11

Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39

ISSN 0554-6397
UDK 001.89
IZVORNI ZNANSTVENI RAD
(Original scientifc paper)
Primljeno (Received): 6/2007.
Dr.sc. Ratko Zelenika
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,
Ivana Filipovia 4, 51000 Rijeka, Hrvatska
E-mail: zelenika@efri.hr
Dr.sc. Saa Zelenika
Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci
Vukovarska 58, 51000 Rijeka, Hrvatska
E-mail: Sasa.Zelenika@riteh.hr
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije i
tehnologije znanstvenoga istraivanja
Saetak
U ovoj znanstvenoj raspravi dokazana je temeljna znanstvena hipoteza: znanstvene spoznaje o klasi-
fkaciji znanosti, metodologiji i tehnologiji znanstvenoga istraivanja predstavljaju conditio sine qua
non u kreiranju, dizajniranju i operacionaliziranju znanstvenoga istraivanja, formuliranja rezultata
istraivanja i pisanja znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela.
Nakon predstavljanja najvanijih znaajki o znanosti, klasifkaciji znanosti, metodologiji i tehnologiji
znanstvenoga istraivanja, podvrgnuta je znanstvenoj analizi i ocjeni najnovija hrvatska klasifkacija
znanosti (2005.). Posebna je pozornost posveena meuodnosu klasifkacije znanosti, metodologije
i tehnologije znanstvenoga istraivanja, disciplinarnoga i viedisciplinarnoga znanstvenoga istrai-
vanja.
Posebno su indikativni rezultati istraivanja o promiljanju klasifkacije znanosti, metodologije i
tehnologije znanstvenoga istraivanja za 21. stoljee te rezultati o petoj tehnolokoj revoluciji koja
e se dogaati u tekuem stoljeu.
Kljune rijei: znanost, klasifkacija znanosti, metodologija znanstvenoga istraivanja, tehnologija
znanstvenoga istraivanja, tehnoloke revolucije
JEL klasifkacija: A3, I21
1. Uvod
Znanost se ciklino razvijala u svim civilizacijama na planeti Zemlji vie tisua
godina prije i poslije Krista. S razvojem znanosti razvijale su se i klasifkacije znanosti,
metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja.
U konstelaciji globalnih oscilacija razvoja znanosti, klasifkacije znanosti i znan-
stvenih istraivanja postavljen je znanstveni problem istraivanja: Znanja znanstvenika,
istraivaa, intelektualaca () o klasifkaciji znanosti kao znanstvenoj paradigmi, o
12
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
suvremenoj metodologiji i tehnologiji znanstvenoga istraivanja ispod je znanstvenoeg-
zistencijalnoga minimuma. Posljedice su takvoga stanja brojne i negativne, primjerice:
visoka uilita proizvode znanstveno nepismene intelektualce i strunjake; znanstvenici,
istraivai, intelektualci () zbog neprimjerenog kvantuma disciplinarnoga i viedis-
ciplinarnoga znanja o klasifkaciji znanosti, metodologiji i tehnologiji znanstvenoga
istraivanja, nisu uinkoviti u znanstvenoistraivakom radu; znanstvenici () zbog
neprimjerenoga znanja o klasifkaciji znanosti i meuodnosu znanstvenih polja i grana
u pojedinim znanstvenim podrujima, ne mogu se kompetentno pozicionirati u mega,
makro, mezo i mikroznanstvenim istraivanjima ().
U okviru znanstvenoga problema istraivanja defniran je predmet znanstvenoga
istraivanja: Istraiti aktualne teorijske i praktine probleme i fenomene, sustavno
i jednostavno formulirati i predoiti rezultate istraivanja o teorijskim znaajkama
znanosti i klasifkaciji znanosti, o temeljnim odrednicama metodologije i tehnologije
znanstvenoga istraivanja te o klasifkaciji znanosti kao znanstvenoj paradigmi suvre-
mene metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja.
Problem i predmet istraivanja se odnose na tri meusobno povezana objekta
istraivanja: klasifkacija znanosti, metodologija znanstvenoga istraivanja i tehnolo-
gija znanstvenoga istraivanja.
Sukladno problemu i predmetu istraivanja postavljena je temeljna znanstvena
hipoteza: Znanstvene spoznaje o klasifkaciji znanosti, metodologiji i tehnologiji znan-
stvenoga istraivanja predstavljaju conditio sine qua non u kreiranju, dizajniranju i
operacionaliziranju znanstvenoga istraivanja, formuliranja rezultata istraivanja i
pisanja znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela.
Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja, koji su predoeni u ovoj
raspravi, koritene su ove znanstvene metode: metode analize i sinteze, induktiv-
ne i deduktivne metode, metode apstrakcije i konkretizacije, metode dokazivanja i
opovrgavanja, komparativna metoda, povijesna metoda, empirijska metoda, metoda
deskripcije.
2. Teorijske znaajke znanosti i klasifkacije znanosti
Da bi se razumjela bit znanosti i klasifkacije znanosti, potrebno je obraditi dvije
tematske jedinice: 1) pojam, znaajke i vanost znanosti i 2) pojam, razvoj i vanost
klasifkacije znanosti.
2.1. Pojam, znaajke i vanost znanosti
Iz analize defnicija pojma znanosti moe se zakljuiti da miljenja pojedinih
znanstvenika o pojmu znanosti nisu identina, ali da meu njima nema bitnih razlika,
te da je svima njima zajedniko da ona obuhvaa sustav spoznajnih injenica, pojava,
naela, podataka, informacija, teorija, zakonitosti i zakona o objektivnoj stvarnosti
13
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
prirode i drutva (Zelenika, 2004., 14). Znanost ima temeljnu zadau otkrivanja istine,
odnosno utvrivanje zakonitosti prirodnih i drutvenih pojava.
Sukladno tomu moglo bi se rei da je znanost sustav sistematiziranih i argumen-
tiranih znanja, odnosno sustav spoznajnih injenica, pojmova, naela, podataka, infor-
macija, teorija, zakona i zakonitosti u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj
stvarnosti (tj. prirodi i drutvu) do kojega se dolo primjenom objektivnih znanstvenih
metoda, a kojima je temeljna svrha i cilj spoznaja zakona i zakonitosti o prolosti,
sadanjosti i budunosti prirodnih i drutvenih pojava te maksimalizacija uinkovitosti
ljudske prakse (Zelenika, 2004., 14). Prema tomu, bitni elementi, koji determiniraju
pojam znanosti jesu: sustav znanja o objektu znanstvenoga istraivanja, povijesni
trenutak, objektivna stvarnost, svjesna primjena znanstvenih metoda, dijagnosticiranje
prirodnih i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti, projiciranje, prognoziranje i
predvianje prirodnih i drutvenih pojava u budunosti, odnosno proirivanje i pro-
dubljivanje spoznaja o prirodnim i drutvenim fenomenima iz prolosti i sadanjosti,
a za njihov razvitak u budunosti, mijenjanje uvjeta rada i ivota i stvaranje temeljnih
pretpostavki za drutvo blagostanja, maksimalizacija uinaka primjene znanosti u
praksi (...). Znanstvena istraivanja i znanost ne moraju uvijek biti u izravnoj vezi sa
svakidanjim ivotnim problemima, jer ona ponekada mogu imati i opi karakter i
teorijsko znaenje.
U najuoj vezi s pojmom znanost je i pojam znanosti o znanosti (Zelenika, 2004.,
17): znanost o znanosti je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja izuava
iskustvo implementacije znanosti, znanstvenih metoda, znanstvenih zakona, znanstvenih
zakonitosti, znanstvenih teorija (...) u teorijskom i praktinom rjeavanju aktualnih
znanstvenih fenomena u znanosti.
Temeljna je misija znanosti o znanosti da usavrava, razrauje, modernizira,
unapreuje i razvija znanost, znanstvene metode, znanstvene zakone, znanstvene
zakonitosti, znanstvene teorije (...) kako bi svojim utjecajem poveala uspjenost i
uinkovitost znanstvenih procesa u proizvodnji etinih, moralnih i humanih znanstve-
nih proizvoda. U sklopu takve misije znanost o znanosti ima temeljni cilj stvaranje
znanstveno utemeljene paradigme organiziranja, planiranja, predvianja, upravljanja
i kontrolinga znanou.
U izuavanju fenomena znanosti, odnosno znanosti o znanosti treba imati na umu
mnogobrojne njihove znaajke, a od kojih su najvanije ove (Zelenika, 2004., 28-45):
jedinstvenost znanosti, jedinstvo znanstvene teorije i prakse, znanstveno istraivanje i
znanstvene metode, kreativnost u znanosti (stvaralatvo), svjesno organizirani timski
rad znanstvenika, zakon ubrzanog razvoja znanosti, dijalektiki razvoj znanosti, objek-
tivnost i znanost, preciznost, studioznost i znanost, pouzdanost i znanost, sustavnost i
znanost, analitiko-sintetiki postupak i znanost, racionalnost i znanost.
Znanost danas predstavlja jedan od najvanijih drutvenih podsustava koji se
iz dana u dan i sve znaajnije interakcijski povezuje s drugim podsustavima. Ona
predstavlja dio drutvene prakse koja u raznim povijesnim razdobljima ima razliit
stupanj razvoja i utjecaja na evoluciju drutva. Znanost je nastala kao posljedica potreba
14
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
drutvenoga razvoja, da bi, s vremenom, postala samostalan drutveni sustav, vie ili
manje interakcijski povezan s drugim podsustavima. Stupanj i intenzitet te njihove
interakcijske povezanosti izravno je ovisio i ovisi od stupnja razvoja proizvodnih snaga
i proizvodnih odnosa drutva. Nizak stupanj drutvenoekonomskog razvoja determi-
nirao je i nizak stupanj razvoja znanosti, njenu izoliranost i zatvorenost. Ubrzavanje
drutvenoekonomskoga razvoja istodobno je znailo i ubrzavanje razvoja znanosti,
pri emu znanstvenotehnoloka revolucija dovodi do eksplozivnoga razvoja sustava
znanosti. Ili, konciznije reeno: veliko ubrzanje drutvenoekonomskog razvoja bilo je
ne samo uzrok nego i posljedica razvoja znanstvenoistraivake djelatnosti.
2.2. Pojam, razvoj i vanost klasifkacije znanosti
Klasifkacija znai razvrstavanje, ralanjivanje, rasporeivanje, sustavnu podjelu
predmeta, pojava i pojmova po klasama, po djelima, razredima, rodovima, vrstama,
tipovima s obzirom na njihove ope karakteristike (tj. odnos prema rodu, vrsti, obliku,
odjelu itd.). Klasifcirati znai provesti klasifkaciju, odnosno poredati po skupinama,
svrstati, grupirati, razvrstati, uvrstiti (...). Klasifkacija znanosti predstavlja otkrivanje
interakcijskih veza izmeu njenih segmenata: podruja, polja, grana, ogranaka (...) i
to na osnovi odreenih naela o njihovim uzajamnim vezama. Klasifkacija znanosti
ima veliko teorijsko i praktino znaenje.
Razmatrajui povijesni razvoj znanosti i u tom razvoju njezinu klasifkaciju,
karakteristine su tri glavne razvojne faze (Zelenika, 2004., 227):
Prvu fazu karakterizira jedinstvenost znanosti. Ta faza obuhvaa antiko
doba i rani srednji vijek. U znanosti nije bilo diferencijacije, jer je flozofja
bila jedina znanost. Ona je kao znanost nad znanostima obuhvaala sva
ljudska znanja o prirodi, drutvu i miljenju.
U drugoj fazi zapoeo je i intenzivirao se proces diferencijacije znanosti.
Ta faza obuhvaa razdoblje od 15. do 18. stoljea. Od flozofje se odva-
jaju specijalne znanosti: prvo matematika, mehanika, astronomija, a zatim
fzika, kemija, biologija, geologija, sociologija i psihologija.
U treoj fazi, koja je poela u 19. stoljeu, dolo je do jo detaljnije difer-
encijacije, ali istodobno i integracije pojedinih znanstvenih disciplina
u znanstvena podruja. Takvim se procesima stvaraju sustavi znanosti.
Diferencijacija znanosti praena je kontinuiranim procesom dijalektikog
povezivanja.
Klasifkacija znanosti, osim teorijskog, ima i veliko praktino znaenje koje se
oituje u: 1) optimalnom organiziranju mree znanstvenonastavnih i znanstvenoistra-
ivakih ustanova i institucija; 2) planiranju i ostvarivanju znanstvenoistraivakih
programa, projekata i zadataka; 3) kooperaciji i koordinaciji znanstvenika i istraivaa
razliitih specijalnosti; 4) izdavanju specijalistikih edicija: enciklopedija, udbeni-
ka, monografja, zbornika radova, znanstvenih asopisa i slino; 5) specijalistikom
15
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
obrazovanju, osposobljavanju i znanstvenom usavravanju, strunjaka, intelektualaca,
znanstvenika, kadrova
3. Temeljne odrednice metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja
Vanije odrednice metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja pred-
stavljene su u dvije tematske jedinice: 1) pojam, naela, stajalita i klasifkacija
metodologije znanstvenoga istraivanja i 2) pojam, odrednice i vanost tehnologije
znanstvenoga istraivanja.
3.1. Pojam, naela, stajalita i klasifikacija metodologije znanstvenoga
istraivanja
Metodologija openito, pa i metodologija znanstvenog istraivanja, defnira se
na razliite naine. Najjednostavnija je defnicija metodologije (grki methodos +
logos = rije, govor, znanost o metodama znanstvenoga istraivanja) da je to znanost
o znanstvenim metodama znanstvenoga istraivanja. U irem smislu metodologija je
znanost o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraivanja pomou kojih se dolazi
do sustavnog i objektivnog znanstvenog znanja, ili znanstvena disciplina u kojoj se
kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite ope i posebne znanstvene metode, naziva
se metodologija. U leksikografji metodologija je znanost o logikim formama proce-
sa spoznavanja i njihovoj primjeni u znanosti, u znanstvenom istraivanju, odnosno
metodologija je znanost o metodama koje se primjenjuju u znanstvenom istraivanju
pri izlaganju rezultata takvih istraivanja.
U znanosti se razlikuje opa metodologija od metodologija posebnih znanstvenih
podruja, odnosno znanstvenih disciplina.
Sukladno izrazu metodologija u opisanom znaenju, izraz metodologija je,
zapravo, interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost o znanstvenim metodama
znanstvenoga istraivanja. Metodologija je svojstvena svim znanstvenim podrujima,
poljima, granama, ograncima, odnosno znanstvenim disciplinama, jer se ona primjenju-
je u svim znanostima, u svakom znanstvenom istraivanju bez obzira na vrste i razine
znanosti (...). Meutim, metodologija se moe klasifcirati u dvije velike skupine: opa
metodologija i posebne metodologije znanstvenog istraivanja (...).
Opa metodologija je dio logike. Ona izuava probleme znanstvenoga saznanja,
a usko je povezana s gnoseologijom, odnosno epistemologijom. Osnovna metodoloka
naela logike metodologije mogla bi se svrstati u tri skupine (Zelenika, 2004., 309-
401):
1) Naelo nunosti i mogunosti dijalektike obrade problema gnoseoloke
metodologije, tj. dublje, konkretnije i svestranije obrade svih metodolokih
problema, poev od pitanja ope metodologije do pitanja posebnih i speci-
jalnih metoda saznanja.
16
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
2) Naelo zakonitosti dijalektike metodologije saznanja: opi dijalektiki za-
koni i dijalektika naela saznanja, kakva su naela konkretnosti saznanja,
naelo preferiranja prakse nad teorijom, zakon dijalektikoga identiteta i je-
dinstva raznovrsnih, suprotnih i u fazi promjene i razvoja proturjenih
imbenika svih pojava, itd.
3) Naelo primjene spomenutih opih dijalektikih postavki i zakona te ana-
lize suvremenoga znanstvenog saznanja, kako suvremene logike tako i su-
vremenih prirodnih znanosti, posebno suvremene relativistike i kvantne
fzike, a i drutvenih i humanistikih znanosti, moe zasnovati ili dalje
razvijati dublja i tonija istraivanja o svim pitanjima ope metodologije
saznanja i o pojedinim opim i posebnim metodama znanstvenih spoznaja.
Prema tome, metodologija je znanost o logikim oblicima procesa saznavanja i o
njihovoj primjeni u znanosti, u znanstvenom istraivanju; znanost o metodama koje se
primjenjuju u znanstvenom istraivanju i prezentiranju rezultata znanstvenoga istrai-
vanja. Vana su dva procesa: U jednom se procesu otkrivaju znanstvene spoznaje, pa
je to, zapravo, proces znanstvenog istraivanja (tj. znanstvena otkria). A u drugom se
procesu rezultati takvih istraivanja i otkria na odreen nain predouju onima koji s
tim rezultatima (otkriima) nisu bili upoznati.
Znanstvena metodologija ima ove tri osnovne znaajke:
1) Tvrdnje treba iznositi jasno, precizno, jezino, stilski i terminoloki isprav-
no.
2) Znanstvene spoznaje u jednom podruju moraju biti obrazloene i povezane
s drugim spoznajama; jedni se stavovi izvode iz drugih u skladu s logikim
pravilima koja imaju objektivni drutveni karakter.
3) Sve bi rezultate znanstvenog istraivanja trebalo provjeriti u praksi.
Metodologija znanstvenoga istraivanja se moe promatrati s triju stajalita:
1) Teorijskog stajalita. Osnovni je zadatak metodologije, kao teorije znanst-
venog istraivanja, da provodi logikoepistemoloku kritiku znanstvenoga
djela u svim teorijskim i tehnikim elementima. To, zapravo, znai ispiti-
vanje logike strukture zakona, hipoteza, teorija, znanstvenih injenica,
spoznaja, otkria, izuma, stila, jezika, terminologije (...).
2) Tehnikog stajalita. Metodologija s tehnikog stajalita obuhvaa postupke
prikupljanja, promatranja, sreivanja, eksperimentiranja i tonoga mjerenja
podataka, a koji osiguravaju optimalne uvjete pod kojima se moe doi do
upotrebljivih znanstvenih podataka, informacija, spoznaja...
3) Organizacijskog stajalita. Metodologija s organizacijskog stajalita ima
izuzetno vaan zadatak, a taj je da osigura racionalnu tehnologiju znanstve-
noga istraivanja u svim njegovim bitnim fazama i elementima.
Metodologija znanstvenoga istraivanja moe se klasifcirati u dvije skupine:
1) Opa metodologija znanstvenoga istraivanja. Ona izuava i prezentira ope
spoznaje o procesima znanstvenog istraivanja, metodama i tehnikama koje
17
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
se u takvim istraivanjima primjenjuju. Treba je kombinirati s posebnim
metodologijama znanstvenog istraivanja.
2) Posebne metodologije znanstvenoga istraivanja. One izuavaju i prezenti-
raju specijalistika znanja o postupcima znanstvenog istraivanja, metodama
i tehnikama koje se primjenjuju u pojedinim znanstvenim podrujima, znan-
stvenim poljima, znanstvenim granama i ograncima znanosti. Posebne met-
odologije znanstvenog istraivanja razlikuju se prema objektu istraivanja.
Tako npr. one mogu biti (Zelenika, 2004., 176):
metodologija znanstvenog istraivanja pedagogije,
metodologija znanstvenog istraivanja ekonomije,
metodologija znanstvenog istraivanja transporta i prometa,
metodologija znanstvenog istraivanja medicine,
metodologija znanstvenog istraivanja prava.
Neke aktivnosti i oblici spoznaja, kao npr.: defnicija, klasifkacija, analiza, sinteza,
hipoteza, dokaz, indukcija, dedukcija (...) zajednike su svim znanstvenim podrujima
(i poljima, granama, ograncima) one predstavljaju objekt, odnosno predmet izuava-
nja ope metodologije znanstvenog istraivanja. Meutim, gotovo svako znanstveno
podruje, a to posebice vai za posebna znanstvena polja (i znanstvene grane i ogran-
ke), ima posebnu metodologiju koja ukljuuje u sebi i specifne tehnike, logike i
druge operacije koje su primjenjive samo u odreenom podruju ili disciplini. Tako,
na primjer, postoji metodologija pedagogije, sociologije, medicine, brodogradnje,
ekonomije, prava (...). Ali, vie znanstvenih polja ili znanstvenih disciplina unutar
jednog znanstvenog podruja (npr. drutvenih ili humanistikih znanosti) mogu imati
zajednika opa naela znanstvenoga stvaralatva i znanstvene metode, a takoer, i
iste ili vrlo sline tehnike, metode, instrumentarije. Tako se, na primjer, u gotovo svim
znanstvenim poljima (i granama i ograncima) drutvenih ili humanistikih znanosti
mogu podjednako koristiti metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda,
metoda generalizacije i specijalizacije, ili instrument kao anketni upitnik.
3.2. Pojam, odrednice i vanost tehnologije znanstvenoga istraivanja
Zbog ogranienoga prostora i namjene ove rasprave nee se elaborirati sva motrita
tehnike i tehnologije prema europskokontinentalnomu i angloamerikomu shvaanju
(cf. Zelenika, 2000., 409-474) nego e se samo odgovoriti na pitanje to je tehnologija
znanstvenoga istraivanja? Tehnologija znanstvenoga istraivanja je interdisciplinarna
i multidisciplinarna znanost koja izuava i primjenjuje zakonitosti metodolokih postu-
paka i intelektualnih aktivnosti (tj. mjera, akcija, misaonih postupaka, poslova, zadataka
i radnji) pri transformaciji ideje u pisano djelo, odnosno pri proizvodnji znanstvenih
proizvoda. Da bi se uspjeno transformirala ideja u djelo, treba imati na umu mnogo
imbenika, od kojih su tri najvanija:
1) Da svaka ideja nije prava ideja. Kako je vrlo teko doi do dobre (tj. prave)
18
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
ideje, svjedoi izreka: od tisuu ideja jedna je dobra, a od tisuu dobrih
ideja samo je jedna ostvariva. Prema tome, pretvorba ideje (ne svake nego
samo najbolje, primjerene ideje) u djelo (ne svako i svakakvo djelo, nego
samo odreeno djelo, djelo odreene vrste, namjene) u odreen znanstveni
proizvod pretpostavlja prosjean ili natprosjean kvocijent racionalne inteli-
gencije (QI) i emocionalne inteligencije (QE), mnogo znanja, mnogo rada,
mnogo vremena (prije, za vrijeme i nakon istraivanja), darovitost, sposob-
nost, vjetinu, umijee i jo mnogo toga, ovisno o kakvom se djelu, odnosno
znanstvenom proizvodu radi (...).
2) Da izmeu tehnologije znanstvenoga istraivanja i metodologije znanst-
venoga istraivanja postoji vrsta interakcijska sprega, te da bez pozna-
vanja i djelotvorne primjene znanstvenoistraivakoga instrumentarija nije
mogue efkasno primijeniti tehnologiju znanstvenoga istraivanja. Samo
oni znanstvenici i istraivai koji posjeduju primjeren kvantum opih i
specijalistikih znanja o znanstvenom problemu istraivanja, o objektu
istraivanja, o predmetu istraivanja i koji su vie godina uspjeno spajali
teoriju (tj. znanje) i praksu (tj. iskustvo, vjetinu) o metodologiji i tehnologiji
znanstvenoga istraivanja, odnosno o metodologiji i tehnologiji izrade zn-
anstvenoga i strunoga djela, mogu u umi ideja pronai pravu, kvalitetnu
i aktualnu ideju i transformirati je u odreeno kvalitetno djelo, odnosno
kvalitetan znanstveni proizvod (...).
3) Da nije svejedno kojim redoslijedom primjenjivati bitne faze u procesu zn-
anstvenoga istraivanja, jer se kua ne moe poeti graditi od krova (moda
netko i moe?!) i nije svejedno (ni vremenski, ni prostorno, ni uincima
promatra li se pozitivno ili negativno) kretati se sigurnim i djelotvornim
koracima (pa i malim i sporim, ali se permanentno kretati) od starta (tj.
ideje) do cilja (tj. gotovog djela) bez veeg skretanja s pravog puta udesno
ili ulijevo), jer se ne moe kretati od cilja (tj. gotovog djela) do starta (tj.
ideje) (moda netko i moe?!). Prema tomu, tehnologija znanstvenoga
istraivanja pred znanstvenika, istraivaa, intelektualca postavlja tono
odreen logian redoslijed faza koje treba znalaki, savjesno, odgovorno (...)
izvravati.
Sukladno prethodno navedenim tvrdnjama, postavkama i spoznajama, ini se
primjernim predstaviti po redoslijedu ove bitne faze procesa znanstvenoga istraivanja,
odnosno tehnologije znanstvenoga istraivanja: 1) uoavanje znanstvenoga problema i
njegova formulacija, 2) defniranje predmeta znanstvenoga istraivanja, 3) odreivanje
objekta istraivanja, 4) postavljanje temeljne hipoteze i pomonih hipoteza, 5) izbor i
analiza naslova djela, 6) izrada orijentacijskoga plana znanstvenoga istraivanja, 7)
sastavljanje radne bibliografje, 8) prikupljanje literarne grae i znanstvenih informa-
cija, 9) prouavanje literarne grae i znanstvenih informacija, 10) selekcija, analiza
i sinteza relevantnih injenica, 11) stvaranje generalnog zakljuka, 12) pripremanje
strukture ili kompozicije znanstvenoga i strunoga djela, 13) rjeavanje postavljenoga
19
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
znanstvenoga problema, ostvarivanje predmeta istraivanja i dokazivanje temeljne
hipoteze i pomonih hipoteza, 14) pismeno formuliranje rezultata istraivanja, 15)
implementacija rezultata znanstvenoga istraivanja i 16) kontrola primjene rezultata
znanstvenoga istraivanja.
Budui da je opa i posebne tehnologije, pa, prema tomu, i tehnologija znanstve-
noga istraivanja, interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost sa svim znakovito-
stima suvremene znanosti, nije upitna isprepletenost znanosti i tehnologije, njihova
kompatibilnost, komplementarnost, meuutjecajnost. Moglo bi se ak ustvrditi da su
i metodologija i tehnologija specifni oblici znanosti o znanosti (...).
4. Klasifkacija znanosti znanstvena paradigma suvremene metodologije
i tehnologije znanstvenoga istraivanja
U promiljanju klasifikacije znanosti kao znanstvene paradigme suvremene
metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja, potrebno je posvetiti pozornost
ovim tematskim jedinicama: 1) klasifkacija znanosti u Republici Hrvatskoj, meu-
odnos klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja, 3)
meuodnos klasifkacije znanosti, disciplinarnoga i viedisciplinarnoga znanstvenoga
istraivanja i 4) promiljanje klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije znan-
stvenoga istraivanja za 21. stoljee.
4.1. Klasifkacija znanosti u Republici Hrvatskoj
Razvoj proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa te dostignua znan-
stveno-tehniko-tehnolokog napretka zahtijevali su diferencijaciju znanosti na sustav-
ne (pod)cjeline: podruja, polja, grane, ogranke (...) znanosti. U Republici Hrvatskoj
do sada je bilo doneseno pet klasifkacija znanosti (Zelenika, 2004., 229-243):
Prva klasifkacija znanosti donesena je 1979. godine. Primjenjivala se u po-
stupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti te izbora u znanstvena i
znanstvenonastavna zvanja. Znanost je bila strukturirana u pet znanstvenih
oblasti i trideset est znanstvenih podruja
Druga klasifkacija znanosti donesena je 1989. godine. Prema toj klasifka-
ciji znanost je bila strukturirana u pet znanstvenih oblasti i etrdeset osam
znanstvenih podruja koja su sadravala 345 znanstvenih disciplina. Za
znanstvene discipline bilo je planirano predloiti i predmete (kolegije), a
njih bi zasigurno bilo vie od tisuu.
Trea klasifkacija znanosti privremeno je donesena 1994. godine. Ta je kla-
sifkacija imala est znanstvenih podruja (tj. prirodne znanosti, tehnike
znanosti, biomedicinske znanosti, biotehnike znanosti, drutvene znano-
sti, humanistike znanosti) i pedeset sedam znanstvenih polja. Kasnije, 14.
oujka 1997. godine donesena je nova i cjelovita klasifkacija znanosti, pre-
20
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
ma kojoj je znanost strukturirana u est znanstvenih podruja (kao i klasif-
kacija iz 1994. godine) i etrdeset pet znanstvenih polja.
etvrta klasifkacija znanosti nastala je u razdoblju od 1997. do 2000. go-
dine. Naime, u tome razdoblju uslijedile su tri izmjene i dopune klasifkaci-
je znanosti iz 1997. godine. Prema najnovijoj klasifkaciji znanosti (2000.)
znanost je strukturirana u est znanstvenih podruja (tj. podruje prirodnih
znanosti, podruje tehnikih znanosti, podruje biomedicine i zdravstva,
podruje biotehnikih znanosti, podruje drutvenih znanosti i podruje
humanistikih znanosti), 49 znanstvenih polja i 243 znanstvene grane.
Peta klasifkacija znanosti donesena je 2005. godine (Pravilnik o znanstve-
nim i umjetnikim podrujima, poljima i granama, N.N., 2005., 76). Pre-
ma najnovijoj klasifkaciji znanosti (2005.) znanost je strukturirana u est
znanstvenih podruja: prirodne znanosti, tehnike znanosti, biomedicina i
zdravstvo, biotehnike znanosti, drutvene znanosti, humanistike znanosti
te sedmo: umjetniko podruje. Pored navedenih sedam podruja, po prvi
put je u klasifkaciji znanosti uvedeno i interdisciplinarno znanstveno po-
druje (cf. shemu 1).
21
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Shema 1. Struktura znanosti po podrujima i poljima (2005.)
22
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Najnovija klasifkacija znanosti (2005.) sadri znanstvena podruja, znanstvena
polja u sklopu svakoga podruja, znanstvene grane u sklopu svakoga polja. Ili, po
znanstvenim podrujima:
Podruje prirodnih znanosti (1.) strukturirano je u pet znanstvenih polja (tj.
biologija, fzika, geoznanosti, kemija i matematika) i trideset i tri znanstvene grane (cf.
shemu 2).
Shema 2. Struktura podruja prirodnih znanosti (2005.)
23
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Podruje tehnikih znanosti (2.) strukturirano je u petnaest znanstvenih polja
(tj. arhitektura i urbanizam; brodogradnja; elektrotehnika; geodezija; graevinarstvo;
grafka tehnologija; kemijsko inenjerstvo; metalurgija; raunarstvo; rudarstvo, nafta
i geoloko inenjerstvo; strojarstvo; tehnologija prometa i transporta; tekstilna tehno-
logija; zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika i druge temeljne tehnike znanosti)
i ezdeset i devet grana znanosti (cf. shemu 3).
Shema 3. Struktura podruja tehnikih znanosti (2005.)
24
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Podruje biomedicine i zdravstva (3.) strukturirano je u est znanstvenih polja
(tj. temeljne medicinske znanosti, klinike medicinske znanosti, javno zdravstvo i za-
tita, veterinarska medicina, stomatologija i farmacija) i etrdeset i dvije grane znanosti
(cf. shemu 4). Zanimljivo je primijetiti da jedino kod podruja medicine i zdravstva
nisu znanstvene grane razvrstane u sklopu pojedinih znanstvenih polja. Medicinari
vjerojatno imaju svoje razloge za posebno, nestandardno klasifciranje znanstvenih
grana u podruju biomedicine i zdravstva. Neupueni itatelj mogao bi shvatiti da
polje stomatologije obuhvaa granu ortopedija ili sestrinstvo, a to je moda
i mogue?!
Shema 4. Struktura podruja biomedicine i zdravstva (2005.)
25
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Podruje biotehnikih znanosti (4.) strukturirano je u etiri znanstvena polja
(tj. poljoprivreda, umarstvo, drvna tehnologija, biotehnologija i prehrambena tehno-
logija) i etrdeset grana znanosti (cf. shemu 5).
Shema 5. Struktura podruja biotehnikih znanosti (2005.)
26
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Podruje drutvenih znanosti (5.) strukturirano je u deset znanstvenih polja
(tj. ekonomija, pravo, politologija, informacijske znanosti, sociologija, psihologija,
odgojne znanosti, socijalna geografja i zemljopis, socijalna djelatnost te sigurnosne i
obrambene znanosti) i ezdeset grana znanosti (cf. shemu 6).
Shema 6. Struktura podruja drutvenih znanosti (2005.)
27
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Podruje humanistikih znanosti (6.) strukturirano je u osam znanstvenih polja
(tj. flozofja, teologija, flologija, povijest, povijest umjetnosti, znanost o umjetnosti,
arheologija i etnologija i antropologija) koja imaju etrdeset i jednu granu znanosti (cf.
shemu 7).
Shema 7. Struktura podruja humanistikih znanosti (2005.)
28
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Umjetniko podruje (7.) strukturirano je u etiri znanstvena polja (tj. dramske
umjetnosti, flmska i elektronine umjetnosti, glazbena umjetnost, likovne umjetnosti)
koja imaju petnaest grana znanosti (cf. shemu 8).
Shema 8. Struktura umjetnikog podruja (2005.)
29
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Interdisciplinarno znanstveno podruje uvedeno je kao znanstveno podruje
razliitih znanstvenih podruja i polja znanosti, ali ona, razumljivo, nisu eksplicitno
navedena. Znanstvena polja unutar interdisciplinarnoga znanstvenoga podruja utvruju
se u svakomu pojedinanom predmetu, kao npr. znanost o sustavima i kibernetika,
kognitivne znanosti, Life Sciences, Behavioural Sciences i sl. Eksplicitno je propisano
Pravilnikom o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (l. 5.) da se
znanstvena polja unutar interdiciplinarnoga podruja uspostavljaju temeljem obrazlo-
enog zahtjeva, a odluku o utvrivanju polja donosi Nacionalno vijee za znanost.
Ne ulazei dublje u analizu prethodno navedenih klasifkacija znanosti u Hr-
vatskoj, moe se ustvrditi da svaka od njih ima odreenih nedostataka, neloginosti,
nesustavnosti, nedosljednosti, nepreciznosti, zbrke u hijerarhiji: podruje polje
grana ogranak itd.
Suptilnom analizom najnovije klasifkacije znanosti (2005.) mogue je dati jez-
grovitu ocjenu pozitivnih i negativnih znaajki odreene klasifkacije, i to:
Pozitivnim se ocjenjuje donoenje nove klasifkacije znanosti bez obzira
na njezine nedostatke jer su vodei znanstvenici dokazali da pokuavaju
''ivjeti s vremenom'', anticipirati temeljne odrednice u znanstvenoj i obra-
zovnoj industriji, stvoriti temeljne pretpostavke za drutvo znanja, drutvo
koje ui ().
Sistematizacija znanstvenih polja i grana znanosti u sklopu podruja prirod-
nih znanosti moe se ocijeniti pozitivno. Naime, navedena polja i grane
znanosti primjereno su usklaene s modernim trendovima statusa i razvoja
globalnih fenomena u podruju prirodnih znanosti koji su stoljeima domi-
nantni u svjetskoj riznici znanja ().
U sklopu podruja tehnikih znanosti primjereno su razvrstana znanstvena
polja i grane znanosti. Moe se, meutim, primijetiti da polje Tehnologija
prometa i transport ne obuhvaa sve grane znanosti, kao to su: cjevo-
vodni promet, gradski promet, taksi promet, iarski promet, unutarnji pro-
met, multimodalni promet. Uvoenje nove grane inteligentni transportni
sustavi i logistika ne moe zamijeniti grane znanosti o prometnim
fenomenima koji nisu eksplicitno navedeni u novoj klasifkaciji znanosti.
Umjesto izraza logistika kao dodatka grani inteligentni transportni sus-
tavi trebalo je odrediti posebnu granu prometna logistika, jer je pojam
logistika svojstven ne samo prometu i transportu nego svim poljima
znanosti svih znanstvenih podruja ().
Klasifkacija ''znanstvenih grana'' u sklopu ''znanstvenih polja'', odnosno
podruja biomedicine i zdravstva nije standardna. To nije uinjeno sluajno
nego namjerno i s razlogom. Neprihvatljivo je stajalite da nije mogue u
sklopu navedenih znanstvenih polja sistematizirati navedene 42 grane
znanosti ().
Klasifkacija znanstvenih polja i grana znanosti u sklopu podruja
biotehnikih znanosti primjerena je dananjem stupnju razvoja fenomena o
30
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
poljoprivredi, umarstvu, drvnoj tehnologiji, biotehnologiji i prehrambenoj
tehnologiji ().
Pozitivno se moe ocijeniti klasifkacija znanstvenih grana i polja znanosti
u sklopu podruja drutvenih znanosti. No, ini se da je polje ekonomije
mogue primjerenije ralaniti na njegove grane. Mogue je znanstveno
polje ekonomije promiljati kao sustav sloenih, dinamikih i stohastikih
ekonomskih znanja, spoznaja, zakona, zakonitosti, naela, teorija, fenom-
ena (). Prema prostornovremenskim dimenzijama kreiranja, proizvodnje,
implementiranja, upravljanja i kontroliranja ekonomskih znanja () u polju
ekonomije kao sustavu, mogue je predloiti vie meusobno kompatibilnih
i komplementarnih (pod)sustava, kao to su: (pod)sustav megaekonomije,
(pod)sustav globalne ekonomije, (pod)sustav makroekonomije, (pod)sustav
metaekonomije, (pod)sustav mikroekonomije. Svaki od navedenih (pod)
sustava trebao bi imati vie podsustava, primjerice: podsustav teorijske
ekonomije, podsustav primijenjene ekonomije, podsustav kvantitativne
ekonomije, podsustav fnancijske ekonomije, podsustav logistike ekonomi-
je, podsustav menadmenta.
Klasifkacija znanstvenih polja i grana znanosti u sklopu podruja
humanistikih znanosti primjerena je dananjem stupnju promiljanja
fenomena flozofje, teologije, flologije, povijesti, povijesti umjetnosti,
znanosti o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije ().
Umjetniko podruje (s pripadajuim poljima i granama) je novo podruje u
najnovijoj klasifkaciji znanosti. U vezi s tim novim podrujem, zanimljivo
je primijetiti nekoliko posebnosti: jedino umjetniko podruje nema rije
znanost, pa bi se moglo zakljuiti da umjetnika polja i umjetnike
grane nisu ili da ne moraju biti utemeljene na znanju, da ona nisu zn-
anstvena nego da je umjetnost zanat koji se moe nauiti vjebanjem,
treniranjem. Ako se takvomu poimanju umjetnosti doda injenica da u
sklopu podruja humanistikih znanosti egzistiraju dva znanstvena pol-
ja: povijest umjetnosti i znanost o umjetnosti, onda je zbrka o mjestu
umjetnosti u suvremenoj klasifkaciji znanosti jo zamrenija. ini se da
intelektualci 21. stoljea ne mogu promiljati umjetnost izvan podruja
umjetnikih znanosti koje je u najnovijoj klasifkaciji znanosti nazvano
samo kao umjetniko podruje.
Budui da je u najnoviju klasifkaciju znanosti prvi put uvedeno interdis-
ciplinarno znanstveno podruje, koje omoguuje suradnju znanstvenika i
znanstvenih organizacija iz vie znanstvenih podruja, polja i grana u os-
tvarivanju veeg broja problemski povezanih znanstvenih programa, pro-
jekata, potrebno je nekoliko misli posvetiti tomu novom podruju znanosti:
Odreivanje okvira ''interdisciplinarnoga znanstvenoga podruja'',
kako je to u najnovijoj klasifkaciji znanosti uinjeno, onemoguuje
odreivanje okvira za ''multidisciplinarne znanosti'', ''supradisciplinarne
31
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
znanosti'' i ''pluridisciplinarne znanosti'' jer bi takav okvir bio identian
za sve modalitete viedisciplinarnih znanosti.
Na osnovi etimolokih i semantikih odrednica pojma ''interdisciplin-
arne znanosti'' ini se da bi primjeren okvir ''interdisciplinarnoga znan-
stvenoga podruja'' bio: suradnja znanstvenika i znanstvenih organizaci-
ja vie znanstvenih polja, znanstvenih grana i ogranaka znanosti unutar
jednoga znanstvenoga podruja, primjerice: suradnja znanstvenika iz
znanstvenih polja ekonomije, prava, politologije i informacijskih znano-
sti () unutar podruja drutvenih znanosti ().
U teoriji i praksi sve se vie afrmiraju multidisciplinarne znanosti, pose-
bice u mega, globalnim i makroznanstvenim istraivanjima. Multidisci-
plinarnost znanosti pretpostavlja sueljavanje vie razliitih znanstvenih
grana i polja znanosti meu kojima ne postoji uoljiva veza, odnosno
meu kojima nema izravne povezanosti, izravne kompatibilnosti i
komplementarnosti. Tako, primjerice, takav odnos postoji izmeu
znanstvenih polja: matematika (iz prirodnih znanosti), tehnologije
prometa i transporta (iz tehnikih znanosti), farmacije (iz biomedi-
cine i zdravstva), prehrambene tehnologije (iz biotehnikih znanosti),
ekonomije (iz drutvenih znanosti), povijesti (iz humanistikih
znanosti), likovne umjetnosti (iz umjetnikoga podruja) (), koji
se moe dokazati na brojnim primjerima i znanstvenim projektima. Us-
postavljanje uinkovite suradnje izmeu specijaliziranih znanstvenika
iz svih sedam znanstvenih podruja (ili najmanje dva takva podruja) u
rjeavanju sloenih znanstvenih problema, odnosno u dokazivanju vrlo
zahtijevnih znanstvenih hipoteza, zasigurno iskae iz okvira inter-
disciplinarnoga znanstvenoga podruja. Sukladno tomu, primjereno je
u suvremenoj klasifkaciji znanosti uvesti i multidisciplinarno znanst-
veno podruje.
4.2. Meuodnos klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije znanstvenoga
istraivanja
Svaki znanstveni problem istraivanja, predmet i objekt istraivanja i svaka po-
stavljena hipoteza zahtijeva posebnu kombinaciju znanstvenih metoda. U nekim znan-
stvenim projektima primarno se mogu upotrebljavati meusobno povezane znanstvene
metode (npr. analize i sinteze, indukcije i dedukcije), a sekundarno kvantitativne
znanstvene metode (npr. statistike), i obratno, kvantitativne znanstvene metode
(npr. matematike) primarno, a meusobno povezane znanstvene metode (npr.
generalizacije i specijalizacije) sekundarno. Tako e se, primjerice, u projektima s
tematikom prirodnih i tehnikih znanosti preferirati kvantitativne znanstvene metode, a
u onima s tematikom drutvenih i humanistikih znanosti e se preferirati kvalitativne
znanstvene metode ().
32
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Premda se u kreiranju, dizajniranju i operacionaliziranju znanstvenih projekata s
tematikom bilo kojega znanstvenoga podruja i polja znanosti primjenjuju isti ili vrlo
slini postupci transformacije ideje u djelo, u projektima s tematikom nekih podruja
i polja znanosti zahtijevaju se takvi posebni postupci. Tako, primjerice, dokazivanje
hipoteze o ekonomskim fenomenima zahtijeva uobiajenu tehnologiju znanstvenoga
istraivanja: uoavanje znanstvenoga problema i njegova formulacija, defniranje
predmeta i objekta istraivanja, postavljanje hipoteze, izbor naslova djela (projekta),
izrada orijentacijskoga plana istraivanja, sastavljanje radne bibliografje, prikupljanje
literarne grae i znanstvenih informacija, selekcija, analiza i sinteza relevantnih inje-
nica, stvaranje generalnoga zakljuka (), dokazivanje postavljene hipoteze ().
Meutim, u istraivanju i pronalaenju efkasnoga i novoga lijeka protiv opake
bolesti zahtijeva drukije postupke nego u prethodnom sluaju: primarna je faza po-
kusnoga istraivanja ().
Razumljivo je da svaka kombinacija postupaka u transformaciji ideje u odreeno
djelo, otkrie () pretpostavlja i posebne kombinacije znanstvenih metoda. Iz nave-
denih pojednostavljenih konstatacija moe se ustvrditi da su klasifkacija znanosti,
metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja interakcijski povezani, oni su
kompatibilni i komplementarni ().
4.3. Meuodnos klasifkacije znanosti, disciplinarnoga i viedisciplinarnoga
znanstvenoga istraivanja
Disciplinarno istraivanje je takvo istraivanje koje se odnosi na odreenu
disciplinu, ovisno o tomu radi li se o makrorazini (npr. polju ekonomije), mezorazini
(npr. grani meunarodne ekonomije) ili mikrorazini odreene discipline (npr. ogranku
ekonomici pomorskoga prometa).
Budui da izmeu makro, mezo i mikrorazina znanstvenih disciplina postoji
vertikalna interakcijska sprega, ali isto tako i na svakoj razini i meusobna poveza-
nost pojava, predmeta, odnosa (), gotovo da je nemogue pretpostaviti da se takve
pojave, predmeti, odnosi mogu istraivati samo u odreenoj istoj znanstvenoj
disciplini ().
Iako je disciplinarno istraivanje teorijski, a i praktiki primjenjivo, vie i/ili
manje, izravno i/ili neizravno, u svakom znanstvenom podruju, polju, grani i ogranku
znanosti, u znanstvenom istraivanju prevladava viedisciplinarno istraivanje.
Vie znanstvenih disciplina koje su vie ili manje, izravnije ili neizravnije, pove-
zane, horizontalno i/ili vertikalno i koje su kompatibilne i/ili komplementarne, pred-
stavljaju viedisciplinarne znanosti. A istraivanja koja se odnose na viedisciplinarne
znanosti nazivaju se viedisciplinarna istraivanja.
Vanost se viedisciplinarnih istraivanja ogleda u injenici da nema niti jed-
noga znanstvenoga programa i projekta koji se ne utemeljuje na rezultatima takvih
istraivanja.
33
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Prema nomenklaturi viedisciplinarnosti, koju je donio UNESCO (tj. Organiza-
cija UN o obrazovanju, znanosti i kulturi), viedisciplinarne znanosti jesu (Zelenika,
2004., 357-367):
Interdisciplinarne znanosti. Interdisciplinarnost znanosti pretpostavlja
interakcijsko povezivanje dviju ili vie znanstvenih disciplina (ogranaka,
grana, polja) u znanstveni sustav viega ranga, pri emu se sinteza ne ini
samo na razini naela i aksioma. Tako su, na primjer, prometne znanosti in-
terdisciplinarne znanosti, jer neprijeporno sadre najmanje est znanstvenih
disciplina: tehniku prometa, tehnologiju prometa, organizaciju prometa,
ekonomiku prometa, prometno pravo, ekologiju prometa ().
Multidisciplinarne znanosti. Multidisciplinarnost pretpostavlja sueljavanje
vie razliitih znanstvenih disciplina meu kojima ne postoji uoljiva veza,
odnosno meu kojima nema izravne povezanosti, izravne kompatibilnosti
i komplementarnosti. Tako, na primjer, takav odnos postoji izmeu zn-
anstvenih polja: matematike (iz prirodnih znanosti), tehnologije prometa i
transporta (iz tehnikih znanosti), veterinarske medicine (iz biomedicine i
zdravstva), drvne tehnologije (iz biotehnikih znanosti), ekonomije, prava,
informacijskih znanosti (iz drutvenih znanosti), povijesti (iz humanistikih
znanosti). Naime, istraivati vanije fenomene prometnoga sustava Europ-
ske unije nije mogue bez primjene zakona, zakonitosti, teorija, spoznaja
() interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanosti ().
Transdisciplinarne znanosti. Transdisciplinarnost znanosti pretpostavlja in-
terakcijsko povezivanje dviju ili vie znanstvenih disciplina (ogranaka, gra-
na, polja znanosti) u znanstveni sustav viega ranga nego to je to u sustavu
interdisciplinarnih znanosti, pri emu se stvara novi aksiomatski sustav koji
predstavlja dragocjeno oruje u teoriji i praksi ve afrmiranih interdisci-
plina. Kao primjer se moe spomenuti Neumanova teorija rizika i njihova
primjena u ekonomiji, vojnim i organizacijskim znanostima ().
Pluridisciplinarne znanosti. Pluridisciplinarne znanosti pretpostavljaju
sueljavnaje vie razliitih disciplina koje su vie i/ili manje, izravno i/ili
neizravno meusobno povezane, odnosno kompatibilne i komplementarne.
Tako, na primjer, takva povezanost postoji izmeu ovih disciplina: matema-
tike, statistike, geometrije (), ili matematike, strojarstva, brodogradnje,
elektronike, graevinarstva, nanotehnologije ().
Sukladno navedenim injenicama i konstatacijama moe se ustvrditi da suvremena
klasifkacija znanosti predstavlja znanstvenu paradigmu za mega, globalna, makro,
mezo, mikro () disciplinarna i viedisciplinarna istraivanja.
34
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
4.4. Promiljanje klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije znanstvenoga
istraivanja za 21. stoljee
ini se smislenim promiljanje klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije
znanstvenoga istraivanja utemeljiti na vanijim obiljejima tehnolokih revolucija.
Ako se naelno prihvati takvo polazite, moe se ustvrditi da su dosadanje klasifkacije
znanosti, metodologija i tehnologija znanstvenih istraivanja bile primjerene znaaj-
kama i fenomenima prepoznatljivih tehnolokih revolucija. Vanije znaajke poznate
etiri tehnoloke revolucije jesu:
Prvu tehnoloku revoluciju obiljeili su: para, pogonski stroj, stroj alatljika,
parobrod, eljeznica, automat, konzerva (). U sreditu prve tehnoloke revolucije
nalaze se radnici koji opsluuju relativno primitivna sredstva za rad (). Za dananju
civilizaciju tuna je injenica to vie od 50 % stanovnitva na planeti Zemlji jo uvijek
ivi po pravilima prve tehnoloke revolucije.
Drugu tehnoloku revoluciju obiljeili su: elektrika, mehanizacija, tekua vrpca,
telefon, radio, automobil, avion (). U drugoj tehnolokoj revoluciji primarno mjesto
imaju strunjaci koji aktivno sudjeluju u kreiranju, dizajniranju, izradi, eksploatiranju,
odravanju i kontroliranju sloenih sredstava za rad (). Procjenjuje se da oko 20 %
stanovnitva na planeti Zemlji ivi po pravilima druge tehnoloke revolucije.
Za treu tehnoloku revoluciju znakoviti su elektronika, raunalo, mikroprocesor,
raketa, televizor, robot, telematika () Treu tehnoloku revoluciju nije mogue za-
misliti bez informatiara koji su stanovnitvu ove civilizacije omoguili jednostavniji,
udobniji, sretniji, uinkovitiji ivot ().
etvrtu tehnoloku revoluciju obiljeili su: fotonika, fuzija atoma, umjetna
inteligencija, bioip, celularni radio, umjetne sirovine, biotehnologija () U sreditu
etvrte tehnoloke revoluciju nalaze se znanstvenici koji u uvjetima polarizacije svijeta
na mali broj bogatih i monih i veliki broj siromanih, potlaenih, gladnih, ednih ()
pokuavaju stvarati znanstvene paradigme za drutvo blagostanja (). Procjenjuje se
da je na planeti Zemlji samo oko 5 % intelektualaca aktivno ukljueno u kreiranje,
dizajniranje, operacionaliziranje, kontroliranje () potencijala, resursa, fenomena ()
etvrte tehnoloke revolucije.
Izmeu navedenih tehnolokih revolucija, njihovih znaajki i fenomena nije
mogue postaviti vrsta i postojana razgranienja, jer se njihovi odreeni fenomeni
nadograuju, proimaju, isprepliu, moderniziraju ().
Klasifkacija znanosti, metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja u
21. stoljeu prilagoavat e se znaajkama i fenomenima pete tehnoloke revolucije.
Premda do danas u literaturi nije oblikovana i predoena peta tehnoloka revolucija
u njezinim najvanijim elementima, to ne znai da se ta tehnoloka revolucija nee
dogoditi u 21. stoljeu. Naime, u visokorazvijenim drutvima i gospodarstvima poeli
su se dogaati odreeni fenomeni znakoviti za petu tehnoloku revoluciju.
35
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Uvaavajui i drukiji pristup promiljanja pete tehnoloke revolucije u nastavku
se navode neke mogue znaajke te tehnoloke revolucije (shema 9), koje se, zbog
ogranienoga prostor, nee posebno elaborirati.
Shema 9. Promiljanja pete tehnoloke revolucije
36
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
U petoj tehnolokoj revoluciji, koja e se dogaati u 21. stoljeu, primarnu misiju
e imati timovi znanstvenika, posebice viedisciplinarni timovi znanstvenika (tj. inter-
disciplinarni i multidisciplinarni timovi) koji e na globalnoj razini nastojati stvarati
znanstvene pretpostavke za drutvo znanja, drutvo koje ui, inteligentno drutvo,
demokratsko drutvo, drutvo ravnopravnih ljudi, drutvo blagostanja, drutvo odr-
ivoga razvoja ().
Ako se temeljne znaajke pete tehnoloke revolucije prihvate kao znanstvena pa-
radigma za promiljanje klasifkacije znanosti, metodologije i tehnologije znanstvenoga
istraivanja za 21. stoljee, mogue je anticipirati nekoliko vanijih odrednica, i to:
Vanije odrednice klasifkacije znanosti u 21. stoljeu. Za klasifkaciju znanosti
moglo bi biti znakovito:
Nastavak procesa istodobne diferencijacije i integracije znanosti te afrmaci-
ja viedisciplinarnih znanosti.
Ubrzani razvoj i afrmacija znanosti o znanosti.
Ubrzani razvoj svih znanstvenih podruja, polja i grana znanosti, posebice:
tehnikih, biomedicinskih i biotehnikih znanosti.
Stvaranje znanstvenih pretpostavki za nastajanje novih ili inoviranje
poznatih polja, grana i ogranaka znanosti ().
Temeljne odrednice metodologije znanstvenoga istraivanja u 21. stoljeu. Za
metodologiju znanstvenoga istraivanja moglo bi biti karakteristino:
Nastavak procesa globalne afrmacije metodologije znanstvenoga istraivanja
kao suvremene znanosti o znanstvenim metodama.
Ubrzani razvoj i afrmacija znanstvenih kvantitativnih metoda i znanst-
venih meusobno povezanih metoda.
Poveanje uinkovitosti implementacije znanstvenih metoda u rjeavanju
mega, globalnih, makro i mikroaktualnih znanstvenih problema
istraivanja.
Stvaranje znanstvenih referencija za nastajanje i afrmaciju novih inteligent-
nih znanstvenih metoda ili inoviranje poznatih znanstvenih metoda ().
Najvanije odrednice tehnologije znanstvenoga istraivanja u 21. stoljeu. Za
tehnologiju znanstvenoga istraivanja moglo bi biti znakovito:
Nastavak procesa globalne afrmacije tehnologije znanstvenoga
istraivanja.
Bitno skraivanje vremena izmeu ideje, odnosno osmiljavanja odreenoga
projekta i njegovoga zavretka.
Poveavat e se broj programa i projekata koji e se implementirati u prak-
si.
Pojaavat e se interakcijska sprega, kompatibilnost i komplementarnost
izmeu temeljnih (bazinih, fundamentalnih), primijenjenih (aplikativnih) i
razvojnih (strunih) istraivanja.
Poveavat e se broj temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja u koji-
37
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
ma e primarni objekti istraivanja imati rije ''inteligentan'', ''inteligentna''
i ''inteligentno''.
Poveavat e se broj temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja u koji-
ma e se primarni objekti istraivanja odnositi na mega i globalne drutvene,
gospodarske, prirodne () fenomene.
U mega, globalnim i makrotemeljnim, primarnim i razvojnim istraivanjima
dominantnu ulogu igrat e inteligentni viedisciplinarni timovi znanstve-
nika, istraivaa, intelektualaca, gospodarstvenika.
Poveavat e se broj programa, projekata, studija, ekspertiza () koji e biti
u direktnoj misiji poveanja profta i ekstra profta.
U mega, globalnim i makrotemeljnim, primijenjenim i razvojnim istraiva-
njima dominirat e visokosofsticirani, inteligentni znanstvenoistraivaki
instrumentarjiji.
Implementacija rezultata istraivanja na globalnoj razini poveavat e i
produbljivat e jaz izmeu bogatih i siromanih ljudi.
5. Zakljuak
Bez poznavanja temeljnih znaajki klasifkacije znanosti, metodologije i tehnolo-
gije znanstvenoga istraivanja nije mogue kreiranje, dizajniranje, operacionaliziranje
znanstvenoga istraivanja, formuliranje rezultata istraivanja i pisanja znanstvenih,
znanstvenostrunih i strunih djela.
Klasifkacija se znanosti razvijala usporedo s razvojem metodologije i tehnologije
znanstvenoga istraivanja te razvojem tehnolokih revolucija. Takve razvojne tenden-
cije dogaale su se i u hrvatskom intelektualnom sustavu. Naime, u posljednjih 25
godina u Hrvatskoj je doneseno pet klasifkacija znanosti. Svaka klasifkacija znanosti
bila je prilagoena znanstvenim postignuima ne samo u Hrvatskoj nego i globalno u
svjetskim razmjerima. To osobito vrijedi za najnoviju klasifkaciju znanosti (2005.) u
kojoj su svoje mjesto nala dva nova podruja: umjetniko podruje i interdisci-
plinarno znanstveno podruje.
Da bi obrazovani, osposobljeni, iskusni, inventivni i kreativni intelektualci, istra-
ivai i znanstvenici mogli kreirati znanstvene programe, projekte i druga znanstvena,
znanstvenostruna i struna pisana djela, oni moraju imati primjeren kvantum discipli-
narnoga i viedisciplinarnoga znanja: o znanstvenim podrujima, poljima, granama,
ograncima, disciplinama (tj. klasifkaciji znanosti), o najmanje dvadesetak znanstve-
nih metoda koje se mogu u odgovarajuim kombinacijama uspjeno primjenjivati u
znanstvenim istraivanjima (tj. metodologiji znanstvenoga istraivanja) te znanja o
metodolokim postupcima i intelektualnim aktivnostima u proizvodnji znanstvenih
proizvoda, odnosno u transformaciji ideja u pisana djela (tj. tehnologiji znanstvenoga
istraivanja). Jer, znanstvena industrija ne moe uinkovito proizvoditi kvalitetne
znanstvene proizvode bez interakcijske sprege klasifkacije znanosti, metodologije
38
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
i tehnologije znanstvenoga istraivanja. Takva interakcijska sprega podrazumijeva
postojan meuodnos klasifikacije znanosti, disciplinarnoga i viedisciplinarnoga
znanstvenoga istraivanja.
Klasifkacija znanosti, metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja u 21.
stoljeu prilagoavat e se znaajkama i fenomenima pete tehnoloke revolucije koja
e se dogaati u tekuem stoljeu. Za petu tehnoloku revoluciju ini se realnim antici-
pirati brojne razvojne odrednice, kao to su: nastavak procesa istodobne diferencijacije
i integracije znanosti, ubrzani razvoj znanosti o znanosti i svih znanstvenih podruja,
polja, grana, ogranaka (u podruju klasifkacije znanosti), ubrzani razvoj, inoviranje
i poveanje uinkovitosti znanstvenih metoda te stvaranje pretpostavki za nastajanje
novih inteligentnih znanstvenih metoda (u podruju metodologije znanstvenoga istra-
ivanja), bitno skraivanje vremena izmeu ideje i zavretka pisanih djela, poveanje
broja programa i projekata koji e se implementirati u praksi, poveanje broja temelj-
nih, primijenjenih i razvojnih istraivanja, programa i projekata, u kojima e primarni
objekti istraivanja imati rije inteligentan, inteligentna i inteligentno i to u
globalnim razmjerima (u podruju tehnologije znanstvenoga istraivanja).
Literatura:
Zelenika, R. (2000.): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, etvrto izdanje,
Rijeka: Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci i Ekonomski fakultet Univerze u Ljubljani.
Zelenika, R. (2004.): Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, knjiga prva, Rijeka:
Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci.
Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama, Narodne novine, 2005.,
76.
39
Pomorski zbornik 44 (2006)1, 11-39
Klasifkacija znanosti u fokusu metodologije... Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Ratko Zelenika, Saa Zelenika
Scientifc Classifcation as a Methodology Focus of
Scientifc Research
Summary
This scientifc paper has proven the following basic scientifc hypothesis: scientifc fndings regarding
science classifcation, methodology and technology of scientifc research represent conditio sine qua
non while creating, designing and conducting the scientifc research process, formulating research
results and writing scientifc and scientifc-specialized and professional papers.
Following the presentation of most important characteristics regarding science, classifcation of science,
methodology and technology of scientifc research is being elaborated, the paper further explores,
scientifcally analyzes and evaluates newest Croatian scientifc classifcations (2005.). Special atten-
tion has been paid to interaction of scientifc classifcation, methodology and technology of scientifc
research, disciplinary and multidisciplinary scientifc research.
Specially indicative results are being observed in area of revolving the scientifc classifcation,
methodology and technology of scientifc research in 21
st
century as well as results regarding ffth
technological revolution that will take place in next century.
Key words: science, classifcation of science, methodology of scientifc research, technology of
scientifc research, technological revolutions.
JEL classifcation: A3, I21
Classifcazione delle scienze alla luce della metodologia e
tecnologia della ricerca scientifca
Sommario
Nel saggio la discussione verte su un ipotesi scientifca fondamentale: la conoscenza della distinzione
delle scienze, della metodologia e tecnologia della ricerca scientifca come conditio sine qua non per
la creazione, confgurazione e capacit di rendere operativa la ricerca. A ci segue una dimostrazione
di come presentare i risultati della ricerca, effettuare la stesura di un trattato scientifco e degli scritti
di carattere tecnico-scientifco e tecnico.
All esposizione dei caratteri fondamentali della scienza, della sua classifcazione, della metodologia e
tecnologia della ricerca scientifca fa seguito la valutazione della recente classifcazione delle scienze
effettuata in Croazia nel 2005. Particolare attenzione viene rivolta alle interrelazioni tra la ricerca
scientifca disciplinare e multidisciplinare. Particolarmente indicativi sono gli esiti di una indagine
condotta partendo da una rifessione sulla classifcazione delle scienze, delle metodologie e tecnologie
della ricerca del XXI secolo e dei risultati previsti nella quinta revoluzione tecnologica che avr luogo
nel secolo venturo.
Parole chiave: scienza, classifcazione delle scienze, metodologia della ricerca scientifca, tecnologija
della ricerca scientifca, rivoluzioni tecnologiche
JEL classifcazione: A3, I21