
(ugljik i duik) te DNK iz prona-
enih kostiju, a korist e se me-
todom C 14.
-Antropoloke analize provo-
de se u Antropolokom centru
Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) u Zagrebu
pod vodstvom prof. dr. Maria
lausa, dok ce se analize drevne
DNA, stabilnih izotopa i datiranja
ugljikom obaviti u Irskoj i Velikoj
Britaniji u sklopu znanstvenog
projekta koji vodi dr. sc. Mario
Novak sa University College iz
Dublina i Instituta za arheologiju
u Zagrebu, a koji financira Irska
zaklada za znanost. Ovo istrai-
vanje bit e prvo takve vrste u
Hrvatskoj jer se do sada nije kori-
stila kombinacija ovakvih analiza
na jednom starohrvatskom nala-
zitu. Slina istraivanja planira-
na su i za starohrvatska groblja
u Dubravicama te u ibenskom
1. In the Lonely Hour - Sam Smith
(Pop, R&B, soul)
2. Natalie Merchant - Natalie Merchant
(Alternative rock, pop, folk)
3. Xscape - Michael Jackson
(Pop)
4. Morning Phase - Beck
(Folk rock, country rock)
5. Love in the Future - John Legend
(R&B, soul)
Donjem polju pohvalio se Krn-
evi.
Na lokalitetu Vaani-Lalue do
sada je otkriveno i istraeno 15
grobova od 8. do 10. stoljea. To
je vrijeme ranog srednjeg vijeka
kada doseljeni Hrvati jo uvijek
imaju neke poganske obiaje,
kao to je ostavljanje popudbine
u grobove, objanjava Krnevi.
Pronaen je i niz vrijednih na-
laza. Osim ulomaka keramikih
posuda, pronaena su i dva para
ostruga, to je poprilino rijedak
nalaz na ibenskom podruju.
Jedinstveno otkrie je u pro-
logodinjoj kampanji pronaen
starohrvatski ma s okovima
korica te staklena posuda, u ci-
jelosti ouvana. Uz Krnevia
kao voditelja, u istraivanjima je
sudjelovala struna suradnica Je-
lena Jovi te studenti Diana ori
i Ivan Klari.M. LONAR
KULTURNI TOP 3
BELETRISTIKA
1. Nevini - David Baldacci
2. Greka u naim zvijezdama - John Green
3. Moj mukarac (Kazna; Opsesija) - Jodi Ellen Malpas
4. Valcer protiv Eintrachta - Hrvoje alkovi
5. Pansion u vrtu rua - Debbie Macomber
PUBLICISTIKA
1. K2 trijumf i tragedija - Stipe Boi
2. Dokaz da postoji raj : putovanje jednog
neurokirurga u ivot poslije ivota - Eben Alexander
3. Sivi vuk : [bijeg Adolfa Hitlera] - S. Dunstan, G. Williams
4. Prva hrvatska LCHF kuharica - Anita upe
5. Ljubav s neba - Lorna Byrne
ANTE FILIPOVI GRI
DIZAJNER
ibenskilist kultura 39
Zavrio 2. FESTIVAL ALTERNATIVE I LJEVICE
Arsen, Gabi i Matija
zatvaraju koncertnu
sezonu
Izloba slika Nove
istarske freske
Sezona kulturnih dogaanja i programa na ljetnoj po-
zornici Tvrave sv. Mihovila zavrava 29. rujna na Dan
grada ibenika i blagdan sv. Mihovila kada e nastupiti
najpoznatija ibenska glazbena obitelj Arsen, Gabi i
Matija Dedi.
Koncert Dedievih, koji zajedno imaju preko 60 glazbe-
nih albuma, predstavit e Arsena kao pjesnika i kanta-
utora, Gabi kao prvu damu hrvatskih lagera te Matiju
kao jednog od naih najnagraivanijih jazz pijanista i
glazbenika, istiu organizatori. Publika e tako imati
prilike uti skladbe poput Pamtim samo sretne dane,
Ni ti, ni ja, Kua za ptice, Moderatto cantabile, Vino i
gitare, Kua pored mora, Tvoje njene godine, Sve sto
zna o meni i mnoge druge.
Zanimljivo je da e za ovaj koncert, koji mnogi s ne-
strpljenjem iekuju jo od kada je prvi put najavljen
u lipnju uoi otvorenja ljetne pozornice, posebno moi
uivati lanovi kluba prijatelja Tvrave sv. Mihovila. Na-
ime, oni e ulaznice za koncert moi kupiti po znatno
povoljnijoj cijeni. M. L.
Marina Bani Zrinak ivi i radi na Ukoj, zajedno sa
svojim suprugom Mirkom Zrinakom. Oboje su umjet-
nici, a ibenskoj publici svojim zanimljivim skulptura-
ma u drvu najprije se predstavio Mirko, a ovih dana u
Galeriji sv. Krevana otvorena je izloba slika Marine
Bani Zrinak.
Izloeno je 13 radova u kombiniranoj tehnici iz ciklusa
koji je umjetnica nazvala Nove istarske freske.
Marina je roena Puljanka. Diplomirala je na zagre-
bakoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Miroslava
uteja. Pohaala je i majstorsku radionicu kod profe-
sora Ljube Ivania. Radi na Akademiji primijenjenih
umjetnosti u Rijeci na Katedri za crtanje kao izvanred-
na profesorica. Do sada je izlagala na vie od 40 samo-
stalnih te na vie od 100 skupnih izloaba. Viestruko
je nagraivana u zemlji i inozemstvu. Autorica je preko
20 javnih radova, a njezini radovi nalaze se i u muzeji-
ma i zbirkama. Sudjelovala je na mnogim umjetnikim
simpozijima i projektima te bibliofilskim izdanjima.
U ibeniku sada prvi put izlae, a njezina izloba moe
se razgledati do 27. rujna. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Ljetna pozornica Sv. Mihovila
Galerija sv. Krevana
FALI generator
novih ideja
Premda su drugo izdanje Festi-
vala alternative i ljevice vieniji
lanovi ibenskih lijevih, a pogo-
tovo desnih stranaka uglavnom
zaobilazili, FALI-u zaista nita
nije falilo! Odaziv publike, pohva-
lit e se organizatori, bio je iznad
oekivanja. etiri veeri zaredom
svi programi, a prije svega preda-
vanja, okrugli stolovi i promocije
na Trgu Ivana Pavla II., tj. Maloj
loi bili su iznimno posjeeni. Kul-
minacija se dogodila zadnje veeri
festivala, u subotu 6. rujna kada
je svoje predavanje odrala pa-
njolska benediktinka, sestra Tere-
sa Forcades, nova ikona europske
ljevice, kako je nazivaju mediji, i
koju je dolo uti oko 500 ljudi.
Iznad svih oekivanja, priznaje
jedan od organizatora FALI-a
Kruno Lokotar.
-Hvala ibeniku i jedinstvenoj
publici na svijetu. Jer kada bi se
usporedio broj publike s velii-
nom grada, onda ova publika u
Zagrebu ne bi stala u Dom spor-
tova, moda u Arenu! Jo sam lani
imao vie optimizma od ostalih,
ali je ipak sve to se tada dogodilo
bilo iznad mojeg praga oekiva-
nja. A kada smo sastavili ovogo-
dinji program znali smo da festi-
val nee biti nita slabiji. Sada nas
je strah to emo smisliti za iduu
godinu, jer ove godine imali smo
likovne ekskluzive pred kojima bi
i Pariz kleknuo, Terezu Forcades i
druge sjajne goste te divnu pomo
lokalne zajednice. istili smo spo-
menik Radi Konaru, izdali knjigu
ibenskom piscu Kristijanu Miri-
u Program za iduu godinu
poet emo vrlo skoro slagati, a
finalizirat emo ga kada vidimo
kamo svijet ide i to e biti aktu-
alno kazao je Lokotar.
Iskustvo slovenske ljevice
A etverodnevni program donio
je tako zanimljivu izlobu posve-
enu propaloj ibenskoj tvornici
Revija (koja je bila tema i festi-
valskog plakata) ibenskog autora
Borka elara. Knjievnica i znan-
stvenica Maa Kolanovi izlagala
je kolae iz svoje knjige Jamerika,
a posebnu pozornost privukla je
izloba crtea poznatih knjievni-
ka i pjevaa, pokretaa i predstav-
nika beat generacije iz arhiva Voje
indolia, neko vrijeme urednika
glazbenog magazina Duboks, naj-
poznatijeg u bivoj dravi. Meu
predavanjima i raspravama na Ma-
loj loi, odrano je i ono posveeno
ulozi Crkve u dananjem drutvu,
a ibenska je publika imala prili-
ku poneto doznati i o iskustvima
nove ljevice u Sloveniji koja je na
iznenaenje mnogih na zadnjim
izborima osvojila ak 6 mjesta u
parlamentu.
Veliko zanimanje za FALI ove
su godine pokazali i brojni mediji,
javni i privatni, mali i veliki, tiskani
i elektroniki.
-Procjena je da je ovo medijski
najpraeniji festival u ibeniku.
Ovo je grad festivala, a neki imaju
dugogodinju tradiciju i meuna-
rodno su prepoznati poput MDF-
a. Zato mi je drago to su mediji
prepoznali sve ono vano to se
ovdje dogaalo. Mislim da smo
bili solidan generator novih ide-
ja. Pokazali smo otvorenost koja
se u Hrvatskoj ba i ne via, a taj
princip otvorenosti elimo zadrati
i dalje istaknuo je Lokotar. No,
ibenski FALI, svjestan je Lokotar,
ipak nije svima po volji.
Gadosti na fejsu
-Vidio sam jednu facebook
stranicu gdje sam doznao da sam
Srbin, da sam iskoristio smrt svo-
je majke da bih oblatio Katoliku
crkvu i sline gadosti. Ali, u demo-
kraciji smo, a u njoj kao i u totalita-
rizmu uvijek postoje i idioti!
Direktor FALI-a Emir Imamo-
vi Pirke sa zadovoljstvo primje-
uje kako je festival iznenaujue
brzo narastao. Iza njega i dalje,
meutim stoji malobrojna ekipa
organizatora koji i sve uglavnom
volonterski rade.
-Imali smo goste koji su ibenik
poznavali turistiki, ali su oduev-
ljeni i okirani trgom, strpljenjem
i otvorenou publike spremnou
na dijalog, potivanjem gostiju.
Dan prije poetka festivala zvali
su me s Radio Zadra i pitali kako
smo uspjeli neto tako veliko or-
ganizirati tamo? Kao da smo u
pustinji Gobi, a ne jednom ozbilj-
nom gradu kao to je ibenik! Po-
stoji percepcija da je ibenik uboga
provincija, ali FALI je svake noi
pokazao da je slika ovog grada sa-
svim drugaija!
A drugaiju sliku podravat e
FALI i sljedee godine. Izazov koji
nudi bit e 2. svjetski rat!
-Idue godine bit e 70 godina
od kraja 2. svjetskog rata. To je
velika europska i svjetska tema i
bit e sigurno obiljeena na stoti-
ne mjesta. U hrvatskom drutvu
postoji teret razgovara o toj temi
koji se ne temelji na injenicama
nego emocijama zakljuuje Ima-
movi.
-Bili smo
solidan
generator
novih ideja.
Pokazali
smo
otvorenost
koja se u
Hrvatskoj
ba i ne via,
a taj princip
elimo
zadrati
i dalje
poruuju
organizatori
festivala,
najavljujui
kako e se
idue godine
kada se
navrava 70
godina od
zavretka
2. svjetskog
rata baviti
upravo tom
temom
Organizatori
FALI-a sa
sestrom
Teresom
Forcades
40 panoptikum
ibenskilist
Reklo bi se kako jedna asna se-
stra nema na raspolaganju mnogo
moguih varijanti odijevanja, no ka-
talonska se benediktinka na pozor-
nicu Male loe popela u hlaama.
Ma koliko bile obzirno odmjerene za
redovniki habit, naznaile su kako
govornica ima to rei. I doista je bilo
tako. Prve enske hlae uope nisu bi-
le prave hlae, ve raskoljena haljina
kakva je od 1890-ih godina omogu-
avala voziti se na novoj prometnoj
izmiljotini, biciklu. Hlae na enama
u godinama izmeu svjetskih ratova
bile su neobini detalj, a ena koja
bi se u hlaama pojavila na neemu
to nije bila zabava, kopanje u vrtu
ili sport tumaila se kao ekscentrik
ili lezbijka. Inzistiranja na enskoj
odjevenosti u hlae potrajala su sve
do 1960-ih godina. Meu knjinia-
rima se prepriavalo koja je javna
biblioteka blizu pulta za izdavanje
knjiga drala i demodiranu haljinu za
eventualnu korisnicu koja bi knjigu
zatraila odjevena u hlae.
Noenje hlaa nije samo rodni, ve
i klasni znak. Protuaristokratske re-
volucije XVIII. i XIX. stoljea davale
su se znati po odbacivanju kienih
i dugih hlaa prijanjih gospodara,
preferirajui krae hlae puana. Na
takav je zalaz feudalnog doba podsje-
ala enska moda koncem 1950-ih i
poetkom 1960-ih godina, s tzv. tore-
adorskim hlaama (takoer zvanima
i po Capri-stilu odijevanja) koje su
usko zavravale pedalj iznad glenja
a pod njima su bile picaste cipele
nalik na figure srednjovjekovnih pa-
eva. Karikaturalnou figure osvajali
su se koraci enske autonomije. eni
u haljini i s visokim potpeticama nije
praktino niti ne prilii raditi stvari
koje ine zaposleni mukarci, npr.
trati za taksijem, jer se podrazumi-
jeva da ima tko e to uiniti za nju.
Ipak je u zvanju taksija ili otvaranju
automobilskih vrata razlika izmeu
engleskog lorda i dotjerane dame bila
u imanju s rentom koje je glasilo na
njega, dok je njoj ostajalo pothranji-
vati naklonost svojih kavalira.
Ovi postupni koraci rodne solidar-
nosti, kakvi se danas doimaju kao da
se radi o srednjem vijeku, svraaju
panju na kulturu grupa. Kulturna
obiljeja su bila zajednikim do-
brom, nonje su oznaavale mjesta a
u podrijetlu takoer bile snano ve-
zane za feudalnu kulturu. Vlastelin
bi oko imanja dobivenog od vladara
poticao trajno naseljavanje njegovih
obraivaa, i u tako nastalim selima
kroz stoljea se ustaljivala kultura
zajednitva. Neki moni naini gos-
podarenja prirodnim resursima nisu
se mogli zatrti, a uostalom su bili i
efikasniji od individualne eksploata-
cije poput baratanja umama radi
ogrjeva, panjaka radi obnavljanja
ispae svima na korist, ureenja ri-
bolovnog pristupa, lova Dananji
nasljednik tih drevnih pukih institu-
cija je internet. Katalonska benedik-
tinka je, meu ostalim, uprla prstom
u vaan dio te batine privrjeivanja
nad kojim se odvajkada putaju ma-
gle i dimne bombe, a to je privatno
vlasnitvo koje nije individualno ve
kolektivno. Da nije takvoga, ne bi bilo
ni nonji. I valjalo je to rei enskim
glasom u strogom redovnikom habi-
tu, ali u hlaama.
CRTICE O STARINAMA 779 PIE: IVO PRLJAN
PORTAL IZ MILINKOVICE
lKada se nakon Rogoznice krene prema Podorljaku,
prvo vee skretanje na lijevo je prema Sapinim Docima.
Samo 3 km od skretanja s magistrale nalazi se omanje selo
Milinkovica u kojem se jo nalazi nekoliko izvorno sauvanih
kompleksa ruralne arhitekture. Kroz vrata jednog
kompleksa, koji se naslonio uz prometnicu, ulazi se u dvor
potleuice. Kamen je biran i klesan, a nadvratnik ini brino
odabrana i pripremljena tanja kamena ploa. Vjerojatno
je rije o novijem graevnom rjeenju jer na slinim
portalima, koji su preivjeli gotovo dva stoljea, ee je
vidjeti nadvratne drvene grede koje nose kamene ploe.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (515)
PIE: JADRAN KALE
Tko ima neto rei, kazuje to i odjeom
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je mlakua (Gallinula chloropus) u Hrvat-
skoj stabilna vrsta a gnijezdea populacija
broji od 12 000 do 15 000 parova. Raspros-
tranjena je u cijelom zapadnom palearkti-
ku, sjevernoj Africi i Turskoj. Ptice zapadnog
dijela Europe su stanarice, a sjevera selice.
Dio populacija iz sjeverne Europe zimuje u
Sredozemlju i na istonoj obali Jadrana.
Selidba, do odredita za mitarenje, je u srp-
nju, s nastavkom u rujnu i listopadu. Pro-
ljetni povratak iz zimovalita je u oujku
i travnju. U NP Krka zadrava se tijekom
cijele godine. Gnijezdea populacija broji 35
parova koji se zadravaju uz trake od Sk-
radinskog mosta do Skradinskog buka do
Brljana. ivi na obalama sporotekuih rije-
ka, jezera, bara, plitkim movarama i pop-
lavnim livadama. Skrovita je ptica koja se
ee uje nego vidi. Preplaena pritaji se
u gustoj vegetaciji ili leti, nisko iznad trske,
tekim udarima krila i nogama ispruenim
ispod tijela. Duina tijela odrasle ptice je
od 27 do 32 cm, raspon krila od 50 do 55
cm, a teina od 240 do 420 g. Lea i gornji
dio repa su pepeljasto smee boje. Letna
pera su crna. Donja strana tijela i glava su
metalno sive boje. Na bokovima se istie
bijela pruga. Kljun je crven sa utim vrhom
i crvenim eonim titom. Noge su kratke,
zelene boje, pri bazi perja sa crvenkastim
obrubom. Rep stri prema gore. Ispod repa
je bijelo potkovasto perje smjeteno oko
crnog sredita. Mlade ptice, nakon to do-
biju perje, su pepeljasto smee boje. Kljun
im je zelenkast i bez crvenog tita. Gornji
dio, podbradak i strane vrata su prljavo-
bijele boje. U sezoni gnijeenja mujaci
pred enkom izvode svadbene plesove.
Sezona gnijeenja u Europi je od oujka
do svibnja. Monogamne su i teritorijalne
u vrijeme gnijeenja. Gnijezde samotni
parovi, na tlu izmeu grana vrbe ili u gus-
toj vegetaciji trske ili rogoza, esto iznad
vode na naplavljenim granama. Plitko,
zdjelasto gnijezdo grade oba roditelja od
biljnog materijala. enka polae od 5 do 11
bijelo-sivih ili uto-smeih jaja sa crveno-
smeim pjegama. Na jajima lee od 19 do
22 dana i o mladima se brinu oba roditelja.
Ptii su potrkuci. Za let su sposobni u dobi
od 35 dana. Hrani se kukcima i njihovim
liinkama, sitnim ribicama, rakovima,
mekucima, punoglavcima, ptijim jaji-
ma, algama, mahovinama sjemenkama i
dijelovima vodenog bilja.
Mlakua
Jeste li znali?
606
Lekcija u hlaama
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Odnese vrag prije niki dan ro-
dijaka Antiu u Gudovac, ili on
i jo njegova dva endara njin.
Koga e vraga u Gudovcu, mi-
slin se sam sa sobon, a undak se
sitin Matana a ta e, sit i napit
pa budalae! Tako i moj Antia i
njegovi endari urlaju okolon di
god ta ima vidit i koju novu ut
svakog su desetog u Benkovcu, pa
na bikijade u Radoiu, pa na saj-
mu u Gudovcu, vrag zna kud sve
oni ne obajkaju. I budalau sami
sa sobon ili s drugin sviton. Eto,
u ti petak ujtra, zazvoni mobitel
vidin da je njegov broj, ja se javin
a ono s druge strane, iz televuna
urlie tuka. Alo, alo - velju ja
al ma kakvi, samo se tuke uju. I
pivci. Mislin se, bie se vragu sam
ukljuija televun u gaetinan, zna
se njemu to desit dok ta radi a
vajik nekog vraga zia i primii-
va kod kuetine, od novoga pravi
staro, a do staroga dogriija novo
pa ve gledan da u prikinit i za-
zvat ga pa mu re da se jami ovizi
moderni, pametni televuna, ta ga
samo takne a on ode, zove vrag
zna koga i vrag zna di. Nije to za
nj. Pametni je televun za pametne
ljude, bizmismene, a ne za ove ta
ne vidu ka e tri ure pa da mogu
i kui miat maltu.
Ko nema u glavi, ima u
televunu!
Alo, je l uje rodijake, a? Evo,
velin, da ti se javu kad ti nisi ti-
ja i s namin u posjetu. A je lipo
orljaju! Dakue, outile svoga!
javi se na koncu Antia, vrag crni,
nemili i pakleni, taj govorila moja
pokojna baba Tonka, i zaceni se
od smija. uja san ja, samo nisan
zna koji je od vas tri na televunu.
Ne zna koji je vei tukac od ko-
jega! ne dan se ni ja. Ve san ti
mislija re da se jami oti pametni
televuna... Ajde, neka i u mene
bar nita bude pametno, makar
telefun. Prije se govorilo, ko ne-
ma u glavi, ima u nogan. A sad,
ko nema u glavi, ima u televunu.
A to ta dikoda sam koga zovne, a
ta, znade da je svaki koji je pa-
metan teke na svoju ruku kelji
se moj Antia i undak na kraju se
jopet zaceni: A ki da ti ne zna
po sebi! I tako, kad smo se lipo
PENJANJE UZ LITICU RAIPA Upravo smo
ovoga ljeta bili svjedoci stradanja penjaa,
poglavito stranih turista po naim brdima i
planinama koji su se izlagali verui se svukud
bez opreme i pratnje. Ali, toga je bilo i prije. Jo
prije Domovinskoga rata bilo je u modi penjati
se po liticama (klifovima) kornatskim, na
onome lancu takozvanih vanjskih, puinskim
otoka koji nisu veliki, ali prema zapadu iz mora
stre ravnim, okomitim klifovima visokim i do
40 metara.
Na naoj fotografiji je kamera uhvatila jednog
domaeg penjaa na otoku Velikom Raipu,
a radi se vjerojatno o demonstracijskome,
pokaznome usponu. ovjek takoer nema
neke opreme, a vidi se da ima i neodgovarajuu
obuu.
Koliko nam, NP Kornati nisu se uputali u
avanture posjetiteljima pruati takve uitke u
kojim a se moe i glava izgubiti.
POLJANA BEZ AUTOMOBILA Uposljednjih
etrdesetakgodinaglavnoibenskoetalite
i sastajalite, Poljana, duejesluilokao
parkiralite, negoli kaoglavni gradski
trg. Status Poljanezaibenanetoliko
jevaan, dasuseokonjeganadmetalei
glavnepolitikestrankeuoi nekihizbora. U
novijedoba, naalost, zaboravili smokako
izgledanaaPoljanabez vozila. Pronali smo
fotografijus krajadevedesetihgodinana
kojoj nemaauta. Dodue, nemani svijeta, ali
jesnimkanapravljenazakinogadana. Sada
ekamodasePoljanaiskopazapodzemne
garae. Dotleemosei daljeneudobnotiskati
meuautesloenenatri etvrtineprostorapo
obrascuribljekosti. Zagraane, pravariblja
kost ugrlu!
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE:
JOKO ELAR
iastili, priomo mi na pametni-
je stvari veli Antia da je sajam
ove godine slabiji nega inae, svita
ima udo manje.
Vrag na vraga
Nema svit novaca, a i ove ne-
srtne poplave su napravile svoje.
Nemaju novaca, a ve prodan
kumbalj od etri miljona i trista
iljada kuna velin ja. E, ove,
ne mo virovat. Vele ljudi da mo-
re pritvorit u silau tri i po iljede
tona kuruza dnevno, a silira i eni-
cu, travu. Brzo e ovi njega isplatit
ta ga je uzeja, ima ovik OPG, jer
ne silira on samo sebi nega i dru-
gima. Slian ovome uzeja je prije
deset godina i veli da je blagosov-
ljena svaka kuna ta je za njega da
vabi... - veli rodijak a undak se
ja ponen smijat:
E, ne bi ga moja baba Tonka
blagosovila. Ja se sian kad su kod
nas u Zagori, dok se jo sijalo ito
i vrlo, doli prvi kumbalji kako su
zvali, vrit za plau, svit je dolazija
gledat u oto udo. I sad mlai su
to poprivatili odma, al stari niti
ut. Samo da je ne radit! Samo
lude bez pameti more oto udo
utrat u svoju njivu, sorit zidine da
more pro, pola slame ostane ne-
poupano a pola klasa prospe, po-
la ostavi i jo mu za to ima platit
vie nega vridi ono ta je uvrija.
Dok san ja iv, to u moju njivu u
nee! tako su mudrovali priko
tapa, pljuckali i sukali brke. A ne
bi ja, nega oni moj sinurina navra-
nija na me, da on to vie ne more
da nema kad, pa ta. A bie kolko
bude, ta u ja sad. Kad ne mo,
undak se pokori! pravda se oti
ta je prvi pua kumbalj u svoje
ito. I ta kae, da ga ne triba vi-
jat, a? Nako se popia ujtra. Ima
u njemu vie zemlje i plive nega
zrnjadi ita privra je trei priko
ruku ito iz vria. Ma ja ti kaen
da je ovo dobro. Ne triba ga upat,
vozit, trlometit, vr, konje uzaj-
mljivat! vika je etvrti, a kad se
maka undak su ovi ta su vajik bili
u opoziciji prima novomen rekli:
A ta se udi? Pameti nije ima
nikad, a iz njijove se kue inako
niko vru ledene vode nije napija.
Na koga e se uvrgnit vrag nega
na vraga!
I ta kae, da ga ne triba vijat,
a? Nako se popia ujtra. Ima u
njemu vie zemlje i plive nega
zrnjadi ita privra je trei
priko ruku ito iz vria. Ma ja ti
kaen da je ovo dobro. Ne triba
ga upat, vozit, trlometit, vr,
konje uzajmljivat! vika je
etvrti, a kad se maka undak
su ovi ta su vajik bili u opoziciji
prima novomen rekli: A ta se
udi? Pameti nije ima nikad,
a iz njijove se kue inako niko
vru ledene vode nije napija. Na
koga e se uvrgnit vrag nega na
vraga!
Koga e vraga kumbalj? Triba mu sorit zidine
da more pro u njivu, pola klasa prospe, pola
ostavi i jo mu za to ima platit!?
42 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Ova vegetacijska sezona za veinu
poljoprivrednih kultura bila je zahtje-
vna jer su nerijetko koritene znatno
vee koliine sredstava za zatitu od
uobiajenih. Tema dananjeg priloga
je zbrinjavanje otpadne ambalae koja
ostaje nakon upotrebe sredstava za
zatitu bilja. Nakon primjene proizvoda
za zatitu bilja njegova ambalaa post-
aje otpad. Ambalaa od sredstava za
zatitu bilja ne smije se ostaviti u blizini
poljoprivrednihpovrinaili odbaciti uvo-
dotoke. Spaljivanje otpadne ambalae
isto tako nije dozvoljeno zbog sago-
rijevanja otrovnih plinova. Navedena
ambalaa ne moe se odlagati zajedno
sa ostalim komunalnim otpadom ve
se mora odvojeno sakupljati i predati
ovlatenim osobama za sakupljanje,
obradu, i/ili zbrinjavanjetakveambalae
(Zakon o otpadu). Proizvoai koji stav-
ljaju u promet opasne tvari (sredstva za
zatitu bilja) duni su na vlastiti troak
organizirati odvojeno sakupljanje ot-
padne ambalae oneiene opasnim
tvarima. Jedan od naina gospodarenja
otpadnom ambalaom sredstava
za zatitu bilja je CROCPA EKO-
MODEL. CROCPA je kratica za Udrugu
proizvoaa i zastupnika sredstava za
za titu bilja u RH. Udruga CROCPA u
suradnji sa tvrtkom CIAK d.o.o. tijekom
godinediljemRepublikeHrvatskeorgan-
izira sakupljanje prazne ambalae a isto
je za poljoprivrednike besplatno. Svaka
upanija dobila je lokalitete i vrijeme
kad se ambalaa sakuplja. Na podruju
ibensko-kninske upanije sakupljanje
prazne ambalae SZB bit e 16. rujna
(utorak) na lokalitetu Primoten Burnji,
Draga 6 kod Zadruge od 11.30 do 13 sati,
teuDrniunalokalitetuCecela, Dalmaci-
ja vino d.d. u steaju od 14.30 do 16.30.
Bitno je napomenuti da se sakuplja
iskljuivo prazna ambalaa ovih tvrtki
proizvoaa/uvoznika koji financiraju
projekt i omoguavaju poljoprivred-
nicima besplatan povrat njihove
ambalae:Agroteks, AgroChem-Maks,
BASF, Bayer, Belchim Crop Protection,
Chromos Agro, Dow AgroSciences, Flo-
rel, Genera, Pinus Agro, Syngenta Agro.
Donosioci otpada duni su sami
ispuniti Pratei list i Deklaraciju o
fizikalnim i kemijskim svojstvima ot-
pada. Otpad proizvoaa koji donese
otpad bez Prateeg lista i Deklaracije
nee biti prihvaen. Obrasci Prateeg
lista za opasni otpad (Obrazac PL-Oo) i
Deklaracije o fizikalnim i kemijskim svo-
jstvima otpada (Obrazac DFKSO) mogu
se kupiti u knjiarama Narodnih novina.
Sva poljoprivredna gospodarstva
pa tako i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva upisana u Upisnik pol-
joprivrednih gospodarstava, a korisnici
su sredstava za zatitu bilja smatraju
se prvim posjednikom otpada te ga
trebaju propisno zbrinuti. Navedene
obrasce djelatnici CIAK-a ovjeravaju,
a poljoprivrednici ih moraju uvati 5
godina te pokazati inspektoru prilikom
nadzora. Prazna ambalaa SZB moe se
privremeno skladititi na gospodarstvu
do godine dana u prostoru pod kljuem,
koji nije pristupaan djeci i domaim
ivotinjama. Prazna ambalaa ne smije
se skladititi u istom prostoru s hranom,
piem, hranom za ivotinje i slinim
proizvodima.
Kako pravilno zbrinuti
praznu ambalau
sredstava za zatitu bilja?

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
11.09.2014.
18 C
64 F
23 C
73 F
Petak
12.09.2014.
17 C
63 F
22 C
72 F
Subota
13.09.2014.
15 C
59 F
20 C
68 F
Nedjelja
14.09.2014.
14 C
57 F
22 C
72 F
Ponedjeljak
15.09.2014.
13 C
55 F
24 C
75 F
Utorak
16.09.2014.
16 C
61 F
26 C
79 F
Srijeda
17.09.2014.
16 C
61 F
24 C
75 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 9.9.2014. 20:51
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
ibenik
Dubrovnik
Split
Zagreb
Zadar
Rijeka
Bioprognoza
Biometeoroloke
prilikeebiti razmjerno
povoljne. Veinaljudi
eseosjeati dobro.
Tegobeuzrokovane
vremenommoguse
javiti samokodvrlo
osjetljivihljudi na
vrijemei kroninih
bolesnikai toudrugom
dijeludana.
BURTI 2014. Osma regata u epurinama okupila rekordan broj posada
Rekordan broj posada, savr-
eno vrijeme, dobra atmosfera
eto slike ovogodinjeg epu-
rinskog Burtia, regate tradicij-
skih brodova na latinsko idro.
Nauili smo na ovim regatama
vidjeti tri, etiri, pet kaia, sad
ih je bilo sedam, gajete ak
dvadeset i sedam dole ponaj-
vie s otoka Murtera Betina,
Murter, Jezera, iz Zlarina, sa
Srime, Vodica, jedna s Krapnja
koji je imao svoju prvu regatu,
ali, bogme, i s otoka Hvara!
Branko Kirigin iz udruge Hvar
metropola mora i Antonio Fra-
nievi iz bratske otone udruge
Lantina iz Vrboske, proli su dan
vonje s Hvara, i to kroz jednu
od onih nevera koje su za sobom
ostavile vijesti o nasukavanjima i
svata! Svaka im ast poastili
su epurinu! To to su pritom u
regati slomili veslo, neka ostane
kao jedina kolateralna teta.
Krsto bez milosti
A kad sam vidila da stie pa-
manska posada Krste Matulia,
pomislila sam ove bi momke
trebalo staviti u neki pritvor pod
osnovanom sumnjom da nemili-
ce pobjeuju na svim regatama!
Mislila sam, nemaju konkurenci-
je, jer nema Borisa orkala, pu-
klo mu je kormilo na betinskoj,
e, ali...
Nakon ta smo Betinsku
zavrili idrei s veslon umisto
kormilon, danonono smo radili
i napravili novo i evo nas! go-
vori orkalo.
Do cilja za 45 minuta
Nevjerojatan je elan tih rega-
taa na latinsko idro! Ali, i orga-
nizatora, jer gledam epurinja-
nina Zorana aponju koji je sav
jedan znoj i jedna voda, samo
mu oi svitle iz lica! Najtei dio
posla je, kae, lova, sve je manje
sponzora i donatora, a epuri-
njani su svoje nali u Slove-
niji! Dakle, Europa se ukljuila
u organizaciju latinskih idara,
a glavni sponzori su slovenski
Kompas i Slovenske novice koje
su poslale respektabilnu ekipu,
ak i glavnog urednika novine.
Zanimljivo je da su epurinjani
i VIP gosti na skijakim dogaa-
njima na Planici!
To je svakako divno, no vrati-
mo se moru.
Oko prve bove ispred Vodica
vodea posada su momci Hrvoja
Jakoveva s gajete MU 988, iza
njega orkalova ekipa pa Krsto
Matuli. Ve na drugoj prema
Tribunju na prvo mjesto izbija
Matulieva Mala Matulia, pa
orkalo pa, ini mi se, posada
Klementa Jadreia, zatim Kur-
natarica. A na treoj i posljed-
njoj ve je sve bilo jasno: da e
pobijediti Mala Matulia iz Pa-
mana, da e u vremenu pobjed-
nika, deset-dvadeset metara za
njim u cilj ui Damir orkalo
betinski timunjer na murterskoj
gajeti, da e slijediti Kurnatarica
i sjajna posada Ane Jerat na leu-
tu Jaruh koji je stalno bio meu
vodeih etiri-pet gajeta. Prvo-
me je trebalo oko tri kvarta od
ure da odradi regatno polje!
Nagradu za posljednji brod
dobila je posada timunjera Ante
Antia sa Srime njima se, uo-
stalom, nikamo nije urilo jer su
domai.
Onda je sve zavrilo na epu-
rinskoj rivi gdje su se ve dimi-
le gradele kad su se prvi poeli
vraati na vez. Vodika glazba
i smine, sitne maoretkinje,
neizostavni Stanko Skoi kao
konferansje, odrasli, dica, a na-
posljetku su i crkvena zvona po-
pratila proglaenje pobjednika
potrefilo se u vrijeme Zdravo
Marije....JORDANKA GRUBA
Deela
otkrila
latinsko
idro
ibenskilist gastronomija 43
JOKOELAR
U nas odavna, pa do dananjih
dana, djelomice, vlada uvjerenje,
kako se neke jela pripremaju uglav-
nom kada je za njih staun. Kao,
sve u svoje vrime. Tko e, recimo,
usred ljeta posegnuti za tripicama,
a zimi za pijatom juhe od verdure.
Pa ipak, ni tu nema vrstih granica.
Naprotiv, ini se da, se stare navike
pomalo mijenjaju. Eto, i mi smo,
gotovo usred ljeta, pisali o pati i
faolu, jelu koje znade dobro sje-
sti u svako doba godine. Na slian
nain nam je ovaj put na red dola
dobra stara paticada. Pogledajte
-Volim kuhati i slano i slatko, ali za kuhanje mora biti
raspoloen, inae zaboravi! U kuhinji sam se uhvatila u
kotac sa svime osim vuenog tijesta, za koje znam kako
se radi u teoriji, ali nikako da krenem s praksom. Suprug
Vjeran je Zagorac, pa bi bilo zgodno da znam napraviti,
recimo, bunicu (smijeh), jer zlevku sam doktorirala, a i
jednostavnija je - smije se dizajnerica nakita, koja surauje
s naom Loredanom Bahori.
-Po roditeljima sam iz ogulinskog kraja, pa su palenta,
police sa pekom, kiselo zelje i sir kripavac esti gosti na
naem stolu. S druge strane, zaljubljena sam u Dalmaciju,
jedem i spremam sve iz mora, na sve naine, a najdrae
su mi kamenice, iako su mi dvaput dobro nakodile. Spe-
cijalnost mi je salata od hobotnice, crni riot, paticada
s domaim njokima od maslinovog ulja, a roatu radim s
nekoliko kapi likera od rua. Moram svladati jo mnoge
mamine recepte poput granadir mara s domaim krpi-
cama, a ona je od mene preuzela krem juhe. Mislim da oni
koji kod mene jedu, najvie upamte moje kolae - zaklju-
uje Irena, koja inae ivi u Austriji. N.B.B.
po reklamnim ploama ispred i-
benskih restorana u popisu jela
(gotovo iskljuivo na stranome
jeziku) gdje ima paticade. Niks,
maine kamarad! a vlasnici tu rije
ne mogu, izgleda, ni prevesti. Sje-
ate li se vremena kada su se ma-
sovno nudili evapii i pisali kao
chevapchici (!?) ili ono: scnitzel
i tako dalje.
Vrijedne ruke Duke are
A s naom paticadom smo se
ovih dana susreli u Zatonu, gdje
joj je mala tvornica bila u kuhinji
Porat a ruke koje su je radile bile
su kuharice Duke are. Zamamno
je, kada se u nekome lokalu osjeti
miris domae spize. A ne neega
to se sprema s hrpom industrij-
skih zaina. Koliko smo saznali, ta
paticada pati od jednostavnosti
pripreme. Rekli su nam da je meso
kupljeno u Stankovcima, gdje uvi-
jek ima i svjee junetine, koja duu
daje upravo za paticadu. Pozicija,
fileti od buta dotine ivotinje, ta-
kozvani dugi mii. Meso mekano,
bez ila i masnoe.
Naravno, da su se ti odresci neko
vrijeme drali u blagoj kvasini i do-
maemu zainu, ne moraju biti ak
ni pikani lukom i slaninom. Nita
mesu nee faliti ni onako.
Kad je sve spremno, paticada
se, a la Porat radi polako, bez
urbe, u malo temeljca, konerve,
perina i kapule, s bijelim vinom,
zasoljeno i zapapreno, a kuharica
e jo dodati i po koju svoju tehni-
ku malu tajnu.
Aktualna kad zahladi
Malo ohlaena u izvrsnome
umaku, servirana je uz patu-pe-
nete i mijeanu salatu, te topli kruh
prepeenac. I mekanu graevinu.
Jeli su je domai gosti, a nije izma-
kla ni stranim turistima.
A u nas u ibeniku paticada
e biti aktualna za mjesec-dva kad
malo zahladi i kad naiu blagdani.
Dotle emo, za kakve sveanije pri-
gode, neto drugo papa in bocca.
Zatonska
paticada
iz Porta
ALT-WIENER
SCHOKOSCHNITTEN
Ugrijati penicu na 175
stupnjeva. Pet bjelanjaka
stui u vrst snijeg,
umijeati 10 dag eera
u prahu i jedan vanilin
eer i nastaviti miksati.
Na kraju umijeati 20
dag mljevenih ljenjaka.
Pleh prekriti papirom
za peenje i preko toga
ravnomjerno premazati
smjesu za biskvit. Pei
izmeu dvadeset minuta
i pola sata, dok se tijesto
ne pone odvajati od
papira. Peeno izvaditi iz
penice. U meuvremenu
umutiti 10 dag maslaca
sa 10 dag eera u prahu
i pet utanjaka. Kada
smjesa postane glatka
dodati 15 dag omekale
okolade. Tu smjesu
premazati preko biskvita,
sve vratiti u penicu i
pei jo desetak minuta
na 165 stupnjeva. Rezati
mokrim noem.
Zlevku sam doktorirala, ali
vueno tijesto me tek eka
Irena
Saer
dizajnerica
nakita
DALMATINSKO JELO tradicijske kuhinje kome se vraamo na kraju ljeta
POZNATI KUINAJU
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
PLIAC stan 37, 38m2, 1. kat,
1-soban, u odlinom stanju,
EC=D, u otkupu. 45.000 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1439144)
IBENIK namjeten stan
34m2, prvi kat, EC-C, proda-
jem. Mob. 095/80 81 688.
(1442544)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
Ostala mjesta
ZAGREB, SOPOT proda-
jem jednosoban stan veliine
34m2, tramvaj 200m, EC, ci-
jena vrlo povoljna. Mob. 092/
291 90 02. (1442543)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
SRIMA stan 57.42m2, prize-
mlje, 2 sobe, novogradnja,
EC=C, dva parkirna mjesta,
do mora 300m. INTERSERVIS
570 i 022 217 651. (1442540)
UBIEVAC stan 61m2, viso-
ko prizemlje, 2 sobe, renovi-
ran, drvarnica, EC=C, u otku-
pu, povoljno! INTERSERVIS
570 i 022 217 651. (1427255)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)
ibenik
ISTARSKA ULICA, iznajmlju-
jem jednosoban stan s poseb-
nim ulazom. Tel. 022 216 738,
mob. 098 54 55 41. (1426517)
IZNAJMLJUJEM jednosoban,
namjeten stan. Mob. 098 545
541. (1443384)
JEDNOSOBAN STAN u blizi-
ni fakulteta, iznajmljujem stu-
dentima. Tel. 022/332 682 ili
091/590 54 37. (1442542)
IBENIK, UBIEVAC, 73
m2, namjeten s klimom. Cije-
na po dogovoru. Mob. 091 131
29 05. (1443363)
ibenik
SPLIT mlada, odgovorna obi-
telj s djecom, oboje zaposleni,
trai u najam povoljan 2-soban
stan u okolici Jokera i bliim
kvartovima. Mob. 098 196 16
82. (1443241)
ibenik
BLIZINA IBENIKA, 5 km od
mora, kuu, graevinskim rad-
nicima, tvrtki-firmi, opremljeno,
namjeteno. Mob: 098/191 30
60. (1388576)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
PEUGEOT
ibenik
0-24! AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dola-
zak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)
RENAULT
ibenik
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel pri-
kolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkuplju-
jem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)
0-22 AKO traktore GOLDONI,
Tomo Vinkovi prikolice, kosi-
lice i slino prodajete, iste ku-
pujem ISPLATA ODMAH! Mob.
095 899 63 90. (1290389)
0-24 OTKUPLJUJEM FRE-
ZE traktore, prikolice, kosilice
Tomo Vinkovi i sl., isprav-
no i neispravno, isplata od-
mah. Mob. 095 899 63 90.
(1120641)
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
ibenik
BROJ 367
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/ 212-919
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
11/9/2014
0-24 AKO AUTA RENAULT
clio, twingo i sl. prodajete iste
kupujemo, ISPLATA ODMAH!
Mob. 099 410 60 37, 095
899 63 90. (1133746)
Split
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje,
Belje, uro akovi, Rivijera
Pore, SN Holding, Sunce,
te braniteljske udjele. Mob.
092/291-6016. (1395197)
Split
PUDLE SREBRNE, enke sta-
re 1, 5 i 6 g., s rodovnicom,
uredno cijepljene i ipirane,
vrlo povoljno. Mob. 098 97 86
087. (1443050)
PUDLE SREBRNE, enke,
stare 1, 5 i 6 g., s rodovnicom,
uredno cijepljene i ipirane,
vrlo povoljno. Mob. 098 97 86
087. (1443051)
YORKSHIR TERIJER, en-
ke, 2 i 4 g., s rodovnicom,
cijepljene i ipirane, vrlo po-
voljno. Mob. 098 97 86 087.
(1443052)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 2766.
(1423980)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
ibenik
NA GROBLJU SVETE ANE
prodajem grobnicu ispred ka-
pelice, moe zamjena za kui-
cu. Informacije na br. mob. 091
1361 796. (1443379)
IBENIK
Kamena viekatnica 96m
2
, ureena i
useljiva, 4 sobe, terasa 10m
2
s lijepim
pogledom, EC=D.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 125.000
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
SJEANJA,
ZAHVALE I SUUTI
PRIMAMO DO
SRIJEDE UJUTRO
DO 10 SATI.
in memoriam
Te tvoje blage oi
Boje kestena
I to udo svih uda
U svemiru,
Neke slike nikada ne umiru.
Vrelo ljeto i vreli dan
Ti i ja,
Jedna divna melodija
Tvoji najmiliji
Dana 16. rujna 2014. godine navrava se
21 godina od traginog gubitka naih kolega
Vrijeme to prolazi
ne donosi zaborav
ve ponos to ste bili
pripadnici nae postrojbe.
Kolege iz Javne vatrogasne postrojbe grada ibenika
hrvatski vitez
13. 9. 1991.
SJEANJE
ANTE GOLE
NIKOLA KLARI
25. 5. 1955. 16. 9. 1993.
GORAN KUVA
14. 5. 1969. 16. 9. 1993.
JOSO PAI
13. 12. 1957. 29. 9. 1993.
MILENKO POLIMAC
1. 1. 1950. 16. 9. 1993.
JAVNA VATROGASNA POSTROJBA
GRADA IBENIKA
REPUBLIKA HRVATSKA
IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
G R A D I B E N I K
Gradonaelnik

KLASA: 340-01/14-01/63
URBROJ:2182/08-07/1-14-02
U ibeniku, 08. rujna 2014.
Na temelju Zakona o cestama (NN:84/11,22/13,54/13 i 148/13), lan-
ka 61. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN:16/07,124/10 i
56/13) i lanku 81. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elabo-
ratima (NN:86/07,25/09 i 148/09) naruitelj geodetskih elaborata GRAD
IBENIK, ibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA UVID U GEODETSKI ELABORAT IZVEDENOG STANJA
NERAZVRSTANIH CESTA-ULICA U GRADSKOJ ETVRTI JADRIJA, I TO:
JADRIJA I, JADRIJA II,JADRIJA III, JADRIJA IV, JADRIJA V, JADRIJA VI,
JADRIJA VII, JADRIJA VIII, JADRIJA IX, JADRIJA X
Snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta sa geodetskim elaboratom
izvedenog stanja u naslovu navedenih ulica izraena je na temelju Zakona
o cestama (lancima 123. do 133.) i Uputi Sredinjeg ureda DGU: KLASA:
932-01/12-02/182 URBROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine,
od strane ovlatenog inenjera geodezije Karla tampalije, iz tvrtke PODLOGA
d.o.o., Solin, Podrunica ibenik, Bana Ivana Maurania 5, ibenik.
Svi zainteresirani nositelji prava vlasnitva na esticama na kojima su izve-
dene u naslovu navedene prometnice, kao i vlasnici nekretnina koji neposred-
no granie sa istima mogu izvriti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja
i iskazati svoj interes u prostorijama GRADA IBENIKA, Trg palih branitelja
Domovinskog rata 1, II kat, soba 21, dana 15. rujna 2014. godine, od 09.00
do 13.00 sati.
Osoba za kontakt: Hrvoje Poljiak 431-050
GRADONAELNIK
eljko Buri, dr.med., v.r.
46 sport
ibenskilist
PETARMIKULIIN
IBENIK
Nije uobiajena praksa da se
trenera mijenja poslije pobjede
od 4:1 u gostima i tri kola bez
poraza. Zato je smjena trenera
ibenika Mile Petkovia izazvala
uenje, kontroverze i lepezu ra-
zliitih komentara. Od toga kako
taj potez nije fer prema vrijednom
nogometnom strunjaku do teze
kako klupsko vodstvo nije moglo
dovijeka ekati da dobre rezulta-
te ponu pratiti i dobre igre. Ni-
su ba usamljeni oni, koji tvrde
kako ibenik pod Petkovievom
dirigentskom palicom nije uti-
mao igru od prolog proljea do
danas. Oito je da direktor kluba
VRUI UBIEVAC Petkovieva istina o smjeni
Gornji i donji kat vie nisu disali zajedno
Novica Ljubii nije mislio samo
na mogue loe rezultate, kada je
prije poetka sezone dao prilino
indikativnu izjavu: Neemo du-
go ekati s promjenom trenera,
ako stvari krenu loe. Smijenjeni
trener Mile Petkovi tvrdi da je
bio pripremljen na smjenu, iako
opravdanog razloga za nju - nije
bilo.
-Osjetio sam da se neto kuha.
Gornji i donji kat kluba vie nisu
disali zajedno. Cijenim korektan i
odgovaran rad direktora Ljubiia,
no mislim da je u ovom sluaju bio
na udan nain selektivan, pa i ira-
cionalan. Siguran sam da je jedini
razlog moje smjene utakmica pro-
tiv Hrvaca na ubievcu. Nisam ni
ja bio oduevljen izvedbom, i to
sam rekao jasno i glasno po zavr-
etku utakmice. No, pobijedili smo
sa 2:0, a u iduem kolu pregazili
Zmijavce, koji su nas prole sezo-
ne pobijedili, nakon naeg vodstva
od 2:0. Ne mogu rei ni da smo u
Ploama igrali loe, jer smo imali
tri-etiri mrtve anse, koje nismo
uspjeli pretvoriti u pogodak - izno-
si Petkovi svoje vienje smjene.
Nedostatak pomonog trenera,
kasno ukljuivanje nekih vanih
igraa u trenani proces (Priji)...
To je dio razloga objektivne nara-
vi, koje Petkovi navodi kao argu-
ment tezi da nije imao razumije-
vanje gornjeg kata.
-Bez pomonog trenera bio
sam prisiljen raditi istodobno s tri
razliite grupe igraa. Kod dijela
pridolica osjeala se i tjelesna
zaputenost. No, bez obzira na
te lako uoljive tekoe, posve
sam siguran da bismo rasli iz
kola u kolo. I pojedinano, i kao
momad. Uvjeren sam da je ova
momad kvalitetnija od proljetne.
Efikasnost u prva tri kola je naj-
bolja ilustracija te tvrdnje - smatra
Petkovi.
Teze o neslaganju u
svlaionici nemaju
veze s istinom
Petkovia su, to je na dojam,
posebno povrijedile prie o ne-
redu u svlaionici, neslaganju s
dijelom prvotimaca.
-Teze o neslaganju u svlaioni-
ci nemaju veze s istinom. One su,
blago reeno, zloeste. Mi imamo
skupinu korektnih starijih igraa,
koji mlae dre pod kontrolom,
pripremaju ih za profesionalne no-
gometne obaveze - istie Petkovi.
Mile Petkovi ima i svoje objanje-
nje zato se ni proljetos, ni u prva
tri kola nije igrao ljepi nogomet.
-Uvijek je problem kako biti le-
prav, kad ti se protivnik zatvori,
zbijen u dva obrambena bloka.
Kod kue smo u pravilu ostvarili
rutinske pobjede, no problem su
bila gostovanja, gdje nas je, ta-
koer, ekao bunker. Mnogi mi
zamjeraju to sam u prva tri kola
previe mijenjao momad. Pri-
tom zaboravljaju na pravilo kako
utakmicu moraju poeti tri igraa
mlaa od 21 godine. Mijenjao sam
JOSIPALETACAR
sport@sibenski-list.hr
Mnoge ljubitelje nogometa u
ibeniku iznenadila je odluka o
smjeni Mile Petkovia s mjesta
efa strunog stoera narana-
stih. Iako je bilo grintanja na igru
momadi pod njegovim vodstvom,
ibenani su u tri utakmice osvojili
sedam od moguih devet bodova,
pa je odluka elnitva o smjeni u
najmanju ruku nesvakidanja. Ra-
zloge takve odluke potraili smo
kod prvoga ovjeka kluba Novice
Ljubiia, koji se nije libio objasniti
razloge te odluke.
-Nema tu velike filozofije, mi
jednostavno nismo igrali onako
kako bi momad koja puca na
prvo mjesto trebala igrati. Od
prvog ogleda u Ploama, do one
pobjede nad Hrvacama u uta-
kmici gdje smo 70. minuta bili u
podreenom poloaju vidjelo se
da nemamo igru, i tu lei glavni
razlog smjene.
Je li to i jednini razlog, jer
u sportu prevladava miljenje
Novica Ljubii o smjeni Petkovia
Mile je smijenjen
zbog igre, ne
zbog rezultata
koga briga za igru dok ima re-
zultata?
-Iskreno, i nije jer smo posljed-
njih dana primijetili da u svlaio-
nici ba i ne tima sve kako je to
izgledalo. Naime, ne posredno pri-
je prvog kola, poeli su mi dolaziti
neki igrai koji su protiv Mosora
bili u sastavu, alei se da e na
posudbu i da se na njih ne rau-
na, to uope nije bilo tono. Po
tome se dalo naslutiti kako sve ne
tima, ali, ponavljam, sve to bi se
nekako apsorbiralo da je bilo igre.
Mi smo u ovu sezonu uli odluni
da se vratimo u drugu ligu, i jed-
nostavno ne smijemo nita prepu-
tati sluaju. Prema igraima su is-
punjene obveze i prati se uredno
tako da trener nema nezadovolj-
nih. Kad smo kao uprava uredni
imamo pravo traiti i rezultat i na
tom putu emo ustrajati.
Zbog ega ste onda uope dali
ansu Petkoviu, zar ne bi bilo
logino da ste promjenu na-
pravili odmah nakon zavretka
prole sezone?
-Iz vrlo jednostavnog razloga.
Trenutno smo u 3. ligi i imamo
dosta domaih trenera od kojih
su ansu ve dobili Ivan Bulat i
Ive upe, nosili smo se za tim raz-
miljanjem kako bi bilo korektno
omoguiti i Mili Petkoviu da se
pokae. Da se razumijemo, Mile
je za mene veliki radnik, no jedno
je raditi s mladima a drugo voditi
seniorsku momad u kojoj je pu-
no igraa sa strane, jer tu vam uz
znanje treba i vrsta ruka. Sjetite
se samo koliko je problema imao
Bulat jer nije imao kvalitetne
igrae i doslovce s ulice skupljao
igrae, dok je Mile imao izravnog
utjecaja na dovoenje pojaanja,
konkretno Puclin je jedan od onih
koje je elio upravo on, a i svi dru-
gi su dovedeni u dogovoru s njim.
Pripreme su poele na vrijeme za
razliku od prole godine kad se
poelo nikako.
Ima li jo zamjerki?
-Moemo ih sada nabrajati ili
ne nabrajati, no Mile je korektan
radnik i nije nam elja prepuca-
vati se preko tiskovina, injenica
je da, kako sam ve rekao, nema
vrstu ruku u voenju momadi i
da je previe lutao u sastavljanju,
pa su neki igrai lutali od prvih
jedanaest do toga da ne bi bili niti
meu osamnaest, ali, ponavljam,
on je dobar radnik i u omladinskoj
koli e sigurno stvoriti jo dobrih
igraa od kojih e u konanici
klub zaraditi, no mi nismo smjeli
riskirati.
Vjerujete li da je povratak Pe-
travia dobro rjeenje?
-Siguran sam da jest. Vidjelo se
to ve i protiv Mosora, gdje je vr-
sto drao uzde. Imate konkretan
sluaj jednog igraa od kojega se
puno oekuje. Dosad je bio zati-
en bez obzira na blijede partije,
kod Damira toga nema, ko ne radi
ono to se od njega oekuje vrlo
brzo ide iz momadi, to je ono to
elimo. Nama je vrlo blizu 1. pro-
sinca i onda emo napraviti jedan
rezime i vidjeti gdje smo. Vjerujem
da ibenik mora biti na elu i ova
godina je godina odluke za nas.
Vjerujete li u ovo to radite,
svjesni ste da ete u sluaju ne-
uspjeha vi biti jedini krivac?
-Apsolutno. Puno ih je koji zna-
ju rei gdje je on igrao nogomet,
ali ja jednostavno volim nogomet
bez obzira na to to nisam bio
igra i pratim ga od malih nogu,
pa nisam slijep kraj zdravih oiju
da neke stvari ne vidim. Sve od-
luke u dovoenju igraa nisam
donio sam, ve sam s trenerima iz
kluba i iz itave Hrvatske razgova-
rao za svakog igraa i tek onda do-
nio konanu odluku. Ne sramim
se uzeti telefon i nazvati ako treba
sto strunih ljudi i pitati, a ne biti
bahat i dovoditi igrae kao na tra-
ci. Mislim da smo doveli provjere-
ne igrae od Prijia, Puclina, are,
Tokia i dr., koji su prole godine
igrali u drugoj a neki i u prvoj ligi.
Misli da ti igrai sigurno moraju
biti pojaanje za treu ligu, samo
treba sve to dobro ukomponira-
ti. Ne elim da se itko ljuti, zbog
smjena, ili bilo ega drugog, ovdje
se ne radi o bilo kakvom osobnom
sukobu s bilo kim, ve je u pitanju
iskljuivo HNK ibenik, zbog toga
i dalje moramo svi skupa raditi u
interesu naeg kluba.
Sve odluke u dovoenju igraa nisam donio sam, ve sam s trenerima
iz kluba i iz itave Hrvatske razgovarao za svakog igraa i tek onda
donio konanu odluku. Ne sramim se uzeti telefon i nazvati ako treba
sto strunih ljudi i pitati, a ne biti bahat i dovoditi igrae kao na traci
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
Ja u se
ispisat iz
HTV-a
Evo ga na. Nije mi lako, ku-
van kafu jerbo me ubila no.
Nisan se ovoliko patija jo od
vrimena NBA koarke kad je
tek poela na naoj televiziji,
pa bi uz ikaru zurija cilu no.
E, da naa televizija, muko
isukrsta ta se ovo deava.
Do zadnjeg nisu znali oe li
prinosit malog ilia, jerbo da
jin je skupo, krasna kua, evo
jedino ta san nikidan begena
premijeru kad in je zapritija da
e se ukinit priplata. Je l na-
ma skupo davat in olde za
pizdarije, a ovake turnire di
se pie povist rvackog sporta
pratiti uz ingliki prinos. A one
budaletine ta prinosu, ili ku-
puju to je jeftino, ali ne kupi
deset pizdarija i upara za
vako neta. Je san guta kako
je mali satra onog Japanca, e
neka je za onog suca iz Brazi-
la ta nam je ukra, vidi kako
pravda uvik pobijedi. Drago
mi je radi malog, pogotovo
zbog oni ta vajik navidaju
kako je on Ercegovac, ka da
Ercegovci nisu ljudi, a svi kad
ih zaboli ondak pravac u Me-
ugorje, molit se Gospi da jin
mola, e bila Gospa i uz malog
ovon turon i dala mu je sna-
ge, isto ka nain na ubevcu.
Dobili su Mosora i sade smo
prvi, samo da ne bude ka lani,
prvi na po sezone i ondak u.
-Ko je reka da se u nas ne igra
vaterpolo, vid i to na ubev-
cu, vie je voda trcala nego
kad ova dica doli igraju u Cr-
nici, doda je Dunko, jerbo se
zadnje vrime uvatija za me
ka iak dok pien i ondak
uvik neto dodaje samo da
ga spomenen. Velu da vajik
pien samo o portu, a nita
o ostalin stvarin jerbo ljudi
teko ivu. E pa ta u sade ja,
nisan Isus da mogu od mora
napraviti vino, niti od jedne
ribe naranit cili svit.
-E ali mo kusat ribu, evo sa-
de je u nas prvenstvo drave
u podvodnom ribolovu, bie
bokuna, jopet e Dunko, a
ta se mora tie i ne mora,
dosta je samo jednu valu,
doda je i poeja se keljit, a i
sam znade da mu je vala za
po miseca kolko loe. Pulitika
me ne zanima iako sade idu
ovi izbori za prisidnika drave,
ona smina lipa i ovi zampir,
e vidit emo koliko na narod
piza i za koga e potegnit. Ne-
go ta san ono tija re, a da
vonja mi neta iz kuine ima
bit da se zapalila kapula za
brudet, pari mi se da emo
ovon turon ist iz vaa, ajte
evala van bilo
Gornji i donji kat vie nisu disali zajedno
i zbog toga to sam razliitim su-
stavima igre (3-5-2, 4-2-3-1) htio
odgovoriti suparnicima na njihovu
upornu nogometnu destrukciju -
opet e Petkovi.
Bivi trener ibenika ne slae se
s prigovorima kako su dva mlada
nadarena napadaa Ante ivkovi
i Vice Kende, napustila ubievac
zbog loeg proljetnog tretmana
ili favoriziranja, potom otpisanog,
Andrije Milinkovia.
-Kende je kod mene napra-
vio veliki korak naprijed. On nije
postojao u razmiljanjima mog
prethodnika Nikice Cukrova. I iv-
kovi je imao pristojnu minutau
u veem dijelu proljetnih utakmi-
ca. Sve te optube i prigovori ne
pogaaju u sridu. Nismo mogli
biti prvi jer je
Imotski bolje
igrao izvan
travnjaka. U
prijevodu,
da smo mi
osvojili 100
bodova, oni bi
osvojili 101.
Meni je bilo ast biti prvim
trenerom u klubu, ije sam boje
branio dva desetljea. I dalje osta-
jem vojnik ubievca. Izgledno je
da u se vratiti onome to sam,
vjerujem, uspjeno radio minulih
godina, stvaranju nove generaci-
je mladih igraa. Poput Jakolia,
Bitunjca, alete i ostalih, koji su
izali ispod mog ekia - zavrio
je Mile Petkovi.
Mile
Petkovi
JOSIP ALETA CAR
Buran tjedan je iza nogometa-
a ibenika. Naranasti su u se-
zonu uli remijem u Ploama, da
bi nastavili serijom pobjeda, koja
je nakon Zmijavaca nastavljena na
ubievcu u derbiju protiv do tada
neporaenog Mosora. Ono to je
protreslo momad jest smjena tre-
nera Mile Petkovia, kojega je na
ibenskoj klupi zamijenio povrat-
nik Damir Petravi. S nestrplje-
njem su zaljubljenici u ubievac
oekivali ovu utakmicu, jer rezul-
tat dosadanjeg dijela prvenstva je
vie nego dobar, ali esto se ula
zamjerka na igru naranastih, s
posebnim naglaskom na domau
premijeru protiv Hrvaca. Je li se
to promijenilo nakon samo dva
dana stolovanja Petravia, nije se
moglo vidjeti, jer je igru u potpu-
nosti unitila kia koja se sruila
na ubievac, pa je travnjak vie
sliio na bazen nego na
nogometno igralite.
Neposredno prije
poetka na teren
je iziao sudac
Zdravko Kuran
i odluio da se
igra. U takvim
uvjetima bolje su se
snali gosti, i nakon
jednog prekida doli do
vodstva. Na ubaenu loptu
najbolje je reagirao Barbari i
savladao Slavicu. Pokuavali su
ibenani igrati, ali im je lopta
esto ostajala u lokvama po tere-
nu, pa se do odmora rezultat nije
mijenjao. U poluvremenu Petravi
radi dvije izmjene, Maretia i Ze-
lia zamijenili su Male i Futin,
to je donijelo terensku nadmo
domaina, koji uspijevaju
izjednaiti na identi-
an nain. Futin
je ubacio loptu u
kazneni prostor,
gdje je najvii bio
Kartelo i glavom
pospremio loptu
u mreu. Taj po-
godak dao je krila
domaima, no gosti su
se pokazali kao vrlo vrsta
momad, sve do sudake nado-
knade, kada najbolji ibenski
strijelac Priji nakon dodavanja
Malea postie pobjedonosni po-
godak i konanih 2:1. Ovom po-
bjedom ibenik je izbio na prvo
mjesto, no pred naranastima je
jo dosta rada i muke.
-Zadovoljan sam kako je mom-
ad reagirala, posebice u nastav-
ku, no moram rei da mi nismo
mogli niti pokazati neku bolju
igru s obzirom na uvjete koji su
vladali. Nastavit emo se uigravati
i mislim da imamo dobru kvali-
tetnu momad, koja bi trebala
ostati na vrhu, istaknuo je Petra-
vi nakon susreta. ibenani e u
sklopu priprema za utakmicu kod
vrlo opasnog Primorca u Stobreu
igrati i prijateljski susret protiv Di-
nare u Kninu, tako da bi novi ef
struke to prije pohvatao konce i
ustalio svoj sustav igre koji je ve
poznat ibenskoj publici.
NOGOMET Novi trener Damir Petravi predstavio se pobjedom
ibenani nastavili niz
D. Petravi
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
48 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR
Iako e mnogi rei kakao su se
koarkai Jolly Jadranske banke
na dvodnevnom gostovanju u
glavnom gradu susjedne Crne
Gore proveli kao bosi po trnju, u
klubu ne misle tako.
-Vidjeli smo nakon napornih
priprema gdje smo u igrakom
smislu kada s druge strane stoji
ekipa koja se sprema napasti vrh
regionalne ABA lige, i mogu rei
da smo dobro radili. No vano je
iz ovih 80 minuta izvui sve ono
to je dobro, a ono to je loe
nastojat emo to prije anulirati,
iskreno je kazao nakon Mladen
Erjavec, trener 'bankara'.
Budunost jedan od
favorita ABA lige
Budunost ove godine ima
velike planove. Momad koja u
sezonu ulazi sa budetom od dva
milijuna eura, tono zna to eli.
Uz Daia koji se vratio u matini
klub nakon epizoda u Partizanu
i Realu te oporavljenog apina
stigao je i centarski dvojac Riki
- Planini, te dva odlina Ame-
rikanca, Seheey i Reynolds pa
Budunost s razlogom gleda pre-
ma vrhu. U isto vrijeme ibenski
strateg rotirao je igrae zatienog
godita, jer je to pravilo jo uvi-
jek vrlo vano u hrvatskoj koarci,
iako, prema svemu vidljivom, ne
daje oekivane rezultate. U prvom
utakmici 'bankari' su se odlino
MARKO BURSA
IBENIK
Naranastima sjajno teku pri-
preme, u finoj seriji lijegali su re-
dom i velikom razlikom Borik pa
Alkar, ime su ve sad nagovije-
stili pristojnu sezonu koja slijedi.
to se vie blii poetak A-1 lige,
u Kreimirovu gradu se sve vie
poinje govoriti o mogunostima
momadi i oekivanjima uoi no-
ve sezone, a jedini kakav-takav
pokazatelj za sada su prijateljske
utakmice. Iako one ne moraju
biti nikakvo mjerilo onoga to e
momad prezentirati tokom na-
tjecateljske sezone, ipak je za sve
navijae lijepa spoznaja da gra-
ani za sada igraju jako dobro.
A tu su i rezultati. Iako e i
igrai i trener odmah istaknuti
kako je rezultat u drugom pla-
nu, uvijek je bolje kada momad
ibenani gostovali u Podgorici
Porazi iz kojih se moe uiti
KOARKA GKK ibenik kompletirao roster
Prvoj momadi prikljueni najbolji juniori
pobjeuje, neovisno o kakvom se
tipu utakmice radi. Problemi koji
postoje u igri rjeavaju se malo
po malo na treninzima i na uta-
kmicama kako bi se njihov broj
do poetka sezone sveo na mini-
mum, te kako bi se ibenani u
listopadu u slubenoj premijeri
mogli zaista pokazati u pravom
svjetlu.
Jedino pojaanje i novo lice
koje e sljedeu godinu stanovati
na Baldekinu, Aleksandar Sandi
Marciu pred nekoliko dana za-
dobio je rupturu zadnje loe,
zbog ega je i propustio drugu
pripremnu utakmicu protiv sinj-
skog Alkara, ali kako u klubu ka-
u, to im ne zadaje velike brige.
-Marciu e prema prvim pro-
gnozama biti izvan stroja dva-tri
tjedna i nadamo se da e ova oz-
ljeda biti zadnja u sezoni, te da
emo sve mogue pehove ispuca-
Seniori Darussa-
fake 22. rujna
dolaze na prija-
teljsku utakmi-
cu na Baldekin.
Naranasti
prije toga jo
imaju jedan
prijateljski
ogled s Alkarom
na Baldekinu
i austijskim
prvoligaem na
Murteru, nakon
kojih e krenuti
prema BiH. U
Sarajevu e se
igrati jak turnir
uz sudjelovanje
organizatora
Spars Saraje-
va, te Igokee i
rumunjskog BC
Timisoarija
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
Problema je bilo u organizaciji
igre, jer je Martin Junakovi u
Podgoricu stigao s virozom, koja
je pokosila Vrliku i Maia. Sada
za bankare slijedi novi turnir i
to onaj u Velikoj Gorici, gdje e
uz njih i domaina nastupiti A-1
ligai, Krievci i Zabok, to je
najbolja prigoda da se vidi to se
nauilo iz ovih poraza.
Ivo Bua je jedan od najuspjenijih i najpoznatijih i-
benana svoje generacije, roene u praskozorje Drugog
svjetskog rata. Dovoljno je spomenuti da je bio dugo-
godinji direktor Radio Splita, a potom i financijski di-
rektor Hrvatske televizije. No, podatak da desetljeima
ivi izvan rodnog ibenika, nije vitalnog umirovljenika
mentalno ni malo odvojio od Gorice, gdje je proveo
djetinjstvo, od ubievca, koji mu je, oito, vjeno na
srcu. Zato mu nije bilo teko kao iz topa ispaliti jeda-
naestoricu ibenika, koja je prije vie od 50 godina u
legendarnoj utakmici s Varteksom (7:0) donijela dru-
goligaki status ibenanima.
Miloevski, Cvitanovi, Jelenkovi, Ivani, Iljadica,
Tambaa, upe, Lutica, Zambata, Tedling i Stoi.
Momad, koja i povrnom analizom nijee nerijetke
prie iz davnina o tome kako je ubievac nekad po-
sezao iskljuivo za nogometaima sa ibenskom adre-
som. Kosta Miloevski je poslije odsluenja vojnog roka
u ibeniku ostao jo tri sezone u gradu, koji je zavolio,
a tek onda se vratio u svoje Skopje. Plavokosi Ivani
bio je samo dio splitske kolonije, koja se krajem pede-
setih preselila u ibenik: Ninevi, Fiorentini, Bitunjac,
Gruica... Najsimpatinija je, dakako, pria o mornari-
kom poruniku, Sinjaninu Miodragu Zambati, bratu
slavnog Dinamovog napadaa Slavena, koji je, kau,
esto s broda, bez ijednog treninga, utravao na trav-
njak. Peterostrukom strijelcu u spomenutoj utakmici i
ibenskom zetu, koji na svojoj dananjoj splitskoj adresi
ivi od ibenskih uspomena.
Diktirajui spomenutu momad Bua mi je samo do-
datno potencirao promaenost nekih aktualnih iben-
skih nogometnih rasprava o tome kako tjeramo svoje,
a dovodimo furete. Koja je, dakle, bitna razlika izmeu
tog starog ubievca i dananjeg? Onomad su iz kluba
odlazili samo oni, koje su traili veliki klubovi (Batinica,
Nadoveza, Rora...) ili studenti (Friganovi, upe...). Na-
dareni ibenski mladci se, za razliku od danas, nisu ba
nudili svima i svakome. Neovisno o tomu to je, meu
njima, bio pristojan broj onih kojima je, po kvaliteti, i-
benska sredina bila tijesna (Iljadica, Tedling, Miljevi...).
Ako bismo u tom svjetlu promatrali minula dva lje-
ta, onda je zaista dvojbeno koliko se izgubljenim sino-
vima osladio odlazak sa ubievca? Miljenik ibenske
publike, golgeter Miro Slavica je daleko od udarnih l8, a
kamoli od prve jedanaestorice u pulskoj Istri. Rue ba
ne cvjetaju ni Grgi ivkoviu ni Kendeu, koji nose dres
Hrvatskogdragovoljca. Velomtajneobavijenjeodlazak
nadarenog Ante ivkovia u Kanadu. A Kende je, pri-
mjerice, otiao u Zagreb u pet do dvanaest, kad mu je
ibenik ponudio bolje uvjete.
To je gola istina, a ne predloak za odvjetniku
obranu Novice Ljubiia i (pre)ostalih nogometnih dje-
latnika, koji vode brigu o ubievcu. No, bivi trener Ni-
kica Cukrov je jamano u pravu kad govori kako se pod
svaku cijenu trebalo zadrati trojicu momaka, mlaih
od 2l godinu, koji bi bili sigurni starteri u momadi bez
svojevrsnog taktikog cirkusa u drugom poluvremenu,
kad kvota od tri mlaa igraa prestaje biti obveza. Ne-
ovisno o silnim odlascima, bolje reeno gubitku cijele
momadi, odgojene na ubievcu, logino je pitanje i
osvjeenja iz juniorskog pogona. Jer, mlae su selekcije
za ovo ljeto trebale samo izbaciti dvojicu-trojicu pri-
stojnih treeligakih igraa, a ne, kao to smo to ranije
radili, nekog novog Rukavinu, Schildenfelda, Ademija
ili Malea. Nisu li inkubatori malo zatajili?
Jesu li zatajili
inkubatori na
ubievcu?
PIE: IVO MIKULIIN
Porazi iz kojih se moe uiti
KOARKA GKK ibenik kompletirao roster
Prvoj momadi prikljueni najbolji juniori
ti do 4. 10. i poetka lige. Kostur
momadi je ostao isti, injenica je
da smo to jedino pojaanje birali i
po karakternim osobinama, to se
do sada i vidjelo. Sandi e sigur-
no biti jedan od lidera momadi,
kontrolira intenzitet i ritam uta-
kmica, i jako dobro skae. Vjeru-
jem da e se od ozljede oporaviti
vrlo brzo, odlino se prilagoava
na europski stil koarke, a ima
i mnogo prostora za napredak.
Svakako smo dobili jednu veliku
irinu na visokim pozicijama nje-
govim dolaskom. Zapravo, svi su
zasluili da ih se poimence spo-
mene, a pokazalo se da, kao tak-
tiki novitet, moemo polagano
gurati u seniorski pogon i mladce
poput Nakia, aria, Vujievia i
Paia koji su pod vodstvom trene-
ra Mira Juria napravili odlian
posao na devetodnevnom treni-
ranju i druenju u kampu Daru-
ssafake u Turskoj - istie trener
arin.
Strateg ibenana napominje
kako su i ciljevi u sezoni ostali
poprilino isti, a to je ostanak u
ligi i ponovni pokuaj proboja u
Ligu za prvaka.
-Cilj nam je formirati momad
od to vie mladih igraa, a ono
to je najvanije oni vrijedno ra-
de i treniraju. Mislim da proces
stvaranja seniorskog tijela potraje
najmanje godinu dana, ako ne i
dvije. Naravno, novi mladci su
sasatvni dio momadi i kroz igru
malo po malo ue na koji nain
mogu kompenzirati nedostatak te
fizike snage i mase - napominje
prvi trener ibenana.
Juniorski pogon GKK-a svojim
boravkom u Turskoj samo je naja-
vio jo bliu suradnju s novim tur-
skim prvoligaem Darussafakom
iji je vlasnik upravo Dogus gru-
pa. Mladi ibenani pod paskom
trenera Mira Juria u Istanbulu
su imali pet zajednikih treninga
s vrnjacima Darussafake, kao i
etiri treninga samostalno, a ko-
ristili su i teretanu koja se nalazi
u sklopu kompleksa.
-Igrali smo i etiri prijateljske
utakmice, za momke je to jedno
veliko i neprocjenjivo iskustvo,
a i nauili su neto novo. to se
tie tamonjih uvjeta, mislim da
bi nama to bilo dovoljno. Imaju
Turci lijepu dvoranu za trening,
pored toga je mala dvorana i tere-
tana. Uvjeti su im zaista vrhunski,
tu je i nogometni stadion, deset
vanjskih koarkaki terena, sve to
u jednom kompleksu. Radili smo
odlino, a i u skoroj budunosti
nastojat emo njihove juniore
dovesti na nekakav turnir u ibe-
nik. U interesu nam je da se takva
suradnja nastavi - govori Juri.
Iduih
desetak
dana
iskoristit
emo za
uigravanje,
raditi na
tome da
u sezonu
uemo
mentalno,
tjelesno
i taktiki
spremni -
zavrio je
arin
drali u prvoj etvrtini, no sna-
na obrana kava se igra u ABA ligi
jednostavno ih je u nastavku pri-
zemljila, pa je razlika domaih ra-
sla. Ipak u zavrnici kada su i oni
na parket poslali mlae, koarkai
Jollyja imali su nekoliko odlinih
napada i pokazali da znaju igrati
koarku, to je i objektivna podgo-
rika publika popratila pljeskom.
Konanih 86:52, realan je rezultat
vienog. Ve sutra igran je i dru-
gi susret koji je bio u potpunosti
identian prvom, pa su domai
slavili sa 103:60, i tako sigurnim
pobjedama kroili u seriju utakmi-
ca koje su pred njima.
Momad puna potencijala
Mladen Erjavec u niti jednom
trenutku nije odstupio od pravi-
la da na parketu bude zatieni
igra, a u isto vrijeme je traio da
se jednako sn ano uzvraa igra-
ima Budunosti u obrani, pa smo
nerijetko gledali estoke duele a-
pina i mladog Bilalovia, ili Daia
i Gulama. Ono ime Erjavec mo-
e biti zadovoljan je pristup svih
igraa, koji su bez obzira na teke
pripreme u svakom duelu davali
sve od sebe. Tako valja istaknu-
ti iskusnog Matu Mrvu koji je
bio ponajbolji pojedinac u prvoj
utakmici ili Josipa Gulama koji je
dominirao u drugoj, no ono to
je svakako dobitak za koarkae
Jollyja jest Filip Najev, koji je, una-
to injenici da se radi o klasinoj
etvorki, zadavao dosta problema
centrima Budunosti.
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
50 sport
ibenskilist
Na prvenstvu Hrvatske za stre-
ljake veterane, koje je nedavno
odrano u Zagrebu, strijelci iz
nae upanije su postigli izniman
uspjeh - jedno zlato i dva srebra
u pojedinanim kategorijama te
srebro u ekipnoj konkurenciji. Na-
stupio je iznimno veliki broj natje-
catelja iz cijele Hrvatske, te je time
i uspjeh vei. Zoran Mari, pred-
sjednik streljakog kluba 'Zvoni-
mirovi strijelci' iz Knina, osvojio
je zlatnu medalju u disciplini ma-
lokalibarska puka leei u svojoj
kategoriji veterana B. U disciplini
pitolja/revolvera velikog kalibra
Vodianin Ante ua je, u svojoj
kategoriji veterana B, morao 'pri-
petavati' za srebro. U istoj disci-
plini Vk pitolj/revolver 15 hitaca
precizno i 15 hitaca brzo, u kate-
goriji starijih veterana C, srebrnu
medalju je osvojio Kreimir Hrgi
iz Knina. U ekipnoj konkurenciji
osvojili su srebrnu medalju. Inae,
klub 'Zvonimirovi strijelci' iz Kni-
na, jedini je streljaki klub u naoj
upaniji, iji lanovi na svakom
natjecanju u Dalmaciji odnose
prva mjesta u ciljanju pitoljem/
revolverom velikog kalibra. Me-
u najboljim lanovima kluba su
Ante ua, Vilim Ivas, Goran Ivi,
Rade Ivas iz Vodica.
Pribliavanjem jeseni poinju i
natjecanja u nekim drugim spor-
tovima, meu koje svakako spada
i karate, sport koji ve godinama
u ibeniku i ostalim upanijskim
gradovima biljee i odline rezul-
tate. Razlog svakako lei i u tome
da tu pripada i stasiti Drnianin
Ivan Zorii, viestruki dravni
prvak i hrvatski reprezentativac u
apsolutnoj kategoriji koji je novu
sezonu otvorio nastupom na 18.
meunarodnom turniru u akov-
cu, koji je ove godine okupio vie
od 500 natjecatelja iz 7 europskih
drava. Ivan je dominirao u svojoj
apsolutnoj kategoriji i zaslueno
osvojio prvo mjesto.
-Zadovoljan sam nastupom, s
obzirom na to da je ovo prvi na-
kon due pauze, i mislim kako bi
ovo trebala za mene biti jo jedna
dobra sezona, istaknuo je Zorii
nakon povratka iz Meimurja.
Ve sljedeeg vikenda karavana
mladih drnikih karataa pred-
voena Ivanom Zoriiem krenut
e put Zagreba gdje e nastupiti
na Zagreb karate festu, a mi vje-
rujemo i obogatiti svoju riznicu
medalja. J..C.
STRIJELCI ibensko-kninske upanije u vrhu Hrvatske
Zlato za Zorana Maria
-Naalost, zbog loeg financij-
skog stanja kluba i neprimjerene
streljane 'Marunua' najbolji stri-
jelac kluba Ante ua, od prole
godine na dravnim natjecanjima
nastupa kao lan ekipe 'Centar' iz
Splita. Inae, streljatvom u upa-
niji, uz iznimno velike trokove,
bavi se samo nekolicina zaljublje-
nika. Ipak, sigurno je jedan od
najtrofejnijih upanijskih sportova
na dravnim prvenstvima. Prote-
klih pet godina, 'Zvonimirovi stri-
jelci' s nastupa su se uvijek vraali
s nekoliko medalja, ekipnih i poje-
dinanih. Kreimir Hrgi je svake
godine osvajao zlato u disciplini
zrane puke, ali ove je imao teh-
nikih problema s orujem i si-
guran uspjeh je izostao, rekao je
Mari. .L.
KARATE
Zorii
najbolji
u akovcu
5,30%
Dugoroni krediti za investicije
- kamatna stopa 5,30% godinje, promjenjiva
- uz novani depozit 20%
Dugoroni krediti za trajna obrtna sredstva
- uz novani depozit 10%
Kratkoroni krediti za pripremu
proizvodnje i turistike sezone
Projekt kreditiranja poduzetnika u suradnji sa
upanijom i RRA - uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,90%
Namjenski krediti do 16.000,00 eura
- bez dodatnih trokova obrade
- najpovoljnija kamatna stopa od 7,40% fiksna, godinje
- do 16.000,00 EUR uz polog od 10-20%
- bez jamaca ak do 12.000,00 EUR
*EKS 7,94% (iznos odobrenog kredita 9.000,00 EUR)
na rok otplate 6 godina uz novani polog 900,00 EUR
Pravne osobe
Banka vaeg povjerenja
www. j adranska-banka. hr
Stanovnitvo
7,50%
7,40%
4,90%
5,99%
-Nakon 58 godina smo opet u
prvoj ligi, i bitno je da smo poe-
li s pobjedom - zadovoljan prvim
bodovima bio je Milivoj Borani,
predsjednik kuglakoga kluba u-
bievac, koji pamti i dane kad je
ibenik imao prvake bive drave,
ali u kuglanju narodnim nainom.
Dananja momad ubievca,
objektivno, ne moe biti prvak.
Barem ne ove sezone. Ipak, na
prvoligakoj premijeri bodovi su
ostali u ibeniku. Nakon prvoga
para, sve je izgledalo jednostavno
i lako. Zeli i najstariji od trojice
Skoria, otac Ivica (igrala su mu
jo i dva sina), donijeli su dva po-
ena i 75 unjeva vika. Uz Pofukov
izgubljeni poen, razlika se poela
topiti u drugome paru. Taj trend je
nastavljen i kad su zaigrala braa
Skori. Doli su igrai osjekoga
Kandita na samo 12 unjeva za-
ostatka. Tada je Antu zamijenio
adut iz priuve, iskusni Miljenko
Petrovi, koji je odlinim rezulta-
tom u preostala dva seta zasladio
debi ubievca u prvoligakoj kon-
kurenciji, potvrdio prvu pobjedu.
-Ovo je zapravo prvi put da ku-
glai ubievca igraju prvu ligu ba
kao ligako natjecanje. Nesrea je
da e se nakon ove sezone smanjiti
broj prvoligaa, sa 12 na deset. Po-
bjeda u prvoj utakmici je ono to
smo traili, unato tome to nismo
igrali na najviem nivou. Ona nam
daje za pravo da vjerujemo kako
moemo izbjei posljednja dva
mjesta, koja znae izravno ispa-
danje iz lige. U toj borbi, presudne
e nam biti utakmice na domaim
stazama. Jedna od takvih je u su-
botu, kad nam u goste dolazi Za-
dar. Iako je favorit, moniji od nas,
iako je na ponajbolji igra iz pro-
le sezone sad u njihovim redovima,
kroz dvije meusobne pripremne
utakmice, stekao sam dojam da
nismo bez izgleda uoi ligakoga
dvoboja - veli Dmitar are, tajnik
kluba i jo uvijek aktivni igra, koji
je podnio veliki teret u organizaciji
prve prvoligake utakmice iben-
skih kuglaa.
1. kolo: ubievac Kandit Osi-
jek 6:2
Rezultati, ukupno: ubie-
vac Kandit 2:0 (3220:3153, u
setovima 14:10), pojedinano:
Zeli Kneevi 1:0 (552:519,
3,5:0,5), I. Skori Rupi 1:0
(556:514, 3,5:0,5), vrljak Ni-
koli 1:0 (547:535, 3:1), Pofuk
Jelii 0:1 (512:552, 1:3), A. Sko-
ri (Petrovi) Korii (Begovi)
1:0 (244+282:384+114, 2:2), J.
Skori ipalo 0:1 (527:535, 1:3).
U 2. kolu, ove subote, na u-
bievcu gostuje Zadar, koji je, ne
tako davno, bio nadmoan i u eu-
ropskim okvirima, a sad je pravi
test (prvoligake) vrijednosti do-
maina. Utakmica poinje u 15
sati. B.J.
BORISLAVJURAS
Osvjeena momad Croatije, s
nekoliko novih igraa i povratni-
kom Skejom, uvjerljivo je krenula
u novu drugoligaku sezonu. Iako
su prvi put kao domaini igrali u
junome dijelu dvorane u bivoj
vojarni Bribirskih knezova, to ih ni-
je sputalo, izuzev u prvome dijelu,
kad su gosti izvukli 4:4. Dilema o
pobjedniku je nestala nakon izbi-
jakih disciplina. Ivan Jurkovi je u
sva tri nastupa pobijedio, ali je pr-
vo ime Croatije u ovome dvoboju
bio Vitomir Brati, koji je bio uvjer-
ljiv u pojedinanim okrajima.
1. kolo: Croatia Metkovi 16:6
Rezultati po disciplinama;
pojedinano-klasino: Skejo I.
Krstievi 7:8, par: I. Jurkovi, Be-
gura I. Kei, Erceg 13:4, trojka:
Rupi, Milia (Mareti), J. Jurkovi
Sren, Grbi, eelj 6:12, blianje
i izbijanje u krug: Brati N. Kei
22:20, brzinsko izbijanje: Jurkovi
Vukovi 36:18, precizno izbija-
nje: Brati Grbi 22:15, tafetno
izbijanje: I. Jurkovi, Skejo N.
Kei, Vukovi 30:19, pojedina-
no-klasino: Brati N. Kei 13:5,
par: Skejo, Begura Sren, J. Krsti-
evi (Erceg) 13:2, trojka: Mareti,
Milia, Krni I. Kei, Grbi, e-
elj 13:7, blianje i izbijanje u krug:
J. Jurkovi I. Krstievi 15:19.
Puno tei ispit je pred boarima
Croatije u 2. kolu. U subotu (po-
etak u 15 sati) igraju u Omiu, s
Gorinom, jednim od favorita za
prvaka drugoligakoga juga.
Trea liga: Solaris i
Sonkovi uspjeni
Domai zjogovi su donijeli
presudnu prednost u svim uta-
kmicama upanijskih predstavni-
ka na startu treeligake skupine
Srednja Dalmacija. Sonkoviani
su proigrali nakon brzinskog iz-
bijanja. Solaris je, nakon drama-
tine zavrnice na svim stazama,
izvukao pobjedu kontra Naklica,
a Kijevo nije imalo izgleda na go-
stovanju kod dojueranjega dru-
goligaa Otoka
1. kolo: Sonkovi Liane 14:8
Rezultati po disciplinama; poje-
BOARSKI SEMAFOR
Croatia izbijanjima
slomila Metkovce
dinano-klasino: Mi. Mati Zeli
7:12, par: Ml. Mati, Vukui M.
Mami, S. Devi 10:12, trojka:
Kartelo, J. Mati, Mate Mati (A.
Mati) D. Mami, Toki (Peut),
J. Devi 13:7, blianje i izbijanje u
krug: Marko Mati Miji 23:13,
brzinsko izbijanje: Mate Mati J.
Devi 15:23, precizno izbijanje:
Ml. Mati Zeli 18:10, tafetno
izbijanje: Marko Mati, J. Mati
Toki, J. Devi 35:32, pojedinano-
klasino: Marko Mati Miji 12:5,
par: Ml. Mati, A. Mati Zeli, D.
Mami 10:7, trojka: Kartelo (Mi.
Mati), D. Mati, Vukui M. Ma-
mi, S. Devi, Peut (Nimac) 9:8,
blianje i izbijanje u krug: J. Mati
Toki 18:20.
Otok Kijevo 18:4
Rezultati po disciplinama; poje-
dinano-klasino: uak Teskera
13:5, par: S. Vuleta, M. Norac-Ke-
vo Ercegova, Juri Arambai
13:9, trojka: D. Botica, Juki, Ka-
ti I. Gojevi, M. Gojevi (Radi),
Grizelj 13:8, blianje i izbijanje u
krug: Milanovi-Litre . Gojevi
18:14, brzinsko izbijanje: D. Botica
Teskera 35:23, precizno izbija-
nje: Milanovi-Litre . Gojevi
1:20, tafetno izbijanje: D. Botica,
M. Norac-Kevo Ercegovac, Teske-
ra 31:29, pojedinano-klasino:
KUGLANJE ubievac startao pobjedom
Petrovi zasladio premijeru
M. Vuleta Ma. Maloa 13:9, par:
Bai, Juki Grizelj, Ercegovac
10:10, trojka: M. Norac-Kevo, A.
Norac-Kevo, Labrovi (B. Botica)
I. Gojevi, . Gojevi, Radi 11:11,
blianje i izbijanje u krug: uak
M. Gojevi 23:15.
Solaris Naklice 12:10
Rezultati po disciplinama; po-
jedinano-klasino: Celi Pave-
kovi 5:12, par: Mari, Bai S.
Pivevi, Veli (I. ori) 13:0, troj-
ka: Brajkovi, . ivkovi, Vulino-
vi T. ori (Juginovi), Juriin,
A. Pivevi 13:2, blianje i izbijanje
u krug: Arambaa Piri 21:20,
brzinsko izbijanje: . ivkovi I.
ori 18:29, precizno izbijanje:
Arambaa Piri 12:9, tafetno
izbijanje: Celi, Vulinovi Juriin,
S. Pivevi 19:30, pojedinano-kla-
sino: Arambaa Juginovi 8:10,
par: Bai, Brajkovi (J. ivkovi)
Piri, Veli 7:6, trojka: Mari (G.
Vuki), . ivkovi, Vulinovi T.
ori, I. ori, S. Pivevi 10:9, bli-
anje i izbijanje u krug: Celi Pa-
vekovi 21:26.
U 2. kolu (nedjelja, poeci u 15
sati), na programu je prvi ovose-
zonski meusobni okraj upanij-
skih rivala, Kijevo Solaris, dok
je Sonkovi u Solinu gost novoga
treeligaa, Salone.
Boari
Sonkovia
52 sport
ibenskilist
JOSIPALETACAR
Vie od 40 igraa iz preko 10
zemalja sudjelovati e ovog viken-
da na backgammon turniru koji
e se od 12. do 14. rujna odrati
u hotelu Punta u Vodicama. Tur-
nir organizira Backgammon klub
'ibenik', iji je predsjednik Mislav
Kovai, jedan od najuspjenijih
hrvatskih igraa ove igre.
-S igrom poinjemo ve u pe-
tak naveer, a glavni turnir poi-
nje u subotu u 13 sati i traje sve
do ponoi. Nastavak turnira slijedi
u nedjelju od 9 do 15 sati. Doma-
in je vodiki hotel Punta gdje e
se okupiti svi zaljubljenici u ovu
igru, govori nam predsjednik
Backgammon kluba ibenik Mi-
slav Kovai. Osnovni cilj igre je
izai s ploe sa svih 15 figura, prije
nego to to uini protivnik. Pri to-
me se igrai meusobno 'udaraju'
i blokiraju to dovodi do vrlo za-
nimljivih i napetih situacija. Pra-
vila su vrlo jednostavna i moete
ih nauiti u 5 minuta, ali da biste
postali dobar igra backgammo-
na potrebno je mnogo iskustva u
igranju i itanju knjiga te analizira-
nju poteza. Backgammon, za one
BACKGAMMON Igra koja dolazi u ibenik
Za vikend prvi ibenik open
koji ne znaju, je vrlo uzbudljiva i
dinamina igra na ploi koja ima
dugu i zanimljivu povijest. Sma-
tra se najstarijom igrom na ploi
na svijetu jer je prva pronaena
ploa stara preko 5000 godina, a
otkrivena je na podruju dana-
njeg Irana, nekadanjeg Perzijskog
carstva. Neto novije ploe pro-
naene su i u Tutankamonovom
grobu pred 3500 godina, a osim
u starom Egiptu igrala se i u Rim-
skom Carstvu odakle se proirila
po Europi, a kasnije i po ostatku
svijeta.U 20. stoljeu standardizi-
rana su pravila igre i od 30-ih do
70-ih godina ona je postala izvo-
rom fascinacije svjetskog jet-seta
koji ju je neumorno igrao. Neke
od poznatih osoba koje je i danas
igraju je Pamela Anderson, Leo-
nardo DiCaprio, Keira Knightley,
Julie Bowen, Toby McGuire, Si-
enna Miller, i vjeiti Hugh Hefner.
Iako ga Marin Dri spominje jo
u 16. stoljeu, backgammon se u
Hrvatskoj organizirano igra tek
od 2010. godine kada je osnovan
Hrvatski backgammon savez.
Svake godine u sklopu hrvatske
backgammon lige odri se 7-8
turnira na razliitim lokacijama di-
ljem Hrvatske: Dubrovnik, Zadar,
Bol, Split, Zagreb, a od ove godine
po prvi put i ibenski je klub dobio
ast biti domainom turnira.
JAVNA USTANOVA
NACIONALNI PARK KRKA
Trg I. Pavla II br. 5
22000 ibenik
Tel: 022/201-777
Fax: 022/336-836
KLASA: 406-03/14-01/02
URBROJ: 2182/1-15/4-05/-14-3
ibenik, 4. rujna 2014. godine
Na temelju odluke Ravnatelja JU NP Krka, KLASA: 406-03/14-01/02;
URBROJ: 2182/1-15/4-05/1-14-2 od 3. rujna 2014. godine objavljujemo
J A V N U D R A B U
1. JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK " KRKA"
ibenik, Trg Ivana Pavla II, br. 5 p.p. 154
Tel: 022/201-777
Faks:022/336-836
OIB:67969498372
2. Vrsta drabe: javna licitacija za prodaju tri (3) slubena vozila i jedan
(1) vanbrodski motor:
- Alfa Romeo 159, snage motora 191 Kw, s prijeenih 85.157 km, u pro-
metu od 2006. godine, poetne procijenjene vrijednosti 78.200,00 kuna (s
PDV-om)
-Renault 5, snage motora 43 Kw, s prijeenih 176.721 km, u prometu od
1996. godine poetne procijenjene vrijednosti 2.400,00 kuna (s PDV-om)
-Renault Kangoo, snage motora 62 Kw, s prijeenih 380.000 km, u pro-
metu od 2004. godine, poetne procijenjene vrijednosti 7.800,00 kuna (s
PDV-om)
-Vanbrodski motor Tohatsu, snage motora 36,8 Kw, proizveden 1998.
godine, procijenjene vrijednosti 9.025,00 kuna (s PDV-om).
3. Javna draba odrat e se 15. rujna 2014. ispred garae Javne ustanove
Nacionalni park Krka, u 12,00 sati u Bilicama, na adresi Bosu b.b.
4. Javna draba e se odrati po naelu "vieno- kupljeno".
5. Kriterij drabe: najvea ponuena cijena.
JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA IBENIK
Na temelju Zakljuka Opinskog suda u ibeniku Poslovni broj: Ovr-1293/13 od 25. oujka
2014. godine
Domovinskog rata 3, Zadar
OGLAAVA
prodaju nekretnine
I. Predmet prodaje je nekretnina oznaena kao est. zgr. 1099, u naravi kua i dvor, upisana u
Z.U. 5742 k.o. Murter-Betina,, u vlasnitvu ovrenika Nedjeljke Mudronja.
II. Nekretnina iz toke I. ovog oglasa biti e prodana na II usmenoj javnoj drabi.
25. rujna 2014. godine u 09,15 sati, soba br. 9 ovog suda
III. Utvrena prometna vrijednost nekretnine iz toke I. ovog oglasa iznosi 1.597.407,66 kn.
IV. Na drugom roitu javne drabe nekretnina iz toke I. ovog oglasa se ne moe prodati
ispod 1/3 utvrene vrijednosti nekretnine.
V. Na usmenoj javnoj drabi mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamstvo,
i to najmanje 10 dana prije zakazanog roita drabe, a potvrdu o uplati sudu su duni kupci
dostaviti najkasnije 3 dana prije zakazanog roita drabe u iznosu od 20% od utvrene
vrijednosti nekretnine iz toke III. ovog oglasa, a osiguranje se uplauje u gotovini na iro
raun Hrvatske potanske banke d.d. depozitna sredstva Opinskog suda u ibeniku broj
2390001-1300001202. poziv na broj 05 51-1293-133
VI. Uz cijenu kupovninu nekretnine postignute na drabi, kupac je duan platiti porez i
pristojbe kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima.
VII. Kupac je duan u roku od 30 dana od dana dosude poloiti kupovninu na raun iz toke
V. ovog oglasa.
VIII. Ukoliko kupac ne dokae da je platio kupovninu u roku odreenom mu u toki VII. ovog
oglasa, sud e dosuditi nekretninu kupcima koji su ponudili niu cijenu, redom prema veliini
cijene koju su ponudili.
IX. Kupovnine ponuditeljima ija ponuda ne bude prihvaena, vratiti e se odmah nakon
zakljuenja drabe.
X. Prodana nekretnina predati e se kupcu u posjed nakon pravomonosti rjeenja o dosudi,
XI. Sve informacije u svezi prodaje nekretnine mogu se dobiti kod ovrhovoditelja OTP banke
d.d. Zadar na tel. br. 062/201-783.
PETAR MIKULIIN
Oputenost kakvu mogu doni-
jeti samo ljetne akule uz more.
Kava i ugodan sugovornik. Vie
nego poznato lice prijateljima
vaterpola. Vlastimil Kratochvil,
jedan od najboljih vaterpolskih
sudaca na svijetu. Iza njega su,
meu inim, dvije Olimpijade (Ate-
na, Peking), bezbroj svjetskih i eu-
ropskih prvenstava. Kad ve spo-
minjemo europska, pamtimo ga
i kao kolateralnu rtvu estokog
sukoba naih i srpskih navijaa na
famoznom finalu 2003. godine u
Kranju.
Komunikacija nam je, dodue,
bila malo oteana jer Kratochvil
radije razgovara na 'svom' krtom
hrvatskom jeziku, nego na engle-
skom. Neizbjeno je bilo pitanje:
otkud vi na Jadriji?
Sin Michal
branio za ibenik
-Hrvatsku volim od malih no-
gu. Mi u Slovakoj esto znamo
rei 'vae more je nae more'. Na-
ravno, ne u osvajakom smislu. U
ibeniku i na Jadriji se osjeam
kao kod kue. Za to su najza-
sluniji moji stari prijatelji, sjajni
vaterpolski suci Duko Klisovi i
Dragan tampalija. Naravno, za
to sam trebao dobiti blagoslov i
od supruge. A ona se poslije prvog
dolaska 2006. godine na Jadriju
pitala zato i prije tu nismo ljeto-
vali? Kad ve spominjem suprugu
i obitelj, priznat u da me za i-
benik i vae vaterpolsko sredite,
Crnic dodatno vezala injenica
da je moj sin Michal branio bo-
je ibenskog prvoligaa. Bio je i
dio postave koja je igrala fina-
le LEN-a kupa protiv ruskog
Kazana. Zanimljivo, treneri
su mu bili Tucak u klubu, a
Naki u reprezentaciji - po-
eo je razgovor na Jadriji
Slovak Kratochvil.
Sa ibenani-
ma se poseb-
no zbliio na
n e d a v n o m
juniorskom
Svj et s kom
prvenstvu,
kada je u Cr-
nici sudio fi-
nalni susret
Hr vat s ka-
Grka. Imali
smo dojam da je,
gotovo jednako kao
Hrvati, bio sretan
zbog pobjede selek-
cije koju je predvodio
dananji izbornik A-
reprezentacije, iben-
anin Ivica Tucak.
-Nemojte pretjeriva-
ti. Simpatije su jedno, a
profesionalno vaterpol-
sko suenje neto dru-
go. Ne bih ja dogurao
do velikih natjecanja da
sam razmiljao srcem,
umjesto da potujem
pravila. Priznajem, dra-
go mi je da je Hrvatska
pobijedila, no utakmica mi
VLASTIMIL KRATOCHVIL Slovaki vaterpolski sudac koji je sudio famozno finale u Kranju 2003., gost Jadrije
je ostala u sjea-
nju po nevjero-
jatnom preo-
kretu. Grci su
vodili sa 5:I, a
onda su Hrvati
uspjeno okre-
nuli, kao neki
spretni koc-
kar hazarder.
Pr v e ns t v o
u ibeniku
pamtim i kao
jedno od naj-
bolje organizi-
ranih u povije-
sti vaterpola. S
tim su se sloili
ak i Grci, ko-
ji su 'poludili'
zbog poraza u
finalu. Mislim da
ne pretjerujem,
ako tvrdim da je
za organizaciju
najzasluniji moj
prijatelj Duko Kli-
sovi - istie Kratochvil.
Slavni slovaki internacionalac
priznaje da nije ba pomno pra-
tio nedavno Europsko prvenstvo
u maarskoj Budimpeti.
-Naravno, da peto mjesto vi Hr-
vati moete smatrati svojevrsnim
neuspjehom. Pogotovo, poslije
uvjerljivog zlata na Olimpijskim
igrama u Londonu. No, kada se
zna da vam je falio velik broj igra-
a iz te 'londonske' reprezentacije,
taj plasman i nije neko iznenae-
nje. U vrhu svjetskog vaterpola
ima est-sedam reprezentacija,
koje mogu pobijediti jedna dru-
gu i one se izmjenjuju na tronu.
Zaljubljen u
ibenik i Hrvatsku
Ja sam rezultate iz Budimpe-
te vie pratio preko interneta,
te zakljuio da ste, uz malo vie
sree, mogli puno bolje proi. Re-
zultatski vas nitko nije nadigrao.
Moda je i problem u tome to
je na spomenutom omladinskom
prvenstvu u ibeniku Hrvatska
osvojila zlato sa vrstim kolekti-
vom, bez potrebnog broja nada-
renih pojedinaca, koji bi zamije-
nili Hinia, Bokovia, Buria i
ostale. Igrae, koji se ne raaju
ba svaki dan - dri 60-godinji
slovaki sudac.
Vlastimil Kratochvil stigao je
do (zasluene) sudake mirovine.
No, nije odustao od vaterpola, koji
i u Slovakoj ima 'pristojnu' popu-
larnost. Naravno, hokej i nogomet
su neprikosnoveni.
-Pa, kako u izai iz tog div-
nog sporta? Sporta, koji mi je
omoguio da vidim gotovo cijeli
svijet. Bilo je, dodue, upavih tre-
nutaka, poput onog u slovenskom
Kranju, kada su i mene malo 'oe-
ali' (op.a. slomljena mu je ruka)
u stranom sukobu Srba i Hrvata.
Navijaa i igraa, jednako. No, to
se brzo zaboravi. I to je sve dio
sporta. Zato bih mnogim mladi-
ima preporuio da se bave ovim
poslom - zadovoljan je svojim va-
terpolskim putem Kratochvil.
Obojica smo, poput Metra iz
'Velog mista', uporno izbjegavali
U Kranju 2003. su
me dobro oeali
razgovor o politici.
No, tema Hrvatske i Slovake
u Europskoj zajednici bila je ipak
neizbjena.
-Ulaskom u Europsku uniju
nae se gospodarstvo snano po-
krenulo. Posebno su nam dobro
dole brojne tvornice, pogoni
automobilske industrije. Naa su
iskustva sa zajednicom europskih
naroda vie nego pozitivna. Ne vi-
dim razloga da tako ne bude i sa
Hrvatskom.
I zavrni pozdrav naeg sugo-
vornika govorio je o tome koliko
dobro poznaje ibenik i Hrvatsku,
i nae uobiajene izraze.
-Ako bog da, vidjet emo se i
dogodine u ibeniku, na Jadriji.
Ovdje je najbolje krajem lipnja i
poetkom rujna. Kad je more to-
plo, a nema velike guve. Toplo
se nadam da e se do idueg ljeta
srediti i stanje u ibenskom vater-
polu. Nee Perica Buki dozvoliti
da ibenik potone do kraja - zavr-
io je Vlastimil Kratochvil, Slovak
zaljubljen u ibenik i Hrvatsku.
Hrvatsku volim od malih nogu. Mi u Slovakoj esto znamo rei vae more
je nae more. Naravno, ne u osvajakom smislu. U ibeniku i na Jadriji
se osjeam kao kod kue. Za to su najzasluniji moji stari prijatelji, sjajni
vaterpolski suci Duko Klisovi i Dragan tampalija. Naravno, za to sam trebao
dobiti blagoslov i od supruge. A ona se poslije prvog dolaska 2006. godine na
Jadriju pitala zato i prije tu nismo ljetovali?
54 sport
ibenskilist
Veselo je bilo ovih dana na boa-
litu 'Ljubica' u Crnici. Nekadanja
boarska meka godinama je bila za-
putena, a vrijedni balotaki zanese-
njaci svojim radom su joj vratili sjaj iz
bivih vremena. Sve to bio je povod za
odravanje prvog boarskog turnira
koji je okupio ak 17 ekipa, koje su se
nadmetale u elji da ponesu naslov
prvih pobjednika ovoga kupa. Igrala
se po jedna partija do 16 punata, a sa-
mo finale igrano je na dvije dobivene.
Prije poetka turnira bilo je puno 'pa-
pirnatih favorita', no do kraja su ipak
otili oni koji su bili konstantni, pa su
se tako u finalu nale ekipe Crnice,
predvoene Ivanom Jurkoviem i CB
'Horst bac'k koje je do finala vukao
Marko Skejo. Nakon to je momad
s Konjevrata povela u partijama sa
1:0, uslijedio je preokret. Prvo je Cr-
nica izjednaila, da bi u odluujuoj
partiji s visokih 16:1 dola do prvog
naslova pobjednika.
U susretu za tree mjesto Zagora je
sa sigurnih 2:0 savladala ekipu ivko-
via. Nakon zavretka turnira priree-
na je veselica za sve sudionike, a naj-
bolji su nagraeni medaljama i peha-
rima. Ono to svakako valja istaknuti
je posjeenost, koja je svake veeri bila
odlina, to pokazuje kako ljudi vole
balote. Pobjednika momad Crnice
nastupala je u sastavu: Ivica Teskera,
Kreimir Gulin, Ivan Jurkovi i Josip
Blaevi. B.J.
Estonska koalicija zaustavila je ibenskoga borca
Zvonka Eraka u beogradskim umicama, gdje se odralo
Svjetsko veteransko prvenstvo u hrvanju. U konkurenciji
do 76 kilograma, starosne F kategorije (preko 60 godina)
grko-rimskoga stila, Erak se oprostio od natjecanja nakon
poraza u prvoj borbi, gdje ga je nadmudrio Tiit Tartlan.
Nada u mogui repesa, brzo je nestala
-Dogodilo se ono to su mi hrvatski kolege veterani i
najavili. Tartlan je bez borbe predao polufinalni me svo-
me sunarodnjaku, takoer Estoncu, pa sam i ja ostao bez
mogunosti boriti se za medalju. Iako sam objektivno prvi
ili drugi u ovoj kategoriji, falilo je sree u drijebu, jer sam
Tartlana htio izbjei pod svaku cijenu - kazao je Erak po
povratku kui.
Umalo se dogodilo da preskoi natjecanje u Beogradu,
budui da je ostao bez znaajnije sponzorske pomoi. U
zadnji tren je ipak krenuo na put. Takoer, u zadnji tren
je odluio ostati u teinskoj kategoriji do 76 kilograma,
umjesto sputanja na 69. Nije mu pomoglo pripalo mu
je esto mjesto. No, ovakav ishod u Beogradu, gdje je 2005.
godine proslavio prvu od dvije titule svjetskoga prvaka,
nije ga obeshrabrio
-Nevjerojatan je doivljaj biti samo sudionik takvoga na-
tjecanja. U Beogradu je bilo preko 600 boraca iz 40 drava,
i ljudi se fanatino bore, vesele svakoj pobjedi, ak i u de-
lirij padaju. U svemu tome, ipak je bitno sauvati zdravlje.
Osobno, neu odustati dok jo jednom ne uspijem, dok ne
zapjevam hrvatsku himnu na vrhu pobjednikoga postolja.
Pripreme za idue prvenstvo, koje e vjerojatno biti u Gr-
koj, ve su poele. Odluio sam u potpunosti odustati od
igranja nogometa, ali i nastojati ojaati noge, muskulaturu
- najavio je Zvonko Erak. B.J.
HRVANJE SP veterana BOANJE Turnir na Ljubici
Zvonko Erak
esti u Beogradu
Crnica slavila na
obnovljenom zjogu
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka
Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina:
direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina:
direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2646
2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo
kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem
obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo
kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano
doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Tek u etvrtom kolu nogometai Zago-
re u potpunosti su obradovali svoje navi-
jae vrijednom pobjedom protiv Jadrana
iz Ploa. Pobjeda je vrijedna i zbog odli-
ne igre, posebice u drugom poluvremenu
kada su goste satjerali u njihov kazneni
prostor, a centarutevi sijevali s obje stra-
ne. Takvom igrom i znatno kvalitetniji
suparnik poloio bi oruje na Borovitu.
Poetak je nagovijestio da e utakmica
biti neizvjesna do kraja, jer se na suprot-
noj strani u srcu obrane gostiju nalazi biv-
i hajdukovci Hrvoje Veji i Aljoa Krsti-
evi. Najprije je zaprijetio fenomenalni
Blaenko Emer, igra velike tehnike i ja-
kog udarca. Emer se nije najbolje snaao
u velikoj guvi u 3. minuti. Uzvratili su
gosti minutu poslije, ali je vratar Zagore
Vuki dobro reagirao. Onda veliki ok i
tajac, a radost za dvadesetak Ploana u
gledalitu, jer je Ragu probio desni bok
obrane vratio loptu pred gol Zagore, a
mladi Davorin Mustapi loptu alje izvan
domaaja Vukia za vodstvo gostiju od
1:0. Dvije minute poslije novi ok za na-
vijae Zagore jer je Primorac u velikoj
prigodi da poloi Zagoru na plea, ali
ovaj promauje nemogue. Promaaj go-
stiju otrijeznio je igrae Zagore koja trai
izjednaenje. Nakon tri uzastopna korne-
ra s lijeve strane, treim udarcem Emer
je glavom uzdrmao gredu, a dvije minute
prije odlaska na odmor svjei igra Vinko
Petkovi promaio je okvir vrata. Osvje-
enje u poluvremenu i nova trenerova
zaduenja igraima, te pravovremene
zamjene donijele su znatno bolju igru
pa je do izjednaenja dolo na samom
poetku nastavka. Ljubi i Baki koji su
bili nezaustavljivi izmijenili su dupli pas
na desnoj strani, ovaj posljednji uputio je
otru prizemnu loptu na drugu stativu, a
mladi i hitri Petkovi je zakucao u mreu
za erupciju oduevljenja u gledalitu. U
60. minuti nakon velike pogreke obra-
ne i istravanja vratara Vukia gosti su u
velikoj ansi da ponovno utiaju 'Paajice',
ali je Kurbaa u posljednji tren spasio da
lopta ne zavri u mrei. Obru se potom
stee oko vratara gostiju i sve je ui. Lop-
te sa strane fijuu kaznenim prostorom,
a takav uragan urodio je plodom u 78.
minuti. S desne strane Marin Baki je
uputio loptu na rub esnaesterca a Emer
izmeu dva gorostasa obrane gostiju smi-
ruje loptu vrkom kopake, a onda silo-
vitim udarcem pogaa mreu. Slavlje na
tribinama nije prestajalo do kraja kada su
igrai uzdignutih ruku doli svojim navi-
jaima da podijele radost.
Promuklog glasa trener Hrvoje Duji
je rekao:
-Vrijedna pobjeda je doprinos svih
igraa. Pobjeda koja daje nadu naem
klubu da e biti teko, ali uz ovakvu bor-
benost sredina ljestvice ne bi nam smjela
biti nedostina. Zagora sada sa 4 boda
dijeli 11.-15. mjesto na prvenstvenoj lje-
stvici. Na vrhu je ibenik i Junak sa 10
bodova.
U 5. kolu Zagora ide na vrlo teko go-
stovanje u Hrvace. K.M.
KRSTE MUJAN
Pred vie od 400 gledatelja na igra-
litu pored osnovne kole Gradac zavr-
en je jo jedan od pet malonogometnih
turnira koji igra osam petropoljskih se-
la. Pobjednici turnira su igrai Mosea
koji su svojim iteljima priredili veliku
radost. Moseani su u finalu deklasirali
'domaina' Gradac sa 8:0. Junak final-
nog susreta bio je Mirko Milakovi stri-
jelac 4 zgoditka i tri asistencije. Za tree
mjesto avoglave su sa 3:1 pobijedile
Mirlovi Polje, favorita svih turnira u
okruenju, no za uspjeh Mirlovi Polja
uvijek je najzasluniji vratar Marko Bu-
zov, koji zbog obveza u velikom nogo-
metu ovaj put nije mogao pomoi svom
selu.
FINALE MOSE GRADAC 8:0.
Sudac: Nikola Bekavac. Gledatelja 400.
MOSE: Ante Serdarevi, eljko
Frani (2), Mirko Milakovi (4), Stipan
Elez, Teo Strunje (1), imun Elez, An-
tonio Elez, Tomislav Duge i Ante Grba-
vica (1). Voditelj: Joso Elez
GRADAC: Josip Joli, Antonio Abra-
movi, Tomislav ili, Ivan Joli, Zvone
Radi, Josip Bera, Josip Gali, Ante Ma-
rijanovi, Ante Goreta, Igor aki, Ivan
Radi. Voditelj: Ante Duran.
Pobjedniku je pripala i novana na-
grada od 4000 kuna, drugoplasiranom
2000, a treeplasiranom 1000 kuna.
Za najboljeg igraa proglaen je Teo
Strunje, dok je prvi strijelac eljko Fra-
ni (obojica iz Mosea) a vratar unato
golijadi Josip Joli, koji nije branio fina-
le zbog ozljede, ali je do polufinala bio
odlian i zasluan to su igrai Gradca
stigli do finala.
NOGOMET 3. HNL skupina jug
Preokret Zagore za tri boda
MALI NOGOMET Turinr petropoljskih sela
Mose iznad svih
Pobjednika ekipa Mosea
Razgovor
Vlastimil Kratochvil,
jedan od najboljih
vaterpolskih sudaca
na svijetu: Hrvatsku
volim od malih nogu, u
ibeniku i na Jadriji se
osjeam kao kod kue
Koarka
Iako e mnogi rei
kako su se koarkai
Jolly JB na
gostovanju u glavnom
gradu Crne Gore proveli
kao bosi po trnju, u
klubu ne misle tako
Nogomet
Naranasti i dalje
niu pobjede - nakon
Zmijavaca, serija
je nastavljena na
ubievcu u derbiju
protiv do tada
neporaenog Mosora
ibenikenarednogvikendabiti domain
dravnog prvenstva u podvodnom ribolovu
to ga organizira Hrvatski savez za ribolov
na moru, uz domainstvo dvaju ibenskih
klubova, Arbuna i Jastoga. Oekuje se na-
stup tridesetak najboljih hrvatskih podvod-
nihribolovaca, meukojimai StjepkaKesia
iz Tribunja te Filipa Gaperova iz Primote-
na. Natjecanje zapoinje u petak, kada e se
natjecatelji ve u 7 sati okupiti ispred hotela
Jadran, odakle e krenuti u lovne zone. Lo-
vit e se dva dana po pet sati neprekidno,
a dvije su zone lova, prva je akvatorij otoka
irja, a druga akvatorij otoka Kaknja, Kapri-
ja i Zmajana. Tu je i rezervna zona, akvatorij
otoka Zlarina.
Inae pravo nastupa na prvenstvu ima 15
prvoplasiranih s prologodinjeg dravnog
prvenstva u Linjanu, deset najboljih sa
meuupanijskih natjecanja u ovoj godini
te osmorica s prvenstva junog Jadrana.
Natjecanje e se odrati u petak i subotu,
dok je nedjelja ostavljena kao rezervni dan.
Ako bude sve prema planiranom, u subotu
iza 16.30 sati ispred hotela Jadran trebali
bismodobiti novedravneprvakeupodvod-
nom ribolovu. JC
sport
ibenskilist
Podvodni ribolovci u ibeniku
Hrvatski sportai posebice oni u pojedinanim sportovima,
do svojih uspjeha uvijek stiu na svojstven nain, pa da ne
bi bio drugaiji od ostalih potrudio i se Marin ili, koji je na-
kon nepravedne suspenzije uzvratio svijetu tenisa na najbolji
mogui nain, osvajanjem US Opena! Marin je zadivio teniski
svijet dominacijom kakva se rijetko via. Od etvrt finala sta-
siti Meugorac nije izgubio niti jedan set, a nain na koji je sa-
vladao legendarnog Rogera Federera i u finalu Keia Nishikoria
dugo e se prepriavati. Dok su Hrvatska i rodno Meugorje
slavili, Marin je u New Yorku fetao u restoranu Promola u
drutvu Hrvata, meu kojima je bilo i dosta ibenana. Ma-
rina su doli podrati svi, od eljka Moria, preko vlasnika
restorana iz Istre, do Maka Sokolicha, gradonaelnika Fort
Leea u dravi New Jersey. Marin je kao pravi prvak izvrio sve
svoje obveze, od press konferencija do foto sessiona na vr-
hu Rockelellera, do fete sa svojim najbliim suradnicima i
navijaima, koja je sukladno hrvatskim normama trajala do
dugo u no. JC
MARIN OSVOJIO NEW YORK
ibenskilist bora 21
bora
Kada smo izbacile
posljednju plavuu
iz benda postale
smo Garavue
ZGODNE CURE IZ TAMBURAKOG SASTAVA,
NAJDUGOVJENIJEG ENSKOG BENDA U HRVATSKOJ Garavue
24
Marija Ivani:
Moj nakit vole i
minkerice i rokerice
22 bora
ibenskilist
Da je kojin sluajen Federer u
polufinalu US Opena dobija ilia
i posla ga kui, Goran Ivanievi
ispa bi najvea trenerska truba, a
ili vjeiti luzer koji u tenisu, s ton
glavon, nikad nee napravit nita
spomena vridno. Ovako, poraza
gladna nacija mora slavit najve-
eg teniskog sina kojeg je Hrvat-
ska dala u zadnjem desetljeu, a
kojeg je u igrainu odgojija, nema
vie sumnje ni meu najokorjelijin
kladioniarima, najvei na teniski
sin iz prolog desetljea. Momina
iz Meugorja, roen u skromnoj,
kranskoj obitelji u kojoj pater fa-
milias Zdenko, ponosni aa etri
sina, pola sinovih zasluga pripisuje
Gospi Meugorskoj, a drugih pola
valjda Marinu samom i radu koji je,
nakon pustih godina, napokon uro-
dija plodon. Ne morete ni zamisliti
koliko je oldi aa ulupa da bi mu
sin bija ovo ta je danas, da bi mu se
poklonija teniski svit iako, budimo
realni, sigurno nisu bili presritni ta
su u udarnom terminu, na jednom
Grand Slamu, prid dvadeset iljada
gledatelja uivo i pitaj boga koliko
milijuna prid ekranima, ljudi morali
gledat nekog Hrvata... i nekog Ja-
panca. Umisto okovi i Federera.
Koji su isto gledali finale na tele-
viziji, jer su ih tamo spratili jedan
Japanac i jedan Hrvat. I ne tribamo
se ticavati ta veina tih ta su
gledali veze blage nemaju di bi ta
Hrvatska tribala biti, jer nismo ni mi
doktorirali zemljopis. Najbolje je to
opisa De Marcus Cousins, ameriki
reprezentativac na koarkakom
SP-u u panjolskoj uoi utakmice
protiv Slovenije, kad su ga pitali
znade li uope di je ta drava. On
se nasmija i poentira: Mene zani-
ma kolko Slovenaca zna di je Ala-
bama! Njegova rodna zemlja. A zna
ih malo... Kao i nas.
Zahvaljujui iliu nauit e
mnogi. Neki e nas proguglat i po-
elit navratit. Do e i koji Japanac
sigurno. U svakom sluaju drago mi
je da je Nishikori (iako on jadan nije
nita kriv) platija za onog Nishimu-
ru i Brazil. Na najbolji nain!
Evo ti sad,
Nishimura!
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Nikada neemo zaboraviti turneju po
Kanadi i Americi, putovanje vlastitim
autobusom i spavanje u najboljim hotelima
NEVENABANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
U Hrvatskoj tamburakih sastava ima
gotovo jednako kao i klapa, neki e re-
i malkicu i previe, a dok enske klape
nisu ba nita neobino, enski se tam-
buraki sastavi mogu valjda nabrojiti na
prste. No, jedan meu njima posebno je
dugovjean. Zgodne cure iz Kutjeva pod
imenom Garavue na tamburicama pra-
e ve cijelo desetljee, a simpatinu e
obljetnicu proslaviti, najavljuju, velikim
koncertom u rodnom Kutjevu koncem
ove godine.
est 'garavih' cura u tamburicu, tra-
dicionalni hrvatski instrument, zaljubile
su se jo u osnovnoj koli kada su poele
prebirati po icama. S godinama je ta
ljubav rasla, a danas je toliko jaka da ne
mogu zamisliti ivote bez glazbe.
Do sada su snimile etrdesetak autor-
skih pjesama, ali i dva nosaa zvuka, prvi
'Uspomena' 1999. godine, a drugi 'Dame
biraju' iziao je lani u izdanju Croatia Re-
cordsa. Iza njih je i est video spotova, a
snimajui posljednji 'Poljubi me' izazvale
su veliko zanimanje javnosti jer su glav-
nu ulogu povjerile zgodnom hrvatskom
glumcu i treneru Mariju Valentiu. Cure
rade i na novom albumu koji bi, kako sa-
da stvari stoje, trebao izii idue godine.
Kako to djevojke pa tamburaice,
sigurno vas mnogi pitaju?
-Istina je, mnogima je to zanimljivo
jer je ovo u Hrvatskoj uvrijeeno poznato
kao muko zanimanje. Rijetko se mogu
vidjeti cure s tamburicom pa smo navikle
ve na to da smo senzacija gdje god se
pojavimo. U naem sluaju sve je poelo
spontano i jo u djetinjstvu. Naime, dok
smo u rodnom Kutjevu pohaale osnov-
nu kolu svirale smo u kolskom tambu-
rakom orkestru i nepovratno se zaljubile
u ovu vrstu glazbe. Prije deset godina tu
smo ljubav pretoile u bend, koji traje do
dan danas. Mislimo da smo se sjajno pri-
lagodile u ovom 'mukom svijetu'.
Emancipirane u svakom smislu
Ruite li na jo nekim poljima pre-
drasude ili samo na glazbenom?
-(smijeh) Pa moe se rei da smo i ina-
e samostalne, emancipirane cure, finan-
cijski neovisne, a jo uvijek jako mlade,
jer nijedna od nas nije prela tridesetu.
Vrlo rano smo se osamostalile i sretne
smo to smo od svirke mogle uvijek do-
voljno zaraditi da moemo pomoi i svo-
jim roditeljima, koji su cijeli ivot ulagali
u nas da budemo ovo to smo danas. I
meusobno smo jako povezane, s godi-
nama smo postale kao sestre i 'Garavue'
doivljavamo kao nau drugu obitelj... ili
prvu, s obzirom na to da smo u posljed-
njih deset godina vie vremena provele
zajedno nego doma.
Kako deki reagiraju kad vas vide na
pozornici? Jeste li doivjele i neke smi-
jene ili simpatine muke reakcije?
-Svega tu bude (smijeh). Ali uvijek
pozitivno i simpatino. Gdje god doe-
mo lijepo nas doekuju, pogotovo deki i
nikada nismo doivjele nikakvu neugod-
nost. Samo lijepe prie. Zna se dogoditi
neki ulet, stigne nakon svirke neki broj
telefona preko facebooka, poziv na izla-
zak i tako.
Kako su i kada nastale ba 'Gara-
vue', tko je najvei krivac to ste se
okupile i zato ba to ime?
-Okupile smo ima, evo, ve cijelo de-
setljee kao 'Garavue', meutim ve smo
2001. godine imale, u neto drugaijem
sastavu nego danas, bend koji se zvao 'Cu-
re iz provincije'. U to nas je vrijeme vodio
Robert Vojvodi iz poznatog tamburakog
sastava 'Bekrije'. Pod tim imenom nastu-
pile smo i na Zlatnim icama Slavonije
2003. godine, ali i na jo nekim manife-
stacijama po Hrvatskoj. No, 2004. smo
odluile promijeniti ime. Najprije zbog
toga to Kutjevo nije nikakva provincija,
samim time ni mi provincijalke, ali i jedna
tadanja lanica, ujedno i jedina plavua
napustila je bend i mi smo se odluile na-
zvati 'Garavue'. Ostale smo sve crnke i
brinete, garavua je, osim toga, est motiv
u slavonskim pjesmama, a i malo nam je
pomogao hit 'Garavuo, garava' po kojem
smo se zapravo i nazvale. Prva postava
'Garavua' iz 2004. bila je: Ana Hula,
Ana Mitrovi, Ivana Ketovi, Iva Gali i
Ana Gali, a u travnju 2006. stigla nam
je Anamarija Juri, a umjesto Ane Hule
2010. dola je Tena Andrijevi, a umjesto
nje Lara Kelemen. Skupa smo do danas,
a ponosne smo na to to su etiri lanice
iste od poetka benda. To rijetko kojem
Okupile smo ima, evo,
ve cijelo desetljee kao
Garavue, meutim ve
smo 2001. godine imale,
u neto drugaijem
sastavu nego danas,
bend koji se zvao Cure
iz provincije. No, 2004.
smo odluile promijeniti
ime. Najprije zbog toga
to Kutjevo nije nikakva
provincija, samim time
ni mi provincijalke, ali i
jedna tadanja lanica,
ujedno i jedina plavua
napustila je bend i mi
smo se odluile nazvati
Garavue. Ostale smo sve
crnke i brinete, garavua
je, osim toga, est motiv
u slavonskim pjesmama,
a i malo nam je pomogao
hit Garavuo, garava po
kojem smo se zapravo i
nazvale
ibenskilist bora 23
Nikada neemo zaboraviti turneju po
Kanadi i Americi, putovanje vlastitim
autobusom i spavanje u najboljim hotelima
enskom sastavu polazi za rukom.
A zato je tomu tako? Jeste li vi je-
dini enski tamburaki sastav u Hrvat-
skoj? Zato vas je tako malo?
-Nismo jedine, ali smo najdugovjeni-
je. Upoznale smo kroz godine bavljenja
ovim poslom mnoge cure koje sviraju
tamburice i pjevaju, ali veina nije dugo
ostala zajedno. Curama je to veliki pro-
blem, jer kad doe vrijeme zasnivanja
obitelji, udaja i trudnoa, onda se ne-
kako ovo stavi po strani, pa se bendovi
raspadaju. Nas je to zasad zaobilo, ia-
ko smo sve kunje uspjeno prevladale.
Recimo, sve smo zavrile ili zavravamo
fakultete, biologiju, kemiju, magistrirale
ekonomiju, naa Anamarija je, recimo,
trenutno na petoj godini medicine, ali to
nikada nije dovelo u pitanje postojanje
'Garavua'. Trebalo je sve to uskladiti, ali
dobrom organizacijom i zahvaljujui sli-
nim karakterima sve je mogue.
Izdvojite mi neke najzanimljivije do-
gaaje u povijesti 'Garavua'?
-Nama je najzanimljivija i neto na to
smo stvarno jako ponosne, bila turneja
po Americi i Kanadi na kojoj smo bile
2012. godine. Odrale smo tom prili-
kom osamnaest koncerata u isto toliko
gradova, etiri u Kanadi i ostatak u Sjedi-
njenim Amerikim Dravama. Turneju je
organizirala tamonja Hrvatska bratska
zajednica i bilo nam je toliko dobro da
to nikada, ali nikada neemo zaboraviti.
Spavale smo u najboljim hotelima, imale
kao svjetske zvijezde svoj autobus u ko-
jem smo putovale s koncerta na koncert,
a na njima je tek bilo nezaboravno. Na-
i ljudi u iseljenitvu eljni su hrvatske
pjesme, podsjea ih na domovinu i neka
ljepa vremena i zato je na naim koncer-
tima koji su bili dupkom puni bilo i suza i
raznih emocija. To nam je bilo prekrasno
iskustvo koje bismo voljele ponoviti.
Sve ste kose garave... ima li varalica
meu vama koje se boje u crnu?
-Nema, nema, sve smo prirodno ta-
mnokose.
To znai da su u Slavoniji na cijeni
garavue vie nego plavue?
-Pa i jesu, moemo vam rei. U naem
kraju biti crnka je prirodnije podneblju,
zato smo mi popularnije.
Poduavaju djecu tamburi
Jesu li vam ikada nudili da se, reci-
mo, obojite u svjetliju nijansu?
-Nisu, ali ima jedna anegdota vezana
uz to. Svirale smo prije nekoliko godina
na jednom maskenbalu u Rotterdamu.
Smiljale smo i smiljale kako bismo se
maskirale i onda smo se dosjetile neeg
to je izazvalo salve smijeha. Kupile smo,
naime, plave perike i kada je voditelj
najavio 'Garavue' pojavile smo se tako
maskirane. Bilo je smijeha do suza, kako
iz publike, tako i meu nama samima.
Kako biste definirale glazbu koji pi-
ete i izvodite?
-To je nekakva moderna pop-tambu-
raka glazba, kakva je sad u trendu. Ne-
to slino to se dogodilo klapama u Dal-
maciji, koje su postale bendovi, dogodilo
se i tamburakim sastavima, koje danas
na koncertima, recimo, imaju i bubnjeve
to je nekada bilo nezamislivo. Iako i mi
to sviramo, taj neki tamburaki 'fusion', i
same smo na albumu 'Dame biraju' imale
udaraljke, jedva ekamo da taj trend pro-
e i da se u modu vrati ona naa, izvorna
tamburica na kojoj smo odrasle. To naj-
vie volimo.
Kakva je vaa publika, prednjae li
momci ili cure?
-Neete vjerovati, ali na naim kon-
certima najvie je djece i ljudi srednjih
godina. Klinci nas oboavaju, kao i zlatna
generacija i jako smo sretne zbog toga.
Klince poduavate tamburici?
-Tako je. Djelujemo i kao neprofitna
udruga graana s ciljem ouvanja kultur-
ne batine i promicanja izvorne i suvre-
mene tamburake glazbe. Pod okriljem
toga poduavamo djecu i mlade sviranju
tambure, a organizirale smo i nekoliko
humanitarnih koncerata. Dobitnice smo
Plakete grada Kutjeva za izniman do-
prinos promicanju Kutjeva u Hrvatskoj
i svijetu.
24 bora
ibenskilist
Njezin smo neobian nakit MoMa
Modna Maca Art mogli upoznati nedav-
no na Zoni 45, sajmu u sklopu Fashion.
hr-a, no nakit Marije Ivani, diplomi-
rane ekonomistice zaposlene u Agenciji
za istraivanje trita i prije toga imao je
brojne poklonice. Ljubav prema modi i
strast i potrebu da stvara i kreira imala
je, kae, u sebi oduvijek, a MoMa je na-
stajala kao neto to se podrazumijevalo
samo po sebi, kao materijalizacija emo-
cija i energije koje su izvirale iz njezine
osobnosti.
-Oduvijek sam bila podjednako zalju-
bljena u brojeve i dizajn, u prvo jer mi je
omoguavalo preciznost i strpljivost za
rad s drugim, a u drugo jer mi je to bio
najsavreniji ispuni ventil i odmor za
tijelo, duh i mozak, kako bih se nesmeta-
no mogla usredotoiti na ono prvo. Zato
sam studirala ekonomiju, a dizajnom se
nastavila baviti - objanjava Marija, Bje-
lovaranka rodom iz Grabovice pokraj
Tomislavgrada odakle nosi najljepa
djetinja sjeanja.
Sve je poelo utim
broem za jednu Ivu
-Pamtim ivo duge, ljetne praznike
kod bake Zeke u romantinoj i prediv-
noj Grabovici, bakinu pitu, domai kruh,
mlijeko, djeda koji nam je ispunjavao
sve elje Vrlo rano sam ostala bez oca,
koji je umro, meutim moja hrabra maj-
ka Iva i cijela bliska rodbina sestrama
i meni omoguili su divno djetinjstvo.
Zahvaljujui njima vrlo rano sam spo-
znala prave vrijednosti, znaaj obitelji i
Na temelju odredbi Zakona o financiranju
javnih potreba u kulturi (Narodne novine,
br. 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o por-
tu (Narodne novine, br. 71/06, 124/10,
124/11 , 86/12 i 94/13), Zakona o udrugama
(Narodne novine, br. 74/14) i lanka 46.
Statuta Grada Skradina (Slubeni vjesnik
ibensko-kninske upanije, br. 10/09), gra-
donaelnik Grada Skradina objavljuje
POZIV
ZA PREDLAGANJE PROGRAMA
JAVNIH POTREBA U PODRUJIMA
KULTURE, PORTA I UDRUGA GRAANA
GRADA SKRADINA ZA 2015. GODINU.
I.
Javne potrebe u podrujima kulture, por-
ta i udruga graana za koje se sredstva osi-
guravaju, prema financijskim mogunostima,
iz prorauna Grada Skradina jesu programi,
odnosno aktivnosti, akcije i manifestacije, te
poslovi i djelatnosti u nareenim podrujima
od interesa za Grad Skradin.
U programu javnih potreba Grada Skra-
dina za 2015. godinu u skladu sa zakonom
uvrstit e se:
- u podruju kulture- financiranje progra-
ma djelatnosti ustanova u kulturi, udruga u
kulturi i drugih organizacija koje su od in-
teresa za Grada Skradin, sufinanciranje kul-
turnih akcija i manifestacija na razini Grada
te programa poticanja, razvitka i promicanja
kulturnog stvaralatva djece i mladei, su-
financiranje konzervatorskih i restaurator-
skih programa zatite i ouvanja kulturnih
dobara.
- u podrujima porta- sufinanciranje za-
konom propisanih programskih djelatnosti
udruga, saveza i zajednica u portu na razi-
ni Grada, sufinanciranje programa portskih
kola djece i mladei, te programa nastupa
portaa i portskih udruga na domim i me-
unarodnim natjecanjima.
- u podrujima udruga graana sufinan-
ciranje programskih djelatnosti veteranskih
udruga i udruga sudionika i stradalnika Do-
movinskog rata, programi udruga koje skrbe
o osobama s posebnim potrebama i humani-
tarno-karitativnih udruga, programi udruga
za promicanje i zatitu ljudskih prava, progra-
mi strukovnih udruga, te programi udruga za
zatitu i ouvanje okolia, ovjekova zdravlja
i prirodne batine.
II.
Prijedloge programa mogu predlagati
udruge, ustanove, trgovaka drutva ili fizi-
ke osobe koje obavljaju nareene djelatnosti.
Prijedlozi programa moraju biti obrazlo-
eni i moraju sadravati program od interesa
za Grad Skradin.
III.
Uz obrazloenje prijedloga predlagatelji
e dostaviti financijski plan, odnosno speci-
ficirani trokovnik za izvrenje predloenog
programa u kojem e navesti podatke o uku-
pnim trokovima izvrenja programa, o dijelu
sredstava koje osiguravaju iz vlastitih i drugih
izvora te o dijelu sredstava koje predlau da
ih osigura Grad Skradin. Iznose svih trokova
treba iskazati u tekuim cijenama.
Prijedlozi koji ne budu pripremljeni s pot-
punim podatcima i prijedlozi odnosno prijave
koje se ne dostave u nareenom roku nee
se razmatrati niti uvrstiti u Program javnih
potreba Grada Skradina za 2015. godinu.
IV.
Prijedloge programa pripremljene u skla-
du sa sadrajem ovog poziva treba dostaviti
do 11. listopada 2014. godine na adresu:
Grad Skradin, Trg Male Gospe 3, 22 222
Skradin.
Prijavnice za programe mogu se dobiti u
gradskoj upravi Grada Skradina, soba br. 7.
KLASA: 402-03/14-01/2
URBROJ: 2182/03-01-14-1
Skradin, 11. rujna 2014.
GRADONAELNIK
Nediljko Duji
Moj nakit vole i minkerice i
rokerice, a najponosnija sam na
onaj od kalcita kod bake u Grabovici
Iz Marijine radionice prvi je
izaao jedan uti bro, prisjea
se. Bio je napravljen za jednu
Ivu, ali ju je i okuraio da svoje
radove predstavi javno, najprije
na drutvenoj mrei facebook.
Mjesec dana nakon izrade bro
je jo uvijek stajao na polici
u sobi, a ona ga je gledala ne
vjerujui da ga je izradila svojim
rukama i da je uope dola na tu
ideju. Iva svoj unikatni primjerak
i danas nosi, ali se Marija
potajno nada, domee kroz
smijeh, da e joj ga jednog dana,
kad se svojim nakitom proslavi,
vratiti za retrospektivu
NEVENA BANI BILAN
Dizajnerica
M
A
R
IJA
IVA
N
I

iza im
ena
MoMa Modna Maca Art
m
eu poklonicam
a
im
a i brojne
ibenanke
ibenskilist bora 25
Moj nakit vole i minkerice i
rokerice, a najponosnija sam na
onaj od kalcita kod bake u Grabovici
zajednitva i meusobne podrke i to je
neto najvrjednije to me izgradilo kao
osobu i pomoglo mi i da u sebi otkrijem
kreativca, da stvorim MoMu, koja je is-
kljuivi produkt mog rada, upornosti,
tvrdoglavosti i hrabrosti. Ta energija
koju mi daje svaki novonastali komad
nakita, svaki novi editorijal, nemjerljiva
je, ak i onda kada mi nije lako balansi-
rati izmeu dviju profesija. Ta energija
tjera me naprijed i ne da mi da odusta-
nem - veli.
Iz Marijine radionice prvi je izaao
jedan uti bro, prisjea se. Bio je na-
pravljen za jednu Ivu, ali ju je i okuraio
da svoje radove predstavi javno, najprije
na drutvenoj mrei facebook. Mjesec
dana nakon izrade bro je jo uvijek sta-
jao na polici u sobi, a ona ga je gledala
ne vjerujui da ga je izradila svojim ru-
kama i da je uope dola na tu ideju.
Iva svoj unikatni primjerak i danas nosi,
ali se Marija potajno nada, domee kroz
smijeh, da e joj ga jednog dana, kad
se svojim nakitom proslavi, vratiti za re-
trospektivu. Mic po mic broj fanova na
facebooku je rastao (danas ih je gotovo
etiri tisue), a krenulo je i predstavlja-
nje po prvim sajmovima rukotvorina,
na kojima su povratne informacije bile
izvrsne. Jer ljudi sa stilom vole i nakit
sa stilom.
-Od nakita koji sam do sada napravila
najponosnija sam na kolekciju od kame-
na kalcita koji sam pronala sluajno,
planinarei u okolici Grabovice, pa onaj
od ostataka koe koje sam sluajno do-
bila, od heklanih elemenata koji su po-
stali nosivi. Sve su to naoko obini mate-
rijali pretvoreni u neobian nakit, sa im
su dobili i svoj drugi smisao. Kada malo
bolje razmislim, svaki moj komad nakita
je neobian, ima priu, moda su najvie
pritom spomena vrijedne jedne tajger
naunice koje su nastale od majice koja
je godinama visjela u ormaru i ekala
svoj trenutak da se obue. Na kraju nije
noena kao majica, ve kao naunice
koje su ene ostavljale bez daha. A i ja
sam sama vritala od sree kada sam ih
izradila govori nam.
Volim karizmatine ljude
MoMa nakit vrlo je nosiv i u svakod-
nevnim i u posebnim prilikama, iako
mu je sama izrada dosta kompleksna, a
ponekad taj proces traje i nekoliko dana.
Najvei izazov do sada predstavljalo joj
je, kae, kada je Marina, djevojka alter-
nativnog stila odijevanja koja uope ne
nosi nakit, poeljela da joj Marija neto
dizajnira. Proces razmiljanja to i kako
trajao je nekoliko mjeseci, ali na kraju
je sve rezultiralo konatom MoMa na-
rukvicom, koji je apsolutni must have
ve nekoliko sezona, jer je osim Marine,
osvojio mnoge druge djevojke, bez ob-
zira na to jesu li minkerice, rokerice, a
nisu joj odoljeli ni neki deki.
-Volim ljude koji se usude nositi svoj
stil i biti drugaiji i oduvijek sam takve
primjeivala. Posebno ljude koji nose
boje i uspijevaju kombinirati razliite
stilove. Jedna sam od onih koje ne i-
taju modne asopise, niti pratim tjedne
mode, jer su mi inspirativniji od toga
karizmatini ljudi koji svojim stilom i
ivotom mogu motivirati druge, bilo
da se radi o djevojci s ulice ili poznatoj
javnoj osobi.
Ivani ne iskljuuje ni to da ponudu
jednog dana proiri i na odjeu, tovie,
tu ideju ve godinama ima razvijenu u
glavi, ali jo nije osjetila da je doao pra-
vi trenutak za to, pa e s tim jo malo
priekati. A dok se to ne dogodi, njezin
se dizajn moe nabaviti, osim direktno
na MoMinoj facebook stranici, i u ne-
kim galerijama u Zagrebu, Dubrovniku
i Varadinu.
26 feljton
ibenskilist
tekst i foto: Joso Gracin
Sputajui se kroz Malee, na jednom
mjestu uz cestu, u hladovini ispod baja-
ma, ugledao sam ravnu betonsku plo-
u. Usporenih pokreta skinuo sam teki
ruksak s bolnih ramena, izuo postole
sa uljavih nogu, opruio se i zaspao u
trenu. Bio sam toliko iscrpljen od nes-
pavanja i vruine da mi je bilo sasvim
svejedno to e me netko vidjeti kako
poput nekakve skitnice spavam neko-
liko metara od ceste. Probudivi se, bio
sam novi ovjek, obnovljen, preporoen,
spreman za put koji je bio preda mnom.
Na kraju Malea primijetih ovjeka ka-
ko sa stadom ovaca prelazi preko ceste.
Doem do njega ubrzano, da mi sluaj-
no ne pobjegne meu suhozidima prije
nego to ga upitam ima li kakva preica
prema Podumcima. Nakon to sam ga
zaustavio, on mi na udnom hrvatskom
odvrati da je Roman i da me ne razumije
ba dobro. Nije mi bilo jasno kakav to
sad Roman, a onda shvatih da je ovjek
Rumunj koji tu uva neije ovce. Najbo-
lje reeno, rumunjski oban koji uva
ovce u naoj Zagori. Pomislih kako sam
od svih ljudi u Maleima ba naiao na
Rumunja koji me ne razumije. Ipak, u
jednoj od zadnjih kua u selu ljudi mi
objasne kako u skratiti put do Podu-
maca. Ja sam mislio proi kroz Pilie, ali
oni me savjetovae da ne proem tamo
ve da izaem na Suie.
Preicom preko zaselka Suii brzo
sam izbio na asfaltnu cestu za Unei, pa
NA HODOAU GOSPI SINJSKOJ Pjeice od ubievca do Sinja (3. dio)
Darovi s neba
uao u Podumce. Na cesti su me automo-
bilom sustigli moji prijatelji. Za okrjepu,
Tome mi je od kue donio pravu domau
veeru, pohana bikova jaja i peenu tu-
njevinu, a Tatjana je odluila od tog mje-
sta skupa sa mnom hodati prema Sinju.
Nakon samotnog hodanja preko brda i
udolina od ibenika do Uneia, prediv-
no je bilo s prijateljima sjediti na klupi u
centru Zagore, priati i jesti hranu koju
su mi donijeli, te piti hladnu pivu. Bilo je
to ono o emu sam matao cijelo vrijeme
od kada sam s vrha Krtolina ispred sebe
u izmaglici ugledao beskrajnu daljinu.
Prijatelji su neto najvrjednije to ovjek
moe imati. Prijatelji su dar od Boga.
Ponovo s prijateljima
U Uneiu sam prvi put ugledao i dru-
ge ljude koji su tu no krenuli prema Si-
nju. Nitko od njih nije nosio toliko tereta
kao mi. Svi su imali laganu obuu i male
ruksake. Pala je no. Pozdravili smo se s
Tomom i krenuli iz Uneia. Na livadi u
blizini Raetinovog bunara, pored maka-
dama to nas je gotovo pravocrtno vodio
prema Vinovu na istoku, razastrli smo
prostirke, uvukli se u vree za spavanje
i utonuli u san.
Buenje u ljepoti i miru prirode
predivan je dar od Boga. Sve do jutra
milovao nas je blagi juni povjetarac
ne doputajui rosi da padne po nama.
Svaku no provedenu u prirodi ispod
tankog atorskog platna, doivim kao
poklon s neba. Posebnost takve noi ne
moe se uope usporediti ni s jednom
prespavanom u vrstom objektu. A kada
toplu no prespavam bez atora, leei
prekriven samo zvjezdanim nebom, tada
se uvijek ponovno uvjerim da je to jedan
od najljepih naina spavanja.
Koraati ista srca
Dok je Tatjana kuhala aj, a ja na
stopalima pokuavao iglom probiti dva
velika bolna ulja, radosno me je nazvao
Ante da mi javi kako su nakon dugog
nonog pjeaenja uspjeli stii do table
Sinj. Juer popodne je krenuo od kue
u Nakiima, a onda se u Uneiu spojio
sa jo sedam prijatelja iz Zagore, pa su
u predveerje svi zajedno krenuli prema
Sinju. Nismo ih uspjeli vidjeti jer su bili
mnogo bri od nas. Rekao mi je kako je
za nas, na nekoliko mjesta gdje su ra-
vaju putovi, ucrtao strelicu s natpisom
Sinj. Ravni bijeli put vodio nas je tono
u pravcu istoka. ekalo nas je desetak
kilometara hodanja da bismo doli do ra-
skra za Vinovo Gornje. Uz cestu bi nas
pozdravila poneka lokva ustajale vode,
mahnula nam ljepota samoniklih sunco-
kreta, te nam se ponudile slatke kupine,
opore drinjine i smirujue bajame. S tim
samoniklim plodovima prirode, to su
nas osvjeavali i davali nam snage, Bog
nas je darivao itavim putem. Tatjanu je
u jednom trenutku poela hvatati glavo-
bolja i munina u elucu. Pomislila je na
sunanicu. Dao sam joj nekoliko stue-
nih bajama koje su je brzo smirile, pa je
nastavila put bez ikakvih tegoba. Prvu
Antinu strelicu s natpisom Sinj uoili
smo na nekakvom prastarom putokazu
postavljenom na deblu bajame. Drugi
natpis Sinj, Ante je zapisao kamenom
ili tapom u makadam. Tatjana je za-
kljuila da je to u to gledamo na putu
i doslovno putopis, jer je u usporedbi s
putopisima koje ja piem, ovdje zaista
rije o rijei upisanoj u sam put. Pred
ulazak u Vinovo, pored oronulih zido-
va ukraenih uvarkuama i opustjelih
kamenih kua ija se vrata i kure ve
odavno nisu nikome otvarala, ponovo
sam mrtav umoran legao i zaspao na tlu
pored ceste. U zaselku Komari uli smo u
dvorite kod ljudi, nalili vode te dopunili
baterije za fotoaparat i mobitele. ovjek
iz kue savjetova nas je da za Ramljane
nikako ne idemo preko Mosea, jer tom
stazom ve davno nitko ne ide. Sva je
zarasla u ikaru. Tamo bismo izgubili i
vrijeme i snagu.
Na putu hodoaa ovjeku i najma-
nja pomo znai neizmjerljivo puno, a
Bog mu uvijek poalje nekog da mu po-
mogne. Ne mora se brinuti ni za vodu, ni
za hranu, ni za spavanje. Uvijek e dobiti
sve ono to mu u nekom trenutku treba.
Bitno je samo da putem hodoaa ko-
raa ista srca ispunjenog ljubavlju i sve
e biti ostvareno.
(nastavlja se...)
Kad se putuje prema
nekom cilju vrlo je vano
obratiti panju na Put.
Put nas uvijek pouava
najboljem nainu da
stignemo i obogauje nas
dok ga prelazimo.
Paulo Coelho - Hodoae
I najmanje lokve
ustajale vode znaile
su nam osvjeenje
Na prolazu kroz
Vinovo Donje
Predivni samonikli
suncokreti
Na putu smo se osvjeavali
oporim drinjinama
Uli smo u centar Uneia iz
pravca eljeznike stanice
Pohana bikova jaja
i peena palamida
- veera koju mi je
Tome donio u Unei
ibenskilist bora 27
SKANDI
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 13. RUJNA 2014.
NEDJELJA 14. RUJNA 2014. PONEDJELJAK 15. RUJNA 2014.
RTL 13. 9. @ 20.00 HRT 2 14. 9. @ 23.00
DVOSTRUKA
IGRA
STROJAR
Dvojicu ljudi koji najbolje poznaju Kasija spoje
kako bi ga pronali. Paul Shepherdson (Richard
Gere) umirovljeni je operativac CIA-e koji je
proveo karijeru lovei Kasija irom planete. Ben
Geary (Topher Grace) je ambiciozni mladi agenf
FBI-a i obiteljski ovjek koji je prouavao svaki
Kasijev korak. Ben misli da poznaje Kasija, ali Paul
zna da se smrtno vara, a istjee im vrijeme da
zaustave taj nemilosrdni stroj za ubijanje.
Trevor Reznik (C. Bale) pati od dugotrajne nesani-
ce i vie nije siguran to je zbilja a to su halucina-
cije. Pie podsjetnike na ute papirie sam sebi i
lijepi ih po stanu. Neobino se ponaa i potpuno
je fiziki propao zbog ega su kolege na poslu u
tvornici prilino sumnjiavi prema njemu. ak ga
optuuju da je kriv za nesreu u kojoj je Miller (M.
Ironside) ostao bez ruke dok se njemu ini da mu
netko radi o glavi...
tv
raspored
OD 13. DO 19. RUJNA 2014.
UKRADENI
IDENTITET
SUBOTA, 13. rujna
NOVA TV | 20.40
HRT 1
06:10 Sveebiti dobro1, telenovela
06:55 Ekozona
07:27 TVkalendar
07:40 CALAMITYJANEI SAMBASS,
Filmski maraton-ameriki flm
Lutalica Sam Bass (H. Duf) pojavi se u
gradiu Dentonu traei posao. Privue
panju zgodne ranerice i erifove sestre
Katherine Egan (D. Hart), kao i vrste gra-
niarke Calamity Jane (Y. De Carlo). Me-
utim, srea sa enama i konjima vodi ga
ukatastrofu...
09:05 Normalanivot, emisija
09:50 Vijesti izkulture
10:00 Vijesti
10:15 Draesni pupoljci
svibanjski 2, serija
11:05 Damingambit
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:23 Hrvatskovodenoblago,
dokumentarnaserija
13:13 Dokumentarni program
13:58 Prizma, magazin
14:43 Kuni ljubimci
15:15 Volare- Priaoivotu
DomenicaModugna, serija
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Navodenomeputu(7),
dokumentarnaserija
18:25 Lijepomnaom
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:12 udaivota: Expanding
Universe, dokumentarnaserija
21:10 NOUMUZEJU, ameriki flm
U prirodoslovnom muzeju zbiva se neto
neprirodno. Larry Daley (Ben Stiller) je sa-
njar koji je oduvijek slutioda ga ekajuve-
like stvari u ivotu, samo to nije znao na
koji nainostvariti snove.
23:00 Dnevnik3
23:35 Vladarica1, serija
00:20 FILMSKI MARATON
02:05 CALAMITYJANEI SAMBASS,
Filmski maraton-ameriki flm
03:30 FILMSKI MARATON
05:40 Dokumentarni program

HRT 2
06:22 Napomena: kolski sat
06:28 Ritamdungle2, crti
06:33 Fleks2, crti
06:43 Pustolovine
PrudencePetitpas, crti
07:08 ivomirGic, crti
07:18 ActionMan, crti
08:08 TVvrti: Poslovice
08:20 Vedranovi velikani, emisija
08:30 Johnnyi Johanna, serija
09:30 Babybonus, emisija
10:00 ivotsDerekom4, serija
10:50 Ustolienjeepiskopa
slavonskogg. Jovana,
ukljuenje(nijekod.nasat.)
11:45 CityFolk2014. - strani
12:10 Okusi IrskesLyndeyMilan,
dokumentarnaserija
12:35 Kuhajmozajedno, emisija
12:40 SAVRENACIMERICA, flm
14:10 Uuredu8, humoristinaserija
14:30 Zagrli ivot- Wakeboard
prvenstvoHrvatske
i Slovenije, emisija
15:00 Tenis- DavisCup
16:55 Genijalci (34.)
17:30 ZLATNAVRATA, ameriki flm
19:05 Krikesira: CheesesofIndia,
dokumentarnaserija
19:46 I JETO, crti
20:00 Festival kajakavske
popevke- Krapina2014.,
prijenos
21:45 Vegas1, serija
23:10 RAZJARENI BIK, ameriki flm
01:15 Noni glazbeni program
05:29 Turistikaklasa
05:59 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
RTL
06:40 Timoni Pumbaa, crti
07:05 Svemogui Spiderman, crti
07:55 Sportskeigremladih, emisija
08:10 TVprodaja
08:25 Vatreivanjske1, serija
10:40 TVprodaja
10:55 Petnapet2, kviz
11:50 TVprodaja
12:05 LOVNAZELENI DIJAMANT,
igrani flm
14:15 OTMICA, igrani flm, akcijski
16:20 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
16:30 RTLVijesti
16:50 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
17:30 Licesnaslovnice1, dok. serija
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati!, gameshow
20:00 DVOSTRUKAIGRA, igrani flm
22:00 PARANOJA, (12) igrani flm
00:05 PROMETEJ, (12) igrani flm
02:25 Astroshow, (18) emisijauivo
03:25 RTLDanas
NOVA TV
06:15 inMagazin
06:55 Divinonovoruho1, serija
07:45 TVIZLOG
08:00 PeppaPig5, crti
08:15 JumpwithJoey, crti
08:35 TraktorTom2, crti
08:50 PelicaMaja2, crti
09:15 SveznalicaRose, crti
09:30 Pac- Man, crti
09:55 Ninjakornjae, crti
10:20 Slugterra, crti
10:50 Nadlipom35
11:55 ALIBI ZAUBOJSTVO, flm
Pisac jeftinih detektivskih romana u krea-
tivnoj jeblokadi. Pravi sedajealibi zauboj-
stvoprekrasnoj djevojci. Upoetkuuvjeren
da je neduna poinje sumnjati usuprotno
kada shvati da ljepotica barata nevjerojat-
nimvjetinamakaotojebacanjenoeva.
13:40 CURASAZADATKOM2, flm
15:50 LZN, serija
16:30 Provjereno
17:00 Vijesti NoveTV
17:10 Provjereno
17:40 inMagazinvikend
18:30 Vratadovrata, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:40 UKRADENI IDENTITET, flm
22:40 GRANTORINO, (12) flm
00:40 PAKLENAPLANINA, (12) flm
02:15 JAHAOSVETNIK, flm
03:25 Astrosavjetnik, tarot show
HRT 1
06:25 Prizma, magazin
07:10 Lijepomnaom, emisija
08:12 TVkalendar
08:25 DJEVOJAKI STAN, flm
Tibere pokuava prokrijumariti zlato uz
pomo jednestjuardese. Prekonjeupozna
kolegice s kojima ona stanuje, to bitno
utjeenanjegovukarijeru...
10:00 Vijesti
10:15 A.Christie: Gospoica
Marple(6) - Karipski
misterij, serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Plodovi zemlje
13:18 Split: More
13:50 NaputuajasaSimonom
Reeve-om, dokumentarni flm
14:45 Miri dobro
15:15 Stahuljak- jednaobitelj,
dokumentarni flm
16:20 Vrtlarica
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Tuinac, domaadramskaserija
18:15 Zlatavrijedan- izbor
najboljegobiteljskog
poljoprivrednog
gospodarstvaza2014.
19:30 Dnevnik
20:05 Loto6/45
20:12 Velomisto, serija
21:35 Osmanlije- muslimanski
carevi Europe, dok. serija
22:30 Dnevnik3
23:05 Klasikamundi
00:05 STRANI Igrani flm
01:40 Reprizni program
04:20 Miri dobro
04:50 Plodovi zemlje
05:40 Split: More
HRT 2
06:09 VatrogasacSam, crti
06:19 PustolovinePrudence
Petitpas, crti
06:44 ivomirGic, crti
07:44 Tajni dnevnikpatke
Matilde
08:02 Vedranovi velikani, emisija
08:12 Johnnyi Johanna, serija
08:40 ivotsDerekom4, serija
09:30 Briljanteen
10:10 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 PortretCrkvei mjesta
11:00 iroki Brijeg: Misa, prijenos
12:05 Babybonus, emisija
12:35 MagazinLP
13:00 Tenis- DavisCup
15:45 Festival kajakavske
popevke, snimka
17:30 DVIJESESTREZAKRALJA,
ameriko-britanski flm
19:20 Krikesira, dok. emisija
20:10 Koarka
23:00 STROJAR, ameriki flm
00:40 Stranaigranaserija
02:10 koncerti i festivali
zabavneglazbe
05:05 Prkosnaljubav, telenovela
RTL
06:35 RTLDanas
07:20 Timoni Pumbaa, crti
07:40 Svemogui Spiderman, crti
08:35 TVprodaja
11:00 TVprodaja
11:15 Licesnaslovnice1,
dokumentarnaserija
12:10 TVprodaja
12:25 JEDNOMZAUVIJEK, igrani flm
Suvremena mlada ena 16. stoljea,
Danielle (Barrymore) neovisna je i mudra
jednakokolikojelijepai ljubazna.
Neoekivano, usprotivi se proraunatoj
maehi (Huston) i ini udauivotimasvih
oko sebe, ukljuujui francuskog princa
prestolonasljednika (Dougray Scott)! Sad
moete ponovnoproivjeti ovozadivljuju-
ei suvremenovienjeklasinebajke.
14:50 Mojavelikasvadbapilot
16:15 Mjenjanica2, zabavnaemisija
16:30 RTLVijesti
16:50 Mjenjanica2, zabavnaemisija
17:35 Licesnaslovnice1,
dokumentarnaserija
18:30 RTLDanas
19:20 Tkoegaznati!, gameshow
20:00 PLANIGRE, igrani flm
22:20 AMERIKAPITA: VJENANJE,
(12) igrani flm, komedija
00:10 CSI: Miami 7, serija
03:05 RTLDanas
03:55 KRAJPROGRAMA
05:45 RTLDanas
NOVA TV
06:20 inMagazin
07:10 Divinonovoruho1, serija
08:00 TVIZLOG
08:55 TraktorTom2, crti
09:35 SveznalicaRose, crti
09:50 Pac- Man, crti
10:15 Ninjakornjae, crti
10:40 Slugterra, crti
11:05 Zauvijeksusjedi, serija
12:20 Nadlipom35
15:10 PROTOKOL, flm
16:15 LZN, serija
17:10 BORACZAPRAVDU, flm
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:45 POLICIJSKAAKADEMIJA7:
MOSKOVISKI ZADATAK, flm
Ruska vlada oajniki treba pomo uborbi
protiv mone moskovske mafje pa poziva
veterane policijske akademije. Njihov je
zadatak pronai dokaze protiv Konstan-
tina Konalija (Ron Perlman), koji stoji iza
jako popularne kompjuterske igrice koja
seigradiljemsvijeta.
22:15 SMRTONOSNOORUJE2, flm
00:25 SOBASMRTI 2, (18) flm
02:00 JAHAOSVETNIK, flm
03:10 Divinonovoruho, serija
03:55 Nadlipom35
HRT 1

06:10 Vrtlarica
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:20 Kadsrcezatreperi 3, serija
10:10 Tajnesvjetskihmuzeja2,
dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz4, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Znaj datevolim, telenovela
13:10 Treadob, emisija
13:40 Split: More
14:10 Jezikzasvakoga
14:25 Drutvenamrea
15:35 Glasdomovine
16:00 tovasulja
16:30 Regionalni dnevnik
17:00 Vijesti
17:20 Hrvatskauivo
18:00 Stipeugostima3, serija
18:35 Potjera, kviz
19:30 Dnevnik
20:05 TVBingo
20:30 Seoskagozba, gastroputopis
21:50 Otvoreno
22:35 Kuaodkarata1, serija
23:40 ELJEZNIARI, flm
04:35 Jezikzasvakoga
04:45 tovasulja
05:15 Hrvatskauivo
05:55 Sveebiti dobro1, telenovela
HRT 2
06:30 Campi-Campi, crti
06:55 Zlatni klasici, crti
07:25 LEONUZIMI, crti
07:50 Albai Adam, serijazadjecu
08:15 DouveFiskPien, serija
08:25 Fleks, (2) serija
08:35 Programzadjecui mlade
09:00 kolski sat
09:30 Znanostzadjecu
09:45 H2O! Uzmalovode3, serija
10:10 Whistler2, serijazamlade
10:55 Briljanteen
11:35 ivotnarijeci, dok. serija
12:20 Phil Spencer: Tajni agentza
nekretnine(1B), dok. serija
13:15 Ubojstvo- napisalaje, serija
14:00 LondonskakuhinjaRachel
Khoo, dokumentarnaserija
14:30 UDANAZASTRANCA, flm
16:00 kolski sat
16:30 Znanostzadjecu
16:45 Veernjakola: Alkoholizam
17:15 Genijalci (35)
17:45 Infoteenmagazin, REC-i
18:15 DW: Shift
18:30 Uuredu(8), humoristinaserija
18:55 Glee4, serijazamlade
19:40 LondonskakuhinjaRachel
Khoo, dokumentarnaserija
20:10 lepou: JINXI
21:00 Zakoni red: UK3, serija
21:45 EMMA, britanski flm
23:50 Kualai 1, humoristinaserija
00:15 Zloinci uodijelima3, serija
01:00 lepou: JINXI
01:45 Phil Spencer: Tajni agentza
nekretnine, dok. serija
04:30 Informativni program
05:05 Prkosnaljubav, telenovela

RTL
06:30 Virusattack, crti
06:45 SpeedRacer, crti
07:10 VillaMaria1, dramskaserija
08:20 InspektorAlex2, serija
09:20 TVprodaja
09:35 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
10:35 Voljeni dr. Martini 8, drama
11:35 TVprodaja
11:50 JAG5, kriminalistikadrama
12:50 InspektorAlex2, serija
13:45 Sveuestmagazin
14:10 PLANIGRE, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:50 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:15 DRAGONBALL: EVOLUCIJA,
igrani flm
22:55 Dr. House2, dramskaserija
23:50 RTLVijesti
00:10 Southland4, drama
01:05 Igrestrasti 1, erotskaserija
01:55 Dr. House2, dramskaserija
03:45 RTLDanas
04:30 KRAJPROGRAMA
05:50 RTLDanas
NOVA TV
06:15 DnevnikNoveTV
07:05 SutkinjaMarijaLopez, serija
08:15 TVIZLOG
08:30 Ninjaratnici, serija
09:00 TVIZLOG
10:25 inMagazinvikend
11:15 Ljubav- vjera- nada1, serija
12:10 Draguljarevaki, serija
13:15 Crnarua, serija
14:25 NavyCIS2, SeeNoEvil
15:20 Ninjaratnici, serija
17:25 inMagazin
18:10 asni ljudi 1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Crnarua1, serija
21:10 Kudpuklodapuklo1, serija
22:25 Veernjevijesti
22:45 TANGOI CASH, (12) flm
Ako steseikadaupitali kakobi
izgledali SylvesterStallonei Kurt
Russell uzajednikoj goliavoj sceni
podtuem, vaoj eznatielji biti udovolje-
no. Naime, akcijskibuddyflmizosamde-
setihTangoi Cashnudi najneobinije
zatvorskeprizoresaspomenutimjunacima,
ali i mnogo, mnogovie...
00:40 POLICIJSKAAKADEMIJA7:
MOSKOVSKI ZADATAK, flm
02:05 Nikita2, serija
02:50 Astrosavjetnik, tarot show
03:50 SutkinjaMarijaLopez, serija
04:10 Nikita, serija
05:30 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 16. RUJNA 2014. SRIJEDA 17. RUJNA 2014.
ETVRTAK 18. RUJNA 2014. PETAK 19. rujna 2014.
HRT 1

06:09 Najavaprograma
06:14 Treadob, emisija
06:44 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:09 Dokumentarnaserija
11:01 Najapanskomstolu
11:21 Azijski sakralni
spomenici, emisija
12:00 Dnevnik
12:22 TVkalendar
12:40 Mosudbine, telenovela
14:20 Vijesti
14:29 Vrijemesutra
14:30 Kulturnabatina,
obrazovanje
14:55 Meunama
15:30 Dokumentarni flm
15:55 Skicazaportret, emisija
16:35 TVkalendar
16:58 Hrvatskauivo- uvod
18:20 8. kat, talk-show
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:15 Dramski program, serija
21:05 MARTINUOBLACIMA,
flm
22:50 Dnevnik3
23:25 LJUDI-MAKE, flm
01:20 Seksi grad4, serija
01:45 OTMICAELIZABETH
SMART, ameriki flm
05:50 Temadana
HRT 2

07:00 MalaTV, obrazovanje
07:05 TVvrti, obrazovanje
07:15 Nininkutak, obrazovanje
07:20 Crtani flm
07:25 Danica, djeji program
07:30 aolinski paevi, crti
07:55 Teletubbies, serija
08:20 Connornatajnom
zadatku1, serijazadjecu
08:45 Obinaklinka, serija
09:10 kolski sat, obrazovanje
09:45 Navrhjezika, obrazovanje
10:00 STRANI IGRANI FILM
11:40 Idemonaputs
GoranomMiliem
12:25 Split: More
13:00 Obrtniki partner, emisija
13:30 OTMICAELIZABETH
SMART, ameriki flm
15:45 Navrhjezika, obrazovanje
16:20 upanijskapanorama
16:55 Nininkutak, obrazovanje
17:00 Crtani flm
17:05 Danica, djeji program
17:10 Crtani flm
17:55 Edgemont4, serija
18:20 Dharmai Greg5, serija
18:45 Novi klinci sBeverly
Hillsa2, serija
20:00 LOVNACRVENI
OKTOBAR, ameriki flm
22:15 Lai mi 3, serija
23:00 Momci sMadisona, serija
23:45 Muke7A, serija
00:35 Bitangei princeze, serija

RTL
06:30 RTLDanas
07:05 Moji depni ljubimci,
crtani flm
07:25 Ben10: UltimateAlien,
animiranaserija
07:45 Galileo2, emisija
08:40 TVPRODAJA
08:55 MacGyver1, serija
10:50 TVPRODAJA
11:15 ExkluzivTabloidmagazin
11:35 Krvnijevoda2, serija
12:30 TVPRODAJA
12:45 Ruavjetrova2, serija
13:45 Sulejman
Velianstveni 1, serija
16:55 RTL5do5
17:10 Galileo2, emisija
18:30 RTLDanas
19:05 Krvnijevoda2, serija
20:00 Ruavjetrova2, serija
21:00 Sulejman
Velianstveni 1, serija
22:00 Kuanice7, serija
22:50 Kuanice7, serija
23:45 RTLVijesti
00:00 POGLEDUBUDUNOST,
igrani flm
01:40 Astroshow, emisijauivo
02:40 RTLDanas
03:15 Kraj programa
NOVA TV
06:20 StuartMali, crti
06:45 Poljanade, serija
07:45 TVizlog
08:00 Izgubljenaast, serija
10:00 TVizlog
10:15 Walker- teksaki
render, serija
13:15 INmagazin
render, serija
17:25 INmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 Svetodjevojkamoe
poeljeti, igrani flm
00:25 Najtraeniji, igrani flm
02:15 Proli ivot, serija
03:05 Rosario, serija
03:50 EzoTV, tarot show
04:50 DnevnikNoveTV
05:40 INmagazin
06:15 Kraj programa
HRT 1
06:14 Meunama
06:44 TVkalendar
10:00 Vijesti
spomenici
12:00 Dnevnik
12:22 TVkalendar
14:20 Vijesti
14:30 FotografjauHrvatskoj
14:55 Rijei ivot, emisija
15:35 Indeks, emisijaokolstvu
16:05 Tatamata: Spasiotac,
dokumentarnaserija
16:35 TVkalendar
16:58 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:11 Loto7/39
20:16 Globalnosijelo
20:45 Ratni reporter,
dokumentarni flm
21:50 Horizonti, emisija
22:45 Dnevnik3
23:25 Drugi formatemisija
00:15 Seksi grad4, serija
00:45 LIFEONLIBERTY
STREET, ameriki flm
Denise Defore (Annabeth Gish) je samo-
hrana majka koja radi kao medicinska
sestra u mjesnoj hitnoj slubi. ivot joj se
mijenja kad se tijekom jedne operacije
staist uplaio pa je zahvat zavrila sama
i tako spasila ivot rtvi pucnjave. Denise
ni ne sluti da e zbog tog svog poteza do-
biti otkaz.
04:55 PoglednaZemlju2:
Belize, dok. serija
05:50 Temadana
HRT 2
07:15 Crtani flm
07:20 EBU, dramazadjecu
10:00 Prijenossjednice
Hrvatskogsabora
13:30 LIFEONLIBERTY
STREET, ameriki flm
16:55 Crtani flm
17:10 Crtani flm
Hillsa2, serija
19:30 Slatkoludilo1,
dokumentarnaserija
20:00 Nogomet
23:20 Muke7A, serija
RTL
06:40 RTLDanas
animiranaserija
crtani flm
08:00 Galileo, emisija
08:50 TVPRODAJA
09:05 MacGyver, serija
11:00 TVPRODAJA
11:50 Krvnijevoda, serija
12:40 TVPRODAJA
12:55 Ruavjetrova, serija
13:55 SulejmanVelianstveni,
serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
serija
22:15 Mentalist, serija
00:05 RTLVijesti
00:20 Zakoni red, serija
02:55 RTLDanas
03:30 Kraj programa
NOVA TV
06:20 StuartMali, crti
07:45 TVizlog
10:00 TVizlog
render, serija
13:15 INmagazin
render, serija
17:25 INmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 Kadstranacnazove, flm
00:10 Svetodjevojkamoe
poeljeti, igrani flm
02:05 Proli ivot, serija
04:40 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:14 Rijei ivot, emisija
06:44 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:09 PoglednaZemlju2,
dokumentarnaserija
spomenici, emisija
12:00 Dnevnik
12:22 TVkalendar
14:20 Vijesti
14:30 HrvatskakronikaBiH
14:55 Trenutakspoznaje
15:35 Pozitivno
16:35 TVkalendar
16:58 Hrvatskauivo
18:15 Znanstvenevijesti
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:13 ovjeki njegovasjenam,
dokumentarni flm
21:05 Spektar, magazin
21:45 Paralele, emisija
22:15 Polaurekulture, emisija
22:50 Dnevnik3
23:35 CiklusKultni prvijenci:
Slacker,ameriki fm
01:20 STRANI IGRANI FILM
dokumentarnaserija
05:50 Temadana
HRT 2
07:15 Crtani flm
09:40 Kokice, emisija
Hrvatskogsabora
13:30 Saborskakronika,
emisija
13:40 P.T. BARNUM, flm
15:40 Kokice, emisija
16:55 Crtani flm
17:10 Crtani flm
Hillsa2, serija
19:55 Veeras
20:50 Nogomet
23:05 Muke7B, serija
RTL
06:25 RTLDanas
crtani flm
animiranaserija
08:35 TVPRODAJA
10:45 TVPRODAJA
12:25 TVPRODAJA
serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
serija
22:00 CSI, serija
22:50 CSI, serija
23:45 RTLVijesti
04:10 RTLDanas
NOVA TV
07:45 TVizlog
10:00 TVizlog
render, serija
13:20 INmagazin
render, serija
17:25 INmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 Provjereno, magazin
23:25 Dravnovlasnitvo2,
igrani flm
01:15 MagazinMMALige
01:45 Mamci izsvemira:
Zavoenje, igrani flm
Sam, student iz gradia na sjeverozapa-
du, nevoljko se pridrui natjecanjusvojih
cimera koji pokuavaju zavesti to vei
broj prekrasnih studentica do kraja se-
mestra.
05:10 DnevnikNoveTV
06:00 INmagazin
06:20 Kraj programa
HRT 1
06:15 Trenutakspoznaje
06:45 TVkalendar
10:00 Vijesti
dokumentarnaserija
11:10 Dokumentarci
12:00 Dnevnik
12:22 TVkalendar
14:20 Vijesti
14:30 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:55 Drugomiljenje, emisija
15:35 Znanstvenapetica
16:05 Tatamata: Drugim
oima, dok. serija
16:35 TVkalendar
16:58 Hrvatskauivo
18:20 Putemeuropskih
fondova, emisija
18:40 Izaekrana
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:11 Pjevaj mojupjesmu
21:55 Dnevnik3
22:35 NEMAME, flm
00:50 LUDAKUA, ameriki flm
dokumentarnaserija
05:50 Temadana
HRT 2

07:10 Crtani flm
Matilde
09:40 Puni krug, znanost
Hrvatskogsabora
13:35 P.T. BARNUM, flm
15:40 Puni krug, znanost
16:50 Crtani flm
Matilde
17:10 Crtani flm
18:50 Briljanteen(703.)
okuhanju
20:00 Djecasunca, serija
20:55 Knjigaili ivot, emisija
21:25 Operabox
22:00 Otvorenje42.
Varadinskihbaroknih
veeri
23:05 Buenjemrtvih, serija
23:55 Buenjemrtvih9, serija
RTL
06:45 RTLDanas
crtani flm
animiranaserija
08:55 TVPRODAJA
11:05 TVPRODAJA
12:45 TVPRODAJA
serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
serija
22:05 KRALJEVII JA3,
igrani flm
23:50 LAVLJAJAZBINA, flm
02:45 RTLDanas
03:20 CSI, serija
04:05 CSI, serija
04:50 Kraj programa
NOVA TV
07:45 TVizlog
10:00 TVizlog
render, serija
13:20 INmagazin
render, serija
17:25 INmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:00 Smrtonosnooruje2,
igrani flm
Roger Murtaugh (Danny Glover) dosad je
ve trebao nauiti. Prole su tri godine ot-
kad je poeo raditi s Martinom Riggsom
(Mel Gibson) i uzorak ponaanja sasvim
je jasan. Murtaugh se uvijek trudi igrati
po pravilima, dok Riggs vie voli igrati...
spontano.
00:10 Batmani Robin, flm
02:30 Gospodari prstenova,
igrani flm
04:20 MagazinMMALige
06:15 DnevnikNoveTV
07:05 Kraj programa
30 bora
ibenskilist
VODORAVNO: 1. Znanost koja se bavi fizikom
najsitnijih estica materije Ulizica, 2. Bolesna
zauzetost samim sobom, autistinost Vojarna
Starogrka boica svae, 3. Ritam s Jamajke Prvo
slovo grkog alfabeta Kriminalci, razbojnici Inicijali
biveg ministra Jandrokovia, 4. Metalostruga
Radnice koje postavljaju izolaciju Na filmski
redatelj, Lukas, 5. Inicijali ruskog glumca Vidova
Vrsta kartake igre Patkin mujak, patak Stupovlje
(mno.), 6. Otok u Polineziji (anagram: PARA) irom
otvoriti usta Gorske nimfe u starogrkoj mitologiji,
7. Bliskoistona drava s Bagdadom Grabljiva ptica,
lunja Urod, prinos Kemijski element (znak: At),
8. Maarsko muko ime (palindrom od: LAP) Ime
i prezime legendarnog amerikog slijepog pjevaa
(I Just Call To Say I Love You) Titova imenjakinja,
9. Atlantik, Pacifik i Indik Protunapad Drveni
plug Inicijali skladatelja Tijardovia, 10. Oznaka
autokole Makedonsko narodno kolo Mowglyjev
prijatelj-medvjed iz Knjige o dungli Rudyarda
Kiplinga - Alatka sa velikom svinutom otricom za
rezanje, granica ili loze, kosijer (mno.) Najtanje
slovo, 11. Uvjetno Srednjovjekovne obrtnike i
trgovake udruge na Balkanu Mjesto za vezanje
brodice, 12. Razbojnitvo Oznaka za tempo -
kopljenje, kastriranje, 13. Naprava za prosijavanje
(mno.) Esadin imenjak Vedska rije obrednog
karaktera, rabe je hindusi u svojim molitvama Ime
glumca Tamiroffa.
OKOMITO: 1. Mitski blizanci, sinovi Zeusa i Lede
(simbol uzajamne portvovnosti), 2. ovjek iz Vukovara
Oznaka za srijeda, 3. Nasrt, napad (ataka) Starije
kameno doba (paleolitik), 4. Znak za nikal Mjera za
papir Miomiris, 5. Suozniva dadaizma, Tristan Sni,
sanje, 6. Kralj iz indijskog epa Mahabharata (Nala)
Primiti u ruke Kratica za north-north-east, 7.
Vozila koja se mogu kretati i po zemlji i po vodi Bivi
trener Porta i Chelsea, Villas (mali Mourinho), 8.
Autoznak Francuske Inicijali pjevaice Zubovi
Lozinka, geslo Znak za lantan, 9. Inicijali knjievnika
Kozaranina Dubrovako ensko ime Imalo
Autoznak Njemake, 10. Uvrenost zaglavljivanjem,
11. Ime i prezime uvenog engleskog fiziara, tvorca
teorije gravitacije i osnovnih zakona gibanja Rimska
tisuica, 12. Pjeva koji sam pie i sklada svoje pjesme
- Larencija, 13. Zemlja gauosa Oboavatelj
(engl.- fun), 14. Naser bez vokala Dugaka rijeka
u Pakistanu Slikarska kiica, 15. Raca Celjska
tvornica uredskog pribora Oznaka za tremolo, 16.
Okruglo slovo Ime slavnog arhitekta Saarinena
Prepirka, svaa, 17. Prazan hod motora Prevlaka
na Malakki Neko talijanska valuta, 18. Nesretan
broj mukaraca, 19. Autoznak Rijeke Izdati, drukati
Ivov umarak, 20. Dokraja vidjeti film ili utakmicu
Kratica za European Journalists Institute, 21. Kobra,
naoarka Dravni socijalizam.
Tee odgonetke:
AERO, BALOO, EERO, ERIDA, PAL, ORE, TITA, TZARA.
VODORAVNO: 13. Ljepotice koje u islamskom
raju (denetu) zabavljaju muenike, 14. Reklamni
filmi, 15. Umak, prismok, 16. Bilo kako, 17.
Efektna upadljivost, 18. Brzina zvuka, 19. Gorje
na granici Europe i Azije, 20. Teutin podanik, 21.
Ivica, kraj, 22. Naviti bez vokala, 23. Vrsta tkanine,
barun, 24. Inicijali tv-voditelja Uvodia (Lijepom
naom), 25. Otpozadi, straga, 26. Sanjkama
utrta staza u snijegu, sanik, 27. Znak za kalcij,
28. Momentalnost, 29. Znak za erbij, 30. Baviti
se ratarstvom, 31. Grko slovo, 32. Nastaviti priu
koju je netko drugi zapoeo, 35. Inicijali glumca
Cruisea, 36. Tjerai, 37. Vrpca, 38. Daska ili cijev
od cola, 39. Mitski kralj Sikulaca, eponim Italije,
40. Inicijali balerine Pavlove, 41. Naziv albuma
prvijenca Massima Savia iz 1987. godine, 42.
Ptica vjesnica proljea, lastavica, 43. Znameniti
rimski povjesniar i govornik, Publije Kornelije,
44. Razum, intelekt po grki, 45. Slika ili kip golog
tijela, 46. Ludolfov broj, 47. Dijamant.
OKOMITO: 1. Vodom pokretana elektrana, 2.
Kratica za United Kingdom, 3. Uloga Sylvestera
Stallonea u istoimenom filmu o neprilagoenom
ratnomveteranu, 4. Ljetovalite kod Opatije, 5. IME
I PREZIMEAMERIKOGGLUMCABRILJANTIN,
GLETKOTOGOVORI, , 5. Meunarodnakratica
za vicarski franak, 7.Black Eyed , 8. Dobiti klas,
proklasati (o itu!), 9. Inicijali rock-bake Turner, 10.
Slani zain jelu, 11. Poznata engleska rock-grupa iz
70-ih godina prolog stoljea (Sunshine Day), 12.
Sljedbenik strukturalizma u umjetnosti, 14. Izvriti
eutanaziju (usmrenje iz samilosti), 15. Kemijski
element, znakNt, 18. Otroupuivanjelopteusportu,
ut, 19. Izraiva vretena, 20. Pobornik (mukog)
maizma, 22. Strogoa, 23. Naguravanje, guranje
(razg.), 24. Starogrki bog junog vjetra, 26. Veliko
jezero u Andama, 31. Pjesniko ime Irske, 33. Rije
bez naglaska, 34. Divlja orhideja, 37. Kiselina (lat.),
38. Ploica u hokeju na ledu, 39. Japanska kratka
pjesma, tanka, 41. Autoznak Splita.
NASLOVNICA - SKANDI LIJEVO: kokosi, opanak, oneta,
trt, i, abid, b, nasipi, a, tkon, osk, ala, kotano brano,
alarm, vonja, mp, doha, ar, e-mail, miks, mudrosti,
kost i koa, tain, autori, aru, ska, nc, vinotoe, or, t, pin,
siva masa, anu, gal, ismet, riblja kost, akim; SKANDI
DESNO: ohotsk, bibati, ape, ok, lela, s, ariel, biskup, jok,
ko, en, marjan, mars, l, kastor, mamut, oka, os, ganuti,
konkurirati, il, ostati po strani, stara kost, ines, tura, avari,
art, ig, tino, otar, rtina, anatomi, vlasac, golijat, buket,
comaneci; TALIJANKA: kvantna fizika, poltron, autizam,
kasarna, erida, ska, alfa, gangsteri, gj, tokar, izolaterke,
nola, ov, raub, racan, arkade, rapa, zijevnuti, oreade, irak,
eja, ljetina, astat, pal, stevie wonder, tita, oceani, kontra,
ralo, it, l, oro, baloo, kosiri, i, uslovno, esnafi, privez,
kriminal, t, kastracija, sita, esad, mantra, akim; KLASINA:
hurije, spot, sos, ikako, efektnost, d, mah, ural, ilir, rub, nvt,
samt, bu, odostrag, saonik, ca, trenutanost, er, ratariti,
tau, nadovezati se, r, tc, gonii, traka, r, colarica, ital, ap,
stranac unoi, lasta, tacit, nus, akt, pi, adamant; SPOJITE
PAROVE: 1K, 2L, 3J, 4E, 5D, 6- C, 7I, 8B,
9 H, 10 A, 11 G, 12 F;
TALIJANKA
KLASINA KRIALJKA
RJEENJA
SPOJITE PAROVE
1. I PAGLIACCI
2. SEVILJSKI BRIJA
3. BORIS GODUNOV
4. CARMEN
5. AR PTICA
6. MANON LESCAUT
7. NABUCCO
8. PORGY I BESS
9. PARSIFAL
10. GENOVEVA
11. DON GIOVANNI
12. PIKOVA DAMA
A) ROBERT SCHUMANN
B) GEORGE GERSHWIN
C) GIACOMMO PUCCINI
D) IGOR STRAVINSKI
E) GEORGE BIZET
F) PJOTR ILJI AJKOVSKI
G) WOLFGANG AMADEUS MOZART
H) RICHARD WAGNER
I) GIUSEPPE VERDI
J) MODEST PETROVI MUSORGSKI
K) RUGERO LEONCAVALLO
L) GIOACCHINO ROSSINI
ibenskilist bora 31
I
N
E
S
O
R
O
N
J
A
K
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Ines Oronjak roena je u ibeniku, ali se
jo kao 12-godinja djevojica s obitelji seli u
Junoafriku Republiku gdje je grafiki dizajn
diplomirala na Studiju umjetnosti i dizajna
Sveuilitu u Johannesburgu. Svoju profesion-
alnu karijeru gradila je u reklamnoj industriji
radei u mnogim velikim reklamnim agenci-
jama poput Saatchi and Saatchi, Grey, Y&R i
DDB. No, u svoje slobodno vrijeme posveuje
se slikarstvu i keramici, pa je tako u Johannes-
burgu zavrila i kolu keramike. Keramikom se
poela intenzivnije baviti 2011. godine nakon
usavravanja u Londonu. Danas ivi na relaciji
London-ibenik, a publici u rodnom gradu svoje
slike i keramiku prvi je put izloila prole godine
u Studiju Galerije sv. Krevana.
Ovaj put likovnoj se javnosti predstav-
lja serijom svojih najnovijih radova. U sreditu
njenog zanimanja sada je pastel, pa je tako
nastao ciklus mrtva priroda. Discipliniranost
i suzdranost u izrazu, kultura boja i tradicija
viena iz vlastita kuta osobine su koje krase ovu
autoricu, zakljuuje voditeljica galerije Gradske
knjinice Juraj igori Zdenka Bilui otvarajui
najnoviju izlobu Ines Oronjak.
Posjetitelji izlobe susrest e se tako s
vazama sa cvijeem, porculanskim zdjelama s
voem, limenim pitarima Na svojim pastelima
Ines tek naznauje interijer u kojem slika svoju
mrtvu prirodu, no unato tomu njeni radovi
odiu posebnim ugoajem i pobuuju emocije
i nerijetko neka sjetna raspoloenja. Zanimljivim
ih ini i to to su monokromatski, ali uvijek sa
snanim kromatskim naglaskom bilo da je rije
o zavodljivoj crvenoj boji raspolovljene smokve,
makova u polju ili nekog drugog detalja u boji
koji predstavlja svojevrsnu protuteu crnim i siv-
im tonovima i nijansama ostatka kompozicije.
Izloba pastela Ines Oronjak u ibenskoj
knjinici moe se razgledati do 25. rujna.
dizajnerica,
ilustratorica,
slikarica
U slavu
crteu i
pastelu
32 bora
ibenskilist
Rasplesani budui
prometnici, nautiari i potari
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
536
539 541 540
538 537
Krajem ljeta uvijek se blii i kraj predstavljanja maturanata
iz generacije, pa tako ve polako sitno brojimo do novog naj
para maturalnih plesova 2014. godine. No, do proglaenja
ostalo je jo onih ije fotografije niste vidjeli, poput uenika
Prometno-tehnike kole iz ibenika.
Ukupno etiri razreda buduih pomorskih nautiara, po-
tara i tehniara cestovnog prometa sa svojim se pratnjama
zabavljalo u prekrasnoj kristalnoj dvorani Atrium na Lozovcu,
koja je sve popularnije maturalno odredite.
Skockane i zgodne uenike zavrnih razreda do jutra je
zabavljao poznati glazbeni sastav Show Legende.
NEVENABANIBILAN
MATURANTI PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (3)
ibenskilist bora 33
FOTO: FOTO STUDIO P2
542
545
548 550 549
544
547
543
546
34 bora
ibenskilist
551
554
557 559 558
553
556
552
555
MATURANTI PROMETNO-TEHNIKE KOLE IZ IBENIKA (3)
ibenskilist bora 35
560
563
566 568 567
562
565
561
564
FOTO: FOTO STUDIO P2
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 15. 9. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
U kinima
od 18. 9.
IZVORNI NASLOV: The Rover
REDATELJ: David Michd
ANR:: Guy Pearce, Robert Pattinson
ANR: akcija, kriminalistiki
TRAJANJE FILMA: 102 min
USRED AUSTRALSKE PUSTARE, u malo
mjestace upada banda koja mrzovoljnom Ericu ukrade
automobil. Uslijed pucnjave, za sobom ostavljaju ranjenog
lana za kojeg se uskoro uspostavi da je brat jednog od
bjegunaca
ROVER
IZVORNI NASLOV: Escape From Planet Earth
REDATELJ: Cal Brunker
GLASOVI: Jan Kereke, Enes Vejzovi
ANR: animacija
SVEMIRSKA AVANTURA novih crtanih junaka
Cala Brunkera, autora hitova Ledeno doma i Gru na super-
tajnom zadatku! Kada lakovjerni astronaut Scorch Super-
nova odgovori na SOS poziv nepoznatog poiljatelja i krene
u pomo, upast e u zamku totalno aavih svemiraca
BIJEG S PLANETA ZEMLJE
FRANK MILLER I ROBERT RODRIGUEZ
donose nastavak legendarnog Sin Cityja, ekranizacije
poznatog stripa o gradu iji stanovnici su u strahu od
nekih od najozloglaenijih zlikovaca koje su imali prilike
sresti. Pria koja ostavlja bez daha! Zlikovci nisu bili nikad
opakiji a junaci Sin Cityja nikad odvaniji!
SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA
U kinima
od 18. 9.
IZVORNI NASLOV: Les vacances du Petit Nicolas
REDATELJ: Laurent Tirard
GLUMCI: Matheo Boisselier, Valerie Lemerciere
ANR: komedija, obiteljski
NICOLAS je sretno dijete, jedinac kojeg vole roditelji i
oboava baka. Tijekom kolskih praznika obitelj otputuje
na odmor na more. Nicolas e u novoj okolini pronai nove
prijatelje za igru, a njegovi roditelji odmor e shvatiti na
potpuno drugaiji nain.
NICOLAS NA PRAZNICIMA
IZVORNI NASLOV: Sin City: A Dame to Kill For
REDATELJ: Frank Miller, Robert Rodriguez
GLUMCI: Jessica Alba, Eva Green
ANR: triler, akcija, kriminalistiki

Sibenski List, 11. Rujna 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 11. Rujna 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like