Ličnost Žene Muslimanke 555

I V.
ENA MUSLI MANKA PREMA SVOME MUU

Brak u islamu

Brak u islamu je blagoslovljeni ugovor izmedu covjeka i ene, kojim biva
dozvoljeno svako od njih jedno drugom, cime zapocinju svoje dugo ivotno
putovanje u ljubavi, jednakosti, slozi, pratanju, gdje svako od njih trai smiraj u
drugome, pa u zajednickom ivotu nalaze smiraj, njenost, sigurnost, smirenost i
slasti ivota. Kuàn casnog ovu eriàtsku vezu izmedu mukarca i ene opisuje na
najljepi moguci nacin. Iz njega zraci poziv na ljubav, slogu, povjerenje,
razumijevanje i milost. Iz njeg se iri miomiris ljubavi, srece, oduevljenja i
njenosti:
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se
uz njih smirite, to izmedu vas uspostavlja ljubav i milost; to su, zaista, pouke za
ljude koji razmiljaju.[1]
To je veza pokornost Gospodaru koja ne moe biti pouzdanija, koju Gospodar
stvara izmedu dua dvoje suprunika muslimana. Jer, oni se sastaju u ljubavi,
razumijevanju, medusobnom potpomaganju i savjetovanju. Oni osnivaju
muslimansku porodicu koja podrazumijeva djetinjstvo, otvara obzorja razuma, vodi
due ka Uputi i lijepom ponaanju s kojim je doao cisti islam. Muslimanska
porodica je cvrsta cigla u izgradnji muslimanskog drutva, jer su njeni pojedinci
clanovi koji proizvode, grade, medusobno se pomau u doborocinstvu i
bogobojaznosti, takmice se i natjecu u cinjenju dobrih djela.
Dobra ena je stub muslimanske porodice, njen cvrsti oslonac i stabilni
temelj. Ona je prvi ivotni uitak u ivotu covjeka, pa cak, ona mu je i najbolji
uitak u ivotu, kao to je to rekao Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem:
Ovaj svijet je uitak, a najbolji ovosvjetski uitak je dobra ena.[2]
Doista je ona najveca Allahova blagodat data covjeku, jer u njoj nalazi smiraj
od ivotnih nevolja i premorenosti od napora i muka, pa nalazi kod nje rahatluk,
utjehu, smiraj i uitak koji se ne moe mjeriti ni sa kojim drugim uitkom u
covjekovom ivotu.
Pa kako onda moe, ena koja je najbolji ivotni uitak, biti uspjena supruga,
kako moe u svoj svojoj enstvenosti biti voljena, omiljena i potovana? Ovo ce
nam pojasniti sljedece stranice.
Posjetite http://www.dzemat.org

Na lijep nacin izabire mua

Islam iz potovanja prema eni daje joj pravo na izbor mua. Roditelji ne
mogu prisiliti svoju kcer da se uda za nekoga koga ona ne eli za mua. Mudra ena
muslimanka koristi se ovim pravom, ali se ne odri ce savjeta i usmjerenja svojih
roditelja, u onome to je za nju korisno pri dolasku prosca, jer njih dvoje imaju vie
od nje iskustva vezanog za ivot i ljude. U isto vrijeme, ona se ne zadovoljava time
da bude liena tog prava, zbog nahodenja njenog oca, jer bi prisilio svoju kcer da se
uda za covjeka kojeg ne eli.
Tekstovi koji staju uz stranu ene muslimanke, po ovom pitanju, veoma su
osjetljivi i mnogobrojni. Imami El-Buhari biljei od El -Hansa` bintu Hidam:
Otac me je dao za svoga bratica, a ja to nisam eljela, pa sam se zbog toga
alila Allahovom poslaniku sallallahu àlejhi we sellem, te mi je rekao: Dozvoli
ono to je tvoj otac ucinio. Rekla sam: Ja nemam elje za onim to je ucinio moj
otac. Rekao je: Idi . Nema mu braka s tobom. Udaj se za onoga kojeg eli.
Rekla sam: Vec sam dozvolila ono to je nacinio moj otac, ali sam eljela da ene
znaju da ocevi u stvarima njihovih kceri nemaju nita..[3]
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem ju je u pocetku uputio na to da
ispuni volju njenog oca, i tako bi trebalo biti u osnovi, jer je poznato koliko ocevi
vode brigu o sreci svojih kceri. Ali, kada je vidio da je njen otac eli prisliti da se
uda za nekog koga ne eli, dao joj je slobodu izbora i spasio je od samovolje oca
koji nasilje cini svojoj kceri, prisiljavajuci je na brak u kojem ne nalazi rahatluk za
svoju duu.
Islam ne zadaje eni potekoce, niti se zadovoljava time da ivi s covjekom
kojeg ne voli, jer islam eli da brak bude uspjean, da se gradi na cvrstim temeljima
jednakosti medu suprunicima, javno i tajno, na bliskosti naravi, obicaja, sklonosti i
ciljeva. Ako bi se desio neki nedostatak u izgradnji bracne zajednice, ako suprunici
ne bi lijepo ivjeli, ako bi ena osjecala da nije u stanju da pristupi muu s iskrenom
ljubavlju, odanocu i pokornocu, ako bi se bojala da ne zapadne u grijeh
neposlunosti i suprotstavljanja muu kojeg ne voli, na njoj je da trai razvod braka.
A to je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem pojasnio kada mu je dola ena
Sabita bin Kajs bin emmas, Demila sestra Abdullaha bin Ubejja. Rekla mu je:
Allahov poslanice. Sabitu bin Kajs ne zamjeram ni u vjeri niti moralu, ali ja
mrzim nevjerstvo u islamu[4] Rekao joj je sallallahu àlejhi we sellem: Hoce li
mu vratiti njegovu bacu? - A njen mehr je bila baca - Rekla je:Da. Pa je
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem poslao po njega: Prihvati bacu i
razvedi se od nje. [5] U Buharijinoj predaji od Ibnu Àbbasa stoji da je rekla:
Ja ne zamjeram Sabitu u vjeri niti u moralu, ali ja ga ne podnosim.
Islam titi ljudskost ene, cuva njenu cast, potuje njenu volju pri izboru
covjeka s kojim ce provesti svoj ivot i ne doputa da je iko prisiljava na brak
s covjekom kojeg ne eli. Nema boljeg dokaza za to od price koja govori o Beriri -
robinji Abesinki koja je bila vlasnitvo Ùtbeta bin Ebi Leheb. On ju je prisilio na
brak s jednim robom koji se zvao Mugis, a ona ne bi bila zadovoljna njime da je
stvar bila u njenim rukama. Nad njom se saalila majka vjernika Aia, pa ju je
kupila i oslobodila ropstva.
Ovdje je ova robinja osjetila da je samostalna i da treba odluciti ta ce biti s
njenim bracnim ivotom, pa je od svoga mua traila razvod braka. Njen mu je
iao za njom placuci, a ona ga je odbijala. Da posluamo i hadis koji biljei El-
Buhari od Ibnu Àbbasa radijellahu anhu, koji nam prua sliku slobodne ene, ene
koja je odlucna da prekine svoj brak s covjekom kojeg ne voli, kao to nam prua i
komentar Poslanika sallallahu àlejhi we sellem, velikog srca za tu upecatljivu
situaciju i njegovo zagovornitvo u toj stuaciji.
Od Ibnu Àbbasa radijellahu anhu prenosi se: Beririn mu bio je rob. Zvali su
ga Mugis. Kao da gledam kako ide iza nje i place toliko da mu se suze slivaju niz
bradu. Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem je rekaoÀbbasu: O Àbbase!
Zar se ne cudi Mugisovoj ljubavi prema Beriri i Berirnoj mrnji prema Mugisu!?
Pa je Vjerovjesnik sallallahu àlejhi we sellem rekao: Kada bi mu se vratila!
Rekla je: Allahov poslanice, da li mi to nareduje? Odgovorio je : Ja se samo
zauzimam. Rekla je: Ja nemam nikakve potrebe za njim.[6]
Ovaj osjecajni ljudski prizor ostavio je traga na plemenitog Poslanika: duboka
i uzburkana ljubav od strane mua i trajna odbojnost od strane ene. Nije mu nita
drugo preostajalo do da opomene enu govoreci: Kada bi mu se vratila! Pa on je
tvoj mu i otac tvoga djeteta. Ovdje ena vjernica trai pojanjenje: Da li mi to
nareduje? tj. da li mi ovim rijecima nareduje, pa, onda mi je to obaveza? Dolazi
odgovor Poslanika, velicanstvenog covjeka, ucitelja i zakonodavca: Ja se samo
zauzimam tj. kaem to radi zauzimanja, a ne radi naredbe, odluke, obaveze ili
prisile!
Neka strogi, tvrdoglavi ocevi koji nasilje cine svojim kcerima, posluaju ovu
velicanstvenu vjerovjesnicku uputu!
ena muslimanka koja je svjesna svoje vjere ima cvrsta, postojana i mudra
mjerila pri izboru mua. Ona se ne zadovoljava ljepotom prirode i izgleda, niti
njegovim visokim poloajem u drutvu, njegovim bogatstvom, kao ni drugim
slicnim svojstvima kojim se ene obicno zadovoljavaju. Ona ce se zaustaviti kod
njegove vjere i morala, jer su oni temelj uspjene bracne zajednice i najljepi ukras
kojim se mu moe okititi. Cisti islam tekstualno je stavio u obavezu ova dva
svojstva kod prosca, pa ako bi kod njega bila prisutna ova dva svojstva, obavezna je
da se uda za njega, a ako ne bi to ucinila, propast bi zaslijepila drutvo i nastao bi u
njemu fesad:
Ako vam dode neko s cijom vjerom i moralom ste zadovoljni, udajte se za
njega. Ako to ne ucinite, nastat ce propast i veliki nered na Zemlji. [7]
Kako iskreni mladi musliman ne udi za zelenim biljem koje raste iz dubriva -
a to je lijepa djevojka koja cini zinaluk - tako mudra, svjesna, mlada muslimanka ne
udi za mladicem koji se zabavlja, koji je nestabilan i koji je lakouman, pa
makar bio lijepog izgleda i lijepe cudi. Nju ce interesovati vrijedni mladi musliman
koji je svjestan, otrouman, njenog srca, ciste uljudnosti i lijepe vjere, morala i
ponaanja. Pa, dobroj, mladoj muslimanci dolikuje samo dobar, mladi musliman, a
nevaljala i zalutala djevojka dolikuje samo nevaljalom i zalutalom mladicu. A
Uzvieni Allah je rekao istinu kada kae:
Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljali mukarci su za
nevaljale ene; cestite ene su za cestite mukarce, a cestiti mukarci su za cestite
ene....[8]
Ovo ne znaci da ena odbacuje lijep izgled i lijepu narav i da se zadovoljava
runocom i odvratnim i bijednim izgledom. Ona ima pravo - kao to smo vec rekli -
da se odluci za covjeka koji ispunjava njenu duu i istovjetno zadovoljava njena
osjetila i cula u svom izgledu i svojoj biti. Nece odbaciti izgled na racun biti, niti ce
odbaciti bit na racun izgleda. Osnova ovog problema je da ena muslimanka izabere
covjeka koji ce svojom licnocu u potpunosti ispuniti njenu duu, osvojiti njeno
divljenje i potovanje. Mudru i svjesnu enu muslimanku ne zasljepljuje sjaj
izgleda, niti je to odvraca od videnja istine i dragocjenosti.
ena muslimanka zna da covjek ima pravo na skrbnitvo nad enom, na
osnovu kurànskog teksta:
Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad
drugima i zato to oni troe imetke svoje. ... [9]
Stoga se ona eli udati za covjeka kojim ce se ponositi zbog njegove brige o
njoj i radovati zbog svoje udaje (za njega), a ne da se kaje zbog toga to se udala za
njega. Ona eli covjeka u ciju ruku ce staviti svoju ruku, kako bi se zaputili ka
izvrenju njihove zadace u ovom ivotu, ka izgradnji muslimanske porodice,
uzgajanju cistih generacija i odgoju razboritih umova, srca i osjecaja pod okriljem
razumijavanja, ljubavi i harmonije, a ne da im na tom njihovom putu prave nesklad
potekoce u ponaanju, oprecnost karaktera, raznolikost cudi, a niti razlicitost u
vjeri. Stoga te dvije zvijezde kod vjernika i vjernica idu jedna uz drugu na ivotnom
putu vrijedne vjernice, kako bi se obavila velika zadaca koju je Allah delle we àla
ucinio ovisnom od covjeka i ucinio je emanetom u dubini due mukaraca i ena,
onako kako je to Kuràn casni zacrtao:
Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim
mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i
strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim
enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat, i mukarcima
koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode
brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji
cesto spominju Allaha i enama koje cesto spominju Allaha, - Allah je, doista, za
sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.[10]
Za ispravnost ovog puta i dosezanje do velikog cilja, neophodna je jaka
bracna veza, stabilnost porodice i njena izgradnja na ispravnim temeljima dobrog
izbora.
Medu velicanstvenim enama muslimankama, koje su se istakle po snazi
licnosti, postizanju cilja i dalekosenom izboru mua, svakako spada i Ummu
Sulejm bintu Milhan. To je ena koja je medu prvim enama Ensarijkama primila
islam. Bila je udata za Malika bin En-Nadr i rodila mu je sina Enesa. Poto je
primila islam njen mu Malik bio je nezadovoljan njenim islamom, pa ju je u srdbi
ostavio, a ona je ustrajala u svom islamu. Nakon toga ju je pogodila alosna vijest o
njegovoj smrti, a ona se nalazila u cvijetu svoje mladosti. Sve je to podnosila u ime
Allaha. Sa svojim destogodinjim sinom Enesom, zaputila se kod Allahovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem i ostavila ga da mu slui.
Zaprosio ju je jedan od najboljih mladica Medine, koji se isticao po svojoj
muevnosti, bogatstvu i snazi, a to je bio Ebu Talha, prije nego je primio islam. Bio
je cenjom srca mnogih djevojaka Jesriba zbog svog imetka, mladosti i zbog svoje
snage. Mislio je da ce Ummu Sulejm letjeti od srece zbog njega. Ali se iznenadio
kada mu je rekla: O Ebu Talha, zar ne zna da je boanstvo koje ti oboava, drvo
koje raste iz zemlje i koje je izradio Abesinac iz tog i tog plemena? Rekao je:
Znam. Rekla je: Zar se ne stidi da ucini seddu drvetu koje nice iz zemlje i koje
je izradio Abesinac iz tog i tog plemena? Ebu Talha je bio uporan, te joj je
ponudio skupi mehr i raskoni ivot. Ali je ona ostala ustrajna u svom stanovitu, te
mu je rekla: O Ebu Talha! Tako mi Allaha, covjek kao to si ti ne odbija se, ali ti si
covjek kafir a ja sam ena muslimanka i nije mi dozvoljeno da se udam za tebe.
Ako bi primio islam, to bi ti bio moj mehr, i necu te pitati ni za ta drugo.[11]
Drugog dana stavio ju je na kunju vecim mehrom i obilnijim poklonima.
Ummu Sulejm je ustrajala, a njena cvrstina je u njegovim ocima povecavala njenu
ljepotu, privlacnost, odvanost i razboritost. Rekla mu je: Zar ne zna, o Ebu
Talha, da vae boanstvo koje oboavate, pravi tesar - rob te i te porodice? Kada
biste njime zapalili vatru, izgorio bi? Njene rijeci su iznenadile i izazvale navalu
osjecaja kod Ebu Talhe, te se zapitao: Da li moe Gospodar izgoriti? Te je njegov
jezik izgovorio rijeci ehadeta: Ehedu en la ilahe illallah ve ehedu enne
Muhammeden resulullah.
Tada je Ummu Sulejm, dok je sreca oblivala svo njeno bice, rekla svome sinu
Enesu: Ustani Enese i oeni Ebu Talhu. Enes je doveo svjedoke i teklo je sklapanje
braka.
Radost Ebu Talhe je bila tolika da je svo svoje bogatstvo stavio medu ruke
Ummu Sulejm, ali mu se s poloaja iskrenih, dragih i njenih vjernica obratila
rijecima: O Ebu Talha. Ja sam se udala za tebe u ime Allaha i necu nita osim toga
uzeti kao mehr.. Ona je znala da se islamom Ebu Talhe nije docepala samo
prikladnog i plemenitog mua, nego je zadobila i nagradu od Allaha delle we àla
koja prevazilazi sve ono to se nalazi na Dunjaluku od najboljih blagodati, kao to
je to cula od Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem:
Da Allah pomocu tebe uputi jednog covjeka, bolje je nego da ima najbolju
stoku.[12]
Ovako ena muslimanka za primjer uzima velicanstvenu enu, kao to se
ugleda i na ene slicne njoj u pitanju cistoce imana, snage licnosti, ispravnog
vjerovanja i pravlnog izbora.

Pokorna je i posluna svome muu

Mudra ena muslimanka neprestano je pokorna svome muu i nije mu
neposluna. Ona vodi brigu o tome da mu udovolji i da u njegovu duu unese srecu,
makar bio i siromah koji se nalazi u tekoj situaciji. Ona ne gunda zbog stisnute
ruke, niti se ali zbog tjeskobe koju osjeca zbog kucnih poslova. U istoriji islama
spominje se jedan broj odabranih ena koje su bile primjer strpljivosti,
dobrocinstva, velikodunosti i dareljivosti u sluenju svojih mueva i
domacinstava, zbog oskudice i bijede u kojoj su se nalazile. Predvodnica tih uzornih
ena je Fatima Ez-Zehra`, kcerka Muhammeda sallallahu àlejhi we sellem i ena
Alije bin Ebi Taliba radijellahu anha. alila se zbog onog ta joj je zadesilo ruke od
rvnja, te joj je jednog dana njen mu Alija bin Ebi Talib rekao: Doao je tvoj otac
s robljem, pa idi i trai od njega jednu slukinju. Otila je svome ocu, ali joj je stid
zabranjivao da ga pita za ono zbog cega je dola. Otiao je Alija i pitao ga za
slukinju njegovoj kceri, koja je draga njegovom srcu. Ali, Poslanik nije mogao
udovoljiti najdraem stvorenju a da zapostavi muslimane. Doao je kod kceri i
njenog mua, te im je rekao:
Hocete li da vas naucim necem to je bolje od onoga to ste traili od mene?
Kada podete leci proucite 33 puta subhanallah, 33 puta el-hamdu lillah i 34 puta
allahu ekber. To vam je bolje od sluge.
Oprostio se od njih i otiao, nakon to je u njihove ui i u dubinu njihovih
dua ostavio ovu boansku pomoc, uz pomoc koje se zaboravljaju potekoce i
zanemaruju problemi.
Alija radijellahu anha je poceo redovno uciti Poslanikove sallallahu àlejhi we
sellem rijeci, pa je rekao: Tako mi Allaha, nisam ih izostavio otkako sam ih
naucio. Jedan od ashaba ga je upitao: Ni u noci Sifina? Rekao je Ni u noci
Sifina. [13]
Esma bintu Ebi Bekr bila je u slubi svoga mua i svoga domacinstva. Njen
mu je imao konja kojeg je uredivala, sakupljala mu sijeno, hranila ga, odravala
ga, kuhala i donosila mu iz daleka zrnevlje na svojoj glavi. Pustimo je da sama prica
o svemu ovome, kao to to biljee El-Buhari i Muslim.
Pricala je: Udala sam se za Ez-Zubejra koji nije imao nita osim svoga
konja. Nastavljala je: Hranila sam njegovog konja , uredivala sam ga i timarila.
Mljela sam zrnevlje za njegovu devu, uredivala sam je, pojila, pripremala za
koritenje i kuhala, ali nisam dobro pekla hljeb, pa su mi kominice Ensarijke pekle
hljeb, a one su bile iskrene ene. Nastavljala je: Donosila sam zrnevlje na svojoj
glavi iz Ez-Zubejrove zemlje koju mu je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we
sellem odredio, a bila je udaljena dvije trecine sahata . Pricala je: Jednog dana
sam ila sa zrnevljem na glavi, te sam srela Allahovog poslanika sallallahu àlejhi
we sellem, a s njim je bila i skupina ashaba. Pozvao me je, a zatim rekao: Ih, ih,
[14]kako bih iza njega sjela na devu. Nastavljala je: Pa sam se postidila, a i
znala sam kolika je tvoja ljubomora[15] Rekao je: Tako mi Allaha, tvoje
noenje zrnevlja na glavi, gore je od toga da si s njime jahala na devi. Rekla je:
Nakon toga mi je Ebu Bekr poslao slugu koji me je potedio konjuarstva, a time
kao da me je oslobodio ropstva. [16]
Iskrena ena muslimanka prihvata slubu svoga domacinstva i svoga mua,
poznajuci pravo njenog mua nad njom, a to je veliko, veliko pravo... To je pravo
koje je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem potvrdio rijecima:
Covjeku ne prilici da ucini seddu nekom drugom covjeku, a da prilici
covjeku da ucini seddu nekom drugom covjeku, naredio bih eni da ucini seddu
svome muu, zbog velicine njegovog prava nad njom.[17]
Rekao je i:
Da sam ikome naredio da ucini seddu drugome, naredio bih eni da ucini
seddu svome muu.[18]
Aia, radijellahu anha, pitala je Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we
sellem:
Ko ima najvece pravo nad enom?Odgovorio je: Njen mu. Upitala je:
A ko ima najvece pravo nad mukarcem? Odgovorio je: Njegova majka.[19]
Jedna ena je dola kod Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem zbog
neke potrebe, pa kad je zavrio s tim to je imala kod njega, rekao je:
Da li ima mua? Odgovorila je: Imam. Rekao je: Pa kakva si mu?
Odgovorila je: Ne uskracujem mu njegovo pravo, osim u onome to nisam u
stanju. Rekao je: Pogledaj gdje se ti nalazi kod njega. Pa on je, doista, tvoj
dennet i tvoj dehennem.[20]
Da li je ena muslimanka, koja cuje ovu vjerovjesnicku uputu, u mogucnosti
da se ali zbog slube u svom domacinstvu i kod svoga mua? Ona se, doista, bavi
odgovornostima njene kuce, vodi brigu o pravu njenog mua nad njom, a njena dua
je ispunjena vedrinom i radocu, jer osjeca da ne obavlja teki zadatak od kojeg bi
dua bjeala i osjecala njegovu teinu. Ona obavlja svoje kucne poslove, znajuci da
ce za njih imati nagradu kod Allaha delle we àla
Ashabi i oni koji idu njihovim putem, upucivali su na ovaj islamski odgoj, a
prenosili su ga od Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem. Kada bi
vjencavali enu za nekog covjeka, naredili bi joj da ga slui, da vodi brigu o
njegovom pravu, te je tako je ena muslimanka znala kakva joj je dunost prema
njenom muu. Briga o muu i lijepo ophodenje prema njemu postali su moralnim
osobinama i karakteristikama kroz sve vijekove. Primjer toga imamo u onome to
biljei hambelijski pravnik Ibnul-Devzi u svojoj knjizi Ahkamun-nisaì [21] u
kojoj se govori o pobonom covjeku koji je mnogo postio i mnogo klanjao. ivio je
u dvanaestog stoljecu po hidri i zvao se uàjb bin Harb. Htio se oeniti nekom
enom, pa joj je skrueno rekao: Ja sam loeg ponaanja. Lukavo, dovitljivo i
ljubazno mu je odgovorila: Goreg ponaanja od tebe je onaj ko te je prisilio na to
da bude loeg ponaanja. Tako je spoznao da se pred njim nalazi mudra,
otroumna i inteligentna ena, pa joj je odmah rekao: Onda. Ti ce biti moja ena.
Ovo je otrouman i razborit pogled na lijepo ophodenje koje je ova ena
primjenila. Ona je dokazala, covjeku koji joj je pristupio proseci je, da ena ako
razumije mentalitet svoga mua, ako upozna njegove obicaje, ono cime je
zadovoljan i to ga srdi, sposobna je da pridobije njegovo srce i zadobit ce njegovo
divljenje. Postojanje bilo kakvog propusta, omogucava puhanje vjetrova neslaganja,
koji mute cistocu bracnog ivota. ena koja ne poznaje ove cinjenice, nije podesna
da bude uspjena supruga, te svoga mua, svojim neznanjem, nedostatkom i
glupocu, dovodi do loeg morala, pa on biva najgoreg morala, jer ga je prisilila na
taj loi moral.
Inteligentna i mudra ena muslimanka, nece se tako ponaati, nego ce brinuti
o tome da se lijepo ophodi prema svome muu. Koristice se svojom inteligencijom,
dovitljivocu i razboritocu u svojim lijepim postupcima koji ce joj otvoriti zasune
na srcima, koji ce razveseliti due. Ona ce to ciniti, smatrajuci da lijepo ophodenje
prema muu ne predstavlja samo drutveni moral kojim se ponosi medu svojim
blinjim, nego je to vjera, za koju ce je Allah delle we àla nagraditi. Ako se bude
lijepo ophodila, zadobit ce nagradu, a bit ce kanjena ukoliko mu to uskrati.
Najbolji nacin pokornosti i poslunosti ene muslimanke prema njenom muu
ocituje se u njenom odgovaranju na njegove specifi cne elje, koje su zakonom
propisane. Udovoljavanjem muu, na najbolji nacin i u najboljem obliku iskazuje se
uitak bracnog ivota u okviru zajednickog ivota, posjeta, hrane, odjece, razgovora
i drugih slicnih oblika svakodnevnog ivota. to god ona vie zadovoljava njegove
elje, to se sve vie njihov zajednicki ivot ispunjava srecom, cistotom i zdravljem.
Njihov ivot biva sve bli i islamskom duhu i uputi.
Svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da je pokornost prema muu moe
uvesti u dennet, kao to nas je o tome obavijestio plemeniti Poslanik sallallahu
àlejhi we sellem:
Ako ena bude klanjala pet dnevnih namaza, ako bude postila mjesec
ramazana, ako bude pokorna svome muu, ako bude cuvala svoje stidno mjesto, bit
ce joj receno: Udi u dennet s kojih god vrata eli.[22]
Od Ummu Seleme, radijellahu anha, prenosi se da je rekla: Rekao je Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem: Koja god ena umre, a njen mu bude
zadovoljan njome, uci ce u dennet.[23]
Plemeniti Poslanik sallallahu àlejhi we sellem zacrtao je svijetlu, jasnu i
dragu sliku pobone, drage, moralne i sretne ene na Dunjaluku i na Ahiretu:
Hocete li da vas obavijestim o vaim enama u dennetu? Rekli smo: Da,
Allahov poslanice. Rekao je: To su umiljate i plodne ene koje kada se naljute, ili
kada im se zlo nanese, ili kada se na njih njihov mu naljuti, kau: Ovo je moja
ruka u tvojoj ruci. Necu zaspati dok ne bude zadovoljan.[24]
Mudra ena muslimanka zna da je islam taj koji je obilno nagraduje zbog
njene pokornosti prema muu, da je on uvodi u Dennet. On i samo on je taj
koji obecava eni koja je skrenula s puta pokornosti muu, koja ga odbiija i nije je
briga za njega, obecava joj kaznu, srdbu i prokletstvo meleka.
El-Buhari i Muslim biljee od Ebu Hurejre radijellahu anhu da je Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem rekao:
Kada mukarac pozove svoju enu u postelju i ona mu se ne odazove, pa on
zaspe srdit, proklinju je meleki sve dok ne svane. [25]
U Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre radijellahu anhu se navodi da je
Vjerovjesnik sallallahu àlejhi we sellem rekao:
Tako mi onoga u cijoj ruci je moja dua, nema covjeka koji kada pozove
svoju enu, a ona mu se ne odazove, a da Onaj koji je na nebesima nije srdit na nju,
sve dok on ne bude zadovoljan njome. [26]
Dozvoljeno je proklinjanje svake neugodne, svojeglave, jogunaste i
tvrdoglave ene, a nece se spasiti ni mrzovoljne, spore ene, kao ni one koje
odgadaju:
Prokleo je Allah one koje odgadaju, ene koje kada je mu pozove u
postelju, govore: Sad cu , sve dok se ne sklope njegove oci[27].
Brak u islamu je radi podjednake kreposti mukarca i ene, a nakon toga, na
eni je da odgovori na zahtjeve svoga mua, ako bi ta od nje traio. Ona se nece
sluiti runim isprikama, niti ce bjeati od njega. Zbog toga se i navode
mnogobrojni hadisi koji podsticu na to udovoljavanje njihovim eljama, koliko je to
ona u mogucnosti, bez obzira na obaveze i kucne poslove, osim ako za to postoji
razlog koji joj to zabranjuje i koji to ne omogucava.
U te hadise spadaju i njegove sallallahu àlejhi we sellem rijeci:
Kada covjek pozove svoju enu u postelju, neka mu se odazove, makar bila
zauzeta nekim drugim poslom.[28]
Kada covjek pozove svoju enu iz bilo koje potrebe, neka mu se odazove, pa
makar bila i pored peci.[29]
Stoga je pitanje cestiosti mukarca i njegovo udaljavanje od fitneluka, vanije
od bilo kojeg drugog posla koji ena moe obavljati, jer, islam trai i za mukarca i
za enu jednakost, da ive u cistoj, procicenoj i ugodnoj atmosferi koja je udaljena
od bilo kakvog uticaja fitneluka i uputanja u zabranjene uitke. ed za strastima se
ne moe ugasiti, niti se mogu odbaciti putevi koji vode u haram, osim
upranjavanjem prirodne energije u stvarima koje su propisane, prirodne i halal. Na
ovo nas upucuje plemeniti Poslanik sallallahu àlejhi we sellem rijecima koje se
navode u hadisu koji biljei Muslim od Dabira, u poglavlju o braku ( En-
nikahu):
Ako se nekom od vas svidi neka ena koja potakne strast u njegovom srcu,
neka ode kod svoje ene i ima snoaj s njome, tako ce izbaciti ono to se u
njemu nalazi. [30]
Prijetnja eni na koju je mu srdit, povecava se sve dok ne dode do kazne,
koja ce uznemiriti svaku bogobojaznu enu koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, jer
joj nece biti primljen namaz, niti ce joj se podici bilo koje dobro djelo na nebesa,
sve dok njen mu ne bude zadovoljan njome. To se navodi u hadisu koji se biljei
od Dabira bin Abdullah, koji kae:
Rekao je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem: Troma nece namaz
biti primljen, niti ce mu se podici bilo koje dobro djelo do nebesa: Odbjegli rob, sve
dok se ne vrati svome gospodaru, pa svoju ruku stavi u njegove ruke; ena na koju
je mu srdit, sve dok ne bude zadovoljan i pijanica sve dok se ne osvijesti. [31]
Pod ljutnjom mua na enu, podrazumijeva se da mu bude u pravu, a da mu
se ona suprotstavlja u tome. Nekad se desi i suprotno, pa mu bude nasilnik, ali ta
njegova srdba joj nece nauditi, nego ce je Allah delle we àla nagraditi zbog njene
strpljivosti. Od ene se trai da se lijepo ophodi prema svome muu, da mu bude
pokorna u stvarima koje ne predstavljaju nepokornost prema Allahu, delle we àla,
jer u islamskom pravu nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju. O
tome govori Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem:
" eni koja vjeruje u Allaha nije dozvoljeno da bilo koga pusti u kucu, ako on
to ne voli; nije joj dozvoljeno da izade, ako on to ne voli, a ona se u tome nikome ne
pokorava; nije joj dozvoljeno da se udaljava od njegove postelje, niti da mu je
uskracuje. Ako bi on nepravdu pretrpio, neka mu pride sve dok ga ne odobrovolji,
pa ako to prihvati, to je dobro za nju i Allah delle we àla ce pirimiti njenu ispriku
i obznaniti i ojacati njen dokaz, te ona nece imati nikakva grijeha. A ako on ne bi
bio zadovoljan, pa, njena isprika je dola do Allaha.[32]
Pod pokornocu i poslunocu prema muu podrazumijeva se: da njegova
ena -pored ramazana- posti samo uz njegovu dozvolu, da u njegovu kucu puta
samo onoga kome on dozvoli i s kime je on zadovoljan i da troi njegovu zaradu
samo njegovom dozvolom. Ako bi potroila bez njegove naredbe, pola nagrade od
toga njemu pripada. Bogobojazna i svjesna ena muslimanka pridrava se ovog
eriàtskog propisa koji je odredio Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem
rijecima:
eni , u muevu prisustvu, nije dozvoljeno da posti bez njegove dozvole, niti
smije koga pustiti u kucu bez njegove dozvole, a za ono to bez njegove dozvole
potroi (dijeleci sadaku), on ima pola nagrade.[33]
U Muslimovoj predaji stoji: eni , u muevu prisustvu, nije dozvoljeno da
posti bez njegove dozvole, niti smije koga pustiti u kucu, kada je on prisutan, bez
njegove dozvole. A ono to bez dozvole od zarade njegove potroi (dijeleci sadaku),
pa, pola nagrade za to njemu pripada.[34]
Oslonac svemu ovome je mueva dozvola i njegovo zadovoljstvo. Ako neto
potroi u cilju davanja sadake i dobrovoljnog priloga, bez njegove dozvole, ona za
to nece imati nagradu, nego ce za to cak imati i grijeh. A kada bi eljela da iz
njegovog imetka neto potroi u njegovom odsustvu i kada bi znala da bi joj
dozvolio i da bi time bio zadovoljan, dozvoljeno joj je, a ako bi znala da joj ne bi
dozvolio, onda joj to nije dozvoljeno.
Razumijevanje i harmonija izmedu dvoje suprunika ostvaruje se samo
medusobnim uskladivanjem u ovim i slicnim stvarima, jer ne prili ci ni jednom od
njih da nanosi tetu, da uznemirava ili da uskracuje drugoga. Time bi pokvarili
cistocu bracnog ivota koji islam gradi na ljubavi i milosti, a on eli da taj bracni
ivot bude u neprestanoj harmoniji, panji i cistoci.
A ako bi mu bio krtica, ako bi njoj i njenoj djeci uskracivao opskrbu, na njoj
je da bez njegovog znanja iz njegovog imetka, na sebe i svoju djecu, troi umjereno
i onoliko koliko je neophodno. To je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem
preporucio Hindi bintu Ùtbe - Ebu Sufjanovoj eni, kada mu je dola i rekla:
Allahov poslanice! Ebu Sufjan je doista krt covjek i ne daje mi onoliko
koliko je dovoljno meni i mom djetetu, osim ako ne uzmem od njega a da ne zna.
Rekao je: Uzmi na lijep nacin onoliko koliko je dovoljno tebi i tvom djetetu.[35]
Time ju je islam ucinio odgovornom za lijepo postupanje pri uredenju kucnih
poslova, s umjerenocu.
Odgovorna ena muslimanka zna kakve su njene odgovornosti kojim ju je
islam obavezao pri vodenju brige o kuci njenog mua i djeteta, jer ju je ucinio
pastiricom, odgovornom za kucu njenog mua i za njegovo dijete. Islam posebno
spominje njenu odgovornost, velicajuci je zbog vrenja ove odgovornosti. To
nalazimo u hadisu - muttefekun alejhi - u kojem je Poslanik ucinio svakog
pojedinca, u islamskom drutvu, odgovornim za ono to se nalazi u njegovom
posjedu i to je pod njegovom upravom, kako niko nebi izbjegao teret odgovornosti,
bez obzira da li bio mukarac ili ena:
Svi ste vi pastiri i svi cete biti odgovorni za svoje stado. Vladar je pastir i
odgovoran je za svoje stado, covjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za nju,
ena je pastirica u kuci svoga mua i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u
imetku svoga gospodara i odgovoran je za njega. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi ste
odgovorni za svoje stado.[36]
Iskrena ena muslimanka neprestano se opisuje kao njena majka prema
svojoj djeci i da vodi brigu o svome muu, a to su lijepa dva svojstva koja se
ubrajaju medu najljepa svojstva kojim se ena moe okititi kroz sva vremena i na
svim mjestima. Plemeniti Poslanik sallallahu àlejhi we sellem hvali ih
otjelovljujuci ih u enama Kurejijkama koje su predstavljale izdanak arapskih
ena, po svojoj njenosti prema djeci i po svojoj brizi o pravu mua u njegovom
imetku, njegovom cuvanju i pouzdanosti u njega, kao i lijepom upravljanju i
cuvanju od toga da se ne zagubi ili propadne:
Najbolje ene koje su jahale na devama su ene Kurejija. One su
najnjenije prema djetetu dok je malo i one najvie brinu o muu i njegovom
imetku.[37]
Ovo je vrijedno svjedocanstvo Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we
sellem kojim oko vrata ena Kurejija stavlja ogrlicu od duevnih vrijednosti koje
uvecavaju njihovu ljepotu, vrijednost i sjaj. U ovom svjedocanstvu se nalazi poziv
svakoj eni muslimanki da bude poput njih u svojoj njenosti prema svojoj djeci i
da vodi brigu o svome muu. Pomocu ova dva velicanstvena svojstva i brak biva
uspjenim, usrecuje pojedinca, obogacuje porodicu i unapreduje drutvo.
Doista je velika cast za enu da oblijece oko svoga mua, da je zainteresovana
i da vodi brigu o njegovim stvarima, jutrom i vecerom, da vodi brgu o njegovom
kolebanju i njegovoj staloenosti, da mu poklanja svoju njenost, blagost, intimnost,
to ce njegov ivot ispuniti srecom, radocu, smirenocu i sigurnocu. ena
muslimanka ima njabolji primjer u primjeru Aie, radijellahu anha Ona je pratila
Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem na njegovom putu na oprosni
hadd. Okruivala ga je svojom brigom i panjom. Mirisala bi ga prije njegovog
oblacenja iharama i poslije njegovog skidanja ihrama, a prije nego obavi tavaf -
tavaful-ifadati - mirisala bi ga svojom rukom, a izabirala mu je najljepi miris koji
bi mogla naci. O tome se govori u mnogim vjerodostojnim hadisima, koje biljee
El-Buhari i Muslim. U te hadise se ubrajaju i njene rijeci:
Mirisala sam Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem svojom
rukom prilikom oblacenja ihrama i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi oko
Ka`be. [38]
Mirsala sam Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem ovim svojim
rukama kada je oblacio ihrame i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi. I
pokazala je na svoje ruke.[39]
Od Ùrveta se prenosi da je rekao: Pitao sam Aiu, radijellahu anha,: Cime
si mirisala Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem prilikom oblacenja
ihrama? Odgovorila je: Najljepim mirisom koji bih nala.[40]
U Muslimovoj predajiod nje se, takode, prenosi:
Mirsala sam Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem kada je
oblacio ihrame i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi, najljepim mirisom koji
bih nala.[41]
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem kada je bio u i`tikafu, spustio bi
svoju glavu, pa ga je Aia, radijellahu anha, celjala i prala je. O ovome govore
vjerodostojni hadisi koje biljee El-Buhari i Muslim od Aie, radijellahu anha
Pricala je:
Vjerovjesnik sallallahu àlejhi we sellem, kada bi bio u i`tikafu, sputao bi
svoju glavu prema meni, pa bih ga celjala. A u kucu nije ulazio osim kad je imao
neku ljudsku potrebu.[42]
Prala sam glavu Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem a imala
sam menstruaciju.[43]
Aia, radijellahu anha, pojacava svoju preporuku enama da se brinu o svojim
muevima i time da saznaju kakva su prava njihovih mueva nad njima. Ona
cak ova prava vidi u jednom preuvelicanom, opasnom i znacajnom obliku i ide do te
mjere da doputa eni da svojim jagodicama na obrazima brie prainu s nogu
njenog mua. To se nalazi u hadisu u kojem kae:
O skupino ena! Da znate kakva prava imaju vai muevi nad vama, svaka
ena bi jagodicama svojih obraza brisala prainu sa stopala svoga mua.[44]
Ovo je opis koji izraava vanost prava mua nad enom. Majka vjernika je
njime htjela enskim umovima pribliiti mjesto mua naspram njegove ene. eljela
je iz dua nekih oholih ena i ena koje se uzdiu iznad svojih mueva, izvuci te
osjecaje gorcine, tjeskobe i nesklada koji cesto vode do propasti bracnog ivota ili
ga pretvaraju u patnju koja nema granica.
Poslunost prema muu i njegovo potivanje, predstavlja iskonska moralna
svojstva u naem ummetu. Ona spadaju u lijepa moralna svojstva koja su vladala u
dahilijjetu, a koje je islam potvrdio, te su je prenosile generacije muslimana Arapa.
Naa arapska tradicija cuva izvanredne tekstove u kojim majke savjetuju svoje kceri
da paze svoje mueve, da im budu poslune i da ih potuju. Tako su nastajali
vrijedni, velicanstveni drutveni principi.
U najljepe i najupecatljivije predaje spada i ova koju biljei Abdul-Melik bin
Ùmejr El-Kureijj, a on je jedan od ljudi iz drugog stoljeca po hidri i bio je poznat
i po svom znanju. On hadis prenosi od Umame bintu El-Haris. Ona je jedna od ena
koja je proucavala knjevnost, stilistiku, miljenje i intelekt. On prenosi njen savjet,
upucen kceri koja je na pragu udaje, na velicanstven i prikladan nacin koji bi se
mogao zlatom ispisati.
Pricao je: Àvf bin Muhallim E-ejbani, a u dahlijjetu je bio jedan od
arapskih velikodostojnika, udao je svoju kcer Ummu Ijas za El-Harisa bin Àmr El-
Kendi. Bila je spremljena i pripremljena da mu se odnese, te joj je ula njena majka
Umame da je nasavjetuje, pa joj je rekla:
Kceri moja, savjet ako se ostavi kao vrijednost u knji evnosti ili kao
plemenito djelo plemenitog porijekla, ostavljeno je radi tebe, ali je taj savjet
opomena nemarnom i nepaljivom i pomoc inteligentnome.
O kceri moja, ako bi ena bila neovisna od mua zbog bogatstva njenog oca i
njene jake potebe za njim, on bi ti najmanje koristio, ali ene su stvorene radi ljudi,
kao to su radi njih stvoreni i ljudi.
O kceri moja, ti se rastaje od okoline na koju si navikla i od gnijezda u kojem
si odrasla i izlazi u boravite koje ne poznaje i kod mua na kojeg se nisi navikla,
a on ti postaje vladarem zbog svoje vlasti nad tobom. Budi mu slukinja, bit ce ti
rob.
Uzmi od mene ovih deset karakteristika koje ce ti biti blago i podsjetnik:
Prva i druga: Skromno saputnitvo i ophodenje, lijepim sluanjem i
pokoravanjem. Zaista je u skromnosti smiraj srca, a u lijepom sluanju i
pokoravanju nalazi se zadovoljstvo Gospodara.
Treca i cetvrta: Ispitivanje podrucja njegovog nosa i briga za podrucje
njegovog oka. Tako, njegovo oko nece od tebe docekati neto runo, niti ce njegov
nos od tebe osjetiti bilo ta drugo osim najljepeg mirisa. A surma je, doista,
najljepa prisutna ljepota, a voda je najljepi izgubljeni miris.
Peta i esta: Briga o vremenu njegovog jela i tiina prilikom njegovog sna.
Doista je vrelina gladi plamen, a remecenje sna je srdba.
Sedma i osma: Briga o njegovoj porodici i njegovoj djeci i cuvanje njegovog
imetka. Cuvanje njegovog imetka predstavlja lijepo rukovodenje, a briga o njegovoj
porodici i njegovoj djeci predstavlja lijepo ophodenje.
Deveta i deseta: Ne otkrivaj njegovu tajnu i ne suprotstavljaj se njegovoj
naredbi. Ako bi otkrila njegovu tajnu, ne bi se spasila zbog njegove prevare, ako se
ne bi pokorila njegovoj naredbi, raspalila bi srdbu u njegovim prsima.
Zatim, kceri moja, boj se njegove radosti kada je tuan i potitenosti kada je
sretan. Prva karakteristka se ubraja u nedostatak, a druga u vrijedanje.
to mu vie bude pridavala vanosti, vie ce te potovati. to se vie bude s
njime slagala, vie ce mu biti pratilja.
Znaj, kceri moja, ti nece doci do onoga to voli kod njega sve dok njegovo
zadovoljstvo rtvuje radi svoga i sve dok njegove elje rtvuje radi svojih elja u
onome to voli ili to mrzi, a Allah ti je naklonjen i cuva te.[45]
Odneena mu je i imala je posebno mjesto kod njega. Rodila mu je kraljeve
koji su vladali poslije njega.
Ocito je da ovaj savjet u sebi sadri i obuhvata sve ono to bi se moglo desiti,
kao i sva pohvalna moralna svojstva, lijep suivot, otroumno postupanje i
ophodenje. Sve to je neophodno djevojci u bracnom ivotu, a te karakterstke su
savrene da budu zakonikom za svaku djevojku kojoj predstoji brak.
Bogobojazna i svjesna ena muslimanka, ako je bogata, njen pogled nece
zaslijepiti kunja koju izaziva imetak, bogatstvo, ekonomski integritet koji uiva,
nego i dalje vodi brigu o pravima svoga mua, lijepo se ophodi prema njemu bez
obzira na razlicitost opskrbe i bez obzira koliko iskusila rasko i bogatstvo. Ona zna
da je obavezna zahvaljivati Allahu delle we àla na toj velikodunoj opskrbi, kao
to zna da je obavezna dijeliti sadaku, cime izraava svoju elju za susretom s
Allahom delle we àla Prva osoba koja je predodredena za njeno prikladno i
obilno davanje jeste njen mu, ako je u tekoj situaciji, te ce tako time zaraditi dvije
nagrade: nagradu za brigu o rodbini i nagradu za sadaku. O tome govori Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem u hadisu koji prenosi Zejneb Es-Sekafijje, a
ona je ena Abdullaha bin Mesùd radijellahu anhu. Ona je pricala:
Rekao je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem: O skupino ena,
dijelite sadaku, pa makar i od vaih ukrasa. Rekla je: Vratila sam se Abdullahu
bin Mesùd i rekla: Ti si covjek skromne ruke, a Allahov poslanik sallallahu
àlejhi we sellem nam je naredio da dajemo sadaku. Idi do njega i pitaj ga. Ako za
to necu imati nagradu, udijelicu je nekom drugom pored tebe. Rekao je
Abdullah: Naprotiv, idi ti. Zaputila sam se tako, kad pred vratima Allahovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem stoji jedna ena Ensarijka, koja je imala istu
potrebu kod njega kao i ja. A Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem je
izazivao strahopotovanje, pa nam je izaao Bilal radijellahu anhu, a mi smo mu
rekle: Idi Allahovom poslaniku sallallahu àlejhi we sellem i obavijesti ga o tome
da se dvije ene nalaze pred vratima i da su te pitale: Da li ce imati nagradu za
sadaku koju bi dale svojim muevima i jetimima koji se kod njih nalaze? Nemoj ga
obavjestiti o tome ko smo mi. Pricala je: I uao je Bilal kod Allahovog poslanika
sallallahu àlejhi we sellem i pitao ga. Upitao ga je Allahov poslanik sallallahu
àlejhi we sellem: Ko su njih dvije? Odgovorio je: Jedna ena Ensarijka i
Zejneb. Rekao je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem: Koja Zejneb?
Odgovorio je: ena od Abdullaha bin Mesùd. Onda je Allahov poslanik
sallallahu àlejhi we sellem rekao: Njih dvije imaju dvije nagrade: nagradu za
brigu o rodbini i nagradu za sadaku.[46]
U predaji kod Buharije stoji: Tvoj mu i tvoje dijete najpreci su da im udijeli
sadaku. [47]
Svjesna ena muslimanka neprestano vodi brigu o zahvali na blagodatima u
radosti, a ne naputa je strpljenje ako je zadesi neka nevolja. Ona ne zaboravlja
Poslanikovo sallallahu àlejhi we sellem upozorenje, dato opcenito enama, jer je
vidio da su ene vecinom stanovnici dehennema. Pa, i ti trai utocite kod Allaha i
moli da ti ne bude jedna od njih. To se nalazi u hadisu koji biljee El-Buharia i
Muslim od Ibnu Àbbasa radijellahu anhu u kojem se kae da je Vjerovjesnik
sallallahu àlejhi we sellem rekao: O skupino ena, dijelite sadaku, jer vidio sam
vas da ste najveci broj stanovnika dehennema. Rekle su: A zato to Allahov
poslanice? Rekao je: Zato to mnogo psujete i to ne vjerujete u lijep
suivot. [48]
U drugoj predaji, takode, kod Buharije stoji: One ne bi vjerovale u lijep
suivot, niti u dobrocinstvo, pa makar kad bi nekoj od njih lijepim ucinio vrijeme, a
zatim, kada bi ona neto i vidjela od tebe, rekla bi: Nisam nikad od tebe vidjela
nekog dobra. [49]
U predaji kod Ahmeda kae se: Rekao je neki covjek: Allahov poslanice,
zar one nisu nae majke, nae sestre i nae ene? Rekao je: Jesu, ali one, ako im
se neto da, nisu zahvalne, a ako na kunju budu stavljene, nisu strpljive.[50]
Mudra i bogobojazna ena muslimanka, ako promisli o ovim vjerodostojnim
hadisima, koji govore o zavretku vecine ena na Ahiretu, neprestano ce biti
oprezna, kako ne bi zapala u grijeh bogohuljenja suivota, mnogostrukog
proklinjanja, poricanja dobrocinstva, zaborava zahvalnosti u rahatluku i gubljenja
strpljenja u tekoci. Ona ce uriti da to vie dijeli sadaku koju je Allahov poslanik
sallallahu àlejhi we sellem preporucio svim enama traeci njihovo izbavljenje od
tog stravicnog zavretka, ka kojem ide vecina iskvarenih ena koje ne vode racuna o
spomnjanju Allaha (zikrullah), niti o Sudnjem danu. One koje se opisuju tim
pokudenim svojstvima bit ce odvedene u dehennem. Naprotiv, mudra ena
muslimanka predstavlja najuzvieniji primjer uzvisivanja mua, hvaljenja njegovih
vrijednosti, spominjanja njegovih karakteristika i irenja njegovih lijepih
osobina. Ovo je vrijedna odanost odane ene muslimanke koja potuje prava i ne
zaboravlja vrijednost onoga ko je posjeduje.
U istoriji ene muslimanke nalaze se neprolazni dogadaji koji su ispunjeni
odanocu, koji priznaju vrijednost i koji spominju visoke karakterstike mua. Neke
od njih biljei istorija od Esme bintu Ùmejs, a ona je jedna od velicanstvenih ena
u islamu, jedna od plemenitih muhadirki. Udavala se za Da`fera bin Ebi Taliba,
zatim, za Ebu Bekra Es-Siddika, a nakon njega za Aliju, Allah bio zadovoljan
svima njima. Jednom prilikom su se njena dva sina Muhammed bin Da`fer i
Muhammed bin Ebi Bekr medusobno hvalili. Svaki od njih bi govorio: Ja sam
plemenitiji od tebe, a moj otac je bolji od tvog oca. Rekao joj je Alija: O Esma,
presudi medu njima. Rekla je: Nisam vidjela arapskog mladica boljeg od
Da`fera, niti sam vidjela sredovjecnog covjeka boljeg od Ebu Bekra. Rekao joj je
Alija: Nisi nam nita ostavila, a da si rekla bilo ta drugo osim onoga to si rekla,
osjecao bih odvratnost prema tebi! Na to je Esma rekla: Medu trojicom dobrih, ti
si najslabiji. [51]
Kakva li je to otroumnost! Kakva li je to inteligentnost u odgovoru! Kakvo li
je to umijece u izraavanju! Svakom od svojih mueva podarila je vanost koju
zasluuje, a i zadovoljila je Aliju, makar i bio najslabiji od njih, jer ih je svu trojicu
uvrstila medu skupinu odabranih i dobrih ljudi.

Cini dobrocinstvo prema njegovoj majci i potuje njegovu porodicu

U dobrocinstvo razborite ene muslimanke i u njeno lijepo ophodenje prema
muu, ubraja se i dobrota prema njegovj majci, njeno potivanje i uvaavanje. To je
stoga to ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, zna da kod mukarca
najvece pravo od svih ljudi ima njegova majka, kao to smo to vidjeli u hadisu
majke vjernika Aie, radijellahu anha, koji smo vec spominjali. Ona mu pomae u
tome da potuje svoju majku i da joj cini dobrocinstvo time to je i ona potuje i
cini joj dobrocinstvo. Ona time cini dobro samoj sebi a i svome muu, vodeci
racuna o dobrocinstvu, bogobojaznosti, cinjenju dobrih djela koje je Kuràn,
casnog, propisao. Ona je u isto vrijeme draga srcu svoga mua koji vrjednuje njeno
potovanje i dobrocinstvo prema njegovoj porodici opcenito, a posebno prema
njegovoj majci. Nita ne moe raspoloiti srce odlucnog, plemenitog covjeka koji
cini dobrocinstvo, kao kad vidi ispoljavanje ljubavi, potovanja, uvaavanja i
medusobne povezanosti izmedu njegove ene i njegove majke, a nije nita mre
srcu plemenitog covjeka kao kad vidi klimavost tog ispoljavanja i njegovo
prekidanje, kao i pojacano nanoenje zla, javljanje mrnje, prezira, osvetoljubivosti
i pakosti izmedu njegove ene i njegove majke. Muslimanska porodica koja je
zadovoljna vjerovanjem u Allaha, koja je uputom cistog islama prosvjetlila umove i
srca svojih clanova, daleko je od svih degeneracija u glibu ovih neznaboackih
stvorenja koji obicno prave svoja gnijezda u predjelima udaljenim od Allahove
upute, daleko od upoznavanja Njegove cvrste i istinite vjere.
ena muslimanka biva stavljena na kunju svekrvom ili opcenito clanovima
mueve porodice, koji nemaju lijepe osobine. U ovakvoj situaciji, njena obaveza je
da se lijepo ponaa prema njima s mnogo lukavosti, pronicljivosti, na lijep i ugodan
nacin i dobrim zlo uzvracajuci, kako bi sacuvala ravnomjernost u svom odnosu
prema svome muu i njegovoj rodbini i kako bi udaljila sebe i svoj bracni ivot od
bilo kakvog uticaja deformisanosti te ravnotee, a koji bi se mogao odraziti na njih
dvoje.
Neka ena muslimanka ne misli da se samo od nje trai da cini dobrocinstvo
svome muu, da vodi brigu o njemu i da se lijepo ophodi prema njemu, a da se
nita od ovoga ne trai i od mua, da on nema nikava grijeha ako se runo ophodi
prema njoj, ili ako joj uskrati ispunjenje bracnih obaveza.
Velicanstveni islam, koji je uredio bracnu vezu, doista je odredio za svakog
mua i enu odredena prava, kao to im je odredio i dunosti. Tako su dunosti
ene, koje se sastoje u njegovom potovanju i brizi o njemu, ucinjene nasuprot
njenih prava kod njenog mua. To su prava koja tite njenu plemenitost, koja
cuvaju njenu licnost od bilo kakvog izrugivanja, nepanje, omalovaavanja ili
nasilja. Ova njena prava su u stvari dunosti njenog mua naspram njegove ene.
Na njemu je da je potuje, da vodi brigu o njoj i da se na najbolji nacin posveti
primjeni i sprovodenju tih njenih prava.
Dunost mua muslimana je da se lijepo brine o opskrbi svoje ene, a ovo
dobrocinstvo ce mu se ostvariti, samo ako bude uspjean covjek u upravljanju
svojom kucom i porodicom. Svojstva muevnosti koja su omiljena kod ene su
sljedeca: snaga licnosti bez estine - a na drugoj strani njenost koja nije nimalo
slaba - plemenita i uzviena svojstava, pratanje, obazrivost prilikom pogreke,
savreno, razumno i sposobno upravljanje kormilom bracnog ivota, velikodunost
i dareljivost bez rasipnosti i pretjerivanja, potivanje eninih osjecaja i njeno
upoznavanje s odgovornostima u zajednickom upravljanju kucnim poslovima, pri
odgoju djece i u medusobnom potpomaganju u izgradnji cestite muslimanske
porodice, kao to to islam od njih trai.

Iskazuje svoju ljubav prema svom muu i brine o njegovom zadovoljstvu

Razborita i bogobojazna ena muslimanka neprestano iskazuje svoju ljubav
prema muu, brine se o tome da bude sretan i zadovoljan, nicim ne remeti njegov
ivot, nicim ne muti njegovu srecu, govori mu ugodne i radosne rijeci a kloni se
runog, tetnog i neugodnog govora. Ona mu namece radosne vijesti a skriva od
njega tune vijesti, koliko je to u njenoj moci, ili ih odgada do odgovarajuceg
trenutka cime ce ublaiti njihov efekat. A ako ne nade nacina da izbjegne tu
obavijest o onome to bi ga moglo uznemiriti i raalostiti njegovu duu, ona ce
pribjeci nekom od odgovarajucih nacina pomocu kojeg bi s tim vjestima dola do
njega, kako bi sebi olakala a i da ga ta vijest ne pogodi. Ovo je jedan od nacina
lijepog ophodenja, razboritosti i otroumnog postupanja kojim se kiti mudra i
prosvijecena ena. A to je najtee, a i medu odabranim enama rijetko koja ena da
zna tako postupati.
Vrhunac ovog velicanstvenog stepena ene muslimanke, dostigla je Ummu
Sulejm bintu Milhan, ena Ebu Talhe El-Ensarijj. Ebu Talha je bio na putu kada se
desio ovaj jedinstveni slucaj. Da se ne navodi u Muslimovom Sahihu preuzeli
bismo ga iz prica i legendi. Da posluamo njenog sina Enesa bin Malik kako kazuje
cudnu pricu o svojoj majci i o njenom jedinstvenom postupku. Pricao je:
Mom ocu Talhi umro je sin od Ummu Sulejm, pa je rekla svojoj porodici:
Ne govorite Ebu Talhi o njegovom sinu, sve dok ga ja o tome ne obavijestim.
Pricao je: Stigao je, te mu je prinijela veceru, pa je jeo i pio. Nastavljao je:
Dotjerala mu se ljepe nego ikad do tad, te je imao snoaj s njome. Poto je
primijetila da se zadovoljio, rekla je: O Ebu Talha! ta misli kada bi narod uzeo
pozajmicu clanova porodice i oni budu traili tu svoju pozajmicu, da li imaju pravo
da im je zabrane? Rekao je: Nemaju Rekla je: Onda mirno podnesi gubitak
svoga sina. Pricao je dalje: On se naljutio i rekao: Pustila si me da budem
dunub, pa si me onda obavijestila o mome sinu. Izaao je i oti ao kod Allahovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem, te ga obavijestio o onome ta se desilo.
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem je rekao: Allah vas blagoslovio u
vaoj protekloj noci. Pricao je: I zatrudnjela je. Nastavljao je: Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem je bio na putu, a i ona je bila s njime, a
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem kada bi se vracao u Medinu s puta, ne
bi nikad bez najave bahnuo. Pribliili su se Medini, a nju su uhvatili porodajni
bolovi te se Ebu Talha zadrao, a Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem se
zaputio u Medinu. Pricao je: Ebu Talha je govorio: Gospodaru, doista Ti zna
da ja volim izaci s Tvojim poslanikom kada on izlazi (iz grada) kao to volim uci s
njime kada ulazi. A kao to vidi ja sam se zadrao. Nastavljao je: Rekla je
Ummu Sulejm: O Ebu Talha! Nije mi onako kao to je bilo. Idi. I mi smo
krenuli. Pricao je dalje: Zadesili su je porodajni bolovi odmah nakon to su
stigli, te je rodila sina. Rekla mi je moja majka: O Enese! Niko ga nece zadojiti
sve dok ne otide s njime kod Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem.
Poto je svanulo, prihvatio sam ga i zaputio se s njime Allahovom poslaniku
sallallahu àlejhi we sellem. Pricao je: Iznenadio sam ga dok je bio s Mejsemom.
Poto me je ugledao rekao je: Da se nije Ummu Sulejm porodila? Rekao sam:
Jeste, te je on ostavio Mejsema. Nastavljao je: Priao sam mu s njime i stavio
ga u njegovo krilo. Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem traio jednu
medinsku ad`vu (vrsta hurmi), te ju je vakao u svojm ustima dok se nije rastvorila,
a zatim ju se stavio u djetetova usta, a dijete se je oblizivalo. Pricao je: Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem je rekao: Pogledajte kako Ensarije vole
hurme. Pricao je dalje: Prihvatio je njegovo lice i nadio mu ime Abdullah.
Divna li si o Ummu Sulejm! Kako je velicanstven tvoj iman! Kako je
velicanstvena tvoja strpljvost! Kako je samo velika tvoja vrijednost! ta ima ljepe
od tvoga uljepavanja muu i ta ima ljepe od izraavanja tvoje ljubavi prema
njemu! Kako si mogla progutati gorcinu tuge koja izjeda tvoje digare?! Kako se
tvoja ispacena i izbezumljena dua uzdrala zbog gubitka djeteta, zbog gubitka
najdraega, dok si strpljivo i postojano provodila trenutke sa svojim muem, eleci
svojim strpljenjem, mirnim podnoenjem i lijepim ophodenjem prema muu,
zasluiti Allahovo zadovoljstvo?! To je, doista, duboki, iskreni i istiniti iman.
Allah, delle we àla, je usliao Poslanikovu sallallahu àlejhi we sellem dovu
koju je cinio za tebe i tvog mua, pa si zanijela te noci. Kada ti je poodmakla
trudnoca vidjela si svoga mua kako se sprema u novu bitku s Allahovim
poslanikom sallallahu àlejhi we sellem, te si prihvatala samo da i tebi, zajedno s
njime, pripadne cast dihada u pratnji Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we
sellem, a ti si u posljednjim mjesecima trudnoce. Tvoj mu se zabrinuo za tebe zbog
tekoce putovanja, njegovih nepredvidivosti, zbog mucnog putovanja i tekoce
jahanja na uegloj vrelini. Traio je dozvolu od Allahovog poslanika da i ti izade
zajedno s njime, pa ti je dozvolio, jer je poznavao snagu tvoje odlucnosti i snagu
tvoje ljubavi za dihadom.
Prisustvovala si islamskom veselju povodom osvojenja Mekke, a potom i pri
iskuenju muslimana na Hunejnu i bila si postojana kao gordi brijeg, zajedno sa
svojim muem i skupinom vjernika koji su bili oko Allahovog poslanika sallallahu
àlejhi we sellem, a bila si trudna i to u vrijeme u kojem su mnogi junaci bjeeci
leda okretali! I sve tako dok Allah, delle we àla, nije spustio pobjedu Svome
Poslaniku i vjernicima.
Vojska mudahida je nocu stigla do Medine i kada joj se pribliila, zadesile su
te porodajne muke i osjetila si estoke bolove. Zadrala si se malo sa svojim
muem, ali je tvoj mu u tiini noci dozivao svoga Gospodara, govoreci da on voli
izlazak s Allahovim poslanikom sallallahu àlejhi we sellem, kao i ulazak s njime.
Porodajni bolovi su kod tebe nestali i o tome si obavijestila svoga mua i zajedno
ste krenuli odmah iza vojske koju ste ugledali. Odmah po dolasku u Medinu, po
drugi put su te zahvatile porodajne muke i rodila si sina, kojeg je njegov brat, po
majci, Enes odnio Allahovom poslaniku sallallahu àlejhi we sellem koji mu je
natrljao nepce i nadio mu ime Abdullah. Tako se ostvario blagoslov dove Allahovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem vezan za ovo novorodence, jer je od njega
poteklo deset odabranih ucenjaka.
Nema sumnje da Allah zna za iskrenost tvoga imana, te ti je dola radosna
vijest o dennetu, putem Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem:
Uao sam u Dennet, pa sam cuo bat koraka, te sam upitao: Ko je ovo?
Odgovorili su: Ovo je El -Gumejsa` bintu Milhan, majka Enesa bin Malika.[52]
U omiljene i razborite dogadaje u iskazivanju ljubavi ene muslimanke prema
njenom muu, ubraja se i ono to je majka vjernika Aia, radijellahu anha, rekla
Vjerovjesniku sallallahu àlejhi we sellem poto se vratio svojim enama nakon to
se bio od njih odvojio jedan mjesec. A bio je rekao: Necu vam unici mjesec dana,
zbog silnog gnjeva prema njima. Nakon to je prolo dvadeset i devet dana uao je
kod Aie, radijellahu anha, te je poceo s njome. Aia mu je rekla: Ti si se zakleo da
nam nece uci mjesec dana, a mi se sada nalazimo u noci dvadeset i devetog dana.
Dobro ih izbroji. Na to je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem rekao:
Mjesec ima dvadeset i devet dana., a taj mjesec je ba imao dvadeset i devet dana.
[53]
U rijecima majke vjernika Aie, radijellahu anha: Nalazimo se u noci
dvadeset i devetog dana. Dobro ih izbroji, nalazi se iskaz koji ukazuje na
povezanost obljubljene ene koja izraava svoju ljubav prema muu, icekujuci ga
iz noci u noc, iz sahata u sahat. U ovim rijecima se nalazi izraz ljubavi, dragosti i
prirastanja za srce dragog i eljenog mua, jer je poceo od nje, prije bilo koje druge
njegove ene.
Razborita ena muslimanka, koja iskazuje svoju ljubav prema muu
raspoznaje tenje, elje i obicaje njenog mua. Ona radi na tome da vodi racuna o
njima, koliko je to u njenoj moci, udeci za razumijevanem i harmonijom unutar
bracnog ivota, odbacujuci od sebe dosadu i aljenje zbog jednolicnosti. Sve ovo
cini mudra, svjesna i razborita ena. Prenosi se od urejha, koji je bio sudija i
pravnik, da se oenio enom iz plemena Benu Hanzale. U svojoj prvoj bracnoj noci,
svako od njih dvoje je klanjalo dva rakata i zamolilo Allaha da im podari svako
dobro. Nakon toga urejhova ena je pristupila govoreci: Ja sam ena strankinja.
Ne znam kakvog si ahlaka. Pojasni mi ta voli , pa cu mu prilaziti, i ta mrzi te cu
se od njeg udaljiti. urejh je rekao: Ostala je sa mnom dvadeset godina, nisam je
grdio ni u cemu, osim jednom kada sam joj nasilje ucinio.
Islam eli ovakvu poslunu enu koja iskazuje svoju ljubav prema muu, koja
se brine o svojoj kuci, svemu onome to se nalazi u njoj, a to pripada njenom
muu, kao to vodi brigu o neprestanom suivotu medu njima. Ona ne slua
ejtanske vesvese i rune pomisli koje donosi dua koja nagovara na zlo. Ona je
pourila da od svoga mua potrai razvod braka. Bracni ivot je najuzvieniji i
najveci ugovor koji raskida svoju vezu zbog neslaganja ili neskladnog i loeg
razumijevanja. Stoga, Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem, slaboj,
lakovjernoj i glupoj eni, koja uri da od svoga mua to prije dobije razvod braka
bez ikakvog valjanog pravnog razloga, zabranjuje miris Denneta, gdje on kae:
Svakoj eni koja pita svoga mua za razvod braka, bez pravnog razloga,
zabranjen je miris Denneta. [54]

Ne otkriva mu tajnu

Bogobojazna i cedna ena muslimanka ne iri tajnu svoga mua, niti ikome
prica o tajnama ili stvarima koje se deavaju izmedu njih dvoje. To je stoga to je
svjesna, marljiva ena muslimanka iznad propadanja na nivo lakoumnosti,
podrugivanja i raspravljanja u bezvrijednim i banalnim razgovorima koji se
deavaju u iskvarenim okruenjima. Njeno je vrijeme, doista, vrijednije od toga da
ga provodi u ovakvim i slicnim uzludnim poslovima koje upranjavaju samo
besposleni i banalni ljudi i ene. Pored toga, ona samu sebe nastoji suzdrati od toga
da bude medu onima koje je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem opisao
kao najgore ljude u rijecima:
Najgori covjek, po svom stepenu kod Allaha delle we àla, na Sudnjem
danu bit ce covjek koji se povjerio svojoj eni i ona se povjerila njemu, pa onda
jedno od njih rairilo tajnu svog ivotnog druga.[55]
Razgovor o onome ta se deava izmedu covjeka i ene ubraja se u najrunije
otkrivanje tajni, a cine ga samo najgori ljudi. Postoje i tajne cije otkrivanje ne
dosee ovaj stepen neodobravanja i osudivanja. Ali, u svakom slucaju, ovo
razotkrivanje je mekruh-pokudeno i ne moe se odobriti, jer se cuvanje tajne,
samo po sebi smatra vrlinom i potpunocu, a njeno otkrivanje smatra se
nedostatkom, pogrekom i mahanom koju ne moe izbjeci niko osim Bezgrijeni
sallallahu àlejhi we sellem. Desilo se razotkrivanje razgovora koji je Vjerovjesnik
sallallahu àlejhi we sellem povjerio Hafsi, a ona ga je prenijela Aii. Tome je
slijedila zavjera i ispletka u Poslanikovoj sallallahu àlejhi we sellem kuci koja je
dovela do toga da se Vjerovjesnik sallallahu àlejhi we sellem odvoji od svojih ena
mjesec dana, zbog estine ljutnje na njih.[56]
O tome Allah delle we àla govori:
Kad je Vjerovjesnik jednoj od svojih ena jednu tajnu povjerio pa je ona
odala, - a Allah je to njemu otkrio -, on joj je bio jedan dio kazao, a ostalo
preutio. I kad je on s tim nju upoznao, ona je upitala: A ko je to kazao? - on je
rekao: Kazao mi je Onaj koji sve zna i kome nije ni ta skriveno.[57]
Nakon toga suocio je ove dvije ene s njihovom pogrekom i pozvao ih da
ucine tevbu i pokaju se, kako bi se njihova srca povratila Allahu, nakon to su se
udaljila od Njega. Ako to ne ucine, pa, doista, je Allah taj koji ga titi, i Dibril, i
cestiti vjernici i meleki:
Ako vas dvije ucinite pokajanje Allahu, pa - vi ste bile ucinile ono zbog
cega je trebalo da se pokajete. A ako se protiv njega udruite, pa - Allah je
zatitnik njegov, i Dibril, i cestiti vjernici; najposlije, i svi meleki ce mu na
pomoci biti.[58]
Iza toga slijedi estoki napad i strana i uasna prijetnja da ce one izgubiti cast
ivljenja u braku s Allahovim poslanikom sallallahu àlejhi we sellem, ako i dalje
ustraju na cinjenju ove pogreke:
Ako vas on pusti, Gospodar njegov ce mu dati umjesto vas boljih ena od
vas: odanih Allahu, vjernica, poslunih Allahu, pokajnica, koje se boje Allaha,
koje poste, udovica i djevojaka.[59]
U ovom dogadaju nalazi se svojstvena uputa eni muslimanki o vrijednosti
eninog cuvanja mueve tajne i o uticaju ovog cuvanja na smirenost dua i licnosti i
na postojanost porodica. Velika Allahova blagodat data muslimanima posebno a i
cijelom covjecanstvu opcenito, sastoji se u tome da je Poslanikov sallallahu àlejhi
we sellem ivot, privatni i drutveni, ucinio otvorenom knjigom za njegov ummet i
cijelo covjecanstvo. U njoj se mogu procitati vrijednosti ovog vjerovanja i vidjeti
njihovo prakticno sprovodenje u stvarnom ivotu. U njoj se ne nalazi skrivena tajna
niti skrivena koprena, nego se naprotiv u Kurànu casnog i Sunnetu nalaze dogadaji
i stanja, koja ljudi obicno skrivaju u svom svakidanjem ivotu, vodeci racuna o
njihovom prikrivanju, pa cak i u slucajevima ljudske slabosti kojim covjek nita ne
moe. To su dogadaji i stanja koja islamski tekstovi izlau svim ljudima, kako bi iz
njih znali ta je istina, a ta je neistina, kako bi znali ta je ispravno, a ta neispravno
i kako bi znali ta je pravilno, a ta pogreno.
Ashabi, radijellahu anhu, razumjeli su da je cijeli Poslanikov sallallahu àlejhi
we sellem ivot radi Allaha i njegovog poziva, pa zato da skrivaju i prikrvaju neki
dio njegovog ivota?? Oni su razumjeli da su dogadaji, koji se prenose od
njega, a vezan su za njegov ivot, porodicu i ene, predstavljaju prakticno
sprovodenje onoga to im on nareduje svojim jezikom. Stoga su oni - da ih Allah
nagradi svakim dobrom - prenijeli ljudima najpreciznije i najtananije djelove
njegovog sallallahu àlejhi we sellem ivota. Nita im nije promaklo iz njegovog
svakodnevnog ivota, ni malo ni veliko, a da ga nisu zabiljeili i prenijeli. Ovo je
bio jedan dio Allahovog odredenja vezanog za biljeenje ivota ovog odabranog
Poslanika , ili je pak, ovo biljeenje preciznosti islamskog vjerovanja sprovedenog
u njegovom sallallahu àlejhi we sellem ivotu. Pored ovog je i sve ono o cemu ce
Kuràn, casnog,- vjeciti zapis - covjecanstvu govoriti o ivotu Poslanika sallallahu
àlejhi we sellem, sve dok je Nebesa i Zemlje.

Staje uz njega i s njim ucestvuje u davanju miljenja

U Allahove zakone u ovom ivotu spada i to da covjek i ena zajedno rade na
kultiviranju ovog svemira i upravljanju ivotnim pitanjima u kojim covjek ne moe
bez ene, niti ena moe bez covjeka. Zato se i javljaju islamski propisi i
usmjerenja ka njihovoj medusobnoj jednakosti u svemu. Islam preporucuje covjeku
da pomae svojoj eni, koliko je to u mogucnosti, a Allahov poslanik sallallahu
àlejhi we sellem je uzor svim muslimanima u svojoj brzi i svom zanimanju za
enu, sve dok ne bi poao na namaz, kao to to prica majka vjernika Aia,
radijellahu anha[60]
Kao to se u islamu covjek zanima za enin posao i uredenje domacinstva,
tako se ena zanima za ovosvjetske poslove i aktivno ucestvuje u ivotu svojim
rijecima, miljenjem i djelom.
Istorija nam govori o eni muslimanki koja se borila na Allahovom putu, koja
je uz mukarca ila u pohode i bitke, pojila je edne, previjala ranjene, namijetala
prelome, zaustavljala krvarenje, izazivala je oduevljenje i revnost u borbi, a moda
je i mnoge i iznenadila u ratnim mukama i izbjegavanju njegove vatre. Poskakivala
je i kruila izmedu maceva i kopalja, bila je ustrajna i postojana u trenutcima kada
su junaci bjeali i imala je nekoliko istinskih i iskrenih situacija koje je hvalio
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem, a o kojim smo vec govorili u
prethodnim poglavljima ove knjige.[61]
U ivotu uopce, eni muslimanki nije ograniceno ucece u covjekovoj potpori
u ratu, naprotiv, ona je uz covjeka i u miru, pomae mu svojim cvrstim stavom,
ucvrucuje njegovo srce u najteim trenutcima i prua mu potporu u tekim
situacijama.
Istorija spominje mnoga imena islamskih velikana, koji su sluali savjete
svojih ena, a medu prvima je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem. On je
ponekad postupao po miljenjju Hatide, Umu Sulejm, Aie i drugih svojih ena.
Abdullah bin Ez-Zubejr je postupao po mi ljenju svoje majke Esme, El -Velid bin
Abdul-Melik je postupao po miljenju svoje ene Ummul-Benin bintu Abdul-Aziz
bin Mervan, a Er-Reid je postupao po miljenju svoje ene Zubejde kao i
mnogi drugi koje istorija islama biljei.
Tako, mudra i svjesna ena muslimanka zna koliko je ogromna odgovornost
koju je islam stavio na njena pleca, jer je obavezao da se lijepo ophodi prema svome
muu, da ga okruuje svim onim to zadovoljava njegovu ljudsku prirodu, onim to
hrani njegovo srce, to zadovoljava njegovu duu, obnavlja njegovu aktivnost i
omogucava mu izvrenje njegovog zadatka u ovom ivotu. Pored toga, ona mu nece
uskratiti svoje miljenje, ako vidi da on ima potrebu za tim miljenjem, niti oklijeva
da stane uz njega, da ga bodri, da ga ucvrsti, utjei i posavjetuje.
Prva ena muslimanka, majka vjernika, Hadida bintu Huvejlid je najbolji
primjer ene koja je imala uticaja u ivotu svoga mua. Plemeniti Poslanik
sallallahu àlejhi we sellem doao joj je na dan prve objave, sav preplaen, uzbuden,
podrhtavala mu je koica izmedu ramena i vrata, zglobovi su mu se tresli dok je
govorio: Pokrijte me, pokrijte me. Odmah je pourila da mu pomogne i da stane
uz njega svojim miljenjem, ponaanjem i bodrenjem. Da cujemo ta nam majka
vjernika Aia, radijellahu anha, prica o pocetku objave Poslaniku sallallahu àlejhi
we sellem, o Hadidinom velicanstvenom postupku i o njenom primjernom stavu
naspram plemenitog Poslanika sallallahu àlejhi we sellem, onako kako to biljee
El-Buhari i Muslim. Pricala je:
Prvo s cim je pocela Objava Allahovom poslanku sallallahu àlejhi we
sellem bilo je u vidu istinitog sna. Sve to bi vidio u tom snu dolazilo bi poput
svjetla dana. Kasnije je zavolio samocu. Osamljivao bi se u pecinu Hira. Tu je
boravio u pobonosti i provodio brojne noci u molitvi ne silazeci svojima. Zato bi
se, prethodno, snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hadidi i opet snabdio kao
ranije i tako dok mu ne stie Istina, a on u pecini Hira. Melek mu je doao i rekao:
Uci ( i druge poucavaj)! Ne znam - odgovorio je. Pricao je: Zatim me je uzeo
k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala, a potom pustio i rekao: Uci ( i
poucavaj)! Ne znam uciti - rekao sam, a on me opet uze i po drugi put stisnu k
sebi da me je muka spopala, pa pusti i rece: Uci ( i poucavaj)! Ne znam uciti -
rekao sam, a on me opet uze i po treci put stegnu, pa pusti i rece: Uci u ime tvoga
Gospodara koji je sve stvorio. Stvorio je covjeka od zgruane krvi. Uci i poucavaj,
a tvoj je Gospodar najmilostiviji.
Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem se povratio drcuci, te je uao
kod Hadide i rekao: Pokrijte me, pokrijte me. Pokrili su ga dok ga strah nije
napustio, a onda je obavjestio Hadidu o onome ta mu se desilo. Rekao je: Bojim
se sebi. Rekla mu je Hadida: Neboj se! Raduj se! Allah te nece nikada poniziti
niti napustiti, jer ti obilazi rodbinu, istinu govori, snosi teret (pomauci sirocad),
zaraduje za siromahe, gostoljubiv si i pomae one koji zastupaju istinu. Tada se
Hadida s njime zaputila Vereki bin Nevfel bin Esd bin Abdul-Uzza, a on je
Hadidin amidic - bratic njenog oca - zaputili su se covjeku koji je jo u
predislamsko doba primio krcanstvo. Dobro je pisao arapsko pismo i pisao je iz
Indila na arapskom ono ta je htio da pie, a bio je oronuli starac koji je vec
oslijepio. Rekla mu je Hadida: O amidicu! Posluaj neto od svoga bratica.
Vereka bin Nevfel je rekao: Braticu moj, ta je to to si vidio? Allahov poslanik
sallallahu àlejhi we sellem ga je obavjestio o onome ta je vidio, te mu je Vereka
rekao: To je Dibril koji je slan i Musau, àlejhi sellam Da sam makar mlad i da
budem iv kada te tvoj narod bude izgonio. Allahov poslanik sallallahu àlejhi we
sellem je zapitao: A zar ce me oni izgoniti? Vereka mu je odgovorio:
Hoce. Ni jedan covjek nije doao s onim s cime si ti doao, a da nije napadan. Ako
doivim tvoje vrijeme (vjerovjesnicko), pomoci cu te koliko budem mogao. [62]
U ovom tekstu se nalazi veli canstveni i savreni dokaz potpunosti
velicanstvene ene kao to je Hadida, radijellahu anha. Ovaj tekst dokazuje
staloenost njenog miljenja, snagu licnosti, postojanost njenog srca, uzvienost
njenog poimanja i njene dalekovidnosti. Uocila je kod Allahovog poslanika lijepe
moralne osobine, velicanstvenost njegovog karaktera, cistotu njegove due i
ponaanja i sve to je ucinilo da bude sasvim sigurna da covjeka poput Muhammeda
sallallahu àlejhi we sellem Allah, delle we àla, nikad nece raalostiti, niti mu se
moe desiti neka nesreca. Svojim instinktom je spoznala ta se nalazi iza ove nove
situacije koja je zadesila Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem, a u kojoj
ga je Allah, delle we àla, odredio za Svoga Poslanika. Svojim njenim i savrenim
glasom predocila mu je radosnu vijest i u njegovom srcu izazvala povjerenje,
sigurnost, smirenost i jasni dokaz: Raduj se amidicu i budi postojan. Tako mi
onoga u cijoj ruci je Hadidina dua, molim da bude Vjerovjesnik ovoga ummeta
. Nakon toga se zaputila, zajedno s njime, do njenog amidica Vereke bin Nevfel,
koji je poznavao Tevrat i Indil, pa ga je plemeniti Poslanik sallallahu àlejhi we
sellem obavijestio o onome ta je vidio.
Prva majka vjernika Hadida, radijellahu anha, je plemenitom Poslaniku bila
istinski pomagac u islamu. Dovoljna joj je cast, ugled i trajno spominjanje da je ona
bila prva koja je povjerovala u Allaha, delle we àla, i Njegovog poslanika, da je
bila prva koja je stala uz svog mua Poslanika sallallahu àlejhi we sellem,
pomauci i podupruci ga, da mu je pomagala pri podnoenju najecih udaraca
nasilja i ugnjetavanja koja su doivljavali u pocetku njegovog poziva u islam i da je
s njime podnosila sve nevolje, propasti, nesrece i iscrpljivanja koja bi ga zadesila.
Ibnu Hiam u svom djelu Es-siretu, kae: I Hadida bintu Huvejlid je
primila islam, povjerovala je u ono s cime je doao od Allaha i pomagala mu je u
tome a bila je prva koja je povjerovala u Allaha i Njegovog poslanika i u ono s cime
je doao, a time je Allah, delle we àla, olakao Svome Vjerovjesniku sallallahu
àlejhi we sellem. Nije sluao nikakvo odbijanje koje bi mrzio niti utjerivanje u la
koje bi ga raalostilo, Allah, delle we àla, mu je pomocu nje sve to odagnao. On
joj se povratio i ona ga je ucvrstila, umirila, povjerovala mu i olakavala probleme s
ljudima, neka je Uzvieni Allah obaspe svojom milocu.
Ona je, doista, prva ena koja je potvrdila vjeru islam, koja je istinski
ponijela teret potvrde i nema sumnje da ona zasluuje od Allaha, delle we àla,
pocast, zadovoljstvo i uzdizanje, pa joj je poslao selam po Dibrilu i Muhammedu
sallallahu àlejhi we sellem i obradovao je kucom u dennetu, kao to se to navodi u
hadisu koji je - muttefekun àlejhi-, a prenosi se od Ebu Hurejre. Kazivao je:
Dibril je doao Vjerovjesniku i rekao mu: Allahov poslanice, evo Hadida
dode. Ona nosi posudu sa smokom (zacinom), ili jelom, ili picem. Kada dode kod
tebe, prenesi joj selam od Njenog Gospodara i od mene i obraduj je kucom od
dragulja u Dennetu, u kojoj nema galame niti buke, a ni posla ni umora.[63]
Mudra ena muslimanka napree svoj razum, duboko razmilja i savjetuje
svoga mua u razlicitim vremenima i situacijama, u kojim on ima najvecu potrebu
da ga neko posavjetuje. Stoga, ona i prua velikodunu pomoc svome muu,
cineci mu dobrocinstvo na lijep nacin.
U neprolazne dogadaje u kojim se istakla ena po ispravnom savjetovanju,
jeste i dogadaj vezan za muslimane prilikom sklapanja primirja na Hudejbiji i ono
to je pokazala majka vjernika Ummu Seleme, radijellahu anha, svojom
pronicljivocu, mudrocu i otroumnocu.
Ummu Seleme je este godine po hidri, pratila Poslanika sallallahu àlejhi we
sellem na putu u Mekku kako bi obavli ùmru. To je putovanje na kojem su se
Kurej ije sprijecile Poslanika sallallahu àlejhi we sellem i one koji su bili s njime,
da udu u Bejtul-haram. Na tom putovanju se odvijalo sklapanje ugovora na
Hudejbijji izmedu Poslanika sallallahu àlejhi we sellem i Kurejija. To je ugovor
koji je u sebi sadravao uvjete primirja, po kojim se obustavlja rat na deset godina,
u toku kojeg ce se ljudi bezbijedno kretati. Ako neko od Kurejija dode
Muhammedu, bez dozvole svoga starjeine, on ce im ga vratiti u Mekku, a ako neko
od muslimana dode Kurejijama, oni ga nece vratiti, kao i to da se muslmani ove
godine vrate i ne ulaze u Mekku ...itd.
Uz pomoc svoje pronicavosti koja je prosvijetljena Allahovom uputom,
Poslanik sallallahu àlejhi we sellem je znao da se u ovom ugovoru, koji naizgled
predstavlja nepravedno primirje za muslimane, nalazi iskljucivo dobro i velika
pobjeda za islam i muslimane.
Ali, ashabi kada su saznali za tekst ovog ugovora, uznemirili su se i u njemu
su vidjeli samo nepravdu i uskracivanje njihovih prava, a oni su bili pobjednici. O
osjecajima raalocenih ashaba govori nam Omer bin El-Hattab koji je otiao kod
Ebu Bekra i pitao ga:
Zar on nije Allahov poslanik? Odgovorio je: Jeste.
Zar mi nismo muslimani? Odgovorio je : Jesmo.
Zar oni nisu murici? Odgovrio je : Jesu.
Rekao je: Zato mi onda sramotimo nau vjeru?
Ebu Bekr ga je upozorio, govoreci: Omere, prihvati to. Ja, doista, svjedocim
da je on Allahov poslanik. Rekao je Omer: I ja svjedocim da je on, doista,
Allahov poslanik.
Omer ga je napustio i otiao kod Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we
sellem i pitao ga isto to je pitao i Ebu Bekra. A kada je upitao: Zato mi onda
sramotimo nau vjeru? - Poslanik mu je odgovorio: Ja sam, doista, Allahov rob
i Njegov poslanik. Necu se suprotstavljati Njegovoj naredbi i On me nece
napustiti.[64]
Omer je uvidio greku svog strastvenog suprotstavljanja, pa je govorio: Jo
uvijek dijelim sadaku, postim, klanjam i oslobadam od ropstva, kako bi se iskupio
za ono to sam tog dana rekao, strahujuci za rijeci koje sam izgovorio. Molim
Allaha da na kraju sve bude dobro.[65]
Nakon to je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem zavrio sklapanje
ugovora o primirju, naredio je ashabima da ustanu, zakolju kurbane i da obriju svoje
glave. Ali, ni jedan covjek nije to uradio. Poslanik je to tri puta ponovio, ali niko od
njih nije odgovorio na njegovu naredbu. Uao je kod svoje ene Ummu Seleme i
ispricao joj ta je docekao od ljudi. Ovdje se pokazala njena priroda i ukazala njena
otroumnost, kada je rekla: Allahov poslanice, izadi i nemoj se nikom od njih
obracati sve dok ne zakolje svoj kurban i dok ne obrije glavu.
Allahov Poslanik sallallahu àlejhi we sellem je posluao njen savjet, te je
uradio onako kako je savjetovala. Poto su to ashabi vidjeli brzo su ustali gurajuci
jedni druge. Zaklali su kurbane i jedni drugima obrijali glave, a cak su se mogli i
poubijati zbog velike guve koju su stvorili. [66]
Nakon toga su se muslimani opametili i sagledali dubinu otroumnosti
plemenitog Poslanika sallallahu àlejhi we sellem prilikom sklapanja ovog primirja
koje je bilo velicanstvena pobjeda, jer je u Allahovu vjeru, nakon ugovora na
Hudejbiji, ulo vie ljudi nego to ih je bilo prije sklapanja ugovora. Muslim u
Sahihu biljei da je Allah objavio rijeci: Mi cemo ti dati sigurnu pobjedu, i da
je ta pobjeda zapravo primirje na Hudebiji. Allahov poslanik sallallahu àlejhi we
sellem je poslao po Omera i proucio mu ove rijeci, te je on rekao: Allahov
poslanice! Je li to pobjeda? Odgovorio je: Jeste . Nakon toga je Omer bio
zadovoljan.[67]

Podstice ga na troenje na Allahovom putu

U pristajanje mudre ene muslimanke uz njenog mua ubraja se i njeno
podsticanje na to da on dijeli sadaku, da cini dobrocinstvo na Allahovom putu, ali
da to ne bude raskalaeno i prekomjerno rasipanje imetka, radi uivanja, gluposti i
uobraenosti, kao to to primjecujemo kod mnogih neukih i prosjecnih ena koje su
odlutale od Allahove, delle we àla, Upute.
Svjesna, bogobojazna ena muslimanka svome muu neprestano eli svako
dobro, nepredak i srecu. Ona ga podstice na cinjenje dobrih djela kao i na njihovu
mnogostruko cinjenje, vjerujuci da ce podsticanjem svoga mua na cinjenje dobrih
djela povecati cast na Dunjaluku i ogromnu nagradu na Ahiretu.
Lijep primjer eninog podsticanja mua na troenje imetka na Allahovom
putu predstavlja i slucaj Ummu Ed-Dahdah poto joj je mu doao obavjetavajuci
je da je kao sadaku udijelio bacu u kojoj ivi ona i njena djeca, kako bi zaradio
grozdove [68] u Dennetu. Njen odgovor je bio: Unosna kupoprodaja, unosna
kupoprodaja. O tome je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem rekao:
Kako mnogo grozdova ima Ebu Ed-Dahdah u Dennetu, i ponovio je to nekoliko
puta.[69]

Potpomae ga u pokornosti prema Allahu

U odlike mudre ene muslimanke ubraja se i njeno pomaganje mua u
razli citim vrstama pokornosti, a osobito u nocnom namazu. Ona mu time cini veliku
korist, jer ga podsjeca na ono to nije znao, ili mu je mrsko, ili je nemaran, te tako
biva uzrokom njegovog a i svoga ulaska u okrilje Allahove milosti.
ta ima ljepe od ugodne slike kojom je oslikao Allahov poslanik sallallahu
àlejhi we sellem dvoje suprunika koji se medusobno potpomau u pokornosti, koji
izraavaju solidarnost u razmjeni dobra i koji ulaze u okrilje Allahove milosti, a to
se nalazi u hadisu koji se prenosi od Ebu Hurejre radijellahu anhu. Pricao je:
Rekao je Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem:
Allah se smilovao covjeku koji navece ustane i klanja nocni namaz, te
probudi svoju enu i ona klanja, a ako ona odbije poprce je vodom po licu. Allah
se smilovao eni koja ustane i klanja, te probudi svoga mua i on klanja, a ako
odbije poprce ga vodom po licu. [70]

Ispunjava njegovu duu

Razborita, svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da se, nakon ibadeta
njenom Gospodaru, u njena najbolja djela u ivotu ubraja i to da se uspjeno zavuce
u srce svoga mua i da ispuni njegovu duu, kako bi on u dubini svoje due osjecao
da je radostan zbog enidbe s njom, da je sretan i da s njome ivi u blagostanju.
Koristit ce se svojom otroumnocu kako bi dola do sredstava i metoda koji
otvaraju otvore na srcu njenog mua, kako bi mu se pribliila s lahkocom,
dareljivocu i radocu, kako bi sjedila na njegovom prijestolju iveci u blagostanju,
sreci i zadovoljstvu.
Ona zna da predstavlja najljepi ovosvjetski uitak za covjeka, kao to se to
navodi u hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin Àmr bin El-Às radijellahu anhu,
a on od Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem:
Ovaj svijet je uitak, a najbolji ovosvjetski uitak je dobra (cestita)
ena.[71]
Ona ne zaboravlja da je ona covjekov najljepi ovosvjetski uitak, ni nakon
to spozna kako da dospije do srca svoga mua i kako da ispuni njegovu duu. Ali,
ako ne spozna kako da dode do srca svoga mua i kako da ispuni njegovu duu, ona
ce uglavnom predstavljati izvor nesrece, propasti i tegobe za svog mua. Ovo
potvrduju rijeci Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem:
Covjekovu srecu predstavljaju tri stvari, a i covjekovu nesrecu predstavljaju
tri stvari. Covjekovu srecu predstavljaju: dobra (cestita) ena, dobro mjesto
stanovanja i dobro prevozno sredstvo. Covjekovu nesrecu predstavljaju: loa ena,
loe mjesto stanovanja i loe prevozno sredstvo.[72]
Otud enino lijepo ophodenje prema muu i njeno pribli avanje njegovom
srcu predstavlja dio vjere, jer je u tome covjekova cednost i potenje, cvrstina i
stabilnost porodicnih temelja kao i sreca i radost za njih dvoje i njihovu djecu.
ena po svojoj prirodi voli da osvaja muko srce i u tome nalazi zadovoljenje
svoje enstvenosti, privlacnosti i zavodenja, ali ena muslimanka nece se zadovoljiti
ovim sklonostima, tenjama i sredstvima, nego ce u osvajanju njegova srca teiti ka
Allahovom, delle we àla, zadovoljstvu, Koji je lijepo ophodenje prema muu
ucinio dijelom vjere, a za koji ce ona biti odgovorna. Stoga ona ne oklijeva da
upotrijebi sve svoje snage kako bi ispoljila svoju ljubav i naklonost prema muu,
kroz lijepo pomaanje, lijepe rijeci i kroz omiljen, razborit i solidan suivot.

Uljepava mu se

ena se svome muu uljepava svim vrstama ukrasa i nakita, kako bi mu bila
lijepa, elegantna i izazovna, kako bi obradovala oko svoga mua, kako bi unijela
srecu u njegovo srce i kako bi isunila njegovu duu radocu i srecom. Ovako su
radile ene selefi-saliha: one koje su se povlacile u ibadet svome Gospodaru, one
koje su ucile iz Njegove Knjige, a njihov predvodnik je majka vjernika Ai a,
radijellahu anha Oblacile su zanosne haljine, stavljale su nakit i kod kuce a i na
putovanju, cime su se uljepavale svojim muevima.
Bekra bintu Ùkbe dola je kod majke vjernika Aie, radijellahu anha, i
upitala je za kanu[73], pa joj je odgovorila: Plemenito drvo i cista voda. Upitala
ju je o depilaciji, pa joj je odgovorila: Ako ima mua i u mogucnosti si da icupa
svoje ocne jabucice kako bi ih uljepala, onda to ucini.[74]
Neka zaputene i nemarne ene cuju uputstva majke vjernika Aie, radijellahu
anha, o ukraavanju svojim muevima i neka znaju da njihovo ukraavanje treba u
prvom redu biti njihovim muevima, a ne njihovim drubenicama, celjadi i
drugaricama. Neka znaju nemarne ene i one koje se ne kite svojim muevima, da
su grijenice, jer nisu ispunile jednu od svojih velikih obaveza. Ova njihova
nemarnost moe biti uzrokom odbojnosti njihovih mueva prema njima i uzrokom
njihovog zagledanja u druge ene.
ena koju njen mu vidi racupane i neuredne kose, utog i blijedog lica,
pohabane i bijedne odjece, ona je, doista, glupa, nerazborita i neposluna supruga,
jer se ni najmanje ne moe osloboditi tenje da se nakiti kada joj dolaze gosti, ili
kada ide na neku proslavu na kojoj se iskupljaju ene, a vecinom ne mari za svoj
izgled niti se ukraava svome muu. Smatram da je ena muslimanka, koja je
obasjana uputom svoje vjere, spaena od ovog nedostatka, jer je posluna svome
muu, a poslunost muu i uskracivanje njegovog prava ne mogu se naci zajedno u
srcu mudre, razborite i omiljene ene muslimanke.
Vjera upucuje enu da se nakiti i uljepa svome muu, kako bi kod nje vidio
samo ono to voli. Stoga joj vjera zabranjuje da se pojavljuje u tamnoj odjeci -
odjeci alosti, due od tri dana, osim u alosti za svojim muem. Dozvoljeno joj je
da nosi odjecu alosti za njim cetiri mjeseca i deset dana. Potvrdu tome nalazimo u
hadisu koji biljei El-Buhari od Zejnebe bintu Ummu Seleme koja je rekla:
Ula sam kod Zejneb bintu Dah, Vjerovjesnikove sallallahu àlejhi we
sellem ene, nakon to joj je umro brat, pa je zatraila miris, te se namirisala, a
zatim rekla: Nemam nikakve potrebe za mirsom, osim to sam cula Allahovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem gdje je sa mimbera rekao: eni koja vjeruje
u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno da ali due od tri noci, osim za muem, cetiri
mjeseca i deset dana.[75]

Veselo, radosno i zahvalno ga docekuje

Ono to razboritu enu muslimanku uljepava njenom muu, jeste radost,
veselje, ljupkost i prijaznost kojom ispunjava cijeli ivot svoga mua i cini ga
sretnim, radosnim i prijatnim. Kada se vraca svojoj kuci, umoran od posla ili
iznemogao od svoga intelektualnog napora, ona ga docekuje veselog lica,
razdraganog osmjeha i s ugodnom rijecju odgoneci od njega sve nedace, onog trena
kada je sretne. Ona time nastoji odagnati od njega makar malo njegove nedace, te,
onoliko koliko je u stanju, ispoljava srecu, veselje, prijaznost i ljupkost kako bi u
njegovu duu unijela srecu i radost ivljenja. Ona mu izraava zahvalnost svaki put
kad god prema njoj lijepo postupi, ili kad god joj neto lijepo pokloni, ili kad ucini
bilo ta to zasluuje zahvalnost.
Usluna, odana i svjesna ena muslimanka ne zna za nezahvalnost, poricanje
ili nepovjerenje prema bilo kome, jer je vjera cuva od svega onoga to je vodi u
bezdan nedolicnog ponaanja, koje negira i koje je suprotno dobrom i
blagonaklonom ponaanju. Pa kako onda da se ponaa prema svom dragom muu,
prema svom pratiocu na njenom dugom (ovosvjetskom) putu?
Na osnovu vjerske upute razumjela je rijeci Allahovog poslanika sallallahu
àlejhi we sellem koji je rekao:
Allahu ne zahvaljuje onaj ko ne zahvaljuje ljudima.[76]
Iz ove veli canstvene upute shvatila je da svako ko ucini neko dobro, ili cini
dobrocinstvo prema ljudima, zasluuje zahvalnost, pa, kako onda ona da zanemari,
ili da oklijeva u izraavanju zahvalnosti prema svome muu, a ona slua
Poslanikove sallallahu àlejhi we sellem rijeci:
Allah nece pogledati u enu koja ne zahvaljuje svome muu, a ona ne moe
bez njega.[77]
Suosjeca s njim u njegovoj radosti i alosti

ena prodire do srca svoga mua i ispunjava njegovu duu svojim
suosjecanjem u njegovoj radosti i alosti, u njegovoj tuzi i veselju.
Ona ucestvuje u nekim njegovim svakodnevnim hobijima i zanimanjima, kao
to su citanje, sport, sluanje nekih korisnih razgovora itd., kako mu ne bi osjecao
da je usamljen u svom uivanju ivotnih ugodnosti, nego da s njim ivotne cae
ispunjene slacu, razmejnjuje njegova odana, ljupka, vesela i umiljata ena.
U ne samo jednoj utrci izmedu plemenitog Poslanika sallallahu àlejhi we
sellem i Aie, radijellahu anha, nalazi se dokaz da islam podsti ce svako od
suprunika na medusobno dijelenje bliskosti ivotnog uitka, njegove radosti i
srece. To sudjelovanje ostavlja velikog traga na razvoj bracne naklonosti, stabilnosti
njenih temelja i ucvrcenje njenih veza.
Kako suosjeca s njim u njegovoj radosti i sreci, tako suosjeca s njim i u
njegovoj nesreci, alosti i tuzi. Ona staje uz njega ugodnom, njenom i umirujucom
rijecju, cvrstim, dobronamjernim i savjetnickim miljenjem i njenom, iskrenom i
srcanom suosjecajnocu.

Ne gleda u druge ljude pored njega

Bogobojazna ena muslimanka sputa pogled pred drugim ljudima osim pred
svojim muem. Ona ne upravlja pogled prema drugim mukarcima, osim prema
svojim mahremima, postupajuci po rijecima Uzvienog Allaha:
A reci vjernicama neka obore poglede svoje ...[78]
Ako bude sputala svoj pogled pred drugim ljudima, osim pred muem,
ubrajat ce se medu one koje preda se gledaju, a to je poeljno enino svojstvo kod
ljudi, jer dokazuje cistocu i cednost osjecaja i ocuvanost i pouzdanost pogleda. To je
jedno od najljepih svojstava koje se moe naci kod ciste i cedne ene muslimanke.
Stoga Kuràn casni, u kontekstu govora o enama koje ce biti u dennetu i njihovim
svojstvima poeljnim za mukarce, kae:
U njima ce biti one koje preda se gledaju, one koje, prije njih, ni covjek ni
din nije dodirnuo.[79]

Ne opisuje mu drugu enu

U moralne osobine razborite ene muslimanke ubraja se i to da ona ne opisuje
svome muu neku drugu enu, bilo da se radi o njenoj drugarici ili poznanici, jer je
to zabranjeno u islamu na osnovu Poslanikovih sallallahu àlejhi we sellem rijeci :
Neka ena ne pokazuje svoje drai pred drugom enom, pa da je ona opie
svome muu kao da gleda u nju.[80]
Islam eli da se licnosti ucvrste, da se srca smire, da se misli, osjetila i
matanja sputaju, kako bi covjek svoj ivot neprekidno nastavljao spokojno, sretno,
ne brinuci se ni o cemu, napredujuci u obavezama i poslovima koji su za njega
stvoreni. On se ne bavi uporedivanjem izmedu onoga ko opisuje i ta se opisuje. On
nije izgubio glavu zbog onoga to mu uljepava njegova mata u tim poredenjima.
Ne uznemirava se, niti kvari svoje raspoloenje ili djela zbog runog govora ili
radoznalosti koji vode u zabludu, neznanje i grijeh.

Omogucava mu mir, odmor i utocite

Svjesna ena muslimanka ne zadovoljava se svojm uljepavanjem muu niti
svojim sudjelovanjem u hobiju i zanimanju koje on voli, nego, takode, vodi brigu i
o tome da mu omoguci mir, odmor i utocite u kuci, kao to vodi brigu o tome da se
njegov pogled zaustavlja na cistoj, urednoj kuci u kojoj se vidi red i urednost. Ona
vodi brigu da on vidi djecu da su odgojena i cista, da vidi lijepo postavljenu sofru s
jelima i svim onim to mu priprema njegova razborita, otroumna i pametna ena,
po svom ukusu, obrazovanosti i svojim osjecajima. Sve ovo spada u lijepo
ophodenje ene muslimanke prema njenom muu, koje joj islam preporucuje.
Svjesna ena muslimanka ne zaboravlja da je brak jedan od Allahovih delle
we àla znakova, jer je enu ucinio utocitem, smirajem, spokojem i njenocu
njenom muu:
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se
uz njih smirite, i to izmedu vas uspostavlja ljubav i samilost; ...[81]
To je najdublja veza izmedu dvije due, koju je Allah, delle we àla, stvario
izmedu dvije due, kako bi bile blagoslovljene smirajem, spokojem, stabilnocu,
uivanjem i ugodnim halalom (onim to je dozvoljeno). ena, doista, predstavlja
utocite, sigurnost i spokoj za covjeka unutar drage bracne zajednice, koja ivi u
iskrenoj ljubavi i ogromnom, njenom razumijevanju. Mudra ena
muslimanka najbolje razumije ova uzviena znacenja i ona najvie radi na tome da
ih pretoci u njenu, radosnu i sretnu stvarnost.

Ona mnogo prata i velikoduna je

ena muslimanka koja mnogo prata i koja je velikoduna, preci ce preko
pogreaka koje bi se desile od strane njenog mua, nece ih pamtiti, niti ce mu ih s
vremena na vrijeme napominjati. Nema bolje vrline, kojom se otvaraju zasuni
covjekovog srca, kao to je pratanje i velikodunost, a nema goreg svojstva, koje
zatvara vrata covjekovog srca, kao to je pamcenje greaka i sitnica, obracunavanje
svega zla koje se desilo i napominjanje pogreaka.
ena muslimanka pridrava se upute vjere koja daje primjer u rijecima
Uzvienog:
...neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah
oprosti? ...[82]
Ona je jedino podesna da sjedne na prijestolje srca svoga mua. Samo je ona
sposobna da samu sebe ispuni radocu, srecom i veseljem.

Ona je mudra i snane je licnosti

ena muslimanka, koja je prosvijetljena uputom svoje vjere, istice se najbolje
po jacini svoje licnosti, svom zrelom razmiljanju i po svom ozbiljnom ponaanju.
Ove osobine nalaze se kod ene i prije njenog sklapanja braka, jer su one rezultat
njenog razumijevanja vjere i poimanja njenog zadatka na ovome svijetu.
Ona je snane licnosti pri izboru mua. Njen karakter se ne gubi niti
rasplinjuje pred eljom njenih roditelja da je skrenu od istine, kao ni pred njihovom
eljom da je natjeraju da se uda za onog kojeg ne eli. Njena li cnost, takode, ne
slabi ni pred mukarcem koji dode da je zaprosi, bez obzira koliko on bio bogat i
ugledan, ako pri sebi nema svojstva mua-istinskog vjernika.
Ona je cvrste licnosti i nakon udaje. Ta cvrstina dolazi do izraaja zbog
prijatnog ahlaka, blagog ponaanja i eljene pokornosti prema muu. Cvrstina
njenog karaktera posebno dolazi do izraaja u situaciji koja to trai od nje, a vezana
je za njenu akidu-vjerovanje i njenu vjeru, kao to smo to vidjeli u slucaju Ummu
Sulejm bintu Milhan i njenog sina Enesa koji su se cvrsto drali islama, za razliku
od njenog mua Malika bin En-Nadr koji je ostao u irku odbacujuci islam[83]. To
smo vidjeli i u slucaju Ummu Habibe bintu Ebi Sufjan koja je bila cvrsta u svom
vjerovanju i u svojoj vjeri, onog dana kada se njen mu Abdullah bin Dah
El-Esdi odmetnuo od islama i prihvatio vjeru Abesinaca.[84] Cvrstinu li cnosti
naziremo i u upornosti Berire da se rastane od svoga mua kojeg ne voli, uz
Vjerovjesnikovo sallallahu àlejhi we sellem posredovanje.[85] Tu cvrstinu vidimo i
u traenju razvoda braka koji je traila ena Sabita bin Kajs bin emmas, eleci da
se razvede od mua kojeg ne voli [86] i , takode, Poslanikovo sallallahu àlejhi we
sellem udovoljavanje njenoj molbi.
U krajnjem slucaju, osnovni poticaji cvrstih stavova ovih odabranih ena, bili
su: briga o ispravnosti vjere, cistota vjerovanja i Allahovo, delle we àla,
zadovoljstvo.
Svaka od njih je u svom ivotu nastojala da cini samo ono to je halal i svaka
od njih se bojala da ne zapadne u haram, zbog toga to se udala za covjeka koji ne
vjeruje u njenu vjeru, niti u njenu akidu-vjerovanje, ili ako bi uskratila neko pravo
muu kojeg ne voli, ili ako ne podnosi da ivi sa njime. Da nema njene cvrstine
karaktera, licnosti i njenog osjecaja ponosa zbog svoje vjernicke due, pomirila bi
se sa situacijom svog zalutalog mua i izgubila bi se u lavirintu njegovih zabluda, ili
bi suzbijala gorcinu zbog propasti i nesrece s muem koji ne prodire do njenog srca.
Ovako se ponaa ena muslimanka koja je obasjana uputom svoje vjere, u svakom
vremenu i na svakom mjestu.
Cvrstina licnosti koja se nalazi kod ene muslimanke, ne udaljava od nje
njenu specificnu vrlinu pokornosti prema muu, njenom lijepom ophodenju prema
njemu, potivanju i uvaavanju, nego je njena cvrstina licnosti cini uravnoteenom i
mudrom u njenom govoru i postupcima prema muu. Kod nje nema smetenosti,
brzopletosti, niti beznacajnosti, pa cak ni u trenutcima srdbe od kojih nije spaena
ni jedna bracna zajednica. ena muslimanka ce se suzdrati, drat ce povodac na
svom jeziku i nece joj promaci ni jedna loa konstatacija, koja je vezana za njenog
mua a koja bi mogla povrijediti njegove osjecaje. Ovo je slucaj cvrste,
uravnoteene i konzistentne licnosti.
Majka vjernika Aia, radijellahu anha, zauzima prvo mjesto po pitanju ove
vrline u koju treba da se ugleda svaka ena muslimanka. Konstrukcija njene
zakletve kojom se zaklinjala Poslaniku sallallahu àlejhi we sellem kada je bila
zadovoljna, razlikovala se od konstrukcije zakletve kada se ljutila na njega, a u
svakoj se ocitovao odgoj, ukus, potovanje i uvaavanje. To je primjetio Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem, te je, kako ona prenosi od njega, rekao:
Ja, doista, znam kada si ti sa mnom zadovoljna i kada si na mene ljuta.
Rekla je: A otkud to zna? Odgovorio je: Kada si zadovoljna sa mnom ti
kae: Ne, tako mi Muhammedovog Gosopdara. A kada si ljuta na mene, ti
kae: Ne tako mi Ibrahimovog Gospodara. Rekla je: Da. Tako mi Allaha,
Allahov poslanice, ja samo izostavljam tvoje ime.[87]
Kako su to visoki standardi odgoja! Kako je to samo iskrena ljubav! Kako je
to velicanstven osjecaj!
Snaga li cnosti, majke vjernika, Aie, radijellahu anha, najjace se istakla na
dan iskuenja potvorom. To je iskuenje koje je Allah, delle we àla, ucinio
kunjom i ispitom Svome Poslaniku sallallahu àlejhi we sellem i cijelom
islamskom ummetu, kako bi time uzdigao postojane, a ostavio ostale i kako bi
onima koji su na pravom putu povecao njihov iman, a nasilnicima On samo propast
povecava.
U ovoj prici se isti ce snaga li cnosti Ai e, radijellahu anha, koju uzvisuje
duboki iman u Allaha, delle we àla, i njena ubijedenost da ce je samo Allah,
delle we àla, osloboditi. Ne nalazim nita ljepe ni jasnije od izlaganja Ibnu
Kajjima El -Devzija u kojem iznosi ovu svijetlu stranicu iskrenog i dubokog imana
kojim se kitila majka vjernika, kao i snagu licnosti, jer je bila sigurna u Allahovu
pravednost i nepristrasnost.
Ibnu El -Kajjim je pricao:
Desio se potpuni ispit i kuenja time to Allahovom polaniku sallallahu
àlejhi we sellem mjesec dana nije dolazila objava vezana za njeno pitanje. Nije mu
objavljeno nita po tom pitanju kako bi dola do izraaja Njegova mudrost koju je
odredio, kako bi se pojavila u najljepem svjetlu, kako bi se iskrenim vjernicima
povecao iman, kako bi bili ustrajni u paravednosti, lijepom miljenju o Allahu,
Njegovom poslaniku, Poslanikovoj porodici i Njegovim iskrenim vjernicima. Nije
mu nita objavljivano zbog toga da bi se povecalo nevjernicko potvaranje i
dvolicnjatvo, kako bi oni Njegovom poslaniku i vjernicima otkrili svoje tajne. Taj
prestanak objave bio je zbog toga da bi se upotpunilo vjerovanje Siddike (Aie) i
njenih roditelja, kako bi se upotpunila Allahova blagodat prema njima, kako bi se
pojacala potreba, naklonost i udnja nje i njenih roditelja za Allahom, delle we
àla, kako bi se pojacala poniznost prema Njemu, lijepo mi ljenje o Njemu,
obracanje za pomoc jedino Njemu, kako bi bilo prekinuto njeno obracane za pomoc
drugim stvorenjima i kako bi se odrekla taraenja pomoci i olakanja od strane bilo
kojeg stvorenja. Stoga je i dolo do ostvarenja ovog cilja, jer poto su joj roditelji
rekli: Ustani pred njim, a Allah, delle we àla, je vec obznanio njenu nevinost,
rekla je: Tako mi Allaha, necu ustati pred njim, niti pred bilo kim drugim, osim
pred Allahom. On je taj koji me je oslobodio.
Prekid objave na mjesec dana predstavljao je, takode, mudrost i u tome to
je ovaj slucaj procicen i stavljen na probu i to su srca vjernika najbolje pregledala
ono to im Allah, delle we àla, i Njegov Poslanik sallallahu àlejhi we sellem
objavljuju i to su sagledala cilj svega toga, te je objava bila ono za cim je Allahov
poslanik sallallahu àlejhi we sellem imao potrebu, kao i njegova porodica, Es-
Siddik i njegova porodica, njegovi ashabi i vjernici. Procvali su poput cvijeca
nakon kie koja padne na zemlju koja ima najvecu potrebu za njom. Tako se desilo
neto najljepe i najfinije, cemu su se u potpunosti obradovali, a osjecali su i
najvece zadovoljstvo i radost zbog toga. Da je Allah, delle we àla, u u prvom
trenutku otkrio istinu i odmah spustio objavu o tome, promakle bi ove viestruke
mudrosti.
Isto tako, Allah, delle we àla, je elio da istakne poloaj Njegovog
poslanika sallallahu àlejhi we sellem i njegove porodice kod Njega, kao i Njegovu
plemenitost prema njima. Allah, delle we àla, je htio da iskljuci Svoga poslanika
iz ovog slucaja i da ga On sam odbrani i zatiti, da odgovori njegovim
neprijateljima, da ih izgrdi i prekori necim s cime on ( Poslanik) nece imati nikakve
veze, niti ce mu se to pripisati. Naprotiv, tu stvar ce samo On razrijeiti i osvetiti
Svoga poslanika i njegovu porodicu.
Cilj je bio da se ovim napakosti Allahovom poslaniku sallallahu àlejhi we
sellem tako to ce se njegova ena potvoriti. Nebi bilo podesno da on svjedoci o
njenoj nevinosti iako je njegovo znanje ili miljenje bilo priblino znanju o njenoj
nevinosti, a nikad nije nita loe mislio o njoj i to je daleko od njih dvoje, te je
stoga, eleci se opravdati pred onim koji su spletkarili, rekao:
Ko ce me opravdati i pomoci protiv covjeka koji mi je nanio zlo putem moje
ene? Tako mi Allaha, ja o svojoj eni znam samo dobro. Spominju covjeka kojeg
znam samo po dobru i koji nije ulazio kod moje ene osim sa mnom.
to se tice pretpostavki koje su svjedocile o nevinosti Es-Siddike, imao ih je
vie od drugih vjernika, ali zbog upotpunjenja svoga sabura, postojanosti,
dobrocinstva, lijepog miljenja o svome Gospodaru i zbog svog pouzdanja u Njega,
zauzeo je stav strpljivosti, postojanosti i pouzdanja u Allaha, delle we àla, sve dok
nije dola objava koja ga je obradovala i razveselila njegovo srce, objava koja je
pokazala njegovom ummetu da se njegov Gospodar veseli zbog njega i da se brine
za njega.
Ko promisli o rijecima Es-Siddike, nakon to je objavljena njena nevinost,
nakon to su joj roditelji rekli: Ustani pred Allahovim poslanikom sallallahu àlejhi
we sellem, odgovorivi: Tako mi Allaha, necu ustati pred njim, nit cu se
zahvaljivati bilo kome osim Allahu, spoznat ce kolika je njena spoznaja, kolika je
jacina njenog imana. Spoznat ce da ona blagodat ocekuje samo od svoga
Gospodara, da u takvoj situaciji samo Njemu zahvaljuje, izraavajuci time tevhid
(jednocu Allaha), snagu odvanosti i dokazivanja svoje nevinosti. Spoznat ce,
takode, da ona ne cini ono to bi trebala uciniti traeci i eleci doci do saznanja, da
je zbog sigurnosti u ljubav Allahovog poslanika sallallahu àlejhi we sellem rekla
ono to je rekla, ukazujuci Miljeniku na njegovog miljenika. Narocito u ovakvoj
situaciji koja je najbolji nacin dokazivanja, postavila ga je na njegovo mjesto i, tako
mi Allaha, niko mu nije bio drai od nje kada je rekala: Necu zahvaljivati nikome
osim Allahu, On je taj koji me je oslobodio. Tako mi Allaha, ta njena postojanost i
cvrstina su neto to joj je najdrae i nikako se nije mogla toga osloboditi, a srce
njenog dragog vec mjesec dana bilo se prema njoj promijenilo. Nakon toga njegovo
zadovoljstvo i prihvatanje ju je iznenadilo, te se nije urila da ustane pred njim, niti
da pokae srecu zbog njegovog zadovoljstva i njegove blizine i pored jake ljubavi
koju je osjecala prema njemu. Ovo je krajnji cilj postojanosti i snage.[88]
Da, to je krajnji cilj postojanosti, cvrstine i snage licnosti. Svjesna ena
muslimanka, ponizna je svome muu, posluna, umiljata i pokorna, ali se njen
karakter ne resplinjuje pred njim, makar on bio najdrai i najugledniji od svih
stvorenja, dok god je istina na njenoj strani i dok god se pridrava najcvrce
veze (islama). Majka vjernika Aia, radijellahu anha, predstavlja najvelicanstveniji
primjer licnosti ene muslimanke koja se ponosi svojim vjerovanjem i svojom
vjerom, koja zna istinu svoga ibadeta Allahu, kao to zna da je samo i jedino On
dostojan da se oboava.
Neka ne misli ena muslimanka da ovaj postupak Aie, radijellahu anha, znaci
superiornost, oholost i odbacivanje onoga cime je mu zadovoljan. Vec smo
govorili o obavezi poslunosti ene muslimanke naspram njenog mua, kao to smo
govorili o njenoj pokornosti, izraavanju ljubavi prema njemu, njenoj brizi o
tome da mu udovolji, kao i o tome da je obavezna da se pouruje u svemu tome, a
sve to ce ciniti povodeci se za naredbom vjere islama. Ona ce izvuci pouku iz
dogadaja vezanog za, majku vjernika, Aiu, radijellahu anha, a ona se sastoji u:
ugledu koji islam daje eni muslimanki i potovanju kojim je obasipa, sve dok se
pridrava Allahovih propisa i upute njene istinite vjere, dok god primjenjuje njena
divna i velicanstvena saznanja. Sve to ce njenu li cnost uciniti snanom, uglednom,
plemenitom i mudrom.
Islam je dao eni muslimanki odredena prava, kao to joj je poklonio ugled i
potovanje, na cemu joj pozavidi ena zapada svaki put kada cuje neto o pravima
ene u islamu[89]. Oni koji zagovaraju emancipaciju ene u arapskim zemljama,
priznaju to, kao to smo to vec vidjeli[90]. Mnogi od njih su se odrekli svojih
stavova da ena muslimanka ima potrebu za emancipacijom, a medu njima je i dr.
Neval Es-Sa`davi. Novine Deridetul-vetanil-`Kuvajtijjeti , polovinom mjeseca
augusta1989.god. pitale su je:
Da li smatra da je Evropa uzor koji treba oponaati i da li je ona model koji
treba imitirati ? Odgovorila je: Ne. Nikada. Evropska ena je napredovala u nekim
oblastima, ali je zato zakasnila u nekim drugim oblastima. Bracna prava u Evropi
cine nasilje prema eni i to je uzrok nastanka enskih pokreta za emancipaciju kod
njih, a takode i u Americi. To su veoma jaki pokreti koji su ponekad i estoki.
Potom je rekla: Naa vjera islam, dala je prava eni vie nego sve druge
vjere, kao to joj je podarila i ugled i potovanje, osim u nekim slucajevima kada
covjek koristi neke vidove ove vjere kako bi uspostavio klasno, patrijarhalno
drutvo u kojem bi mukarci gosodarili nad enama.
Ocito je da je ovo patrijarhalna samovolja koju spominje dr. Es-Sa`davi. Ako
se ponovno vrati cinjenje nasilja i nepravde nad enom, to se objanjava
nepoznavanjem islama i udaljavanjem od njegove upute.

Ona je jedna od najuspjenijih supruga

Prethodno navedena moralna svojstva ene muslimanke i njene misaone,
duhovne, drutvene i estetske osobenosti, pojanjavaju nam da je to uspjena ena,
pa cak da je ona jedna od najuspjenijh supruga, kao i da ena muslimanka
predstavlja najvecu blagodat, srecu dobro za covjeka.
Stoga, razumijevajuci svoju vjeru, prilikom izvravanja svojih obaveza prema
muu, ona s pravom predstavlja najveci uitak za covjeka u njegovom ivotu, jer
kad ude u kucu doceka ga irokim i blistavim osmjehom i ugodnim pozdravom,
docekuje ga poput proljeca, uljepava njegov ivot lijepom rijecju, ljubaznim
govorom, savrenim gestom i ugodnom alom. Docekuje ga raskono nakicena,
savrene , lijepe prirode, u kuci koja je cista i uredna, docekuje ga ugodnim i
razdraganim razgovorom, obilnom i ukusnom hranom, cineci sve ono cime ce on
biti zadovoljan i unoseci radost i veselje u njegovu duu.
Ona je, doista, pokorna svome muu, posluna mu je, iskazuje mu svoju
ljubav, vodi brigu o tome da ga zadovolji, ne otkriva njegovu tajnu, staje uz njega u
tekim trenutcima, potpomae ga cvrstim stavovima i miljenjem, upucuje mu
iskreni savjet, raduje se njegovoj radosti, alosti se zbog njegove alosti, ispunjava
njegovu duu svojom pojavom i svojom nutrinom, ispunjava njegov ivot srecom,
radocu i veseljem, podstice ga na dobrocinstvo u svim njegovim aspektima,
podstice ga da zajedno ustaju na nocni namaz, cini dobrocinstvo njegovim
roditeljima i potuje njegovu porodicu i rodbinu. Ona odvraca pogled od
mukaraca, cuva se bezvrijednih stvari, naklapanja i runog govora, vodi brigu o
tome da obezbijedi mir, rahatluk, smiraj i postojanost svome muu i svojoj djeci.
Ona je i snanog karaktera a nije grube i neuljudne prirode, njenih je osjecaja a
nije suvie blaga niti slaba. Kod onoga kome se obraca izaziva potovanje i ugled.
Ona mnogo prata i velikoduna je, zaboravlja zlo koje joj je naneeno i odbacuje
prezir.
Otud je ena muslimanka s pravom najuspjenija supruga i jedna od najvecih
Allahovih blagodati datih covjeku. Ona je njegov uitak koji se u njegovom ivotu
ne moe mjeriti ni s jednim drugim uitkom.
Istinu je rekao Allahov poslanik sallallahu àlejhi we sellem, kada je rekao:
Ovaj svijet je uitak, a najbolji ovosvjetski uitak je dobra ena.[91]

[1] Er-Rum 21.
[2] Sahihu Muslim , 10/56, knjiga Er-rida` , poglavlje Istihbabu nikahil-
bikri .
[3] Pogledaj Fethul-bari , 9/194, knjiga En-nikahu , poglavlje Ikrahul-binti
àlez-zevadi , Ibnu Made, 1/602, knjiga En-nikahu , poglavlje Men
zevvede ibnetehu ve hije karihetun i El-Mebsut , 5/2.
[4] Tj. Bojim se ako bih ostala kod njega da ne zapadnem u neto to bi me odvelo
u kufr.
[5] Fethul-bari , 9/395, knjiga Et-talaku , poglavlje El-hulù .
[6] Isto, 9/308, knjiga Et-talaku , poglavlje efaàtun-nebijji fi zevdi Berire.
.
[7] Hadis je hasenun. Biljee ga Et -Tirmizi, 2/274, poglavlja o En-nikahu 3 i
Ibnu Made, 1/633, knjiga En-nikahu , poglavlje El-ekuffau .
[8] En-Nur 26.
[9] En-Nisa` 34.
[10] El-Ahzab 35.
[11] Biljei ga En-Nesai s vjerodostojnim senedom 6/114, knjiga En-nikahu
poglavlje Et-tezvidù àlel-islami.
[12] Fethul-bari , 7/476, knjiga El-megazi , poglavlje Gazvetu Hajber .
[13] Isto, 7/71, knjiga Fedailus-sahabeti , poglavlje Menakibu Alijj bin Ebi
Talib i Sahihu Muslim , 17/45, knjiga Ez-zikru ved-duàu , poglavlje Et-
tesbihu evvelun-nehari ve ìnden-nevmi..
[14] To su rijeci koje se izgovaraju kako bi deva kleknula.
[15] Tj. ljubomora njenog mua Ez-Zubejra.
[16] Pogledaj Fethul-bari , 9/319, knjiga En-nikahu , poglavlje El-giretu .
[17] Biljee ga Ahmed i El -Bezzar, a njegovi prenosioci su ridalus-sahih. Pogledaj
Medmeùz-zevaid , 9/4, poglavlje Hakkuz-zevdi àlel-merèti .
[18] Hadis je hasenun-sahihun. Biljei ga Et-Tirmizi, 2/314, u poglavljima o Er-
ridau , str.10.
[19] Biljei ga El -Bezzar sa senedom koji je hasenun. Pogledaj Medmeùz-
zevaid , 4/ 308, poglavlje Hakkuz-zevdi àlel-merèti .
[20] Biljee ga Ahmed i En-Nesai sa senedima koji su" dejjdun , a biljei ga i El -
Hakim. On kae: Sened mu je sahihun. Pogledaj Et-tergibu vet-terhibu , od Ez-
Zehebija 3/52, poglavlje En-nikahu .
[21] Str. 331.
[22] Biljee ga Ahmed i Et-Taberani i njegovi prenosioci su "sukat . Pogledaj
Medmeùz-zevaid, 4/ 306, poglavlje Hakkuz-zevdi àlel-merèti .
[23] Biljee ga Ibnu Made, 1/595, knjiga En-nikahu , poglavlje Hakkuz-
zevdi àlel-merèti i El-Hakim, 4/173, knjiga El-birru ves-siletu i rekao je :
Sened je sahihun.
[24] Biljei ga Et -Taberani, a njegovi prenosoci su Muhteddun bihim fis-sahihi
. Pogledaj Medmeùz-zevaid , 4/ 312.
[25] Fethul-bari , 9/294, knjiga En-nikahu , poglavlje Iza batet el-merètu
muhadirete firae zevdiha i Sahihu Muslim , 10/8, knjiga En-nikahu
poglavlje Tahrimu imtinaìl-merèti min firai zevdiha .
[26] Sahihu Muslim , 10/7, knjiga En-nikahu , poglavlje Tahrimu imtinaìl-
merèti min firai zevdiha .
[27] Hadis je sahihun a biljei ga Et -Taberani u El-Evset , i El-Kebir
Pogledaj Medmeùz-zevaid, 4/ 296, poglavlje Fi men jeduha zevduha fe
ta`tellu .
[28] Biljei ga El-Bezzar, a njegovi prenosioci su ridalus-sahih . Pogledaj
Medmeùz-zevaid , 4/ 312.
[29] Hadis je hasenun-sahihun. Biljei ga Et-Tirmizi, 2/314, poglavlja Er-rida`
10 i Ibnu Hiban u svom Sahihu , 9/473, knjiga En-nikahu.
[30] Sahihu Muslim , 9/178, knjiga En-nikahu , poglavlje Nedebun min
re`jil-merèti fe vekaàt fi nefsihi ila en je`ti imreètihi.
[31] Biljei ga Ibnu Hiban u svom Sahihu , 12/178, knjiga El-eribetu , 2.dio.
[32] Biljei ga El-Hakim, 2/190, knjiga En-nikahu . Rekao je : Sened mu je
sashih.
[33] Fethul-bari , 9/295, knjiga En-nikahu , poglavlje La te`zenul-merètu
fi bejti zevdiha li ehadin illa bi iznihi.
[34] Sahihu Muslim 7/115, knjiga Ez-zekatu , poglavlje Edrul-hazini vel-
merèti iza tesaddekat min bejti zevdiha. .
[35] Muttefekum àlejhi. Pogledaj erhus-sunneti , 9/327, knjiga El-ìddetu
poglavlje Nefekatul-evladi vel-ekaribi .
[36] Muttefekum àlejhi. Isto, 10/61, knjiga El-imaretu vel-kadaù , poglavlje
Er-raì mesulun àn ra`jetihi .
[37] Pogledaj Sahihu Muslim , 16/81, knjiga Fedailus-sahabeti , poglavlje
Min fedaili nisail-Kurej i .
[38] Isto, 8/99, knjiga El-haddu, poglavlje Istihbabut-tibi kablel-ihrami .
[39] Fethul-bari , 3/585, knjiga El-haddu , poglavlje Et-tibu .
[40] Sahihu Muslim , 8/100, knjiga El-haddu, poglavlje Istihbabut-tibi
kablel-ihrami .
[41] Isto.
[42] Isto, 3/208, knjiga El-hajdu , poglavlje Devazu guslil-haidi re`se
zevdiha ve terdiluhu .
[43] Fethul-bari , 1/403, knjiga El-hajdu , poglavlje Mubaeretul-haidi i
Sahihu Muslim , 3/209, knjiga El-hajdu , poglavlje Devazu guslil-haidi re`se
zevdiha ve terdiluhu .
[44] Biljee ga Ibnu Hiban u svom Sahihu i El-Bezzar sa senedom koji je
dejjd. Njegovi prenosioci su Sukatun mehurun . Pogledaj Ahkamun-nisai ,
od Ibnu Devzija , str. 311.
[45] Demhertu huttabil-àreb 1/145.
[46] Fethul-bari , 3/327, knjiga Ez-zekatu , poglavlje Ez-zekatu àlez-
zevdi vel-ejtami fil-hudri i Sahihu Muslim , 7/86, knjiga Ez-zekatu
poglavlje Ez-zekatu àlel-ekaribi .
[47] Fethul-bari , 3/325, knjiga Ez-zekatu , poglavlje Ez-zekatu àlel-
ekaribi .
[48] Isto,3/325, knjiga Ez-zekatu , poglavlje Ez-zekatu àlel-ekaribi i
Sahihu Muslim , 7/86, knjiga El-imanu , poglavlje Bejanu nuksanil-imani bi
naksit-taàti .
[49] Fethul-bari , 1/83, knjiga El-imanu , poglavlje Kufranul-àiri .
[50] Biljei ga Ahmed 3/428 . Njegovi prenosioci su ridaluhus-sahih .
[51] Et-Tabekatul-kubra , 7/208-209.
Fedailu Ummu Sulejm .
[53] Ovo je dio dugog hadisa koji biljee El-Buhari i Muslim. Pogledaj Fethul-
bari , 5/116, knjiga El-mezalimu, poglavlje El-gurfetu vel-ìllijetul-murife i
Sahihu Muslim , 7/195, knjiga Es-siijamu , poglavlje Bejanun enne-ehre
jekunu tisàn ve ìrine .
[54] Hadis je hasenun-sahihun. Biljei ga Et -Tirmizi, 2/329, poglavlja o Et-
talaku , str. 11 i Ibnu Hiban, 9/490, knjiga En-nikahu , poglavlje Muàaetuz-
zevdejni.
[55] Sahihu Muslim , 10/8, knjiga En-nikahu , poglavlje Tahrimu ifai
sirrel-merèti i Et-Tergibu vet-terhibu , 3/86, knjiga En-nikahu , poglavlje
Et-Terhibu min ifais-sirri bejnez-zevdejni .
[56] Hadis koji govori o odvojenosti Vjerovjesnika od njegovih ena biljee El -
Buhari i Muslim, a i drug. Pogledaj Fethul-bari , 5/116, knjiga El-mezalimu
poglavlje El-gurfetu vel-ìllijetul-murife i 8/656, knjiga Et-tefsiru , poglavlje
Suretut-tahrim i Sahihu Muslim , 7/195, knjiga Es-siijamu, poglavlje
Bejanun enne-ehre jekunu tisàn ve ìrine .
[57] Et-Tahrimu 3.
[58] Isto, 4.
[59] Isto, 5.
[60] Pogledaj Fethul-bari , 2/162, knjiga El-ezanu , poglavlje Men kane fi
hadeti ehlihi .
[61] Pogledaj pod naslovom Radi na potpomaganju Allahove, delle we àla, vjere.
[62] Fethul-bari , 1/23, knjiga Bidul-vahji , poglavlje Hadisu Aiete evvelu
ma budie bihil-vahju. i Sahihu Muslim , 2/197, knjiga El-imanu , poglavlje
Bidul-vahji .
[63] Pogledaj erhus-sunneti , 14/155, knjiga Fedailus-sahabeti , poglavlje
Menakibu Hadidetin .
[64] Es-Siretu , 3/331. Pogledaj Fethul-bari , 6/281, knjiga El-dizjetu vel-
mevadiàtu , poglavlje Hadisu Sehl bin Hanif i Sahihu Muslim , 12/141,
knjiga El-dihadu ves-sijeru , poglavlje Sulhul-Hudejbijja .
[65] Es-Siretu , 3/331.
[66] Zadul-meàd , 3/295 i Et-Taberi, 2/124.
[67] Sahihu Muslim , 12/141, knjiga El-dihadu ves-sijeru , poglavlje
Sulhul-Hudejbijja .
[68] Misli se na grozdove hurmi. Pogledaj Sahihu Muslim ,7/33, knjiga El-
denaizu , poglavlje El-lahdu ve nasbul-lebeni àlel-mejjiti .
[69] Biljee ga Ahmed i Et -Taberani a njegovi prenosioci su ridalus-sahihi .
Pogledaj Medmeùz-zevaid , 9/324, knjiga El-menakibu , poglavlje Ma
daè fi Ebi Ed-Dahdah .
[70] Biljee ga Ebu Davud, 2/45, knjiga Es-salatu , poglavlje Kijamul-lejli i
El-Hakim 1/309, knjiga Salatut-tetavvuì . On kae da je vjerodostojan hadis po
Muslimovim uvjetima.
[71] Sahihu Muslim , 10/56, knjiga Er-ridaù, poglavlje Istihbabu nikahil-
bikri .
[72] Biljei ga Ahmed, 1/168 a njegovu prenosioci su ridalus-sahihi .
[73] Sredstvo kojim se boji kosa.
[74] Ahkamun-nisai , Ibnu Devzi str. 343.
[75] Fethul-bari , 9/484, knjiga Et-talaku , poglavlje Ihdadul-muteveffa
ànha zevduha .
[76] El-edebul-mufred , 1/310, poglavlje Men la jekurun-nase .
[77] Biljei ga El-Hakim u El-Mustedrek , 2/190, knjiga En-nikahu . On
kae da je hadis s vjerodostojnim senedom (Sahihul-isnadi).
[78] En-Nur 31.
[79] Er-Rahman 56.
[80] Fethul-bari , 9/338, knjiga En-nikahu , poglavlje La tubairul-
merètul-merète fe tenàteha li zevdiha .
[81] Er-Rum 21.
[82] En-Nur 22.
[83] Vidi pod naslovom, Na lijep nacin izabire mua.
[84] Vidi pod naslovom, Njena privrenost pripada jedino Allahu.
[85] Vidi pod naslovom, Na lijep nacin izabire mua.
[86] Isto.
Fedailu ummul-muminine Aiete.
[88] Zadul-meàd , 3/261-264.
[89] Vidi pod naslovom, Ponosna je svojom islamskom li cnocu i svojom istinitom
vjerom.
[90] Vidi pod naslovom, Ne osamljuje se sa strancem.
[91] Sahihu Muslim , 10/56, knjiga Er-ridaù, poglavlje Istihbabu nikahil-
bikri .


Ličnost Žene Muslimanke 555

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ličnost Žene Muslimanke 555

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

I V.

ENA MUSLI MANKA PREMA SVOME MUU

You might also like