Matematika 1

UNIVERZITET U TUZLI
MASINSKI
FAKULTET
Barakovic Elvis
Mekic Edis
Matematika I
Akademska 2010./2011. godina
Sadr
zaj
1 Uvod
1.1 Linearne jednacine . . .
1.2 Kvadratne jednacine . .
1.3 Polinomijalne jednacine .
1.4 Linearne nejednacine . .
1.5 Kvadratne nejednacine .
1.6 Transformacija formula .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
1
1
3
6
7
8
9
2 Skup realnih brojeva

12
2.1 Jednacine i nejednacine sa apsolutnim vrijednostima . . . . . . 12
2.2 Matematicka indukcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.3 Binomni obrazac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3 Skup kompleksnih brojeva
25
4 Linearna algebra
4.1 Matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.1 Operacije sa matricama . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.2 Determinante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.3 Inverzna matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.4 Matricne jednacine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.5 Rang matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2 Sistemi linearnih jednacina . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1 Gaussov metod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.2 Rjesavanje kvadratnih sistema - Metod determinanti
4.2.3 Rjesavanje kvadratnih sistema - Matricni metod . . .
4.2.4 Rjesavanje sistema - Teorema Croneker - Capeli . . .
4.2.5 Sistemi linearnih jednacina sa parametrima . . . . . .
5 Analiti
cka geometrija
5.1 Skalarni proizvod vektora i primjene
ii
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
30
30
30
34
36
38
40
42
42
45
46
47
50
52
. . . . . . . . . . . . . . 52
Matematika I
5.2
5.3
5.4
5.5
Vektorski proizvod vektora i primjene

Mjesoviti proizvod vektora i primjene
Ravan . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prava . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
A Skup realnih brojeva

A.1 Matematicka indukcija . . . . . . . . . . . . . . . . .
A.2 Binomna formula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
A.3 Racionalne nejednacine . . . . . . . . . . . . . . . . .
A.4 Jednacine sa apsolutnim vrijednostima . . . . . . . .
A.5 Nejednacine sa apsolutnim vrijednostima . . . . . . .
A.6 Polinomi nad skupom realnih brojeva . . . . . . . . .
A.7 Rastavljanje racionalnih funkcija na proste racionalne
A.8 Zadaci za samostalan rad . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
56
58
60
64
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
funkcije
. . . . .
68
68
79
90
92
96
101
102
108
B Skup kompleksnih brojeva
116
C Linearna algebra
143
C.1 Matrice i determinante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
C.1.1 Operacije sa matricama . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
C.1.2 Kvadratna matrica i njena determinanta . . . . . . . . 148
C.1.3 Inverzna matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
C.1.4 Matricne jednacine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
C.1.5 Rang matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
C.1.6 Spektar matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
C.2 Sistemi linearnih jednacina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
C.2.1 Gausov metod eliminacije . . . . . . . . . . . . . . . . 168
C.2.2 Kvadratni sistemi linearnih jednacina cija determinanta
nije jednaka nuli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
C.2.3 Croneker-Capeli-jev stav . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
C.2.4 Homogeni sistemi linearnih jednacina . . . . . . . . . . 184
C.2.5 Sistemi linearnih jednacina sa parametrima . . . . . . . 187
C.2.6 Primjene sistema linearnih jednacina . . . . . . . . . . 190
D Analiti
cka geometrija
D.1 Skalarni proizvod vektora
D.2 Vektorski proizvod vektora
D.3 Mjesoviti proizvod vektora
D.4 Prva i ravan u prostoru . .
D.4.1 Ravan u prostoru .
D.4.2 Prava u prostoru .
.
.
.
.
.
.
Elvis Barakovic
iii
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
192
. 192
. 201
. 208
. 212
. 212
. 223
Edis Mekic
Matematika I
D.5 Zadaci za samostalan rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
Elvis Barakovic
iv
Edis Mekic
Poglavlje 1
Uvod
1.1
Linearne jedna
cine
Zadatak 1 Rijesiti jednacinu 3x = 0.

Rjesenje.
1
Zadatak 2 Rijesiti jednacinu Q = 0.
3
Rjesenje.
Zadatak 3 Rijesiti jednacinu 2 3F = 0.

Rjesenje.
Zadatak 4 Rijesiti jednacinu 2 3x =

Rjesenje.
3.
Matematika I
Zadatak 5 Rijesiti jednacinu 3x 1 = 2 7x.

Rjesenje.
Zadatak 6 Rijesiti jednacinu 2(1 h) 5h = 1 6(3 2h).

Rjesenje.
Zadatak 7 Rijesiti jednacinu

Rjesenje.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
1 7x
2 + 5x
x=
.
2
3
2 3t 1 + t
2t
=
.
2
3
4
Edis Mekic
Matematika I

Rjesenje.
3
2 3x
= .
3 2x
4

Rjesenje.
2
3
=
.
3+m
1 4m
5
4
+ = 1.
G G
Rjesenje.
1.2
Kvadratne jedna
cine
Zadatak 12 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

x2 25 = 0.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
x2 + 11x = 0.
Rjesenje.

x2 + 3x + 2 = 0.
Rjesenje.

x2 + 5x + 4 = 0.
Rjesenje.

x2 + x 2 = 0.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
2x2 + 10x = 0.
Rjesenje.

2x2 5x + 2 = 0.
Rjesenje.
Zadatak 19 Koristeci formulu za rjesavanje kvadratnih jednacina, rijesiti

jednacinu 2x2 7x + 2 = 0.
Rjesenje.

jednacinu 3x2 + 8x + 1 = 0.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
jednacinu 14x2 + x + 10 = 0.
Rjesenje.
1.3
Polinomijalne jedna
cine
Zadatak 22 Rijesiti jednacinu x3 8 = 0

Rjesenje.
Zadatak 23 Rijesiti jednacinu x3 + 6x2 = 0

Rjesenje.
Zadatak 24 Rijesiti jednacinu x3 + 6x2 + 11x + 6 = 0

Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 25 Rijesiti jednacinu x3 7x 6 = 0
Rjesenje.
Zadatak 26 Rijesiti jednacinu x4 3x2 + 2 = 0

Rjesenje.
1.4
Linearne nejedna
cine
Zadatak 27 Rijesiti nejednacinu 4x 6 0.

Rjesenje.
Zadatak 28 Rijesiti nejednacinu 1 2t < t.

Rjesenje.
Zadatak 29 Rijesiti nejednacinu 2(1 m) + 6m > 1 7(1 2m).

Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 30 Rijesiti nejednacinu

Rjesenje.
1.5
1 G 2 3G 1 + G
+
> 2.
2
3
4
Kvadratne nejedna
cine
Zadatak 31 Rijesiti nejednacinu x2 3x + 2 > 0.

Rjesenje.
Zadatak 32 Rijesiti nejednacinu x2 + x + 1 < 0.

Rjesenje.
Zadatak 33 Rijesiti nejednacinu 2Q2 + 7Q + 3 < 0.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 34 Rijesiti nejednacinu x2 1 > 0.

Rjesenje.
Zadatak 35 Rijesiti nejednacinu T 2 11T > 0.

Rjesenje.
1.6
Transformacija formula
w
Zadatak 36 Iz formule D = izraziti f.
f
Rjesenje.
Elvis Barakovic
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 37 Iz formule Q =
Rjesenje.
Zadatak 38 Iz formule H =
Rjesenje.
Zadatak 39 Iz formule J =
Rjesenje.
1t
izraziti t.
1+t
aK 4 t
izraziti K.
z
1+m
izraziti m i t.
1 + mn + t
m+ 3S+1
Zadatak 40 Iz formule m + n =
izraziti S.
1+m
Rjesenje.
Elvis Barakovic
10
Edis Mekic
Matematika I
Elvis Barakovic
11
Edis Mekic
Poglavlje 2
Skup realnih brojeva
2.1
Jedna
cine i nejedna
cine sa apsolutnim vrijednostima
Zadatak 41 Rijesiti jednacinu |2x 1| + 3x = 4.

Rjesenje.
Zadatak 42 Rijesiti jednacinu |x 1| |x 2| = 1.

Rjesenje.
12
Matematika I
Zadatak 43 Rijesiti jednacinu |2x 1| + |x + 3| |2x + 5| = x 3.

Rjesenje.
Zadatak 44 Rijesiti jednacinu |x2 + x 2| + |x2 x 2| = 2.

Rjesenje.
Zadatak 45 Rijesiti jednacinu |x 1| + |x2 + 3x 4| = 5.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
13
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 46 Rijesiti nejednacinu |2x 1| + 4x > 1 x.

Rjesenje.
Zadatak 47 Rijesiti nejednacinu |7x + 3| + |1 x| 1 2x.

Rjesenje.
Zadatak 48 Rijesiti nejednacinu |x2 + 2x 3| < 3x + 3.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
14
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 49 Rijesiti nejednacinu |x2 2x 3| + 2 2x |x 4| + x2 .

Rjesenje.
Zadatak 50 Rijesiti nejednacinu |x2 4x| + 3 x2 + |x 5| .

Rjesenje.

2x 1
< 1.
1x
Rjesenje.
Elvis Barakovic
15
Edis Mekic
Matematika I

x+3
2.
1 4x
Rjesenje.
2.2
Matemati
cka indukcija
Zadatak 53 Dokazati identitet

Rjesenje.
Elvis Barakovic
n
X
k=
k=1
16
n(n + 1)
.
2
Edis Mekic
Matematika I

Rjesenje.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
n
X
k2 =
k=1
n
X
k =
k=1
17
n(n + 1)(2n + 1)
.
6
n(n + 1)
2
2
Edis Mekic
Matematika I

Rjesenje.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
n
X
k=1
n
X
(2k 1) = n2 .
k(k + 1) =
k=1
18
n(n + 1)(n + 2)
.
3
Edis Mekic
Matematika I

Rjesenje.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
n
X
k(k+1)(k+2) =
k=1
n
X
k=1
n(n + 1)(n + 2)(n + 3)

.
4
1
n
=
.
k(k + 1)
n+1
19
Edis Mekic
Matematika I

Rjesenje.
n
X
k=1
1
n
=
.
(2k 1)(2k + 1)
2n + 1
Zadatak 61 Dokazati djeljivost 3|5n + 2n+1 , (n N0 ).

Rjesenje.
Elvis Barakovic
20
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 62 Dokazati djeljivost 133|11n+2 + 122n+1 , (n N0 ).

Rjesenje.
Zadatak 63 Neka je x > 1, x R i n N.Tada je (1 + x)n > 1 + nx.

Dokazati!
Rjesenje.
Elvis Barakovic
21
Edis Mekic
Matematika I
2.3
Binomni obrazac
Zadatak 64 Primjenon binomnog obrasca razviti (1 + 2x)3 .

Rjesenje.
Zadatak 65 Odrediti koeficijent uz x8 u razvoju binoma (x + 3)12 .

Rjesenje.
15
2
Zadatak 66 U razvoju binoma
+ 3x
odrediti koeficijent uz x7 .
x
Rjesenje.

Elvis Barakovic
22
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 67 Naci clan koji sadrzi x u razvoju binoma

Rjesenje.

Rjesenje.
1
x+
3
x
16
Zadatak 69 Odrediti onaj clan razvoja binoma

x.
Elvis Barakovic
23

3
x2
12
x
.
naci clan koji sadrzi x3 .

3
x2
15
koji ne sadrzi
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.

n
1
Zadatak 70 Naci trinaesti clan u razvoju binoma 9x
ako je bi3x
nomni koeficijent treceg clana jednak 105.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
24
Edis Mekic
Poglavlje 3
Skup kompleksnih brojeva
Zadatak 71 Odrediti Re(z), Im(z), |z|, argz i z ako je
i
1 i
i+1
c) z = 1 +
d) z =
.
a) z = 5i
b) z = +
2 2
i1
3
Rjesenje.
Zadatak 72 Odrediti skup tacaka u kompleksnoj ravni koje ispunjavaju uslov

a) Re(z) = Im(z) b) Re(z) < 1
c) |z| 2
d) |z i| 1.
Rjesenje.
25
Matematika I
i
z1
Zadatak 73 Ako je z1 = 1 + i 3 i z2 = 1 + , izracunati .
z2
3
Rjesenje.
Zadatak 74 Naci realni i imaginarni dio kompleksnog broja

z=
1 3i
i
.
1+i
2+i
Rjesenje.
Elvis Barakovic
26
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 75 Kompleksni broj z = 3 zapisati u trigonometrijskom obliku.
Rjesenje.
Zadatak 76 Kompleksni broj z =

obliku.
Rjesenje.
Zadatak 77 Izracunati
Rjesenje.
2i
2 zapisati u trigonometrijskom
17
3+i .
100
Zadatak 78 Izracunati 3 + 3i
.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
27
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
ravni.
Rjesenje.
1 i graficki predstaviti rjesenja u kompleksnoj ravni.
i i graficki predstaviti rjesenja u kompleksnoj
Rjesenje.
p
3 + i.
Rjesenje.
4
8 + 8 3i.
Elvis Barakovic
28
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 83 Rijesiti jednacinu z 5 1 i = 0.

Rjesenje.
Zadatak 84 Rijesiti jednacinu 2z 3

Rjesenje.
Elvis Barakovic
29
3 + i = 0.
Edis Mekic
Poglavlje 4
Linearna algebra
4.1
4.1.1
Matrice
Operacije sa matricama
Zadatak 85 Napisati jedinicne matrice drugog, treceg i petog reda.

Rjesenje.
Zadatak 86 Napisati nula matrice formata 2 1, 3 2, 1 4 i 2 4.

Rjesenje.
Zadatak 87 Date su matrice

4 1
3 5
A=
,
B = 2 1 ,
7 9
5 1

7
9
D=
,
E= 3 4 6 ,
3 2
30
C= 0
0
1
F =
0
0 1 0
2 0 0 ,
1 2 0
0
.
2
Matematika I
Odrediti sve uredene parove onih matrica koje se medusobno mogu sabrati i
medusosbno pomnoziti te izracunati te zbirove, odnosno proizvode.
Rjesenje.
Zadatak 88 Date su matrice
1 1 6
2 4 5
0 4 .
A= 3 2 6 i B= 3
1 1 7
5
2 10
Izracunati matrice A + B, A B, A B.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
31
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 89 Data je matrica

A=
1 2
3 1
Izracunati P (A) = 3A2 5A 2E, gdje je E jedinicna matrica.

Rjesenje.
2 1 1
Zadatak 90 Dat je polinom P (x) = x2 5x+3 i matrica A = 3 1 2 .
0 0 2
Izracunati P (A).
Elvis Barakovic
32
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
Zadatak 91 Ako je
pokazati da je
1 1 0
A= 0 1 1
0 0 1
n(n 1)
2
An = 0 1
n
0 0
1
gdje je n prirodan broj.

Rjesenje.
Elvis Barakovic
1 n
33
Edis Mekic
Matematika I
4.1.2
Determinante

1 1

(a)
3 4
Rjesenje.

1 2
3

1 2 .
(b) 4
2
6
1
Rjesenje.
Elvis Barakovic

4
2 3
0

2
0 5
3

1 2 4
2

3
1 1 1
34

.

Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 94 Rjesenje.
Zadatak 95 Izracunati vrijednost sljedecih determinanti ne racunajuci direktno nego

determinanti:
primjenama osobina

1 n+1 n+4
1 a a2

(a) 1 n + 2 n + 5
(b) 1 b b2 .
1 n+3 n+6
1 c c2
Rjesenje.
Elvis Barakovic
35
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 96 Rijesi jednacinu

1 + x 1 1

1
1 1 = 0.

1
1
1
Rjesenje.
4.1.3
Inverzna matrica
Zadatak 97 Odrediti inverzne matrice sljedecih matrica i provjeriti rezultat,

tj. provjeriti da li vrijedi A A1 = E.:

2 0 1
1 2
(a) A =
(b) A = 1 1 3
3
4
0 2 4
Rjesenje.
Elvis Barakovic
36
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 98 Data je funkcija F (x) = (1 x)2 i matrica
4 1 2
3
A = 0 1
0
0
2
Izracunati f (A).
Rjesenje.
Elvis Barakovic
37
Edis Mekic
Matematika I
4.1.4
Matri
cne jedna
cine
Zadatak 99 Rijesiti matricnu jednacinu

X (A + E) = 2A E
gdje je
i E jedinicna matrica.
Rjesenje.
1 1
2
2
1
A= 0
0
0 3

X (2A 3E) = 2E A
gdje je
Rjesenje.
Elvis Barakovic
1 1 2
A= 0
2
1
0
0 3
38
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 101 Rijesiti matricnu jednacinu AX 2E = X A pri cemu je

E jedinicna matrica i

2 6
A=
.
0
7
Rjesenje.

AX 2A = 2BX B + E
ako je
1 1 2
2 1 1
2
1 i B= 0
2 1
A= 0
0
0 3
0
0 3
Elvis Barakovic
39
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
4.1.5
Rang matrice
Zadatak 103 Odrediti rang matrice
4 3 2
1
1
3 1 .
A = 2
1
1 1
2
Rjesenje.
Elvis Barakovic
40
Edis Mekic
Matematika I
3 2
1
2
A = 1
1 3 3 .
2 1 2 1
Rjesenje.
2 3
1 1
A=
1 3
3 4
Rjesenje.
Elvis Barakovic
41
4
1
2
5
1
3
2
4
2
4
.
2
6
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 106 U zavisnosti od realnog parametra odrediti rang matrice
1 1 4 3
4 10 1
A=
7 17 3 1 .
2 4 3 2
Rjesenje.
4.2
4.2.1
Sistemi linearnih jedna

cina
Gaussov metod
Zadatak 107 Rijesiti sistem jednacina
3x1 + 2x2 + 4x3 = 17

x1 + 6x2 + x3 = 1 .
3x1 3x2 + 2x3 = 14
Elvis Barakovic
42
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
Rjesenje.
2x1 + 7x2 + x3 = 10
3x1 2x2 + x3 = 4 .
x1 + 5x2 + 2x3 =
6
Elvis Barakovic
7x1 + x2 2x3 = 10
x1 + 2x2 + 5x3 = 6 .
6x1 + 3x2 + 3x3 = 1

43
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.

2x1
x1
x1
2x1
+ 3x2 4x3 + 6x4

+ x2 + x3 + 6x4
+ 2x2
+ x4
+ x2 + 3x3
Rjesenje.
= 9
=
4
.
=
2
= 10
Elvis Barakovic
x1 + 2x2 + x3 + x4 = 5
3x1 x2 + 3x3 + x4 = 6 .
2x1 3x2 + 2x3

= 1
44
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
4.2.2
Rje
savanje kvadratnih sistema - Metod determinanti
Rjesenje.
x1 + x2 x3 = 3
3x1
+ x3 = 1
2x1 x2 + x3 =
0
Elvis Barakovic
45
Edis Mekic
Matematika I
3x1 +
x2 + 6x3 = 16
x1 +
x2 + x3 = 2
2x1 + 10x2 x3 = 10
Rjesenje.
4.2.3
Rje
savanje kvadratnih sistema - Matri
cni metod
Rjesenje.
x1 + x2 x3 = 3
3x1
+ x3 = 1
2x1 x2 + x3 =
0
Elvis Barakovic
46
Edis Mekic
Matematika I
3x1 +
x2 + 6x3 = 16
x1 +
x2 + x3 = 2
2x1 + 10x2 x3 = 10
Rjesenje.
4.2.4
Rje
savanje sistema - Teorema Croneker - Capeli
Zadatak 116 Ispitati saglasnost sistema i u slucaju saglasnosti rijesiti sistem
x1 + x2 x3 = 3
3x1
+ x3 = 1
2x1 x2 + x3 =
0
Rjesenje.
Elvis Barakovic
47
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
4x1 + x2 x3 = 5
x1 + 3x2 + x3 = 2
7x1 + 3x2 + 4x3 = 10
2x1 3x2 5x3 = 6

3x1 + 5x2 + 8x3 = 10
x1 + 2x2 + 3x3 =
4
Rjesenje.
6x1 + x2 + 2x3 =
9
x1 4x2 x3 = 6
5x1 3x2 + x3 = 10
Elvis Barakovic
48
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
2x1 + 3x2 4x3 + 6x4 = 9
x1 + x2 + x3 + 6x4 =
4
.
x1 + 2x2
+ x4 =
2
2x1 + x2 + 3x3
= 10
Rjesenje.
4x1 + x2 + 4x3 + x4 = 1
3x1 2x2 + 3x3 + x4 = 6 .
2x1 + 3x2 + 2x3

= 1
Rjesenje.
Elvis Barakovic
49
Edis Mekic
Matematika I
2x1 x2 + 4x3 = 5
7x1 + 2x2 x3 = 8
5x2 4x3 = 1 .
4x1 2x2 + 8x3 = 10
9x1 + x2 + 3x3 = 13
Rjesenje.
4.2.5

cina sa parametrima
Zadatak 123 U zavisnosti od parametra R diskutovati rjesenja sistema

Elvis Barakovic
50
Edis Mekic
Matematika I
x1 + 4x2 = 2
9x1 + x2 = 3
Rjesenje.
Zadatak 124 U zavisnosti od realnog parametra diskutovati rjesenja sistema
x1 + x2 + x3 = 1
x1 + x2 + x3 =
.
2
x1 + x2 + x3 =
Rjesenje.
Elvis Barakovic
51
Edis Mekic
Poglavlje 5
Analiti
cka geometrija
5.1
Skalarni proizvod vektora i primjene
Zadatak 125 Odrediti intenzitet, pravac i jedinicni vektor vektora

~a = 2~i + 6~j + 3~k.
Rjesenje.
Zadatak 126 Odrediti skalarni proizvod vektora

a = 5 i j + 14 k i

b = 2 i 2 j + k pri cemu su i , j , k medusobno okomiti ortovi.
Rjesenje.
Zadatak 127 Odrediti skalarni proizvod vektora U =

m 2
n i vektora
52
Matematika I
V = 2
m + 7
n pri cemu je |
m| = 2, |
n | = 3 i (
m,
n) = .
3
Rjesenje.
Zadatak 128 Odrediti skalarni proizvod vektora U =

m 5
n i vektora
V = m 3 n pri cemu je | m| = 1, | n | = 2 i ( m, n ) =
.
6
Rjesenje.
Zadatak 129 Odrediti parametar m tako da intenziteti vektora ~a = (2m , m, m

1) gdje je 6= 0 i ~b = (m + 1, m 2, 0) budu jednaki, zatim naci sinus ugla
izmedu datih vektora.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
53
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 130 Odrediti realni parametar tako da vektori ~a = 2~i 3~j i
~b = ~i + 4~j budu medusobno okomiti.
Rjesenje.
Zadatak 131 Dati su vektori ~a = ~p + 17~q i ~b = 3~p ~q, gdje je |~p | = 2,

2
|~q | = 5, a ugao izmedu p~ i ~q je =
. Odrediti koeficijent tako da vektori
3
~a i ~b budu medusobno okomiti.
Rjesenje.
Zadatak 132 U trouglu ABC cije su stranice BC = 5, CA = 6 i

AB = 7, naci skalarni proizvod vektora BA i BC.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
54
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 133 Dati su vektori ~u = (6, 1, 1), ~v = (0, 3, 1) i w
~ = (2, 3, 5).
Odrediti parametar t tako da vektori ~u + t~v i w
~ budu medusosbno okomiti.
Rjesenje.
Zadatak 134 Izracunati komponente m i n tako da vektori

~a = (m, 5, 1)
~b = (3, 1, n)
budu kolinearni.
Rjesenje.
Zadatak 135 Naci brojnu vrijednost izraza |~a|2 + 3~a ~b 2~b ~c + 1

Rjesenje.
Elvis Barakovic
55
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 136 U jednoj tacki djeluju sile F~1 i F~2 pod uglom od 120, pri cemu
su intenziteti sila |F~1 | = 7 i |F~2 | = 4. Izracunati intenzitet rezultujuce sile F~ .
Rjesenje.
5.2
Vektorski proizvod vektora i primjene
Zadatak 137 Odrediti vektorski proizvod vektora ~a = ~i + ~j i ~a = 2~i + ~j, gdje

su ~i i ~j medusobno okomiti ortovi.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
56
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 138 Dati su vektori ~a = (8, 4, 1) i ~b = (2, 2, 1). Naci:
(a) Vektorski proizvod ~c = ~a ~b.
(b) Povrsinu paralelograma odredenog vektorima ~a i ~b.

(c) Visinu paralelograma koja odgovara stranici koju odreduje vektor ~a.
(d) Povrsinu trougla odredenog vektorima ~a i ~b.
Rjesenje.
Zadatak 139 Neka je |~a| = |~b| = 5 i ugao izmedu vektora ~a i ~b jednak .

4
Naci povrsinu paralelograma konstruisanog nad vektorima:
2~b ~a
3~a + 2~b.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
57
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 140 Izracunati povrsinu torugla ciji su vrhovi u tackama A(2, 3, 4),
B(1, 2, 1) i C(3, 2, 1).
Rjesenje.
5.3
Mjesoviti proizvod vektora i primjene
Zadatak 141 Izracunati zapreminu paralelopipeda kojeg obrazuju vektori

~a = ~i 3~j + ~k,
~b = 2~i + ~j 3~k
~c = ~i + 2~j + ~k.
Rjesenje.
Zadatak 142 Izracunati zapreminu tetraedra ciji su vrhovi tacke

A(0, 0, 0), B(3, 4, 1), C(2, 3, 5) i D(6, 0, 3).
Rjesenje.
Elvis Barakovic
58
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 143 Pokazati da su vektori

~a = ~i + 3~j + 2~k,
~b = 2~i 3~j 4~k,
~c = 3~i + 12~j + 6~k
komplanarni i napisati vektor ~c kao linearnu kombinaciju vektora ~a i ~b.

Rjesenje.
Zadatak 144 Odrediti parametar tako da zapremina tetraedra konstru2

isanog nad vektorima ~a, ~b i ~c iznosi , gdje je
3
~a = ~i + ~j 2~k,
~b = 2~i + ~j ~k,
1
~c = ~i ~k
3
Rjesenje.
Elvis Barakovic
59
Edis Mekic
Matematika I
5.4
Ravan
Zadatak 145 Kolike odsjecke odsijeca ravan 3x + 5y 4z 3 = 0 od koordinatnih osa?

Rjesenje.
Zadatak 146 Naci presjeke ravni x + 2y z 4 = 0 sa koordinatnim osama

i koordinatnim ravnima.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
60
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 147 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi:
a) kroz tacku K(2, 5, 3) i paralelna je sa koordinatom ravni XOZ,
b) kroz tacku L(3, 1, 2) i osu OZ,
c) kroz tacke M(4, 0, 2) i N(5, 1, 7), a paralelna je osi OX.
Rjesenje.
Zadatak 148 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi kroz tacku A(2, 1, 1) i
koja normalna je na vektor ~a = {1, 2, 3}.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
61
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 149 Sastaviti jendacinu ravni koja prolazi kroz tacku A(3, 4, 5) i
paralelna je sa vektorima ~a = {3, 1, 1} i ~b = {1, 2, 1}.
Rjesenje.
Zadatak 150 Sastavite jednacinu ravni koja je od koordinatnog pocetka udaljena za 6 jedinica i ciji su odsjecci na koordinatnim osama vezani relacijom
l : m : n = 1 : 3 : 2.
Rjesenje.
Zadatak 151 Izracunati visinu HS piramide ciji su vrhovi u tackama

S(0, 6, 4), A(3, 5, 3), B(2, 11, 5) i C(1, 1, 4).
Rjesenje.
Elvis Barakovic
62
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 152 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi kroz koordinatni pocetak
i normalna je na ravni 2x y + 5z + 3 = 0 i x + 3y z 7 = 0.
Rjesenje.
Zadatak 153 Kako glasi jednacina ravni koja prolazi tackama M(3, 5, 1)
i N(4, 1, 2), a normalna je na ravan x 8y + 3z 1 = 0?
Rjesenje.
Elvis Barakovic
63
Edis Mekic
Matematika I
5.5
Prava
Zadatak 154 Napisati jednacinu prave koja

a) prolazi kroz tacku M(1, 2, 1) i paralelna je Ox osi,
b) prolazi kroz tacku M(2, 1, 1) i paralelna je sa pravom
x2
y+2
z+3
=
=
.
0
1
3
Rjesenje.
Zadatak 155 Datu pravu 2x + 3y z = 5, x 3y + 2z = 2 napisati u

parametarskom obliku.
Elvis Barakovic
64
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
Zadatak 156 Napisati jednacinu prave koja sadrzi tacku M(1, 23), okomita
x1
y+1
z3
=
=
.
je na vektor ~a = 6~i 2~j 3~k i sijece pravu
3
2
5
Rjesenje.
x
y1
z1
Zadatak 157 Naci koordinate tacke prodora prave
=
=
i
3
6
2
ravni 2x y + 2z + 3 = 0.
Rjesenje.
Elvis Barakovic
65
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 158 Napisati jednacinu prave koja sadrzi tacku M(1, 1, 2) i okomita
je na ravan x + 2y 3z 6 = 0. Rjesenje.
Elvis Barakovic
66
Edis Mekic
Matematika I
.
Rijeseni zadaci
Rjesenja zadataka vjerovatno sadrze veliki broj stamparskih gresaka kao i gresaka pri
samom rjesavanju jer je skripta radena na brzinu. Molimo da sve uocene greske javite na
elvis.barakovic@untz.ba ili edis.mekic@untz.ba.
Elvis Barakovic
67
Edis Mekic
Dodatak A
Skup realnih brojeva
A.1
Matemati
cka indukcija
Primjer A.1.1 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi

1 + 3 + 5 + + (2n 1) = n2 .
Rjesenje.
1) Za n = 1 jednakost vrijedi jer je 1 = 12 = 1.
2) Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
1 + 3 + 5 + + (2k 1) = k 2 .
3) Dokazimo da tvrdnja vrijedi i za n = k + 1, tj. da vrijedi
1 + 3 + 5 + + (2k + 1) = (k + 1)2 .
Dokaz:
1 + 3 + 5 + + (2k + 1) = 1 + 3 + 5 + + (2k 1) + (2k + 1)
= k 2 + (2k + 1) = k 2 + 2k + 1 = (k + 1)2 .
Dakle, jednakost vrijedi i za n = k + 1.
4) Na osnovu principa matematicke indukcije zakljucujemo da jednakost vrijedi za svaki prirodan broj n.

2
n (n + 1)
3
3
3
3
1 +2 +3 ++n =
.
2
68
Matematika I
Rjesenje.
2
1 (1 + 1)
1) Za n = 1 jednakost vrijedi jer je 1 =
= 12 = 1.
2

2
k (k + 1)
3
3
3
3
1 +2 +3 ++k =
.
2
3

2

(k + 1) (k + 2)
3
3
3
3
1 + 2 + 3 + + (k + 1) =
2
Dokaz:
13 + 23 + 33 + + (k + 1)3 = 13 + 23 + 33 + + k 3 + (k + 1)3 =

2
k (k + 1)
k 2 (k + 1)2
=
+ (k + 1)3 =
+ (k + 1)3 =
2
4
=
=
=
k 2 (k + 1)2 + 4 (k + 1)3
(k + 1)2 (k 2 + 4 (k + 1))
=
=
4
4
(k + 1)2 (k 2 + 4k + 4)
(k + 1)2 (k + 2)2
=
=
4
4

2
(k + 1) (k + 2)
.
2

1
1
1
n
+
++
=
.
13 35
(2n 1) (2n + 1)
2n + 1
Rjesenje.
1) Za n = 1 jednakost vrijedi jer je
1
1
1
=
= .
13
21+1
3
1
1
1
k
+
++
=
.
13 35
(2k 1) (2k + 1)
2k + 1
Elvis Barakovic
69
Edis Mekic
Matematika I
1
1
1
k+1
+
++
=
.
13 35
(2k + 1) (2k + 3)
2k + 3
Dokaz:
1
1
1
+
++
=
13 35
(2k + 1) (2k + 3)
1
1
1
1
=
+
++
+
13 35
(2k 1) (2k + 1) (2k + 1) (2k + 3)
1
k (2k + 3) + 1
k
=
+
=
=
2k + 1 (2k + 1) (2k + 3)
(2k + 1) (2k + 3)
(2k + 1) (k + 1)
k+1
2k 2 + 3k + 1
=
=
=
=.
(2k + 1) (2k + 3)
(2k + 1) (2k + 3)
2k + 3
12
22
n2
n (n + 1)
+
++
=
.
13 35
(2n 1) (2n + 1)
2 (2n + 1)
Rjesenje.
12
1 (1 + 1)
1
=
= .
13
2 (2 1 + 1)
3
12
22
k2
k (k + 1)
+
++
=
.
13 35
(2k 1) (2k + 1)
2 (2k + 1)
12
22
(k + 1)2
(k + 1) (k + 2)
+
++
=
.
13 35
(2k + 1) (2k + 3)
2 (2k + 3)
Elvis Barakovic
70
Edis Mekic
Matematika I
Dokaz:
=
=
=
=
=
12
22
(k + 1)2
+
++
=
13 35
(2k + 1) (2k + 3)
12
22
k2
(k + 1)2
+
++
+
13 35
(2k 1) (2k + 1) (2k + 1) (2k + 3)
(k + 1)2
k (k + 1) (2k + 3) + 2 (k + 1)2
k (k + 1)
+
=
=
2 (2k + 1) (2k + 1) (2k + 3)
2 (2k + 1) (2k + 3)
(k + 1) (2k 2 + 3k + 2k + 2)
(k + 1) (k (2k + 3) + 2 (k + 1))
=
=
2 (2k + 1) (2k + 3)
2 (2k + 1) (2k + 3)
(k + 1) (k + 2) (2k + 1)
(k + 1) (2k 2 + 5k + 2)
=
=
2 (2k + 1) (2k + 3)
2 (2k + 1) (2k + 3)
(k + 1) (k + 2)
=.
2 (2k + 3)

3
5
2n + 1
1
+
++
.
2 = 1
2
4 36
n (n + 1)
(n + 1)2
Rjesenje.
3
1
3
=1
2 = .
4
4
(1 + 1)
3
5
2k + 1
1
+
++
= 1
.
2
4 36
k 2 (k + 1)
(k + 1)2
3
5
2k + 3
1
+
++
.
2
2 = 1
4 36
(k + 1) (k + 2)
(k + 2)2
Elvis Barakovic
71
Edis Mekic
Matematika I
Dokaz:
3
5
2k + 3
=
+ + +
4 36
(k + 1)2 (k + 2)2
3
5
2k + 1
2k + 3
=
+
=
+
++
2
4 36
k 2 (k + 1)
(k + 1)2 (k + 2)2
1
2k + 3
= 1
=
2 +
(k + 1)
(k + 1)2 (k + 2)2
=
(k + 2)2 (2k + 3)
k 2 + 4k + 4 2k 3
1
=1
=
(k + 1)2 (k + 2)2
(k + 1)2 (k + 2)2
k 2 + 2k + 1
(k + 1)2
=
1
=
(k + 1)2 (k + 2)2
(k + 1)2 (k + 2)2
1
1
=.
(k + 2)2

1 2
3
n
3(3n 1) 2n
+ +
++ n =
.
3 9 27
3
4 3n
Rjesenje.
1
3(3 1) 2 1
1
=
= .
3
43
3
1 2
3
k
3(3k 1) 2k
+ +
++ k =
.
3 9 27
3
4 3k
3
k+1
3(3k+1 1) 2(k + 1)
1 2
+ +
+ + k+1 =
.
3 9 27
3
4 3k+1
Elvis Barakovic
72
Edis Mekic
Matematika I
Dokaz:
1 2
3
k+1
1 2
3
k
k+1
+ +
+ + k+1 = + +
+ + k + k+1 =
3 9 27
3
3 9 27
3
3
k
k
3 3(3 1) 6k + 4(k + 1)
3(3 1) 2k k + 1
+ k+1 =
=
k
43
3
4 3k+1
k+1
k+1
3(3
3) 6k + 4(k + 1)
3(3
1) 6 6k + 4(k + 1)
=
=
k+1
43
4 3k+1
3(3k+1 1) 6(k + 1) + 4(k + 1)
3(3k+1 1) 2(k + 1)
=
=
.
4 3k+1
4 3k+1
sin2 nx
.
sin x + sin 3x + sin 5x + + sin (2n 1) x =
sin x
Rjesenje.
sin2 x
= sin x.
sin x
1) Za n = 1 jednakost vrijedi jer je sin x =
sin x + sin 3x + sin 5x + + sin (2k 1) x =
sin2 kx
.
sin x

sin x + sin 3x + sin 5x + + sin (2k + 1) x =
Elvis Barakovic
73
sin2 (k + 1) x
sin x
Edis Mekic
Matematika I
Dokaz:
=
=
=
=
=
=
=
=
sin x + sin 3x + sin 5x + + sin (2k + 1) x =

sin x + sin 3x + sin 5x + + sin (2k 1) x + sin (2k + 1) x =
sin2 kx + sin x sin (2k + 1) x
sin2 kx
+ sin (2k + 1) x =
=
sin x
sin x
sin2 kx + 12 [cos 2kx cos (2kx + 2x)]
=
sin x
2 sin2 kx+cos 2kxcos(2kx+2x)
2 sin2 kx + cos 2kx cos 2 (k + 1) x
2
=
=
sin x
2 sin x
2 sin2 kx + cos2 kx sin2 kx cos2 (k + 1) x + sin2 (k + 1) x
=
2 sin x
sin2 kx + cos2 kx cos2 (k + 1) x + sin2 (k + 1) x
=
2 sin x
1 cos2 (k + 1) x + sin2 (k + 1) x
sin2 (k + 1) x + sin2 (k + 1) x
=
=
2 sin x
2 sin x
2 sin2 (k + 1) x
sin2 (k + 1) x
=
.
2 sin x
sin x

(1 + a)n 1 + na, (a > 0).
Rjesenje.
1) Za n = 1 nejednakost vrijedi jer je (1 + a)1 1 + a.
(1 + a)k 1 + ka.
(1 + a)k+1 1 + (k + 1)a.
Dokaz:
(1 + a)k+1 = (1 + a)(1 + a)k (1 + a)(1 + ka)
= 1 + (k + 1)a + ka2 1 + (k + 1)a
Dakle, nejednakost vrijedi i za n = k + 1.
4) Na osnovu principa matematicke indukcije zakljucujemo da nejednakost
vrijedi za svaki prirodan broj.
Elvis Barakovic
74
Edis Mekic
Matematika I
1
1
1
1
+ + + + n.
n
1
2
3
Rjesenje:
1
1) Za n = 1 nejednakost vrijedi jer je 1. 2) Pretpostavimo da tvrdnja
1
vrijedi za n = k, tj. da vrijedi
1
1
1
1
+ + + + k.
1
2
3
k
1
1
1
1
+ + ++
k + 1.
k+1
1
2
3
Dokaz:
1
1
1
1
+ + ++
k+1
1
2
3
1
1
1
1
1
= + + ++ +
k+1
1
2
3
k

1
k k+1+1
k k+1
k+1
k+
=
>
=
k+1
k+1
k+1
k+1
=
k + 1.
vrijedi za svaki prirodan broj.
Primjer A.1.10 Dokazati da vrijedi
1
1
1
1
1
+
+
++
> ,
n+1 n+2 n+3
2n
2
Rjesenje.
1 1
7
+ =
>
3 4
12
2) Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da
1) Za n = 2 nejednakost vrijedi jer je
n 2.
1
.
2
vrijedi
1
1
1
1
1
+
+
++
> .
k+1 k+2 k+3
2k
2
Elvis Barakovic
75
Edis Mekic
Matematika I
1
1
1
1
1
+
+
++
> .
k+2 k+3 k+4
2k + 2
2
Dokaz:
1
1
1
1
+
+
++
=
k+2 k+3 k+4
2k + 2
1
1
1
1
1
1
1
=
+
+
++
+
+
k+1 k+2 k+3

2k 2k + 1 2k + 2 k + 1
1
1
1
1
1
1
1
1
>
+
+
= +
> .
2 k + 1 2k + 1 2k + 2
2 2k + 1 2k + 2
2
vrijedi za svaki prirodan broj n 2.
Primjer A.1.11 Dokazati da za svaki prirodan broj n 5, vrijedi nejednakost
2n > n2 .
Rjesenje.
1) Za n = 5 nejednakost vrijedi jer je 25 > 52 tj. 32 > 25.
2) Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k, tj. da vrijedi 2k > k 2 . 3)
Dokazimo da tvrdnja vrijedi i za n = k + 1, tj. da vrijedi
2k+1 (k + 1)2 .
Dokaz:
2k+1 = 2 2k > 2 k 2 = k 2 + k 2 k 2 + 2k + 1 = (k + 1)2
jer je k 2 > 2k + 1.
vrijedi za svaki prirodan broj n 5.
Napomena: Nejednakost k 2 2k + 1 takoder mozemo dokazati koristeci
matematicku indukciju.
17 | 5n+3 + 113n+1 .
Elvis Barakovic
76
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.
1) Za n = 1 tvrdnja vrijedi jer je
51+3 + 1131+1 = 54 + 114 = 625 + 14641 = 15266 = 17 898.
17 | 5k+3 + 113k+1
odnosno da vrijedi 5k+3 + 113k+1 = 17a pri cemu je a Z.
17 | 5(k+1)+3 + 113(k+1)+1
Dokaz:
5(k+1)+3 + 113(k+1)+1 =
=
=
=
=
5k+4 + 113k+4 = 5k+3 5 + 113k+1 113 =

5k+3 5 + 113k+1 1331 =
5k+3 5 + 113k+1 (1326 + 5) =
5k+3 5 + 113k+1 5 + 113k+1 1326 =

5 5k+3 + 113k+1 + 113k+1 1326 =
= 5 17a + 113k+1 17 78 =

= 17 5 a + 113k+1 78 = 17b,
pri cemu je b = 5 a + 113k+1 78.

Dakle, tvrdnja vrijedi i za n = k + 1.
4) Na osnovu principa matematicke indukcije zakljucujemo da tvrdnja vrijedi
za svaki prirodan broj n.
19 | 7 52n + 12 6n .
Rjesenje.
7 521 + 12 61 = 7 25 + 12 6 = 175 + 72 = 247 = 19 13.
19 | 7 52k + 12 6k
Elvis Barakovic
77
Edis Mekic
Matematika I
odnosno da vrijedi 7 52k + 12 6k = 19a pri cemu je a Z.
Dokaz:
19 | 7 52(k+1) + 12 6(k+1)
7 52(k+1) + 12 6(k+1) =
=
=
=
7 52k+2 + 12 6k+1 = 7 52k 25 + 12 6k 6 =

7 52k (19 + 6) + 12 6k 6 =
7 52k 19 + 7 52k 6 + 12 6k 6 =

7 52k 19 + 6 7 52k + 12 6k =

= 7 52k 19 + 6 19a = 19 7 52k + 6a = 19b,
pri cemu je b = 7 52k + 6a.

9 | 4n + 15 n 1.
Rjesenje.
41 + 15 1 1 = 18 = 9 2.
9 | 4k + 15 k 1
odnosno da vrijedi 4k + 15 k 1 = 9a pri cemu je a Z.

Dokaz:
9 | 4k+1 + 15 (k + 1) 1
4k+1 + 15 (k + 1) 1 =
=
=
=
4 4k + 15k + 14 =
4 (4k + 15k 1) 45k + 18 =
4 9a 45k + 18 = 4 9a 9(5k 2) =
9(4a (5k 2)) = 9(4a 5k + 2) = 9b,
pri cemu je b = 4a 5k + 2.
Elvis Barakovic
78
Edis Mekic
Matematika I
A.2
Binomna formula
Za n N {0} definisemo faktorijel broja n sa

n! = n (n 1) (n 2) ... 3 2 1
(A.1)
pri cemu je 0! = 1 i 1! = 1. Proizvod prvih n parnih brojeva oznacavamo sa

(2n)!!a proizvod prvih n neparnih brojeva oznacavamo sa (2n 1)!! pri cemu
je 0!! = 1 i 1!!
=1.
n
Izraz oblika
, (n N, k N {0}, k n) naziva se binomni koeficijent
k
i vrijedi

n
n!
n (n 1) (n 2) ... (n k + 1)
=
=
(A.2)
k
k! (n k)!
k!

n
n
pri cemu je
=
= 1.
0
n
Za binomne koeficijente vrijedi zakon simetrije tj.

n
n
=
.
k
nk
Za svaki prirodan broj n vrijedi formula za razvoj binoma

n n
n n1
n n2 2
n
n n
n
n1
a +
a b+
a b ++
ab
+
b
(a + b) =
1
2
n1
n
0
koja se naziva Njutnova binomna formula koju krace mozemo zapisati
n
X
n nk k
n
a b , (0 6 k 6 n) .
(A.3)
(a + b) =
k
k=0
Opci clan razvoja binoma (a + b)n dat je sa

n nk k
Tk+1 =
a b , (0 6 k 6 n) .
k
Primjer A.2.1 Dokazati
(A.4)
(n + 1)!
= n(n + 1).
(n 1)!
Rjesenje. Na osnovu formule (A.1) vrijedi n! = (n 1)! n, pa :

(n + 1)!
(n 1)! n (n + 1)
=
= n(n + 1).
(n 1)!
(n 1)!
Elvis Barakovic
79
Edis Mekic
Matematika I
Primjer A.2.2 Dokazati jednakost (2n)!! = n!2n , (n = 0, 1, 2, ...).
Rjesenje. Jednakost dokazujemo koristeci matematicku indukciju:
1) Za n = 0 jednakost je ocigledna jer je 0!! = 0! = 1.
2) Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k tj. (2k)!! = k!2k .
3) Dokazimo da tada tvrdnja vrijedi i za n = k + 1, tj. da vrijedi
(2(k + 1))!! = (k + 1)!2(k+1) .
Dokaz:
(2(k + 1))!! = (2k + 2)!! = (2k)!!(2k + 2) = k!2k (2k + 2)
= k!2k 2(k + 1) = (k + 1)!2(k+1)
4) Tvrdnja vrijedi za svako n = 0, 1, 2, . . . .
Primjer A.2.3 Izracunati zbir svih binomnih koeficijenata u razvoju binoma
(a + b)n .
Rjesenje. Ako u formulu (A.3) uvrstimo a = b = 1, dobijamo

n
n
n
+
++
= (1 + 1)n = 2n
0
1
n

n
n
n+1
Primjer A.2.4 Dokazati identitet
+
=
.
k
k+1
k+1
Rjesenje Na osnovu definicije binomnog koeficijenta, imamo:

n
n
n (n 1) . . . (n k + 1) n (n 1) . . . (n k)
+
+
=
k
k+1
1 2 ... k
1 2 . . . (k + 1)

n (n 1) . . . (n k + 1)
nk
=
+1
k!
k+1
n (n 1) . . . (n k + 1) n + 1
=
k!
k+ 1
(n + 1) n . . . (n k + 1)
n+1
=
=
.
(k + 1)!
k+1

n
n
n
Primjer A.2.5 Rijesiti jednacinu
+
8
= 0 u skupu prirodnih
3
2
1
brojeva.
Elvis Barakovic
80
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Kako je

n(n 1)(n 2)
n
n(n 1)(n 2)
=
=
123
6
3

n
n(n 1)
n(n 1)
=
=
2
12
2

n
= n
1
jednacina dobija oblik
n(n 1)(n 2) n(n 1)
+
8n = 0
6
2
koja je ekvivalentna jednacini
n(n 1)(n 2) + 3n(n 1) 48n = 0
odnosno
n(n2 49) = 0
cija su rjesenja n1 = 0, n2 = 7 i n3 = 7. Buduci da za rjesenje trazimo

prirodan broj, jedino rjesenje jednacine je n = 7.
Primjer A.2.6 Primjenon binomnog obrasca razviti (1 + 2x)3 .
Rjesenje. Na osnovu binomne formule (A.3), imamo:
3
3
X
X
3
3 3k
k
(1 + 2x) =
1 (2x) =
(2x)k
k
k
k=0
k=0

3
3
3
3
0
1
2
=
(2x) +
(2x) +
(2x) +
(2x)3
0
1
2
3
2
3
= 1 + 6x + 12x + 8x .
15
Primjer A.2.7 Naci trinaesti clan u razvoju binoma
2+ 33 .
3
Rjesenje. Buduci da trazimo trinaesti clan u razvoju binoma, tada je k = 12,

pa iz formule (A.3) dobijamo:

12
15 1512
3
T13 =
2
3
=
12

1 12
15 3
15
=
2 33
=
2 2 34 = 73710 2.
12
12
Elvis Barakovic
81
Edis Mekic
Matematika I
8
Primjer A.2.8 Odrediti peti clan u razvoju binoma 2x x 3 x .
Rjesenje. Na osnovu formule (A.4), vrijedi

4
84
8
T5 =
3x =
2x x
4

1 4 8
3 4
4
8
=
2x 2 x 3 =
24 x6 (1)4 x 3 =
4
4

22
8 4 6+ 4
=
2 x 3 = 1120x 3 .
4

16
2
Primjer A.2.9 Naci srednji clan u razvoju binoma
.
x
x

16
2
Rjesenje. Razvoj binoma
x
ima 17 clanova pa je srednji clan
x
deveti clan. Na osnovu formule (A.4), vrijedi
8
168

8
1 8
16
2
16
2
T9 =
x =
x 2
8
8
x
x

16 8 8
16 8 4
=
2 x (1)8 x4 =
2 x = 3294720x4.
8
8
Primjer A.2.10 Odrediti koeficijent uz x8 u razvoju binoma (x + 3)12 .
Rjesenje. Opci clan razvoja binoma (x + 3)12 je

12 12k k
Tk+1 =
x
3
k
pa je jasno da mora biti 12 k = 8 jer trazimo koeficijent uz x8 , odakle je

k = 4. Trazeni koeficijent je

12
12 11 10 9
34 =
81 = 40095.
4
1234

15
2
Primjer A.2.11 U razvoju binoma
+ 3x
x
Rjesenje Opci clan razvoja binoma je

15k
n nk k
15
2
Tk+1 =
a b =
(3x)k =
k
k
x

15
15 15k 15+k k k
1 15k
k k
=
2x
3 x =
2
x
3 x =
k
k

15 15k k 15+2k
=
2
3 x
k
Elvis Barakovic
82
Edis Mekic
Matematika I
Buduci da trazimo koeficijent uz x7 , onda je 15 + 2k = 7 odakle je k = 11,
pa je trazeni koeficijent uz x7

15 15k k
15 1511 11
15 4 11
2
3 =
2
3 =
2 3 .
k
11
4
7
Primjer A.2.12 Naci clan koji sadrzi x u razvoju binoma

3
x2
12
x
.
Rjesenje. Opci clan razvoja binoma je

12k
k
n nk k
12
3
Tk+1 =
a b =
x2
x =
k
k

1 k 12 242k
k
2 12k
12
x 2 =
x 3 (1)k x 2 =
=
x3
k
k

242k
k
48k
12
12
=
(1)k x 3 + 2 =
(1)k x 6 .
k
k
48 k
Sada je jasno da je
= 7 odakle je k = 6. Dakle, sedmi clan razvoja
6

12
3
x2 x
sadrzi x7 .
binoma
Primjer A.2.13 U razvoju binoma
1
x+
3
x
16

k
n nk k
16 16k
1
Tk+1 =
a b =
x

=
3
k
k
x

1 k 16 16k
16
1 16k
k
=
x2
x 3 =
x 2 x 3 =
k
k

16 485k
16 16k k
x 6 .
=
x 2 3 =
k
k
48 5k
pa je
= 3 odakle je k = 6. Dakle, sedmi clan razvoja binoma
6

16
1
x+
sadrzi x3 .
3
x
Primjer A.2.14 Odrediti onaj clan razvoja binoma
sadrzi x.
Elvis Barakovic
83

3
x2 x1
15
koji ne
Edis Mekic
Matematika I

15k
k
n nk k
15
3
Tk+1 =
a b =
x2
x1 =
k
k

15k
2
15 302k
15
k
k
(1) x =
x 3 (1)k xk =
=
x3
k
k

302k
305k
15
15
k
k
=
(1) x 3
=
(1)k x 3 .
k
k
30 5k
Buduci da trazimo clan koji ne sadrzi x, onda je
= 0 pa je k = 6.
3
15

3
Dakle, sedmi clan razvoja binoma
x2 x1
ne sadrzi x.
Primjer A.2.15 Odrediti onaj clan razvoja binoma
sadrzi x.
3
x
x
8
koji ne

Tk+1

k
n nk k
8 8k
3
=
a b =
x

=
k
k
x

k 8 8k
1 8k
k
8
12
2
=
x
3x
=
x 2 (3)k x 2 =
k
k

82k
8k
k
8
8
8
k
k
(3) x 2 =
(3)k x4k .
=
(3) x 2 2 =
k
k
k
Buduci da trazimo clan koji ne

sadrzi x, onda
8 je 4 k = 0 pa je k = 4.
3
Dakle, peti clan razvoja binoma
x
ne sadrzi x.
x

n
1
Primjer A.2.16 Naci trinaesti clan u razvoju binoma 9x
ako je
3x
binomni koeficijent treceg clana jednak 105.

n
Rjesenje. Binomni koeficijent treceg clana je
pa iz uslova zadatka
2

n
imamo
= 105 sto je ekvivalentno jednacini n2 n 210 = 0. Rjesenja
2
posljednje kvadratne jednacine su n1 = 15, n2 = 14 pa uzimamo samo
rjesenje n1 a rjesenje n 2 odbacujemo jer je negativnan cio broj. Buduci da
Elvis Barakovic
84
Edis Mekic
Matematika I
trazimo trinaesti clan razvoja binoma, u formulu za opci clan razvoja binoma
uvrstavamo k = 12, i tako dobijamo

12
15
1
1512
=
T13 =
(9x)

12
3x

12 15
15
3
12 12
=
(9x) 3 x
=
93 x3 (1)12 36 x6 =
12
12

15 6 3 6 6
15 3
=
3 x 3 x =
x = 455x3 .
3
3
Primjer A.2.17 Naci redni broj onog clana razvoja binoma
r
3
a
+
b
3
a
!21
koji sadrzi a i b na isti eksponent.

Tk+1
s
!k

r 21k
n nk k
21
a
b
3
=
=
a b =
3
k
k
a
b

1 1 k 21 21k
21k
1
1 21k
k
k
21
=
a3b 6
b 2 a 6 =
a 3 b 6 b 2 a 6 =
k
k

21 21k k k 21k
21 423k 4k21
=
a 3 6 b2 6 =
a 6 b 6 .
k
k
Buduci da zahtijevamo da a i b budu na isti eksponent, tada mora biti

42 3k
4k 21
=
6
6
odakle dobijamo da je k = 9. Dakle, deseti clan razvoja binoma sadrzi a i b
na isti eksponent.
Primjer A.2.18 Naci vrijednost x u izrazu
1
6
x log x+1 + 12 x
ciji je cetvrti clan razvoja binoma jednak 200.
Elvis Barakovic
85
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Prvo, odredimo definiciono podrucje izraza. Jasno je da mora biti
x > 0 i log x + 1 6= 0, tj. x 6= 101 pa je

D = 0, 101 101 , + .
Cetvrti
clan razvoja binoma je
T4

1 3
3

log 1x+1 63
1
1
6
6
log x+1
3
=
x
12 x =
x2
x 12 =
3
3

1
6 2(log3x+1)
6 2(log3x+1) + 14
=
x
x
x4 =
3
3
pa po uslovu zadatka imamo

3
1
6 2(log3x+1) + 14
= 200 x 2(log x+1) + 4 = 10.
x
3
Logaritmiranjem posljednjeg izraza, dobijamo
3
log x 2(log x+1) + 4 = log 10

tj.

1
3
+
log x
= log 10
log x = 1
2 (log x + 1) 4
6 + log x + 1
7 + log x
log x = 1
log x = 1
4 (log x + 1)
4 (log x + 1)
(7 + log x) log x = 4 (log x + 1) 7 log x + log2 x = 4 log x + 4
log2 x + 3 log x 4 = 0.
3
+ 14
2(log x+1)
Uvodeci smjenu log x = t, dobijamo kvadratnu jednacinu t2 + 3t 4 = 0 cija

su rjesenja t1 = 4 i t2 = 1. Za t = 4 dobijamo rjesenje x = 0, 001 D, a
za t = 1 dobijamo rjesenje x = 10 D.
Primjer A.2.19 Izracunati clan razvoja binoma

n
x
5
4 x+
2
5
koji sadrzi x2 x4 ako je zbir prva tri binomna koeficijenta jednak 56.
Elvis Barakovic
86
Edis Mekic
Matematika I

n
n
n
Rjesenje. Iz uslova zadatka imamo
+
+
= 56 sto je ekviva0
1
2
lentno jednacini n2 + n 110 = 0. Rjesenja posljednje kvadratne jednacine
su n1 = 10 i n2 = 11 od kojih u obzir dolazi samo prvo rjesenje jer je drugo
negativno. Opci clan razvoja binoma je

k
3
10k
n nk k
10
x
5
Tk+1 =
a b =
4 x
=
k
k
2

10 10k 1 10k 1 1 k
=
4
x5
2 x3 =
k

10 10k k 10k + k
10 10k 10k k k
4
2 x 5 3 =
=
4
x 5 2 x3 =
k
k

10 10k k 30+2k
=
4
2 x 15 .
k
4
4
14
30 + 2k
5
=
Kako je x2 x4 = x2 x 5 = x2+ 5 = x 5 , onda je jasno da mora biti
15
14
odakle je k = 6. Dakle, sedmi clan razvoja binoma ima trazenu osobinu.
5
Primjer A.2.20 Naci za koju vrijednost x u razvoju binoma

n
1
x
2 +
2x1
zbir treceg i petog clana iznosi 135, ako je zbir binomnih koeficijenata tri
posljednja clana jednak 22.
Rjesenje. Binomni koeficijenti tri posljednja clana jednaki su binomnim koeficijentima prva tri clana. Po uslovu zadatka imamo

n
n
n
+
+
= 22
0
1
2
sto je ekvivalentno kvadratnoj jednacini n2 + n 42 = 0 cija su rjesenja
n1 = 6 i n2 = 7 od kojih u obzir dolazi samo prvo rjesenje jer je drugo
negativno. Treci clan (k = 2) razvoja binoma je

2
6 x 62
1
T3 =
2

=
x1
2
2

x1 2 6
x 4
6
2
=
2
2 2
=
22x 21x =
2
2

6 1+x
=
2
2
Elvis Barakovic
87
Edis Mekic
Matematika I
a peti clan (k = 4) razvoja binoma je

4

6 x 64
1
=
T5 =
2

x1
4
2

x1 4 6
x 2
6
2
=
2
2 2
=
2x 222x =
4
4

6 2x
=
2 .
4
Sada je, po uslovu zadatka,

6 1+x
6 2x
2
+
2
2
4
15 21+x + 15 22x
21+x + 22x
4
2 2x + x
2
x 2
x
2 (2 ) 9 2 4
= 135
= 135
= 9
= 9
= 0.
Uvedimo smjenu t = 2x , dobijamo kvadratnu jednacinu

2t2 9t 4 = 0
1
1
cija su rjesenja t1 =
i t2 = 4. Za t =
dobijamo x = 1, a za t = 4
2
2
dobijamo x = 2.
Primjer A.2.21 Odrediti za koju vrijednost x cetvrti clan razvoja binoma

n
1
x1
2
+
3
2x
je dvadeset pet puta veci od eksponenta binoma ako je binomni koeficijent
cetvrtog clana pet puta veci od binomnog koeficijenta drugog clana.

n
n
Rjesenje. Prema uslovu zadatka imamo
= 5
sto je ekvivalentno
3
1
jednacini n2 3n28 = 0. Rjesenja posljednje kvadratne jednacine su n1 = 7
i n2 = 4 pa u obzir dolazi samo prvo rjesenje a drugo odbacujemo jer je
negativno. Cetvrti
clan (k = 3) razvoja ovog binoma je

3

x1 4
7 x1 73
1
7
x 3
2
T4 =
2
=
2
2 3 =
3
3
3
2x
2x2
x
x2
= 35 2
2 = 35 2
Prema uslovu zadatka imamo 35 2x2 = 140, tj. 2x2 = 4 odakle je x = 4.
Elvis Barakovic
88
Edis Mekic
Matematika I
Primjer A.2.22 Odnos koefcijenata petog i treceg clana u razvoju binoma
s
!n
1
x x1 5 2
x x
je 14:3. Odrediti sedmi clan razvoja.
s
!k

nk
n nk k
1
n
5 2
Tk+1 =
a b =
x x1
=
k
k
x x

r
k
r k

n
1 nk
1
n
1 nk
1
=
xx 2
5
=
x2
5 5
=
1
k
k
x2 x 2
x2

p
k n 1 nk 5 51 k
5
1 nk
n
52
2
=
x
=
x
=
x2
x 2
k
k

k n nk
1 nk
k
n
12
2
=
x
x
=
x 2 (1)k x 2 =
k
k

nk
k
n2k
n
n
=
(1)k x 2 2 =
(1)k x 2 .
k
k

n
n
n
k
2
Koeficijent treceg clana (k = 2) je
(1) =
(1) =
. Koefik
2
2

n
n
n
k
4
cijent petog clana (k = 4) je
(1) =
(1) =
. Po uslovu zak
4
4

n
n
datka imamo
:
= 14 : 3 sto je ekvivalentno jednacini n2 5n50 =
4
2
0. Rjesenja posljednje kvadratne jednacine su n1 = 5 i n2 = 10. U obzir
dolazi samo pozitivno rjesenje pa binom sada izgleda
s
!10
1
x x1 5 2
.
x x
Na osnovu pokazanog, opci clan razvoja ovog binoma je

n2k
n
Tk+1 =
(1)k x 2
k
pa ako u ovu formulu uvrstimo
da je
n = 10 i k = 6,dobi
cemo da je sedmi
10
10 1
6 1012
clan razvoja ovog binoma T7 =
(1) x 2 =
x .
6
6
Elvis Barakovic
89
Edis Mekic
Matematika I
Primjer A.2.23 Koliko racionalnih clanova sadrzi razvoj binoma
4
( 2 + 3)100 ?
Rjesenje. Opsti clan razvoja binoma je

n nk k
100 100k
4
Tk+1 =
a b =
( 1)
( 3)k
k
k

100 50 k k
100 100k k
2 2 234.
=
2 2 34 =
k
k
Da bi clanovi razvoja ovog binoma bili racionalni brojevi, potrebno je i dovoljno da k bude djeljivo sa 4. Buduci da je 0 6 k 6 100, zakljucujemo da
su to brojevi 0, 4, 8, 12, ..., 100 a njih ukupno ima 26.
A.3
Racionalne nejedna
cine
Primjer A.3.1 Rijesiti nejednacinu

1
< 1.
x1
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija:
1
1
2x
<1
1 <0
< 0.
x1
x1
x1
Iz tabele1
x
2x
+ +0
x1
0+ +
2x
x1
+0
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 1) (2, +).

2x + 1
1
> .
1 3x
2
1
Znak oznacava za koju vrijednost promjenljive x nejednacina nije definisana!
Elvis Barakovic
90
Edis Mekic
Matematika I
2x + 1
1
2x + 1 1
2(2x + 1) 1 + 3x
>
>0
>0
1 3x
2
1 3x 2
2(1 3x)
4x + 2 1 + 3x
7x + 1
>0
> 0.
2(1 3x)
2(1 3x)
Iz tabele
17
1
3
0 + +
7x + 1
2(1 3x)
7x+1
2(13x)
+0
0 +

1 1
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = ,
.
7 3
1
1
6
.
x
x1
1
1
1
1
x1x
1
6
60
60
6 0.
x
x1
x x1
x(x 1)
x(x 1)
Iz tabele
x
0+ +
x1
0+
1
x(x1)
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 0) (1, +).

x2 6x 1
6 2.
2x + 1
Elvis Barakovic
91
Edis Mekic
Matematika I
x2 6x 1
x2 6x 1
x2 2x 3
6 2
+260
6 0.
2x + 1
2x + 1
2x + 1
Iz tabele
x
x2 2x 3
2x 1
+ 0 0+
x2 2x3
1
2
0+ +
0 +0+
2x1
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 1]

1
,3 .
2

x2 + 4x + 6
6 1.
x2 + x 6
Iz tabele
x2 + 4x + 6
x2 + 4x + 6
6
1
160
x2 + x 6
x2 + x 6
x2 + 4x + 6 x2 x + 6
60
x2 + x 6
3x + 12
6 0.
2
x +x6
x
3x + 12
x2 + x 6
3x+12
x2 +x6
0 +
+
+ +
+ 0 0+
0 + +
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine R = (, 4] (3, 2) .
A.4
Jedna

|2x 1| 2|1 x| = 1.
Elvis Barakovic
92
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Znak funkcija koje su pod znakom apsolutne vrijednosti predstavimo tabelarno
x 12 1 +
2x 1
0+ +
1x
+ +0

1
1. Za x ,
imamo niz ekvivalencija
2
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2(1 x) = 1 1 = 1
pa jednacina
naovom skupu nema rjesenja.
1
2. Za x
, 1 imamo niz ekvivalencija
2
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2(1 x) = 1 4x 3 = 1
4x = 4 x = 1.

1
, 1 , onda je rjesenje jednacine x = 1.
Buduci da 1
2
3. Za x (1, +) imamo niz ekvivalencija
|2x 1| 2|1 x| = 1 (2x 1) 2((1 x)) = 1
2x 1 + 2 2x = 1 1 = 1
pa je rjesenje jednacine skup (1, +).
Dakle, rjesenje jednacine je skup x [1, +).
2|2x + 1| x = |x + 3|.
x 3 12 +
2x + 1
0 +
x+3
0 +
1. Za x (, 3] imamo niz ekvivalencija

2|2x + 1| x = |x + 3| 2((2x + 1)) x = (x + 3)
1
4x = 1 x =
4
Elvis Barakovic
93
Edis Mekic
Matematika I
1
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenja jer
/ (, 3].
4

1
2. Za x 3,
2
2|2x + 1| x = |x + 3| 2((2x + 1)) x = x + 3
1
4x = 1 x =
4

1
1
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenja jer
/ 3, .
4
2

1
3. Za x , + imamo niz ekvivalencija
2
2|2x + 1| x = |x + 3| 2(2x + 1) x = x + 3
1
2x = 1 x =
2

1
1
1
pa je rjesenje jednacine x = jer , + .
2
2
2
1
Dakle, rjesenje jednacine je x = .
2
|x 3| + |1 4x| = 2|x + 2|.
x
1
4
x3
0+
1 4x
+0
x+2
0 + + +

|x 3| + |1 4x| = 2|x + 2| (x 3) + (1 4x) = 2((x + 2))
8
3x = 8 x = .
3
Elvis Barakovic
94
Edis Mekic
Matematika I
8
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenje jer
/ (, 2] .
3

1
2. Za x 2,
4
|x 3| + |1 4x| = 2|x + 2| (x 3) + (1 4x) = 2(x + 2)
7x = 0 x = 0.

1
pa jednacina na ovom skupu ima rjesenje x = 0 jer 0 2,
.
4

1
3. Za x
, 3 imamo niz ekvivalencija
4
|x 3| + |1 4x| = 2|x + 2| (x 3) (1 4x) = 2(x + 2)
3x + 2 = 2x + 4 x = 2.

1
,3 .
pa jednacina na ovom skupu ima rjesenje x = 2 jer 2
4
|x 3| + |1 4x| = 2|x + 2| (x 3) (1 4x) = 2(x + 2)
8
3x = 8 x = .
3
pa jednacina na ovom skupu nema rjesenje jer
/ (3, +) .
3

|x 1| + |x2 + 3x 4| = 5.
x
x1
x2 + 3x 4
0+
+ 0 0

|x 1| + |x2 + 3x 4| = 5 (x 1) + (x2 + 3x 4) = 5
x2 + 2x 8 = 0 x1 = 4 x2 = 2.
Elvis Barakovic
95
Edis Mekic
Matematika I
pa jednacina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 4 jer x2 = 2
/
(, 4] .
2. Za x (4, 1] imamo niz ekvivalencija
|x 1| + |x2 + 3x 4| = 5 (x 1) (x2 + 3x 4) = 5
x2 4x = 0 x1 = 4 x2 = 0.
pa jednacina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 0 jer x1 = 4
/ (4, 1] .
|x 1| + |x2 + 3x 4| = 5 (x 1) + (x2 + 3x 4) = 5
x2 + 4x 10 = 0
x1 = 2 14 x2 = 2 + 14.
pa jedna
cina na ovom skupu ima jedno rjesenje x = 2 + 14 jer x1 =
2 14
/ (1, +) .
Dakle, rjesenja jednacine su x = 4, x = 0 i x = 2 + 14.
A.5
Nejedna

|x + 1| + |3x 1| > 2.
Rjesenje. Znak funkcije koje su pod znakom apsolutne vrijednosti predstavimo tabelarno
x 1 13 +
x+1
0 + +
3x 1
0+

|x + 1| + |3x 1| > 2 (x + 1) (3x 1) > 2

1
1
x < x ,
.
2
2
Rjesenje nejednacine u ovoj slucaju

1
R1 = (, 1] ,
= (, 1] .
2
Elvis Barakovic
96
Edis Mekic
Matematika I

1
2. Za x 1,
3
|x + 1| + |3x 1| > 2 (x + 1) (3x 1) > 2 2x > 0
x < 0 x (, 0) .

1
R2 = 1,
(, 0) = (1, 0) .
3

1
3. Za x
, + imamo niz ekvivalencija
3
|x + 1| + |3x 1| > 2 (x + 1) + (3x 1) > 2 4x > 2

1
1
x> x
, + .
2
2

1
1
1
R3 =
, +
, + =
, + .
3
2
2
Konacno rjesenje nejednacine je skup
R = R1 R2 R3 = (, 0)

1
, + .
2

|x2 + 2x 3| < 3x + 3.
x
x2 + 2x 3
+ 0 0+

|x2 + 2x 3| < 3x + 3 (x2 + 2x 3) < 3x + 3
x2 + x 6 < 0.
Elvis Barakovic
97
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje kvadratne nejednacine x2 + x 6 < 0 je x (3, 2), pa je rjesenje
nejednacine u ovoj slucaju
R1 = (, 3] (3, 2) = .
|x2 + 2x 3| < 3x + 3 (x2 + 2x 3) < 3x + 3
x2 5x < 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine x2 5x < 0 < 0 je x (, 5)(0+),
pa je rjesenje nejednacine u ovoj slucaju
R2 = ((, 5) (0+, )) (3, 1) = (0, 1].
|x2 + 2x 3| < 3x + 3 (x2 + 2x 3) < 3x + 3
x2 + x 6 < 0.
Rjesenje kvadratne nejednacine x2 + x 6 < 0 je x (3, 2), pa je rjesenje
nejednacine u ovoj slucaju
R3 = (1, +) (3, 2) = (1, 2).
R = R1 R2 R3 = (0, 2).
|x2 4x| + 3 > x2 + |x 5|.
x
0 4 5 +
x2 4x
+00+ +
x5
0+

|x2 4x| + 3 > x2 + |x 5| (x2 4x) + 3 > x2 (x 5)
2
3x > 2 x 6

3
2
x , .
3
Elvis Barakovic
98
Edis Mekic
Matematika I

2
2
R1 = (, 0] ,
= , .
3
3
|x2 4x| + 3 > x2 + |x 5| (x2 4x) + 3 > x2 (x 5)
2x2 + 5x 2 > 0.

1
2
Rjesenje kvadratne nejednacine 2x + 5x 2 > 0 je skup x
, 2 pa je
2
rjesenje nejednacine u ovoj slucaju

1
1
R2 = (0, 4] , 2 = , 2 .
2
2
|x2 4x| + 3 > x2 + |x 5| (x2 4x) + 3 > x2 (x 5)
2
3x > 2 x 6

3
2
x , .
3

2
R3 = (4, 5] , = .
3
|x2 4x| + 3 > x2 + |x 5| (x2 4x) + 3 > x2 + (x 5)
8
5x > 8 x 6
5

8
x ,
.
5

8
R3 = (5, +) ,
= .
5

2
1
R = R1 R2 R3 R4 = , , 2 .
3
2
Elvis Barakovic
99
Edis Mekic
Matematika I

2x 1

x + 1 6 2.
Rjesenje. Vrijedi niz ekvivalencija2

2x 1
2x 1

x + 1 6 2 2 6 x + 1 6 2
2x 1
2x 1
> 2
6 2.
x+1
x+1
Rijesimo racionalnu nejednacinu
2x 1
> 2. Uocimo niz ekvivalencija
x+1
2x 1
4x + 3
2x 1
> 2
+2>0
> 0.
x+1
x+1
x+1
Iz tabele
34
4x + 3
x+1
0 +
4x+3
x+1
0 +
+
+ 0 +
zakljucujemo da je rjesenje nejednacine

3
R1 = (, 1) , + .
4
Rijesimo racionalnu nejednacinu
2x 1
6 2. Uocimo niz ekvivalencija
x+1
2x 1
2x 1
1
62
2 60
60
x+1
x+1
x+1
x + 1 > 0 x > 1 x (1, +).
Dakle, rjesenje nejednacine
pocetne nejednacine je skup
2x 1
6 2 je skup R2 = (1, +) . Rjesenje
x+1

3
R = R1 R2 = , + .
4
2
Vrijedi |x| < a a < x < a.
Elvis Barakovic
100
Edis Mekic
Matematika I
A.6
Polinomi nad skupom realnih brojeva
Primjer A.6.1 Koristeci Hornerovu semu podijeliti polinom P (x) = 4x4 +

x3 2x2 x 2 sa x 1. Da li je polinom P (x) djeljiv sa x 1?
Rjesenje. Iz seme
4
4
1
5
-2
3
-1
2
-2
0
zakljucujemo da je
4x4 + x3 2x2 x 2 = (x 1)(4x3 + 5x2 + 3x + 2)
i da je polinom P (x) djeljiv sa x 1.
Primjer A.6.2 Koristeci Hornerovu semu podijeliti polinom P (x) = x3 +
2x2 2x 3 sa x + 2. Da li je polinom P (x) djeljiv sa x + 2?
Rjesenje. Iz seme
-2
-1
-1
2
4
-2
-10
-3
17
zakljucujemo da je
x3 + 2x2 2x 3 = (x + 2)(x2 + 4x 10) + 15
i da polinom P (x) nije djeljiv sa x + 2.
Primjer A.6.3 Rastaviti polinom P (x) = x3 6x2 + 11x 6 na faktore
znajuci da je x0 = 1 nula polinoma.
Rjesenje. Buduci da je x0 = 1 nula polinoma P (x) tada je polinom djeljiv
sa x 1 a njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
1
1
1
-6
-5
11
6
-6
0
Dakle, P (x) = (x 1)(x2 5x + 6). Kako je x2 5x + 6 = (x 2)(x 3)

tada je
P (x) = (x 1)(x 2)(x 3).
Primjer A.6.4 Rastaviti polinom P (x) = 2x3 +5x2 +x2 na faktore znajuci
da je x0 = 1 nula polinoma.
Elvis Barakovic
101
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Buduci da je x0 = 1 nula polinoma P (x) tada je polinom djeljiv
sa x + 1 a njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
-1
2
2
5
3
1
-2
-2
0
Dakle, P (x) = (x + 1)(2x2 + 3x 2). Kako je 2x2 + 3x 2 = (2x 1)(x + 2)

tada je
P (x) = (x + 1)(2x 1)(x + 2).
Primjer A.6.5 Rastaviti polinom P (x) = x3 2x2 2x 3 na faktore.
Rjesenje. Nule polinoma P (x) su djelioci slobodnog clana 3 a to su brojevi
1, 3. Kako je P (3) = 0, tada je polinom P (x) djeljiv sa x 3. Njihov
kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
3
1
1
-2
1
-2
1
-3
0
Dakle, P (x) = (x + 1)(x2 + x + 1). Buduci da polinom Q(x) = x2 + x + 1

nije moguce rastaviti u skupu R, tada je P (x) = (x + 1)(x2 + x + 1).
Primjer A.6.6 Rastaviti polinom P (x) = 4x3 + 16x2 x 4 na faktore.
Rjesenje. Nule polinoma P (x) su djelioci slobodnog clana 4 a to su brojevi
1, 3 i 4. Kako je P (4) = 0, tada je polinom P (x) djeljiv sa x + 4.
Njihov kolicnik odredimo koristeci Hornerovu semu:
-4
4
4
16
0
-1
-1
-4
.
0
Dakle, P (x) = (x + 4)(4x2 1). Buduci da polinom Q(x) = 4x2 1 =

(2x 1)(2x + 1) tada je
P (x) = (x + 4)(2x 1)(2x + 1).
A.7
Rastavljanje racionalnih funkcija na proste

racionalne funkcije
Primjer A.7.1 Rastaviti funkciju

f (x) =
na zbir prostih racionalnih funkcija.
Elvis Barakovic
2x 1
x2 1
102
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija, pa imamo
2x 1
2x 1
A
B
=
=
+
2
x 1
(x 1)(x + 1)
x1 x+1
odakle, mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x + 1) dobijamo
2x 1 = A(x + 1) + B(x 1)
2x 1 = (A + B)x + A B.
Konstante A i B dobijamo iz sistema
A+B = 2
A B = 1
cije je rjesenje A =
3
1
i B = . Dakle,
2
2
1
3
2x 1
1
3
2
2
=
+
=
+
.
2
x 1
x1 x+1
2(x 1) 2(x + 1)
Konstane A i B mogli smo dobiti i tako sto bi u jednakost

2x 1 = A(x + 1) + B(x 1)
uvrstili dvije vrijednosti za promjenljivu x (jer trazimo dvije konstante).
Tako, npr:
x = 1 1 = 2A A =
1
2
3
x = 1 3 = 2B B = .
2

f (x) =
2x2
1x
5x + 2

Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija, pa imamo
2x2
Elvis Barakovic
1x
1x
A
B
=
=
+
5x + 2
(x 2)(2x 1)
x 2 2x 1
103
Edis Mekic
Matematika I
odakle, mnozenjem jednakosti sa (x 2)(2x 1) dobijamo
1 x = A(2x + 1) + B(x 2)
1 x = (2A + B)x + A 2B.
Konstante A i B dobijamo iz sistema
2A + B = 1
A 2B = 1
1
1
i B = . Dakle,
3
3
13
13
1x
1
1
=
+
=
.
2
2x 5x + 2
x 2 2x 1
3(x 2) 3(2x 1)
f (x) =
x3
1
8

Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija. Kako je x3 8 =
(x 2)(x2 + 2x + 2), onda imamo
x3
1
1
A
Bx + C
=
=
+ 2
.
2
8
(x 2)(x + 2x + 2)
x 2 x + 2x + 2
Mnozenjem jednakosti sa (x 2)(x2 + 2x + 2) dobijamo

1 = A(x2 + 2x + 2) + (Bx + C)(x 2)
1 = (A + B)x2 + (2A 2B + C)x + 2A 2C
Konstante A, B i C dobijamo iz sistema
A + B
= 0
2A 2B + C = 0
2A
2C = 1
1
1
2
cije je rjesenje A = , B = i C = . Dakle,
3
3
3
1
31 x 23
1
1
x+2
3
=
+
=
.
x3 8
x 2 x2 + 2x + 2
3(x 2) 3(x2 + 2x + 2)
Elvis Barakovic
104
Edis Mekic
Matematika I
f (x) =
2x 3
x3 x

Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija. Kako je x3 x =
x(x2 1) = x(x 1)(x + 1), onda imamo
2x 3
A
B
C
2x 3
=
= +
+
.
3
x x
x(x 1)(x + 1)
x x1 x+1
Mnozenjem jednakosti sa x(x 1)(x + 1) dobijamo
2x 3 = A(x 1)(x + 1) + Bx(x + 1) + Cx(x 1)
2x 3 = (A + B + C)x2 + (B C)x A
A + B + C =
0
B C =
2
A
= 3
cije je rjesenje A = 3, B =
1
5
i C = . Dakle,
2
2
21
25
2x 3
3
=
+
+
x3 x
x x1 x+1
3
1
5
=
.
x 2(x 1) 2(x + 1)
f (x) =
x2 + x + 1
x3 + x

Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija. Kako je x3 + x =
x(x2 + 1), onda imamo
x2 + x + 1
x2 + x + 1
A Bx + C
=
= + 2
.
3
2
x +x
x(x + 1)
x
x +1
Elvis Barakovic
105
Edis Mekic
Matematika I
Mnozenjem jednakosti sa x(x2 + 1) dobijamo
x2 + x + 1 = A(x2 + 1) + (Bx + C)x
x2 + x + 1 = (A + B)x2 + Cx + A
A + B
A
= 1
C = 1
= 1
cije je rjesenje A = 1, B = 0 i C = 1. Dakle,

1
1
x2 + x + 1
= + 2
.
3
x +x
x x +1
f (x) =
x2 + 3x + 7
x4 1
Rjesenje. Funkcija f (x) je prava racionalna funkcija. Kako je

x4 1 = (x2 )2 1 = (x2 1)(x2 + 1) = (x 1)(x + 1)(x2 + 1)
, onda imamo
x2 + 3x + 7
x2 + 3x + 7
A
B
Cx + D
=
=
+
+ 2
.
4
2
x 1
(x 1)(x + 1)(x + 1)
x1 x+1
x +1
Mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x + 1)(x2 + 1) dobijamo
x2 + 3x + 7 = A(x + 1)(x2 + 1) + B(x 1)(x2 + 1) + (Cx + D)(x 1)(x + 1)

x2 + 3x + 7 = (A + B + C)x3 + (A B + D)x2 + (A + B C)x + A B D
Konstante A, B, C i D dobijamo iz sistema
A
A
A
A
B + C
= 0
B
+ D = 1
B C
= 3
B
D = 7
11
5
3
, B = , C = i D = 3. Dakle,
4
4
2
11
54
23 x 3
x2 + 3x + 7
4
=
+
+
x4 1
x1 x+1
x2 + 1
11
5
3(x + 2)
=
.
4(x 1) 4(x + 1) 2(x2 + 1)
Elvis Barakovic
106
Edis Mekic
Matematika I
f (x) =
x3 + x2 + 2x + 3
x2 3x + 2

Rjesenje. Funkcija f (x) nije prava racionalna funkcija, pa cemo prvo polinom
x3 + x2 + 2x + 3 podijeliti sa polinomom x2 3x + 2, pa dobijamo da je
x3 + x2 + 2x + 3 = (x + 4)(x2 3x + 2) + 12x 5.
Tada je
x3 + x2 + 2x + 3
(x + 4)(x2 3x + 2) + 12x 5
12x 5
=
=x+4+ 2
.
2
2
x 3x + 2
x 3x + 2
x 3x + 2
12x 5
na zbir prostih razlomaka. Kako
3x + 2
je x2 3x + 2 = (x 1)(x 2), onda imamo
Rastavimo racionalnu funkciju
x2
12x 5
12x 5
A
B
=
=
+
.
3x + 2
(x 1)(x 2)
x1 x2
x2
Mnozenjem jednakosti sa (x 1)(x 2) dobijamo

12x 5 = A(x 2) + B(x 1)
12x 5 = (A + B)x 2A B
Konstante A, B, C dobijamo iz sistema
A + B = 12
2A B = 5
cije je rjesenje A = 7, B = 19, C =
3
i D = 3. Dakle,
2
12x 5
7
19
=
+
x2 3x + 2
x1 x2
pa je
Elvis Barakovic
x3 + x2 + 2x + 3
7
19
=x+4
+
.
2
x 3x + 2
x1 x2
107
Edis Mekic
Matematika I
A.8
Zadaci za samostalan rad
Matemati
cka indukcija
Zadatak 159 Dokazati da za svaki prirodan broj n vrijedi
1+2+3++n =
n (n + 1)
.
2

12 + 22 + 32 + + n2 =
n (n + 1) (2n + 1)
.
6

23 + 43 + 63 + + (2n)3 = 2n2 (n + 1)2 .
1 2 + 2 3 + 3 4 + + n (n + 1) =
n (n + 1) (n + 2)
.
3

1 2 3 + 2 3 4 + 3 4 5 + + n (n + 1) (n + 2) =
n (n + 1) (n + 2) (n + 3)
.
4

1 + 2 + 22 + 23 + + 2n1 = 2n 1.
1
1
1
n
+
++
=
.
45 56
(n + 3) (n + 4)
4 (n + 4)
1
1
1
n (n + 3)
+
++
=
.
123 234
n (n + 1) (n + 2)
4 (n + 1) (n + 2)
14
24
n4
n (n + 1) (n2 + n + 1)
+
++
=
.
13 35
(2n 1) (2n + 1)
6 (2n + 1)
Elvis Barakovic
108
Edis Mekic
Matematika I
5
13
2k 2 + 2k + 1
n (2n + 3)
+
++
=
.
12 23
k (k + 1)
n+1
22
23
2n
2n+1
2
+ 2
+ 4
+ + 2n1
= 2 2n
.
2+1 2 +1 2 +1
2
+1
2 1

1
1
1
n+1
1 2
1 2 1 2 =
, (n > 2) .
2
3
n
n

3n + 2
9
9
9
=
1 2
1 2 1
.
2
2
5
2 (3n 1)
(3n 1)
a) (2n 1)!! =
(2n)!
,
2n n!
b) n! =
(n + 2)!
.
(n + 1) (n + 2)

a) 6 | 7n 1,
b) 6 | n3 11n,
c) 3 | n3 n.

a) 25 | 2n+2 3n + 5n 4,
b) 11 | 62n + 3n+2 + 3n .

a) 9 | n 4n+1 (n + 1) 4n + 1,
b) 64 | 32n+2 8n 9.

a) 54 | 22n+1 9n2 + 3n 2, n N0
b) 1053 | 32n+2 52n + 33n+2 22n .

n
n+1
n
n+1
a) n
> (n + 1) ,
b) n! <
, (n > 1) .
2
Elvis Barakovic
109
Edis Mekic
Matematika I
n

(n + 1) (2n + 1)
2
( n!) <
, (n > 1) .
6
1
1
1
+
++
> 1.
n+1 n+2
3n + 1
1
1
1
+
++
> 1.
n+1 n+2
3n + 1
1 1
1
+ + + 2 < 1.
4 9
n
1
1
1
n1
+ 2 ++ 2 <
.
2
2
3
n
n
cos
cos x+cos 2x+cos 3x+ +cos nx =
(n + 1) x
nx
sin
2
2 , (x 6= 2k, k Z) .
x
sin
2

cos
x
x
x
x
sin x
cos 2 cos 3 cos n =
x .
2
2
2
2
2n sin n
2
Binomni obrazac
Izracunati:
Zadatak 185 a) 3!,
Zadatak 186 a)
3!
,
2!
Zadatak 187 a) 5! + 2!,

Elvis Barakovic
b) 5!,
b)
5!
,
3!
c) 6!,
c)
b) 5! 3!,
110
10!
,
6!
d) 7!.
d)
20!
.
18!
c) 2 6! 3 2!.
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 188 a) 6! 4! + 2!,
b) 2 5! + 3! + 4!,
c) 2 5! 3 3! + 2!.
Uprostiti izraze:
Zadatak 189 a)
n!
,
n
(n + 1)!
,
n (n + 1)
Zadatak 190 a)
1
1
,
n! (n + 1)!
b)
c)
(n 2)!
.
(n + 1)!
(2n + 1)!
,
(2n 1)!
b)
c)
2
3
.
n! (n + 1)!
U skupu N rijesiti jednacine:

Zadatak 191 a)
(n + 2)!
= 110,
n!
Zadatak 192 a)
(n + 1)!
= 42,
(n 1)!
Zadatak 193 a)
n! (n 1)!
1
= ,
(n + 1)!
6
b)
b)
n!
20n!
=
.
(n 5)!
(n 3)!
(n + 1)!
= 30.
(n 1)!
b)
(2n)!
40n!
=
.
(2n 3)!
(n 1)!
Primjenom binomne formule razviti:

Zadatak 194 a) (a + b)2 ,
b) (2a b)2 ,
Zadatak 195 a) (x + 2y)2 ,

Zadatak 196 a) 2
Zadatak 197 a) 1
2
2 ,
2+
c) (a + 3b)3 .
b) (2x 1)2 ,
c) (2x + 3y)3 .
3
b) 2 3 + 3 2 .
2
3 ,
3
b) 3 3 2 2 .
Zadatak 198 Naci deseti clan u razvoju binoma
14
1
+x
.
x

14
3
2
.
Zadatak 199 Naci trinaesti clan u razvoju binoma x x 2 x
Zadatak 200 Naci sedmi clan u razvoju binoma
Elvis Barakovic

10
2x
+ x
.
3
x2
15
2
+ 3x
x
111
Edis Mekic
Matematika I
15
2
+ 3x
x
x 5
2 x
15
Zadatak 204 Naci clan koji sadrzi x7 u razvoju binoma (x + 2)14 .

Zadatak 205 Naci clan koji sadrzi x7 u razvoju binoma

3
Zadatak 206 Naci clan koji sadrzi x10 u razvoju binoma

1
x+
3
x
16
sadrzi x.
Zadatak 209 Naci clan u razvoju binoma

3
12
x
.
x2
18
3
x
.
Zadatak 208 Odrediti onaj clan razvoja binoma
x2
x
2
+ x 3
3
x
3
x
x
8
10
koji ne
koji ne sadrzi x.
50
Zadatak 210 Naci srednji clan u razvoju binoma 1 + 2 2 .
40
Zadatak 211 Naci srednji clan u razvoju binoma 3 3 3 2 2 .

12
1
Zadatak 212 Naci srednji clan u razvoju binoma a
.
a

22
1
Zadatak 213 Naci srednji clan u razvoju binoma 3x
.
3x
16
Zadatak 214 Naci srednji clan u razvoju binoma (x2 + xy) .

16
2
x
.
x
Zadatak 215 Naci srednji clan u razvoju binoma
Elvis Barakovic
112
x
1
+
x
x
20
Edis Mekic
Matematika I

Zadatak 217 Naci srednji clan u razvoju binoma sin x +
1
cos x
32
18
sin x
x
+
x
cos x
8
Zadatak 219 Odrediti peti clan u razvoju binoma (2x x 3 x) .
Zadatak 220 Naci n u izrazu (a+b)n ako se binomni koeficijent jedanaestog
clana odnosi prema binomnom koeficijentu devetog clana kao 7 : 15.
Zadatak 221 Naci koeficijent uz x4 u izrazu
(1 + x)4 + (1 + x)5 + + (1 + x)15 .
Zadatak 222 Naci koeficijent uz x3 u izrazu
(1 + x)3 + (1 + x)4 + + (1 + x)100 .
Zadatak 223 Dokazati da je za svaki prirodan broj n broj 2 +
n
3 neparan.
17
Zadatak 224 Naci zbir svih koeficijenata polinoma P (x) = (2x7 3) (x3 2) .
n
X
n
.
k
k=0

n
X
n
k
.
k
k=0
n
X

n
(1)
.
k
k=0
k

n
n+1
n
=
.
Zadatak 228 Dokazati jednakost
+
k
k+1
k+1

n
n
n
+
+
+ = 2n1 .
0
2
4

n
n
n
+
+
+ = 2n1 .
1
3
5
Elvis Barakovic
113
Edis Mekic
Matematika I
Racionalne nejedna
cine
2
< 1.
1 2x
2x + 1
> 2.
x+1
3
1x
6 .
3x + 1
4
2
1
6
.
3x + 1
1x
2
1
6
.
1x
x+1
x2 + x + 4
6 1.
x2 3x 4
x2 + 2x 5
< 1.
2x2 x 1
4x2 8x 24
> 3.
x2 2x 3
Jedna
Zadatak 239 Rijesiti jednacinu |1 x| 3|2 3x| = 3.
Zadatak 240 Rijesiti jednacinu 2|2x 1| + |3x + 4| = 6.
Zadatak 241 Rijesiti jednacinu |1 + x| + 3|2 x| = |3x + 2|.
Zadatak 242 Rijesiti jednacinu 3x |x 7| + |2 x| = 5x + 1.
Zadatak 243 Rijesiti jednacinu |x2 + x 2| + |x2 x 2| = 2.
Zadatak 244 Rijesiti jednacinu |x2 2x 3| + 2 2x = x2 + |x 4|.

x+2 1

= .
5 4x 3

2x 1 1
= .
5x 2
Elvis Barakovic
114
Edis Mekic
Matematika I
Nejedna
Zadatak 247 Rijesiti nejednacinu 2|2x 1| > 6x 1.
Zadatak 248 Rijesiti nejednacinu |1 + x| + 3|2 x| = |3x + 2|.
Zadatak 249 Rijesiti nejednacinu 3|2x 3| + |x 1| > 3.
Zadatak 250 Rijesiti nejednacinu |1 x| 3|2 3x| < |3x + 2|.
Zadatak 251 Rijesiti nejednacinu |x2 8x + 12| + 4x 1 > x2 + |x 7|.
Zadatak 252 Rijesiti nejednacinu |x2 2x 3| + 2 2x < x2 + |x 4|.

x 1

6 1.
x + 1

2x 1
< 2.
x3

x1 1
6 .
4x + 3 2

2x + 1
> 3.

1 7x

5x + 2 2
> .
6x 3
Elvis Barakovic
115
Edis Mekic
Dodatak B
Skup kompleksnih brojeva
Opsti (algebarski) oblik kompleksnog broja je z = x + iy, gdje su x i y realni
brojevi.
Broj x se naziva realni dio kompleksnog broja z (u oznaci
Re(z) = x), a broj y se naziva imaginarni dio kompleksnog broja z (u oznaci
Im(z) = y).
Konjugovano kompleksan broj broja z je broj z = x iy.
Definicija 1 Apsolutna vrijednost ili modul kompleksnog broja
z = x + iy (x, y R) je realan nenegativan broj
p
p
= |z| = (Re(z))2 + (Im(z))2 = x2 + y 2 .
y = Im(z)
z = (x, y)
b
|z |
x x = Re(z)
|z |
b
z = (x, y)
116
(B.1)
Matematika I
Ako jednakost (B.1) napisemo u obliku
p
|z| = (x 0)2 + (y 0)2 ,
zakljucujemo da je modul rastojanje kompleksnog broja z = (x, y) od kompleksnog broja O = (0, 0), koji jedini ima osobinu da je |O| = 0.
Za modul kompleksnog broja z vrijede sljedece relacije
|z|2 = z z.
|z| = |z|;
Iz pravouglog trougla Oxz, slijedi
x
cos =
,
|z|
sin =
y
.
|z|
(B.2)
Ugao naziva se argument kompleksnog broja z = (x, y) i oznacava se sa

arg z. Argument kompleksnog broja z = x + iy mozemo racunati po formuli
y
y
tg = = arctg .
x
x
Argument kompleksnog broja z = x + iy = (x, y) mozem racunati po formuli
arctg , ako je x < 0 i

y<0
xy
ako je x > 0 i y < 0 (y > 0)
arctg ,
= arg z =
x
arctg + ako je x < 0 i

y 0.
x
Zapazimo da kompleksan broj z = 0 nema definisan argument.
Koristeci relacije (B.1) i (B.2) dobijamo novi oblik kompleksnog broja z
z = (cos + i sin ),
pri cemu je modul, a argument kompleksnog broja z. Ovakav oblik kompleksnog broja naziva se trigonometrijski oblik kompleksnog broja.
Neka su data dva kompleksna broja z1 = 1 (cos 1 + i sin 1 ) i z2 =
2 (cos 2 + i sin 2 ), tada je
z1 z2 = 1 2 (cos(1 + 2 ) + i sin(1 + 2 ))
z1
1
=
(cos(1 2 ) + i sin(1 2 ))
z2
2
z1n = n1 (cos n1 + i sin n1 ) .
(B.3)
Formula (B.3) naziva se Moivreova formula.

Neka je z = (cos + i sin ) proizvoljan kompleksan broj nti korijen kopleksnog broja z racuna se po formuli

+
2k
+
2k
n
zk = z = n cos
+ i sin
, k = 0, 1, ..., n 1. (B.4)
n
n
Elvis Barakovic
117
Edis Mekic
Matematika I
Primjer B.0.1 Kompleksni broj z = 3 zapisati u trigonometrijskom obliku.
Rjesenje: Vrijedi z = 3 = 3 + 0 i odakle je Re(z) = 3 > 0 i Im(z) = 0, pa ako
bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio na
realnoj osi. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog broja:
q
q
2
2
= |z| = (Re(z)) + (Im(z)) = (3)2 + (0)2 = 3
tg =
Im(z)
0
= = 0 = = 0.
Re(z)
3
Zato je
z = 3 (cos 0 + i sin 0) .
Primjer B.0.2 Kompleksni broj z = 2i 2 zapisati u trigonometrijskom

obliku.
Rje
s
enje:
Vrijedi
z
=
2
2
odakle
je
Re(z)
=
2 > 0 i Im(z) =
2 < 0, pa ako bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni,

on bi se nalazio u cetvrtom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog
kompleksnog broja:
r
2 2
= |z| =
2 + 2 = 2+2= 4=2
2
7
tg = = 1 = = ili =
4
4
2
Zato je
ili

z = 2 cos
+ i sin
4
4

7
7
z = 2 cos
+ i sin
.
4
4
Primjer B.0.3 Kompleksni broj z = 1 + i zapisati u trigonometrijskom

obliku.
Rjesenje: Vrijedi z = 1+i odakle je Re(z) = 1 < 0 i Im(z) = 1 > 0, pa ako
bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio u
drugom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog broja:
q
= |z| = (1)2 + (1)2 = 1 + 1 = 2

3
1
tg =
= 1 = =
.
1
4
Elvis Barakovic
118
Edis Mekic
Matematika I
Zato je
z=
3
3
2 cos
+ i sin
4
4
Primjer B.0.4 Naci realni i imaginarni dio kompleksnog broja

z=
1 3i
i
.
1+i
2+i
Rjesenje: Kako je
i
(1 3i) (2 + i) i (1 + i)
1 3i
=
=
1+i
2+i
(1 + i) (2 + i)
2 + i 6i 3i2 i i2
=
=
2 + i + 2i + i2
2 6i 4i2
2 6i + 4
=
=
=
2
2 + 3i + i
2 + 3i 1
6 6i
6 6i 1 3i
=
=
=
1 + 3i
1 + 3i 1 3i
(6 6i) (1 3i)
6 18i 6i + 18i2
=
=
=
1 9i2
12 (3i)2
6 24i 18
12 24i
12 24
=
=
= i=
1+9
10
10 10
6 12
= i
5
5
to je
6
5
12
Im(z) = .
5
z1
Primjer B.0.5 Ako je z1 = 2 i 2 i z2 = 1 + i, izracunati z1 z2 i .
z2
Re(z) =
Rjesenje: Kompleksne
brojeve
z1 i z2 zapisimo
u tigonometrijskom
obliku.
Vrijedi z1 = 2 i 2 pa je Re(z1 ) = 2 > 0 i Im(z1 ) = 2 < 0, pa
ako bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio
u cetvrtom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog
broja:
r
2 2
= |z1 | =
2 + 2 = 2+2= 4=2
tg = = 1 = = .
4
2
Elvis Barakovic
119
Edis Mekic
Matematika I
Zato je

z1 = 2 cos
+ i sin
.
4
4
Vrijedi z2 = 1 + i pa je Re(z2 ) = 1 < 0 i Im(z2 ) = 1 > 0, pa ako bismo
ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio u drugom
kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog broja:
q
= |z2 | = (1)2 + (1)2 = 1 + 1 = 2

1
3
tg =
= 1 = =
.
1
4
Zato je

3
3
+ i sin
.
z2 = 2 cos
4
4
Sada je

3
3
z1 z2 = 2 cos
+ i sin
+ i sin
2 cos
=
4
4
4
4

3
3
= 2 2 cos +
+ i sin +
=
4
4
4
4

= 2 2 cos + i sin
= 2 2 (0 + i 1) = 2 2i.
2
2
i

2 cos 4 + i sin 4
z1
=
=
z2
2 cos 3
+ i sin 3
4
4

2
3
3
+ i sin
=
= cos
4
4
4
4
2
2 (cos () + i sin ()) =

=
=
2 (1 + i 0) = 2.
Primjer B.0.6 Izracunati
17
3+i
.
Rjesenje: Kompleksni
broj
z
=
3 + i zapi
simo u trigonometrijskom obliku.
Vrijedi z = 3 + i odakle je Re(z) = 3 > 0 i Im(z) = 1 > 0, pa ako

bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio u
prvom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog broja:
r
2
= |z| =
3 + (1)2 = 3 + 1 = 4 = 2
1
3
tg = =
= = .
3
6
3
Elvis Barakovic
120
Edis Mekic
Matematika I
Zato je

z = 2 cos + i sin
.
6
6
Sada je
z
17
=
=
=
=
=

17

17
2 cos + i sin
=2
cos 17 + i sin 17
=
6
6
6
6
5 + 12
5 + 12
+ i sin
=
217 cos
6
6

5
5
17
2
cos
+ 2 + i sin
+ 2
=
6
6
!

5
5
3
1
217 cos
+ i sin
= 217
+ i =
6
6
2
2
!

3+i
17
= 216 3 + i .
2
2
7 + 24i.
Rjesenje: Buduci da je korijen kompleksnog broja kompleksan broj, tada

vrijedi
7 + 24i = x + iy.
Odredimo x i y.
Kvadriranjem dobijamo
a odavdje je
7 + 24i
7 + 24i
7 + 24i
7 + 24i
=
=
=
=
(x + iy)2
x2 + 2xyi + i2 y 2
x2 + 2xyi y 2
x2 y 2 + 2xyi
x2 y 2 = 7
2xy = 24
12
, pa ako to uvrstimo u prvu jedna cinu, dobijamo
x
2
12
2
x
= 7
x
144
x2 2 = 7 / x2
x
4
x 144 = 7x2
x4 + 7x2 144 = 0.
Iz druge jednacine je y =
Elvis Barakovic
121
Edis Mekic
Matematika I
Uvodeci smjenu t = x2 , dobijamo kvadratnu jednacinu t2 + 7t 144 = 0, cija
su rjesenja t1 = 16 i t2 = 9, ali u obzir dolazi samo drugo rjesenje t2 = 9
jer zbog smjene t = x2 > 0.
12
Znaci, x1 = 3 ili x2 = 3. Ako je x1 = 3, tada je y1 =
= 4. Ako
3
12
je x2 = 3, tada je y1 =
= 4.
3
Dakle,
7 + 24i = 3 4i ili
7 + 24i = 3 + 4i.

q
4
8 + 8 3i,
a zatim predstaviti graficki dobijene kompleksne brojeve i izracunati obim i

povrsinu tako dobijene figure.
Rjesenje: Kompleksni broj z = 8 + 8 3i zapisimo u trigonometrijskom

obliku.
Vrijedi z = 8 + 8 3i odakle je Re(z) = 8 < 0 i Im(z) = 8 3 > 0, pa

ako bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio
u drugom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog
broja:
r
2
2
= |z| = (8) + 8 3 = 64 + 64 3 = 64 + 192 = 256 = 16
2
8 3
= 3 = =
.
tg =
8
3
Zato je

2
2
z = 16 cos
+ i sin
.
3
3
Sada je

q
4
4
k = 8 + 8 3i = 16 cos
2
3
+ 2k
+ i sin
4
2
3
+ 2k
4
gdje je k = 0, 1, 2, 3.
Za k = 0, dobijamo

2
+0
4
0 = 16 cos 3
+ i sin
4
Elvis Barakovic
2
3
+0
4
122

= 2 cos + i sin
= 3 + i.
6
6
Edis Mekic
Matematika I
Za k = 1, dobijamo

2
+ 2
4
1 = 16 cos 3
+ i sin
4
2
3
+ 2
4

2
2
= 2 cos
+ i sin
= 1+ 3i.
3
3
2
3
+ 4
4

7
7
= 2 cos
+ i sin
= 3i.
6
6
2
3
+ 6
4

5
5
= 2 cos
+ i sin
= 1 3i.
3
3
Za k = 2, dobijamo
2 =

16 cos
2
3
+ 4
+ i sin
4
Za k = 3, dobijamo

2
+ 6
4
3 = 16 cos 3
+ i sin
4
1
y
b
d2
d1
b
d1
0
x
d2
b
Dobijeni cetverougao je kvadrat, jer je

d1 = d2 = d1 = d2 = 2,
modul kompleksnih brojeva k (k = 0, 1, 2, 3).
Dijagonala dobijenog kvadrata je

d = d1 + d2 = 2 + 2 = 4.
Izracunajmo duzinu stranice dobijenog kvadrata
r
4
d2
a2 + a2 = d2 a =
a = = 2 2.
2
2
Sada je povrsina dobijenog kvadrata
P = a2 = 8,
O = 4a = 8 2.
Primjer B.0.9 Rijesiti jednacinu

z 5 1 i = 0,
a zatim rjesenja predstaviti graficki i izracunati obim i povrsinu tako dobijenog lika.
Elvis Barakovic
123
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje: Jasno je da vrijedi
z5 1 i = 0
z5 = 1 + i
z = 5 1 + i.
Kompleksni broj z = 1 + i zapisimo u trigonometrijskom obliku.
Vrijedi z = 1 + i pa je Re(z) = 1 > 0 i Im(z) = 1 > 0, pa ako bismo
ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio u prvom
kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog broja:
q
= |z| = (1)2 + (1)2 = 1 + 1 = 2

1
tg =
= 1 = = .
1
4
Zato je

z = 2 cos + i sin
.
4
4
Rjesenje jednacine je
r
r
5

10
5
cos + i sin
2 cos + i sin
= 2
4
4
4
4
a to su kompleksni brojevi

10
zk = 2 cos
+ 2k
+ i sin
5
+ 2k
5
gdje je k = 0, 1, 2, 3, 4.
Za k = 0, dobijamo

+0
10
z0 = 2 cos 4
+ i sin
5
Za k = 1, dobijamo

+ 2
10
z1 = 2 cos 4
+ i sin
5
Za k = 2, dobijamo

+ 4
10
z2 = 2 cos 4
+ i sin
5
Elvis Barakovic
+0
5
+ 2
5
+ 4
5
124

2 cos
+ i sin
.
20
20
10
10
10

9
9
2 cos
+ i sin
.
20
20

17
17
2 cos
+ i sin
.
20
20
Edis Mekic
Matematika I
z3
Za k = 3, dobijamo

+ 6
+ 6
25
25
10
10
4
4
=
2 cos
+ i sin
= 2 cos
+ i sin
=
5
5
20
20

5
5
10
2 cos
+ i sin
.
=
4
4
Za k = 4, dobijamo

+ 8
10
z4 = 2 cos 4
+ i sin
5
+ 8
5
10
y
z1

33
33
2 cos
+ i sin
.
20
20
z2
b
z0 x
z3
b
z4
Dobijeni mnogougao je pravilan petougao cija je duzina stranice
10
a = |z0 | = 2.
Pa je povrsina dobijenog petougla
a2 3
5 52 3
15 5 2
P = 5 P = 5
=
=
,
4
4
4
a obim
O =5a=5
10
2.
2z 3 3 + i = 0,
Rjesenje:
2z 3
Elvis Barakovic
3+i = 0
2z 3 = 3 i
3 1
z3 =
i
2
2
s
3
3 1
z =
i.
2
2
125
Edis Mekic
Matematika I
Kompleksni broj z = 23 21 i zapisimo u trigonometrijskom obliku.
3 1
3
Vrijedi z =
i pa je Re(z) =
> 0 i Im(z) = 12 < 0, pa ako
2
2
2
bismo ovaj kompleksni broj predstavili u Gausovoj ravni, on bi se nalazio
u cetvrtom kvadrantu. Izracunajmo modul i argument ovog kompleksnog
broja:
v
u !2 2 r
u
1
3
3 1
+
=
+ =1
= |z| = t
2
2
4 4
12
1
3
tg = = =
= = .
3
3
6
3
2
Zato je
Rjesenje jednacine je

z = cos
+ i sin
.
6
6
r
3

cos
+ i sin
6
6
a to su kompleksni brojevi

6 + 2k
6 + 2k
zk = cos
+ i sin
3
3
gdje je k = 0, 1, 2.
Za k = 0, dobijamo

6 + 0
6 + 0
z0 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
.
3
3
18
18
Za k = 1, dobijamo

6 + 2
6 + 2
11
11
z1 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
.
3
3
18
18
Za k = 2, dobijamo

6 + 4
6 + 4
23
23
z2 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
.
3
3
18
18
Elvis Barakovic
126
Edis Mekic
Matematika I
y
z1
b
x
z0
b
z2
b
a
b
Iz trougla z2 Az0 vidimo da je

23
z2 A = |Re(z2 )| + |Re(z0 )| = cos
+ cos
1.628,
18
18

23
z0 A = |Im(z2 )| |Im(z0 )| = sin
sin
0.592.
18
18
Sada iz pravouglog trougla z2 Az0 primjenom Pitagorine teoreme slijedi
q
a = z2 A + z0 A = 2.65 + 0.35 = 3.
Sada su obim i povrsina dobijenog jednakostranicnog trougla dati sa:
a2 3
3 3
O = 3a = 3 3,
P =
=
.
4
4
(3 + 2i)(1 + i) + 2i
7i 4
=
z ,
(2 i)(1 + i) 3
4
a zatim dobijena rjesenja predstaviti graficki i izracunati obim i povrsinu tako

dobijenog lika.
Rjesenje: Sredivanjem lijeve strane jedncine imamo
odnosno
(3 + 2i)(1 + i) + 2i
3 + 5i + 2i2 + 2i
=
=
(2 i)(1 + i) 3
2 + i i2 3
1 + 7i i
=
i
i
7 + i
=
= 7 i,
1
7 i 4.
7i =
z
(4)
4
28 + 4i = (7 i) z 4
28 + 4i
4(7 i)
z4 =
=
7i
7i
Elvis Barakovic
127
Edis Mekic
Matematika I
z 4 = 4.
Zadatak smo sveli na racunanje cetvrtog korijena iz 4. Odnosno
z = 4 4.
Zapisimo komleksan broj z1 = 4 u trigonometrijskom obliku. Kako je
Re(z1 ) = 4, a Im(z) = 0 to je
p
p
= |z1 | = Re(z1 )2 + Im(z1 )2 = (4)2 = 4,
a argument
Im(z1 )
0
= = 0,
4
Re(z1 )
4
cos =
=
= 1,
4
odakle dobijamo da je = . Dakle,
sin =
z1 = (cos + i sin ) = 4(cos + i sin ).

Primjenom formule (B.4) za racunanje ntog korijena imamo

+ 2k
+ 2k
4
4
z = 4 = 4 cos
+ i sin
, k = 0, 1, 2, 3
4
4
odnosno rjesenja polazne jednacine su

= 1 + i,
2 cos + i sin
z0 =
4
4
3
3
z1 =
+ i sin
2 cos
= 1 + i,
4
4

5
5
2 cos
z2 =
+ i sin
= 1 i,
4
4

7
7
z3 =
2 cos
+ i sin
= 1 i.
4
4
Ako dobijena rjesenja predatavimo u Gausovoj ravni dobijamo
y
1
z1
b
z0
b
x
1
z2
Elvis Barakovic
1
128
1
z3
Edis Mekic
Matematika I
Sada mozemo izracunati obim i povrsinu dobijenog kvadrata. Jer je duzina
stranice a = 2, pa je
P = a2 = 4,
O = 4 a = 8.

10 2
a z =|a |
1+i
1i
3
pri cemu za kompleksan broj a vrijedi
3
3
| a| + a =
i.
2
2
Rjesenje: Oznacimo kompleksan broj a sa
x, y R,
a = x + iy,
tada je
Sada iz jednakosti
| a| =
x2 + y 2 .
3
3
| a| + a =
i
2
2
slijedi
p
3
3
i.
x2 + y 2 + x + iy =
2
2
Lijeva strana ove jednakosti jednaka je desnoj ako su realni i imaginarni
dijelovi jednaki, odnosno
p
3
x2 + y 2 + x =
2
3
y =
.
2
3
Uvrstavanjem vrijednosti y =
u prvu jednacinu dobijamo
2
v
u
!2
.2
u
3
tx2 + 3
=
x
2
2
x2 +
Elvis Barakovic
3
9
=
2x + x2
4
4
1
x =
.
2
129
Edis Mekic
Matematika I
1
3
Dakle, vrijedi a = x + iy =
i, pa je
2
2
v
u 2
u 1
p
| a| = x2 + y 2 = t
+
2
!2
3
= 1.
2
Kako je
| a3 | = | a|3 = 13 = 1.
Da bismo rijesili datu jednacinu moramo odrediti a10 . U tu svrhu napisimo

kompleksan broj a u trigonometrijskom obliku
a = (cos + i sin ),
pri cv
emu je
u 2
!2
u 1
3
+
= 1,
=t
2
2
x
1
cos = cos = ,
2
y
3
,
sin = sin =
sin
(, +)
(+, +)
cos
1
(, )
Elvis Barakovic
130
1
1
(+, )
Edis Mekic
Matematika I
Vidimo da se trazeni ugao nalazi u cetvrtom kvadrantu, jer je cos
pozitivan, a sin negativan. Odnosno
=
5
.
3
Koristeci Moivreovu formulu (B.3) imamo:

a10 = 10 (cos(10) + i sin(10))
5
5
= cos(10
) + i sin(10
3
3
1
3
= +i
.
2
2
Uvrstavanjem dobijenoh rezultata u polaznu jednacinu dobijamo
!

3
1
3
1+i
2
+i
z =
,
2
2
1i
odnosno nakona racionalizacije kompleksnog broja
!
1
3
+i
z 2 = i3 ,
2
2
odnosno
z2 =
1+i
dobijamo
1i
i3
i
=
.
1
3
1
3
+i
+i
2
2
2
2
Odavde je
3
1
i
i
2
2
=
1
3
1
3
+i
i
2
2
2
2
3
1
=
+i
2
2
z2
ili u trigonometrijskom obliku

5
z = cos
6
2
Elvis Barakovic
+ i sin
131
5
6
Edis Mekic
Matematika I
Primjenom formule (B.4) za racunanje ntog korijena kompleksnog broja
dobijamo

5

5
+ 2k
+ 2k
6
6
zk = 1 cos
+ i sin
, k = 0, 1.
2
2
Odakle dobijamo da data jednacina ima dva rejsenje

5
5
z0 = cos
+ i sin
12
12

17
17
z1 = cos
+ i sin
.
12
12
Primjer B.0.13 Odrediti skup tacaka koji zadovoljava jednacinu

|z 3i| = 2.
Rjesenje: Neka je z = x + iy.
|x + iy 3i| = 2
|x + (y 3) i| = 2
q
x2 + (y 3)2 = 2
x2 + (y 3)2 = 22
a jednacina x2 + (y 3)2 = 22 je jednacina kruznice sa centrom u tacki (0, 3)

i poluprecnikom 2.
y
5
4
3
2
1
x
-2
-1
1
-1
Elvis Barakovic
132
Edis Mekic
Matematika I
Primjer B.0.14 Odrediti skup tacaka koji zadovoljava nejednacine
3 |z + i| 5.
Rjesenje: Neka je z = x + iy.
Posmatrajmo prvo nejednakost |z + i| 3. Sada je
|z + i|
|x + iy + i|
|x + (y + 1) i|
q
x2 + (y + 1)2
2
x2 + (y + 1)
3
3
3
3
32 .
Jednacina x2 + (y + 1)2 = 32 je jednacina kruznice sa centrom u tacki (0, 1)

i poluprecnikom 3, a nejednakost x2 + (y + 1)2 32 zadovoljavaju sve tacke
van te kruznice ukljucujuci i tacke na kruznici (jer je znak ).
Posmatrajmo sada drugu nejednakost
|z + i|
|x + iy + i|
|x + (y + 1) i|
q
x2 + (y + 1)2
5
5
5
5
x2 + (y + 1)2 52 .
Jednacina x2 + (y + 1)2 = 52 je jednacina kruznice sa centrom u tacki (0, 1)

i poluprecnikom 5, a nejednakost x2 + (y + 1)2 52 zadovoljavaju sve tacke
unutar te kruznice ukljucujuci i tacke na kruznici (jer je znak ).
Skup tacaka koji zadovoljava nejednacine 3 |z + i| 5 ce biti sve tacke
van te kruznice ukljucujuci i tacke na kruznici x2 + (y + 1)2 = 32 i sve tacke
unutar te kruznice ukljucujuci i tacke na kruznici x2 +(y + 1)2 = 52 , tj. tacke
koje pripadaju kruznom prstenu.
Elvis Barakovic
133
Edis Mekic
Matematika I
y
5
4
3
2
1
x
-6
-5
-4
-3
-2
-1
-1
-2
-3
-4
-5
-6
-7
Primjer B.0.15 Odrediti skup tacaka koji zadovoljava nejednacine

1 |z| < 5
<
.
4
4
Rjesenje: Neka je z = x + iy. Posmatrajmo nejednakost |z| 1.

p
|z| 1
x2 + y 2 1
x2 + y 2 12 .
Jednacina x2 + y 2 = 12 je jednacina kruznice sa centrom u tacki (0, 0) i

poluprecnikom 1, pa datu nejednacinu zadovoljavaju sve tacke van kruznice,
ali ukljucujuci i ta cke na kruznici.
Posmatrajmo nejednakost |z| < 5.
p
Elvis Barakovic
|z| < 5
x2 + y 2 < 5
x2 + y 2 < 52 .
134
Edis Mekic
Matematika I
Jednacina x2 + y 2 = 52 je jednacina kruznice sa centrom u tacki (0, 0) i
poluprecnikom 5, pa datu nejednacinu zadovoljavaju sve tacke unutar kruznice,
ali ne ukljucujuci i tacke na kruznici.
3
Tacke koje zadovoljavaju uslov

<
su tacke koje se nalaze
4
4
izmedju pravih odredjenih jednacinama y = x i y = x, ali ukljucujuci i
tacke na pravoj y = x.
Znaci, skup tacaka koje zadovoljavaju postavljene uvjete cine tacke na
dijelu kruznog prstena omedjenog dvjema pravima, ali ukljucujuci tacke na
vecoj kruznici i tacke na pravoj y = x.
5
4
3
2
y = x
-6
-5
-4
-3
-2
1
-1
-1
-2
-3
-4
-5
-6
Primjer B.0.16 Odredite i skicirajte skup svih kompleksnih brojeva z za

koje vrijedi

|z + 4| 6
1.
cos arg(2iz 4 ) 0,
4 |z 2|
Rjesenje: Oznacimo arg(z) = . Tada vrijedi
arg(2iz 4 ) = arg(2i) + arg(z 4 ) + 2k,
k Z.
3
Dalje, kako je arg(2i) =
, a iz Moievreove formule (B.3) slijedi arg(z 4 ) =
2
4. Tada je
3
arg(2iz 4 ) =
+ 4 + 2k
2
pa mozemo pisati

3
3
cos
+ 4 + 2k = cos
+ 4 .
2
2
Elvis Barakovic
135
Edis Mekic
Matematika I
Takoder vrijedi

3
3
cos
+ 4 = cos 2
4 = cos
4 = sin(4).
2
2
2
Iz

cos arg(2iz 4 ) 0 sin(4) 0
sto implicira
0 + 2m 4 + 2m, m Z, [0, 2).

Intervali u kojima se nalazi argument su sa
m = 0
m = 1
2
m = 2
3
m = 3
2
4
3

4
5

4
7

4

(B.5)
Iz drugog uslova zadatka slijedi

|z + 4| 6
|z + 4| + |z 2| 10
1
0.
4 |z 2|
4 |z 2|
(B.6)
Ovaj razlomak je negativan kada su brojnik i nazivnik razlicitog znaka. Zbog

toga moramo razmatrati dva slucaja:
Slucaj 1
|z + 4| + |z 2| 10 0,
4 |z 2| < 0
(B.7)
Prva nejednakost odreduje skup

A = {z C : |z + 4| + |z 2| 10}
(B.8)
Prisjetimo se da skup tacaka

{z C : |z z1 | + |z z2 | = 2a}
predstavlja elipsu sa fokusima z1 i z2 ako je |z1 z2 | < 2a. Dakle, skup
A predstavlja dio ravni izvan elipse koja ima fokuse u tackama z1 = 4 i
z2 = 2, duzinu velike poluose a = 5 i duzinu male poluose b = 4. Zbog znaka
Elvis Barakovic
136
Edis Mekic
Matematika I
jednakosti skup takode ukljucuije i rub elipse.
Druga nejednakost u (B.7) odreduje skup
B = {z C : |z 2| > 4}
(B.9)
S obzirom da skup
{z C : |z z0 | = r}
predstavlja kruznicu sa centrom u z0 poluprecnika r, to skup B predstavlja
dio ravni izvan kruznice sa centrom u z0 = 2 i poluprecnika r = 4. Zbog
stroge nejednakosti kruznica nije ukljucena u skup B. Rjesenje nejednacina
(B.7) je presjek skupova A i B.
7
6
5
4
3
2
1
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
-1
-2
-3
-4
-5
-6
-7
-8
Slucaj 2
|z + 4| + |z 2| 10 0,
4 |z 2| > 0
(B.10)
Slicno kao u slucaju 1 zakljucujemo da prva nejednakost odreduje dio ravni

unutar elipse koja ima fokuse u tackama z1 = 4 i z2 = 2, duzinu velike
poluose a = 5 i duzinu male poluose b = 4. Druga nejednakost predstavlja
dio ravnine unutar kruznice sa centrom u z0 = 2 i poluprecnika r = 4.
Rjesenje nejednacina (B.10) je presjek predhodno opisanih skupova.
Elvis Barakovic
137
Edis Mekic
Matematika I
5
4
3
2
1
-6
-5
-4
-3
-2
-1
-1
-2
-3
-4
-5
-6
Konacno rjesenje nejednacine (B.6) je unija skupova koji predstavljaju rejesenje

za slucajeve 1 i 2. Obiljezimo taj skup sa C. Kompleksni brojevi koji zadovoljavaju uslove zadatka moraju se nalaziti u skupu C, a njihovi argumenti
moraju zadovoljavati nejednakosti (B.5) .
6
5
4
3
2
1
-9
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
-1
-2
-3
-4
-5
-6
-7

Zadatak 258 Predstaviti u trigonometrijskom obliku sljedece kompleksne
brojeve:
(a) z = 1 + i 3,
(b) z = 3 i,
(c) z = 1.
Rjesenje:
Elvis Barakovic
138
Edis Mekic
Matematika I

(a) z = 2 cos + i sin
,
3
3
(c) z = cos + i sin .

(b) z = 2 cos i sin
,
6
6
Zadatak 259 Naci realni i imaginarni dio sljedecih kompleksnih brojeva:

3i
1+i
(a) z =
,
(b) z =
(3 + 2i),
i2
2i
1 3i i 1
(c) z =
.
i+1
i2
Rjesenje:
6
3
i Im(z) = ,
5
5
8
9
(c) Re(z) =
i Im(z) = .
5
5
(a) Re(z) =
(b) Re(z) =
Zadatak 260 Izracunati vrijednost izraza

z+z
zz
ako je z = 1 + i,
(b)
(a)
1 + zz
2z + 3
3
5
ako je
Im(z) =
11
,
5
1
z = (i 1).
2
Rjesenje:
2i
(a) ,
3
1
(b) (2 i).
2
Zadatak 261 Ako je z1 = 2(1 i) i z2 = 1 + i 3 izracunati

z1
(a) z1 z2 ,
(b) ,
(c) z150
(d) 4 z2 .
z2
Rjesenje

13
13
z1
19
19
(a) z1 z2 = 4 cos
+ i sin
, (b)
= cos
+ i sin
,
12
12
z2
12
12

3
3
(c) z150 = 250 cos
+ i sin
,
2
2

+
2k
+
2k
4
3
3
+ i sin
, (k = 0, 1, 2, 3)
(d) 4 z2 = 2 cos
4
4
Zadatak262 Naci:
(a) 3 2 + 2i,
(b) 6 1 i,
a zatim dobijene rezultate predstaviti graficki.
(c)
1,
Rjesenje:

3
3
+ 2k
+ 2k
3
4
4
(a) 2 + 2i = 2 cos
+ i sin
, k = 0, 1, 2
3
3

7
7
+ 2k
+ 2k
12
6
4
(b) 1 i = 2 cos
+ i sin 4
, k = 0, 1, 2, 3, 4, 5
6
6

+ 2k
+ 2k
(c) 8 1 = 8 1 cos
+ i sin
, k = 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
8
8
Elvis Barakovic
139
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 263 Izracunaj

1+i
Rjesenje:

1+i
100
100
= 1.

(2 + 5i) z 3 2i + 5 = 0,
Rjesenje:
3 1
3 1
z0 =
+ i, z1 =
+ i, z2 = i,
2
2
2 2
a2 3
3 3
=
.
O = 3a = 3 3,
P =
4
4
8
8z 4 + (1 i) = 0,
2
Rjesenje:

4
zk = 4 z = 1 cos
3
4
+ 2k
+ i sin
4
3
4
+ 2k
4
(k = 0, 1, 2, 3).

z 6 1 = 0,
Rjesenje:
1
3
z0 = 1,
z1 = +
i,
2 2
3
3
1
1
z4 =
i, z5 =
i.
2
2
2
2
3 3
O = 6a = 6, P = 6 P =
.
2
Elvis Barakovic
140
1
3
z2 = +
i,
2
2
z3 = 1,
Edis Mekic
Matematika I
z 6 + 64 = 0,
Rjesenje:
z0 = 3 + i,
z4 = 2i,
O = 6a = 12,
z2 = 3 + i,
z1 = 2i,
z5 = 3 i.
P = 6 P = 6 3.
z3 = 3 i,
Zadatak 268 Odrediti skup tacaka u ravni koje zadovoljavaju nejednacine

|z i| < 1
|z 1| 1.
Rjesenje:
Trazene tacke su u presjeku skupova tacka zadanih sljedecim nejednacinama
2
x + (y 1)2 < 1, (x 1)2 + y 2 1.
Zadatak 269 Odrediti skup tacaka u ravni koje zadovoljavaju nejednacine
3 |z + i| 5.
Rjesenje:
Skup tacaka izmedu kruznica x2 + (y + 1)2 = 9 i x2 + (y + 1)2 = 25.
Zadatak 270 Odrediti skup tacaka u ravni koje zadovoljavaju relacije
(a) |z i| = 1 i arg z = ,
(b) 0 < arg z < i |z 6i| = 3.
2
4
Rjesenje:
(a) Rjesenje je tacka A(0, 2),
(b) Nema tacaka!
Zadatak 271 Odrediti skup tacaka u ravni koji zadovoljava jednacinu
|z + i| = |z + 2|.
Rjesenje:
3
To je prava y = 2x + .
2
Zadatak 272 Odrediti skup tacaka u ravni koji zadovoljava nejednacinu
log3
Elvis Barakovic
|z|2 |z| + 1
< 2.
2 + |z|
141
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje:
Dobijamo nejednacinu
|z|2 |z| + 1 < 6 + 3|z| (|z| + 1)(|z| 5) < 0,
a kako je |z| + 1 > 0 z C, to mora biti
|z| 5 < 0 x2 + y 2 < 25.
Dakle, sve tacke unutar kruznice x2 + y 2 = 25.
Zadatak 273 Pokazati da je

12
4
= 4096
3i 1
Rjesenje:
4
napisati u trigonometrijskom obliku,
Uputa: Kompleksan broj
3i
1

12
4
a zatim izracunati
.
3i 1
Elvis Barakovic
142
Edis Mekic
Dodatak C
Linearna algebra
C.1
C.1.1
Matrice i determinante
Operacije sa matricama
Primjer C.1.1 Odrediti parametre a i b tako da matrice
4 12
a
12
3 1 i 3 b + 3
0
7
0
7
budu jednake.
Rjesenje. Matrice A i B su istog formata i jednake su ako su im odogvarajuci

elementi jednaki. Dakle, mora da vrijedi a2 = 4 odakle je a = 2 i b+3 = 1
odakle je b = 4.
Primjer C.1.2 Izracunati zbir i razliku matrica
1 4
1 5
3 0 i 2 2 .
5 7
1 3
Rjesenje. Obje matrice su formata 22 pa se mogu sabrati i oduzeti. Imamo:
1 4
1 5
11 4+5
0 9
3 0 + 2 2 = 3 + 2 0 + 2 = 1 2
5 7
1 3
51 7+3
4 10
1 4
1 5
1+1 45
2 1
3 0 2 2 = 3 2 0 2 = 5 2
5 7
1 3
5+1 73
6
4
143
Matematika I
Primjer C.1.3 Date su matrice

4 1
3 5
A=
,
B = 2 1 ,
7 9
5 1
D=
7
9
3 2
, E=
3 0 1 0
C = 0 2 0 0 ,
0 1 2 0
3 4 6 , F =
1 0
0 2
Odrediti sve uredene parove onih matrica koje se medusobno mogu sabrati i
pomnoziti.
Rjesenje. Sabrati se mogu matrice istog formata. Od datih matrica ovaj
uslov zadovoljavaju matrice A, D i F jer su sve tri formata 2 2, pa je

3 5
7
9
3+7 5+9
10 14
A+D =
+
=
=
,
7 9
3 2
73 92
4 7

3 5
1 0
3+1 5+0
4 5
A+F =
+
=
=
,
7 9
0 2
7+0 9+2
7 11

7
9
1 0
7+1
9+0
D+F =
+
=
3 2
0 2
3 + 0 2 + 2

8 9
=
.
3 0
Proizvod dvije matrice P Q je moguc samo u slucaju da matrica Q ima onoliko vrsta koliko matrica P ima kolona. Rezultat mnozenja je nova matrica
ciji je broj vrsta jednak broju vrsta matrice P a broj kolona jednak broju
kolona matrice Q.U nasem slucaju ovaj uslov ispunjavaju sljedeci parovi matrica: (A, D), (A, F ), (D, F ), (D, A), (F, A), (F, D), (B, A), (B, D), (B, F ),
(E, B), (E, C). Izracunajmo proizvode A D i E B

3 5
7
9
3 7 + 5 (3) 3 9 + 5 (2)
AD =
=
7 9
3 2
7 7 + 9 (3) 7 9 + 9 (2)

6 22
=
,
17 45
4
1

3 4 6 2 1
EB =
5 1

12 4 + 4 2 + 6 5 3 1 + 4 1 + 6 1 = 31 13 .
=
Primjer C.1.4 Data je matrica
A=
Elvis Barakovic
2
1
3 1
144
.
Edis Mekic
Matematika I
Izracunati matricu A2 .
Rjesenje. Imamo:
2
A =AA =
2
1
3 1

2
1
7 1
=
.
3 1
3 4
Primjer C.1.5 Data je funkcija f (x) = x2 x 1 i matrica

3
2
A=
0 1
Izracunati f (A).
Rjesenje. Neka je E jedinicna matrica. Tada je f (A) = A2 A E. Buduci
da je

9 4
2
A =AA =
0
1
tada je
f (A) = A A E =

11 6
=
.
0
1
9 4
0
1
3
2
0 1
1
0
0 1
Primjer C.1.6 Data je funkcija f (x) = x3 1 i matrica
3 1 2
0
A = 0 1
3 1
2
Izracunati f (A).
Rjesenje. Neka je E jedinicna matrica. Tada je f (A) = A3 E. Buduci da

je
3 11 2
A3 = A A A = 0 1
0
3
9
2
tada je
3 11 2
1 0 0
4 11 2
0 0 1 0 = 0 2
0 .
f (A) = 0 1
3
9
2
0 0 1
3
9
1
Elvis Barakovic
145
Edis Mekic
Matematika I
Primjer C.1.7 Date su matrice

4 2
0 3
A=
i B=
.
1
1
4 1
Izracunati f (A) + f (B T ) ako je f (x) = x2 x 1.
Rjesenje. Neka je E jedinicna matrica. Tada je

14 10
4 2
1 0
9 8
2
f (A) = A A E =
=
.
5 1
1
1
0 1
4 3
Transponovana matrica matrice B je

0 4
T
B =
3
1
pa je
T 2
f (B ) = (B ) B E =

13
0
=
.
0 13
12 4
3 11
13
0
0 13
0 4
3
1
1 0
0 1
Sada je
f (A) + f (B ) =
0 4
3
1
Primjer C.1.8 Dokazati da za matricu

cos x sin x
A (x) =
sin x
cos x
13 4
3 12
vrijedi A(t) A(r) = A(t + r), (t, r R).

Rjesenje. Kako je

cos t sin t
A (t) =
sin t
cos t
i A (r) =
tada je
A(t) A(r) =
=

cos t sin t
sin t
cos t
cos r sin r
sin r
cos r

cos r sin r
=
sin r
cos r
cos t cos r sin t sin r cos t sin r sin t cos r

sin t cos r + cos t sin r sin t sin r + cos t cos r
=

cos t cos r sin t sin r (cos t sin r + sin t cos r)
=
=
sin t cos r + cos t sin r
cos t cos r sin t sin r

cos (t + r) sin (t + r)
=
= A(t + r).
sin (t + r)
cos (t + r)
Elvis Barakovic
146
Edis Mekic
Matematika I
Primjer C.1.9 Ako je
1 1 0
A= 0 1 1
0 0 1
pokazati da je
n(n 1)
1 n
2
An = 0 1
n
0 0
1
gdje je n prirodan broj.
Rjesenje. Dokaz cemo izvesti matematickom indukcijom.

1) Provjerimo da li tvrdnja vrijedi za n = 1. Direktnim uvrstavanjem n = 1
u izraz za An dobijamo da je A1 = A, tj. tvrdnja vrijedi za n = 1.
2) Pretpostavimo da je tvrdnja tacna i za n = k tj. neka vrijedi
k(k 1)
1 k
2
Ak = 0 1
.
k
0 0
1
3) Dokazimo da je tvrdnja tacna i za n = k + 1, tj. da vrijedi
1 k+1
Ak+1 = 0
0
Imamo
1
0
(k + 1)k
(k + 1)((k + 1) 1)
1 k+1

2
2
= 0
k+1
1
k + 1 .
1
0
0
1
Ak+1 = Ak A = 0
0
= 0
0
= 0
0
Elvis Barakovic

k(k 1)
1

2
0
1
k
0
0
1
k(k 1)
k+1 k+
2
1
k+1
0
1
(k + 1)k
k+1
2
1
k + 1 .
0
1
1 k
147
1 0
1 1
0 1
Edis Mekic
Matematika I
4) Na osnovu principa matematicke indukcije tvrdnja je tacna za svaki prirodan broj
Primjer C.1.10 Matricu
3 2 1
A= 4 3 2
1 0 4
predstaviti kao zbir jedne simetricne i jedne antisimetricne matrice.

Rjesenje. Kvadratna matrica je simetricna ako su joj elementi simetricni u
odnosu na glavnu dijagonalu, tj. ako je aij = aji i vrijedi
AS =

1
A + AT .
2
Kvadratna matrica je antisimetricna ako je jednaka svojoj negativnoj transponovanoj matrici i vrijedi

1
AK =
A AT .
2
Kako je
3 4 1
AT = 2 3 0
1 2 4
onda je
AS
Ak

1
1
=
A + AT =
2
2

1
1
A AT =
=
2
2
C.1.2

3 2 1
4 3 2 +
1 0 4

3 2 1
4 3 2
1 0 4

3 4 1
2 3 0 =
1 2 4

3 4 1
2 3 0 =
1 2 4
3 3 1
3 3 1
1 1 4
0 1 0
1
0 1 .
0 1 0
Kvadratna matrica i njena determinanta
Ukoliko je broj vrsta matrice jednak broju

kazemo da je kvadratna matrica reda n
a11 a12 . . .
a21 a22 . . .
A = ..
.. . .
.
.
.
an1 an2 . . .
Elvis Barakovic
148
kolona, tj. za matricu oblika

a1n
a2n
..
.
ann
(C.1)
Edis Mekic
Matematika I
a broj oblika
a11 a12
a21 a22
..
..
.
.
an1 an2

. . . a1n
. . . a2n
.
..
. ..

. . . ann
(C.2)
nazivamo determinanta n-tog reda pridruzena kvadratnoj matrici.

Determinantu drugog reda racunamo po formuli

a11 a12

a21 a22 = a11 a22 a21 a12 .
Determinantu treceg rada racunamo po Sarusovom pravilu

a11 a12 a13
a11 a12 a13 a11 a12

a21 a22 a23 = a21 a22 a23 a21 a22

a31 a32 a33 a31 a32
a31 a32 a33
= (a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32 )
(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).
Osobine determinanti:
1. Ako je AT transponovana matrica matrice A tada je detA = detAT .
2. Determinanata mijenja znak ako dvije vrste (kolone) zamijene mjesta.
3. Determinanata se mnozi brojem tako sto se tim brojem pomnoze svi
elementi samo jedne vrste (kolone).
4. Determinanta ne mijenja vrijednost ako elementima jedne vrste (kolone)
dodamo odgovarajuce elemente druge vrste (kolone) pomnozene istim
brojem.
5. Ako su svi elementi jedne vrste (kolone) determinante jednaki nuli tada
je determinanata jednaka nuli.
6. Determinanta je jednaka nuli ako su svi elementi jedne vrste (kolone)
jednaki odgovarajucim elementima druge vrste (kolone).
Primjer C.1.11 Izracunati determinantu

1 1

3 4 .
Elvis Barakovic
149
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Imamo

1 1

3 4

= 1 4 3 1 = 4 3 = 1.

Primjer C.1.12 Izracunati determinantu matrice

a+b ab
A=
.
ab a+b
Rjesenje. Imamo

a+b ab
det(A) =
ab a+b

= (a + b)2 (a b)2 = 4ab.


1 1
0

2
4
6

0
3 1
Rjesenje. Na osnovu Sarusove formule za racunanje determinante treceg

reda, imamo

1 1
1 1
0

2
4 = (4 + 0 + 0) (0 + 18 + 2)
4
6 2

0
3
3 1 0
= 4 20 = 24.
Primjer C.1.14 Izracunati determinantu primjenom Sarusove formule i Laplasovog

razvoja determinanate

1 2
3

.
4
1
2

2
6
1
Rjesenje. Primjenom Sarusove

1 2

3

4
1 2 =

2
6
1
=
Izvrsimo Laplasov razvoj

1 2
3

4
1 2 =

2
6
1
=
=
Elvis Barakovic
formule imamo

1 2
1 2
3

4
1 =
1 2 4

2
6
6
1 2
(1 + 8 + 72) (6 12 8) = 95.
determinante po prvoj vrsti

1 2
4 2
4 1
(2)
+3

1
2
2 6 =
6
1
1
1 (1 + 12) + 2 (4 + 4) + 3 (24 2) =
13 + 16 + 66 = 95.
150
Edis Mekic
Matematika I

4
2 3
0

2
0 5
3

1 2 4
2

3
1 1 1
Rjesenje. Laplasovim razvojem ove determinante po prvoj vrsti i racunanjem

vrijednosti cetiri novodobijene determinante treceg reda, dobijamo

4

2 3
0

0 5
2 5
3
3

2

0 5
3

2 2 1 4
2 +
1 2 4
= 4 2 4
2

1 1 1
3 1 1
3
1 1 1

2

2

0
5
0
3

+ 3 1 2
2 0 1 2 4
3
3
1 1
1 1
= 4 (18) 2 (26) + 3 15 0 = 25.
Primjer C.1.16 Izracunati vrijednost

1 n+1

1 n+2

1 n+3
determinante

n + 4
n + 5 .
n+6
Rjesenje. Koristenjem osobina determinanti, dobijamo

1 n+1 n+4
1 n+1 n+4
(2) 1 1

1 n + 2 n + 5 (1)
1
1 =
= 0

2 3
0
1 n+3 n+6
2
3

=1

pri cemu su:

(1) od druge i trece vrste oduzimamo prvu vrstu determinante.
(2) Laplasov razvoj determinante po prvoj koloni.
Primjer C.1.17 Izracunati vrijednost

1 a

1 b

1 c
Elvis Barakovic
determinante

a2
b2 .
c2
151
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje.

Koristenjem osobina determinanti, dobijamo

1
1 a a2
a
a2

(1)
(2)
b a b2 a2
1 b b2 = 0 b a b2 a2 =
c a c2 a2
0 c a c2 a2
1 c c2

b a (b a) (b + a)

=
c a (c a) (c + a)

1 b+a
(3)

= (b a) (c a)
1 c+a
= (b a) (c a) (c b).
pri cemu su:

(1) od druge i trece vrste oduzimamo prvu vrstu determinante.
(2) Laplasov razvoj determinante po prvoj koloni.
(3) izvlacimo faktore (b a) i (c a) ispred determinante.

a b a b

b a a b

a b a a

b a b a
Rjesenje.

a b

b a

a b

b a
Koristenjem osobina determinanti, dobijamo

a b a
b
a b
a b a

b (2)
a b (1) b a a
b b b
=
(a
b)
=

0 0 0 ab
a a
b a b

b a b
a
b a

a b
a
a b

(4)
(3)
b = (a b)(b a)
= (a b) b b
b a
0 0 ba
= (a b)(b a)(a2 b2 )
= (a b)(b a)(a b)(a + b) = (a b)3 (a + b).
pri cemu su:

(1) od trece vrste oduzimamo prvu vstu.
(2) Laplasov razvoj determinante po trecoj vrsti.
(3) od trece vrste oduzimamo prvu vrstu.
(4) Laplasov razvoj determinante po trecoj vrsti.
Elvis Barakovic
152
Edis Mekic
Matematika I
Primjer C.1.19 Rijesiti jednacinu

1+x

1
1

1 1
1 = 0

1
1
1
Rjesenje. Kako je

1+x
1 1

1 1
1 = 2(x + 2),

1
1
1
tada 2(x + 2) = 0 pa je x = 2.
C.1.3
Inverzna matrica
Primjer C.1.20 Odrediti inverznu matricu matrice

1 2
A=
.
3
4
Rjesenje. Determinanta matrice je

1 2
= 4 6 = 2.
detA =
3
4
Kofaktori matrice su
A11 = 4,
A12 = 3,
A21 = 2,
A22 = 1,
pa je adjungovana matrica matrice A

4 2
adjA =
.
3 1
Inverzna matrica matrice A je
A1
1
=
2
4 2
3 1
"
2 1
3
1
2
2
Primjer C.1.21 Odrediti inverznu matricu matrice
2 0 1
A = 1 1 3 .
0 2 4
Elvis Barakovic
153
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Determinanta date matrice

2

detA = 1
0
Kofaktori matrice A su

1 3
= 2,
A11 =
2 4
A13
A22
A31
A33

1 1
=
0 2

2 1
=
0 4

0 1
=
1 3
je

0 1
1 3 = 6.
2 4
A12

= 2,

A21

= 8,

A23

= 1,

A32

2 0
=2
=
1 1

1 3
=
0 4

0 1
=
2 4

2 0
=
0 2

= 4,

= 2,

= 4,

2 1
= 7,

=
1 3
pa je adjungovana matrica matrice A
2
2 1
adjA = 4
8 7 .
2 4
2
Sada je
A1
2
2 1
1/3 1/3
1/6
1
8 7 = 2/3 4/3
7/6 .
= 4
6
2 4
2
1/3
2/3 1/6
Primjer C.1.22 Data je funkcija f (x) = x2 + 2x 3 i matrica
4 1 2
3
A = 0 1
0
0
2
Izracunati f (A).
Elvis Barakovic
154
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Neka je E jedinicna matrica. Tada je f (A) = A2 + 2A 3E.
1 5
1
4 4 8
2 2 5
1
3
A1 = 0 8 12 =
0
1
8
2
0 0 4
1
0
0
2
pa je
Dakle,
1
16
A2 = A1 A1 = 0
0
3
16
1
0
3
32
34
1
4
P (A) = 2A A2 3E =
1 3
3
4 1 2
16
16
32
3 0 1 34 3
= 2 0 1
1
0
0
2
0 0
4
1 3

3
8 2 4
3
16
16
32
3
0 2
6
0 1 4 0
=
1
0
0
4
0 0
0
4
79
35
131
16
16
32
27
.
= 0 6
4
3
0
0
4
1 0 0
0 1 0 =
0 0 1
0 0
3 0 =
0 3
Primjer C.1.23 Data je funkcija f (x) = 2 + 3x + x2 i matrica
1 1 2
2
1 .
A= 0
0
0 3
Izracunati f (A).
Rjesenje. Neka je E jedinicna matrica. Tada je f (A) = 2E + 3A + A2 .

6 3
3
1 12 21
1
1
A1 = 0 3 1 = 0 12
6
6
1
0
0
2
0 0 3
Elvis Barakovic
155
Edis Mekic
Matematika I
pa je
A2
Dakle,
1 12 21
1 12 12
1
1
= A1 A1 = 0 12
0 12
=
6
6
1
1
0 0 3
0 0 3
3
1
1 4 4
1
= 0 41 36
.
1
0 0
9
P (A) = 2E + 3A + A2 =

1 0 0
1 1 2
1 34 14
1
2
1 + 0 14 36
=
= 2 0 1 0 + 3 0
1
0 0
0 0 1
0
0 3
9

3
2
0
0
3 3 6
1 4 14
1
0 + 0
6
3 + 0 14 36
=
= 0 2
1
0
0 2
0
0 9
0 0
9
9
25
2 4 4
109
.
= 0 17
4
36
98
0
0 9
C.1.4
Matri
cne jedna
cine
Primjer C.1.24 Rijesiti matricnu jednacinu

X (A + E) = 2A E
gdje je
1 1
2
2
1
A= 0
0
0 3
Rjesenje. Neka je

1 1
2
1
2
1 + 0
P = A+E = 0
0
0 3
0

2 2
4
1
4
2 0
Q = 2A E = 0
0
0 6
0
Elvis Barakovic
156
0 0
2 1
2
1 0 = 0
3
1
0 1
0
0 2

1 2
4
0 0
3
2 .
1 0 = 0
0
0 7
0 1
Edis Mekic
Matematika I
Sada matricna jednacina ima oblik XP = Q cije je rjesenje matrica X =
QP 1 . Inverzna matrica matrice P je
1 1
7
6 2 7
2
6
12
1
1
0 4 2 = 0 13
P 1 =
.
6
12
1
0
0
6
0 0 2
Rjesenje matricne jednacine je matrica

1 1
7
1 2
4
2
6
12
1
3
2 0 13
=
X = QP 1 = 0
6
1
0
0 7
0 0 2
1
1
7
2 4
2
1 12 .
= 0
7
0
0
2
X (2A 3E) = 2E A
gdje je
1 1 2
2
1
A= 0
0
0 3
Rjesenje. Neka je

2 2 4
3
4
2 0
P = 2A 3E = 0
0
0 6
0

2 0 0
1 1
2
Q = 2E A = 0 2 0 0
0 0 2
0
0
0 0
1 2 4
3 0 = 0
1
2
0 3
0
0 9

2
1 1
2
1 = 0 0 1 .
3
0 0
5
Sada matricna jednacina ima oblik XP = Q cije je rjesenje matrica X =

QP 1 . Inverzna matrica matrice P je
9 18
0
1 2
0
1
2
P 1 = 0
9
2 = 0
1
.
9
9
1
0
0 1
0
0 9
Elvis Barakovic
157
Edis Mekic
Matematika I

1 1
2
1 2
0
2
=
X = QP 1 = 0 0 1 0
1
9
1
0 0
5
0
0 9
1 1
0
1
0
0
=
.
9
0
0 59
AX 2A = 2BX B + E
gdje su
1 1 2
2 1 1
2
1 i B= 0
2 1
A= 0
0
0 3
0
0 3
Rjesenje. Datu jednacinu mozemo transformisati u sljedeci oblik

(A 2B) X = 2A B + E.
Neka je
P =
Q =
1 1 2
2 1 1
2
1 2 0
2 1 =
A 2B = 0
0
0 3
0
0 3
1 1 2
4 2 2
3
1 4
0
2
1 0
4 2 = 0 2 1
0
0 3
0
0 6
0
0 9

1 1 2
2 1 1
2
1 0
2 1 +
2A B + E = 2 0
0
0 3
0
0 3

2 2 4
2 1 1
1 0 0
1
0
4
2 0
2 1 + 0 1 0 = 0
0
0 6
0
0 3
0 0 1
0
1 0 0
0 1 0 =
0 0 1
1 5
3
1 .
0 8
Sada matricna jednacina ima oblik P X = Q cije je rjesenje matrica X =

P 1 Q. Inverzna matrica matrice P je
1
3 16
18 9 9
6
1
1
0 27 3 = 0 12 18
P 1 =
.
54
1
0 0
6
0
0 9
Elvis Barakovic
158
Edis Mekic
Matematika I
1

1
3 61
1
1
5
6
1
3
1 =
X = P 1 Q = 0 12 18
0
1
0
0 8
0
0 9
1
1
3 61
6
3
51
= 0 2 54 .
8
0
0
9
AX 1 = A X 1
ako je
A=
2 1
1 2
Rjesenje. Matricna jednacina

AX 1 = A X 1
je ekvivalentna jednacini
AX = A + E
jer
AX 1
AX 1 + X 1
(A + E) X 1
(A + E) X 1 X
A+E
=
=
=
=
=
A X 1
A
A /X
AX
AX.
Neka je

2 1
B =A+E =
1 2
Sada matrica jednacina ima oblik
1 0
0 1
1 1
1 3
AX = B
cije je rjesenje matrica X = A1 B. Inverzna matrica matrice A je matrica

2 1
1
2 1
3 3
1
A =
=
1
2
1
2
3
3
3
pa je rjesenje matricne jednacine matrica
2 1
1
3 3
1 1
1
3
X=A B=
=
13 23
1 3
13
Elvis Barakovic
159
1
3
5
3
.
Edis Mekic
Matematika I
C.1.5
Rang matrice
Pod elementranim transformacijama matrice podrazumijevaju se:

1) Zamjena bilo koje dvije vrste (ili kolone) matrice.
2) Mnozenje elemenata bilo koje vrste (ili kolone) matrice brojem razlicitim
od nule.
3) Dodavanje elementima bilo koje vrste (ili kolone) odgovarajuce elemente
bilo koje druge vrste (ili kolone) predhodno pomnozene nekim brojem.
Broj linearno nezavisnih vrsta (kolona) matrice naziva se rang matrice.
Primjer C.1.28 Odrediti rang matrice
4 3 2
1
1
3 1 .
A = 2
1
1 1
2
Rjesenje. Imamo
4 3 2
1
1
3 1 Zamjena I i III vrste
A = 2
1
1 1
2
2 2 (4)
1
1 1
+
+
1
3 1
2
1
4 3 2
1 1 1 2
1 1 1 2
1 3
1 3 (7) 0 3
0 3
+
0 0 13 0
0 7 2 7 3
Dakle, rangA = 3.
3 2
1
2
1 3 3 .
A = 1
2 1 2 1
Elvis Barakovic
160
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Imamo
3 2
1
2
A = 1
1 3 3
2 1 2 1
1
1 3 3 2 3
1 1 3 3
+ +
0 1 8 7 (1)
2 1 2 1
+
3 2
1
2
0 1 8
7
1 1 3 3
0 1 8 7 .
0 0
0
0
Dakle, rangA = 2.
2 1
3
1
4
1
1
1
1
3
A=
1
2 3 1 4
1
1
2 2
2
Rjesenje. Imamo
2 1
3
1
4
1
1
1
1
3
A =
1
2 3 1 4
1
1
2 2
2
2
3 (1)
1
1
1
1
1
2 + +
1
2 2

1
2 3 1 4
4
2 1
3
1

1 1
1
1
3
1 1
1
1
0 0
0 3 2
1
3
1
0

0 3 2
0 1 0 3 1
1
0 3 1
1
2
0 0
1 3
1 1
1
1
3
1 1
1
0 3 2
0 1
0 3 2

0 0
(1)
1
1
3
0 0 1
+
0 0
1 3 1
0 0
0
Dakle, rangA = 4.
Elvis Barakovic
161
3
1
(1)
+
2
1
1
3
0 1
.
1 3
4 4
Edis Mekic
Matematika I
2 3 4
1 1 1
A=
1 3 2
3 4 5
Rjesenje. Imamo
2 3 4 1
1 1 1 3
A =
1 3 2 2
3 4 5 4
1 1 1 3
1 3 2 2

2 3 4 1
3 4 5 4
1 1 1
3
0 1 2 5

0 4 3
5
0 1 2 5
Dakle, rangA = 3.
1
3
2
4
2
4
.
2
6
2
4
2
6
(2) (3)
4
+
+
2
2
+
6
6
(4) (1)
+
6
+
6
2 1 1 3 1
1 1 3
1
4
A=
2 3 1
1 3
3 2 4 2
3
Elvis Barakovic
162
1
0
0
0
1
4
1
1
1
0
0
0
1
1
0
0
1
3
4
3
5
6
2 5 6
2 5 6
1
3
4
2 5 6
5 25 30
0
0
0
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Imamo
Dakle, rangA = 3.
2 1 1
1 1 3
A =
2 3 1
3 2 4
1 1 3
2 1 1

2 3 1
3 2 4
1 1
3
0
1 5

0 5
7
0
1 5
1 1
3
0 1
5

0
0 18
0
0
0
Primjer C.1.33 U zavisnosti od realnog
A= 1
1 1
Rjesenje. Imamo
3 1
1
4
1 3
2
3
1
4 (2) 2 (3)
+
+
3 1
1 3
+
2
3
4
1
5 9
5+ (1)
3
5
+
5 9
1
4
5
9
22 40
0
0
parametra odrediti rang matrice
1
1 .
1 1
1 1 (1) ()
A = 1 1 1 1 +
+
1 1
1 1
1
1
1
1
1
0 1
0 1 1
+
2
2
0
0
2
0 1 1
1
1
= 0 1
1
0
0
(1 ) (2 + )
Diskusija:
Elvis Barakovic
163
Edis Mekic
Matematika I
1. ako je = 1 tada je rangA = 1 jer je
1 1 1
A= 0 0 0
0 0 0
2. ako je = 2 tada je rangA = 2 jer je
1
1 1
A = 0 3 3
0
0 0
3. ako je 6= 1 i 6= 2 tada je rangA = 3.
Primjer C.1.34 U zavisnosti od realnog parametra odrediti rang matrice
1 1 4 3
4 10 1
A=
7 17 3 1 .
2 4 3 2
Rjesenje. Imamo
1
4
A =
7
2
1
0

0
0
1
0

0
0
Diskusija:
1
10
17
4
1
6
10
2
1
2
0
0
3 (4) (7) (2)

+
+
1
+
2

4
3
1 1
4
0 2 5
15 12
25 20 0 6 15
5
4
0 10 25
4
3
5 4
.
0

0
0
4
1
3
3
3
4
12
20
(3) (5)
+
+
1. ako je = 0 tada je rangA = 2,

2. ako je 6= 0 tada je rangA = 3.
Elvis Barakovic
164
Edis Mekic
Matematika I
C.1.6
Spektar matrice
Neka je A kvadratna matrica. Polinom KA () = det(A I) se naziva

svojstveni polinom matrice A a rjesenja jednacine KA () = 0 su svojstvene
vrijednosti matrice A. Vektor x 6= 0 za koji vrijedi Ax = x se naziva
svojstveni vektor matrice A koji odgovara svojstvenoj vrijednosti . Skup
svih svojstvenih vrijednosti matrice A se naziva spektar matrice A i oznacava
se sa (A).
Teorem 1 (Hamilton - Cayley) Ako je KA () karakteristicni polinom kvadratne
matrice A tada je KA (A) = 0.
Primjer C.1.35 Odrediti spektar matrice
9 3 0
A = 1 1 2 .
1
0 7
Rjesenje. Karakteristicni polinom matrice A je:

9
3
0

1
2 = 3 + 42 2.
KA () = 1
1
0
7

1
1
Rjesenja jednacine KA () = 0 su 1 = 1, 2 =
3 17 i 3 =
3 + 17
2
2
pa je spektar matrice skup

1

1
3 17 ,
3 + 17
.
(A) = 1,
2
2
Primjer C.1.36 Odrediti svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice
5
3 3
A = 3 1 2 .
6
0 7

5
3
3

1
2 = 3 + 112 + 4 44.
KA () = 3
6
0
7
Elvis Barakovic
165
Edis Mekic
Matematika I
Svojstvene vrijednosti su rjesenja jednacine KA () = 0 tj. 1 = 2, 2 = 2 i
3 = 11.
Odredimo svojstveni vektor X1 za svojstvenu vrijednost 1 = 2. Neka je
1
x1
X1 = x12 .
x13
Imamo
1 1

7 3 3
x1
7x1 + 3x12 + 3x13
0
(A I)X1 = 3 1 2 x12 = 3x11 + x12 + 2x13 = 0
6 0 9
x13
6x11 + 9x13
0
odakle dobijamo sistem homogenih jednacina
7x11 + 3x12 + 3x13 = 0

3x11 + x12 + 2x13 = 0
6x11
+ 9x13 = 0
cije je jedno netrivijalno rjesenje (x11 , x12 , x13 ) = (3, 5, 2) pa je svojstveni

vektor koji odgovara svojstvenoj vrijednosti 1
3
X1 = 5 .
2
Na slican nacin dobijamo preostala dva svojstvena vektora

5
2
X2 = 1 , X3 = 1 .
6
3
Primjer C.1.37 Odrediti inverznu matricu matrice:
2 1 1
A = 1 0 2 .
3 1 2

2 1

1

2 = 3 + 42 + 2 + 1.
KA () = 1
3
1 2
Elvis Barakovic
166
Edis Mekic
Matematika I
Na osnovu Teoreme 1 imamo KA (A) = 0, tj.
A3 + 4A2 + 2A + I = O
odakle je
I = A3 4A2 2A.
Mnozenjem ove jednakosti sa A1 dobijamo:
A1 = A1 (A3 4A2 2A) = A2 4A 2I

pa je
A1
C.2
2 1
2
1 3 .
= 4
1
1 1

cina
Sistem od m linearnih jednacina sa n nepoznatih je sistem oblika
a11 x1 + a12 x2 + + a1n xn = b1
a21 x1 + a22 x2 + + a2n xn = b2

.
..
..
..
..
..
.
.
.
.
.
am1 x1 + am2 x2 + + amn xn = bm
(C.3)
Brojevi aij R, (i = 1, 2, ..., m; j = 1, 2, ..., n) zovu se koeficijenti sistema a

brojevi bi R, (i = 1, 2, ..., m) slobodni koeficijenti sistema (C.3). Rjesenje
sistema (C.3) je svaka uredena ntorka (x1 , x2 , ..., xn ) realnih brojeva koja
zadovoljava svaku jednacinu sistema (C.3). Rjesenje sistema moze da postoji
ili ne postoji, a ako postoji, onda ono moze da bude jedinstveno ili neodredeno
(da sistem ima beskonacno mnogo rjesenja).
Sistem (C.3) mozemo zapisati u obliku jedne (matricne) jednacine AX = B
pri cemu su matrice
a11 a12 . . . a1n

x1
b1
b2
a21 a22 . . . a2n
x2
A = ..
..
.. , X = .. , B = .. .
.
.
.
.
.
.
.
.
bm
am1 am2 . . . amn
xn
Ukoliko je n = m tj. broj nepoznatih jednak broju jednacina, za sistem (C.3)
kazemo da je kvadratni sistem linearnih jednacina.
Elvis Barakovic
167
Edis Mekic
Matematika I
C.2.1
Gausov metod eliminacije
Ideja ovog metoda je svodenje sistema na trougaoni ili trapezni oblik koji
je ekvivalentan polaznom sistemu linearnih jednacina, a koji je laksi za
rjesavanje. Prednost ove metode je sto koristimo samo osnovne algebarske
operacije.
Primjer C.2.1 Gausovim metodom eliminacije rijesiti sistem linearnih jednacina
3x1 + 2x2 + 4x3 = 17

x1 + 6x2 + x3 = 1 .
3x1 3x2 + 2x3 = 14
Rjesenje. Imamo:
3x1 + 2x2 + 4x3 = 17 J1 prepisana

x1 + 6x2 + x3 = 1
- 3 J2+J1
3x1 3x2 + 2x3 = 14

-J3+J1
3x1 +
2x2 + 4x3 = 17 J1 prepisana
16x2 + x3 = 20
J2 prepisana
5x2 + 2x3 = 3
16 J3+5 J2
3x1 +
2x2 + 4x3 = 17
16x2 +
x3 = 20
37x3 = 148
Dakle, pocetni sistem smo sveli na trougaoni oblik. Iz trece jednacine posljednjeg sistema dobijamo x3 = 4, pa ako to uvrstimo u drugu jednacinu posljednjeg sistema, dobijamo x2 = 1. Iz prve jednacine dobijamo x1 = 1. Dakle,
rjesenje sistema 2 je (x1 , x2 , x3 ) = (1, 1, 4).
2x1 + 3x2 4x3 + 6x4 = 9
x1 + x2 + x3 + 6x4 =
4
.
x1 + 2x2
+ x4 =
2
2x1 + x2 + 3x3
= 10
Rjesenje. Imamo:
2x1
x1
x1
2x1
1
2
+ 3x2 4x3 + 6x4

+ x2 + x3 + 6x4
+ 2x2
+ x4
+ x2 + 3x3
= 9
J1 prepisana
=
4
-2J2+J1
=
2
-J3+J2
= 10
-J4+J1
Sa J1 cemo oznacavati prvu jednacinu sistema, sa J2 drugu, ... .

Rjesenje sistema je jedinstveno. To je uredene trojka realnih brojeva.
Elvis Barakovic
168
Edis Mekic
Matematika I
2x1 +
3x2
x2
x2
2x2
2x1 + 3x2
x2
2x1 + 3x2
x2
4x3
6x3
+ x3
7x3
4x3
6x3
5x3
5x3
4x3 +
6x3
5x3
+
+
6x4
6x4
5x4
6x4
+ 6x4
6x4
x4
+ 16x4
6x4
6x4
x4
17x4
= 9
J1 prepisana
= 17
J2 prepisana
=
2
J3+J2
J4+2J3
= 19
J1 prepisana
= 9
= 17
J2 prepisana
= 15
J3 prepisana
= 15
-J4+J3
= 9
= 17
= 15
=
0
Racunanjem x4 iz posljednje jednacine i vracanjem unazad, dobijamo rjesenje

sistema (x1 , x2 , x3 , x4 ) = (0, 1, 3, 0).
2x1 + 3x2 x3 =
4
x1 + x2 x3 = 1 .
x1 + 4x2 2x3 =
3
Rjesenje. Imamo:
2x1 + 3x2 x3 =
4 J1 prepisana
x1 + x2 x3 = 1
2J2+J1
x1 + 4x2 2x3 =
3
J3+J2
2x1 + 3x2 x3 =
4 J1 prepisana
x1 + x2 x3 = 1
J2 prepisana
x1 + 4x2 2x3 =
3
-J3+J2
2x1 + 3x2 x3 = 4 J1 prepisana

5x2 3x3 = 2
J2 prepisana
5x2 3x3 = 2
-J3+J2

2x1 + 3x2 x3 = 4
5x2 3x3 = 2
Posljednji sistem ima tri nepoznate a dvije jednacine. Zato, jednu nepoznatu
2 + 3
biramo proizvoljno. Neka je, npr. x3 = . Tada su x2 =
i x1 =
5
7 3
. Rjesenje sistema je
5

7 3 2 + 3
(x1 , x2 , x3 ) =
,
,
5
5
Elvis Barakovic
169
Edis Mekic
Matematika I
pri cemu je R.
x1 + 2x2 + x3 + x4 = 5
3x1 x2 + 3x3 + x4 = 6 .
2x1 3x2 + 2x3

= 1
Rjesenje. Imamo:
x1 + 2x2 + x3 + x4 = 5 J1 prepisana
3x1 x2 + 3x3 + x4 = 6
-J2+3J1
2x1 3x2 + 2x3

= 1
-J3+2J1
x1 + 2x2 + x3 + x4 = 5 J1 prepisana
7x2
+ 2x4 = 9
J2 prepisana
7x2
+ 2x4 = 9
-J3-J2

x1 + 2x2 + x3 + x4 = 5
7x2
+ 2x4 = 9
Posljednji sistem ima dvije jednacine a cetiri nepoznate pa dvije nepoznate

biramo proizvoljno. Ali, ipak ne mozemo uzeti bilo koje nepoznate. Recimo,
ako bismo proizvoljno odabrali x2 i x4 onda zbog druge jednacine sistem ne
bi imao smisla.
9 2
Neka su recimo x3 = i x4 = . Sada je lahko zakljuciti da su x2 =
7
17 7 3
i x1 =
. Rjesenje sistema je
7

17 7 3 9 2
(x1 , x2 , x3 , x4 ) =
,
, ,
7
7
gdje su , R proizvoljni.
x1 + 2x2 x3 + x4 = 3
3x1 + x2 x3 + 7x4 = 10 .
4x1 + 3x2 2x3 + 8x4 = 12
Rjesenje:. Imamo:
x1 + 2x2 x3 + x4 = 3 J1 prepisana
3x1 + x2 x3 + 7x4 = 10
-J2+3J1
4x1 + 3x2 2x3 + 8x4 = 12

-J3+4J1
Elvis Barakovic
170
Edis Mekic
Matematika I
x1 + 2x2 x3 + x4 =
3 J1 prepisana
5x2 2x3 4x4 = 1
J2 prepisana
5x2 2x3 4x4 =

0
-J3-J2
x1 + 2x2 x3 + x4 =
3
5x2 2x3 4x4 = 1
0 = 1
Posljednja jednakost je netacna pa dati sistem nema rjesenja.
2x1 + x2 + x3 =
3
x1 x2
=
0
4x1 + 3x2 x3 =
7 .
x1 + 2x2 + x3 =
3
3x1 4x2 + x3 = 7
Rjesenje. Imamo:
2x1
x1
4x1
x1
3x1
+ x2
x2
+ 3x2
+ 2x2
4x2
2x1 +
x2
3x2
x2
3x2
5x2
2x1 +
J1 prepisana
-2J2+J1
-J3+2J1
-J3+J2
2J5+3J1
x3 =
3
J1 prepisana
x3 =
3 J2 prepisana
3x3 = 1
3J3+J2
x3 = 3
J4+J2
5x3 = 5
3J5+5J2
x3 = 3
x3 = 3 .
10x3 = 0
+ x3 =
3
=
0
x3 =
7
+ x3 =
3
+ x3 = 7
+
+
+
x2 +
3x2 +
Racunanjem x3 iz posljednje jednacine i vracanjem unazad, dobijamo rjesenje

sistema (x1 , x2 , x3 ) = (1, 1, 0).
Elvis Barakovic
171
Edis Mekic
Matematika I
C.2.2
Kvadratni sistemi linearnih jedna

cina
cija determinanta nije jednaka nuli
Posmatracemo kvadratne sisteme linearnih algebarskih jednacina tj. sisteme

oblika
a11 x1 + a12 x2 + + a1n xn = b1
a21 x1 + a22 x2 + + a2n xn = b2

(C.4)
..
..
..
..
..
.
.
.
.
.
an1 x1 + an2 x2 + + ann xn = bn

(aij , bi R za i, j = 1, 2, ..., n) cija determinanta nije jednaka nuli, tj.

a11 a12 . . . a1n

a21 a22 . . . a2n

..
.. . .
.. 6= 0.
.
. .
.

an1 an2 . . . ann
Dva su osnovna nacina rjesavanja ovakvih sistema a to su metoda determinanti i matricna metoda.
Metoda determinanti
Teorem 2 Neka je D = detA i Dxi = detAi pri cemu je matrica Ai matrica
koja se dobije zamjenom i-te kolone matrice A sa matricom kolonom B.
Ako je D 6= 0 tada sistem (C.4) ima jedinstveno rjesenje (x1 , x2 , . . . , xn )
dato sa
Dx i
xi =
, (i = 1, 2, ..., n)
D
Ako je D = 0 i Dxi 6= 0 za i = 1, 2, ..., n, tada je sistem (C.4) nesaglasan,
tj. nema rjesenja.
Ako je D = 0 i Dxi = 0 za i = 1, 2, ..., n, tada sistem (C.4) ima beskonacno
mnogo rjesenja.
Posljednja teorema je poznata kao Kramerova 3 teorema za rjesavanje kvadratnih sistema linearnih algebarskih jednacina, a ako sistem jednacina rjesavamo
koristecu ovu teoremu, onda kazemo da sistem rjesavamo Kramerovim metodom
ili metodom determinanti.
Primjer C.2.7 Rijesiti sistem jednacina metodom determinanti:
3
Gabriel Cramer (1704. - 1752.), svajcarski matematicar
Elvis Barakovic
172
Edis Mekic
Matematika I
x1 + x2 x3 = 3
3x1
+ x3 = 1
2x1 x2 + x3 =
0
Rjesenje. Determinanta sistema je

1

1
1

0
1 = 3 6= 0
D = 3
2 1
1
pa sistem ima jedinstvaneo rjesenje. Buduci da su

3

1
1

0
1 = 3,
Dx1 = 1
0 1
1

1 3 1

1 = 0,
Dx2 = 3 1
2
0
1

1
1 3

0 1 = 6,
Dx3 = 3
2 1
0
tada su
x1 =
Dx 1
3
=
= 1,
D
3
x2 =
Dx 2
0
=
= 0,
D
3
x3 =
Dx 3
6
=
=2
D
3
pa je rjesenje sistema (x1 , x2 , x3 ) = (1, 0, 2).

Primjer C.2.8 Rijesiti sistem jednacina metodom determinanti:
3x1 + 6x2 3x3 =

8
6x1 + x2 + x3 =
3
x1 2x2 + x3 = 2

3
6 3

1
1 = 33 6= 0
D = 6
1 2
2
Elvis Barakovic
173
Edis Mekic
Matematika I
pa je sistem ima jedinstvano rjesenje. Buduci da su

8

6
3

1
1 = 4,
Dx 1 = 3
2 2
2

3
8 3

3
1 = 53,
Dx2 = 6
1 2
2

3
6
8

1
3 = 22
Dx3 = 6
1 2 2
tada su
Dx 2
53
Dx 3
2
= , x3 =
=
D
33
D
3

4 53 2
pa je rjesenje sistema (x1 , x2 , x3 ) =
, ,
.
33 33 3
x1 =
4
Dx 1
= ,
D
33
x2 =
Matri
cna metoda
Sistem (C.4) mozemo zapisati u matricnom obliku AX = B, tj. napisati
ga u obliku jedne (matricne) jednacine. Ako je matrica A regularna (tj.
detA 6= 0), tada je rjesenje posljednje matricne jednacine matrica X = A1 B
a elementi te matrice su upravo rjesenja sistema (C.4).
Primjer C.2.9 Rijesiti sistem jednacina matricnom metodom:
3x1 +
x2 + 6x3 = 16
x1 +
x2 + x3 = 2
2x1 + 10x2 x3 = 10
Rjesenje:. Neka je
3 1
6
A = 1 1
1 ,
2 10 1
x1
X = x2 ,
x3
16
B = 2 .
10
Tada je sistem ekvivalentan matricnoj jednacini AX = B. Matrica A je regularna jer je detA = 104. To znaci da je dati sistem saglasan. Adjungovana
matrica matrice A je
11
61 5
1 15 9
A =
12 28
4
Elvis Barakovic
174
Edis Mekic
Matematika I
pa je inverzna matrica matrice A
11/104 61/104 5/104

1
A1 =
A = 1/104 15/104 9/104 .
detA
3/26
7/26
1/26

11/104 61/104 5/104
16
1
1
X = A B = 1/104 15/104 9/104

2
= 1 .
3/26
7/26
1/26
10
2
Dakle, rjesenje sistema je (x1 , x2 , x3 ) = (1, 1, 2).
Primjer C.2.10 Rijesiti sistem jednacina matricnom metodom
4x1 3x2 + 6x3 =

21
x1 + x2 3x3 = 10
7x2 + 6x3 =
11
Rjesenje. Neka je
4 3
6
1 3 ,
A= 1
0
7
6
x1
X = x2 ,
x3
21
B = 10 .
11
Tada je sistem ekvivalentan matricnoj jednacini AX = B. Matrica A je

regularna jer je detA = 168. To znaci da je dati sistem saglasan. Adjungovana
matrica matrice A je
27
60 3
24 18
A = 6
7 28 7
pa je inverzna matrica matrice A
A1
9/56 5/14 1/56

1
1/7 3/28 .
=
A = 1/28
detA
1/24 1/6 1/24
9/56 5/14 1/56

21
0
X = A1 B = 1/28 1/7 3/28 10 = 1 .
1/24 1/6 1/24
11
3
Dakle, rjesenje sistema je (x1 , x2 , x3 ) = (0, 1, 3).

Elvis Barakovic
175
Edis Mekic
Matematika I
C.2.3
Croneker-Capeli-jev stav
Ovaj metod se obicno koristi za rjesavanje kvadratnih sistema linearnih algebarskih jenacina cija je determinanta jednaka nuli i sve vrste pravougaonih
i trapeznih sistema. Glavna je ideja da se takav sistem, ako je moguce,
svede na kvadratni sistem linearnih jednacina cija je detreminanta razlicita
do nule, a za rjesavanje takvih mozemo primijeniti metodu determinanti i
matricnu metodu. Naravno, ovom metodom mozemo rjesavati i kvadratne
sisteme cija je determinanta razlicita od nule, cime se dobija ekvivalentni
sistem trougaonog oblika. U svemu tome, pomaze nam sljedeca
Teorem 3 Neka je A matrica koeficijenta sistema i Ap prosirena matrica
sistema4 . Tada vrijedi:
Sistem linearnih algebarskih jednacina (C.3) je saglasan akko je rang(A) =
rang(Ap ).
Ako je r = rang(A) = rang(Ap ) tada je sistem (C.3) ekvivalentan sistemu
koji se dobije uzimanjem bilo kojih r linearno nezavisnih jednacina is
sistema (C.3).
Ako je m = n tj. broj jednacina jednak broju nepoznatih, tada sistem
(C.3) ima jedinstveno rjesenje akko je matrica A regularna.
Primjer C.2.11 Ispitati saglasnost sistema i u slucaju da je saglasan rijesiti
ga:
4x1 + x2 x3 =
9
x1
+ x3 = 1
3x1 + x2 + 6x3 =
8 .
3x1 + x2
=
8
2x1 + x2 + 7x3 =
7
Rjesenje. Matrica koeficijenata i prosirena matrica koeficijenata sistema su:
4 1 1
9
4 1 1
1 0
1 0
1 1
1
.
, Ap = 3 1
6
8
A=
3
1
6
3 1
3 1
0
8
0
2 1
7
2 1
7
7
4
Matrica koja se dobije dodavanjem matrice kolone B matrici A
Elvis Barakovic
176
Edis Mekic
Matematika I
Izvrsimo elementarne transformacije matrice Ap na sljedeci nacin
4 1 1
9
V1 prepisana
1 0
1 1 4V2+V1
3
1
6
8
Ap =
V3+3V2
3 1
0
8 V4-V3
2 1
7
7
V5+2V2
4 1 1 9
V1 prepisana
0 1
3 5 V2 prepisana
0
1
9 5

V3-V2
0 0 6 0 V4 prepisana
0 1
9 5
V5-V3
4 1 1 9
V1 prepisana
0 1
3 5 V2 prepisana
0
0
6
0

V3 prepisana
0 0 6 0 V4-V3
0 0
0 0
V5 prepisana
4 1 1 9
0 1
3 5
.
0
0
6
0

0 0
0 0
0 0
0 0
Odavdje zakljucujemo da je rang(A) = rang(Ap ) = 3 pa je sistem saglasan.

Pomocu posljednje matrice formirajmo novi sistem:
4x1 + x2 x3 = 9
x2 + 3x3 = 5
6x3 = 0
koji je kvadrtni sistem cija determinanta nije jednaka nuli. Rjesenje sistema
je (x1 , x2 , x3 ) = (1, 5, 0).
Primjer C.2.12 Ispitati saglasnost sistema
4x1 + 3x2 + 6x3 x4 = 12

3x1 + x2
+ x4 =
5
2x1 6x2 + x3 + x4 = 6
i u slucaju da je saglasan rijesiti ga metodom determinanti.
Rjesenje. Buduci da je u pitanju pravougaoni sistem, ne mozemo odmah

primijeniti metod determinanti jer matrica koeficijenata sistema nije kvadratna,
pa prema tome nema determinantu. Matrica koeficijenata i prosirena matrica
koeficijenata sistema su:
Elvis Barakovic
177
Edis Mekic
Matematika I
4
3 6 1
A= 3
1 0
1 ,
2 6 1
1
4
3 6 1 12
Ap = 3
1 0
1
5 .
2 6 1
1 6
Izvrsimo elementarne transformacije matrice Ap na sljedeci nacin:
4
3 6 1 12
V1 prepisana
1 0
1
5 4V2+3V1
Ap = 3
2 6 1
1 6
2V3+V1
4
3 6 1 12
V1 prepisana
0
5 18 7 16
V2 prepisana
0 9 8
1 0
5V3+9V2
4 3
6 1 12
0 5 18 7 16
0 0 202 58 144

Pomocu posljednje matrice formirajmo novi sistem
4x1 + 3x2 +
6x3
x4 = 12
5x2 + 18x3 7x4 = 16
202x3 58x4 = 144
koji je ekvivalentan polaznom sistemu. Buduci da sistem ima 4 nepoznate a

rang(A) = rang(Ap ) = 3, tada jednu nepoznatu biramo proizvoljno. Neka
je npr. x4 = R. Tada dobijamo kvadratni sistem oblika
4x1 + 3x2 +
6x3 = 12 +
5x2 + 18x3 = 16 + 7
.
202x3 = 144 + 58
Rijesimo ovaj sistem metodom detrminanti. Imamo

4 3 6

D = 0 5 18 = 4040,
0 0 202

12 +
3
6

Dx1 = 16 + 7 5 18 = 5880 1840,
144 + 58 0 202

4

12
+
6

18 = 2560 + 1480,
Dx2 = 0 16 + 7
0 144 + 58 202

4 3

12
+

Dx3 = 0 5 16 + 7 = 5880 1840
0 0 144 + 58
Elvis Barakovic
178
Edis Mekic
Matematika I
pa su
x1 =
5880 1840
2560 1840
2880 1160
, x2 =
, x3 =
, x4 = .
4040
4040
4040
Rjesenje sistema je
(x1 , x2 , x3 , x4 ) =
5880 1840 2560 1840 2880 1160

,
,
,
4040
4040
4040
pri cemu je R proizvoljno.

3x1 + x2 + x3 4x4 + x5 = 2
2x1 + x2 + 3x3 x4
= 5
x2
+ x4 + x5 = 3
i u slucaju da je saglasan rijesiti ga metodom determinanti.

Rjesenje. Matrica koeficijenata i prosirena matrica
3 1 1 4 1
3 1
A = 2 1 3 1 0 , Ap = 2 1
0 1 0
1 1
0 1
koeficijenata sistema su:
1 4 1 2
3 1 0 5 .
0
1 1 3
V1 prepisana
3 1 1 4 1 2
3V2+2V1
2 1 3 1 0 5
Ap =
V3 prepisana
0 1 0
1 1 3
3
1
1 4 1
2
V1 prepisana
0 1 7 5 2 11 V2 prepisana
0
1
0
1 1
3
V3+V2
3
1
1 4 1
2
0 1 7 5 2 11
0
0 7 4 3 8

3x1 +
x2 +
x3 4x4 + x5 =
2
x2
7x3 5x4 + 2x5 = 11
7x3 4x4 + 3x5 = 8

Elvis Barakovic
179
Edis Mekic
Matematika I
koji je ekvivalentan polaznom sistemu. Buduci da sistem ima 5 nepoznatih
a rang(A) = rang(Ap ) = 3, tada dvije nepoznate biramo proizvoljno. Neka
je npr. x4 = i x5 = . Tada dobijamo kvadratni sistem oblika
3x1 +
x2 +
x3 =
2 + 4
x2
7x3 = 11 + 5 2
.
7x3 = 8 + 4 3
Rijesimo ga metodom determinanti. Imamo:

3

1
1

D = 0 1 7 = 21,
0
0 7

2 + 4
1
1

Dx1 = 11 + 5 2 1 7 = 15 + 39 3
8 + 4 3
0 7

3
2 + 4
1

Dx2 = 0 11 + 5 2 7 = 63 21 21,
0
144 + 58
7

3
1
2
+
4

Dx3 = 0 1 11 + 5 2 = 24 12 + 9
0
0 8 + 4 3
pa je rjesenje sistema

15 + 39 3 63 21 21 24 12 + 9
(x1 , x2 , x3 , x4 , x5 ) =
,
,
, ,
21
21
21
pri cemu su , R proizvoljni.
4x1 3x2 + 6x3 =

21
x1 + x2 3x3 = 10
5x1 2x2 + 3x3 =

11
i u slucaju da je sistem saglasan rijesiti ga:

a) metodom determinanti,
b) matricnom metodom.
Rjesenje. Ako odmah primijenimo metod determinanti, dobicemo D =

Dx1 = Dx2 = Dx3 = 0 a to znaci da sistem ima beskonacno mnogo rjesenja.
Ipak, potrebno je naci i oblik rjesenja datog sistema. Zato se koristimo
sljedecim postupkom. Matrica koeficijenata i prosirena matrica koeficijenata
sistema su:
Elvis Barakovic
180
Edis Mekic
Matematika I
4 3
6
A= 1
1 3 ,
5 2
3
4 3
6
21
Ap = 1
1 3 10 .
5 2
3
11
4 3
6
21
V1 prepisana
1
1 3 10
-4V2+V1
Ap =
5 2
3
11
-4V3+5V1
4 3 6 21
V1 prepisana
0
7
18
16
V2 prepisana
0 7 18 16
-V3+V2
4 3 6 21
0 7 18 16
0
0 0 0


4x1
3x2 + 6x3 = 21
7x2 + 18x3 = 61
rang(A) = rang(Ap ) = 2, tada jednu nepoznatu biramo proizvoljno. Neka
je npr. x3 = R. Tada dobijamo kvadratni sistem oblika

4x1
3x2 = 21 6
.
7x2 = 61 18
a) Rijesimo ga metodom determinanti. Imamo

4 3
= 28
D =
0 7

21 6 3
= 36 12,
Dx1 =
61 18 7

4 21 6

= 244 72
Dx 2 =
0 61 18
(x1 , x2 , x3 ) =
Elvis Barakovic
3 9 13 61
,
,
7
7
181

Edis Mekic
Matematika I
b) Rijesimo ga matricnom metodom. Ako oznacimo

21 6
4 3
x1
A=
, X=
, B=
0 7
x2
61 18
tada je sistem ekvivalentan matricnoj jednacini AX = B cije je rjesenje
matrica X = A1 B. Inverzna matrica matrice A je

1/4 3/28
1
A =
0
1/7
pa je rjesenje
1
X =A B=
1/4 3/28
0 1/7

21 6
=
61 18
39
7
1361
7
(x1 , x2 , x3 ) =
3 9 13 61
,
,
7
7

2x1
x1
3x1
x1
+ 3x2
+ x2
+ 4x2
+ 2x2
+
+
6x3 + x4
3x3 x4
3x3
9x3 + 2x4
i u slucaju da je sistem saglasan rijesiti ga:

a) metodom determinanti,
b) matricnom metodom.
= 12
= 2
= 10
= 14
Rjesenje. Ako odmah primijenimo metod determinanti, dobicemo D =

Dx1 = Dx2 = Dx3 = Dx4 = 0 a to znaci da sistem ima beskonacno mnogo
rjesenja. Matrica koeficijenata i prosirena matrica koeficijenata sistema su:
2 3
6
1
2 3
6
1 12
1 1 3 1
, Ap = 1 1 3 1 2 .
A=
3 4
3 4
3
0
3
0 10
1 2
9
2
1 2
9
2 14
Elvis Barakovic
182
Edis Mekic
Matematika I
Izvrsimo elementarne
2
1
Ap =
3
1
2
0

0
0
2
0

0
0
transformacije matrice Ap na sljedeci nacin:
3
6
1 12
V1 prepisana
1 3 1 2 -2V2+V1
4
3
0 10 -2V3+3V1
2
9
2 14
-V4+V2
3
6
1
12
V1 prepisana
1
12
3
16
V2 prepisana
1
12
3
16 V3-V2
1 12 3 16
V4-V2
3 6 1 12
1 12 3 16
.
0 0 0 0
0 0 0 0


2x1 + 3x2 + 6x3 + x4 = 12
x2 + 12x3 + 3x4 = 16

rang(A) = rang(Ap ) = 2, tada dvije nepoznate biramo proizvoljno. Neka su
npr. x3 = , x4 = (, R). Tada dobijamo kvadratni sistem oblika

2x1 + 3x2 =
12 6
x2 = 16 3 12
a) Rijesimo ga metodom determinanti. Imamo:

2 3
= 2,
D =
0 1

12 6 3
= 36 + 8 + 30,

Dx 1 =
16 3 12 1

2 12 6

= 32 6 24
Dx 2 =
0 16 3 12
(x1 , x2 , x3 , x4 ) = (18 + 4 + 15, 16 3 12, , )

b) Rijesimo ga matricnom metodom. Ako oznacimo

2 3
x1
12 6
A=
, X=
, B=
0 1
x2
16 3 12
Elvis Barakovic
183
Edis Mekic
Matematika I
tada je sistem ekvivalentan matricnoj jednacini AX = B cije je rjesenje
matrica X = A1 B. Inverzna matrica matrice A je

1/2 3/2
1
A =
0
1
pa je rjesenje
1
X =A B=
1/2 3/2
0
1

12 6
18 + 4 + 15
=
.
16 3 12
16 3 12
Rjesenje sistema je
(x1 , x2 , x3 , x4 ) = (18 + 4 + 15, 16 3 12, , )
C.2.4
Homogeni sistemi linearnih jedna

cina
Homogeni sistem linearnih jednacina je sistem oblika

a11 x1
a21 x1
..
.
+ a12 x2
+ a22 x2
..
.
am1 x1 + am2 x2
+ + a1n xn = 0
+ + a2n xn = 0
..
..
..
.
.
.
+ + amn xn = 0
(C.5)
pri cemu su (aij R za 1 6 i 6 m; 1 6 j 6 n). Ovakav sistem uvijek ima

rjesenje oblika (x1 , x2 , ..., xn ) = (0, 0, ..., 0) koje se naziva trivijalno rjesenje
homogenog sistema. Postavlja se pitanje da li sistem (C.5) pored trivijalnog
ima i neko drugo rjesenje. Odgovor na to pitanje u slucaju kvadratnih homogenih sistema linearnih jednacina daje sljedeca teorema:
Teorem 4 Vrijedi:
Ako je determinanta sistema razlicita od nule, tada sistem ima samo trivijalno rjesenje.
Ako je determinanta sistema jednaka nuli, tada sistem pored trivijalnog
ima i netrivijalno rjesenje.
Primjer C.2.16 Rijesiti sistem homogenih jednacina:
2x1 + 4x2 9x3 = 0

6x1 + x2 +
x3 = 0
4x1 x2 + 12x3 = 0
Elvis Barakovic
184
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Posto je determinanta sistema

2
4 9

D = 6
1
1 = 156 6= 0
4 1 12
to dati sistem ima samo trivijalno rjesenje, tj. (x1 , x2 , x3 ) = (0, 0, 0).
x1 4x2 + 6x3 = 0
6x1 2x2 + 7x3 = 0
5x1 + 2x2 + x3 = 0
Rjesenje. Posto je determinanta sistema

1 4 6

D = 6 2 7 = 0
5
2 1
to dati sistem pored trivijalnog ima i netrivijalno rjesenje. Odredimo ga

Gausovom metodom:
x1 4x2 + 6x3 = 0 J1 prepisana

6x1 2x2 + 7x3 = 0
-J2+6J1
5x1 + 2x2 + x3 = 0
-J3+5J1
x1
x1
4x2 + 6x3 = 0 J1 prepisana

22x2 + 29x3 = 0
J2 prepisana
22x2 + 29x3 = 0
-J3+J2
4x2 + 6x3 = 0
22x2 + 29x3 = 0
Posljednji sistem ima dvije jednacine a tri nepoznate. Zato jednu nepoznatu
biramo proizvoljno. Neka je npr. x3 = . Tada lahko dobijamo da su x2 =
29
8
i x1 = . Dakle, rjesenje sistema je
22
11

8 29
(x1 , x2 , x3 ) = ,
,
11 22
Elvis Barakovic
185
Edis Mekic
Matematika I
Primjer C.2.18 Odrediti za koju vrijednost parametra a R sistem
ax1 + x2 + x3 = 0
x1 + ax2 + x3 = 0
x1 + x2 + ax3 = 0
ima i netrivijalno rjesenje.

a 1 1

D = 1 a 1 = a3 3a + 2 = (a 1)2 (a + 2)
1 1 a
i
D = 0 (a 1)2 (a + 2) = 0 (a = 1 a = 2).
Dakle, za a = 1 ili za a = 2 sistem pored trivijalnog ima i netrivijalno

rjesenje.
Za a = 1 sistem ima oblik
x1 + x2 + x3 = 0
x1 + x2 + x3 = 0
x1 + x2 + x3 = 0
koji je ekvivalentan jednacini
x1 + x2 + x3 = 0
cije je rjesenje
(x1 , x2 , x3 ) = (, , )
Za a = 2 sistem ima oblik
2x1 + x2 + x3 = 0
x1 2x2 + x3 = 0 .
x1 + x2 2x3 = 0
Rijesimo ga Gaussovom metodom:
2x1 + x2 + x3 = 0 J1 prepisana
2J2+J1
x1 2x2 + x3 = 0
J3-J2
x1 + x2 2x3 = 0
Elvis Barakovic
186
Edis Mekic
Matematika I
2x1 + x2 + x3 = 0 J1 prepisana
3x2 + 3x3 = 0
J2 prepisana
3x2 3x3 = 0
J3+J2
2x1 + x2 + x3 = 0
3x2 + 3x3 = 0
2x1 + x2 + x3 = 0
x2 + x3 = 0
Rjesenje sistema je
(x1 , x2 , x3 ) = (, , )

3x1 + 4x2 7x3 = 0
.
x1 + x2 2x3 = 0
Rjesenje: Sistem sigurno ima trivijalno rjesenje. Provjerimo da li ima i
netrivijalnih. Neka je x3 = 6= 0 pri cemu je R\{0} proizvoljno. Ako
x1
x2
obje jednacine podijelimo sa i uvedemo smjene u =
i v = , dobicemo
sistem

5u + 4v = 7
u + v = 2
x2
x1
=1i
= 1 dobijamo x1 = x2 = , pa je
cije je rjesenje u = v = 1. Iz
netrivijalno rjesenje sistema

(x1 , x2 , x3 ) = (, , )
pri cemu je R\{0} proizvoljno.
C.2.5

cina sa parametrima
Primjer C.2.20 U zavisnosti od parametra R diskutovati rjesenja sistema

x1 + 4x2 = 2
.
9x1 + x2 = 3
Elvis Barakovic
187
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje. Izracunajmo determinanate D, Dx1 , Dx2 .

4

= 2 36 = ( 6)( + 6)
D =
9

2 4
= 22 12 = 2( 6)
Dx1 =
3

2
= 32 18 = 3( 6).
Dx2 =
9 3
Vidimo da je D = 0 akko je = 6.
Diskusija:
Ako je 6= 6 tada sistem ima jedinstveno rjesenje dato sa

x1 =
2( 6)
2
Dx 1
=
=
D
( 6)( + 6)
+6
x2 =
Dx 2
3( 6)
3
=
=
.
D
( 6)( + 6)
+6
Ako je = 6 tada je D = 0 ali i Dx1 = Dx2 = 0 pa sistem ima beskonacno

mnogo rjesenja. Odredimo oblik tih rjesenja. Za = 6 sistem ima
oblik

6x1 + 4x2 = 2
.
9x1 + 6x2 = 3
ove dvije jednacine su linearno zavisne pa sistem mozemo zamijeniti sa
jednom jednacinom. Birajuci da je x2 = , ( R) iz prve jednacine
1 2
. Dakle, rjesenje sistema je
dobijamo x1 =
3

1 2
(x1 , x2 ) =
,
3
Ako je = 6 tada je D = 0 ali Dx1 6= 0 i Dx2 6= 0 pa sistem nema
rjesenja.
Primjer C.2.21 U zavisnosti od realnog parametra diskutovati rjesenja
sistema
Elvis Barakovic
188
Edis Mekic
Matematika I
x1 + x2 + x3 = 1
x1 + x2 + x3 =
.
2
x1 + x2 + x3 =
Rjesenje. Izracunajmo determinante D, Dx1 , Dx2 , Dx3 :

1 1

D = 1 1 = 3 + 1 + 1 ( + + ) = 3 3 + 2
1 1

= 3 2 + 2 = 2 1 2 ( 1)
= ( 1) ( + 1) 2 ( 1) = ( 1) ( ( + 1) 2)

= ( 1) 2 + 2 = ( 1) 2 + 2 2
= ( 1) ( ( + 2) ( + 2)) = ( 1) ( 1) ( + 2)
= ( 1)2 ( + 2)
Dx 1

1 1 1

= 1
2 1
=
=
=
=
Dx 2

= 2 + 2 + 3 + 1 + 2

3 + 2 + 1 = 3 2 + ( 1)

2 ( 1) + ( 1) = ( 1) 1 2
( 1) (1 ) (1 + ) = ( 1) ( 1) ( + 1)
( 1)2 ( + 1)

1 1 1

= 1 1 1 = 3 + 1 + 2 + 3 +
1 2 1 2
= 2 2 + 1 = ( 1)2 .
Dx 3

1

1 = 4 + + 1 + 2 + 2

1 1
2
= 4 22 + 1 = 2 1 = ( 1)2 ( + 1)2 .

1 1

= 1
1 1 2
Dakle, D = 0 ako je = 2 ili = 1.

Diskusija:
Elvis Barakovic
189
Edis Mekic
Matematika I
Ako je 6= 2 i 6= 1, tada sistem ima rjesenje dato sa
( 1)2 ( + 1)
Dx 1
+1
=
=
2
D
+2
( 1) ( + 2)
Dx 2
( 1)2
1
=
=
=
2
D
+2
( 1) ( + 2)
( 1)2 ( + 1)2
Dx 3
( + 1)2
=
=
=
.
D
+2
( 1)2 ( + 2)
x1 =
x2
x3
Ako je = 2 tada je D = 0 ali Dx1 = 9 6= 0 tada sistem nema rjesenja.

Ako je = 1 tada je D = Dx1 = Dx2 = Dx3 = 0 tada sistem ima
beskonacno mnogo rjesenja. Uvrstavajuci = 1, dobijamo sistem od tri
jednacine koje su identicne, pa se rjesavanje sistema svodi na rjesavanje
jedne jednacine sa tri nepoznate. Odaberimo x2 = i x3 = gdje su
, R. Tada je x1 = 1 . Dakle, rjesenje sistema je
(x1 , x2 , x3 ) = (1 , , )
gdje su , R proizvoljni.
C.2.6
Primjene sistema linearnih jedna

cina
Primjer C.2.22 Izracunati potencijale u elektricnoj mrezi:

A
100V
10
0V
17
Rjesenje. Iz Ohmovog zakona jacina struje koja tece od tacke i do tacke j

vi vj
jednaka je Iij =
, pri cemu je vi potencijal u tacki i a vj potencijal u
Rij
tacki j, (i, j {A, B, C, D, E, F, G, H}.) S druge strane, prema Kirchoffovom
zakonu, suma jacina struja koje zavrsavaju u jednom cvoru mora biti jednaka
Elvis Barakovic
190
Edis Mekic
Matematika I
nuli, i to vrijedi za svaki cvor mreze.
Primijenjujuci ta dva zakona na cvor B, dobijamo:
IAB + IGB + ICB = 0
odnosno
vA vB vG vB vC vB
+
+
=0
RAB
RGB
RCB
tj.
vA vB vG vB vC vB
+
+
= 0.
3
5
3
Sredivanjem, dobijamo jednacinu
13vB 5vC 3vG = 500.
Primjenom istih zakona na preostalih pet cvorova, dobijamo jos pet jednacina.
Nepoznate potencijale vi dobijamo rjesavajuci sistem od sest jednacina sa sest
nepoznatih koji ima oblik
13vB 5vC
3vG = 500
10vB 18vC + 5vD

+
3vF
= 0
vC 7vD + 6vE
= 0
2vD 3vE +
vF
= 0
17vC
+ 85vE 112vF + 10vG = 0
17vB
+
5vF 39vG = 0
cije je rjesenje dato sa
(vB , vC , vD , vE , vF , vG ) = (75.33, 71.18, 66.82, 66.09, 64.63, 41.12).
Elvis Barakovic
191
Edis Mekic
Dodatak D
Analiti
cka geometrija
D.1
Skalarni proizvod vektora
Skalarnom velicinom ili skalarom nazivamo onu velicinu koja je potpuno

odredena jednim brojem (na primjer: masa, temperatura, vrijeme, povrsina
geometrijske figure, zapremina tijela, itd.).
Vektorskom velicinom ili vektrorom naziva se svaka velicina koja je definisana: intenzitetom, pravcem i smjerom.
Geometrijski, vektori se predstavljaju orjentisanim duzima u ravni ili
prostoru. Vektore najcesce obiljezavamo malim slovima latinice sa strelicom
iznad slova, na primjer:
~ ~e, . . .
~a, ~b, ~c, d,
Ako zelimo naglasiti koja je pocetna, a koja krajnja tacka vektora tada
vektore obiljezavamo sa dva velika slova i strelicom iznad njih, na prim
jer: AB, P Q, CD, . . . , gdje prvo slovo oznacava pocetak, a drugo slovo kraj
vektora.
~a
P
Q
Duzina vektora ~a naziva se intenzitet ili modul vektora ~a i obiljezava se
sa |~a|. Vektor ciji je intenzitet jednak nuli naziva se nula-vektor i oznacavamo
ga sa ~0. Vektor ciji je intenzitet jednak jedinici naziva se jedinicni vektor ili
192
Matematika I
ort. Jedinicni vektor vektora ~a oznacava se sa ort ~a ili a~0 . Za dva vektora ~a
i ~b kazemo da su kolinearna ako pripadaju istim ili paralelnim pravim.
Posmatrajmo dva vektora ~a i ~b, zbir vektora ~a + ~b racunamo po pravilu
paralelograma, na nacin prikazan na sljedecoj slici.
C
~a
~b
~a +
~b
A
~b
B
~a
Za sabiranje vektora vaze sljedeca svojstva:

1. ~a + ~b = ~b + ~a
(zakon komutacije)
2. (~a + ~b) + ~c = ~a + (~b + ~c)
(zakon asocijacije)
3. ~a + ~0 = ~0 + ~a = ~a
(zakon identiteta)
4. ~a + (~a) = ~0
(zakon inverzije)
Proizvod vektora ~a i skalara je vektor ~a istog pravca kao i vektor ~a,

intenzitet mu je |||~a|, a smjer mu je isti kao i vektora ~a, ako je > 0,
odnosno suprotan smejru vektora ~a, ako je < 0.
Neka su ~i, ~j jedinicni vektori x i y ose redom, kao na slici
y
by
~b
ay
~a
~j
~i
bx
Elvis Barakovic
193
ax
Edis Mekic
Matematika I
Tada vektor ~a mozemo zapisati na sljedeci nacin ~a = ax~i + ay~j = (ax , ay ).
z
M3
M
~k
M2
O
~i
~j
M1
Posto su M1 , M2 , M3 ortogonalne projekcije tacke M na koordinatne ose,

onda je kao sto se i vidi sa predhodne slike

OM = OM1 + OM2 + OM3
jer je:

M1 M = OM2
te je:

i M M = OM3 ,
OM1 = x~i, OM2 = y~j,
OM3 = z~k,
gdje su x, y i z tri realna broja koji potpuno odreduju polozaj tacke M, ili
pravougle koordinate vektora OM. Prema tome vektor OM mozemo zapisati

pomocu pravouglih koordinata u obliku:
OM = x~i + y~j + z~k,

a njegov intenzitet racunamo po formuli
p
|OM| = x2 + y 2 + z 2 .
Ako se vektor projektuje ortogonalno na koordinatne ose dobit cemo:
x = |OM| cos , y = |OM| cos , z = |OM| cos ,

Elvis Barakovic
194
(D.1)
Edis Mekic
Matematika I
gdje su , i uglovi koje vektor |OM| zaklapa sa koordinatnim osama.
Kvadriranjem a zatim sabiranjem jednakosti (D.1) i imajuci uvidu da je
|OM|2 = x2 + y 2 + z 2 , dobit cemo da je:

cos2 + cos2 + cos2 = 1
Linearna kombinacija vektora a~i (i = 1, 2, 3, . . . , n) je vektor oblika
1 a~1 + 2 a~2 + . . . + n a~n =
n
X
i a~i .
(D.2)
i=1
n
X
Za vektore a~i (i = 1, 2, 3, . . . , n) kazemo da su linearno nezavisni ako iz

i a~i slijedi i = 0 za svako i = 1, 2, 3, . . . , n, ako je bar jedan od brojeva
i=1
i razlicit od nule tada za vektore a~i (i = 1, 2, 3, . . . , n) kazemo da su linearno

zavisni. Za dva vektora ~a = ax~i + ay~j + az~k i ~b = bx~i + by~j + bz~k kazemo da
su kolinearna ako vrijedi ~a = ~b, odakle se dobije da je
ay
az
ax
=
=
= .
bx
by
bz
Jedinicni vektor vektora ~a racunamo po formuli
a~0 =
~a
.
|~a|
Definicija 2 Skalarnim ili unutrasnjim proizvodom vektora ~a i ~b, u oznaci

~a ~b, nazivamo skalar koji je jednak proizvodu intenziteta tih vektora i kosinusa
ugla koji oni zaklapaju:
~a ~b = |~a| |~b| cos (~a, ~b).
(D.3)
Iz formule (D.3) slijedi da je kosinus ugla izmedu vektora ~a i ~b dat formulom

~a ~b
cos (~a, ~b) =
.
|~a| |~b|
Teorem 5 Skalarni proizvod dva vektora ~a = (ax , ay , az ) i ~b = (bx , by , bz ),
jednak je zbiru proizvoda odgovarajucih koordinata tj.
~a ~b = ax bx + ay by + az bz .
Elvis Barakovic
195
Edis Mekic
Matematika I
Teorem 6 Dva vektora ~a = (ax , ay , az ) i ~b = (bx , by , bz ) su ortogonalna ako
i samo ako je njihov skalarni proizvod jednak nuli:
~a ~b = 0 ax bx + ay by + az bz = 0.
Primjer D.1.1 Ako stranice jednakostranicnog trougla uzmemo za vektore,
da li su ti vektori jednaki?
Rjesenje: Nisu, jer iako vektori strana imaju iste intenzitete, oni nemaju isti
pravac i smjer, pa nisu ispunjeni uslovi jednakosti vektora.
Primjer D.1.2 Ispitati linearnu nezavisnost vektora ~a = 2~i + ~j + 4~k, ~b =
7~i + 5~j ~k i ~c = 2~i + ~j.
Rjesenje: Formirajmo linearnu kombinaciju vektora ~a, ~b i ~c,
~a + ~b + ~c = 0.
Nakon zamjene vektora ~a, ~b i ~c dobijamo
(2~i + ~j + 4~k) + (7~i + 5~j ~k) + (2~i + ~j) = 0.
Nakon sredivanja dobijamo
(2 + 7 + 2)~i + ( + 5 + )~j + (4 )~k = 0.
Da bi posljednja jednakost bila zadovoljena mora biti
2 + 7 + 2 = 0
+ 5 + = 0
4 = 0
Dobijeni sistem je homogeni, izracunajmo njegovu determinantu

2 7 2

5 1 = 16 6= 0.
D = 1
4 1 0
Kako je determinanta sistema razlicita od nule to posljednji sistem ima samo

trivijalno rjesenje (, , ) = (0, 0, 0). Odnosno dati vektori su linearno nezavisni.
Primjer D.1.3 Razloziti vektor ~a u pravcu vektora ~b i ~c, ako je:
~a = 3~p 2~q, ~b = 2~p + ~q, ~c = 7~p 4~q,
Elvis Barakovic
196
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje: Razlozen vektor ~a u pravcu vektora ~b i ~c glasi:
~a = ~b + ~c,
gdje su i realni parametri koje treba odredit.
3~p 2~q = (2~p + ~q) + (7~p 4~q)
= 2~p + ~q + 7~p 4~q
= (2 + 7)~p + ( 4)~q.
Da bi posljednja relacija bila identicki jednaka moraju odgovarajuci koeficijenti biti jednaki, tj.
2 + 7 = 3
4 = 2.
Rjesavanjem dobijenog sistema jednacina dobijamo da je = 2 i = 1, pa
razlozen vektor ~a u pravcu vektora ~b i ~c glasi:
~a = 2~b + ~c.
Primjer D.1.4 Odredtit intenzitet, pravac i jedinicni vektor vektora
~a = 2~i + 6~j + 3~k.
Rjesenje:
Intenzitet vektora
~a = ax~i + ay~j + az~k
je
|~a| =
a2x + a2y + a2z ,
a njegov pravac odreden je uglovima , i koje dati vektor zaklapa sa

koordinatnim osama Ox, Oy i Oz. Kako su ax , ay i az projekcije vektora ~a
na koordinatne ose, to je
ay
az
ax
cos =
, cos =
, cos =
.
|~a|
|~a|
|~a|
Za dati vektor imamo da je njegov intenzitet
|~a| = 22 + 62 + 32 = 7,
2
6
cos = , cos = ,
7
7
Jedinicni vektor racunamo po formuli
~a0 =
Elvis Barakovic
3
cos = .
7
~a
2
6
3
= ~i + ~j + ~k.
|~a|
7
7
7
197
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.1.5 Odrediti parametar m tako da intenziteti vektora ~a = (2m , m, m
1) gdje je 6= 0 i ~b = (m + 1, m 2, 0) budu jednaki, zatim naci sinus ugla
izmedu njih.
Rjesenje:
Po uslovu zadatka mora biti
|~a| = |~b| |~a|2 = |~b|2 (2m )2 + m2 + (m 1)2 = (m + 1)2 + (m 2)2 .
Odnosno nakon sredivanja
42m = 1 m = 0.
Za ovu vrijednost parametra m dati vektori imaju oblik
~b = (1, 2, 0).
~a = (2, 0, 1)
Odrdimo prvo pomocu skalarnog proizvoda kosinus ugla izmedu ova dva vektora:
~a ~b
.
~a ~b = |~a| |~b| cos cos =
|~a| |~b|
Kako je
to je
~a ~b = (2, 0, 1) (1, 2, 0) = 2 1 + 0 (2) + (1) 0 = 2,

p
p
|~a| = 22 + 02 + (1)2 = 5,
|~b| = 12 + (2)2 + 02 = 5,
2
cos = .
5
Odavdje i iz
2
sin + cos = 1 sin =
cos2
2
2
21
1
.
=
5
5
Primjer D.1.6 Odrediti realni parametar tako da vektori ~a = 2~i 3~j i

~b = ~i + 4~j budu medusobno okomiti.
Rjesenje:
Uslov okomitosti vektora ~a i ~b je ~a ~b = 0.
Odavde je
~a ~b = 0
(2~i 3~j) (~i + 4~j) = 0
2 12 = 0 = 6.
Elvis Barakovic
198
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.1.7 Dati su vektori ~a = ~p + 17~q i ~b = 3~p ~q, gdje je |~p | = 2,
2
|~q | = 5, a ugao izmedu p~ i ~q je =
. Odrediti koeficijent tako da vektori
3
~a i ~b budu medusobno okomiti.
Rjesenje:
Zbog uslova okomotosti vektora ~a i ~b je ~a ~b = 0. Skalarni produkt ~a ~b dat
je sa
~a ~b = (~p + 17~q) (3~p ~q)
= 3~p p~ + (51 )~p ~q 17~q ~q = 0.
Kako je
~p p~ = |~p| |~p| cos(0) = |~p|2 = 4,

2
1
p~ ~q = |~p| |~q| cos
=25
= 5,
3
2
to je
~q ~q = |~q| |~q| cos(0) = |~q|2 = 25,
~a ~b = 12 + (51 ) (5) 17 25 = 17 680 = 0.
Odavde dobijamo da je = 40.
Primjer D.1.8 U trouglu ABC cije su stranice BC = 5, CA = 6 i

AB = 7, naci skalarni proizvod vektora BA i BC.
Rjesenje:
C
5
6
7
A
Po definiciji skalarnog proizvoda je

BA BC = |BA| |BC| cos .
Primjenom kosinusne teoreme imamo
2
cos =
Elvis Barakovic
AB + BC CA
49 + 25 36
19
=
= ,
275
35
2 AB BC
199
Edis Mekic
Matematika I
pa je trazeni skalarni proizvod

19
BA BC = 7 5
= 19.
35
Primjer D.1.9 Koji ugao obrazuju jedinicni vektori p~ i ~q, ako se zna da su
vektori ~a = p~ + 2~q i ~b = 5~p 4~q uzajamno okomiti?
Rjesenje:
Iz uslova okomitosti vektora ~a i ~b je:
~a ~b = (~p + 2~q) (5~p 4~q) = 0,
ili nakon sredivanja
5~p 2 + 6~p ~q 8~q 2 = 0.
(D.4)
Kako su p~ i ~q jedinicni vektori, to vrijedi:
p~ 2 = ~q 2 = 1 i ~p ~q = cos ( ugao izmedu vektora p~ i ~q).

Zbog toga jednacina (D.4) postaje
cos =
1
2
cije je rjesenje odnosno trazeni ugao
= .
3
Primjer D.1.10 Dati su vektori ~u = (6, 1, 1), ~v = (0, 3, 1) i w

~ = (2, 3, 5).
Odrediti parametar t tako da vektori ~u + t~v i w
~ budu medusosbno okomiti.
Rjesenje:
Da bi dva vektora bila medusobno okomita, njihov skalarni proizvod mora
biti jednak nuli. Zato je
(~u + t~v ) w
~ = 0.
Skalarni proizvod vektora je distributivan u odnosu na zbir, zato posljednja
jednacina postaje
~u w
~ + t~v w
~ =0t=
Kako je
~u w
~
.
~v w
~
~u w
~ = (6, 1, 1) (2, 3, 5) = 12 + 3 + 5 = 4,
to je
~v w
~ = (0, 3, 1) (2, 3, 5) = 0 + 9 5 = 4,
t=
Elvis Barakovic
4
= 1.
4
200
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.1.11 Izracunati komponente m i n tako da vektori
~a = (m, 5, 1)
~b = (3, 1, n)
budu kolinearni.
Rjesenje
Uslov kolinearnosti vektora ~a i ~b mozemo izraziti u obliku:
~a = ~b,
gdje je proizvoljan realan broj. Iz
~a = ~b (ax , ay , az ) = (bx , by , bz ),
odnosno
ax = bx ,
ay = by ,
az = bz .
Eliminacijom parametra dobijamo

ax
ay
az
=
= ,
bx
by
bz
sto znaci da su komponente kolinearnih vektora proporcionalne.
Za date vektore taj uslov glasi:
5
1
m
= = .
3
1
n
Odavdje slijedi
m
= 5 m = 15,
3
D.2
1
1
=5n= .
n
5
Vektorski proizvod vektora
Definicija 3 Vektorski proizvod dva vektora ~a i ~b, koji obiljezavamo sa ~a ~b,

je vektor definisan na sljedeci nacin:
1. vektor ~c = ~a ~b okomit (normalan) je na ravan koju odreduju vektori
~a i ~b,
2. smjer vektora ~c = ~a ~b je takav da uredena trojka (~a, ~b, ~c) obrazuje
triedar desne orjentacije,
Elvis Barakovic
201
Edis Mekic
Matematika I
3. intenzitet |~a ~b| vektora ~a ~b jednak je mjernom broju povrsine paralelograma konstruisanog nad vektorima ~a i ~b :
|~a ~b| = |~a| |~b| sin (~a, ~b).
~c
~b
~a
Uslov kolinearnosti dva vektor ~a i ~b je

~a ~b = 0.
Vektorski proizvod vektora ~a = ax~i + ay~j + az~k = (ax , ay , az ) i ~b = bx~i + by~j +

bz ~k = (bx , by , bz ), mozemo izracunati na sljedeci nacin

~i ~j ~k

~a ~b = ax ay az .
bx by bz
Osobine vektroskog proizvoda:
1. ~a ~b = (~b ~a),
2. ( ~a) ( ~b) = (~a ~b),

3. ~i ~i = ~j ~j = ~k ~k = 0, ~i ~j = ~k, ~j ~k = ~i, ~k ~i = ~j,
~j ~i = ~k, ~k ~j = ~i, ~i ~k = ~j,
~k
b
~i
~j
Elvis Barakovic
202
Edis Mekic
Matematika I
4. (~a ~b) ~c = ~a ~c + ~b ~c.
Primjer D.2.1 Odrediti visinu hb spustenu iz vrha B trougla ABC sa
vrhovima A(1, 2, 8), B(0, 0, 4) i C(6, 2, 0).
Rjesenje:
B
c
hb

Vektori AB i AC su
AB = (0 1)~i + (0 (2))~j + (4 8)~k = ~i + 2~j 4~k,
AC = (6 1)~i + (2 (2))~j + (0 8)~k = 5~i + 4~j 8~k.
Povrsinu trougla mozemo racunati po formuli
b hb
|AC| hb
P =
=
.
2
2
(D.5)
Medutim, povrsinu trougla mozemo izracunati primjenom vektora na sljedeci

nacin

~i ~j ~k

1
1
1
P = |AB AC| = | 1 2 4 | = |28~j 14~k| = 7|2~j + ~k| = 7 5.
2
2
2
5 4 8
Sada je na osnovu formule (D.5)
2P
27 5
2
hb = = p
=
21.
3
52 + 42 + (8)2
|AC|
Primjer D.2.2 Dati su vektori ~a = (8, 4, 1) i ~b = (2, 2, 1). Naci:

(a) Vektorski proizvod ~c = ~a ~b.
(b) Povrsinu paralelograma odredenog vektorima ~a i ~b.
Elvis Barakovic
203
Edis Mekic
Matematika I
(c) Visinu paralelograma koja odgovara stranici koju odreduje vektor ~a.
(d) Povrsinu trougla odredenog vektorima ~a i ~b.
Rjesenje:
(a) Vektorski proizvod vektora ~a i ~b racunamo pomocu determinante:

~i ~j ~i ~i ~j ~i

~c = ~a ~b = ax ay az = 8 4 1 =
bx by bz 2 2 1
= ~i(4 + 2) ~j(8 2) + ~k(16 8) =
= 6~i 6~j 246~k.
Elvis Barakovic
204
Edis Mekic
Matematika I
(b)
D
~b
ha
~a
Povrsina paralelograma konstruisanog nad vektorima ~a i ~b jednaka je

intenzitetu vektorskog proizvoda ~a ~b, znaci:
p
P = |~a ~b| = 62 + (6)2 + (24)2 = 18 2.
(c) Iz (b) znamo da je P = |~a ~b| = 18 2, a sa druge strane znamo da

povrsinu paralelograma mozemo racunati i po formuli
P = a ha = |~a| ha . Dakle, imamo
~b|
|~
a
18
2
=
= 2 2.
P = |~a ~b| = |~a| ha ha =
|~a|
8 2 + 42 + 12
(d) Povrsina trougla jednaka je polovini povrsine paralelograma konstruisanog nad istim vektorima:
1
1
P = |~a ~b| = 18 2 = 9 2.
2
2
~ Pokazati da su vektori
Primjer D.2.3 Neka je ~a ~b = ~c d~ i ~a ~c = ~b d.
~a d~ i ~b ~c kolinearni.
Rjesenje:
Kolinearnost vektora ~a d~ i ~b ~c pokazat cemo tako sto cemo dokazati da
je njihov vektorski proizvod jednak nuli. Imamo:
~ (~b ~c) = ~a ~b ~a ~c d~ ~b + d~ ~c.
(~a d)
Iskoristimo li uslove date u zadatku imamo:
~ (~b ~c) = ~c d~ ~b d~ d~ ~b + d~ ~c.
(~a d)
Kako je
slijedi
~c d~ = d~ ~c
~
d~ ~b = ~b d,
~ (~b ~c) = d~ ~c + d~ ~b d~ ~b + d~ ~c = 0,
(~a d)
sto dokazuje kolinearnost vektora ~a d~ i ~b ~c.
Elvis Barakovic
205
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.2.4 Dokazati da je
(~a ~b) (~a + ~b) = 2(~a ~b)
i objasniti geometrijsko znacenje tog identiteta.
Rjesenje:
(~a ~b) (~a + ~b) = ~a ~a + ~a ~b ~b ~a ~b ~b.
Kako je
~a ~a = ~b ~b = 0
to je
~a ~b = ~b ~a,
(~a ~b) (~a + ~b) = 2(~a ~b).
Intenzitet lijeve strane dokazanog identiteta je povrsina paralelograma konstruisanog nad dijagonalama datog paralelograma. Ova povrsina je dva puta
veca od povrsine datog paralelograma.
C
~b
~a +
~a
~
b
~b
~b| = 5 i ugao izmedu vektora ~a i ~b jednak .

Primjer D.2.5 Neka
je
|~
a
|
=
|
A
B
4
~a
Naci povrsinu paralelograma konstruisanog
nad vektorima:
2~b ~a
3~a + 2~b.
Rjesenje:
Povrsina paralelograma je intenzitet vektorskog prozvoda
(2~b ~a) (3~a + 2~b) = 6 ~b ~a + 4 ~b ~b 3 ~a ~a 2 ~a ~b.
Kako je
to je
Elvis Barakovic
~b ~b = 0,
~a ~a = 0
~b ~a = ~a ~b,
(2~b ~a) (3~a + 2~b) = 8 (~b ~a).
206
Edis Mekic
Matematika I
Dakle
P = |(2~b ~a) (3~a + 2~b)| = |8 (~b ~a)| =
= 8|~b| |~a| sin(~b,~a) = 8 5 5 sin =

4
2
= 200
= 100 2.
2
Primjer D.2.6 Dati su vektori ~a = (1, 1, 1), ~b = (1, 1, 0) i ~c = (1, 1, 0).
Odrediti vektor ~x iz uslova:
~x ~b = ~c
Rjesenje:
Neka je
Tada je
~x ~a = 3.
~x = x1~i + x2~j + x3~k.

~i ~j ~k

~x ~b = x1 x2 x3 = x3~i + x3~j + (x1 x2 )~k
1 1 0
~x ~a = x1 + x2 + x3 .
Pa dati uslovi glase

x3~i + x3~j + (x1 x2 )~k = ~i ~j,
x1 + x2 + x3 = 3.
Iz prvog uslova izjednacavajuci odgovarajuce komponente dobijamo
x3 = 1
x1 = x2 .
Ako ovo uvrstimo u drugi uslov dobijamo

2x1 1 = 3 x1 = 2, x2 = 2.
Prema tome trazeni vektor ~x je
~x = 2~i + 2~j ~k = (2, 2, 1).
Elvis Barakovic
207
Edis Mekic
Matematika I
D.3
Mjesoviti proizvod vektora
Mjesoviti proizvod tri vektora ~a = ax~i + ay~j + az~k = (ax , ay , az ), ~b = bx~i +

by~j + bz~k = (bx , by , bz ), i ~c = cx~i + cy~j + cz~k = (cx , cy , cz ) je broj koji je jednak
skalarnom proizvodu vektora ~a i ~b ~c. Racunamo ga na sljedeci nacin:

ax ay az

~a (~b ~c) = bx by bz .
cx cy cz
Apsolutna vrijednost mjesovitog proizvoda tri nekomplanarna vektora jednaka je zapremini paralelopipeda konstruisanog nad tim vektorima, tj.
V = |~a (~b ~c)|.
~a
~c
~b
Vektori ~a = ax~i + ay~j + az~k = (ax , ay , az ), ~b = bx~i + by~j + bz~k = (bx , by , bz ), i
~c = cx~i + cy~j + cz~k = (cx , cy , cz ) su komplanarni (pripadaju istoj ravni) ako i
samo ako je
~a (~b ~c) = 0.
Primjer D.3.1 Izracunati zapreminu paralelopipeda kojeg obrazuju vektori
~a = ~i 3~j + ~k,
~b = 2~i + ~j 3~k
~c = ~i + 2~j + ~k.
Rjesenje:
Zapremina paralelopipeda konstruisanog nad vektorima ~a, ~b i ~c jednaka je
mjesovitom proizvodu tih vektora.
Elvis Barakovic
208
Edis Mekic
Matematika I
~c
~b
~a

ax ay az 1 3 1

V = bx by bz = 2 1 3 = 25.
cx cy cz 1 2
1
Primjer D.3.2 Odrediti parametar t tako da zapremina paralelopipeda obrazovanog vektorima ~a = (8, 4, 1), ~b = (2, 3, 6) i ~c = (t, 2, 1) bude jednaka 150.
Rjesenje:
Zapremina paralelopipeda obrazovanog vektorima ~a, ~b i ~c jednaka je mjesovitom
proizvodu ovih vektora.
V
= ~a (~b ~c) =

ax ay az

= bx by bz
cx cy cz
= 21t + 108.

8 4 1

= 2 3 6 =

t 2 1
Kako je po uslovu zadatka V = 150, to je
21t + 108 = 150 t = 2.
Primjer D.3.3 Izracunati visinu paralelopipeda kojeg obrazuju vektori

~a = 3~i + 2~j 5~k,
~b = ~i ~j + 4~k
~c = ~i 3~j + ~k.
Rjesenje:
Zapreminu paralelopipeda razapetog vektorima ~a, ~b i ~c mozemo izracunati
pomocu mjesovitog proizvoda
V = (~a ~b) ~c.
(D.6)
S druge starne znamo da je V = B H, gdje je B povrsina osnove paralelopipeda, a H njegova visina. Buduci da je u nasem slucaju osnova paralelopipeda paralelogram odreden vektorima ~a i ~b, to je B = |~a ~b|. Tada
je
V = B H = |~a ~b| H.
(D.7)
Elvis Barakovic
209
Edis Mekic
Matematika I
Iz jednacina (D.6) i (D.7) slijedi
H=
Kako je
(~a ~b) ~c
.
|~a ~b|
(D.8)

3 2 5

(~a ~b) ~c = 1 1 4 = 49,
1 3 1

~a ~b =

odnosno
|~a ~b| =

~k
~i ~j

3 2 5 = 3~i 17~j 5~k,
1 1 4
32 + (17)2 + (5)2 =
323.
Uvrstavanjem dobijenih rezultata u (D.8) dobijamo

49
H=
.
323
Primjer D.3.4 Odrediti parametar tako da zapremina tetraedra konstru2

isanog nad vektorima ~a, ~b i ~c iznosi , gdje je
3
~a = ~i + ~j 2~k,
~b = 2~i + ~j ~k,
1
~c = ~i ~k
3
Rjesenje:
Zapreminu tetraedra konstruisanog nad vektorima ~a, ~b i ~c racunamo po
formuli
1
V = |(~a ~b) ~c|
(D.9)
6
Kako je

1 1 2

4
(~a ~b) ~c = 2 1 1 = .
3
0
3
Sada uvrstavanjem u (D.9) imamo
odnosno

2
1 4
= ,
3
6 3
|| = 3 a1 = 3 i a2 = 3.
Elvis Barakovic
210
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.3.5 Pokazati da su vektori
~a = ~i + 3~j + 2~k, ~b = 2~i 3~j 4~k,
~c = 3~i + 12~j + 6~k
komplanarni i napisati vektor ~c kao linearnu kombinaciju vektora ~a i ~b.

Rjesenje:
Kako je

1 3

2

~a (~b ~c) = 2 3 4 = 0,
3 12
6
to slijedi da su vektori ~a, ~b i ~c komplanarni.
Od tri komplanarna vektora bilo koji moze biti predstavljen kao linearna
kombinacija druga dva vektora. Napisimo vektor ~c kao linearnu kombinaciju
vektora ~a i ~b, tj.
~c = ~a + ~b.
Ista relacija mora da vrijedi i za odgovarajuce komponente:
3 = + 2
12 = 3 3
6 = 2 4
Dati sistem od tri jednacine sa dvije nepoznate je saglasan zbog komplanarnosti vektora, a njegovo jedinstveno rjesenje je
= 5 i = 1.
Odakle dobijamo da je ~c = 5~a + ~b.
Primjer D.3.6 Izracunati zapreminu tetraedra ciji su vrhovi tacke A(0, 0, 0), B(3, 4, 1), C(2, 3, 5)
i D(6, 0, 3).
Rjesenje:
Elvis Barakovic
211
Edis Mekic
Matematika I
Zapreminu tetraedra mozemo izracunati koristeci formulu
1
V = AD (AB AC) .
6
Formirajmo vektore koji cine ivice tetraedra:
AB = (3 0, 4 0, 1 0) = (3, 4, 1)
AC = (2 0, 3 0, 5 0) = (3, 2, 5)
AD = (6 0, 0 0, 3 0) = (6, 0, 3),
sada je trazena zapremina
V
D.4
D.4.1
1
AD (AB AC)
6

3 4 1

1
3 2 5
=

6
6 0 3
1
=
150 = 25.
6
=
Prva i ravan u prostoru

Ravan u prostoru
Polozaj ravni u odnosu na prostorni koordinatni sistem najcesce se odreduje
na sljedeci nacin. Povucemo kroz koordinatni pocetak O normalu ~n = OP ,

gdje je P podnozje normale na .
Sa n~0 = {cos , cos , cos } oznacimo jedinicni vektor normale ~n, a vektor
polozaja proizvoljne tacke M(x, y, z) koja pripada ravni sa ~r = {x, y, z}.
Projekcija vektora polozaja ~r proizvoljne catke M ravni na vektor n~0 bice
p jer je OMP pravougli.
Elvis Barakovic
212
Edis Mekic
Matematika I
M(x, y, z)
~n
b
~r
b
n~0
P
y
Prema tome za svaku tacku ravni vrijedi

~r n~0 = p.
(D.10)
Dobijena jednacina ravni napisana u vektorskom obliku zove se normalni

oblik jednacine ravni jer u njoj dolazi od izrazaja ort n~0 normale ~n.
U skalarnom obliku ta jednacina ravni glasi:
x cos + y cos + z cos p = 0.
(D.11)
Opsti oblik jednacine ravni glasi:

Ax + By + Cz + D = 0,
(D.12)
gdje je ~n = (A, B, C) vektor normale ravni.

Ako su ravni:
A1 x + B1 y + C1 z + D1 = 0 i
A2 x + B2 y + C2 z + D2 = 0
paralelne onda su im vektori normale n~1 = (A1 , B1 , C1 ) i n~2 = (A2 , B2 , C2 )

kolinearni, pa su im odgovarajuce koordinate proporcionalne tj.
A1
B1
C1
=
=
= .
A2
B2
C2
Elvis Barakovic
213
(D.13)
Edis Mekic
Matematika I
Ako su pak, date ravni medusobno normalne (okomite), onda su njihovi
vektori normale n~1 = (A1 , B1 , C1 ) i n~2 = (A2 , B2 , C2 ) medusobno normalni,
pa im je skalarni proizvod jednak nuli, tj. vrijedi:
A1 A2 + B1 B2 + C1 C2 = 0.
Ako ravan Ax + By + Cz + D = 0 nije paralelna ni sa jednom koordinatnom
osom, onda ona od koordinatnih osa odsijeca odsjecke:
n
b
l O
m
b
D
D
D
, m= , n= ,
A
B
C
pa se jednacnia ravni moze zapisati u tzv. segmentnom obliku:
l=
x
y
z
+ + = 1.
l
m n
Jednacina ravni odredene sa tri nekolinearne tacke M1 (x1 , y1 , z1 ), M2 (x2 , y2, z2 )
i M3 (x3 , y3, z3 ) glasi

x x1 y y1 z z1

x2 x1 y2 y1 z2 z1 = 0,

x3 x1 y3 y1 z3 z1
gdje su x, y, z tekuce koordinate.
Rastojanje tacke A(x1 , y1 , z1 ) od ravni Ax + By + Cz + D = 0 racunamo po
formuli

Ax0 + By0 + Cz0 + D
.
d =
A2 + B 2 + C 2
Elvis Barakovic
214
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.4.1 Kolike odsjecke odsijeca ravan 3x + 5y 4z 3 = 0 od
koordinatnih osa?
Rjesenje: Odsjecci koje data prava odsijeca od koordinatnih osa su:
l=
D
D
D
, m= , n= .
A
B
C
Pa je
D
3
D
3
3
=
= 1, m = =
= ,
A
3
B
5
5
D
3
3
n= =
= .
C
4
4
Primjer D.4.2 Naci presjeke ravni x + 2y z 4 = 0 sa koordinatnim
osama i koordinatnim ravnima.
l=
Rjesenje: Svedimo datu jednacinu na segmentni oblik:

x + 2y z 4 = 0 x + 2y z = 4/ : 4
x y
z
x 2y z
+
=1
+ +
= 1,
4
4
4
4 2 4
odavdve vidimo da su odsjecci na koordinatnim osam l = 4, m = 2 i n = 4.

Medutim, jednacine presjeka koodrinatnih ravni XOY, Y OZ i ZOX dobijamo na sljedeci nacin.
Presjek ravni x+2y z 4 = 0 i XOY (z = 0) dobijamo tako sto rijesimo
sljedeci sistem:
x + 2y z 4 = 0
z = 0.
Odakle dobijamo da je jednacina presjeka sa XOY ravni x + 2y 4 = 0.
Presjek ravni x+ 2y z 4 = 0 i Y OZ (x = 0) dobijamo tako sto rijesimo
sljedeci sistem:
x + 2y z 4 = 0
x = 0.
Odakle dobijamo da je jednacina presjeka sa Y OZ ravni 2y z 4 = 0.
Presjek ravni x+2y z 4 = 0 i ZOX (y = 0) dobijamo tako sto rijesimo
sljedeci sistem:
x + 2y z 4 = 0
y = 0.
Odakle dobijamo da je jednacina presjeka sa ZOX ravni x z 4 = 0.
Elvis Barakovic
215
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.4.3 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi:
a) kroz tacku K(2, 5, 3) i paralelna je sa koordinatom ravni XOZ,
b) kroz tacku L(3, 1, 2) i osu OZ,
c) kroz tacke M(4, 0, 2) i N(5, 1, 7), a paralelna je osi OX.
Rjesenje:
a) Jednacina ravni koja prolazi tackom K(2, 5, 3) glasi:
A(x 2) + B(y + 5) + C(z 3) = 0.
Njen vektor normale je ~n = (A, B, C). Posto je trazena ravan paralelna sa
ravni XOZ (y = 0), ciji je vektor normale n~1 = (0, 1, 0), to su njihovi vektori
normale kolinearni tj. vrijedi
(A, B, C) = (0, 1, 0) A = 0, B = , C = 0,
pri cemu je proizvoljan realan broj. Sada je jednacina trazene ravni
B(y + 5) = 0 y + 5 = 0.
b) Kako trazena ravan prolazi tackom L(3, 1, 2) to njene koordinate zadovoljavaju opstu jednacinu ravni:
Ax + By + Cz + D = 0 3A + B 2C + D = 0.
(D.14)
S obzirom da ona prolazi i kroz osu OZ, to svaka tacka sa ose OZ pripada
trazenoj ravni. Tacke koje pripadaju osi OZ su oblika (0, 0, z). Uzmimo tacke
P (0, 0, 1) i Q(0, 0, 2) koje pripadaju osi OZ, te tacke pripadaju i trazenoj
ravni pa je
0 A + 0 B + C + D = 0 C + D = 0,
0 A + 0 B + 2C + D = 0 2C + D = 0.
Rjesenja posljednjeg sistema su C = 0 i D = 0. Uvrstavanjem ovih vrijedosti
u jednacinu (D.14) dobijamo 3A + B = 0 B = 3A. Ako sada uvrstimo
dobijene vrijednosti u opstu jednacinu ravni dobijamo:
Ax + By + Cz + D = 0 Ax + 3Ay = 0/ : A x + 3y = 0,
trazena jednacina ravni.
Elvis Barakovic
216
Edis Mekic
Matematika I
c) Kako trazena ravan Ax + By + Cz + D = 0 sadrzi tacke M(4, 0, 2) i
N(5, 1, 7), to koordinate datih tacaka zadovoljavaju jednacinu trazene ravni,
odnosno dobijamo sljedeci sistem:
4A 2C + D = 0
5A + B + 7C + D = 0.
Kako je trazena ravan paralelna osi OX, to je njen vektor normale ~n =
(A, B, C) okomit sa jedinicnim vektorom ~i = (1, 0, 0) ose OX. Odnosno
~n ~i = 0
(A, B, C) (1, 0, 0) = 0
A = 0.
Uvrstavanjem dobijene vrijednosti u posljednji sistem dobijamo:
2C + D = 0 D = 2C
B + 7C + D = 0
Iz druge jednacine dobijamo B + 7C + 2C = 0 B = 9C. Uvrstavanjem
dobijenih vrijednosti u postu jednacinu dobijamo:
Ax + By + Cz + D = 0 9Cy + Cz + 2C = 0/ : C 9y + z + 2 = 0
je trazena jednacina ravni.
Primjer D.4.4 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi kroz tacku A(2, 1, 1)
i koja normalna je na vektor ~a = {1, 2, 3}.
Rjesenje: Jednacina ravni koja prolazi kroz tacku A(2, 1, 1) glasi:
A(x 2) + B(y 1) + C(z + 1) = 0.
S obzirom da je trazena ravan normalna na vektor ~a = {1, 2, 3}, to je njen
vektor normale ~n = {A, B, C} kolinearan sa vektorom ~a = {1, 2, 3}, pa su
im odgovarajuce koordinate proporcionalne, tj.:
Odnosno
A
B
C
=
=
= .
1
2
3
A = , B = 2, C = 3.
Ako dobijene vrijednosti uvrstimo u jednacinu A(x2)+B(y1)+C(z+1) =

0, dobijamo trazenu jednacinu ravni
(x 2) 2(y 1) + 3(z + 1) = 0/ :
x 2y + 3z + 3 = 0.
Elvis Barakovic
217
Edis Mekic
Matematika I
Primjer D.4.5 Sastaviti jendacinu ravni koja prolazi kroz tacku A(3, 4, 5)
i paralelna je sa vektorima ~a = {3, 1, 1} i ~b = {1, 2, 1}.
Rjesenje: Jednacina ravni kroz datu tacku A glasi:
A(x 3) + B(y 4) + C(z + 5) = 0.
S obzirom da je ova ravan paralelna sa vektorima ~a i ~b, to je njen vektor
normale ~n = {A, B, C} normalan na oba vektora, pa je ~n = ~a ~b.
~b
~n
~a
Odnosno,

~
~n = ~a b =

~k
~i ~j

3 1 1 = ~i 4~j 7~k = {1, 4, 7}.
1 2 1
Prema tome, trazena jednacina ravni glasi:
1(x 3) 4(y 4) 7(z + 5) = 0/ (1)

(x 3) + 4(y 4) + 7(z + 5) = 0 x 3 + 4y 16 + 7z + 35 = 0,
odnosno x + 4y + 7z + 16 = 0.
Primjer D.4.6 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi kroz tacku A(7, 5, 1)
i odsijeca na koordinatnim osama jednake odsjecke.
Rjesenje: Jednacina ravni kroz datu tacku A glasi:
A(x 7) + B(y + 5) + C(z 1) = 0.
Elvis Barakovic
218
Edis Mekic
Matematika I
Kako trazena prava odsijeca na koordinatnim osama jednake odsjecke to je
l=
D
D
D
=m= =n= ,
A
B
C
odakle je
D
D
D
= = A = B = C.
A
B
C
Dakle, jednacina trazene ravni glasi A(x 7) + A(y + 5) + A(z 1) = 0.
Nakon dijeljenja sa A dobijamo x + y + z 3 = 0.
Primjer D.4.7 Sastavite jednacinu ravni koja je od koordinatnog pocetka

udaljena za 6 jedinica i ciji su odsjecci na koordinatnim osama vezani relacijom
l : m : n = 1 : 3 : 2.
Rjesenje: Iz date proporcije dobija se:
l:m = 1:3
l:n = 1:2
tj. m = 3l i n = 2l. Zamjenom dobijenih vrijednosti za m i n u segmentni
oblik jednacine ravni:
x
y
z
+
+ =1
l
m n
x
y
z
dobijamo:
+
+
= 1/ 6l 6x + 2y + 3z 6l = 0. Iz relacije za
l
3l
2l
udaljenost ravni od koordinatnog pocetka O(0, 0, 0) dobijamo:

Ax0 + By0 + Cz0 + D
| 6l|
d =
= 6,

2
2
2
A +B +C
6 2 + 22 + 32
| 6l|
= 6 l = 7. Dobili smo dva rjesenja za l, odnosno postoje
49
dvije ravni koje zadovaljavaju trazene uslove zadatka, to su ravni:
odnosno
6x + 2y + 3z + 42 = 0 i 6x + 2y + 3z 42 = 0.
Primjer D.4.8 Izracunati visinu HS piramide ciji su vrhovi u tackama
S(0, 6, 4), A(3, 5, 3), B(2, 11, 5) i C(1, 1, 4).
Elvis Barakovic
219
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje:
S
b
Hs
C
b
Trazena visina Hs je udaljenost tacke S od ravni odredene sa tackama A, B

i C. Jednacina ravni koja je odredena sa tackama A, B i C je:

x3

y
5
z
3

2 3 11 5 5 3 = 0.

1 3 1 5 4 3
Nakon izracunavanja determinante dobijamo
42x + 21y + 42z 105 = 0/ : (21) 2x y 2z + 5 = 0.

Trazena visina HS je udaljenost tacke S(0, 6, 4) od ravni 2x y 2z + 5 = 0,
odnosno,
|0 6 8 + 5|
9
= = 3.
HS = d =
3
4+1+4
Primjer D.4.9 Sastaviti jednacinu ravni koja prolazi kroz koordinatni pocetak
i normalna je na ravni 2x y + 5z + 3 = 0 i x + 3y z 7 = 0.
Elvis Barakovic
220
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje: Jednacina ravni koja prolazi kroz koordinatni pocetak je
Ax + By + Cz = 0.
n1
n
b
n2
Kako je trazena ravan normalna na ravni 2xy+5z+3 = 0 i x+3yz7 = 0,

to je njen vektor normale ~n = (A, B, C), normalan na ravan koju obrazuju
vektori normala datih ravni, n~1 = (2, 1, 5) i n~2 = (1, 3, 1). Pa je ~n =
n~1 n~2 , odnosno

~i ~j
~k

~n = n~1 n~2 = 2 1 5 = 14~i + 7~j + 7~k,
1 3 1
odnosno ~n = (A, B, C) = (14, 7, 7). Jednacina trazene ravni glasi:
14x + 7y + 7z = 0/ : (7) 2x y z = 0.
Primjer D.4.10 Odrediti parametre m i n tako da ravni:
2x + my + 3z 5 = 0
nx 6y 6z + 2 = 0
budu paralelne.
Elvis Barakovic
221
Edis Mekic
Matematika I
Rjesenje: Da bi ravni bile paralelne, potrebno je da su im koeficijenti uz
nepoznate proporcionalni, tj.:
m
3
2
=
=
,
n
6
6
odakle se dobija da je m = 3 i n = 4.
Primjer D.4.11 Kako glasi jednacina ravni koja prolazi tackama M(3, 5, 1)
i N(4, 1, 2), a normalna je na ravan x 8y + 3z 1 = 0?
Rjesenje: Jednacina trazene ravni glasi Ax + By + Cz + D = 0.
n
b
n1
Kako tacke M(3, 5, 1) i N(4, 1, 2) pripadaju trazenoj ravni i kako je trazena
ravan normalna na ravan x 8y + 3z 1 = 0 to je ~n = MN n~1 , jer je vektor
~n = (A, B, C) normalan na ravan koju cine vektori MN i n~1 . Formirajmo

vektor
MN = (4 3, 1 (5), 2 1) = (1, 6, 1),

a vektor n~1 = (1, 8, 3). Dakle, sada je:

~i ~j ~k

~n = 1 6 1 = 26~i 2~j 14~k.
1 8 3
Elvis Barakovic
222
Edis Mekic
Matematika I
Odnosno ~n = (A, B, C) = (26, 2, 14) A = 26, B = 2 i
C = 14. Kako tacka M(3, 5, 1) pripada trazenoj ravni to njene koordinate
zadovoljavaju jednacinu te ravni pa je
3A 5B + C + D = 0 3 26 5 (2) 14 + D = 0 D = 74.
Odakle dobijamo da je jednacina trazene ravni
26x 2y 14z 74 = 0/ : 2 13x y 7z 37 = 0.
Primjer D.4.12 Iz pramena ravni:
2x 3y + z 3 + (x + 3y + 2z + 1) = 0,
izdvojiti onu ravan koja sadrzi tacku M(1, 2, 3).
Rjesenje: Posto tacka M(1, 2, 3) pripada trazenoj ravni datog pramena, to
njene koordinate zadovoljavaju jednacinu pramena tj.
2 + 6 + 3 3 + (1 6 + 6 + 1) = 0 = 4.
Trazenu jednacinu cemo dobiti kada vrijednost = 4 uvrstimo u jednacinu
datog pramena ravni, tj.:
2x 3y + z 3 4(x + 3y + 2z + 1) = 0,
odnosno
2x + 15y + 7z + 7 = 0.
D.4.2
Prava u prostoru
Neka prava p u prostoru moze biti odredena kao presjek bilo koje dvije ravni
1 i 2 , koje tom pravom prolaze. Odnosno
1 : A1 x + B1 y + C1 z + D1 = 0
2 : A2 x + B2 y + C2 z + D2 = 0
Pravu mozemo zadati i u tzv. kanonskom obliku

x x0
y y0
z z0
=
=
,
l
m
n
Elvis Barakovic
223
Edis Mekic
Matematika I
p
2
gdje je M(x0 , y0 , z0 ) proizvoljna tacka koja pripada datoj pravoj, a ~p =

(l, m, n) je vetor pravca date prave. Iz kanonskog oblika jednacine prave
lahko mozemo dobiti parametarski oblik jednacine prave, naime iz
x x0
y y0
z z0
=
=
=t
l
m
n
x = x0 + lt
y = y0 + mt
z = z0 + nt,
t R.
Jednacina prave kroz dvije tacke M1 (x1 , y1, z1 ) i M2 (x2 , y2 , z2 ) glasi:

x x1
y y1
z z1
=
=
.
x2 x1
y2 y1
z2 z1
Primjer D.4.13 Napisati jednacinu prave koja prolazi tackom A(1, 2, 0) i
paralelna je sa vektorom ~a = (1, 1, 2).
x x0
y y0
z z0
=
=
, pri cemu je (x0 , y0 , z0 )
Rjesenje: Jednacina prave je
l
m
n
proizvoljna tacka koja pripada pravoj, dakle u nasem slucaju to je tacka A.
Elvis Barakovic
224
Edis Mekic
Matematika I
A (l, m, n) je vektor pravca prave, pa u nasem slucaju mozemo uzeti vektor
~a. Dakle, jednacina trazene prave je
y2
z
x1
=
= .
1
1
2
Primjer D.4.14 Datu pravu 2x + 3y z = 5, x 3y + 2z = 2 napisati u
kanonskom i parametarskom obliku.
Rjesenje: Data prava je zadana kao presjek dvije ravni pa je njen vektor
pravca vektorski proizvod vektora normala datih ravni tj.

~i ~j
~k

~p = n~1 n~2 = 2 3 1 = 3~i 5~j 9~k.
1 3 2
Tacku koja pripada pravoj mozemo odrediti tako sto rijesimo sistem jednacina
2x + 3y z =
5
x 3y + 2z = 2
Posto je ovo sistem od dvije jednacine sa tri nepoznate jednu moramo izabrati
proizvoljno. Npr. z = 0 pa imamo sistem
2x + 3y =
5
x 3y = 2
Odakle se dobije da je x = 1 i y = 1. Dakle, tacka koja pripada pravoj je
A(1, 1, 0). Imamo da je kanonski oblik jednacine prave
x1
y1
z
=
=
.
3
5
9
Parametarski oblik jednacine prave dobijamo iz
y1
z
x1
=
=
= t,
3
5
9
a odavde slijedi
x = 3t + 1
y = 5t + 1
z = 9t.
Elvis Barakovic
225
Edis Mekic
Matematika I
D.5
Zadatak 274 Izracunati intenzitet vektora ~c = 3~a + 2~b, ako je
|~a| = 3, |~b| = 4 i (~a, ~b) = .

3
Rjesenje: Iz ~c ~c = 217 i ~c ~c = |~c| |~c| slijedi |~c| = 217.

Zadatak 275 Odrediti parametar tako da vektori
~a = 2~i 3~j
~b = ~i + 4~j
budu okomiti.
Rjesenje: = 6.
Zadatak 276 Dati su vrhovi A(1, 2, 3), B(3, 2, 1), i C(6, 4, 4) paralelograma ABCD. Odredite koordinate vrha D.
Rjesenje: D(4, 0, 6).
Zadatak 277 Odrediti unutrasnje uglove trougla ciji su vrhovi A(5, 2, 4),
B(9, 8, 3) i C(16, 6, 11).

Rjesenje: Odrediti vektore AB, AC, BA, BC i CA, CB, a zatim pomocu
skalarnog proizvoda izracunati trazene uglove.
= , = , = .
4
2
4
Zadatak 278 Vektori ~a i ~b obrazuju ugao = 120 i pri tome je |~a| =

3, |~b| = 5. Odrditi |~a + ~b| i |~a ~b|.
Rjesenje: Iskoristiti cinjenicu da je |~a|2 = ~a ~a. Dobija se |~a + ~b| = 19 i

|~a ~b| = 7.
Zadatak 279 Neka su ~p i ~q jedinicni vektori koji zaklapaju ugao = .

4
Odredite povrsinu paralelograma sa dijagonalama ~e = 2~p ~q i f~ = 4~p 5~q.
3 2
Rjesenje: Vidi primjer D.2.4
P =
.
2
Zadatak 280 Naci ugao izmedu vektora ~a i ~b ako je poznato da je (~a + ~b)
okomito na (7~a 5~b) i da je (~a 4~b) okomito na (7~a 2~b).
Rjesenje: cos = 0.53.
Elvis Barakovic
226
Edis Mekic
Matematika I
Zadatak 281 Odrediti visinu ha spustenu iz vrha A trougla ABC sa vrhovima
A(1, 0, 1), B(1, 1, 1) i C(0, 2, 1).
34
Rjesenje: ha =
.
2
Zadatak 282 Izracunati mjesoviti proizvod sljedecih vektora:
(a) ~a = (1, 2, 3), ~b = (3, 1, 2), ~c = (2, 3, 1)
(b) ~a = (2, 1, 1), ~b = (1, 4, 1), ~c = (1, 5, 2)
Rjesenje: (a) (~a ~b) ~c = 18, (b) (~a ~b) ~c = 6.
Zadatak 283 Izracunati zapreminu paralelopipeda konstruisanog nad vektorima
~a = (1, 0, 3), ~b = (1, 1, 0),
~c = (2, 1, 1).
Rjesenje: V = 8.
Zadatak 284 Odrediti parametar t tako da vektori ~a = (t, 1, 1), ~b = (1, 2
t, 1) i ~c = (1, 1, 3 2t) budu komplanarni.
3
Rjesenje: Iskoristiti uslov komplanarnosti ~a (~b ~c) = 0 t1 = 1 i t2 = .
2
Zadatak 285 Vektori ~a = (1, 2t, 1), ~b = (2, t, t) i ~c = (3t, 2, t) su ivice
tetraedra.
a) Izracunati zapreminu tetraedra.
b) Odrediti realan parametar t tako da vektori ~a, ~b i ~c budu komplanarni.
1
Rjesenje: a) V = (t + 1)(3t2 t + 2),
3
b) t = 1.
Zadatak 286 Dokazati da je

~a (~b + ~a) = ~a ~b
za sve vrijednosti parametra .
Elvis Barakovic
227
Edis Mekic

Matematika 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U TUZLI

Akademska 2010./2011. godina

2 Skup realnih brojeva

Vektorski proizvod vektora i primjene

A Skup realnih brojeva

B Skup kompleksnih brojeva

Zadatak 1 Rijesiti jednacinu 3x = 0.

Zadatak 3 Rijesiti jednacinu 2 3F = 0.

Zadatak 4 Rijesiti jednacinu 2 3x =

Zadatak 5 Rijesiti jednacinu 3x 1 = 2 7x.

Zadatak 6 Rijesiti jednacinu 2(1 h) 5h = 1 6(3 2h).

Zadatak 7 Rijesiti jednacinu

Zadatak 8 Rijesiti jednacinu

Zadatak 9 Rijesiti jednacinu

Zadatak 10 Rijesiti jednacinu

Zadatak 12 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

Zadatak 14 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

Zadatak 15 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

Zadatak 16 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

Zadatak 18 Rijesiti jednacinu faktorizacijom i svodenjem na potpuni kvadrat

Zadatak 19 Koristeci formulu za rjesavanje kvadratnih jednacina, rijesiti

Zadatak 20 Koristeci formulu za rjesavanje kvadratnih jednacina, rijesiti

Zadatak 22 Rijesiti jednacinu x3 8 = 0

Zadatak 23 Rijesiti jednacinu x3 + 6x2 = 0

Zadatak 24 Rijesiti jednacinu x3 + 6x2 + 11x + 6 = 0

Zadatak 26 Rijesiti jednacinu x4 3x2 + 2 = 0

Zadatak 27 Rijesiti nejednacinu 4x 6 0.

Zadatak 28 Rijesiti nejednacinu 1 2t < t.

Zadatak 29 Rijesiti nejednacinu 2(1 m) + 6m > 1 7(1 2m).

Zadatak 30 Rijesiti nejednacinu

Zadatak 31 Rijesiti nejednacinu x2 3x + 2 > 0.

Zadatak 32 Rijesiti nejednacinu x2 + x + 1 < 0.

Zadatak 33 Rijesiti nejednacinu 2Q2 + 7Q + 3 < 0.

Zadatak 34 Rijesiti nejednacinu x2 1 > 0.

Zadatak 35 Rijesiti nejednacinu T 2 11T > 0.

Zadatak 41 Rijesiti jednacinu |2x 1| + 3x = 4.

Zadatak 42 Rijesiti jednacinu |x 1| |x 2| = 1.

Zadatak 43 Rijesiti jednacinu |2x 1| + |x + 3| |2x + 5| = x 3.

Zadatak 44 Rijesiti jednacinu |x2 + x 2| + |x2 x 2| = 2.

Zadatak 45 Rijesiti jednacinu |x 1| + |x2 + 3x 4| = 5.

Zadatak 46 Rijesiti nejednacinu |2x 1| + 4x > 1 x.

Zadatak 47 Rijesiti nejednacinu |7x + 3| + |1 x| 1 2x.

Zadatak 48 Rijesiti nejednacinu |x2 + 2x 3| < 3x + 3.

Zadatak 49 Rijesiti nejednacinu |x2 2x 3| + 2 2x |x 4| + x2 .

Zadatak 50 Rijesiti nejednacinu |x2 4x| + 3 x2 + |x 5| .

Zadatak 53 Dokazati identitet

Zadatak 54 Dokazati identitet

Zadatak 55 Dokazati identitet

Zadatak 56 Dokazati identitet

Zadatak 57 Dokazati identitet

Zadatak 58 Dokazati identitet

Zadatak 59 Dokazati identitet

n(n + 1)(n + 2)(n + 3)

Zadatak 60 Dokazati identitet

Zadatak 61 Dokazati djeljivost 3|5n + 2n+1 , (n N0 ).

Zadatak 62 Dokazati djeljivost 133|11n+2 + 122n+1 , (n N0 ).

Zadatak 63 Neka je x > 1, x R i n N.Tada je (1 + x)n > 1 + nx.

Zadatak 64 Primjenon binomnog obrasca razviti (1 + 2x)3 .

Zadatak 65 Odrediti koeficijent uz x8 u razvoju binoma (x + 3)12 .

Zadatak 67 Naci clan koji sadrzi x u razvoju binoma

Zadatak 68 U razvoju binoma

Zadatak 69 Odrediti onaj clan razvoja binoma

naci clan koji sadrzi x3 .