Prijenos topline

Toplina je dio unutranje energije nekog tijela koja prelazi iz podruja vie
temperature u podruje nie temperature. Taj prijelaz se odvija na 3
naina:
Voenje (kondukcija): vrsta tijela
prijenos topline ostvaruje se molekularnim gibanjem dok samo sredstvo
miruje
Strujanje (konvekcija): fluidi (tekuine, plinovi)
pri prijenosu topline giba se i sredstvo. Voenje topline u fluidima dolazi do
izraaja samo ako nije mogu prijenos topline konvekcijom.
Zraenje (radijacija):
toplinska energija pretvara se u elmag zraenje koje tijelo emitira u okolni
prostor, tj. zraenje predstavlja prijenos energije na daljinu elmag
valovima bez posredstva materije.
Toplinsko zraenje tijela pri sobnoj temp. je zanemarivo u odnosu na druge
naine izmjene topline, dok je pri 800K zraenje dominantan mehanizam

Toplinsko (infracrveno) zraenje
sva tijela, ija je temperatura vea od apsolutne nule (0 K)
zrae energiju koja se naziva toplinsko zraenje
obuhvaa podruje valnih duljina od ~0,75m do ~1000 m
nastaje kada atomi ili molekule tijela pobueni termikim
gibanjem emitiraju elektromagnetske valove. Intenzitet I0
emitirane energije je proporcionalan s temperaturom sustava.
Emisioni spektri krutih tijela su kontinuirani tj. sastoje se od
svih valnih duljina. Kontinuirani spektar predstavlja raspodjelu
energije (intenziteta, gustoe zraenja) po valnim duljinama i
bitno ovisi o temperaturi tijela.
Za temperature T>800K, uz IR podruje valnih duljina, tijela
poinju zraiti i vidljiv dio spektra


Toplinsko (infracrveno) zraenje
uu uu
ia rt
=+ +
Temperatura nekog tijela ovisi o utjecajima drugih tijela iz okoline.
Pri interakciji s nekim objektom dio upadne energije se reflektira, dio
apsorbira, dio prolazi kroz objekt







Tok emitiranog zraenja e predstavlja energiju koja u jedinici vremena
proe kroz plohu povrine S:


I (W/m2) je intenzitet emitiranog zraenja
) (W S I
e
= u
t r a up
u + u + u = u
Toplinsko (infracrveno) zraenje
Intenzitet I (W/m2) zraenja predstavlja zbroj doprinosa po
svim valnim duljinama sadranim u emitiranom spektru:




Definiramo emisionu mo ili spektralnu gustou zraenja:



} } }

= = =
0 0 0
) , (

d T f d
d
dI
d I I
) ( ) , (
3
= Wm
d
dI
T f

svaki objekt karakteriziraju tri koeficijenta

koeficijent apsorpcije


koeficijent refleksije


koeficijent transmisije
A
a
u
=
u
u
R
r
u
=
u
u
T
t
u
=
u
u
Toplinsko (infracrveno) zraenje
Vrijedi zbog zakona sauvanja energije:
A+R+T=1
Svi koeficijenti se mijenjaju ovisno o temperaturi i valnoj
duljini
A (,T)
R (,T)
T (,T)
Za potpuno neprozirno tijelo T=0 -> A+R=1
Za idealno bijelo tijelo A=0 i T=0-> R=1
Za idealno crno tijelo R=0 i T=0-> A=1
Koeficijent apsorpcije a=1 za sve valne duljine i
temperature jedino za idealno crno tijelo.
Model idealnog crnog tijela
Eksperimenti pokazuju da postoji klasa ugrijanih tijela koja
emitiraju iste spektre ako su na istoj T: crna tijela
Tijela koja apsorbiraju svo toplinsko zraenje, nita ne reflektiraju,
pa izgledaju crno (npr. aa, crni pigment)
Samo u podruju vidljivog dijela spektra elmag valova (koef.
apsorpcije ovisi o intervalu valnih duljina)


1 ) , ( = T a
Model idealnog crnog tijela
Potpuno drugaiji primjer je
izotermna (T=konst.) upljina
s vrlo malim otvorom koja
predstavlja model idealnog
crnog tijela koje ne postoji u
prirodi; a=1 za sve valne
duljine
Zraenje crnog tijela ili
"zraenje upljine" odnosi se
na objekt ili sustav koji
apsorbira svo upadno
zraenje i reemitira energiju
koja je karakteristina samo
za taj specifini sustav koji
zrai.


Zraenje crnog tijela
empirijski zakoni (dobiveni na temelju
eksperimentalnih rezultata) koji opisuju zraenje crnog
tijela:
Kirchhoffov zakon
Stefan-Boltzmannov zakon
Wienov zakon pomaka

zakoni koji opisuju zraenje crnog tijela dobiveni
razmatranjima na principima klasine fizike:
Wienov zakon zraenja
Rayleigh-Jeansov zakon
Kirchhoffov zakon
Tijelo koje je u toplinskoj ravnotei s okolinom mora, istodobno s apsorpcijom
energiju i emitirati. Intenzitet emitiranog zraenja:


e je emitirani tok zraenja, up je upadni tok zraenja, (ili e) je faktor
emisije.
U toplinskoj ravnotei je faktor emisije jednak faktoru apsorpcije, pa za CT
vrijedi:

Za realna tijela (sivo tijelo) a<1


= A ili (,T)/A(,T)=1 Kirchhoffov zakon

jedino za apsolutno crno tijelo ( model) =1 i A=1
u realnom svijetu <1 i A<1, ali je njihov omjer uvijek=1
up
e e
m
W
S
I
u
u
=
(

u
= c ,
2
1 __ ; = u = u = u a
CT
e
CT
a up
a a
up a up e
= u = u = u = u c c
Wienov zakon pomaka


Wien je 1893. iz termodinamikih razmatranja i
eksperimentalnih podataka izveo zakon pomaka, prema
kojemu se frekvencija, odnosno valna duljina za koju je
spektralna gustoa energije zraenja f(, T) crnog tijela
maksimalna nalazi na vrijednosti koja ovisi samo o
temperaturi crnog tijela:


1
max
*

= T b
Wienov zakon pomaka
Kada temperatura crnog tijela raste ukupna izraena energija
se poveava i maksimum intenziteta zraenja se pomie prema
kraim valnim duljinama.
Wienov zakon pomaka
Zvijezde zrae kao crna tijela pa njihova boja ovisi o njihovoj
temperaturi. Krivulje pokazuju spektre za plave, bijele i crvene
zvijezde. Iz vrijednosti valne duljine za koju je gustoa zraenja
maksimalna moe se izraunati temperatura zvijezde preko
Wienovog zakona pomaka.
Stefan-Boltzmannov zakon


Energija koju emitira crno tijelo u sekundi po jedininoj povrini je proporcionalna
etvrtoj potenciji apsolutne temperature:







Za uarene objekte (sustave) koji nisu idealna crna tijela, zakon poprima oblik:



Ili



Gdje je e (ili ) emisivnost sustava (e = 1 za idealno crno tijelo).

) (
2 4
= Wm T I co
Stefan-Boltzmannov zakon
Ako je uareni objekt (sustav) temperature T2 okruen hladnom
okolinom (stijenkama) temperature T1, objekt e emitirati snagu:


ali e i apsorbirati snagu:


pa je ukupna snaga koju tijelo gubi zraenjem:




4
2 2
T A P o c =
4
1 1
T A P o c =
) (
4
1
4
2 1 2
T T A P P P = = A o c
Wienov zakon zraenja

iz Wienovih termodinamikih razmatranja slijedilo je da
spektralna gustoa zraenja (emisiona mo crnog tijela)
mora imati oblik




gdje je W(,T) funkcija koja je u okviru klasine fizike ostala
neodreena, jer se njen oblik nije mogao odrediti samo iz
termodinamikih razmatranja, bile su potrebne neke
pretpostavke o mehanizmu nastanka zraenja.
5
) , (
) , (

T W
T f =
Rayleigh-Jeansov zakon

Rayleigh-Jeansov zakon je bio vaan korak u
razumijevanju ravnotenog zraenja zagrijanog
objekta, iako nije dao toan opis tog zraenja.

Paljivo prouavanje Rayleigh-Jeansovog zakona daje
osnovu za razumijevanje kvantne prirode atoma koja
je pretpostavljena u Planckovom zakonu zraenja.

Rayleigh-Jeansov zakon
zraenje unutar volumena V sastoji se od N stojnih elmag valova
izrauna se broj stojnih valova po jedinici volumena za svaku frekvenciju,
i svakoj takvoj nezavisnoj vibraciji pridjeli se prosjena energija
harmonikog oscilatora kBT u skladu s klasinom statistikom fizikom.
u termikoj ravnotei na temperaturi T, u upljini se nalazi stalan iznos
energije zraenja, koji po jedinici volumena oznaimo s u.
Gustoa energije (ukupna energija po volumenu):






Broj elmag stojnih valova u intervalu frekvencija i dv (bez izvoda):


=
= =
V
TdN k
du
V
TN k
N
V
E
B
B
u
3
2
8
c
d V
dN
v v t
=
du
T k
V
dN
B
=
Rayleigh-Jeansov zakon
Rayleigh-Jeansov zakon je toan, openit i neizbjean rezultat klasine
fizike, a ne posljedica neke greke ili posebnih pretpostavki koje bi ga
ograniile na neku specijalnu situaciju. To je vano naglasiti, jer je on
ba zato i katastrofalan za klasinu fiziku, premda se slae s
eksperimentalnim podacima za niske frekvencije, a ne slae za visoke
frekvencije.




Gdje je

Boltzmannova konstanta
1 23
10 * 38 , 1

= JK k
B
Rayleigh-Jeansov zakon
egzaktno geometrijsko razmatranje dokazuje da je izraena snaga
po jedinici povrine, tj. spektralna gustoa emitiranog zraenja
(energija izraena u jedinici vremena iz otvora jedinine povrine),
proporcionalna s gustoom energije :


Rayleigh-Jeansov zakon poprima oblik:
kT
c
T f
kT
c
T f
4
2
2
2
) , (
2
) , (

tv
v
=
=
(

= = =
2 3
4
) , (
m
W
m
J
s
m
du
c
d T f dI
Zraenje crnog tijela

Rayleigh-Jeansov zakon
Vano je kakvo je neslaganje R-J zakona s eksperimentalnim
podacima za visoke frekvencije.
Apsurdno je da na svakoj temperaturi T > 0, spektralna gustoa
energije zraenja raste s frekvencijom do u beskonanost kao 2.
To znai da bi upljina na bilo kojoj temperaturi T sadravala po
jedinici volumena energiju zraenja U beskonano velikog iznosa.
Kad bismo takvu upljinu - recimo ugaenu penicu na sobnoj
temperaturi - otvorili, ona bi prema Rayleigh-Jeansovu zakonu trebala
emitirati ne samo dugovalno i infracrveno podruje, nego i vidljivu
svjetlost, te jo bitno vie ultraljubiastog (i jo daleko vie X- i -)
zraenja.

Ultraljubiasta katastrofa je posljedica nemogunosti opisa zraenja
crnog tijela u okviru klasine fizike. Greka nije u izvodu, ve u
pretpostavci da se na zraenje crnog tijela ne mogu primijeniti
zakoni klasine fizike.

Planckova hipoteza
Da bi objasnio raspodjelu frekvencija (valnih duljina) zraenja crnog
tijela Planck je pretpostavio da se emitirana energija moe
pojavljivati samo u obliku diskretnih paketa (kvanata) koji su
proporcionalni s frekvencijom. Atom, dakle ne moe apsorbirati ni
emitirati bili koji iznos energije, ve samo tono odreeni paket
energije. To bi znailo da e vii modovi harmonikog oscilatora
(atoma) biti manje popunjeni i na taj nain ne dolazi do UV katastrofe
koja slijedi iz Rayleigh-Jeans zakona.



v = h E
Planckov zakon zraenja
problem nastaje zbog precjenjivanja doprinosa visokofrekventnih
oscilacija, koje uope ne mogu biti pobuene ako je temperatura
preniska, i zato nemaju energiju kT
Planck je nadalje pretpostavio da je vjerojatnost zauzea pojedinog
nivoa data Boltzmannovom raspodjelom. Prema tome, ako s P0
oznaimo vjerojatnost da je neki oscilator u osnovnom stanju,
vjerojatnost da je u n-tom viem dozvoljenom stanju iznosi
Planckov zakon zraenja
Ako je N0 broj oscilatora (po jedinici volumena) u osnovnom stanju,
onda ih u prvom pobuenom stanju, dakle s energijom E1, ima


u drugom
Openito, u n-tom stanju, na energiji En, ima ih

Planckov zakon zraenja
Uvedimo pokratu

Ukupni broj kvantnih oscilatora frekvencije tad moemo pisati

njihova ukupna energija je

Prosjena energija je po definiciji

Planckov zakon zraenja
Prosjena energija kvantnog harmonikog oscilatora




Kada u Rayleigh-Jeansovom zakonu umjesto srednje vrijednosti klasinog
oscilatora (kT) uvrstimo srednju energiju kvantnog oscilatora dobivamo
Planckov zakon zraenja




Iz Planckovog zakona moemo izvesti empirijske zakone koji opisuju
zraenje crnog tijela, te zakone dobivene preko klasine fizike kao limes u
dugovalnom podruju (Rayleigh-Jeansov zakon), odnosno u kratkovalnom
podruju (Wienov zakon zraenja).