to je trenje?

Reaktivna SILA
Javlja se izmeu povrina nalijeganja dvaju
tijela
Suprotstavlja se meusobnom gibanju ili
onemoguduje gibanje

ili bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem
(trenje gibanja - kinetiko trenje), ili (trenje
mirovanja - statiko trenje).


Trenje
klizanja
Trenje
Kotrljanja
Trenje
fluida
Vrste trenja
Uzrok
Ideja A
Na povrini svakog materijala
postoje mikroskopske
nesavrenosti (rupice i izboine)
koje u meusobnom kontaktu
zapinju jedna za drugu



Ideja B
Postoji mala elektrostatska
privlana sila izmeu atoma
povrina u kontaktu

Trenje
Trenje klizanja
Statiko
trenje
Trenje izmeu dvije povrine
koje se ne gibaju
Raste s porastom vanjske sile
koja pokuava uzrokovati
klizanje
Ima smjer suprotan smjeru
rezultantne primijenjene sile
Kinetiko
trenje
Trenje izmeu dvije povrine
koje se gibaju jedna u odnosu
na drugu
Sila trenja zadrava konstantnu
vrijednost tijekom gibanja
Ima smjer suprotan smjeru
brzine objekta koji se giba sile
Trenje klizanja
6
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
1. Kutija miruje jer na nju ne djeluje
nikakva sila u horizontalnom
smjeru
7
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
2. Kada ovjek pone lagano gurati
kutiju kutija i dalje miruje (F=F
tr
)
ukupna sila =0
8
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
3. ovjek pojaava silu vea i sila
trenja jo uvijek mirovanje
9
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
4. Kutija se ne mie sve dok su
izjednaene sila trenja i sila
guranja
10
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
5. Kada vanjska sila premai
maksimalnu vrijednost sile trenja
kutija dobije akceleraciju
11
F - sila guranja
(vuenja)
F
tr

- sila
trenja
sila statikog trenja F
tr,s
(maksimalna vrijednost sile
trenja)

sila dinamikog trenja F
tr,d
(stalna sila
trenja tijekom klizanja)


6. Pri daljnjem porastu sile guranja,
sila trenja zadrava konstantnu
vrijednost (neto manja od
maksimalne)
O emu ovisi trenje klizanja
Trenje
klizanja
Normalna
sila (F
n
)
Podloga
Normalna sila i teina
To je sila koja se javlja kao reakcija podloge na pritisak tijela
Uvijek je okomita na podlogu
Normalna sila nije uvijek jednaka teini tijela.


30
0

P
m
F
n
W
Normalna sila je manja od teine
zbog okomite komponente sile P

F
n
= W + P
ok
= mg + Pcos30

P
W
F
n
Normalna sila je jednaka samo komponenti teine
koja je okomita na podlogu
F
n
= W
ok
= mg cosQ
2 N
Normalna sila
4 N
Sila koja je potrebna da se svlada trenje klizanja je proporcionalna
normalnoj sili (F
n
)

F
tr(s)
<F
tr(s)
MAX
= m
s
F
n
F
n
12 N
6 N
8 N
4 N
F
n
F
n
F
tr(k)
= m
k
F
n
Koeficijent trenja
Odnos sile trenja i normalne sile
Pokazuju koliko teko (lako) dva
objekta mogu kliziti
Odreuju se za svaku kombinaciju
materijala
Ovise o vrsti materijala i obradi
(hrapavosti) dodirnih povrina
Vrijednost se moe promijeniti
kemijskim i mehanikim utjecajima
na povrinu (npr. temperaturom)
m
s
>

m
k


Surfaces
s

k

steel on steel 0.74 0.57
aluminum on steel 0.61 0.47
copper on steel 0.53 0.36
rubber on concrete 1.0 0.8
wood on wood 0.25 - 0.5 * 0.2
glass on glass 0.94 0.4
waxed wood on wet
snow
0.14 0.1
waxed wood on dry
snow
- 0.04
metal on metal
(lubricated)
0.15 0.06
ice on ice 0.1 0.03
teflon on teflon 0.04 0.04
synovial joints in
humans
0.01 0.003
O emu NE ovisi trenje klizanja
Brzina gibanja tijela
4 N
4 N
Veliina dodirne plohe
2 N 2 N
5 m/s 20 m/s
Trenje kotrljanja
javlja se u sluajevima kada je
kontakt ostvaren u jednoj toki ili
liniji (P).
toka promatranja miruje u
odnosu na podlogu nema trenja
klizanja
javlja se deformacija i kotaa
(spljoti se) i podloge (ulekne se)
javlja se zato to se dio kinetike
energije tijela troi na odvajanje
od podloge dok se dio troi na
priljubljivanje tijela na podlogu.
F
tr
=kF
n



P
Primjer 1
Zamislite sljededu situaciju: drite knjigu pritisnutu
na zid silom F (crte). Kolika je sila trenja knjige i
zida?
1. usmjerena prema gore
2. usmjerena prema dolje
3. nula
4. trebamo vie informacija

F
Primjer 2: Kolika sila P treba biti da se blok teine 230 N
giba stalnom brzinom uz kosinu (crte) ako je m
k
= 0.3?
W =230 N
P
Rjeenje:
x
y
P
230 N
f
k

F
n
60
0

W cos 60
0

Y smjer:
F
n
W cos 60
0
= 0
F
n
= (230 N) cos 60

F
n
= 115 N
X smjer:
P - f
k
- W sin 60
0
= 0
f
k
= m
k
F
n
= 0,2(115 N)
P (23 N) - (230 N)sin 60
0
= 0
P = 222 N
P
Trenje fluida - viskoznost
Fluidi (tekudine i plinovi) su
tvari koje se konstantno
deformiraju to znai da se
fluid sastoji od velikog broja
atoma/molekula koje se
slobodno gibaju.

Za razliku od trenja klizanja i
kotrljanja, trenje fluida nastaje
kada se fluid poinje gibati tj.
kada neto poremeti poetni
poloaj atoma/molekula



Trenje fluida - viskoznost
Da bismo pomaknuli atome u fluidu,
moramo im dati kinetiku energiju.

ZOE: U zatvorenom sustavu, ukupna
energija je ouvana
tijelo koje se giba kroz fluid predaje
dio svoje kinetike energije
atomima/molekulama kako bi se oni
pomaknuli sa putanje kretanja tijela i
pri tome gubi energiju tj. smanjuje mu
se brzina

Sila trenja ovisi o:
obliku tijela
brzini tijela
svojstvima fluida (gustoda, viskoznost)

=
1
2

(za male brzine )

=
2
(za vede brzine )