Sibenski List, 16. Listopada 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 16. LISTOPADA 2014. BROJ 2651 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
S
T
R
.

4
8
STR. 2
JAKI JAI I OD BOLESTI S DIJALIZE
BUBREGA OTIAO PO SVJETSKO SREBRO
POKROVNIK IZUZETAK
U podrumima imamo vie
maslinovog ulja nego vina!
Susjed mladiu s intelektualnim
tekoama slomio onu kost, a
policija veli - povukao ga za uho!?
Kua Marenci na
Meduliu postaje
boutique hotel
FOUR STAR
U STAROJ JEZGRI
STR. 4
STR. 6
PRIMITIVIZAM
U KNINU
ibenski list
2 aktualno
ETVRTAK, 16. LISTOPADA2014.
ibenskilist
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
KNIN
U ponedjeljak oko 11 sati,
ispred kninske stambene zgra-
de u Vukovarskoj 8, 59-godinji
susjed izudarao je Marija Kranj-
evia, mladia s intelektualnim
tekoama nanijevi mu teke
ozljede. Marijo je istog dana
kolima hitne pomoi preba-
en u ibensku bolnicu, na
ORL odjel, s frakturom
kotanog okvira lijevog
oka, kako je naknad-
no ustanovljeno,
sumnjom na potres
mozga i krvarenjem
iz nosa, a imat e i
trajne posljedice za
sluh. Zadran je na li-
jeenju, ispriala nam je
uplakana, duboko potrese-
na Marijova majka Vinja,
zahvalna osoblju ORL odjela
na njezi koju pruaju njenom je-
dincu, a kroza suze se i s najto-
plijim rijeima izrazila o ljudima
iz Centra za odgoj i obrazovanje
ubievac. Oni su joj omoguili
smjetaj da bi mogla biti uza si-
na, inae pomonog cvjeara sa
zavrenom kolom u tom centru.
Otac skuplja boce da bi
platio skupe lijekove
Prema rijeima Vinje Kranj-
evi, susjed se bestijalno iskalio
na njezinom sinu zbog banalnog
povoda zato to je njezin mu
i Marijov otac Zvonko dan prije
kazao njegovom unuku da ne
bui u hodniku njihove stambe-
ne zgrade. A nekoliko dana prije,
nasilnikova nevjesta nepravedno
je optuila Marija da je provalio u
njezin disko-klub i ukrao ambala-
u za koju se moe dobiti nakna-
da, samo zato to Zvonko, hrvat-
NAJNII PRIMITIVIZAM Marija Kranjevia iz Knina teko ozlijedio susjed
Mladiu s intelektualnim tekoama slomio kost one duplje, a
kninska policija izvijestila da ga je nasilnik povukao za uho!?
ski branitelj s PTSP-om sakuplja
boce po kninskim kontejnerima
ne bi li zaradio dodatni novac za
skupe lijekove koje mora plaati.
Kao vukovarski borac uhien
na bojitu, devet mjeseci proveo je
u logoru Sremska Mitrovica, pre-
trpjevi teka zlostavljanja. Muko-
trpno preivljavaju od 3300 kuna
njegove mirovine u stanu koji im
je dodijelilo Ministarstvo obrane.
Vinja je domaica, a vrijedni i
usluni Marijo, mirni mladi do-
bre naravi kakvim ga opisuje i
Branka Bego, ravnateljica Centra
ubievac, bio je zaposlen samo
jednom na est mjeseci, ka-
da je drava financirala
javne radove.
S ovim se nemi-
lim iskazom pri-
mitivizma jednog
Kninjanina iz su-
sjedstva za Kranj-
evieve nastavio niz
tegoba kakve otpoetka
prate obitelj. Marijo se rodio
u Dubrovniku 1994., dok su bili
prognanici, Zvonko je nerijetko
na lijeenju u psihijatrijskoj usta-
novi na Ugljanu, a kninska
sredina je zbog Marijova
intelektualnog statusa
oduvijek puna pre-
drasuda. Dvije keri
udale su se i ive u
Splitu i Zadru.
-Zvonko se bori,
ne predaje se, eto i bo-
ce skuplja, a stanje mu se
uvijek pogora u studenome,
kada se obiljeavaju godinjice
pada Vukovara Tada televizija
mora biti iskljuena, a na Marijo
bio je prvo izloen maltretiranju
u djetinjstvu, od strane vrnjaka.
Mislila sam djeja posla pro-
i e. A sada ovo, optuba da je
provalnik i kradljivac, zatim i na-
pad, od ijih mu posljedica mogu
ostati i teke povrede sluha. To
je ista diskriminacija zato to
netko ima intelektualne tekoe
i ova bi drava takve nasilnike
trebala strpati u zatvor. Moj Ma-
rijo je dobro odgojen i ljubazan,
3300
KUNA
iznosi Zvonkova
mirovina od koje ivi
cijela obitelj
-O Mariju Kranjeviu mogu rei jedino sve najbolje. Dobro ga poznajem iz vremena kolovanja, bio je
meu najboljima po uenju i vladanju, a pratili smo i njegov kasniji ivot. Naalost, bio je zaposlen samo
jednom govori Branka Bego, ravnateljica Centra ubievac. Tamonje pedagoge ovaj je dogaaj
dubokopotresao, istiei kaedasuvenauili nanetrpeljivosti predrasudepremasvojimtienicima,
naroito otkako se na ibenskom podruju provodi inkluzija.
Nisu mi poznate sve okolnosti tog dogaaja koji je za svaku osudu, no, ovakav se iskaz najnieg
primitivizma prema osobi s intelektualnim tekoama ne pamti i nastojimo pomoi Kranjeviima
koliko moemo. Iskustvo nam pokazuje kako veina trai da se takve osobe prilagode njima, ali je
isto tako za oekivanje da se odrasla osoba takoer prilagodi tome dijelu populacije istie Bego i
navodi primjer s dva stana na podruju ibenika u kojima su smjeteni tienici u postupku inkluzije.
Na odrasle osobe s intelektualnim tekoama u prvom stanu, susjedi nemaju nikakvih pritubi, tu se
sve odvija dobro, meutim, n drugom mjestu su djeca bez roditeljske skrbi s poremeajima u ponaanju
i intelektualnim tekoama. Imamo pritube i zahtjeve da ih se smjesti negdje drugdje, jer djeca dolaze
umeusobnekonflikte, bunoseposvaajui toondasmetaostalimstanarimauzgradi. Shvatili smoda
takvudjecutrebaboljepripremiti zainkluziju, noi dajenunairadrutvenaedukacijaoosobamasinte-
lektualnim tekoama i potrebi da se ukljue u svakodnevni ivot kao i svi drugi podvlai Branka Bego.
BRANKA BEGO Ravnateljica Centra ubievac:
POTRESENI SMO, MARIJO
JE BIO MEU NAJBOLJIMA
PO UENJU I VLADANJU!
S ovim se nasiljem za Kranjevieve nastavlja niz tegoba kakve otpoetka prate obitelj. Marijo se rodio
u Dubrovniku 1994., dok su bili prognanici, Zvonko je nerijetko na lijeenju u psihijatrijskoj ustanovi na
Ugljanu, a kninska sredina je zbog Marijova intelektualnog statusa oduvijek puna predrasuda
ibenskilist aktualno 3
NAJNII PRIMITIVIZAM Marija Kranjevia iz Knina teko ozlijedio susjed
Mladiu s intelektualnim tekoama slomio kost one duplje, a
kninska policija izvijestila da ga je nasilnik povukao za uho!?
uvijek e pomoi starijoj osobi da
prijee cestu i ponese teku torbu,
svatko e to potvrditi govori ova
shrvana ena.
Klinika slika
zasad povoljna
Marijova klinika slika, sreom
je dobra, unato tekoj ozljedi, ka-
ko su lijenici obavijestili Vinju
Kranjevi, jer se slubene infor-
macije o stanju pacijenata prema
zakonu ne smiju javno iznositi.
Neslubeno, doznali smo da frak-
turu koju je Marijo zadobio knin-
ski lijenici nisu mogli utvrditi na
rendgenu jer se kosti nisu razdvo-
jile nije imao ak ni modricu -
pa je lom otkrio tek CT pregled u
Splitu, budui da ibenski ureaj
toga dana nije radio. Zaudo, u
slubenom izvjeu kninske po-
licije, prema izjavi Marice Kosor,
glasnogovornice upanijskog PU-
a, stoji da je 59-godinjak povu-
kao Marija za uho, a u kninskoj
bolnici nisu utvrene nikakve oz-
ljede. 'Znamo i zato, a Marijo je,
kako govori njegova majka, poeo
osjeati muninu poslijepodne, te
je upuen na pregled u ibenik.
Stoga je ovakav rasplet 'povlae-
nja za uho' to je, neslubeno
doznajemo, iskaz nasilnika koji je
policija oito, jedino uzela u obzir
- iznenaenje i za Maricu Kosor.
U tom sluaju, bolnica nas je
duna obavijestiti. Na temelju li-
jenike dokumentacije pokrenut
emo daljnji postupak po slube-
noj dunosti, to je svakako kanji-
vo djelo - kazala je Kosor.
Nekoliko dana prije, susjedova nevjesta
nepravedno je optuila Marija da je provalio
u njezin disko-klub i ukrao ambalau za
koju se moe dobiti naknada, samo zato
to njegov otac Zvonko, hrvatski branitelj
s PTSP-om sakuplja boce po kninskim
kontejnerima ne bi li zaradio dodatni novac
za skupe lijekove koje mora plaati
BRANKA BEGO Ravnateljica Centra ubievac:
eli li Mariju Kranjeviu netko pomoi s
novanim prilogom, mogua je uplata na raun:
HR 4123900013220153432
4 aktualno
ibenskilist
Kua Marenci, zatieni spome-
nik kulture u sreditu ibenika na
trgu Meduli, vie nee propadati
i biti prijetnja za sigurnost prola-
znika. Podizanjem skele, u etvr-
tak 16. listopada, poinju radovi
na ureenju tog zdanja koje bi do
lipnja idue godine trebalo postati
mali luksuzan hotel, prvi u srcu
ibenika. Investitor je splitski po-
duzetnik ibenskih korijena Mario
Erceg, vlasnik tvrtke Tataimi Trade,
koji se bavi hotelijerstvom, a u i-
bensko-kninskoj upaniji, u Rogo-
znici, ve ima tzv. boutique hotel,
jedan od prvih na ibenskoj rivijeri.
-Sva dokumentacija je sreena,
Mogua monetizacija hrvatskih
autocesta jedna je od top-tema u
Hrvatskoj posljednjih mjesec dana.
Hrvatska Vlada, na elu sa SDP-om,
(za sada) ne odustaje u namjeri da
pronae koncesionara, koji bi na 40
godina u ruke dobio nae autoceste.
Tako ne misle oporbenjaci predvo-
eni HDZ-om, i pritom u svojim
stajalitima nisu usamljeni. Dapa-
e, protiv monetizacije je i krajnja
ljevica i krajnja desnica, a sporovi
(po tko zna koji put) postoje i unu-
tar Vlade.
I dok politiari vode ratove oko
ovog sluaja, protekle su subote
sindikalni povjerenici poeli priku-
pljati potpise za (mogui) referen-
Nie prvi HOTEL u srcu povijesne jezgre ibenika
Kua Marenci na Meduliu postaje
boutique hotel sa etiri zvjezdice
Mario Erceg je otkupio kuu od svih stanara, osim
poslovnih prostora u prizemlju. Naime, prostor u kojem se
iz Kalelarge sada ulazi u prodavaonicu cipela u vlasnitvu
je Grada ibenika, dok je Srpska pravoslavna crkva (SPC)
vlasnik prostora u kojem je trenutano suvenirnica
dobivena suglasnost Konzervator-
skog odjela u ibeniku, kao i potvr-
da glavnog projekta. Oko zgrade
e se postaviti skela ime poinje
rekonstrukcija, sanacija i obnova
zgrade za hotel sa etiri zvjezdice,
a budui da je u spomeniku kulture
imat e i dodatnu kategorizaciju s
oznakom 'heritage'. Imat e 18 so-
ba, recepciju, bar i prostor za do-
ruak, odnosno kavanu i slastiar-
nicu te mini wellness kae Erceg.
Bilo je komplikacija
O ureenju hotela u kui Ma-
renci u javnost se poelo glasno
govoriti poetkom godine, kada je
Erceg sa svojim projektom doao
u ibenski Konzervatorski odjel.
Budui da je rije o vrijednom
VEINA DOMAIH POLITIARA PROTIV MONETIZACIJE AUTOCESTA
Petrina: To je glupost!
Izgubit emo i ceste i novac
u rupi zvanoj proraun!
Ako u HAC-u postoji velik
broj zaposlenih, ako oni
imaju velike povlastice,
zato Vlada to ne sredi?
alosno je da proraunske
rupe namiruju na ovaj
nain. Jedini pametan
potez koji bi Vlada mogla
povui je odustajanje od
monetizacije autocesta.
Ukoliko to ne sprijee oni,
sprijeit e graani na
referendumu. Autoceste
su jedino vrijedno to smo
stvorili u ove 24 godine, a
sad emo i to izgubiti.
veli naelnik Primotena
dum, kojim bi zaustavili, kako kau,
prodaju autocesta.Daju li ili ne au-
toceste politiari ibensko-kninske
upanije? Hoemo li zaraditi ili iz-
gubiti?
Kului: To je
kratkorono rjeenje
-Protiv sam monetizacije. Ra-
zlog: ona predstavlja kratkorono
rjeenje. Ne mogu vjerovati da
drava nema ideje kako rijeiti taj
problem. Ukoliko e koncesionar
ulagati u cestovnu infrastrukturu i
zaraditi, zato isto ne bi mogla ui-
niti drava? Naravno, da elim da
se provede referendum, kako bi se
graani izjasnili. Siguran sam da je
velika veina njih protiv te prodaje.
To je klasina prodaja, ne moneti-
zacija. Ne zaboravimo da postoje i
nesuglasice unutar Vlade oko auto-
cesta. HNS nije na istoj valnoj duljini
sa SDP-om. Ne smijemo ponavljati
greke iz prolosti, poput prodaje
Croatia osiguranja, koje je vrijedilo
5 milijardi kuna, a prodali smo ga
za jednu milijardu. Nemojmo gasiti
vatru benzinom, pojest emo sami
sebe - slikovit je bio HDZ-ov saborski
zastupnik Ante Kului.
Njegov kolega sa 'crvene strane'
Sabora Franko Vidovi drugaijeg je
miljenja. Bivi ibenski dogradona-
elnik potencira tezu da autoceste
ostaju u hrvatskom vlasnitvu, bez
obzira na to to e dobiti koncesi-
onara.
-Hrvatske autoceste su nae neiz-
mjerno bogatstvo, no ono ima svoju
cijenu. Davanje autocesta u koncesi-
ju graani nee ni osjetiti, a Vlada e
anulirati kamate od dvije milijarde
eura, koje dolaze na naplatu. Najbit-
nije je da autoceste ostaju u naem
vlasnitvu. Pa i istarske autoceste su
ve u koncesiji. Meutim, nitko ih
ne spominje, niti Hrvati smatraju
da one nisu nae. Mi jednostavno
nismo u mogunosti ulagati u svo-
je autoceste zbog kreditnog rejtinga
koji imamo. Poduzetnici iz inozem-
stva imaju bolji rejting, samim time
i nie kamate pa im je mnogo lake
doi do novca koji se dobiva zadu-
ivanjem. Drava nije u mogunosti
podnijeti nove dugove. Logino je
iskoristiti ono to posjedujemo i te
dugove pretvoriti u novac, kojim
emo vraati obveze - objasnio je
Vidovi.
Vidoviev nasljednik u gradskoj
upravi Danijel Mileta na monetiza-
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
PETAR MIKULIIN
redakcija@sibenski-list.hr
Kada bi prije zastupnik ili vi-
jenik promijenio stranku onda
bi se na njega vrio pritisak da
mandat vrati. Rije je, o govorilo
se, prevari biraa, koji su glasali
za jednu a dobili drugu politiku
i stranku, iji je vijenik u meu-
vremenu postao lan. Za medij-
sko i javno razapinjanje nije ak
bilo ni potrebno da vijenik na-
pusti stranku. Dovoljno je bilo da
stranka napusti koaliciju s kojom
je izila na izbore. Ili da se poslije
izbora okrene koaliranju s nekima
koga su u predizbornoj kampanji
napadali.
Javno ereenje HSLS-a
A to javno ereenje znalo je
biti jako uinkovito ibenski
HSLS, koji je po broju zastupni-
ka devedesetih godina bio druga
stranka u ibeniku po broju man-
data i biraa, a poetkom 2000-ih
ono to je danas HNS - zbrisan
je s politike scene nakon to je
javno prokazan i oznaen kao
stranka etebandjeraa, nevjero-
dostojnih i nedosljednih prilivo-
da koji samo trguju povjerenjem
graana i biraa zbog svojih vla-
stitih probitaka i sinekura. Razlog
zbog kojeg je HSLS-u krajem de-
vedesetih u ibeniku okrenut pa-
lac dolje danas se doima sasvim
djeje nakon izbora je uao u
koaliciju s HDZ-om a ne sa SDP-
om, to su svi oekivali. to je bilo
okarakterizirano i sotonizirano
- kao izdaja biraa. HDZ im je ta-
da dao mjesto dogradonaelnika
ibenika i nekoliko direktorskih
mjesta u gradskim tvrtkama i
nadzornim odborima. I u toj koa-
liciji je gotovo do kraja bio lojalan
partner, ne elei je razvrgnuti ni
kada je Budia na dravnoj razi-
ni potpisao koaliciju sa SDP-om.
Dapae, tada ih se jo vie napa-
dalo kao nevjerodostojne jer,
kako mogu na dravnoj razini
biti sa SDP-om, a na lokalnoj s
HDZ-om. Koju oni i iju politiku
vode? Odgovor je bio jasan sam
po sebi svoju vlastitu, dobili su
u kaelu...
Kako to izgleda danas, 15 ili 20
godina poslije, zorno je demon-
strirao zastupnik Petar Baranovi.
On je iziao iz HNS-a a mandat
saborskog zastupnika koji je osvo-
jio kao kandidat na zajednikoj
listi SDP-a i HNS-a najnormalni-
je prenio kao dotu svojoj novoj
stranci, aievim reformistima.
Na stidljivo pitanje o eventual-
nom vraanju mandata HNS-u,
Baranovi je dogovorio da bi ga
on vratio, ali nema kome. Naime,
na listi za Sabor nije bilo vie za-
stupnika HNS-a iza njega, pa eto
nema kome. Koliko je taj odgovor
vjerodostojan najbolje smo vidjeli
prije desetak dana kada je HNS-u
uzeo i mandat vijenika u Grad-
skom vijeu u ibeniku. A kojeg je
zamrznuo zbog obveza u Saboru,
a mjesto ustupio vijeniku HNS-a
Nevenu Perii.
Okolnosti su se bitno
promijenile
Eto, sad ga je imao kome
ostaviti, ali to nije uinio akti-
viranjem svog mandata Periu je
izbacio iz Gradskog vijea, a taj
svoj potez obrazloio je genijalno:
Okolnosti su se bitno promijeni-
le. Ja sam sada eksponent druge
politike opcije kojoj je, dakako,
interes da bude prisutna u Grad-
skom vijeu. Naravno da elimo
biti prisutni i na lokalnoj razini,
pa je logino da tu ambiciju ostva-
rimo participiranjem u GV-u. Moj
povratak u vijenike klupe moti-
viran je potrebom stvaranja pozi-
tivne klime za reformiste, ali i po-
trebom da u ring s gradonaelni-
kom eljkom Buriem ue netko
njegove kategorije, spreman na
pravi politiki boks, jer prostora
za to u GV-u ima puno vie negoli
se dosad koristilo. Drugim rijei-
ma, HNS-u u kojem je i on bio
do juer i njegovi kolege Neven
Peria i Drako Lambaa, bili su
nula od oporbe, ali vidjet ete sa-
da kad on ovaj valjda od danas
ue i zdrma dr. Buria jednim
tekakim pitanjem: Bavi se tu
eskalatorima i iarama a ima
katastrofalan gubitak u vodovod-
noj mrei od 80 posto. S obzirom
na to koja je stranka upravljala i-
benskim Vodovodom posljednje
etiri godine i tko ju je vodio nije
ni veliki!
PIE: ZDRAVKO PILI
Veli Baranovi da nam
je gubitak u vodovodnoj
mrei 80 posto. S obzirom
tko je vodio stranku koja
je upravljala ibenskim
Vodovodom - nije ni veliki!
GOVOREI OTVORENO
Kua Marenci na Meduliu postaje
boutique hotel sa etiri zvjezdice
spomeniku kulture u povijesnoj
gradskoj jezgri koji u sebi ima vie
povijesnih slojeva i elemenata od
srednjeg vijeka, romanike, rene-
sanse do gotike, bilo je potrebno
izgraditi arhitektonsku snimku,
obaviti istrane radove te izraditi
konzervatorski elaborat koji va-
lorizira objekt i daje smjernice za
njegovu obnovu, a investitor je od
konzervatora morao dobiti i poseb-
ne uvjete. U meuvremenu, Erceg
je otkupio kuu od svih stanara,
osim poslovnih prostora u prize-
mlju. Naime, prostor u kojem se
iz Kalelarge sada ulazi u prodava-
onicu cipela u vlasnitvu je Grada
ibenika, dok je Srpska pravoslav-
na crkva (SPC) vlasnik prostora u
kojem je trenutano suvenirnica.
I dok je Erceg sa SPC lako i brzo
postigao dogovor o dugotrajnom
najmu, pregovori s gradskom upra-
vom i vlasnikom duana obue koji
koristi taj gradski prostor, poprili-
no su se razvukli. Taj bi prostor tre-
bao postati slastiarnica i kavana
hotela koja bi bila otvorena za sve
graane i turiste ibenika, kako
istie Erceg. U emu je bio pro-
blem i to je zapinjalo, ipak nije
elio rei.
-Bilo je komplikacija. Izmuio
sam se poprilino, ali sada je sve
dogovoreno. Za 15-ak dana pro-
davaonica cipela bit e iseljena
kazao je Erceg.
Wellness u potkrovlju
ibenski Konzervatorski odjel
svoje je zeleno svjetlo dao jo
ovoga ljeta, nakon to je projekt
doivio neke izmjene u dogovoru
s investitorom. Proelnica odjela
ivana Stoi kazala je kako nije
prihvaena dogradnja jo jednog
kata, ali e potkrovlje kue, u ko-
jem Erceg planira ureenje mini
wellness centra, odnosno nagib
krovita biti usklaen s visinom
oblinje zgrade u Kalelargi. Naime,
kua Marenci u gabaritima koji su
danas poznati, nastala je u 15. sto-
ljeu kada je nekoliko okolnih ku-
ciju autocesta gleda
sa svojevrsnom za-
drkom.
-Oito je da
postoji zaduenje
HAC-a i drave, kao
jamca. Je li monetizacija
ispravno rjeenje u
ovoj situaciji, nisam
siguran. No, nisam
siguran ni to do-
nosi referendum,
kojim sindikalni po-
vjerenici ele sprijeiti
davanje autocesta u
koncesiju. Mogue
je da u ga pot-
pisati, no svatko
od nas prvo treba
provjeriti to se krije
'ispod povrine'. Ono to
ujemo na televiziji ili proitamo u
novinama samo je djeli 'kolaa'.
Ipak, oito je da su graani protiv
monetizacije. Kod njih prevladava
emotivna komponenta, jer su one
ceste graene njihovim novcem.
Vlada bi iz tog razloga trebala imati
vie sluha. Jer, znali su u to ulaze,
kad su se uhvatili rjeavanja ovog
problema - smatra HDZ-ov dogra-
donaelnik i bivi dravni tajnik
Ministarstva mora, prometa i infra-
strukture.
'ut e me na Skuptini!'
Puno jasniji i izravniji u svom
stavu je primotenski naelnik Sti-
pe Petrina. Za njega monetizacija
nije opcija.
-To je glupost. Izgubit emo auto-
ceste, a ve za nekoliko mjeseci e se
novac dobiven od koncesije izgubiti
u rupi zvanoj proraun. Ako u HAC-
u postoji velik broj zaposlenih, ako
oni imaju velike povlastice, zato
Vlada to ne sredi? alosno je da
proraunske rupe namiruju na ovaj
nain. Jedini pametan potez koji bi
Vlada mogla povui je odustajanje
od monetizacije autocesta. Ukoliko
to ne sprijee oni, sprijeit e gra-
ani na referendumu. Autoceste su
jedino vrijedno to smo stvorili u ove
24 godine, a sad emo i to izgubiti.
Poelo je s Plivom, Inom, hotelima,
vojnim objektima, nastavlja se s au-
tocestama, a sutra emo strancima
dati vodu, ume... To je proces koji
nas ostavlja bez imovine. No, neu
im ostati duan. ut e me dobro na
iduoj upanijskoj skuptini rezo-
lutan je bio Petrina.
a bilo objedinjeno u jednu veliku
palau. Danas je od te palae ostao
samo portal prema Meduliu, a
kua je zanimljiva i po tomu to
na svom uglu prema Kalelargi ima
ibenske mjere za duinu te sred-
njovjekovne zdjele za vodu za pse i
make. Na fasadi prema Meduliu
su vrijedni detalji poput dviju go-
tikih monofora prema Meduliu.
Upravo ti prozori privukli su svo-
jedobno pozornost Ercega kada je
u ibenskoj gradskoj jezgri traio
prostor za svoj hotel.
-Na cilj je kroz na hotel ispri-
ati priu o vremenu kada je na-
stajala ova palaa. Naglasak e
biti na renesansi to e se vidjeti i
u samom ureenju hotela obja-
njava Erceg vjerujui kako e ibe-
nik ve od idue turistike sezone
u sreditu grada dobiti vrijedan i
novi sadraj te obnovljeni spome-
nik kulture. Svjestan je kako je
dovretak radova za svega osam
mjeseci, ambiciozan plan. Ali ne i
nerealan, poruuje Erceg.
Stipe
Petrina
Franko
Vidovio
Ante
Kului
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
IC
S
T
IP
A
N
IC
E
V
/
C
R
O
P
IX
C
R
O
P
IX
6 aktualno
ibenskilist
KATARINARUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
Zbog tople zime, velikih kia i
nametnika koji su u takvim uvje-
tima napadali biljke, maslinarska
godina je bila iznimno loa. Berba
maslina nikad ranije nije poela, a
druga generacija maslinine muhe
koja je napala plodove, brojnim
maslinarima je dokrajila prirod.
Struka je preporuila da se koliko-
toliko, zdrave plodove pobere to
prije.
Brati ili ne brati masline?
S branjem maslina ne treba e-
kati, jer odgaanjem berbe samo se
smanjuje masa neoteenog dijela
ploda, a poveava se udio masnih
kiselina, koje su ionako ove godine
visoke. S berbom mogu priekati
maslinari koji su ove godine uspjeli
suzbiti drugu generaciju maslinine
muhe primjenom insekticida, ali
takvih je, naalost, malo. Plodove
nakon berbe treba preraditi u to
kraem roku, istu veer, jer liinka
izgriza meso ploda i nakon to se
plod ubere sa stabla - kae Gor-
dana Koari-Silov, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo u
ibenskoj Poljoprivredno savjeto-
davnoj slubi.
Prema informacijama koje smo
MUKE PO MASLINARIMA Maslinina muha dokrajila ionako lou maslinarsku godinu, ali izuzetaka ima
U podrumima Pokrovniana
vie maslinovog ulja nego vina!
dobili iz uljara, ovogodinji ran-
dmani nisu veliki i kreu se od 6
do najvie 13 posto, a velikih guvi
u uljarama nema. Zbog glasina koje
krue da masline ne treba brati jer
ulje nee biti za upotrebu, obratili
smo se Zavodu za javno zdravstvo
ibensko-kninske upanije, slubi
za ekologiju koja ima akreditirani
laboratoriji za kemijsku analizu
maslinovog ulja. Od Lidije Bujas
doznajemo da je do sada obavlje-
na analiza desetak uzoraka ulja s
podruja nae upanije, od Mur-
tera, preko Vodica i Tribunja do
Skradina.
-Kemijskom analizom je utvr-
eno da su parametri, slobodne
masne kiseline i peroksidni broj, su-
kladni Pravilniku o uljima od ploda
i komine maslina, te da ulja spadaju
u kategoriju ekstra djevianskih, pa
nema razloga da se plod masline
ne bere i preradi. Kad se provede i
organoleptika analiza, oekujemo
da e kvaliteta ipak biti smanjena,
te da emo ove godine imati ulja u
kategoriji djevianskih, a tek neto
ekstra djevianskih, rekla nam je
Bujas.
Oko berbe maslina ne dvoje, a
prema svemu sudei za to nemaju
razloga, maslinari Drago Jakeli i
Niko Copi iz Pokrovnika. Jakeli je
masline poeo saditi 2002. godine i
danas ima oko 850 stabala, najvie
oblice i krvavice na vie lokacija,
ukupne povrine oko etiri hekta-
ra, a Copi 170 stabala u Gaju. Oni
su imali smanjeni napad maslinine
muhe, kako struka kae - u izoli-
ranim maslinicima - jer su tretirali
masline protiv tog nametnika, pa
otpalih plodova ispod kroanja, ko-
je su i u looj maslinarskoj godini
iznimno dobro rodile, nema.
Subvencioniranje
maslinarstva
Jakeli je poeo s berbom i pre-
radom maslina, a randman mu je
10 posto, sa ime je jako zadovo-
ljan. Zadovoljan je i zbog jo jedne,
njemu i Copiu, a i ostalim Pokrov-
nianima koji se maslinarstvom
bave, to su sebi, drugima i struci
pokazali i dokazali da maslina mo-
e dobro uspijevati i u njihovom
kraju, u Zagori.
-U Pokrovniku danas u podrumi-
ma ima vie maslinovog ulja nego
vina! Ljudi su zapustili vinograde,
a u zadnjih desetak godina povadili
vinovu lozu i zasadili masline iako
ovo podruje nije bilo u granicama
maslinarstva koje odreuje upanij-
ska uprava. Znam to jako dobro jer
sam 2007. godine podnio zahtjev za
subvencioniranje sadnica masline i
dobio odbijenicu, uz obrazloenje
da prema Operativnom programu
poticanja razvoja poljoprivrede u
toj godini, sadnja maslina ne sub-
vencionira na ovom podruju. Ka-
snijih godina zahtjeve nisam ni slao,
ali mi nije jasno zato je ta granica
uope bila odreena, ako je praksa
pokazala drugaije. Imamo regi-
striran OPG, poticaj od drave do-
bivamo, a od nae upanije nita!
Nije li to apsurdno? - govori Drago.
Dio Jakelievih maslina je oko ku-
e, druge su na nekoliko lokacija u
oblinjem polju, a dva kilometra
od sela u Gaju na 650 metara nad-
morske visine, nakon to je iskrio
tri i pol hektara hrastove ume, lani
je zasadio 150 stabala maslina, 70
smokava i 100 treanja. I sve us-
pijeva! Prole godine je imao 800
litara maslinovog ulja, dobio sre-
brnu medalju za kvalitetu ekstra
djevianskog maslinovog ulja, ima
stalne kupce, a iz godine u godinu
rodnost maslina se poveava. I ma-
slinik Nike Copia je u Gaju, meu
krem i niskim raslinjem, ograen
suhozidom. Prava je oaza i ovjek
naprosto ne moe vjerovati da tu
moe uspijevati maslina. No, doka-
zano je da moe.
Nema vie granica - samo
miljenje struke
Da je u meuvremenu dolo i
do promjena kod onih koji donose
odluke o subvencioniranju razvoja
maslinarstva, svjedoi i odgovor ko-
ji smo dobili iz upanijskog Ureda
za gospodarstvo o pitanju maslinar-
skog pojasa i subvencijama.
-Programom poticanja razvitka
poljoprivrede i ruralnog razvoja
ibensko-kninske upanije za raz-
doblje 2014. - 2015., kroz mjere,
aktivnosti i kriterije za dobivanje
bespovratnih novanih poticaja,
obuhvaena je i mjera sufinanci-
ranja poveanja ili obnove poljo-
privrednih povrina. Ona izmeu
ostalog sadri obnovu postojeih
vinograda, maslinika i vonjaka.
Kod predavanja zahtjeva poten-
cijalni korisnici subvencija duni
su, izmeu ostale dokumentacije,
dostaviti i miljenje Poljoprivredno
savjetodavne slube K o oprav-
danosti ulaganja vezano za pripre-
mu zemljita, mogunosti sadnje
i slino. Planirana sredstva su za
ovu godinu utroena, a zahtjevi za
2015. godinu prikupljat e se nakon
objave javnog poziva koji se plani-
ra objaviti u sijenju 2015., pie u
odgovoru.
-U Pokrovniku danas ima vie maslinovog ulja nego vina u podrumima.
Ljudi su posljednjih desetak godina povadili vinovu lozu i zasadili masline,
iako ovo podruje nije bilo u granicama maslinarstva koje odreuje
upanija, pa nismo imali pravo na subvenciju sadnica - kae Drago Jakeli
Drago Jakeli u jednom od
svojih maslinika - Ovo je
dokaz da masline dobro
uspijevaju i u Zagori
U Gaju meu krem
maslinik Nike Copia
pravo je udo
Plodovi iz jednog maslinika koje je poharala maslinina muha
Na ovom prostoru nekad je bila hrastova uma,
a sad su u Gaju masline, smokve i trenje
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
IBENIK
Gospodarska komora ibensko-
kninske upanije dodijelila je Zlat-
ne plakete najboljim poduzeima
u 2013. godini. U kategoriji malih
poduzea, nagrada je otila u ruke
tvrtke Capax d.o.o. Meu srednjim
poduzeima, treu godinu za re-
dom, najbolji je Ivanal. U konku-
renciji velikih tvrtki, neprikosno-
ven je Solaris resort. Svearsku
atmosferu svojim je izlaganjem
'zainio' Vladimir Ivanovi iz Iva-
nala. On je estoko 'opleo' po poli-
tiarima na svim razinama vlasti.
Bez potpore vlasti
Ivanovi tvrdi kako gospodar-
stvenici nemaju dovoljnu potporu
politiara.
-Konkretno, Ivanal nema ni-
kakvu potporu u svom poslova-
nju niti od Grada ibenika niti
od ibensko-kninske upanije. O
politici vrha drave mogu samo
kazati da je mrtvo slovo na pa-
piru. Nadalje, javljali smo se na
niz natjeaja za potpore i redom
smo dobivali odbijenice i to s ap-
surdnim i upitnim objanjenjima.
Ivanal je puno puta od slubenih
institucija zaobien u irokom
luku, a ini mi se da je to sudbi-
na manje-vie svih gospodarskih
subjekata u naoj upaniji. Drim
da bi zajednica trebala imati puno
vie sluha prema gospodarstveni-
cima, a posebno ljudi iz dravnih
institucija koji ive od nas. Takav
odnos me posebno boli jer strano
puno investiramo, otvaramo nova
radna mjesta... Da to ne bi bile pu-
ke tlapnje, evo i konkretnih brojki.
Ivanal je poveao broj zaposlenih
sa 60 na 130, a drim da e se
taj broj i poveavati s obzirom
Radovi koji bi poetkom idu-
e godine trebali zapoeti na rivi
bitno e izmijeniti vizuru strogog
centra Rogoznice. Oronula zgrada
stare ambulante koja u tom dijelu
ograniava prometnu protonost
bit e uklonjena, a da bi se dobila
vea moderna prometnica, etnica,
park i novi vezovi za brodice bit e
nasuto more. Investicija je ukupno
teka 6 milijuna kuna. Na mjestu
stare oronule zgrade izgradit e
se fontana, park i ljetna pozornica.
ZLATNA PLAKETA Capax, Ivanal i Solaris najbolja upanijska poduzea u proloj godini
Ivanovi opleo po politiarima:
U IROKOM LUKU ZAOBILAZITE
GOSPODARSTVENIKE, A OD NAS IVITE!
na ugovorene poslove. Takoer,
s 18 milijuna kuna poveali smo
prihode na 55 milijuna kuna, a
zavrili smo investicijski ciklus od
45 milijuna kuna. Sve to ostvarili
smo vlastitim sredstvima ili uz po-
mo Jadranske banke. Stopostot-
ni smo izvoznik, prisutan diljem
Europske unije, ali i u Meksiku i
u Turskoj. Meutim, tuan sam i
zabrinut jer smo jedno od rijetkih
poduzea na ibenskom podruju
koje jo uvijek uspijeva poslovati u
iznimno tekim uvjetima rada. Pi-
tanje je koliko emo jo imati sna-
ge hrvati se s gomilom problema,
za koje oni na vlasti nipoto ne-
maju snage - otar je bio Ivanovi.
Kako se s pravom idejom i pu-
no truda moe uspjeti svjedoi
tvrtka Capax iz ibenika.
-Nas trojica istomiljenika tvrt-
ku smo osnovali 2008. godine.
Uglavnom se bavimo servisnim
uslugama na pogonima jahta i
mega jahta. Trenutano imamo
15 zaposlenih. Godinji promet
nam je oko dva milijuna eura, a
dobit oko deset posto tog iznosa.
Plae u naoj tvrtki su 7000 kuna
neto, a uz to idu boinice, nagra-
de, trinaesta plaa. Osim po hr-
vatskim marinama i brodogradi-
litima, radili smo i na francuskoj
obali i u Anconi. Radili smo i na
jahti ruskog tajkuna Dmitrija Ri-
bolovljeva, vlasnika nogometnog
kluba Monaco... Tu jahtu Ribolov-
ljev je platio neto manje nego Ra-
damela Falcaa kad ga je dovodio
u Monaco - veli Mario Baljkas,
jedan od suosnivaa Capaxa.
Baljkas planira iriti posao i u
inozemstvo.
-Planiramo otvoriti ured u
Budvi, jer Crna Gora je puna
jahta. elimo barem jedan dio
tog poslovnog kolaa donijeti i
na nae podruje. Osim toga, ve
smo osnovali tvrtku u Albaniji. To
je zemlja bez javnog duga, puna
stranih investitora, naroito Ni-
jemaca i drim da nas u Albaniji
eka dobar posao - govori Baljkas.
Solaris investira u 'Juru'
On smatra kako nautiki turi-
zam prua veliku ansu razvoju
ibenskog podruja.
-U nautikom turizmu lei sil-
na prigoda za nas. U tom sektoru
moe biti posla za jako puno ljudi
- govori Baljkas.
Kao uspjeno veliko poduzee,
ve je odavno etabliran Solaris re-
sort, koji u pici sezone broji i do
1000 zaposlenih. Iako se u Sola-
risu silno ulagalo zadnjih godina,
vlasnik Veljko upan ne kani stati
s investicijama.
-Na plan je kompletno urediti
hotel Andriju, kao obiteljski hotel.
Ve ove zime spremamo veliku
investiciju za Juru. S dosadanjih
256 soba, njegov kapacitet plani-
ramo podii na 400 soba, ime bi
Jure postao najvei hotel u So-
larisu. Konano, godinu potom
planiramo zavriti obnovu hotela
s hotelom Niko. Inae, komplet-
ni investicijski ciklus u Solarisu
trebao bi biti gotov 2021. godine
- kazao je Ivan Mrva, izvrni di-
rektor Solarisa.
Ivanal nema ni-
kakvu potporu
u svom poslova-
nju niti od Grada
ibenika niti od
ibensko-knin-
ske upanije.
O politici vrha
drave mogu sa-
mo kazati da je
mrtvo slovo na
papiru. Nadalje,
javljali smo se
na niz natjeaja
za potpore i
redom smo do-
bivali odbijenice
i to s apsurdnim
i upitnim obja-
njenjima. Ivanal
je puno puta
od slubenih
institucija zao-
bien u irokom
luku jasan je
Ivanovi
ROGOZNICA Ve poetkom idue godine:
Ulaganje u rivu vrijedno 6 milijuna kuna
-U strogi centar rive do sada ni-
smo ulagali nita i bila je nunost
da taj dio Rogoznice dobije uree-
niju vizuru koja nee natetiti me-
diteranskom ugoaju mjesta niti
zatienim graevinskim sklopovi-
ma stare jezgre. Dvije verzije pro-
jekta bile su izloene na javnom
uvidu graanima i opinskim vi-
jenicima, a prihvaena je ona koja
predvia uklanjanje stare ambu-
lante - kae rogoznika naelnica
Sandra Jakeli. V.S.
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
8 aktualno
ibenskilist
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Prvog sijenja prestaje konce-
sija za nautike, komercijalne
vezove na ibenskoj rivi tvrtki
Aka Commerce. to to znai za
Luku upravu, a to e donijeti
gradu?
-Namjeravamo slijediti zacr-
tanu politiku ove luke uprave,
a to je partnerstvo s komunalnim
tvrtkama koje mogu naplaivati
vezove da to rade u nae ime i za
nau korist, kako se to slubeno
kae. Takav sustav rada i naplate
postoji u svim gradovima i opina-
ma: Primotenu, Rogoznici, Tri-
bunju i Vodicama jedini izuzetak
su Zlarin i Kaprije zato to tamo
nema komunalnih poduzea. Su-
raujemo meutim, sa sportskim
drutvima i itavo mjesto onda
ima koristi od tog novca koji se
dijeli gotovo ravnopravno.
Vea plovila donose
ekstra prihod
Sada se otvorila mogunost su-
radnje s Gradom ibenikom, ija
tvrtka Gradski parking odrava
dravnu brodsku liniju Krapanj-
Brodarica, a takoer ima i sve
uvjete za djelatnost naplate vezo-
va. Na jednak nain suraujemo
i s vodikim parking poduzeem,
dok u ostalim gradovima i opina-
ma rade komunalna poduzea, no
princip je posvuda jednak: dogo-
vorimo fiksni iznos cijene usluge
naplate vezova, s tim da se izuzme
Intervju tjedna
ELJKO DULIBI RAVNATELJ UPANIJSKE LUKE UPRAVE
Sa samo 25 lukih redara primili smo ove
sezone 25 tisua plovila to je efkasnost
iznad prosjeka zemalja zapadne Europe!
na troak za odravanje. Ureaji
za naplatu su nai i cjelokupno
odravanje, a novac dolazi na ra-
un LU i naknadno ga raspore-
ujemo. Ukoliko Gradski parking
zadovolji uvjete iz sustava javne
nabave, prema kojem objavljuje-
mo natjeaj za te poslove a koli-
ko znam ima ih - Gradu ibeniku
prua se mogunost solidnog,
znaajnog dodatnog viemilijun-
skog prihoda ne samo od vezova
na rivi, ve i na gatu Krka, gdje
vie nee pristajati linijski brodovi,
te ostaje slobodan za pristajanje
veih brodova nautiara.
Vea plovila donose i ekstra pri-
hod, jer cijena veza tada raste pro-
gresivno. Nadalje, gradskoj upravi
namjeravamo povjeriti i suradnju
u naplati dijela rive ispod autobu-
snog kolodvora, to smo opremili
teleskopskim instalacijama struje
i gdje pristaju ribarice i turistiki
brodovi. Mi smo to dosad radili u
vlastitoj reiji, ali uz velik troak,
jer je bolje da nam osoba koja je
naplaivala vezove na tom dijelu,
bude terenski operativac zajedno
sa samo jednim lukim redarom
koji nadzire 24 luke. Kada iskr-
snu problemi na terenu treba ih
promptno rjeavati, a tu nam ne-
dostaje jedan ovjek. U svakom
sluaju, sustav Gradskog parkin-
ga to sigurno moe dobro orga-
nizirati, o emu sam preliminarno
razgovarao s gradskim elnicima.
To bi bila klasina vin-vin situa-
cija, dobar posao na obostranu
korist. Jer LU, kao neprofitna
organizacija ionako sve to zaradi
mora vratiti u obalu, a gradski bi
proraun s ovim osigurao prihod
koji nije imao, a potreban je meu
ostalim i za izgradnju komunalne
luice u Vrnai i sanaciju obale u
Docu, vitalnim projektima LU za
ibenik, u koje idemo zajedno.
Mogunost suradnje u na-
plati nautikih vezova vano je
pitanje za lokalne sredine. to
je s recentnom preporukom
resornog ministarstva da luke
uprave rade same, sa svojim lju-
dima? U tom sluaju ne bi bilo
podjele prihoda?
-Nama je ministarstvo dalo da
izraunamo to bi bilo kada bi-
smo te poslove radili sami. Izradili
smo detaljnu kalkulaciju troko-
va i doli do rezultata da bismo u
tom sluaju sigurno bili nekoliko
stotina tisua kuna na gubitku.
Jer, posao u vlastitom aranmanu
iziskuje dodatne trokove, koje u
opisati na primjeru Kaprija, gdje
ve godinama izvrsno suraujemo
sa mjesnim sportskim drutvom
Gaun. Kaprije je iza Primotena
najjae po visini prihoda i trebalo
bi zaposliti najmanje dvoje ljudi, a
vjerojatno i troje da se posao oba-
vi u sezoni koja nama traje sedam
mjeseci. Postoji i pripremno raz-
doblje, vjebanje za rad s urea-
jima, esto mijenjamo softvere za
naplatu pratei napredak tehno-
logije, a ove godine prvi put smo
koristili pametne telefone. Dakle,
za angairanje troje djelatnika pr-
vo bismo s jednim trebali pokriti
cijelu godinu, jer dajemo ugovore
na godinu dana. Na kraju bismo
moda i dvojicu trebali stalno
plaati, a ljeti uzeti jo jednoga,
ili recimo, jednoga cijelu godinu,
uz plaeni stan, hranu, zatim ras-
pisivanje natjeaja za zaposlenika
i ako prima sezonce, opet ide no-
vi natjeaj, uza stalno kolovanje.
U nautici se meutim ljudi zblie
i kada imate stalne djelatnike,
prokuane i iskusne, a danas ih
je na tim poslovima 25-30, nema
nikakvih problema. Nadalje, ovo
je posao koji oni obavljaju cijelu
godinu, iako zarauju samo tije-
kom 4-5 mjeseci u sezoni.
Na terenu su vrijedni
ljudi koji rade i kada
vezovi ne zarauju!
Ti ljudi rade stalno, uvijek su
na rivama, javljaju nam sve to
je vano. U najkraem, to je vrlo
specifian posao, ljudi se zblie s
gostima koji se vole vraati u po-
znato, prisno ozraje. Da radimo
samostalno, iskljuivo kao LU,
ne samo da bismo izgubili nemali
novac, nego i ovo o emu govo-
rim, to je neizostavni dio svakog
dobrog turizma i to se u krajnjoj
liniji, moe nepovoljno odraziti na
prihod. Iskreno, mislili smo da e
Kada bi Gradski parking postao naim partnerom u
naplati vezova na rivi, a ima sve uvjete - to bi bila klasina
vin-vin situacija, dobar posao na obostranu korist
grada ibenika i Luke uprave. Jer LU, kao neprofitna
organizacija ionako sve to zaradi mora vratiti u obalu, dok
bi gradski proraun s ovim osigurao prihod koji nije imao,
a potreban je meu ostalim i za izgradnju komunalne
luice u Vrnai i sanaciju obale u Docu, vitalnim
projektima LU za ibenik, u koje idemo zajedno
-U Hrvatskoj se u lukom prometu postupno uvodi red.
U SAD su luke vlasti naoruane, to je pravi port aut-
hority sa irokim ovlastima a kod nas su luke uprave
novost, jer smo u socijalizmu imali prekid kontinuite-
ta. Zadnji zakon koji tretira pomorsko dobro i luke je
2003. dopunjen s nekim uredbama, ali je daleko od
zakona koji zadovoljava. U svemu tome nali smo neka
vlastita rjeenja i ona funkcioniraju bolje od teoretskih
zamisli. Tu su ve neka iskustva, sustav zadovoljava,
to potvruju i pohvale primotenskog naelnika
Stipe Petrine sa govornice upanijske skuptine. Pri-
moten je inae, rekorder u upaniji, s ostvarenih 1,5
milijuna kuna. I kako bi to sada izgledalo da se jedna
opina ostavi bez toga prihoda? Zadnjih est godina,
otkako sam postao ravnatelj, nai prihodi rastu 10-15
posto godinje i za to vrijeme poveali smo prihod od
vlastite djelatnosti za sto posto. Kada odemo na sa-
vjetodavne sastanke u ministarstvo, koje se neko vri-
jeme ak bavilo milju da ukine luke uprave i prepusti
upravljanje lukama komunalnim poduzeima (!), uvi-
jek smo imali potporu gradova i opina u upaniji da
LU ostanu upravljaima. Zato to je sustav koji smo
razvili dobar za sve jer su i lokalne sredine poveale
svoje prihode za sto posto!
Nije mala stvar kada te
hvali Stipe Petrina!
Sa samo 25 lukih redara primili smo ove
sezone 25 tisua plovila to je efkasnost
iznad prosjeka zemalja zapadne Europe!
biti jeftinije bez ovakve suradnje
s lokalnim sredinama, ali nije. S
druge strane, ovako je omogueno
da dva ovjeka iz Kaprija, u sport-
skom drutvu koje ih plaa, rade
cijelu godinu, da imaju zaposlenje.
To je i politiki dobro. Ionako
postoje stalna trvenja izmeu
drave koja je na LU prenijela
ovlasti i lokalnih sredina, naro-
ito otkako zemlja grca u gos-
podarskoj krizi?
Ma da, to je i otvaranje radnih
mjesta i mogunost prihoda u
lokalu. Kao na Prviu, gdje je ko-
munalno poduzee Sloga puka
utemeljeno ba za ovu namjenu,
a batinilo je prethodno sportsko
drutvo s kojim smo takoer sura-
ivali. To su stalno zaposleni ljudi
u Prvi Luci. Mi smo ministarstvu
sve to izraunali i vratili, i reakci-
je su bile pozitivne. Uvidjeli su da
ovaj na model, koji smo prvi uve-
li, a slijedili su nas Split i Zadar, jer
smo jedine sredine s po jednom
LU, najbolje funkcionira. Na sje-
vernom Jadranu upanije imaju
i po nekoliko lukih uprava, no
to se nije pokazalo dobrim kao u
ibeniku, Splitu i Zadru. Novi za-
kon, koji jo nije prihvaen, nee
dirati u mogunost opstojanja vie
lukih uprava u jednoj upaniji,
no odluka o tome ipak e biti pre-
putena skuptinama upanija.
Poto se u resornom ministar-
stvu i inae na to poelo gledati
drugaije, pokazali smo da smo
stvorili sustav koji funkcionira i na
koji nema pritubi. Ova LU u na-
utici e na kraju godine prijei 25
tisua brodova sa samo 25 lukih
redara, a to je efikasnost koja je
sigurno iznad prosjeka europskog
zapada.
Pokazali smo da se
sustav lukih uprava
moe dobro razviti
Ipak se pokazalo da se sustav
lukih uprava moe dobro razvi-
ti, tako da e i Grad ibenik biti
zadovoljan. Mi moemo u sve-
mu ovome i smanjiti novac koji
lokalnim sredinama ide kada su
s nama u partnerstvu za napla-
tu nautiarskih vezova i sidrita.
Ali, nama je u interesu da sa sva-
kom lokalnom upravom budemo
u odlinim odnosima i da svaka
lokalna uprava ima koristi. Net-
ko bi se moda polakomio na tu
mogunost, no to bi bila politika
kratkog daha. Ovako mjesne rive
takvima i ostaju, osiguravajui
prihod zajednici.
U ibeniku je uvijek iskrilo u
vezi s koncesijom AKA Commer-
cea, od prvog dana!?
-Da, i neovisno o tome to je
Goran ari, vlasnik tvrtke, go-
dinama bio odlian koncesionar
koji je uvijek na vrijeme izvravao
svoje obveze i bio spreman na su-
radnju, uvijek je ostajao dojam da
svi drugi imaju koristi, a Grad i-
benik ne. On se povlai iz toga po-
sla, doao je sam to rei, premda
je u resornom ministarstvu mogao
iskoristiti svoje pravo da kao do-
kazano dobar koncesionar ostva-
ri jo dvije godine bonusa na
rivi. Meutim za to se nee
zauzimati, naputa posao.
Cijenim to, smatram da se
ponio kao ovjek koji ivi s
interesima grada.
Sustav naplate nautikih
vezova ve je dobro razvijen,
a u posljednje vrijeme irite
luka podruja za komunalne
vezove. Opine i gradovi sami
trae da LU upravlja mjesnim
luicama?
-Prvi put u povijesti proirili
smo luka podruja za komunal-
ne vezove u dosta mjesta: Tisno,
Pirovac, Vodice, Tribunj i sada e
ui u komunalni sustav naplate.
To je ono to ibenik jo uvijek
nema, ali e imati kada budu go-
tovi Vrnaa i Dolac. Spremamo se
u sustav LU staviti i Sovlje, gdje
je opina napravila novu rivu. Svi
to ele, jer tada postoji zakonska
mogunost da se vez naplati kao
komunalni, a takvi vezovi mogu-
i su jedino u lukama otvorenim
za javni promet pod upravom
LU. Prije su naa podruja bila
preuska, samo s glavnim rivama,
i onda smo mogli raditi jedino s
operativnim prometom, linijskim
brodovima turistikim, ribarskim
i jednim dijelom nautike. Svi koji
ostanu izvan sustava komunalnih
vezova nee plaati, ali nee niti
imati vez pod neijom upravom. A
to se vjerujte, najmanje isplati, jer
za cijenu od stotinjak kuna po du-
nom metru plovila godinje, imate
upravljaa s odgovornou!
Idejni projekt za Vrnau je gotov, ekamo na PPU ko-
ji se dovrava u gradskoj upravi i tada moemo poe-
ti s radovima, u fazama. Mislim da se Mandalinjani
nemaju ega bojati, nee luica zaguiti naselje. Sa
70 projektiranih parking mjesta na mandalinskoj
strani mislili smo i na njih, uvjeren je Dulibi. Kae
da je u Docu zastalo, jer se eka na odluku Ministar-
stva u vezi s prijedlogom granice pomorskog dobra,
a i nakon toga treba vidjeti kako e DORH reagirati
u zatiti interesa drave. Dobra vijest je da postoji
realna mogunost da se projekt sanacije Doca protiv
plime i poplava kandidira za sredstva europske unije
za zatitu okoline u svjetlu klimatskih promjena i
to putem plana integralnog upravljanja obalnim
podrujem ibensko-kninske upanije i EU projek-
ta Climagine.
-Naime, naa upanija jedina je koja je neovisno o
europskim projektima, u sluaju Doca razradila na-
in kako sprijeiti esta poplavljivanja, kao po-
sljedicu klimatskih promjena i to su prepoznali
voditelji radionice Climagine. Dolac bi mogao
biti financiran i preko projekta Jewel za zatitu
povijesnih gradskih cjelina, no trebamo priekati
jo neko vrijeme govori eljko Dulibi.
Za Dolac -
Climagine i Jewel?
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
ibenskilist 10
GRAD E POMOI ureenje i odravanje kolskih dvorita i okolia
PRI KRAJU Radovi na prihvatilitu za beskunike
RASPISAN natjeaj za obnovu sportske dvorane na Baldekinu
-Grad je imao prostor, a Caritas volju i elju da bude nositelj projekta,
to je ak puno tei i zahtjevniji dio posla. Nemojmo zaboraviti da je
sve napravljeno jako kvalitetno, a da je odraeno donacijama obrtnika,
poduzetnika, pa ak i naih kolaraca, odnosno uenika koji su svoju
praksu stjecali u radu na jednoj plemenitoj humanitarnoj osnovi,
kazao je na Svjetski dan beskunika gradonaelnik dr. eljko Buri
-Drago mi je da u mjesecu u kojem emo obiljeiti 50.
roendan naeg Draena stvaramo sve bolje uvjete
za treniranje brojnim mladim ibenanima kojima
je Draen uzor i kao ovjek i kao sporta. Sportska
dvorana je izgraena 1973. godine i nakon petnaest
godina prie o potrebi njezine rekonstrukcije, ili ak
izgradnje nove, vee sportske dvorane, odluili smo
poeti s radovima, kae Danijel Mileta
Na Svjetski dan beskunika,
Grad ibenik i Caritas ibenske
biskupije predstavili su napre-
dak radova na ibenskom pri-
hvatilitu za beskunike, naja-
vivi njegovo skoro otvaranje.
Projekt je zapoeo u sijenju
ove godine, kada je Grad i-
benik ustupio Caritasu iben-
ske biskupije prostor u svojem
vlasnitvu u Ulici brae Poli,
bez naknade i na rok od 20 go-
dina, te osigurao u proraunu
100.000 kuna za njegovo ure-
enje.
-Zahvaljujem brojnim dona-
torima i volonterima koji su po-
mogli i pomau da prihvatilite
uredimo i opremimo to kvali-
tetnije - kazao je na Svjetski
dan beskunika gradonaelnik
Grad ibenik raspisao je na-
tjeaj za radove na obnovi Sport-
ske dvorane na Baldekinu radi
poveanja njezine energetske
uinkovitosti. Planirana vrijed-
nost nabave iznosi 4.500.000 kn
(ukljuivo PDV), a obuhvaa tri
segmenta: zamjenu postojeih
vrata i prozora s obnovom fasa-
de, sanaciju ravnih krovova te
obnovu poda dvorane ukljuivi
i izmjenu postojeeg parketa i
obnovu pomonih prostorija.
-Ulaganju u sportsku infra-
strukturu pristupili smo u okvi-
ru mogueg i sustavno; zapoeli
smo s ureenjem Sportskog cen-
tra Ljubica u Crnici, predvidjeli
sredstva za ureenje igralita za
kolu nogometa, a s obzirom na
to da smo grad koarke s dva am-
biciozna koarkaka prvoligaa,
pristupili smo projektu ureenja
Prostor koji nije samo
smjetaj ve i dom
Radovi vrijedni 4,5 milijuna kuna za
poveanje energetske uinkovitosti
ibenika eljko Buri. Gradona-
elnik je napomenuo kako pri-
hvatilita ne rjeavaju problem
beskunitva, jer pravo rjeenje
je u tome da se ljude osposobi i
vrati u samostalan ivot.
-No, ovo je projekt koji e im
omoguiti da se osjeaju kao
ljudi i, naravno, da osjeaju da
ih njihovi sugraani primjeuju
i vode rauna o njihovim potre-
bama. Ponosan sam to ovdje
nije rije o odnosu gdje dajemo
neto samo da neto uinimo,
nego da stvarno nudimo kvali-
tetan smjetaj na pristojnoj ljud-
skoj razini - istaknuo je. Dodao
je kako je najbolji dokaz tomu
da ibenani mare za svoje be-
skunike injenica da su brojni
graani bili ukljueni u projekt.
Plemeniti ljudi dali i radili
-Grad je imao prostor, a Cari-
tas volju i elju da bude nositelj
projekta, to je ak puno tei i
zahtjevniji dio posla. Nemojmo
zaboraviti da je sve napravljeno
jako kvalitetno, a da je odrae-
no donacijama obrtnika, podu-
zetnika, pa ak i naih kola-
raca, odnosno uenika koji su
svoju praksu stjecali u radu na
jednoj plemenitoj humanitarnoj
osnovi - rekao je gradonaelnik.
Radi se o prostoru povrine oko
130 m2 s tri sobe, dvije trokre-
vetne, jednom dvokrevetnom s
mogunou postavljanja do-
datnih kreveta na kat.
-Dvije su kupaonice i dva sa-
nitarna vora, a imaju i praoni-
cu s perilicom i suilicom tako
da mogu oprati svoju odjeu.
Isto tako imamo i kuhinju te
jedan dnevni boravak gdje e
beskunici moi boraviti u hlad-
nijim danima. Uinili smo sve
da ovaj prostor ne bude samo
smjetaj, nego i dom, rekao je
zamjenik ravnatelja Caritasa
ibenske biskupije Miljenko
Juki. Zamjenik gradonaelni-
ka Danijel Mileta nam je kazao
kako e u proraunu za 2015.
godinu biti predvieno uree-
nje Ulice brae Polia, odnosno
njenog veeg dijela koji vodi
do prihvatilita, a sve sukladno
obeanju koje je gradonaelnik
dao prilikom poetka radova na
prihvatilitu.
sportske dvorane na Baldekinu.
Drago mi je da u mjesecu u ko-
jem emo obiljeiti 50. roendan
naeg Draena stvaramo sve bo-
lje uvjete za treniranje brojnim
mladim ibenanima kojima je
Draen uzor i kao ovjek i kao
sporta. Sportska dvorana je iz-
graena 1973. godine i nakon
petnaest godina prie o potrebi
njezine rekonstrukcije, ili ak
izgradnje nove vee sportske
dvorane, odluili smo poeti s
radovima. Prvo smo promijenili
sve sjedalice, a sada emo ob-
noviti cijelu vanjsku ovojnicu,
ukljuivi postavljanje novog
parketa sukladno visokim FIBA
standardima. Veliki broj amater-
skih i profesionalnih sportaa iz
kolektivnih sportova radovat e
ova injenica, s obzirom na to da
je dosadanji parket na ovome
sportskom borilitu u vie navra-
ta pokazao svoju nepredvidljivu
ud - kazao je zamjenik grado-
naelnika Danijel Mileta. Nakon
odabira izvoaa, to se oekuje
krajem godine, radovi e se izvo-
diti fazno, a zadnja faza e biti
unutarnji radovi i izmjena par-
keta koja e zapoeti pred kraj
proljea kako se ne bi poremetila
sportska natjecanja. Da podsje-
timo, Grad ibenik je od Fonda
za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost dobio bespovrat-
nih 1.397.646 kuna za poveanje
energetske uinkovitosti sport-
ske dvorane na Baldekinu. Pored
funkcionalnog i energetskog ka-
raktera, dvorana e dobiti i novi
vanjski izgled, a povrat investi-
cije e se ostvarivati utedom,
odnosno smanjenjem potronje
energenata.
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
11
ibenskilist
DRUGI KRUG subvencioniranja obnovljivih izvora energije za kuanstva
Otvoren CENTAR EUROPE u ibeniku
-Rije je o programu koji e omoguiti subvenciju za ugradnju sunanih
toplinskih kolektora za pripremu potrone tople vode ili za pripremu potrone
tople vode i grijanje, zatim fotonaponskih pretvaraa za proizvodnju elektrine
energije, te kotlovskih sustava na biomasu za centralno grijanje u to
spadaju kotlovi na drvnu sjeku, pelete i pirolitiki kotlovi - kazao je zamjenik
gradonaelnika mr. sc. Danijel Mileta, nadlean za obnovljive izvore energije
Grad ibenik, u suradnji s
Fondom za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost, raspi-
suje ponovljeni javni natjeaj za
prikupljanje ponuda fizikih oso-
ba za subvencioniranje projeka-
ta Koritenje obnovljivih izvora
energije u obiteljskim kuama
Zeleni grad. Predmet natjeaja je
subvencioniranje provedbe mjera
poveanja koritenja obnovljivih
izvora energije (sustavi OIE) na
podruju grada ibenika.
-Nakon to smo krajem srpnja
objavili natjeaj za ovaj program
javilo se svega osam zainteresira-
nih graana. Budui da samo est
zaprimljenih prijava udovoljava
formalnim uvjetima natjeaja i
imamo jo novca na raspolaga-
nju, Grad ibenik je raspisao dru-
gi krug natjeaja. elim skrenuti
pozornost kako je rije o progra-
mu koji e omoguiti subvenciju
za ugradnju sunanih toplinskih
kolektora za pripremu potrone
tople vode ili za pripremu po-
trone tople vode i grijanje, za-
U prostoru ibenskog Urbanog
centra, od prolog tjedna je u funk-
ciji Informacijski centar EUROPE
DIRECT - ibenik, kao osmi takav
centar u Hrvatskoj i drugi u Dal-
maciji. Centar e svakodnevno
pruati sve bitne informacije o
Europskoj uniji openito, kao i o
njezinim politikama i programi-
ma, te pravima i mogunostima
za graane, ukljuujui i mogu-
nosti financiranja na regionalnoj i
lokalnoj razini.
-ibenik je od danas na kar-
ti Europe s posebnom utom
zvjezdicom s kojom se takvi
centri obiljeavaju. No ono to
je najvanije je da e od danas
graani ibenika i svi itelji ove
Planira se dodjela
50 subvencija
Mjesto na kojem e se dobiti
korisne informacije o EU
tim fotonaponskih pretvaraa za
proizvodnju elektrine energije,
te kotlovskih sustava na bioma-
su za centralno grijanje u to
spadaju kotlovi na drvnu sjeku,
pelete i pirolitiki kotlovi - kazao
je zamjenik gradonaelnika mr.
sc. Danijel Mileta, nadlean za
obnovljive izvore energije.
Tko ima pravo na
novana sredstva?
Pravo na koritenje nepovrat-
nih novanih sredstava, odno-
sno subvencije, Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost
i Grada ibenika moe ostvariti
fizika osoba na postojeoj obi-
teljskoj kui u funkciji stanova-
nja koja je u njenom osobnom
vlasnitvu ili u vlasnitvu lano-
va njene ue obitelji. Postojea
graevina sukladno odredbama
Zakona o gradnji je svaka ona
graevina koja je izgraena na
temelju graevinske dozvole ili
drugog odgovarajueg akta i
svaka druga graevina koja je
upanije imati sredite, odnosno
toku, u kojoj e dobiti itav niz
korisnih informacija o Europskoj
uniji, kazao je Branko Barievi,
voditelj Predstavnitva Europske
komisije u Hrvatskoj, otvarajui
ibenski EUROPE DIRECT. Isti-
ui vanost dobrog ekipiranja i
stalnog usavravanja timova koji
rade na pripremi i provoenju EU
projekata, ibenski gradonaelnik
eljko Buri je kazao:
-I danas moram ponoviti ka-
ko sam ponosan na na gradski
EU tim koji je uspjeno povukao
sredstva za brojne projekte pa
tako i za ovaj. Ono to svakako
treba pozdraviti je injenica da
e se upravo, posredstvom ovog
prema navedenom zakonu ili
posebnom zakonu s njom izjed-
naena. Takoer, obiteljska kua
u smislu ovog natjeaja je posto-
jea graevina u kojoj je vie od
50 posto bruto podne povrine
namijenjeno stanovanju, s najvi-
e dvije stambene jedinice (ku-
anstva), izgraena na zasebnoj
graevnoj estici i graevinske
bruto povrine do 400 m2. Treba
naglasiti kako se iz ovog natjeaja
izuzimaju obiteljske kue ija je
gradnja u tijeku i one za koje je
pokrenut postupak legalizacije,
a nije okonan. U sluaju da se
graevina nalazi u dijelu zatie-
ne kulturno-povijesne cjeline, u
pojedinim sluajevima e biti po-
trebna suglasnost konzervatora.
Trokovi ugradnje sustava OIE
subvencionirat e se u iznosu od
50 posto nepovratnih sredstava,
odnosno do maksimalnog izno-
sa od 15.000 kuna po sustavu.
Natjeajem se planira dodijeli-
ti minimalno 50 subvencija, a
broj sufinanciranih kuanstava
procijenjen je na temelju mak-
simalnog iznosa sufinanciranja
i prorauna projekta te se moe
poveati sukladno raspoloivim
financijskim sredstvima.
Pootreni kriteriji
Podnositelj prijave moe
ostvariti pravo na koritenje
subvencije do najvie dva susta-
va OIE po kuanstvu, a izrada
potrebne pripremne i projektne
dokumentacije ne ulazi u subven-
cionirani troak. Ukupna raspolo-
iva sredstva za subvencioniranje
projekata poticanja koritenja
obnovljivih izvora energije u obi-
teljskim kuama u okviru ovog
natjeaja iznose 750.000 kuna,
pri emu Fond za zatitu okolia
i energetsku uinkovitost sudje-
luje sa 600.000 kuna (40 posto),
a Grad ibenik sa 150.000 kuna
(10 posto).
-S obzirom na prijanje natje-
aje ove godine je FZOEU postro-
io kriterije te je izvoa radova
duan osigurati dokaze da je
ovlaten za izvoenje predmet-
nih radova i da je oprema su-
kladna s tehnikim propisima.
Ujedno treba dati izjavu o jam-
stvenom roku za izvedene radove
na minimalno dvije godine i za
opremu na rokove koji nisu kra-
i od rokova koje daje dobavlja
opreme. Grad ibenik e osigura-
ti struni nadzor izvrenih rado-
va i ugraene opreme od strane
ovlatenog inenjera. Takoer e
se provjeriti tonost prijavljenih
poetnih stanja obiteljskih kua
terenskim pregledima u samome
startu - objasnio je nove uvjete
sufinanciranja Mileta. Informa-
cije o projektu Poticanja korite-
nja obnovljivih izvora energije u
obiteljskim kuanstvima dostu-
pne su u Pravilniku za provedbu
programa Poticanje koritenja
obnovljivih izvora energije u obi-
teljskim kuama. Sve informacije
i obrasci te popis potrebne doku-
mentacije je dostupan na slu-
benim internetskim stranicama
grada ibenika.
centra, zainteresirani educirati o
EU tematici a time e se stvarati
i pretpostavke za privlaenje jo
europskog novca u ibenik.
Program otvorenja posebno su
uveselila djeca iz ibenskih grad-
skih vrtia koja su, pod mentor-
stvom svojih odgajateljica, pred-
stavila svaku lanicu Europske
unije na sebi svojstven nain. Grad
ibenik je uspjeno aplicirao na na-
tjeaju za Odabir struktura nadle-
nih za informacijske centre mree
Europe Direct za razdoblje 2014.
- 2017., raspisanom od strane Eu-
ropske komisije. Ukupna vrijednost
projekta za ovu godinu je 21.388
eura, od kojeg iznosa Europska
komisija osigurava 14.250 eura.
-I danas moram ponoviti kako
sam ponosan na na gradski
EU tim koji je uspjeno povukao
sredstva za brojne projekte pa tako
i za ovaj. Ono to svakako treba
pozdraviti je injenica da e se
upravo, posredstvom ovog Centra,
zainteresirani educirati o EU tematici
a time e se stvarati i pretpostavke
za privlaenje jo europskog novca
u ibenik - kazao je gradonaelnik
eljko Buri na otvorenju Centra
Danijel
Mileta
12 upanija
ibenskilist
KATARINARUDAN
TISNO
Sa sedam glasova za i tri suzdra-
na, u ponedjeljak je, na 11. redovnoj
sjednici Opinskog vijea Tisnog, do-
nesena odluka o prodaji nekretnina
unutar obuhvata turistiko-ugosti-
teljske zone 'Prisliga Jazina' tvrtki
Aqua Relaxio. Povjerenstvo za pro-
vedbu natjeaja o prodaji nekretnine
koje je imenovalo Opinsko vijee,
tonije zemljita povrine od 64.000
etvornih metara na kojem e se
graditi hotelsko-turistiko naselje,
ocijenilo je da ponua zadovoljava
sve uvjete i kriterije natjeaja, da ima
bankovna jamstva i nije bilo razloga
da se ponudu odbije. Aqua Relaxio,
hrvatska je tvrtka registrirana u Ti-
snom, ki ruskog konzorcija Perla
Nero, bila je jedina tvrtka koja se
prijavila na obvezujui natjeaj za-
kljuen 11. rujna. Naelnika opine
Ivana Klarina vijenici su ovlastili da
u roku od 15 dana s Aqua Relaxiom
sklopi kupoprodajni ugovor.
-Radi se o vrlo ozbiljnom inve-
stitoru iza kojeg stoji ruski kapital.
PRODANA UVALA JAZINA Ruski kapital dolazi u Tisno
Povijesni projekt - tvrtka Aqua Relaxio ulae
105 milijuna eura u hotelsko-turistiki kompleks
-Opina Tisno e od prodaje zemljita, komunalnog doprinosa i prometa na porez nekretnina
uprihoditi oko 40 milijuna kuna. No, usudio bih se rei da je to samo kap u moru u odnosu na sve
ostale financijske koristi koje oekujemo od ovog projekta. To je bez ikakve sumnje povijesni projekt
za opinu Tisno, koji se odavno nije dogodio ne samo na prostoru otoka Murtera, ve i na prostoru
cijele nae upanije, kae opinski naelnik Ivan Klarin
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
ibenskilist upanija 13
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
Na temelju lanka 40. Statuta trgovakog drutva 'VINOPLOD-VINARIJA' dioniko
drutvo za proizvodnji i prodaju vina, alkoholnih i bezalkoholnih pia,Velimira korpika
2, ibenik, OIB 47074146147, na sjednici Nadzornog odbora dana 25. rujna 2014. godine,
donijelo je odluku o raspisivanju
N A T J E A J A
za izbor i imenovanje lana uprave - glavnog direktora
Uvjeti za radno mjesto lana uprave-glavnog direktora:
- da ne spada u krug osoba utvrenih lankom 239. stavak 2. Zakona
o trgovakim drutvima
- da nije istodobno lan Nadzornog odbora drutva
- najmanje pet godina radnog iskustva u voenju trgovakih drutava
- odlino poznavanje trinih kretanja u djelatnosti drutva, te poznavanje i
razumijevanje tehnikih osobitosti upravljanja i poslovanja u predmetnoj
djelatnosti drutva
- odline menaderske i pregovarake vjetine
- aktivno znanje jednog stranog jezika
- visoka struna sprema odnosno diplomski studij drutvenog/tehnikog usmjerenja
Kandidati su duni uz prijavu priloiti:
- dokaz o strunoj spremi
- uvjerenje nadlenog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, odnosno
da nije potvrena optunica, da nije izreena nepravomona osuujua presuda za
kazneno djelo za koje je zaprijeena novana kazna ili zatvor
- dokaz o radnom iskustvu
- dokaz o poznavanju stranog jezika
- ivotopis
Rok za predaju pisanih prijava s kompletnom dokumentacijom
je 15 dana od objave u javnom glasilu.
Pismene prijave s traenom dokumentacijom, u zatvorenim omotnicama,
preporuenom potom, podnose se na adresu: "VINOPLOD-VINARIJA" d.d., 22000
ibenik, Velimira korpika 2.
Nepotpune i nepravovremeno podnesene prijave nee se razmatrati.
O rezultatima natjeaja kandidati e biti obavijeteni u roku od 30 dana
od isteka roka za podnoenje prijave.
"VINOPLOD-VINARIJA" d.d. I B E N I K
NADZORNI ODBOR
Biciklistika utrka, u spomen na stradalog
vatrogasca Gabrijela Skoia i njegove prija-
telje u kornatskoj tragediji 2007.godine, odr-
ana je proteklog vikenda u Vodicama. Ve
sedmu godinu za redom organizira ju Brd-
sko-biciklistiki klub 'Orlov krug', u suradnji
s Dobrovoljnim vatrogasnim drutvom, Jav-
nom vatrogasnom postrojbom Vodice i vodi-
kom Turistikom zajednicom, a uz financijsku
potporu Grada Vodica. Jedna nedjelja u listo-
padu je dan kad se Gabrini prijatelji okupe
u sportu u kojem je Gabre toliko uivao i
natjeu se u najteoj biciklistikoj disciplini.
Maraton se vozio u dvije kategorije - rekrea-
tivnoj duine 19 kilometara i sportskoj koja se
bodovala i za Zimsku ligu Dalmacije duine
48 kilometara. Na ovogodinjem maratonu
nastupio je rekordan broj biciklista, ak 164
vozaa iz svih hrvatskih biciklistikih klubo-
va, ali i nekoliko individualnih natjecatelja iz
Poljske i Njemake. Iako je ovo utrka u kojoj
je vanije sudjelovati nego pobijediti, na kraju
su u Vatrogasnom domu podijeljeni pehari
najuspjenijima. U malom maratonu slavio
je Antonio Erceg meu mukarcima, dok je
najbra ena bila Sabina Rzepka. U velikom
maratonu pobjedu je odnio Tonko Juras lan
BBK Orlov krug, ispred Carla Petkovia, dok
je trei bio David Jabuka iz BK Kamena Tri-
bunj. .L.
U SPOMEN NA GABRIJELA SKOIA Odran sedmi Gabrin
maraton u organizaciji BBK Orlov krug
164 vozaa
na stazi od 48 km
PRODANA UVALA JAZINA Ruski kapital dolazi u Tisno
Povijesni projekt - tvrtka Aqua Relaxio ulae
105 milijuna eura u hotelsko-turistiki kompleks
Poznato je da se konzorcij Perla Nero
bavi plinom, naftom i hotelijerstvom
po cijelom svijetu i posljednji hotel
koji su izgradili je lovaki hotel u Si-
biru s pet zvjezdica. Stoga vjerujem
da su reference vie nego do-
bre, izjavio nam je Klarin.
Realizacija
projekta u pet
godina
Budui investitor
zemljite u uvali Ja-
zine platit e 65,13
eura po metru e-
tvornom, pa e u
opinsku blagajnu 'sjesti'
oko 30 milijuna kuna. Prema
uvjetima natjeaja polovica
iznosa, odnosno 15 milijuna
kuna, kupac treba uplatiti
u roku od 15 dana nakon
potpisivanja kupoprodaj-
nog ugovora, a preostali
iznos uplaivati kvartalno u
naredne dvije godine u jed-
nakim obrocima. Nadalje, u
roku od pet godina moraju
izgraditi hotele s popratnim
vilama visoke pete kategorije, uku-
pnog kapaciteta 750 leajeva, po-
pratne sadraje i medicinski centar.
Planiraju uloiti 105 milijuna eura,
stalno zaposliti 350 radnika, te znat-
no vie sezonskih.
-Opina Tisno e od pro-
daje zemljita, komunalnog
doprinosa i prometa na po-
rez nekretnina uprihoditi
oko 40 milijuna kuna.
No, usudio bih se rei
da je to samo 'kap u
moru' u odnosu na
sve ostale financijske
koristi koje oekuje-
mo od projekta tekog
105 milijuna. To je bez ikakve
sumnje povijesni projekt za op-
inu Tisno, koji se odavno nije
dogodio ne samo na prostoru
otoka Murtera koji godinje
biljei milijun turistikih no-
enja, ve i na prostoru cijele
nae upanije. Smatram da je
ovim projektom gospodarska
budunost opine Tisno i oto-
ka Murtera i te kako sigurna,
zakljuio je Klarin.
Ivan Klarin
14 upanija
ibenskilist
Opina Rogoznica ukljuila
se u projekt kreditiranja podu-
zetnika nae upanije, a koji e
provoditi upanijska Regionalna
razvojna agencija.
Ovih dana potpisat emo
ugovor s Jadranskom bankom,
a subvencionirat e se kamata
svim poduzetnicima ija su po-
duzea, obrti i OPG-i registrirani
na podruju opine. Subvenci-
oniranje se odnosi i na kredite
iznajmljivaa koji ele poboljati
svoju turistiku ponudu. Gospo-
darski zamah nam je imperativ
jer e tada biti vie stipendija za
studente i uenike, a paket za
novoroenad bit e jo boga-
tiji - kae rogoznika naelnica
Sandra Jakeli.
Inae upanija i banka su za
kreditni potencijal osigurale oko
25 milijuna kuna, od ega je u-
panija iz prorauna izdvojila za
jamstveni depozit 900 tisua ku-
na. Kako bi krediti bili povoljniji
pozvani su predstavnici gradova i
opina da jednim dijelom subven-
cioniraju kamatu u ovoj kreditnoj
liniji, neki gradovi ve su potpisali
ugovor.
Naelnica Jakeli oekuje veliki
odaziv poduzetnika, a svi obrasci i
dodatne informacije mogu se do-
biti u Razvojnoj agenciji ibensko-
kninske upanije. V.S.
U utorak su poeli radovi na
izgradnji nogostupa uz dio Ja-
dranske magistrale od trokrakog
krianja prema Sportskom centru
Raice i poliklinici Dubravica, do
vodikog krunog toka. Izvoa
radova je graevinska tvrtka Co-
las Hrvatska d.d. iz Varadina, ko-
ja je posao dobila na natjeaju koji
su u lipnju ove godine raspisale
Hrvatske ceste. Vrijednost ugovo-
renih radova iznosi neto manje
od 1.600.000 kuna, a u cijelosti
e ih financirati Hrvatske ceste.
Podsjetimo, Hrvatske ceste su u
cijelosti financirale i izgradnju
trokrakog krianja, prometnog
skretanja s magistralne ceste D-8
prema Raicama, gdje se nalazi
zgrada Javne vatrogasne postroj-
be i Dobrovoljnog vatrogasnog
drutva Vodice, nogometno igra-
lita te poliklinika Dubravica. Na
tom prostoru planirana je izgrad-
nja sportsko-rekreacijskog centra,
pa je ovo krianje od velikog in-
frastrukturnog znaenja ne samo
za laki i sigurniji prilaz vatroga-
snim vozilima, ve i za korisnike
poliklinike. Kad se izgradi plonik
do vodikog rotora sigurnije e se
kretati i pjeaci. K.R.
VODICE Poeli radovi na izgradnji nogostupa
od Raica do krunog toka
Radovi vrijedni
1,6 milijuna kuna
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
ROGOZNICA I Opina e kreditirati poduzetnike
Subvencionirana kamata
i za iznajmljivae
Sandra Jakeli,
naelnica Rogoznice
Ivo Ercegovi Kutli ispriao je kako su se ibenski
teaci snalazili u poljskim poslovima, gdje su nekad
bila gradska guvna, te kako se na njima vrilo.
-Teak, ako ne bi moga sam, neko bi ti pomoga, ili bi
platija nekome. Bilo je nji ta su ili u drugoga kopati.
Svi ovi ta su bili imuniji, ta su imali podrume gori,
oni bi imali teake. Veinom bi seljaci ili tamo, malo
bi ili nai.
Bilo je tu i komija, kae: O pomoi jedan dan. On-
da je bila nadnica dvadeset dinara, oli trideset, oli
petnaest, jer bilo je vino nekada i dva dinara, bilo je
dva i po, bilo je po tri, bilo je etri, bilo je i po est, a
bilo je i po osan. A onda bi ti doli za uzvrat, to bi rekli
zajam. Ia bi ja, ajde o pomo sutra. Ou, ajde dobro
je. Jesi iskopa, je li? Aj pomozi dva dana. I tako. A ili
bi raditi i nekome ko nije ima koga da mu pomogne.
Na primjer, meni je jedan rodijak bija u polju, pa s
karon slomija nogu, pa san ja mora pet-est dana,
ne mora nego, jedan drugome ode, pomoi. Bilo je
lake ii u polje prije nego sad. Sad ako ne mo ti
sam, sad se ne isplati nit se more raditi polje. Svi su
teaci imali, neto su sijali. Jednu godinu bi se posijala
livada, jednu godinu ito. Poslin bi se kad bi otpoinila
zemlja, sadila druga loza, je li. Ali inae u zajam svi bi
ili raditi, jedan drugome pomagat. Na primjer orati.
Iman ja jednog konja. Aj o mi pomoi ono izorati,
otiemo. Onda on meni pozajmi. Sutradan: Oemo
ii ono u mene, ajmo. Tako ti je bilo ili za kopati, ili
za izorati, a osobito se pomagalo, i moralo jedno
drugom pomoi u vridbi, u guvnu. Sad vrijalo bi se
i s jednin konjon, pa su dva. Prema tome kolko je
guvno, i kolko je imalo guvno ita. Bilo bi dikod oni
snopa vei, to su oni snopi od trideset, etrdeset
kila, razumi. Postoji i od dvadeset. Onda bili su neki
imuniji, napravili su poslin rata betonsko guvno, a
inae bi od gnjile gradili. Gnjila, nasulo bi se, metnija
bi stoinu. Moga si nasrid polja napravit, neki su i ta-
ko radili. Onda okolo naokolo, ta irina, je li, kolko bi
ima ti toga ita. Bilo je ljudi, iskopa se gnjile te i baci
se za jednu debljinu desetak centimetara, i onda se
natopi. To se malo natabana. Poslin konji vru po to-
me. Jer nije bilo, sve je prije bilo gnjila. Sva guvna ta
su se ode blizu... bilo je tu na Krvavicama etri-pet.
Bilo je kariino, bilo je Ivino, bilo je Andrijaevo, bilo
je Sunarino, bilo je Parapekovo, bilo je Baranovia.
Bilo je tih guvna ode na Krvavicama kolko oe. E,
poslin rata sve se to izminilo. Poslin rata bilo je, neko
je vrija tamo, to bi mi vridba rekli, ali bija je tu di je
leei neboder. Tu je bilo sve, nije bilo onda nijednoga
nebodera. Ono etrdeset i sedme i osme godine. Tu
nije bila ni jedna kua.
Kazivanja izgubljenog vremena
Guvna na
Krvavicama
bilo je
kolko o!
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
KATARINA RUDAN
IBENIK
U ibenskoj vinarskoj kui Vinoplod
Vinarija d.d., zadovoljni su koliinom i
kvalitetom otkupljenog groa, neovisno
o prilino looj vinogradarskoj godini.
-Neemo imati problema s proizvod-
njom, jer uz koliine groa koje smo
otkupili od naih kooperanata imamo i
prelazne zalihe, odnosno neprodano vi-
no koje je ostalo iz prethodnih godina.
Preradili smo oko 70 vagona groa, a
zdravstveno stanje groa koje smo dobili
od naih kooperanata ili otkupili bilo je u
redu. U odnosu na prolu godinu prera-
dili smo tridesetak posto manje groa,
no debita je bilo na prologodinjoj razini,
jer smo nedostatak te sorte nadoknadili
otkupom s oklajskog i drnikog podru-
ja. Sa ireg ibenskog podruja najvie je
preraeno babia, debita i plavine, dok
je sorte maratina ove godine u donosu
na prethodne bilo manje. Cilj nae kue
je vratiti autohtone sorte vina na trite.
Babia imamo u dovoljnim koliinama,
a imamo i prelaznih zaliha, zahvaljujui
prije svega naim ulaganjima u sadnice
prijanjih godina, te ugovorima s koo-
perantima koji dugovanja prema naem
dionikom drutvu vraaju u grou, ka-
e Ivan Vranji, tehniki direktor Vinarije
Vinoplod d.d.
Nije bilo vrhunskog babia
Prema kriterijima kvalitete vrhunskog
babia ove godine, iskljuivo zbog vre-
menskih prilika, nije bilo. Naprosto nije u
babiu bilo dovoljno sladora da bi ga se
svrstalo u kategoriju vrhunskog.
-to se kvalitetnog babia i sorte pla-
vine tie, preradili smo ih u dovoljnim
koliinama zahvaljujui prije svega su-
radnji s naim kooperantom tvrtkom SAN
d.d., koja ima ogromne nasade babia u
Jadrtovcu, te koliinama koje smo pri-
hvatili ili otkupili od drugih kooperanata.
Kad se radi o vrhunskom babiu neemo
imati problema na tritu, jer imamo do-
voljnih koliina iz minulih godina, ree
Vranji. Inae, Vinoplod ima oko 1000
kooperanata, a znatne koliine sirovine
stigle su i iz Vrgorka vinarije d.d. Vrgorac.
Kad je rije o kvaliteti groa kae da je
sladora bilo jedan do dva stupnja po Ba-
bou manje od potrebnog, dok su ukupne
kiseline bile vie za jedan do dva grama.
Vinoplod Vinarija d.d. ibenik preradila oko 70 tona groa, 30 tona manje nego lani
Na tritu e biti dovoljno
ibenskih vina zahvaljujui
prelaznim zalihama
-Neemo imati problema s proizvodnjom, jer uz koliine groa koje
smo otkupili od naih kooperanata imamo i prelazne zalihe, odnosno
neprodano vino koje je ostalo iz prethodnih godina. U odnosu na prolu
godinu preradili smo tridesetak posto manje groa, no debita je bilo
na prologodinjoj razini, kae Ivan Vranji, tehniki direktor Vinoploda
Ivan
Vranji
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Nekako kad pone jesen, i ja prominim mot, uvue se u me ono to pjesnici
zovu sjeta, melankolija, il to samo godine to su se nakupile, ine svoje. Tako je i
ova jesen, puna magle, mirisa mota i krikova galeba nad zapjenuenom ikolom.
Sunce stidljivo, poput srameljiva djearca, pomalja svoju zlatnu glavicu nad Svi-
lajom, bori se s maglom, a nas sve ini vedrijim. I tako sve do sutona kad umjesto
suneva svjetla ostanu samo ona neonska, prazne ulice i poneki zalutali pijanac.
Sjetim se tada svih onih naih zanatlija, naih obrtnika to su Drni inili ivim
gradom, punim uga i ivota. esto se uvatin penat sam sa sobon i onda ponen
pritresat ulicu po ulicu. Tako mi je najlipa bila ulica kad se ulazilo u Drni iz pravca
ibenika i Splita. I kad jo nije bilo obilaznice. Prvo mosta bila je mlinica, ona prava,
letrina. Tute je radijo moj aa. Okolo bi bili parkirani karovi i vezana magarad i
konji. Konjin bi skinili komoe da se malo odmore i natakli bi in zobnice na glavu pa
nek se zeru zabavljaju. aa bi mlijo enicu i kuruze, a obavezno bi pala i prava ma-
renda. Poslalo bi se u gostijonu po zeru leega mesa, dobro zasoljenog s krupnon
morskon soli, a kruv ispod peke i vino donili bi sami seljaci. Onda bi na maama
uslijedijo mali banket. Mirise friko samlivenog ita koji se miaju s mirisima crnjaka
i lee junetine, teko je zaboraviti. Take lipote i guta nikad poslin nisan doivijo.
Na kraju svakog radnog dana ja san ima zadatak doi u mlinicu sa jednin aketon
pokupit ujam. Zato u nas u kui pure i kruva nikad nije falilo. A kad bi poslin ita
kakvu bajku, uvik bi mi bilo drago kad bi kakvu princezu peka mlinarov sin.
Odma priko mosta bila je kovaija jor ina Kolomba. To je misto di san prvi put
svatijo da nije ba zgodno bit radnik. Cili dan udri ekion po nakovnju, isti kopita
konjin, stavljaj potkove i sve tako. I zamisli to radit cili ivot. Ma nema anse. Odma
do njeg jor Mladen Kolombo, opet kovaija. A onda opet do njeg, rodijak Frane
Kolombo, najbolji metar za drvenariju na karovima i za pravljenje balota. Ima je
mot za napravit prave balote da je to divota. Po nje su dolazili i iz drugi mista, a jor
Frane je bijo vie puta i u novinan. Sve je to biljeijo vridni jor Vlade Moja, nastav-
nik koji je oboava Drni jer je u njemu ivijo i Dubrovnik jer se u njemu rodijo. Sada
su sve te kovaije prazne, ostale su samo uspomene na neke vridne ljude zgrbljene
nad svojon raon i na uur i karove i konje isprid radnja. Umisto udaranja ekia o
nakovanj sada je samo sablasna tiina. A i jor Vlade Mojaa odavno vie nema.
Meni su posebno bili zanimljivi kaligeri. Tamo di je sada Fina, bila je stara kua,
a u njoj, u prizemlju, njijova stara radnja. Njizi pet est, miljun avlia i puste jole
i taki. Ja san se divijo njijovon strpljenju kad bi za jolat postole napravili bezbroj
uboda ilom, pa bi onda zabijali drvene klinie i onda na kraju sve to fino izbrusili.
Ne mo virovat kako pod njijovin rukan stari postol postaje ka nov. Tribalo je za to
ivaca. Oni su kao sedativ najrae uzimali crnjaka u onim lipin bocama irokog grla
di uje kako vino lipo klokoe dok ga liva, a mirisi maligana napajaju nosnice. I kad
bi in film od rae puka, oni bi znali i zapivat. To in nikakav samoupravni sporazum i
drutveni dogovor nije moga zabranit. Zato su i nazvali ponediljak, svoj neradni dan
kao Sv. Gripin. Njima uz bok odma su bili maranguni. Bilo ih je dosta po Drniu i
kad ti je ta tribalo, nisi ima problema. Ja san svake nedilje triba i u maranguna po
linbel i pilotinu za stavljat pod prasad. Sada vie nema kovaa, nema maranguna
i kaligera. U njijovin radnjama nema vie nita. Samo praznina, pranjavi prozori
i sjeanje na male, obine ljude koji nisu dozvoljavali da ih ivot slomi. Znala bi ih
dikod slomiti samo aa vina vie. Kome se od nas to nije nekad trevilo ?!
Ni zvuka nakovnja, ni
drvenih brukvica, ni linbela
i pilotine za pod prasad
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
Govoriti o iru je i lako i teko.
ivot mu je bio bogat, ispunjen
mnogim postignuima i to nam
olakava priu. S druge strane,
njegov odlazak je toliko blizu da
nam emocije jo uvijek oteavaju
mirno i staloeno govoriti o nje-
mu, o njegovoj ostavtini. Najbo-
lje je stoga prepriati njegov i-
vot kazao je deurni kroniar
Ivo Juraga Nadov i poeo priu o
ivotu jednoga od najboljih i naj-
poznatijih betinskih kalafata e-
domira Burtine ira. A da je kojim
sluajem mogao vidjeti proslavu
50. obljetnice svoga kvera, jor
iro bi zacijelo bio zadovoljan.
Okupilo se na njegovu kveru 60-
ak prijatelja i kolega, potovatelja
njegova lika i djela. Uz prigodnu
izlobu fotografija, a na svakoj je
iro u razliitim pozama, radnja-
ma i ivotnom dobu, postav koji
dokumentirano svjedoi o ivotu
i radu jednoga kalafata i jedrilia-
ra, prikazano je i nekoliko kratkih
filmova sa irom u glavnoj ulozi.
Izmijenilo se i nekoliko govornika.
Uz ve spomenutog Juragu, o iri
je govorio i njegov dugogodinji
prijatelj, kapetan duge plovidbe
enko andri.
Sve je stekao sam, svojim
rukama
-Otkada znam za sebe, znam i
ira. Od prvoga dana pratim ovaj
kver pa sve dok iro nije otia u
bolnicu odakle se nije vratio. Ro-
en je u Getu u siromanoj obitelji
i sve to je postigao, postigao je
sam. Na ovom je kveru poeo
raditi 1964. godine, svaki dan
bez ijednog dana odmora. Koliko
nas je zaduio, teko je rei. Bio je
najstariji obrtnik u upaniji i naj-
stariji obrtnik kalafat u upaniji
PROSLAVA 50. OBLJETNICE IROVA KVERA
Neumorni radnik bez radnog vremena,
uvijek spreman na alu i viceve
Nije se na kveru radilo samo na izgradnji i popravku brodova. Kroz
sljedeih 30 godina kontinuirano e se nasipati teren budueg velikog
navoza. Radilo se to uglavnom u nedjeljnim dobrovoljnim akcijama.
U Bristrini bi se na hrpe skupljao kamen i kasnije odvozio kojekakvim
prijevoznim sredstvima do kvera. Plaa je bila gula poslije posla i ako
ti to treba na kveru za sebe izraditi, mogao si slobodno.
Poeli su se graditi i veliki brodovi. kver e 1969. godine izbaciti najvei
brod do tada 14 metarski Kreimir za naruitelja iz Jezera. Za irov
se kver poinje uti, opsjedaju ga mnogi tadanji ibenski lijenici,
odvjetnici, politiariU kveru je 70-ih niknuo i hangar. U njemu se
rade i po etiri broda odjednom. Istodobno su dva u baraci, a etiri su
jo vani. To znai da se na kveru istodobno znalo graditi deset brodova.
iro nije vodio statistiku, a brodova je bilo udo, popravaka nebrojeno
Osamdesete su bile godine punog procvata. U stalnom su radnom
odnosu tada dva kalafata Dragan Mikin i ime Gongov. A i Brukica je,
sve dok se nije razbolio bio uvijek pri ruci. Jo su tu Mate i Stipe kevin,
Puri i mnogi drugi.
irova
udovica Kate...
...i dugogodinji
prijatelj ivko okota
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Grad ibenik sustavno i ustrajno ulazi u programe koji se ostvaruju u su-
radnji s institucijama Europske unije ili su podudarni s njima. Zadnji primjer
tome je otvaranje Urbanoga centra ibenik i Urbanog inkubatora na starome
pazaru.
Tom prigodom je nad dijelom trga podignuta i velika EU-zastava, najvea
dosad u gradu. S 12 utih zvjezdica, kao podsjetnik na 12 drava nekada-
nje EZ, koje su postale Europskom unijom. Za njom se se, kao na naoj slici,
i stranci zagledaju. Naravno, oni znaju u kojoj su zemlji. Pa ipak, ne bio bilo
zgorega, da je na prikladan nain uz EU-zastavu istaknuta i hrvatska nacional-
na trobojnica. To nekako i inae ide. Pa, na koncu, nije li 'NR Bono' proteklih
dana u svoje lanstvo primila i EU!
Nije samo vegetacija u unutranjosti i u 'zaleu' ibenika od prije koji tje-
dan, promijenila svoje ruho, preobrazivi ga u raskoan jesenski kolorit. Ima-
mo takvih prizora i usred grada. Jedan od najdojmljivijih i koji se ponavlja ve
godinama, je na proelju arine zgrade, bive tvornice tjestenine u Teakoj
ulici. Ono je od proljee zavijeno u gust brljan, kao da je negdje usred ume.
Sada, u ovo doba, trenutno vrlo tople jeseni, ta je razgranata i neumorna
penjaica primijenila boje. Od jo uvijek zelene, do ute, okera i crvene boje
svojih listova. Pravi slikarski prizor za kakav akvarel, kojeg, meutim, moe
kreirati samo priroda. Jo proe poneki turist i fotografira tu ibensku jesen.
Uinili smo to i mi.
Zastave
ibenske boje jeseni
PROSLAVA 50. OBLJETNICE IROVA KVERA
Neumorni radnik bez radnog vremena,
uvijek spreman na alu i viceve
i ire. Naalost, nije doivio ovaj
dan - ali za prijateljem kapetan
andri.
-Bili smo prijatelji punu 41 go-
dinu i cijelo to vrijeme nismo re-
kli ni jednu runu rije. Bez puno
nacrta napravio bi ono to je nau-
mio, to je za mene bila umjetnost.
Bio je neumoran radnik. Za njega
radno vrijeme nije postojalo. Usto,
i uvijek spreman za alu i viceve
kazao nam je ivko okota, umi-
rovljeni luki kapetan iz Tisnoga,
jo jedan iz plejade irovih prija-
telja koji ga ne mogu prealiti.
-iro je doa ovdi 1964. godi-
ne, prije toga je radio kod Brani-
mira Urode. Tija je biti svoj gospo-
dar. Napravija je drvenu baraku i
u njoj poeo svoj obrt, za koji je
slubeno rjeenje dolo krajem
oujka 67. Ovo je sve bilo more
kad smo poeli graditi kuu. Ka-
lafati na kveru su dobrovoljno
radili na njezinoj izgradnji. Prvi
brod to je izaao iz drvene barake
bio je kaf od 7,5 metara.
Prvi pa Odisej
Zvao se Odisej, a naruitelj je
bio Velibor Maukatin, akademski
kipar iz Vrgade pria o poecima
irova kvera ona koja to najbo-
lje zna, koja ga je u svemu vjerno
pratila, njegova udovica Kate, a
njegova starija ki Luiza, koja je
tada imala tri godine, barake se
sjea po marendama, a to su, kae
ona, redovito bili gavuni, koje je
s materun svakodnevno donosila
na kver.
-Ideja o proslavi je bila oeva,
mi samo potujemo njegovu e-
lju kae Luiza, koja je sa supru-
gom Nikolom Papeom nastavila
voditi kver i obiteljsku tradiciju.
Jer iro je htio da kver opstane,
da se ne ugasi, a budui da je zet
Niko bio njegov asistent dugi niz
godina, bilo je logino da on to i
nastavi kau ukuani.
Po svim procje-
nama irov je
kver izbacio vie
od 300 brodova,
a po rijeima
samog ira bilo
ih je 350. Treba
li naglasiti da je
meu njima i ob-
novljena Condura
croatica te Cici-
bela. iro je, kako
kau svi koji su ga
poznavali, ni iz e-
ga znao napraviti
brod, a od starih,
potpuno unite-
nih brodova radio
je nove.
Izloba fotografija
Zet Nikola
Govornici enko
andri i Ivo
Juraga Nadov
Dragan Mikin (desno)
dugogodinji irov
suradnik
FOTO: MANDE TURINOV-JEINA
JavnaustanovaNacionalni parkKrka3. listo-
pada obiljeila je Dan zatite ivotinja na Pedija-
trijskom odjelu Ope bolnice Hrvatski ponos u
Kninu. Svjetski dan ivotinja, 4. listopada, obilje-
ava se jo od 1931. Nacionalni park prikljuio se
globalnoj zajednici u obiljeavanju datuma koje-
mu je cilj podizanje svijesti o problemima ivotinja
i njihovoj ugroenosti.
Prole godine za proslavu Dana zatite ivotinja
odabran je Odjel pedijatrije Ope bolnice ibensko-
kninske upanije, to se pokazalo kao pun pogodak jer
smo razveselili djecu koja tog dana bar na trenutak nisu
mislila samo o svojoj bolesti. Zato smo odluili da emo
i ovogodinji Dan ivotinja obiljeiti na slian nain, ovaj
put u Opoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu. Na nau
sreu, broj malih bolesnika bio je malen a njihove dija-
gnoze doputale su im uivanje u naim radionicama i u
zvukovima violina i flauta kojima su kostimirani glumci
iz Kazaline udruge Virko iz ibenika razveselili prostor
Odjela. imi, vidra i ovjeja ribica samo su neki od liko-
va ivotinja u koje su se kostimirali mali glumci te druine,
ali i zaposlenici Nacionalnog parka Krka. Te su likove
mali bolesnici mogli dobiti na privremenu uspomenu u
obliku tetovae, koju je za njih izradila Udruga Okea.
Toni Restovi, ravnatelj Javne ustanove NP Krka
dr. med. Antoneli Karai, ravnateljici kninske bolnice,
uruio je, u prisutnosti dr. med. Nade Kljaji, voditeljice
Odjela pedijatrije, prigodne darove, igrake, TV-ureaj
i digitalne prijamnike za bolnike televizore, kao trajnu
uspomenu na posjet tom odjelu. Maleni pacijenti koji su
na lijeenju na tom odjelu, ali i oni koji su se tamo zate-
kli toga dana, zbog pregleda, dobili su na dar slikovnice,
bojanke, bojice i druge lijepe poklone, s puno dobrih elja
za brzo ozdravljenje. Dobar osjeaj koji je pratio djelatnike
Parka jo dugo nakon tog posjeta zasigurno e biti sjajna
motivacija da se takve akcije ponove.
Obiljeen Dan zatite ivotinja
znate li..
18 pria ibenskog lista
ibenskilist
Lako je tebi reka mi je jednon
zgodon prijatej s posla, nakon ta
se kod mene natuka liganj na ko-
lutie s tar-tar umakon. Zdravo je
podrignija, nazdravija sa mulon
crnoga i sa akalicon u justima
poeja iznosit svoja zapaanja.
Je, je, lako je tebi, ti u svaki
tren, kroz cilu godinu, mo iz le-
denice uzest pak liganj i gospodski
poastit najbojeg gosta.
Da lako, mislin se, ma i lake
nego lako. Otie priko zime dva-
tri puta na more i eto ti pune lede-
nice ako o liganj, ako o obotnic.
Samo puno prije toga triba lako
do do broda i to ne kaia jer, da
bi bilo skroz lako, brod mora bit
najmanje od osan metri. Lako je i
do do pekafonda, ima ih u dua-
nima svake vele, gavun, cipli, tri-
lja; ma ne mora ni birat, lignja se
lako uvati na svakoga. Lako je do
i do pote jer je skoro svaki dan od
svanua do zadnje zrake bonaca
ka uje. Ako te i privari buretina, ta
je uru-dvi probijat i tu more di-
kod vie ronit nego plovit i da ne
bi ispa iz broda kad valja, vezat se
konopon oko struka, a drugi kraj
za bitvu. Ako se uz buru jo i na-
oblai i bude oto nule pa ne mo
vie skupit prste, sve je to nita kad
se siti liganj na kolutie.
Ako i ne zna di se najboje lo-
vi, i to je lako, ne mo falit jer se
svugdi dobro lovi. Krene kad te
voja, pumpa odma na rivi, lako je
ulit gorivo sedansto-osansto kun
(ne mo manje ako misli lako do
irja). Daje je jopet sve lako, gleda
ta drugi radu i samo vadi lignje
dok ti ne dosadi. Jedino ta nije la-
ko kad napuni dva-tri sia sve to
s broda donit kui.
Nakon nikog vrimena, kad ti
prijatej nenadano doe, lako je,
kako je on i reka, iz ledenice uzest
lignje, uvalit ih u vodu to je skroz
lako oistiti ih je jo lake, izrizat
na kolutie, uvaljat u meko brano
i bacit u tavu i poklopljene frigat.
Dok se one frigaju na brzake usitno
isicka crvenu kapulu, kisele ku-
kumare, kapare, petrusimen. Sve
to izmia s kiselin vrhnjen, senfon
i majonezon i tar-tar je gotov. Ni
najliniji ovik ne more re da je to
teko.
Ali ta, prijatelj mi ivi teke
daje od mora, ne mo mu zamirit.
Istina, moga sa i ja njemu uzvratiti
iston miron kad je on mene astija
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...
brodon od koja do koja - Svilan,
Kaprije, irje, ut ...
Vija u 38 torija
Mala knjiga za veliki gut.
GOJKO HULJEV roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
BILJEKA O PISCU
sli muka, a nakon dvi ure toanja i
tumbavanja sve je bilo, samo ne
lako uvatija san jednog jedinog
crva. Cili smrznut i sa tumkon
voltanin naopako, sitija san se pri-
jateja i njegovih zapaanja.
Oko podneva krenija je ma-
itral, a to je znak da triba trait
koju lipu valu za odmorit se i obi-
dovati. Plovimo u zapad pokraj
Koritnjaka pa prima tri Raipa:
Velom, Malom i Raipiu. Staje-
mo uz Veli. On, osim velikog klifa
s vanjske strane, ima i lipu valu,
zaklonjenu od maitrala s unutra-
nje strane. Prid veer provaemo,
kad se vitar smiri, tokod uvatit,
a onda trait misto za prinoite.
Posli Arapovca, Maslinjaka, nakon
pritraivanja sonderom, ka najboji
teren ispa je teren pokraj najma-
njeg od nji tri Bisagice. Ako bude
ribe ka kod Bisage pokraj uta, bi-
e dobro. Nisan falija, ulovili smo
pet-est lipih popi i krpinu skoro
od kila. Nju san eka, dola je ka
naruena jer smo se zaelili bru-
deta sa paton.
Prispavali smo u Vrulji, jednoj
od lipih uvala na Kornatu. Ona je
dobro zaklonjena, s desetak ku i
rivon na kojoj je teko uvatit mi-
sto zbog restorana koji tamo radi.
Zato se sidrimo nasrid vale. Malo
bukanja nee nan smetat, a i dica
Kako je lipa litnja no
pivcon ispod peke, ali di bi nas to
dovelo.
To s prijatejen bilo je davno, ali
ja ga se uvik sitin kad mi je na mo-
ru, po njegovu, lako.
Tako je bilo i onog lita kad smo
nakon dva dana juga isplovili iz
marine Pikera u Kornatima, o
tomen smo zadnji put. Kako mi je
nestalo jeke, prvo ta mi je bilo za
init je zaronit i uvatit kojega crva
u ono vrime to se je u Kornatima
jo moglo. Proli smo kroz prolaz
izmeu Lavse i Pikere i okrenili u
zapad prima malon koju sminog
imena Veseljuh. Uinili smo dva
ira oko njega, al nas nije uspija
nasmijat jer teren oko njega nije
obeava, a i puno je blizu marine.
Za malo vrimena, to znan, poee
procesija brodova.
Ajmo u buru prima Kornatu,
tamo nas eka vie sika nego koj
po imenu Blitvica, pari er od Bli-
tvenice, ali ne virujen jer je puno
mala da bi bila toliko daleko od
matere. Mrvu daje je Gustac, brat
blizanac onomu Gustacu prije Lav-
se, a rodjak treemu koji je priko
Kornata, uz ut. Uvatit emo se
za nj i viti kakve gute on prua.
Teren obeava, nije na udaru vitra,
ima miano kamena, salbuna i ra-
slinja, nije strmo, moga bi se nai
koji crv. U poetku gut, malo po-
lake zaspu kad ih se u zipki malo
gingolaje.
Ujutro ne preimo, a mi je bi-
lo odma troit ono crva ta nan je
ostalo, a i nek se dica naspavaju.
Ali grijota je i dangubiti jer nas
eka oba dva-tri mista na kojima
bi volija bit svaki dan. Prvo je na
redu, ni petnaest minuti iz Vrulje,
Mana, koj sa velikin klifon, ali je
poznatiji po ruevinan starog dvor-
ca na vrvu, radi ega puno turista
pristaje uz njega i onda se penju
gori i litretavaju zidine i sebe kraj
njih. Malo ko zna, tako je i boje
ne triba judima kvarit ugoaj da
se ne radi o nikakvon antikon lo-
kalitetu. Umisto prije pet stotin, to
je napravjeno prije 50 godin, kad
se je snima film o Odiseju. Ma i
kad to zna, jopet je lipo popet se
na 35 metri visine i, ako ima kora-
a, pogledat s ruba klifa modrinu
mora ispod.
Iza Mane slidu dva koja: Balun
i Borovnik koje pantin po zubaci-
ma koje san tamo lovija na panulu.
Ovi put nema panule jer, in san je
spomenija, svi troje mojih skoili
su i viknili:
Obea si, ovi put iemo turi-
stiki, ta e ti zubatac.
Zna san i zato nisu dali jer e-
kala nas je najlipa plaa u Korna-
tima, tribalo nan je samo kvarat
od ure do nje. Boje mi je drat se
dane rii jer smo upravo prolazili
pokraj koljia Pleine pa san se
pripa da ne bi zaradija koju plesku
ako ih ne posluan.
Ta vela lipost od plae je na Le-
vrnaki, velikon i lipo razvedenon
koju s tri uvale, pa mo po svakon
vrimenu nai zaklonicu. Na sriu ti
dan nismo tribali zaklonicu, nego
isto teplo more za razladit se, a
dici i za izigrat se. Zato iemo s
vanjske strane u uvalu krovada
na najlipu pjeanu plau koju
san vidija, sa piskon bilin ka snig
koji se ne muti i ne die s dna. Ka-
ko nismo bili jedini koji to znaju,
nije bilo lako na slobodno misto
za usidirit se.
Kad u dnu vale izae na kraj,
na alo, i popne se pokraj nikoli-
ko ku na vr brda, s druge strane
ugleda veu, nita manje lipu valu
koja se zove Anica. Kad san je vidi-
ja, odma san zna di emo prinoit
jer je vala skoro ka jezero, zaklo-
njena od svega. Tamo se brod nee
ljuljat dok budemo kuvali brudet
od krpine sa paton, ali o tomen
emo drugi put. Dotle se ve vidin
kako posli kraljevske veere sidin
na krmi i gutan sa aon bevande.
Falie mi samo Coce da mi kroz pi-
smu kae ono ta i ja sam dobro
znan: Kako je lipa litnja no
ibenskilist oglasi 19
20 duplerica
ibenskilist
Na vrijeme su zatitili lozu, zaobila ih je tua
i na kraju su ubrali 140 vagona dobrog groa
Od sredine lipnja pa praktiki cijelo ljeto pratile su
nas kie, a u samom finalu, u rujnu, kad se s berbom
trebalo poeti na naem realu palo je 260 litara kie
po etvornom metru. U vegetativnom razdoblju, dakle
od sredine svibnja do sredine rujna palo je preko 950
litara kie po etvornom metru to je godinji prosjek
za Petrovo polje. Kie, osim to su stvorile viak vlage,
uzele su nam puno radnih dana pa smo zapravo radili
izmeu kinih kapi. Na sreu, uspjeli smo ipak na vrijeme
tretirati lozu protiv bolesti, te zadrati lisnu masu do
zrenja groa. Isplatilo se, jer emo u konanici imati oko
140 vagona groa dobre kvalitete, rekao nam je Tvrtko
Topi, voditelj Dalmacijavina d.d. u steaju RJ Drni Ako vrijeme poslui berae, do
kraja tjedna sav urod groa s oko
200 hektara vinove loze u vlasni-
tvu Dalmacijavina d.d. u steaju
RJ Drni, bit e pobrano a mot u
podrumu. S obzirom na to da je
godina za biljke bila iznimno loa,
tehnoloki zahtjevna i specifina,
prije svega s meteoroloke strane
govorei, u drnikom pogonu Dal-
macijavina su zadovoljni.
-Od sredine lipnja pa praktiki
cijelo ljeto pratile su nas kie, a u
samom finalu, u rujnu, kad se s
berbom trebalo poeti, na naem
realu palo je 260 litara kie po e-
tvornom metru. U vegetativnom
razdoblju, dakle od sredine svibnja
do sredine rujna, palo je preko 950
litara kie po etvornom metru to
je godinji prosjek u naem realu.
Kie, osim to su stvorile viak
vlage, uzele su nam puno radnih
dana pa smo zapravo radili izmeu
kinih kapi. Na sreu, uspjeli smo
ipak na vrijeme tretirati lozu protiv
bolesti, prije svega peronospore i
pepelnice te zadrati lisnu masu
do zrenja groa. Tijekom ciklu-
sa imali smo est redovitih zatita
a, istini za volju, imali smo i sree
jer su nae vinograde zaobili gra-
donosni oblaci koji su u nekoliko
navrata pogodili ovaj kraj. Neto
malo tete od tue, pet do deset po-
sto, istina imali smo u lipnju, ali u
odnosu na druge to je zanemarivo,
rekao nam je Tvrtko Topi, vodi-
telj Dalmacijavina d.d. u steaju
RJ Drni.
Zadovoljni berai i
poslodavci
Berba u Ceceli poela je 24.
rujna branjem debita, a potom
merlota, plavine i bijele sorte rka-
citeli. Vrijeme ih je posluilo, a u
vinogradima je svakodnevno, iz-
meu 110 i 120 sezonskih radnika
u poljoprivredi, odnosno beraa.
Po kilogramu ubranog groa pla-
aju ih 0,35 kuna, a dnevno mogu
zaraditi 150 do 170 kuna. Dodue,
ima i onih spretnijih koji zarade i
200 kuna. Svakako, isplata je na
vrijeme pa su zadovoljni i berai i
uprava. Osim sa ireg drnikog, be-
REPORTAA s plantaa vinograda Dalmacijavina d.d. u steaju RJ Drni u Petrovom polju
Toma aljkui
svakodnevno u Petrovo
polje stie s ostalim
beraima iz Knina
Stanko Duvani
mjeri ukupne
kiseline u vinu
Tvrtko Topi
je zadovoljan,
iako je godina
za biljke bila
iznimno loa
Kati Jerkovi
je ovo osma
sezona berbe
groa u
vinogradima
Dalmacijavina
Renata Mikuli
s lakoom zarauje
dnevnicu
Pogon vinarije
Dalmacijavina u Drniu
Marko Loji, tehnolog
u vinogradima
ibenskilist duplerica 37
PIE: KATARINA RUDAN | FOTO: NIKOLINA VUKOVI/CROPIX
REDOVNE PLAE, ULAGANJE U
PROIZVODNJU I NOVU OPREMU
Od 12. lipnja 2012. godine, kad je otvoren steajni
postupak nad Dalmacijavinom, u drnikoj Radnoj
jedinici u vinogradima, vinariji i Tvornici vinskog octa
33 su stara zaposlenika na odreeno vrijeme dok
traje steajni postupak. Zaposlenici redovito primaju
plae, dok preko USP- 1 obrasca, a to je sezonsko
zapoljavanje u poljoprivredi, godinje na sezonskim
poslovima radi oko 40-ak osoba, a u berbi znatno
vie. Dravi se plaaju sve obveze, nema problema kod
dobivanja novca za kupnju svega to je potrebno za
baznu proizvodnju.
-Od kupnje mineralnih gnojiva do sredstava za
zatitu bilja, do redovitog servisiranja opreme, a
investirano je i u novu opremu. Tako su nabavljeni
iai za zelenu rezidbu u vinogradarstvu, te dvije pree
za potrebe tehnoloke prerade groa u podrumu
ukupnog kapaciteta od 4,5 tona, kae Topi.
Na vrijeme su zatitili lozu, zaobila ih je tua
i na kraju su ubrali 140 vagona dobrog groa
rai dolaze i sa kninskog podruja,
a prijevoz je organiziran autobu-
som. Meu beraima zatekli smo i
Renatu Mikuli iz avoglava kojoj
je ovo peta sezona branja groa
na plantaama Dalmacijavina.
-Dobro je. Groa ima, a isplata
je uredna, ree nam. Isto miljenje
dijeli i Kata Jerkovi iz Knina koja
dnevno uspije zaraditi od 150 do
200 kuna.
-Kako kad. Ovisi kako ima gro-
a na pojedinim redovima. Ovo
mi je osma sezona i mogu rei da
je stvarno sve dobro. Zadovoljna
sam, kae Kata. Iz Knina svakod-
nevno autobusom u vinograd
dolazi i Toma aljkui iz Knina,
inae Imoanin koji se skrasio u
REPORTAA s plantaa vinograda Dalmacijavina d.d. u steaju RJ Drni u Petrovom polju
Zvonimirovu gradu.
-Vrijeme je dobro. Groa ima,
dobro je plaeno i sve se poklopilo,
ree.
Ukupne kiseline vie
od potrebnog,
sladora dovoljno
Tehnolog u odjelu vino-
grada, dugogodinji zapo-
slenik u Dalmacijavinu Marko
Loji brine se o kompletnim teh-
nolokim procesima u vinogradu.
-To je proces od rezidbe do
berbe, a ova godina je zaista bila
specifina i u tehnolokom smislu
teka. Zahvaljujui naporima svih
zaposlenika, od voditelja Radne
jedinice do izvritelja, uspjeli smo
i u takvim uvjetima, te u konanici
moemo svi biti zadovoljni, rekao
nam je Loji. Kad je rije o kolii-
nama uroda groa, Topi kae
da su one na prologodinjoj
razini, pa u konanici oeku-
ju oko 140 vagona groa.
to se kvalitete tie zado-
voljni su sladorom, dok su
ukupne kiseline neto vie
od potrebnog.
-Merlot je bio 20 pa ak i 21
jedinicu sladora po Babou. Kod
debita slador je bio 16 do 16,5 je-
dinica po Babou, pa je ona zahti-
jevala doeeravanje u zakonski
doputenim granicama, dok ostale
sorte to ne trae, kazao nam je na
kraju Topi.
Godina je bila veoma kina, no
zahvaljujui pravovremenom tretmanu
vinova loza je dala dobre plodove
U berbi groa
svakodnevno
je stotinjak beraa
Groe se odvozi na preradu u
podrum vinarije u Drniu
Mot merlota u bazenu
Merlot je
zdrav i dobrog
sladora
140
tona groa ubrano
je ove godine na 200
hektara vinograda
Dalmacijavina u
Petrovom polju
38 kultura
ibenskilist
Izloba Normandija/Raanje
impresionizma koja je poetkom
listopada otvorena u Galeriji Klovievi
dvori u Zagrebu ini mi se iznimno
vanim kulturnim dogaajem. Otvorena
je do 4. sijenja i sigurno u je otii
pogledati, jer je to jedinstvena prilika
da na jednom mjestu vidite djela
velika poput Moneta, Renoira, Dufyja,
Gericaulta, Corota, Courbeta i drugih.
Smrt Ane Kari i Borisa Buzania sve
nas je iznenadila. Istoga dana hrvatsko
je glumite ostalo bez dvoje svojih
velikana. Oboje ih jako cijenim. Odigrali
su niz prvoklasnih likova i uloga. Ba
sam prije neki dan na HTV-u gledala,
vjerojatno, posljednji intervju koji je
dala Ana Kari koja je stvarno radila do
zadnjeg trena.
Novi naslovakademikaVladimira
MarkoviaStudijeiz povijesti
umjetnosti renesansei baroka/
Povijesnoumjetnikestudije2 svakako
jeonotojevezanouz mojustrukui to
mezanima. Raspravei studijeakademika
MarkoviapredstavljenesuuZagrebu
ovihdanai nesumnjivodopunjuju
naeznanjeorenesansnoj i baroknoj
umjetnosti uHrvatskoj.
Zato su slikari voljeli
Normandiju
Renesansa i barok Odlazak velikana
hrvatskog glumita
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. NonStop - Jaume Collet-Serra
2. Batler (The Butler) - Lee Daniels
3. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
4. Iscjelitelj (Physician) - Philipp Stlzl
5. Jasmine French (Blue Jasmine) - Woody Allen
Sutra (ni)je novi dan za-
grebakog Teatra Exit prva je
predstava u ovogodinjoj sezo-
ni Hrvatskog narodnog kazalita
u ibeniku koju e ibenska pu-
blika moi pogledati u etvrtak
16. listopada. Redateljica je Ivica
Boban, a u predstavi glume Iskra
Jirsak, Zoran Pribievi i Mirela
Videk.
Rije je o predstavi koja, ka-
ko istie redateljica, govori o
mnogim naim problemima,
konfliktima i dilemama, koja je
otkvaena i vesela, ali istovreme-
no i tuna i potresna, smijena i
gorka te podjednako za mlade
i stare! Troje mladih glumaca u
predstavi igraju vie razliitih li-
kova, a ispreplitanjem stvarnog
i fikcionalnog, autobiografskog i
izmiljenog predstava propitkuje
podruja i traume rodnih, spol-
nih, seksualnih i tjelesnih iden-
titeta, razne vrste ponienja,
zanemarivanja, zlostavljanja,
pedagoke i ljudske diskrimina-
cije i njihova maskiranja, istiu
u Teatru Exit, vjerujui kako e
njihova predstava i u ibeniku
naii na dobar prijem kod pu-
blike.
U listopadu ibenska e pu-
blika imati priliku vidjeti jo
jednu gostujuu predstavu. Ri-
je je o monodrami Uerivanje
bosanskohercegovakog glum-
ca Josipa Pejakovia koja e biti
izvedena idueg tjedna, 24. li-
stopada. Pejakovi se svojedob-
no proslavio monodramama Oj,
ivote,On meni nema Bosnei
O, izbjeglice. M.L.
KAZALINA GOSTOVANJA U LISTOPADU
1. The Breeze - Eric Clapton & Friends
(Blues rock)
2. Hypnotic Eye - Tom Petty & Heartbreakers
(Rock)
3. X - Ed Sheeran
(Pop, R&B, hip hop soul)
4. 5 Seconds of Summer - 5 Seconds of Summer
(Pop rock, Pop punk)
5. In the Lonely Hour - Sam Smith
(Pop, R&B, soul)
BELETRISTIKA
1. Mrtvima nita ne treba - Ivo Brean
2. Veliko stoljee (trilogija) - Jan Guillou
3. Pad divova 1 i 2 - Ken Follett
4. Stogodinjak koji se spustio kroz prozor i nestao - Jonas Jonasson
5. Preljub - Paulo Coelho
PUBLICISTIKA
1. Biologija vjerovanja - Bruce H. Lipton
2. Kabinet uda - Roman Krznaric
3. Jesenji valcer - Mirjana Krizmani
4. K2 trijumf i tragedija - Stipe Boi
5. Istine i lai o hrani - Anita upe
Teatar Exit i
monodrama
Josipa Pejakovia
KULTURNI TOP 3
IVANA STOI
ARHITEKTICA I PROELNICA
KONZERVATORSKOG ODJELA U IBENIKU
ibenskilist kultura 39
MUZEJ GRADA IBENIKA na velikoj arheolokoj izlobi u Udinama
Nastupili splitski lutkari
Sezonu otvara
Kvartet Porin
Prijave do 23. listopada
Splitsko lutkarsko kazalite Produkcija Z gostovala je
na daskama Hrvatskog narodnog kazalita u ibeni-
ku s predstavom Lijepo putovanje lijepom naom. Ta
je predstava odrana u organizaciji ibenskog kazali-
ta u sklopu ciklusa namijenjenog najmlaoj publici,
predkolcima i uenicima niih razreda osnovnih iz
ibenika, Vodica i Vrpolja. Rije je, kako to istiu u
ibenskom kazalitu, svojevrsnom interaktivnom lut-
karskom mjuziklu na koji je mala ibenska publika
vrlo dobro reagirala. M. L.
Ovogodinja koncertna sezona Hrvatskog narodnog
kazalita u ibeniku poinje 22. listopada kada e
nastupiti Kvartet Porin. Sljedei koncert na raspore-
du je 8. studenog kada e nastupiti Vesna Pisarovi s
njemakim jazz glazbenicima kojima e se pridruiti
i Matija Dedi. Do kraja koncertnog ciklusa ibenskog
kazalita nastupit e udaraljkai Sudar, Tango Appa-
ssionato, Operni suveniri, Splitski virtuozi, a bit e
odran i tradicionalni Korizmeni koncert. M. L.
Hrvatsko narodno kazalite u ibeniku organizira
dramski studio za srednjokolce. Voditelj studija i ove
je godine redatelj Pero Mio, a vjebe se odravaju
dvaput tjedno. Pohaanje dramskog studija ibenskog
kazalita je besplatno, a prijave svih zainteresiranih
primat e se do 23. listopada. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Poela nova kazalina sezona i za najmlae
Poinje koncerni program ibenskog HNK
Dramski studio za srednjokolce u HNK ibenik
Velika meunarodna arheolo-
ka izloba Adriatico senza confi-
ni (Jadran bez granica), otvorena
je ovih dana u Udinama u Italiji,
a na njoj je izloena graa iz vie
muzeja iz Hrvatske, Italije i Slo-
venije. Tema izlobe je neolitik
na istonoj obali Jadrana i bit e
otvorena do 22. veljae idue go-
dine. Prvi put na jednom mjestu
strunoj i iroj javnosti izloena je
graa iz tog razdoblja prapovijesti
koje je trajalo dvije tisue godina,
od 6 000-4 000 g. pr. K., a koje
zbog mnogih slinosti u nainu
ivota ondanjeg stanovnitva
snano povezuje prostor od juga
Dalmacije sve do sjeveroistoka
Italije.
Tridesetak ibenskih
eksponata
Na izlobi u Udinama sudje-
lovala su ak dva muzeja iz i-
bensko-kninske upanije: Muzej
grada ibenika i Gradski muzej
Drni, a od ostalih muzeja iz Hr-
vatske Arheoloki muzej iz Splita,
Arheoloki muzej Zadra, Arheo-
loki muzej Istre iz Pule te Dubro-
vaki muzeji-Arheoloki muzej.
ibenski arheolog Emil Podrug
bio je koordinator za hrvatski dio
izlobe, a rad na tom zahtjevnom
projektu trajao je punih est mje-
seci.
-Organizator izlobe je Civici
musei di Udine(Gradski muzeji
Udine), a postavljena je u Ca-
stellu, utvrda i srednjovjekovni
dio grada gdje je i muzej smjeten.
Iz Hrvatske je na njoj izloeno 160
eksponata od ega tridesetak sa
ibenskog podruja s lokaliteta
Danilo, Pokrovnik, Velitak kod
iste Male i Krivae kod Bribira.
Arheoloki materijal, tj. ukrasi
na keramikim posudama jasno
pokazuje kolike su slinosti u neo-
litiku na prostoru istonog Jadra-
na i koliko je ve tada populacija
imala intenzivne kontakte, pa je
zato izloba i nazvana Jadran bez
granica. Danilska kultura koja je
otkrivena na Danilu bila je raspro-
stranjena od Transkog zaljeva
do Crne Gore. Ljudske zajednice
na tom prostoru od prije 7 500 go-
dina na slian su nain ukraavale
keramiku trokutima, spiralama,
meandrima, rombovima. Iz arhe-
olokog materijala vide se i odre-
eni zajedniki religijski koncepti.
Primjer za to su i poznati danilski
ritoni. Premda i danas ne moe-
mo tono rei to su oni pred-
stavljali i emu su sluili, injeni-
ca je da su pronaeni od sjevera
Italije do juga Grke. Osim toga
pronaeno je i dosta sirovinskog
materijala za izradu alata kao to
je vulkansko kamenje i kremen,
premda je Dalmacija siromana
tim materijalom. Na ove prostore
te su sirovine dolazile razmjenom,
prapovijesnom trgovinom koja se
oigledno odvijala morem obja-
njava Podrug.
Ideja o ovoj meunarodnoj
izlobi, prvoj velikoj na kojoj je
izloen neolitiki materijal sa i-
benskog podruja, rodila se prije
godinu dana kada je grupa arhe-
ologa iz Udina posjetila ibenski
muzej jer su eljeli na samom
mjestu vidjeti danilski materijal,
istie Podrug.
Podrug izlagao i na
arheolokom kongresu
Oduevio ih je tada postav
ibenskog muzeja i pala je ideja
kako bi bilo dobro napraviti izbor
neolitikog materijala i predstaviti
ga u Italiji. Dobar povod toj izlobi
bio je arheoloki kongres u Udi-
nama koji je Talijanski institut za
prapovijest pripremao za listopad
ove godine. Jedan od izlagaa na
kongresu bio je i Podrug koji je
predstavio rezultate istraivanja
na Danilu, Pokrovniku, Kriva-
ama i Velitaku koji je ibenski
muzej radio samostalno, ali i u
suradnji s kolegama iz SAD-a i
Engleske od 2005. do danas.
-Izloba i kongres organizira-
ni su na visokoj profesionalnoj
razini, a ono to me dodatno
obradovalo je i to to izlobu
prati dosta multimedije. Osim
toga popraena je i velikim ta-
lijansko-engleskim katalogom,
to je posebno vano, jer izloba
proe, a katalog trajno ostaje
kazao je Podrug istiui kako je
sudjelovanje na izlobi u Udina-
ma po svemu sudei tek poetak
suradnje s talijanskim arheolozi-
ma. MARIJA LONAR
Jadran bez
granica na-
ziv je izlobe
na kojoj je
predstavlje-
na arheo-
loka graa
iz neolitika
pronaena
na prostoru
od sjeve-
roistonog
Jadrana do
juga Dal-
macije koju
karakterizira
slian nain
ukraavanja
keramike
i religijski
koncepti.
U izlobi je
sudjelovalo
est hrvat-
skih mu-
zeja meu
kojima
Muzej grada
ibenika i
Gradski mu-
zej Drni, a
koordinator
hrvatskog
dijela izlobe
bio je iben-
ski arheolog
Emil Podrug
Izloena neolitika
graa i sa ibenskog
podruja
Emil
Podrug
40 panoptikum
ibenskilist
Prolog me vikenda g. Boris an-
ti, jedini preostali Luanin koji odr-
ava svoje masline na Orutu, suoio
s narodnim gorostasom pred kojim
mi je ivlje u sjeanje dola i ova
fotografija Jose Alia-Tarakala. Nad
Donjom puntom orucke (Rt Sir sa
zemljovida Zmajana, tj. Oruta) gdje
je pred prolazom do Obonjana svje-
tionik, stoji jo nesrueni ostatak vje-
rojatno najvee bunje u Hrvatskoj. A
na fotografiji je 48-godinji lugar sa
irja, fotografiran pet godina nakon
to je s ocem Tomom u dijelu irja
zvanome Samograd sagradio bunju
s pet prostorija. Dvije graevine u
svojoj vrsti bez premca. Fotografiju
graditelja s batine Bumbakovih na
Orutu jo nemamo, no Joso se (iji
e sin ponijeti nadimak Bunja jer si
je pored oevog i djedovog djela sa-
gradio 7 m dugu bunju-garsonjeru s
poploanim podom, krevetom, hlad-
njakom, i pei s dimnjakom) pod
fotografijom ibenskog fotografskog
ateljea Anelli sam potpisao, pozira-
jui pred insceniranom poljskom ku-
lisom kao naoruani lugar u gruboj
suknenoj odjei, obuven u opanke
ali sa znakom dravne dunosti na
ramenu i na kapi.
Ovo su najdojmljiviji spomenici
teaka kakvi se kod nas igdje mogu
vidjeti. U desetak metara obuhvata
na poman je nain ugraeno 200-
300 tona kamenja iskrenog u kra-
joliku, osiguravi poljski krov nad
glavom za itavu veliku obitelj na
cjelodnevnim poslovima uz vinovu
lozu. Danas su na Orutu samo ma-
sline, i one ve ostajui bez svojih
obraivaa. Grubo sukno Jose Alia i
uske terase s najneobinije sloenim
grudobranima pred udarima puin-
skog juga, to je mjera stvarne puke
prie o nonji i odijevanju. Nit-vodi-
lja te prie nije lokalna.
Govorei o maslini, pogledajmo
kakve je ekonomije bila dijelom.
Stari panjevi i stabla s vie mjesta
obale svjedoe kako je uvedena od
Rimljana. Kod luke tog drevnog
grada je deponij amfora razbijenih
nakon prelijevanja u vee spremni-
ke za prijevoz u grad s vremenom
postao brdo visoko 50 m i iroko 1
km, tako da je izraunano da je ov-
dje ukupno prolo est milijardi lita-
ra maslinovog ulja. Dopremalo se sa
svih strana Carstva, uvodilo i u zaba-
ene pokrajine a od vlasnika najve-
ih maslinika inilo patricije i careve.
Maslina je kultura prvog europskog
integriranog trita, s osobitim pro-
izvodom koji se nije mogao predugo
skladititi i kakav je tjerao na trgovi-
nu. Na poetku jedne druge epohe,
moderne, potranja za vinom nakon
pojave filoksere u Francuskoj zainte-
resirala je dalmatinske teake za ovu
kulturu iskriti i ono to njihovim
djedovima nije padalo na pamet,
poput junog dijela Oruta, terasa na
Kaknju ili Baljenca. Nae bunje, kao i
nae nonje, su lokalna lica Europe i
Mediterana. Stvarni su Josini opanci
i terensko sukno sa carskim znakom,
kao i litre znoja (moda i krvi) s Do-
nje punte orucke. Nakieni ostatak
prie pripada bajkama.
CRTICE O STARINAMA 784
PIE: IVO PRLJAN
KOLODVORSKI NEORENESANSNI DETALJ
lVijenac na glavnoj zgradi eljeznikog kolodvora u ibeniku. Takvi i slini
krovni vijenci tipini su za austrijsku i njemaku historicistiku arhitekturu
2. polovice 19. stoljea. Karakteristini su po velikom istaku u odnosu na
plohu proelja, a napravljeni su od drva, materijala koji nije svojstven za
dalmatinsko podneblje. Projekt zgrade kojoj vijenac pripada vjerojatno
je nastao u arhitektonskoj radionici pri carskom ministarstvu prometa.
Do svibnja 1877. bila je zavrena zgrada eljeznikog kolodvora s prateim
objektima. Zgrada je napravljena u historicistikom stilu s elementima
neorenesanse. Te godine ibenik se povezao sa Siveriem odakle je stizao
ugljen na gradsku rivu radi izvoza u Monarhiju. Ugljen je tada cijenjen jer se
koristio za pogon parnih strojeva.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (520)
PIE: JADRAN KALE
Krajobrazna pouka s Oruta
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je sivi sokol (Falco peregrinus) u Hrvat-
skoj osjetljiva vrsta, koja broji od 120 do
150 parova. Ugroen je gubitkom stanita,
intenzivnom poljoprivredom, turizmom,
lovom i krivolovom. Rasprostranjen je na
cijelom podruju zapadnog palearktika
osim Islanda. Izvan zapadnog palearktika
rasprostranjen je u sjevernoj i junoj Aziji,
Australiji, Africi i na Madagaskaru. Popu-
lacije iz sjeverna Europe su selice a june
stanarice. Zimuju u tropskim podrujima
Afrike. Jesenska selidba traje od rujna do
listopada. Proljetni povratak iz zimovalita
je od oujka do travnja. U NP Krka 2003.
i 2004. godine zabiljeena su dva aktivna
para iznad jezera Brljan i u kanjonu ikole.
ivi na otvorenim predjelima s niskom
vegetacijom, u tundrama, savanama,
movarama, na uima rijeka, morskim
obalama i u urbanim naseljima. Samotna
je ptica. Leti brzo, ustrim zamasima krila
i kratkim kliznim dionicama. Duina tijela
mujaka je od 38 do 45, raspon krila od 89
do 100, enke od 46 do 51, raspon krila od
104 do 113 cm. Teina mujaka je od 44 do
750, a enke od 910 do 1 500 g. Gornja stra-
na tijela je tamno sive boje s uskim crnim
crticama. Prsa su bjelkasta, sa crnim pjega-
ma, trbuh s izraenim crnim prugama. Na
glavi se istie siva kapa, uti obrub oko oka
i crni brk. Rep je dug, uzak, sive boje. Kljun
je snaan, kratak, kukasto savijen, sive
boje, crn na vrhu. Krila su duga, zailjena,
pri osnovi iroka. Noge su ute, kande crne
boje. Noge i koa na licu su plavo-sive boje.
Gnijezde se na planinama, u prostranim
umama i obraslim movarama. Sezona
gnijeenja je od oujka do svibnja. Mo-
nogamni su, izrazito teritorijalni. Gnijezdo
gradi na liticama, u pukotinama stijena,
na stablima ili na tlu a u urbanim naselji-
ma na tornjevima ili visokim mostovima.
enka polae od 3 do 4 crvenkasto-smea
jaja sa sitnim crvenkastim pjegama. Na
jajima lee oba roditelja, ali uglavnom
enka, od 28 do 29 dana. O ptiima se
brinu oba roditelja. Ptii su uavci. Za let
su sposobni u dobi od 35 do 42 dana. Hra-
ni se uglavnom pticama srednje veliine,
najee golubovima, rjee gmazovima,
sitnim sisavcima i krupnim kukcima. Lovi
samotno, na otvorenim podrujima, u zo-
ru ili sumrak. Plijen uglavnom lovi u zraku
(glodavce na tlu) obruavajui se brzinom
od 240 do 370 km/h.
Sivi sokol
Jeste li znali?
613
Kameno sukno
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Pita dite nikidan babu ja slu-
ajno bija tute da ta su to buve?
Ne zna dite, e, i bolje da ne zna. A
oklen e i znat, ni pasi i vie nema-
ju. Nisan vidija pasa da se ee i ne
pantin. To je danas sve ureeno,
namirisato, ieljano, sa crljenin
fjokiin i kaputiin, dri i se bolje
nega eljad. A i moraju kad su pu-
ste novce za njizi dali. Dade za
pasa iljedu eura pa da mu ie dat
sad kost od kokojega batka je l
da ne ie. Nega kad si ve izbrojija
paru za sve, undak izbroji i sto i
pedeset kuna za dva-tri kila one
specijalne rane za otu racu. ta, i
to ima? Kako ne!
A za koju pasminu?
Ia ja kupit onomen mome vriu
od deset kili a mala mene pita za
koju pasminu. Ja pitan ta za koju
pasminu, a ona meni sva vana:
Pa hranu! Znate, svaka pasmina
ima svoje specijalne zahtjeve i po-
treban je posebni energetski balans
za odravanje optimalne kondici-
je, zdravlja dlake i miinog tkiva.
Pored toga, bitno je je li u pitanju
mala, srednja ili krupna pasmina...
svaka ima svoje posebne prehram-
bene zahtjeve ... pa onda je li u
pitanju radni pas... jedan labra-
dor retriver ima sasvim drugaije
energetske zahtjeve od jedne doge
ili jednog malog biona havaneze-
ra, razumijete. Za svaku pasminu
imamo posebnu hranu vrgolji
mala a mene to pravo poelo za-
bavljat. Ma nije ovi moj radni, vie
je neradni, najvoli leat!- velju ja, a
mala klimne glavon. Dakle, vama
treba za slabo aktivne pse! Ma,
kakvi, aktivan je ovi moj, da vi vi-
dite, moja injorina, kad on ma-
ku outi ne bi ga ava svrnija ...
nega, recite vi meni, koju vi spizu
kupujete za se? Kako mislite
za se? iznenadila se mala. Pa,
eto, kad doe u mesara, je l on
dri posebno meso za Dalmatin-
ce, a posebno reemo za Slavonce.
Znate, nije van to isto. Dalmatinci
su malo temperamentniji od njizi,
oni su malo flegamitiniji svit, pa
bi onda njima tribalo malo posnije,
ta ja znan, niku piletinu, a? ta
misli doe kod mesara, a on te
pita namisto kolko e izvadi
linu kartu da ti vidin oklen si. Pa
da vidin ta bi ti moga priporuit?.
Gleda mene mala, ki da san polu-
BERBA U POKROVNIKU I ova fotografija
takoer potjee od prije tridesetak godina,
tonije, snimljena je 1985. na prostoru
Pokrovnika, a prikazuje detalj berbe groa
te godine u jednom od vinograda toga kraja.
Urod je bio fenomenalan. Bila je to prava
feta od berbe (trganja). ak je nedostajalo
koara za bijelo groe, a berai, prijatelji
i rodbina vlasnika, dolazili su pomoi iz
Splita. Slino je bilo i u cijelome drnikome
kraju, pa je kasnije i drniki pogon vinarije
Dalmacijavino imao pune ruke posla.
Ove godine, pak, berba je rano poela i rano
zavrila za one koji su imali to ubrati. Pred
ibenskom vinarijom nije bilo dugih redova
vozila natovarenih groem.
Zbog slaboga uroda, ostaje pitanje, hoe
li i u iduoj godini trgovaka mrea na
policama duana i dalje imati obilje svih
moguih vina iz dalmatinskih vinogorja.
POVIJEST NAD IKOLOM Naovim
klisuramanadBrnjicomi kanjonom
ikoledanas jeureenlijepi vidikovac
ureiji NPKrka. Ali, prijetridesetak
godinakadjesnimljenaovafotografija,
odzadnjihkuauseludovrhabrine,
postojalajesamokozjastaza. Utodoba
nastalai ovafotografijas djecomkoja
s visinebrijeganalijevoj strani rjeice
gledajunasuprotnustranukanjona.
Prednjimaje, kaonadlanu, netonalik
nekakvoj maketi. Tamaketa, meutim,
natomejemjestu, namiljevakoga
strani, jo od14. stoljee, apredstavlja,
pogodit ete, relativnodobrosauvane
ostatkestarohrvatskogagradaKljua
(Kljuice), kojimupravljahuvelikai
Nelipii i Ugrinii. IakojeokoKljuice
ve bilonekihsanacijskihradova, ona
jo ekanasvojutemeljituobnovu.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
dija, samo usta otvorila. Il nako te
odmiri pobro od glave do pete, pa
kae ti toliki ovik, ima u tebi dva
metra i 120 kili ive vage pa ku-
puje pilei krilaca? Ma kakvi, nije
to za te. Za te su telei niceli. Ova
krilca emo dat ovomen staromen
ta jedva lizi po zemlji da od njizi
juhu skuva! A onoga radnika ta
maltu mia, kad ti doe kupit po
kila tirolske, poalje ga da uzme
po kila marmelade, jerbo da ima u
njon vie energetske vridnosti nega
u tirolskoj!
ega oko mene
ne aburdaju?
Ma o emu vi to?! veli mala.
A o niemu, brate, budalaen ki
ta svi oko mene budalau, samo
ta ja eto priznan nama, a dru-
gi misle da su pametni a svi oko
njizi ludi! Pui me brate s miron
i naplati mi ovi deset kili spize pa
da mogu i za svojin poslon! Nije
jadna mala vie rii izustila. A je
se bila lipo navila. Ki granafun. O
energetskin bilancan e ona me-
ni...
Pas je pas, ta bi rekla moja ba-
ba Tonka, pa svedno sad ima dva il
Pita mene mala u duanu za priporuit
pasju ranu je l mi pas radne pasmine, a ja
velju: Pa vie je neradne. Najvoli leat!
ta misli doe kod
mesara, a on te pita
namisto kolko e daj
linu kartu da ti vidin
oklen si. Pa da vidin ta
bi ti moga priporuit?
Gleda mene mala, ki da
san poludija, samo usta
otvorila. Il nako te odmiri
pobro od glave do pete,
pa kae ti toliki ovik,
ima u tebi dva metra i 120
kili ive vage pa kupuje
pilei krilaca? Ma kakvi,
nije to za te. Za te su telei
niceli. Ova krilca emo
dat ovomen staromen ta
jedva lizi po zemlji da od
njizi juhu skuva!
sto kili. Svejednako laje, vrti repon
kad te vidi, il onon batrljkon i cilon
guzicon akoli ga nema, slini kad
te vidi da to ide i gleda oe li i
njemu dat teke ako si ga nameija.
Pa se lagodi i umiljava okolo tebe,
cvili i gleda oni svojin pametnin
oicaman dok ne dobije ono ta
oe. Al ako ga nisi nameija, un-
dak lipo gleda svoja posla i svoju
zdilu. Kolko bi meni baba Tonka
puta rekla da ne dajen kokoan
il maki ist iz ruke, jerbo u ostat
i bez otoga ta iden, a jo e me
oknit il oeprljat. Pa bi ja undak
vika i plaka da in nisan dava, al bi
ona vajik znala da laen. e-
ga oko mene na aburdaju? Jerbo
znaju da kad san in jedanput ujtra
dala da in je za oti dan kanata. I
da in ne triba i za menon nega
da in je bolje gledat okolo nee
li dikod koje zrno isprpat. Tako i
moja mala trgovkinja. Ne ie vie
za menon kad uen u duan. Za-
pantila me je. Ne aburdaje okolo
mene, uvati se drugoga svita dok
san ja tute, il nikoga svoga posla.
Pravi se ki da me nema, a meni se
ba to i oe. Mogu u miru vidit ta
me zanima...
42 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Maslinari koji su odluili ove go-
dine pobrati svoje masline to su tije-
kom proteklog tjedna uini ili e berbu
obaviti ovaj vikend. Ovih dana ire se
razne glasine vezane uz kvalitetu no-
vog maslinovog ulja. Kategorizacija
maslinovih ulja vezana je za kvalitetu
i fizikalno kemijske parametre koji se
odreuju u akreditiranom laboratoriju.
Organoleptika svojstva ulja odreuju
se senzorskom analizom. Senzorska
analiza je analitiki postupak u kojem
se kao detektori koriste ljudska osjetila,
a analitiki instrument ini posebno
educirana i uvjebana grupa ljudi
(panel-grupa). Ocjenjivai maslinovog
ulja su osobe koje su prole propisanu
edukaciju te za to dobile pravovaljani
certifikat. Na web stranicama Mini-
starstva poljoprivrede moe se pronai
popis osoba koje su upisane na listu
ocjenjivaa maslinovog ulja. Svakoga
koga interesira koje su to osobe u naoj
upaniji to moe provjeriti na spomenu-
tom webu.
Na podruju upanije Zavod za jav-
no zdravstvo, sluba za ekologiju ima
akreditirani laboratorij za kemijsku ana-
lizu maslinovog ulja. Nastavni zavod za
javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske
upanije pored kemijkog laboratorija
imai akreditacijuzapanel-grupuodnos-
no organoleptiku ocjenu ulja, koju je
izdala Hrvatska akreditacijska agencija.
Kategorizacija maslinovih ulja vee
se na zakonodavstvo konkretno na
Pravilnikom o uljima od ploda i komine
maslina (NN 7/09, 112/09).
Prema pravilniku, maslinovo ulje
dobiveno direktno iz ploda masline
mehanikim putem, a to su sva ulja koja
maslinari dobiju preradom u uljari, mo-
gu se razvrstati u tri kategorije: Ekstra
djeviansko maslinove ulje ije su SMK
(%) manje i jednake 0.8, bez mana s
pozitivnim svojstvima; djeviansko ma-
slinovo ulje SMK(%) manje ili jednako
2 smije imati mane malog intenziteta,
peroksidni broj je za obje kategorije
manji ili jednak 10 (mmol O2/kg).
Kategorija maslinovo ulje lampante
ima SMK(%) vee od 2, neprihvatljiva
senzorska svojstava odnosno jako
uoljive mane.
Treba naglasiti da se uvijek ocjen-
juje svaki uzorak za sebe. Ove godine
vezano za probleme koji su nastali zbog
jakog napada maslinine muhe, mogu
se oekivati poveane vrijednosti slo-
bodnih masnih kiselina i peroksidnog
broja. Takoer se moe oekivati da
e u uljima biti prisutne mane u veoj
mjeri nego proteklih godina. Vezano na
to oekivati je da e biti vei postotak
ulja u kategoriji djevianskih maslinovih
ulja. Naglaavam da neko ulje nejes-
tivim na osnovi mana moe progla-
siti jedino panel (skupina educiranih
ocjenjivaa) a nikako ne pojedinac.
Najea nepoeljna svojstava (mane)
maslinovih ulja su: upaljeno, pljesnivo,
talono, octikavo, metalno, ueglo,
podgrijano, salamura, zemlja, atipian
okus i miris nastao zbog jakog napada
maslinine muhe. Od svih navedenih
mana ueglo ulje je najopasnije za ljud-
ski organizam. Kod ueglog ulja je dolo
do oksidacijskog kvarenja, to je mana
koja je najee prisutna kod starih
ulja. Svi oni koji se odlue za kupnju
starog ulja trebaju biti oprezni, paziti
to kupuju. Ulje moe istodobno imati
i vie mana to izmeu ostalog ovisi o
kvaliteti ulja nakon berbe i nainu nje-
gova uvanja.
Tko moe odrediti kvalitetu
maslinovog ulja?

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
16.10.2014.
17 C
63 F
22 C
72 F
Petak
17.10.2014.
17 C
63 F
23 C
73 F
Subota
18.10.2014.
15 C
59 F
25 C
77 F
Nedjelja
19.10.2014.
12 C
54 F
22 C
72 F
Ponedjeljak
20.10.2014.
12 C
54 F
21 C
70 F
Utorak
21.10.2014.
12 C
54 F
21 C
70 F
Srijeda
22.10.2014.
19 C
66 F
23 C
73 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 15.10.2014. 12:27
V
r
e
m
e
n
s
k
a
p
r
o
g
n
o
z
a
P
R
E
G
L
E
D
V
R
E
M
E
N
A
U

I
B
E
N
I
K
U
I
O
K
O
L
I
C
I

Uprvom
dijeludana
biomete-
oroloke
prilikee
jobiti
nepovoljne,
ali bi setije-
komdana
onetrebale
pobolja-
vati toe
meteoro-
patimai
kroninim
bolesnici-
madonijeti
olakanjei
poboljanje
opega
stanja.
PITANJA ITATELJA - savjetuje dr.sc.Alen Soldo, Centar za studije mora Sveuilita u Splitu
S obzirom da se radi upravo o
drozdu, u sluaju njegovog ulova
za vrijeme podvodnog ribolova,
problem je viestruk. Kao prvo,
Naredbom o zatiti riba i drugih
morskih organizama propisano
je vrijeme lovostaja, odnosno raz-
doblje u godini u kojem se ribe ili
drugi morski organizmi ne smiju
loviti niti stavljati u promet, bilo ivi
ili u svjeem stanju. Prema istoj na-
redbi, upravo je drozd (Labrus vi-
ridis) u trajnoj zabrani, tj. ne smije
se uope loviti. Iako je naim pristu-
panjem u EU navedena Naredba di-
jelom ukinuta, to se uglavnom od-
nosi na minimalne duine lovljenih
riba i drugih morskih organizama,
dok su lovostaji ostali na snazi.
Poseban problem
Dakle, da se za vrijeme pod-
vodnog ribolova ulovi drozd, to
je krenje propisa koje se smatra
prekrajem, s obzirom da su gotovo
sva krenja propisa koja proizlaze
iz Zakona o morskom ribarstvu
proglaena prekrajem, ali ne i ka-
znenim djelom.
Ovdje pria nije gotova, jer se
radi o drozdu, a ulov drozda pred-
stavlja poseban problem s obzirom
da ta riba spada u strogo zatiene
vrste prema Zakonu o zatiti pri-
rode i propisima koji proizlaze iz
njega. Naime, Pravilnikom o pro-
glaavanju divljih svojti zatienim
i strogo zatienim drozd je progla-
en strogo zatienom ribom, ije
je ubijanje ili hvatanje zabranjeno
Zakonom o zatiti prirode. Postoji
razlika koja se odnosi na namjeru,
ali kako se u sluaju podvodnog ri-
bolova radi o jedinoj tehnici ribo-
lova u kojoj ribolovac zapravo vidi
ribu koju lovi, onda bi i moebitni
osumnjienik za poinjenje takvog
dijela imao dosta problema da do-
kae kako nije imao namjeru ubiti
strogo zatienu vrstu.
Nadalje, ako je prilikom ribolo-
va i ubijen drozd, bez da je postoja-
la namjera, onda je prema lanku
154. Zakona o zatiti prirode svaka
osoba duna prijaviti Zavodu za
zatitu prirode sluajno uhvaenu
i/ili usmrenu strogo zatienu
ivotinju, budui da ta institucija
vodi sustav za dojavu i praenje
uhvaenih, usmrenih, ozlijee-
nih i bolesnih strogo zatienih
ivotinja.
Nehaj i namjera
Krenje navedenih propisa se
takoer smatra prekrajem te se, u
ovisnosti od sluaja i okolnosti, ka-
njava s 7000 do 200.000 kn. Ipak,
najvei problem ubijanja drozda
predstavlja Kazneni zakon koji je
prilino rigorozan kada su u pita-
nju strogo zatiene ivotinje, o e-
mu je od strane ovog autora ve bi-
lo dosta rijei u Otvorenom moru.
Naime, ubijanje strogo zatienih
ivotinja kazneno je djelo opisano
lankom 200. gdje se navodi kako
e se svaka osoba koja protivno
propisima usmrti, uniti, posjedu-
je, hvata ili uzima jedinku strogo
zatiene svojte ivotinja, biljaka ili
gljiva ili drugu zatienu prirodnu
vrijednost, kazniti kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
Olakotna okolnost moe biti po-
injenje kaznenog djela iz nehaja,
pri emu je kazna manja, tj. osoba
se moe kazniti kaznom zatvora do
dvije godine.
Kazneni zakon takoer propi-
suje i kako nema kaznenog djela
ako je poinjeno prema neznatnoj
koliini pripadnika svojte ili druge
zatiene prirodne vrijednosti i ne-
znatno je utjecalo na ouvanje te
svojte ili druge zatiene prirodne
vrijednosti. Dodue, dokazivanje
neznatnosti onda obavezno uklju-
uje i strune vjetake kojima e se
tako neto dokazivati.
To u konanosti dovodi do za-
kljuka kako bi svatko tko boravi
na moru i obavlja neke aktivnosti
koje su potencijalno opasne po
morske organizme i okoli, morao
dobro poznavati barem strogo za-
tiene vrste, s ciljem izbjegavanja
svih problema, nimalo bezazlenih,
koji se kriju iza eventaulnog otei-
vanja ili ubijanja strogo zatienih
vrsta.
Ulov drozda je kazneno djelo
Koje su zakonske
posljedice ulova drozda
za vrijeme obavljanja
podvodnog ribolova?
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Priznam, nisam ba meu
onima koji oboavaju sve to
je iz mora. Tu postupam, rekli
bismo, selektivno. Dakako, u
obitelji se oduvijek jela riba,
ali to nikada nije bio nekakav
obred s ribljim jelima. Prije bi
se reklo - mo navike. Ali, pri-
znat ete, esto se u drutvenim
kuloarima, kada je rije o jeli-
ma, raspravlja o ribi. Jesmo li
primorska zemlja ili nismo. O
tome razglaba uglavnom muki
svijet. Uvijek mu dolazi na isto.
Gdje je tko ulovio kakvu ribu,
kakve trenutno ima na ribarni-
ci, od koje se najbolje sprema
ovo, a od koje ono jelo?
Tako prije neki dan u sluaj-
-Mogu pojesti vie od dva prosjena mukarca -
slobodno provjerite, to vam odgovorno tvrdim - kae
svestrana ibenanka Ivana Gulin, odnedavno stu-
dentica prve godine glume na Akademiji dramskih
umjetnosti u Zagrebu, koju je upisala iz drugog po-
kuaja i tek u 24. godini, ali je zato napokon dobila
priliku raditi ono to je oduvijek htjela.
-Volim jesti apsolutno sve i nisam nimalo izbirljiva
kad je hrana u pitanju. Kako sam od malih nogu bila
veliki gurman, tako me oduvijek zanimalo i sve veza-
no uz hranu i kuhanje. Moram rei da se dosta dobro
snalazim s kuhaom, bilo da je rije o kompliciranim
jelima ili nekim jednostavnima. Veliki sam ljubitelj
lazanja i od deserata nikada ne odbijam rafaello koc-
ke - na kraju e. N.B.B.
nome razgovoru, onako kao
usput, spomenuh salpe. I stali
se smijati. Da salpa nije nikakva
riba, da smrdi, da ima puno i-
stiti, da valja jedino peena da
treba znati gdje je ulovljena i
da je primjerak bar tridesetak
deka teine.I tako za ovu nau
rubriku dopadne nas ba salpa.
Ima mjeseci da je nismo spre-
mali. Ako ne i godina dana. A
neko je bila vrlo popularna.
Sjeam se, kada bismo dolazili
prijatelju u jedan poznati re-
storan u blizini grada, esto bi
nas doekao rijeima: E, danas
imam dobrih sapi. I naruili bi-
smo peene salpe. Prva liga, to
se kae. Jest, ali prijatelj je ipak
bio poznati ugostitelj i metar
od ribe. Tako i ovdje sada ima-
mo posla sa salpama. Kupljene
su na ribarnici, uz neizostavno
prodavaevo kako su upravo
sada stigle. A bilo je podne!
Robu treba prodati.
Od nekoga smo uli da je i
salpe dobro puniti sjeckanim
povrem (pinatom) i lukom. Pa
onda paljivo pei. I tako smo
nekako filovali te etiri ribe,
oko kojih je uistinu bilo malo
muke sa ienjem, pranjem i
suenjem.
Salpe smo pekli u tavi za
peenje, koja ima kao neku
mreu ispupenja i kojoj jedva
treba dodati koju kap maslinova
ulja, da se riba ne zalijepi. Kad
se riba okree, treba je namaza-
ti uljem i jo malo posoliti, pa-
zei da iz nje ne ispadne onaj
sadraj od povra, jer prostor za
nadjev nije velik. Iz tave je do-
pirao ugodan miris peene ribe
s pravim zainom, bez ikakvih
industrijskih dodataka, kakve
se znaju stavljati u naoj turi-
stiko-gastronomskoj ponudi.
Prije ribe ve je bio skuhan i
prilog od pupastoga kupusa,
koji smo nali uistinu svjeega,
a ne onoga koji se dugorono
zaledi, pa prodaje. I izgubi svaki
okus. Pustili smo ga da u kuhanju
dobro omeka i tada ga zainili
samo maslinovim uljem i solju.
Ali, netko, tko je uz nas jo kuao
salpe, rekao je, kako im ne treba
nikakav dodatak. A dodatka je
ipak bilo - iz susjedove konobe
dobro vino. Izgledalo je, to se
salpa tie i njihove konzumaci-
je da smo se na neki nain, uz
trenutak iluzije, vratili nekoliko
desetljea unatrag!
LAZANJE
Pripremite: 500 g mljevenog mesa, 2 manje
mrkve, 2 kapule, 2 enja enjaka, 1 dl pelata,
malo petrusimena, origano, tjesteninu za lazanje,
beamel umak, 300 g goude.
Listove za lazanje ubacivati jedan po jedan u
kipuu vodu i kuhati tek nekoliko minuta samo
da malo omekaju. Staviti ih na istu kuhinjsku
plou. Kapule sitno nasjeckati i dinstati na
maslinovom ulju dok ne postane staklasta.
Dodati joj sjeckani enjak i petrusimen i
na sitno narezanu mrkvu. Mijeati nekoliko
minuta, a onda dodati pelate i pola litre
goveeg temeljca ili vode. Zainiti paprom,
solju, vegetom i origanom i kuhati 40-ak
minuta ili vie, dok se meso ne raskuha, a
veina tekuine ne ispari. Beamel napraviti
tako da se 150 g maslaca otopi na laganoj
vatri, dodaju se tri lice brana i lagano priti
dok blago ne pouti. U to dodati 7,5 dl mlijeka,
malo mukatnog oraia i sve kuhati nekoliko
minuta dok se ne zgusne. Izribati 300 g sira. U
tepsiju za lazanje staviti prvi list tijesta, prekriti
ga slojem beamela, pa mesa, posuti ribanim
sirom, pa opet ispoetka, tijesto, beamel,
meso, sir, dok ne potroimo svu smjesu, a
zavravamo redom lazanja, koji prekrijemo
beamelom i obilno pospemo narezanim
sirom. Pei 45 minuta na 200 stupnjeva,
ostaviti desetak minuta da se ohladi i posluiti.
ZA VEERU TOPLE JESENI odabrali smo neko vrlo rairenu i popularnu ribu koja nekima ba i nije omiljena
IBENANI KUINAJU
Mogu pojesti
vie od dvojice
mukaraca
Ivana Gulin
studentica glume
Saga o salpi
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
IBENIK namjeten stan
34m2, prvi kat, EC-C, proda-
jem. Mob. 095/80 81 688.
(1442544)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRI stan 63, 54m2, 1. kat,
2-soban, drvarnica, juna stra-
na, EC=B, u otkupu. 60.000
E. INTERSERVIS NEKRETNI-
NE, tel. 022 217 570, 022 217
651. (1447487)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1437052)
PLIAC stan 68m2 u prize-
mlju, 2-soban, podrum 19m2,
renoviran, EC=E, pogodan za
poslovne svrhe. INTERSERVIS
NEKRETNINE, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1447486)
SRIMA stan 57.42m2, prize-
mlje, 2 sobe, novogradnja,
EC=C, dva parkirna mjesta,
do mora 300m. INTERSERVIS
NEKRETNINE, tel. 022 217
570 i 022 217 651. (1442540)
IBENIK, UBIEVAC, na 1.
katu stamb. zgrade, 56 m2,
blizina vrtia i kole, en. ra-
zred B. Mob. 099 6926 503.
(1447191)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1435641)
VIDICI stan 75m2, 4. kat,
2 sobe, balkon, pogled na
more, EC=C, u otkupu. INTER-
SERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570, 022 217 651.
(1445192)
Ostala mjesta
ZAGREB, DUGAVE dvosoban
stan 58 m2, drugi kat, proda-
jem. Tel. 022/ 214 010 ili 01/
66 05 209. (1447488)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1439686)
Ostala mjesta
ZAGREB, NOVI ZAGREB dvo-
soban, namjeten stan, iznaj-
mljujem studenticama. Tel.
022/ 214 010. (1447489)
ibenik
IBENIK, BILICE, blizu spo-
menika, nedovrena kua
cca 240 m2, dijelom useljiva,
EC-D, za 120.000 E. Mob.
091/543-6336. (1022143)
IBENIK, BILICE, blizu spo-
menika, gr. parcela 2225 m2,
nedovrena kua 240 m2, di-
jelom useljiva, EC-D, 210.000
E. Mob. 091/543-6336.
(1024910)
IBENIK, CENTAR, kame-
nu kuu s dvoritem. Cije-
na smanjena, na upit. Mob.
098/533 998, 098/286-036.
(1180423)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
Ostala mjesta
VARADIN kuu 300m2, 2
et., 3 ulaza, pp 200m2 za pro-
izv. pekar. i slast. proizv., sa ili
bez strojeva, zamjena za bk,
Zd, St., hitno. Mob. 099 350
2346. (1446049)
SOLARNA SUARA ARTHUR
SOLAR, za suenje voa, po-
vra, gljiva, duhana, ljekovitog
bilja, smokava, povoljno. Mob.
098 229 741. (1446500)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu ma-
sau. Mob. 092 318 27 66.
(1369897)
IZNAJMLJUJEM u ibeniku
dvosoban stan, Kaprijska 14.
Mob: 097/343-963
BROJ 372
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/ 212-919
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
16/10/2014
ibenik
IBENIK, BILICE, blizu
spomenika, gra. zemljite
2000m2, mogua parceliza-
cija, svi prikljuci na terenu,
45E/m2. Mob. 091 543 63
36. (1262658)
AUDI
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4,
A6, itd .. ispravna, neispravna,
karambolirana, NAJBOLJE
PLAAM Mob. 091/253-98-
38. (108154)
REZERVNI DIJELOVI
Split
MERCEDES 124 300 TD,
90. god., u dijelove, proda-
jem. Mob. 091/253-98-38.
(764883)
PEUGEOT 406 97. god., dije-
love limarije i mehanike. Mob.
099/347-59-85. (785956)
VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4
D, 95. god., dijelove proda-
jem. Mob. 099/347-59-85.
(783490)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 2766.
(1423980)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
ibenik
NA GROBLJU SVETE ANE
prodajem grobnicu ispred ka-
pelice, moe zamjena za kui-
cu. Informacije na br. mob. 091
1361 796. (1443379)
060 411 411
Tel.2,33mob.3,58 kn/min
SUNCE u.o., MRZLJAK 56, ZAGREB, info: 01 4574310,OIB:53989478776
TAROT CENTAR
Odgovori na vana
ivotna pitanja
Astroloke i
numeroloke
analize
BILICE Samostojea katnica
240m
2
, poslovni prostor i novoureen
stan u prizemlju, kat nedovren,
parcela 225m2, EC=D.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 120.000
O B A V I J E S T
Obavjetavamo sve zainteresirane graane na
podruju Grada Vodica kako u sklopu Projekta
Poveanje energetske uinkovitosti obiteljskih kua
u Gradu Vodice Grad Vodice temeljem Odluke Fonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost o odabiru korisnika
sredstava Fonda o neposrednom sufinanciranju Programa
poveanja energetske uinkovitosti obiteljskih kua u Gradu
Vodicama davanjem sredstava pomo, objavljuje Drugi (2.)
krug javnog natjeaja za podnoenje prijava fizikih osoba
za sufinanciranje: zamjene postojee ugradnjom nove sto-
larije; poveanje toplinske zatite ovojnice kue; poveanja
energetske uinkovitosti sustava grijanja ugradnjom
plinskih kondenzacijskih kotlova; poveanje energetske
uinkovitosti sustava prozraivanja ugradnjom ureaja za
povrat topline, te provedba energetskog pregleda i izrada
energetskog certifikata.
Rok za dostavu prijava je 30 (trideset) dana od dana
objave na web stranici Grada, a tekst kompletnog
Natjeaja sa pripadajuim prilozima se nalazi na
Oglasnoj ploi Grada Vodica u Vodicama, Ive ae
8 i na web stranici Grada: http://www.grad-vodice.hr,
pod nazivom Program poveanja energetske uinkovitosti
obiteljskih kua u Gradu Vodice.
U Vodicama, 14. listopada 2014. godine
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
Prolaze godine
Ljeta i kie jesenje
Devet godina
Mi smo bez tebe.
Uvijek ista gorina
Oko srca stee.
Volimo te istim arom
Tvoja braa s obitelji
Tvoj osmijeh, arobne oi
Tvoje lijepo lice
prekrila je tama.
Devet godina
suze teku i uvijek
otvorena rana.
Teko je ivjeti.
S tobom do vjenosti.
Tvoji roditelji
na dragog brata na dragog sina
ANTU
GAPEROVA - IPU
ANTU
GAPEROVA - IPU
SJEANJE SJEANJE
JAVNA USTANOVA
NACIONALNI PARK KRKA
Trg I. Pavla II br. 5
22000 ibenik
Tel: 022/201-777
Fax: 022/336-836
KLASA: 406-03/14-01/02
UR.BROJ: 2182/1-15/4-05/-14-14
ibenik, 14. listopada 2014. godine
Na temelju odluke Ravnatelja JU NP Krka, KLASA: 406-03/14-01/02;
UR.BROJ: 2182/1-15/4-05/1-14-13 od 14. listopada 2014. godine
objavljujemo
J A V N U D R A B U
1. JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA
ibenik, Trg Ivana Pavla II, br. 5 p.p. 154
tel: 022/201-777, faks: 022/336-836, OIB:67969498372
2. Vrsta drabe: javna licitacija za prodaju slubenog vozila i unutranjeg
brodskog motora:
- Alfa Romeo 159, snage motora 191 kw, u prometu od 2006. godine sa
prijeenih 85.157 km, procijenjene vrijednosti 52.134,00 kune (s PDV-om).
- Volvo Penta MD 2040B, unutranji brodski diesel motor sa kopom,
proizveden 1998. godine, snage 29,4 kw, procijenjene vrijednosti 3.500,00
kuna (s PDV-om).
3. Javna draba odrat e se 20. listopada 2014. ispred garae Javne
ustanove Nacionalni park Krka, u 12 sati u Bilicama, na adresi: Bosu bb.
4. Javna draba e se odrati po naelu vieno kupljeno.
5. Kriterij drabe: najvea ponuena cijena.
JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA IBENIK
16. X. 2005. 16. X. 2014.
46 sport
ibenskilist
Za one koje nisu znali, od sredine
rujna koarkai GKK ibenika dobili su
veliko pojaanje u svom, dodue ve
dobrano popunjenom, strunom sto-
eru. Privoljeli su graani na suradnju
Nenada Amanovia, za mnoge pionira
ibenske koarke, ali i ovjeka koji je
iznimno predan sportu o kojem sve zna.
Uz Mira Juria i Petra Malea, treneru
Jeronimu arinu asistirat e tako i ovaj
renomirani 63-godinji strunjak, koji se
prije neto vie od godinu dana nakon
dobro obavljenog posla u Ruandi vratio
u svoju domovinu.
Na ovom mjestu zavriti karijeru
-Doao sam u ibenik na nagovor
dopredsjednika kluba Egemena Basa-
ra. Sve se odigralo jako jednostavno.
Nakon to sam svoj posljednji anga-
man zavrio na afrikom kontinentu
kao selektor svih nacionalnih selekcija
Ruande, vratio sam se u rodni grad.
Poslije neto vie od godinu dana od-
mora od koarke i parketa, doao je taj
poziv za suradnju sa stoerom narana-
stih, koji sam, bez imalo premiljanja,
zduno prihvatio. Drago mi je to sam
stigao pripomoi u sredinu koja zdravo
radi od samih poetaka i temelja i koja
je zaljubljena u koarku. Ljudi iz kluba
najbolje znaju koliko su svog vremena
posvetili napretku kluba, koliko truda
i odricanja je tu potroeno. Ta nesebi-
nost svakako treba pozdraviti i prepo-
ruiti - kae pridoli ibenski strunjak
za zdravu atmosferu koju kako kae i te
kako osjeti kod graana. Jedno je sigur-
no, Amanovieve sposobnosti kad su u
pitanju meuljudski odnosi, koarkaka
inteligencija i radna etika bit e od velike
koristi naranastima, a on svoju ulogu
naziva, pak odgojiteljskom.
-Izgleda da mi je bilo potrebno malo
due razdoblje da se upoznam sa svim
igraima, jer ipak volim svima osobno
pristupiti i svakog poimence prouiti.
Sad kad sam to sve ve proao, na me-
ni je da svojim stavom, iskustvom, raz-
miljanjem i savjetom pomaem prvom
treneru u svemu to je potrebno kod
rada prve ekipe. Isto tako, od klupskih
dunosnika dobio sam zaduenje da u
isto vrijeme pratim i razvoj juniorskog i
kadetskog sastava. Vjerujem da u s vre-
menom i te kako pridonijeti razvoju ove
momadi koja je kako vidim, solidno
profilirana, a ono to me veseli je to da
je iz aviona vidljivo kako meu igraima
vlada jedna zdrava atmosfera, ispunje-
na sjajnom igrakom kemijom. Izgleda
da se stvaraju i svi preduvjeti da ovdje
i u ovoj istoj ulozi kroz koju godinu i
zavrim svoju trenersku karijeru kroz
smijeh e Amanovi.
Trofejni ibenski trener prisjetio se i
svog rada u Africi za vrijeme kojeg je bio
zaduen za sve enske i muke nacional-
ne koarkake selekcije u Ruandi:
-Bilo je to jedno lijepo i ivopisno
iskustvo za mene. U Ruandi sam zavrio
na nagovor svog kolege Vjeeslava Ka-
vedije, a dobio sam u zadatak raditi na
pripremi njihovih reprezentacija za juni-
orsko i seniorsko koarkako prvenstvo
Afrike 2012. i 2013. godine, na kojem
sam s njihovom enskom seniorskom
ekipom zauzeo deveto mjesto. Veina
tih afrikih zemalja nije imala, a ni danas
nema ni priblino dobre uvjete za razvoj
koarke kakvi postoje u Europi. Meutim
njihovi su koarkai jako motivirani pa te
hendikepe nadoknauju entuzijazmom i
ustrajnim radom - objanjava Amanovi.
Doek na Poljani
pamtit u do kraja ivota
U svojoj trenerskoj karijeri bogatoj
klubovima i trofejima, ovaj koarkaki
znalac s Baldekina, ipak istie samo jed-
nu titulu kao srcu posebno dragu, za ko-
ju je e ostati zauvijek emotivno vezan.
-Osvajanje Kupa Jugoslavije s en-
skom ekipom Elemesa neto je to u
posebno pamtiti. Sjeam se kao juer,
kada smo na final fouru koji se tada
igrao u Sisku, iza sebe ostavili u ono vri-
jeme strano jake momadi Jeica i Cr-
vene zvezde. S generacijom tih igraica
koje su kasnije izrasle u najbolja imena
svjetske koarke, bio sam jako prisan i
vezan, a doek koji su nam pripremili
nai sugraani na Poljani na -2 stupnja
Celzijusova po zimi kakva se nije dugo
pamtila, ostat e mi urezan u pame-
nje do kraja ivota - kazao je za kraj, s
dozom nostalgije u glasu, ovaj pionir
koarke u Kreimirovom gradu.
NENO VS. MOMO ibenski koarkaki prvoligai odnedavno u svojim stoerima imaju dva prekaljena strunjaka Nenada Amanovia i Momira Milatovia
Nenad
Amanovi:
Moja
uloga je
odgojiteljska
Poslije avanture u Africi, to-
nije u Ruandi gdje je bio izbor-
nik svih koarkakih selekcija
Amanovi se opet skrasio na
Baldekinu. U taboru graana
trebao bi iskustvom pomoi
mladim strunjacima arinu,
Juriu i Maleu. Kako sam
kae, u tom drutvu bi elio
doekati koarkaku mirovi-
nu. S druge strane, Crnogorac
Milatovi vratio se u ibenik,
nakon to je ve bio trener
enske ekipe Jollyja. Naravno,
opet ga je pozvao Josip
Stojanovia, ali ovaj put u
njegovo muko drutvo. Pred
Milatoviem je imperativ da
uvede Jolly u Ligu za prvaka
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
Vratija
san joj
iston
miron
Neka nas, svitu moj, neka.
Lipa nedilja je iza nas, guta
san sve u esnaest. ibenik je
jopet tuka i sade smo ve prid
vratima druge lige, a nije nego
poelo, a ondak se nadove-
zala i reprezentacija. Lipo su
nai uzeli est punata i sade
nalagano ekamo abare u
Milanu.
-Valjalo bi zaprait gori i usput
uzet parmezana, odma se ja-
vija guziar Dunko koji samo
misli ta izist i salokat. Nema
veze neka oni samo dobijaju,
ali san zato ia gledat mlade
na ubevac. Traija san da
ruak u nedilju bude ranije, a
ona se odma uskokodakala
kako e kad ona prvo mora
na misu, a ondak da joj je re-
priza one serije ta joj je ute-
kla u utorak, e bogami ne je
gledat, ove nedilje je red da ja
gledan Tursku pa makar bila i
sapunica. Dodue pokuali su
nam Turci nasapunat dasku,
ali namin nije tribalo pa se ni-
smo priko mire ni estili, ali je
ruak bija kad san reka. Dodu-
e bila je teke zinila jerbo joj je
serija pobigla radi baluna, pa
ta to ima veze, kad su te iste
ka one meksike, di nako osan
stotina epizoda Miguel dozna
da je sam sebi aa. Bija san
dodue teke i na koarci di su
nai dobili Brod, ali mi nije le-
glo ta su naranasti izgubili
u Splitu.
-To ti je taktika dok se zagriju,
ka da tako nije bilo i lani, od-
ma je Dunko naa opravdanje,
ko zna more i bit. Nego drago
mi je da su poele i balote,
samo mi nije jasno zato niko
ne otvori tovernu tamo u Bri-
birski knezova. Lipo je zatvo-
reno, sade kad zaladi moglo
bi se gledat i poteke bumbit,
aj kuragu gori san od Dunka,
ali on ne voli i na balotanu,
njemu je drae na bazen zi-
mi jerbo je tamo priko tricet
gradi, pa ondak tre doli kod
Jole suknit ledenu biru, samo
nee ga nadimat ove godine,
jerbo druga liga se igra samo
liti, pa eto mu nek dura, kura-
gu di smo doli do druge lige,
ka da nemamo more niti va-
terpoliste. Jesmo dotakli sve
portove, more bit da i jesmo,
samo neu divanit o dvorani.
Reka san vie njanka rii jerbo
svima je sve jasno, ali niko da
zakopa kamen temeljac, ma
evo mi je ve muka, ien gle-
dat turske sapunice, ajte evala
van bilo
NENO VS. MOMO ibenski koarkaki prvoligai odnedavno u svojim stoerima imaju dva prekaljena strunjaka Nenada Amanovia i Momira Milatovia
Nakon to je poslije katastrofal-
nog pripremnog razdoblja i niza
od deset poraza Mladen Erjavec
dobio otkaz, za novog trenera
Jolly Jadranske banke izabran je
renomirani crnogorski strunjak
Momir Milatovi (59). ovjek koji
je u posljednjoj sezoni bio glavni
trener crnogorskog prvoligaa
Ulcinja, stigao je u ibenik s lije-
pim referencama, a ovo e mu biti
premijerna sezona u hrvatskoj A-1
ligi. Na mjesto prvog ovjeka stru-
ke dolazi i kao izbornik enske ko-
arkake reprezentacije Crne Gore.
Pobjeda protiv Broda
pozitivan je ok
-Upoznat sam sa stanjem u
momadi i svim okolnostima, a po-
nudu sam prihvatio bez dvoumlje-
nja. Ve sam bio tu u ulozi trenera
enske ekipe, stoga sam poaen
to se jo jednom vraam u Krei-
mirov grad. Kroz itavu svoju ka-
rijeru sam veliki borac, ne strepim
od izazova, a i motiv je tu, uvijek
prisutan vrlo odrjeito na prvu -
kazao nam je Milatovi.
Bankari nakon poetna dva
Momir Milatovi:
Ne elim biti jedan
od prolaznika u Jollyju
kola biljee poraz od Kvarnera i
pobjedu protiv Broana na Bal-
dekinu. Trofejni crnogorski trener
ne krije zadovoljstvo vidljivim,
pozitivnim pomakom u svojoj eki-
pi, ali isto tako napominje kako je
nemogue neke stvari promijeniti
preko noi.
-Jako mi se bitnim ini moj kon-
takt s igraima, moemo zajedni-
ki napraviti prilino toga, radimo
na utvrivanju to nam je slabija a
to bolja strana. Vjerujem da nam
je pobjeda protiv Broda bila taj
pozitivan ok koji je i te kako tre-
bao doi, to e dodatno pomoi u
vraanju povjerenja u mogunosti
svakoga igraa govori crnogorski
strunjak.
Novi trener Jollyja svjestan je da
gazda kluba za njega ima visoko
postavljenu ljestvicu oekivanja i
kako su tenziju koju sa sobom no-
si trenersko mjesto ove momadi
osjetili na koi u proloj sezoni
brojni treneri.
-Gospodina Stojanovia pozna-
jem ve due vrijeme, itava klup-
ska struktura je lijepo posloena.
tovie, na jednom europskom ni-
vou, stoga su i jasna njegova oeki-
vanja da klub napreduje iz godine
u godinu u neki vii rang. Uvjeti za
rad su dovedeni do maksimuma,
stoga dobro shvaam da klupa
bankara nosi veliku odgovornost.
Ne elim biti jedan od prolaznika,
doao sam tu da napravim rezultat
- odluan je Milatovi.
Bjeanja od rada
nikad nee biti
Tijekom trenerske karijere crno-
gorski strunjak radio je kao prvi
trener Budunosti i Crvene zvezde,
pet godina proveo je u Kini, a za-
nat je kako kae izbrusio u vrijeme
asistiranja elimiru Obradoviu u
reprezentaciji Srbije i Crne Gore s
kojom ima osvojenu titulu svjet-
skih prvaka u Ateni 1998. godine.
-etiri godine provedene na
klupi reprezentacije kada sam za-
jedno s Mitom Nikoliem bio po-
monik Obradoviu, vjerojatno su
najljepi i najplodonosniji trenuci
mog trenerskog rada hvali nam
se stasiti Crnogorac. Milatovi je
svoj put poeo u Ljuboviu, potom
su slijedile epizode u podgorikoj
Budunosti, sarajevskom eljezni-
aru, KK Beeju, Lovenu i FMP
elezniku, gdje je sa Ratkom Ra-
dovanoviem napravio jednu od
najboljih koarkakih kola u Evro-
pi. Bio je i proglaavan od strane
kineskih novinara i najboljim stra-
nim trenerom u toj mnogoljudnoj
zemlji, gdje je proveo pet godina,
a osvajao je trofeje i sa enskim
klubovima.
Istina je to ste naveli, brojne
su trenerske reference iza mene,
ali i jedan ustrajan i trnovit ivotni
put, koji je da bi se do toga do-
lo, trebalo prijei. Ono to mogu
obeati je da u igrae ovog tima
sigurno dovesti do visoke fizike
spreme, jer kod mene bjeanja od
rada nikad nee biti. Veseli me to
i to u redovima Jollyja ima zaista
mnogo mladih igraa kojima u
posebno posvetiti svoje vrijeme.
Momad je to koja ima ambicije
igrati Ligu za prvaka, a ja u nasto-
jati svoje iskustvo pretoiti na njih
i ako budemo tako radili, sigurno
je da imamo anse za uspjeh - za-
kljuio je za kraj strateg na klupi
bankara.
PIE: MARKO BURSA FOTO: ARHIV L
48 sport
ibenskilist
PETARMIKULIIN
Gdje su granice vjebanja u suvremenom
sportu? Kako rijeiti situaciju u kojoj se sport-
ske ambicije, bolje reeno fanatizam suda-
raju sa zdravom logikom? Jesu li vrhunski
sportai u vlastitoj utrci za rekordima odavno
zakoraili u drugu, tamniju stranu sporta? Je
li sport pomalo naputa staru tezu o zdravom
duhu u zdravom tijelu?
Sve su to pitanja, koja su mi se nameta-
la tijekom razgovara s Vedranom Jakiem,
najpoznatijim ibenskim body builderom, iji
je nedavni uspjeh na Svjetskom prvenstvu u
Slovakoj odjeknuo poput bombe, s obzirom
na to da ve godinama ima velikih problema
sa zdravljem. Uostalom, ona su i inicirana po-
slije novinskog naslova 'Bolestan sam, ali se
ne predajem'.
Prvak Hrvatske
osam puta zaredom
estitamo vam na osvojenoj srebrnoj
medalji u slovakom Brusnu!
-Hvala na estitkama. No, moram odmah
demantirati taj naslov. Ja to nikad nisam izja-
vio. Na natjecanjima zaboravite na bolest.
Adrenalin vas ponese i dajete vie od svog
realnog maksimuma. Ja sam uvijek u svojoj
karijeri pucao na zlatnu medalju, no dobro
je i drugo mjesto - zapoeo je (polu)ozbiljno
na razgovor Jaki.
Kako su na va nastup gledali mlai
bilderi?
-Na takvim natjecanjima nema pretjeranih
kontakata izmeu natjecatelja. Svi su 'u svom
filmu', ne osvru se previe na druge. Tako
da i nije bilo velikih reakcija na moj nastup.
Proli ste ezdesetu godinu, ali ste na-
stupali u mlaoj, 'superbody' kategoriji.
To vam je, izgleda, bio i dodatan motiv?!
-U federaciji za koju nastupam, WBBF-
u, postoji pravilo po kojem suci na samom
mjesu razvrstavaju natjecatelje u kategorije.
One nisu odreene ni po visini, ni po teini,
ve se grupe formiraju prema stupnju tjele-
sne razvijenosti natjecatelja. Tako sam se i u
Slovakoj natjecao protiv puno teih i mlaih
body buildera. Imponiralo mi je to sam oda-
bran u 'superbody' kategoriju. I bez obzira na
to to je to bio dvosjekli ma, nisam se bunio.
Trenirate i paralelno idete na dijalizu.
Kako je uope mogue uskladiti jedno i
drugo?
-Lagao bih kad bi rekao da je lako, ali je
mogue. ivotni raspored mi je dobro ukal-
kuliran. Gotovo svaki dan odlazim u bolnicu,
a treniram kad uhvatim vremena i kad se do-
bro osjeam.
Dvaput ste bili prvak svijeta, jednom i
viceprvak. Osam puta zaredom ste osva-
jali prvenstvo Hrvatske, 1991. postali ste
reprezentativac Hrvatske... Jesu li jo iva
sjeanja na te dane?
-Sve to mi je jo svjee, iako su prole go-
dine. Uvijek me guralo naprijed to to sam
o sebi imao dobro miljenje. Pobjede sam
uzimao 'zdravo za gotovo', oekivao sam ih.
Jednom rijeju, ja sam vjeni optimist. Poeo
sam trenirati s 11 godina i tada nisam ni znao
to je body building, no bio sam siguran da
neu odustati. Prvi put sam nastupio tek s
36 godina. U tih 25 godina traio sam svoj
put, imao brojne pokuaje i pogreke. Prva
pobjeda dola je u 41. godini, a svjetski prvak
postao u 51. Dakle, posljednji uspjeh, koji se
dogodio prije nekoliko dana, u 61. godini je
Drugo kolo A-1 lige u kojoj igraju dva i-
benska kluba donijelo je polovian uspjeh.
Koarkai Jolly Jadranske banke upisali
su prvu pobjedu, savladavi na Baldekinu
momad Slavonskog broda rezultatom
76:68, i tako prekinuli negativ niz zapoet
u pripremnom razdoblju. Bankare je ka
pobjedi vukao kapetan Luka Katura koji je
ubacio 23 poena od ega ak 5 trica. Imali
su koarkai Jollya u 23.minuti prednost
od +23(53:27), no uporni broani uspjeli
su do kraja smanjiti tu prednost i izboriti
pristojan poraz. Bankare sada eka uzbud-
ljiv okraj sa Alkarom u Sinju. Koarkai
GKK ibenika u prvenstvo su uli kao jedan
od favorita, no start je identian onom od
prole sezone. Nakon poraza od Katela na
Baldekinu uslijedio je jo jedan u ogledu sa
dalmatinskim predstavnicima. Spliani su
na Gripama slavili 79:70, iako su ibenani
imali nekoliko prigoda da preokrenu susret
u svoju korist. Ljubo amadan sa 16 poena
bio je prvo ime u redovima 'graana' a do-
bru rolu odigrao je i Marciu. Jedinu pobje-
du na Gripama ostvarili su ibenski Funcuti
koji su bodrili svoje ljubimce, koji im ipak
nisu uspjeli podariti pobjedu. Ipak kraj po-
sta oekuje se ove subote kada na Baldekin
stiu Vrijednosnice Osijek, momad koja
je u dva susreta upisala dva poraza. J..C.
KOARKA Drugo kolo A-1 lige
ibenani polovino
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
JAI OD TEKE BOLESTI ibenski body builder Vedran Jaki vratio se natjecanjima u velikom stilu
S dijalize bubrega
do svjetskog
srebra
Odbojkai ibenika su na prvome mjestu
ljestvice! Iako je igrano tek prvo prvoligako
kolo, iako je rije o drugoj jakosnoj skupini
elitnoga ranga, pogled na ljestvicu iz iben-
ske je perspektive (ako se zna da su godina-
ma bili u donjem dijelu poretka) doista neu-
obiajen, raritetan. Uvjetovan je uvjerljivom
startnom pobjedom. Zagrebaka je Croatia s
Baldekina ispraena bez ijednoga seta, a i-
benski su joj mladii (ojaani za trojicu Spli-
ana i rovinjskoga studenta Poropata) samo
u prvome dopustili da uhvati vie od 20 po-
ena. Zavrilo je 3:0 (25:22, 25:16, 25:16) za
momad koju vodi neunitivi trener Paskval
Skelin, a uz kojega je kao pomonik sjedio
Mario Baelovi.
U ibenskome su dresu zaigrali: Kuni,
Bai, Poropat, Zeljkovi, Krianovi, Bu-
razer-Pavekovi, uperba, Miura, Jurlin,
Pavekovi i Dell'Orco.
U 2. kolu, momad ibenika ide u goste
prvim susjedima, odbojkaima Zadra. Za vi-
kend poinje natjecanje u junoj skupini 1.
B lige odbojkaica. ibenik e ugostiti sastav
zadarskoga Donata (subota, poetak u 15
sati, dvorana O Meterize). B.J.
ODBOJKA Poela prva liga
ibenik poveo drugu
jakosnu skupinu
ibenik je u nedjelju na jasan nain pokazao
da jednako voli nogomet i Lijepu Nau. Blizu dvije
tisueljudi dolojepozdraviti mladenogometae
Hrvatske i Turske. Odavno nismo na ubievcu
vidjeli toliko roditelja s djecom, pa i ljudi iz iben-
ske okolice.
Vie je razloga za to. Pobjeda A-selekcije, lije-
po vrijeme, ll-godinji post ubievca u ugoa-
vanju reprezentativnih vrsta, besplatan ulaz, ali
i organizacija utakmice, koju je pohvalio i dele-
gat UEFA-e, Irac Peader Ryan. Dobroj atmosferi
pridonijela je, nema sumnje, i uvjerljiva pobjeda
nogometaa ibenika u Metkoviu, kojom su se
Kartelo i ostali uvrstili na prvom mjestu.
Ni izbornik Zoran Vuli, makar u vremenskom
tjesnacu, nije izdrao, a da ne ostane s domaini-
ma na bevandi, da im estita na gostoljubivosti
i prisnosti. Da se pozdravi sa starim prijateljima,
poput Nikice Cukrova ili Marka Slavice. Pritom je
ponovio misao iz razgovora za ibenski kompas
Radio ibenika.
-Uvijeksamkaoigrai trener unaprijedgutao
u utakmicama na ubievcu. Znao sam da me ta-
mo ekaju sportai slini meni. Oni, koji su pravi
ratnici i nikad ne pomiljaju na predaju - zborio
je Vuli.
Pitanje je jesu li Vulieve rijei ili ibenski Po-
ip (op.p. nije greka jer poip raste kod Jadr-
tovca) vie pridonijeli da ratne sjekire zakopaju
direktor (u ostavci) Novica Ljubii i spomenuti
Marko Slavica.
-Ako misli biti uspjean mora znati koliko ne
zna, odnosno koliko vie znaju oni koji te okru-
uju - ispalio je Marko jedan od svojih postulata.
U sjajnoj atmosferi, kojoj su silno pridonijeli i
eljko Dulibi, i Damir apin, i vojnici ubievca
Miro Balaban i Mario Veleglavac, Novicu je, ipak,
neto muilo. Postavio je naglas pitanje, na koje
je odgovor traila veina nazonih:
-Zato na ubievcu, na utakmici Hrvatska-
Turska nema ibenskih Turaka, predstavnika
Dogus grupe? Od preciznog i slubenog odgovora
bjeao je i potpredsjednik HNS-a Ante Kului, i
ibensko-kninski upan Goran Pauk. Tandem,
kojemu se politika i nogomet isprepleu ve de-
setljeima.
A novinarsko akanje se doimalo kao da vu-
e maka za rep ili da trai vraga tamo, gdje ne
bi smio. Zato sam te veeri radije popio jo koju
au biloga nego traio odgovor na intrigantno
pitanje. Dan poslije od slubenih sam osoba do-
bio nesluben, ali ozbiljan odgovor, koji ne elim
precizno citirati, ali koji se svodi na tvrdnju kako
je zatajila slubena komunikacija u trokutu u-
bievac - Grad ibenik - Mandalina(op.p. mislim
na Turke, a ne Jurkovie, Arase i Penere). Drugi
neslubeni, ali neozbiljni odgovor dobio sam od
jednog fetivog ibenanina, koji voli ibenski
sport u cjelini, pa prkosi svim moguim i nemo-
guim podjelama.
-Tko zna, moda su Turci toliko dugo u ibe-
niku da su ve popili ibensku paru? Da su se
usidrili naBaldekinupaihnezanimaubievac?
- pitao se taj Homo Sebenicus.
Kamo se
skrila Dogus
grupa?
PIE: IVO MIKULIIN
JAI OD TEKE BOLESTI ibenski body builder Vedran Jaki vratio se natjecanjima u velikom stilu
S dijalize bubrega
do svjetskog
srebra
i simbolian. Posloilo se da sam svakih
deset godina karijere doivio jedan velikih
uspjeh. To je sluajnost, no na lijep sam
nain zaokruio svoju sportsku priu.
estitke sugraana
i prijatelja mi mnogo znae
Od Hrvatskog olimpijskog odbora
svojevremeno ste dobili status vrhun-
skog sportaa, ime ste postali prvi
ibenanin s tim zvanjem...
-Naalost, to priznanje nikad mi nije bi-
lo od velike vajde. Imam samo satisfakciju
da sam ga dobio. Naime, u potvrdi, koju
mi je dao HOO, navedena su sva moja
prava, no ne i to tko je duan realizirati
moje beneficije. Tako se dogodilo da u
ibenskom Savezu sportova moje zvanje
ne bude valorizirano. Bio sam uskraen za
stipendiju i naknade za natjecanja. Ponov-
no sam se, stoga, obratio HOO-u, a oni su
me uputili natrag na Savez. Samo sam se
vrtio u krug. Bio sam osuen za natjecanja
izdvajati novac iz svog depa. Boli me i to
nikad nisam dobio nagradu kao sporta
grada ibenika, no to sam sve pregrmio,
vie i ne kukam radi toga.
Ipak, ibenani vas vole. Oito je
to poslije brojnih estitki i publiciteta
uspjeha koji ste postigli...
-estitke mojih sugraana i prijatelja
mi zaista mnogo znae. Moram priznati
da nisam oekivao ovakav odjek u javno-
sti.
Vi ste pomalo nekonvencionalni
srednjokolski profesor. Bili ste i DJ, i
domar, i stolar...
-Kako sam vodio disko u gimnaziji,
obavljao sam vie poslova pa sam, izmeu
ostalog, bio i DJ. To je bilo lijepo razdo-
blje mog ivota. U gimnaziji sam, inae,
profesor od 1978. godine i iznimno sam
ponosan to sam sve te godine imao dobar
odnos s uenicima i kolegama. Radit u
dok mogu, a to je vjerojatno do dozvolje-
nog maksimuma.
Postoje li ikakve anse da body buil-
ding jednog dana postrane olimpijski
sport?
-injenica je da se u svijetu radi na to-
me da on to postane. No, teko mi je rei
hoe li se u tome i uspjeti.
Koliko dugo se jo planirate baviti
ovim sportom? Kad su svi mislili da ste
raskrstili s natjecanjima, vi ste se vratili,
i to u velikom stilu...
-Sve e ovisiti o zdravstvenom stanju
i financijskim mogunostima. Ja sam,
bez obzira na dugu pauzu, stalno bio
u treningu. Neprestano sam odravao
mali postotak potkonog masnog tkiva,
tako da mi ni za ovo natjecanje nisu bile
potrebne posebne pripreme. No, nita
od ovog uspjeha ne bi bilo bez velike
pomoi Grada, Nacionalnog parka 'Kr-
ka', upanijske Luke uprave i, posebice,
odvjetnika Kreimira karice - zahvalio je
na kraju razgovora vjeiti borac Vedran
Jaki.
NOGOMET NL
Nakon kanjavanja NK Janjeva sa 12
utakmica zabrane igranja ne samo na
svom igralitu nego i na strani, sastao
se IO upanijskog NS-a ibenik i donio
niz odluka o daljnjoj sudbini lige. Za-
kljuili su da novim rasporedom etiri
kluba Dinara, Rudar, DOK i Vodice
igraju etverokruno, a dosadanji se
rezultati verificiraju: Vodice Dinara
2:1, DOK-Rudar 1:2, Rudar Vodice
0:1 te Dinara Rudar 0:0.
Prije novog drijebanja poredak je
sljedei: Vodice 6 bodova, Rudar 3, Di-
nara 1, DOK 0 bodova.
Dunosnici Dinare traili su da oni
sa svojom drugom ekipom popune broj
klubova, a kada to trae onda je vrlo ja-
sno tko sve vodi ovaj klub, kazao je taj-
nik Hrvoje Kului. Naime, klub u istom
rangu ne moe imati dvije momadi,
igrali se s konkurencijom ili bez nje.
Ako tajnik Dinare ne poznaje nogo-
metne propise kako to da i trener Dujo
Bari, koji se kolovao u Njemakoj koli
Sepp Herberger, ne poznaje propise. Ko-
liko su u Dinari struni moe se zaklju-
iti da samo zahvaljujui nesposobnoj
upravi i trenerima ovaj klub ne igra u
drutvu dalmatinskih treeligaa.
Nakon izvjetaja klubova Janjeva kao
domaina i DOK-a kao gostujueg, po-
licijskog zapisnika te delegata utakmice
Ive Slavice, disciplinski sudac ime upe
je kaznio vinovnike prekida i fizikog
iivljavanja na igraima NK DOK. Kri-
stijan Spa, Filip Luki i Mihael Mati
doivotno su istjerani iz hrvatskog nogo-
meta, a Franjo Dodi, Mario Mazareki,
Franjo Glasnovi i Ivan ibari kanjeni
su sa po dvije godine zabrane igranja.
Pokrenut je postupak i protiv dele-
gata, koji nije smio dopustiti sucima da
ponu utakmicu bez policije, a kako nije
ni prijavljena NK Janjevo e dobiti pre-
krajnu kaznu. K.M.
Okrnjena upanijska liga
Nisam nastupao devet godina. U
zadnje etiri i pol sam stalno na
dijalizi bubrega. Ne zaboravite
da sam imao i operaciju srca,
ugraen mi je trostruki bajpas, a
izvaeno mi je i 3,5 litre vode na
pluima. No, osjetio sam poriv da
nastupim, unato zdravstvenim
problemima, koji me tite. Bolest
me nije pokolebala u elji da ponovo
uspostavim dobar kontakt mozga i
tijela, kae Jaki nakon povratka s
natjecanja u Slovakoj na kojem se
okitio svjetskim srebrom
50 oglasi
ibenskilist
S odreenom strepnjom ot-
putovali su nogometai ibenika
proteklog vikenda put Metkovia
na noge posrnuloj Neretvi. Damir
Petravi nije mogao raunati na
ak pet prvotimaca. Zbog karto-
na u ibeniku su ostali Puclin,
Toki i Bai, dok zbog ozljeda
za igru jo uvijek nisu spremni
Boinovi i Marina. Ipak 'naran-
asti' su se na igralitu 'Iza vage'
postavili kao pravi lideri. Nakon
opreznog poetka, u 36. minu-
ti odlina lopta za Maretia koji
bjei obrani domaih, pa je vra-
taru Toliu preostalo jedino da ga
srui, a kazneni udarac u vodstvo
je pretvorio Kartelo. Pokuavali
su domai zaprijetiti, no ibenska
obrana djelovala je granitno, a ka-
da je odlini Blaevi nakon doda-
vanja Prijia u 54. minuti zakucao
loptu u mreu, bilo je jasno da
bodovi odlaze u ibenik. Potvrda
toga stigla je u 82. minuti deve-
tim sezonskim pogotkom prvoga
strijelca lige Igora Prijia. ibenik
je tako ostvario petu uzastopnu
pobjedu, uz impozantan uinak
u prvih 10 kola, osam pobjeda i
dva neodluena ishoda. Ove subo-
te ibenani igraju protiv sinjskog
Junaka, kojega vodi Ivan Medvid,
nekadanji prvotimac ibenika,
NOGOMET Naranasti ne daju vrh
ibenik lako preko Neretve
stoga valja biti oprezan.
Utakmica na ubiev-
cu zapoinje u 16 sati.
Trener Zagore Hr-
voje Duji sa zebnjom
je iekivao Vala jer bi
samo pobjeda vratila klub
na pravi kolosijek pa
je u utakmicu njego-
va momad ula vrlo
oprezno. U pomo tre-
neru Zagore priskoio
je Siverianin Domagoj
Odak, profesor tjelesne
kulture, koji je kondi-
cijom napunio baterije
svih igraa. Nakon pr-
vih arki s obje strane
polovicom poluvremena
dosuen je slobodan udarac
malo iskosa s lijeve strane
a razdaljina moda vie
od 35 metara. Nitko ni-
je oekivao udarac na
vrata, a ba to je uinio
Ante Bara, iskusni ruti-
ner koji je vrlo snano po zemlji
uputio udarac u lijevu stranu gola.
Ne toliko jak udarac prevario je
uvara mree gostiju pa je lopta
preko ispruenih ruku zavrila u
lijevom donjem uglu za veliku ra-
dost preko 300 gledatelja. Nakon
ezdesetak minuta umornog Eme-
ra i Tarlu trener Duji je zamijenio
svjeim Sladiem i Domagojem
ariem pa je Zagora krenula po
drugi pogodak koji je nakon do-
sta ansi doao tri minute prije
kraja kada je hitri Domagoj ari
utrao izmeu dva gostujua sto-
pera i snanim udarcem poveao
prednost.
Pobjeda je prilino umirila veli-
ki broj sveznalica ovog sporta koji
dolaze na igralite i koji smatraju
da bi sve bolje posloili, a mi ka-
emo da je Zagorinih 13 bodova
vrlo lijep uinak u 10 prvenstvenih
kola. Zagoru sada ekaju dva go-
stovanja, u subotu Dubrovnik, a
nakon toga Makarska. J..C. /K.M.
2:0
Zagora
- Val
0:3
Neretva -
ibenik
52 sport
ibenskilist
BORISLAV JURAS
sport@sibenski-list.hr
Treom uzastopnom pobje-
dom, boari Croatije su 'poletjeli'
do drugoga mjesta na drugoli-
gakome jugu. 'Boduli', momad
Zlatnog otoka sa Hvara, nisu im
pruili jai otpor u ibenskoj dvo-
rani. Dva boda su bila upisana
ve nakon nastupa tafeta. Dotad,
Brati je u preciznom izbijanju
ostvario najbolji rezultat kola u
cijeloj junoj skupini druge lige.
Isto vrijedi i za nepobjedivog ove
sezone, kapetana Ivana Jurkovi-
a, koji je imao ak 43 pogotka u
brzinskom izbijanju.
6. kolo: Croatia Zlatan otok
17:5
Rezultati po disciplinama; po-
jedinano-klasino: Brati Petri
11:11, par: I. Jurkovi, Begura
Barbari, M. Jelui (Jaman)
13:1, trojka: Malenica, Milia, Ga-
lei Zaninovi, uljug, P. Jelui
13:1, blianje i izbijanje u krug:
Skejo Ivankovi 21:21, brzin-
sko izbijanje: I. Jurkovi uljug
43:19, precizno izbijanje: Brati
Petri 22:15, tafetno izbijanje: I.
Jurkovi, Skejo P. Jelui, Jaman
38:15, pojedinano-klasino: Ske-
jo Ivankovi 10:12, par: Begura,
Galei Barbari (Jaman), u-
ljug 13:6, trojka: Milia, J. Jurko-
vi, Krni M. Jelui, P. Jelui,
Damjani 9:9, blianje i izbijanje
u krug: Brati Petri 23:19.
Trea liga: upanijski
tercet prikovan za dno!
S osam osvojenih bodova, Cro-
atia je drugoplasirana na ligakoj
ljestvici. U kojoj mjeri je povoljan
raspored (etiri utakmice na do-
maim zjogovima i gostovanje
kod fenjeraa Ploa) utjecao na
takav plasman, otkrit e posljed-
nje kolo prije polugodinje stanke,
odnosno gostovanje na Brau. Do-
mai Stivan i Croatia igrat e ove
Ugodna plovidba kroz natje-
canje u Prvoj B ligi, ahistima i-
benika se, u Bolu na Brau, taman
pred ciljem, pretvorila u dramu!
Ipak, sa sretnim zavretkom osvo-
jili su peto mjesto.
Iako na polovici prvenstva nita
nije slutilo na probleme, uoi za-
dnjega kola su doli u situaciju da
porazom mogu ispasti iz lige. Igra-
li su protiv izravnoga konkurenta,
Stridona iz trigove. Bio je to duel
dviju momadi koje su bile taman
iznad crte koja znai opstanak. i-
benik je pred taj dvoboj imao bod
vie (7:6) od Stridona i Podravke,
koja je bila na devetome mjestu.
Igraima kluba s Baldekina, od-
govarao je remi (3:3), ali takvu
ponudu Stridon nije prihvatio,
poto bi, ispostavilo se (zbog po-
bjede Podravke), i u tom sluaju
ispao. Poslije estoke borbe na est
ploa, uvjerljiva pobjeda (4,5:1,5)
je pripala ahistima ibenika, koja
ih je, na koncu, vinula sve do di-
obe etvrtoga mjesta na ljestvici,
to je jedan od njihovih najboljih
plasmana u povijesti. Skupili su
devet bodova, kao i Vukovar, koji
je tek po treem kriteriju (odnos
prema bolje plasiranim rivalima)
bio bolji, i slubeno mu je pripalo
etvrto mjesto.
Spomenuta pobjeda, nakon
onih kontra Zadra (3,5:2,5) i
Podravke (4:2), bila je trea za
momad ibenika. Odigrali su jo
tri brzopotezna remija (Vukovar
91, Slaven Vukovar i Dubrovnik),
a poraeni su od tri prvoplasira-
ne momadi (uro akovi i Go-
ran Bibinje po 4:2, splitska Brda
3,5:2,5).
Kod ovakvih natjecanja, postoji
dvojba je li bolje na poetku ili na
kraju igrati s izravnim suparnicima
za plasman. Nama je opet ispalo bo-
lje to smo igrali ranije sa Zadrom
i Podravkom. U drugom dijelu su
nam se dogodila dva uzastopna
poraza od novih prvoligaa, Brda
i, posebno bolan, od ure akovi-
a, gdje smo ja i Malenica ispustili
pobjede. Prije zadnjih kola, nastala
je guva u poretku, ali mi smo, ia-
ko smo igrali bez priuve, sa samo
est ljudi, sauvali svjeinu. Ba u
zadnjem kolu, odigrali smo najbo-
lju partiju prvenstva - istie Branko
Vlai, kapetan momadi ibenika.
to se pojedinanog uinka tie,
nije bilo podbaaja. Ipak, valja iz-
dvojiti prvu ibensku plou
Velemajstor Emir Dizdarevi
odigrao je prvenstvo bez poraza,
osvojio est bodova iz devet par-
tija, bio na najbolji igra, to se,
dodue, od njega i oekuje. Crno-
gorski velemajstor Nikevi, koji se
amaterski bavi ahom, sa 50 posto
poena je bio uspjean na drugoj
ploi. FIDE majstor Toni Matkovi
je imao teke rivale na treoj ploi,
ali je vanom pobjedom u zadnjem
kolu zadrao rejting. I mi ostali,
trojica ibenskih igraa, na niim
ploama, Grgurevi, Malenica i ja,
odigrali smo na razini oekivano-
ga, ak i zaradili poneki rejting bod.
Generalno, ostvarili smo izvanre-
dan rezultat u Bolu, s obzirom na
okolnosti koje su nas pratile prije
prvenstva i manjak vremena za
pripremu - zakljuio je Vlai. B.J.
AH Prva B liga
Dizdarevi predvodio ibenik do 5. mjesta
Boarski semafor
Croatia lako s bodulima
subote, a poetak je u 14.30 sati.
Da je kraj sezone nakon est
kola, dogodio bi se treeligaki eg-
zodus upanijskih predstavnika!
Sve tri momadi su prikovane za
dno ljestvice. Sonkovi je, treim
uzastopnim porazom na svojim
zjogovima, ve izgubio anse za
opstanak. Nekompletni Kijevo
i Solaris, nisu uspjeli izvui vie
od est poena na gostovanjima
u Zadru i Otoku. U nizu poraza,
mala utjeha su rekordi kola Marka
Matia (Sonkovi) u krugu i Ante
Ercegovca (Kijevo) u preciznom
izbijanju
6. kolo: Bili brig Kijevo 16:6
Rezultati po disciplinama;
pojedinano-klasino: Vrsaljko
Ma. Maloa 13:6, par: Katalini,
I. Medi M. Gojevi, Grizelj (A.
Radi) 13:2, trojka: Marinkovi,
A. Medi, Guzi I. Gojevi, Er-
cegovac, S. Radi 10:11, blianje
i izbijanje u krug: Buljat Teskera
19:18, brzinsko izbijanje: I. Medi
Teskera 29:13, precizno izbija-
nje: Vrsaljko Ercegovac 15:22,
tafetno izbijanje: I. Medi, A.
Medi Grizelj, Teskera 28:29,
pojedinano-klasino: A. Medi
Grizelj 12:7, par: Katalini, Marin-
kovi Ercegovac (Ma. Maloa),
S. Radi 13:8, trojka: Buljat, Gu-
zi, Vrki I. Gojevi, M. Gojevi,
Juri Arambai 13:8, blianje i
izbijanje u krug: Vrsaljko A. Ra-
di 23:18.
Sonkovi Bulin 10:12
jedinano-klasino: J. Mati E.
Draga 12:10, par: Mate Mati,
D. Mati (Mi. Mati) I. Draga,
B. ankovi 6:13, trojka: Vukui,
D. Mati, Ml. Mati R. estan,
I. Bilosni, ari (E. ankovi)
Marko Mati, A. Bilosni 26:22,
brzinsko izbijanje: J. Mati A.
Bilosni 17:19, precizno izbijanje:
Marko Mati E. ankovi 12:10,
tafetno izbijanje: Vukui, Mate
Mati A. Bilosni, B. ankovi
27:34, pojedinano-klasino: Mar-
ko Mati E. ankovi 13:5, par:
Mate Mati, D. Mati I. Draga,
I. Bilosni 9:10, trojka: A. Mati,
Kartelo (J. Mati), Ml. Mati R.
estan, E. Draga, ari 5:9, blia-
nje i izbijanje u krug: Vukui B.
ankovi 11:20.
Otok Solaris 16:6
jedinano-klasino: uak Celi
13:8, par: M. Norac-Kevo, Juki
Mari, J. Bai 13:7, trojka:
D. Botica, S. Vuleta, Labrovi
Vulinovi, . ivkovi, G. Vuki
A. Milanovi-Litre D. Arambaa
13:20, brzinsko izbijanje: Bai
Mari 21:14, precizno izbijanje:
A. Milanovi-Litre D. Arambaa
7:12, tafetno izbijanje: D. Botica,
Bai Celi, . ivkovi 38:27,
pojedinano-klasino: M. Vuleta
D. Arambaa 13:5, par: D. Boti-
ca, uak Vulinovi, J. ivkovi
13:4, trojka: A. Norac-Kevo, B.
Botica, M. Norac-Kevo Mari,
. ivkovi, J. Bai 10:8, blianje
i izbijanje u krug: I. Bai Celi
20:21.
Solaris (pet bodova), Kijevo
(etiri boda) i Sonkovi (dva bo-
da), poredali su se od osmoga do
desetog mjesta ljestvice u treeli-
gakoj skupini Srednja Dalmacija.
U prvom dijelu prvenstva, ostalo
im je jo odigrati utakmice 7. ko-
la. U nedjelju (poeci u 15 sati),
Solaris e ugostiti momad Bilog
briga, Kijevo je domain boari-
ma Liana, a Sonkovi gostuje u
Trilju.
upanijska liga: Primoten
ostao bez pratnje
Pobjedom u derbiju susjeda,
bivih treeligaa, ista Velika je
preskoila Piramatovce, ali i omo-
guila prvome favoritu, Primote-
nu da ostane usamljen na vrhu
poretka upanijskih prvoligaa.
Rezultati 4. kola, prva upanij-
ska liga: Primoten Zrinski 18:4,
ista Velika Piramatovci 13:9 i
Telekom Zagora 9:13. Zaostala
utakmica 3. kola: Zagora Zrin-
ski 14:8. Poredak: Primoten 8 bo-
dova, ista Velika 6, Piramatovci
(utakmica manje) i Zagora po 4,
Zrinski (utakmica manje) i Tele-
kom bez bodova.
Druga upanijska liga: Betina
Banzogo 12:10, Stankovci Pri-
moten 2 16:6, Tribunj Pirovac
11:11, slobodna je bila momad
Vodica. Poredak: Stankovci 6 bo-
dova, Betina 4, Pirovac, Banzogo
i Vodice po 3, Primoten 2 ima 2,
a Tribunj 1 bod.
U nedjelju (poeci u 16 sati),
igraju se utakmice 5. kola. Parovi
u prvoj ligi: Piramatovci Pri-
moten, Zagora ista Velika i
Zrinski Telekom. Druga liga:
Primoten 2 Tribunj, Banzogo
Stankovci i Vodice Betina, slo-
bodan je Pirovac.
BORISLAV JURAS
sport@sibenski-list.hr
Kugla jest okrugla, ali i prije
prvoligakoga gostovanja u Za-
preiu, kod vjerojatnih prvaka
drave, svima u redovima ubi-
evca je bilo jasno da tamo ne-
maju to traiti. Sama utakmica
im je to, na brutalan nain, i
potvrdila. Ostali su bez ikakve
anse za poasni poen. Domain
je napravio ukupnu razliku od
teko zamislivih 428 unjeva! Svi
su igrai Zapreia ruili 'debelo'
preko 600 cona, dok se nitko od
ibenskih nije uspio pribliiti toj
brojci. Izuzimajui uinak onih
koji su bacali po 60 hitaca, opet
je najuinkovitiji igra ubievca
bio Ivica Skori, ali je i on, sa svo-
jih 589, zaostao ak 60 unjeva
za svojim suparnikom!
5. kolo: Zaprei ubievac
8:0
Rezultati, ukupno: Zaprei
ubievac 2:0 (3874:3446, u seto-
vima 20:4), pojedinano: Manev
J. Skori 1:0 (643:569, 3:1),
Mance Pofuk 1:0 (661:573,
3:1), Bogdanovi I. Skori 1:0
(649:589, 4:0), Fridl Zeli 1:0
(619:561, 2:2), Uzelac vrljak
(A. Skori) 1:0 (645:285+285,
KUGLANJE Poraz ubievca 0:8 na gostovanju u Zapreiu
Zagrijavanje u bitci za opstanak?!
4:0), Fukar Blaevi (Petrovi)
1:0 (657:296+288, 4:0).
Sa dva boda, jo iz prvoga kola,
kuglai ubievca su na pretpo-
sljednjem, 11. mjestu ljestvice.
Ovaj im je poraz doao kao
zagrijavanje u borbi za opstanak,
budui da im, od 6. kola, slijede
utakmice gdje e traiti prijeko
potrebne bodove. U subotu, na
ibenskoj kuglani gostuje mom-
ad Osijeka. Poetak utakmice je
u 15 sati.
Kuglaice za predigru
Nakon dugo vremena, u su-
botu e biti dvostruki program u
kuglani na ubievcu. U goste do-
laze rivali slavnije povijesti nego
sadanjosti. Vie nego za Osijek,
to vrijedi za kuglaice Rijeke, s
kojima e sastav ubievca otvo-
riti novu sezonu u drugoligakoj
skupini jugozapad. Ta bi sezona
trebala biti uspjenija od prole,
ali i unijeti neto 'svjee krvi' u
redove ubievca, u sastav koji je
desetljeima gotovo isti!
-Nakon nekoliko prvoligakih se-
zona u Splitu, vratila nam se Alenka
imunovi, ba kao i Janja Mrela,
koja je pauzirala zbog bolesti. Od
mlaih, aktivirala se Anamarija
Pavi, koja bi, uz Tijanu Posavec,
eljku Gulin, moda i Antoniju
Glavurdi, trebala igrati ove sezone.
One e imati kvalitetnu potporu u
starijima, poput Meri Jurkovi, Da-
nire Beer-Krni i ostalih - naglasio
je trener Milan Mikuliin.
Utakmica s Rijekom se igra u
neobinom terminu, kao svojevr-
sna predigra prvoligakom okra-
ju kuglaa. Poetak je u 11 sati.
-Po kvaliteti, trebali bismo
biti meu tri najbolja
sastava u skupini, a
ba je Rijeka jedan od
konkurenata. Ako nam
se ukae prilika, napast
emo i prvo mjesto. Ali,
bez mladosti, nema sree.
Zato e nam prioritetnije
biti ukazati priliku mlaim
igraicama. Naravno,
ukoliko budu trenirale.
Nastojat emo da svaku
utakmicu barem dvije
zaigraju - veli trener Milan
Mikuliin, koji se uz Boka
Keria brine o enskome
dijelu ubievca
5,30%
Dugoroni krediti za investicije
- kamatna stopa 5,30% godinje, promjenjiva
- uz novani depozit 20%
Dugoroni krediti za trajna obrtna sredstva
- uz novani depozit 10%
Kratkoroni krediti za pripremu
proizvodnje i turistike sezone
Projekt kreditiranja poduzetnika u suradnji sa
upanijom i RRA - uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,90%
Namjenski krediti do 16.000,00 eura
- bez dodatnih trokova obrade
- najpovoljnija kamatna stopa od 7,40% fiksna, godinje
- do 16.000,00 EUR uz polog od 10-20%
- bez jamaca ak do 12.000,00 EUR
*EKS 7,94% (iznos odobrenog kredita 9.000,00 EUR)
na rok otplate 6 godina uz novani polog 900,00 EUR
Pravne osobe
Banka vaeg povjerenja
www. j adranska-banka. hr
Stanovnitvo
7,50%
7,40%
4,90%
5,99%
54 sport
ibenskilist
PETAR MIKULIIN
Varaju se oni koji tvrde da
su hrvatski nogometni navijai
razjedinjeni. Prolog etvrtka iz
ibenika je autom prema bugar-
skoj metropoli krenuo zlarinski
Primotenac Josip Furi i pot-
pisnik ovih redova, nakon to
su po nas doli 'torcidai' Ante
Cvitanovi (iz Trogira) i Mihael
Juri (iz Katela). U Karinu nam
se pridruio navija izvan svih
stereotipa, Osjeanin Danijel
ajnovi koji navija za Dinamo.
Po dolasku u Zagreb doekala
su nas jo trojica BBB, a u kombi
daruvarskih registracija na hrvat-
sko-srpskoj granici ukrcao se Ma-
rio orak. Vukovarac kojemu je
Lijepa Naa sve na svijetu, a koji
takoer radije nosi plavu nego
bilu boju. Navijanjem je ljetos
prkosio i brazilskoj utoj u Sao
Paulu.
U Sofiji se osjea
miris Balkana
Baterije smo napunili domo-
ljubljem kad je nekoliko stotina
hrvatskih navijaa od Lipovca
zajedniki krenulo prema Sofiji.
Vinkovaki 'Ultrasi' pomijeani
s rijekom 'Armadom', autobus
osjeke 'Kohorte' pojaan pul-
skim 'Demonima', a mi smo ve
bili dovoljno 'miksani' u 'neprin-
cipijelnoj' koaliciji Zagreba, Spli-
ta i ibenika. I gle uda. Umjesto
napaljenih beogradskih 'Groba-
ra' i 'Delija', do bugarske granice
pratila nas je korektna srpska
policija. Srpski su policajci bili
dodatno budni pri naem obila-
BUGARSKI ZAPIS JEDNOG FUNCUTA
Mojom domovinom
utiali smo Bugare
sku Beograda. Na svakom je be-
ogradskom izlazu stajala patrola.
-Ne sluti ovo na dobro, kad
nas Srbi tako uvaju. Sigurno nas
u Bugarskoj eka pakao - gotovo
proroanski govorio je Furi,
dok je ostatak kombija, kako
smo se bliili bugarskoj granici,
polako tonuo u san.
Makar je rije o jednoj od naj-
starijih europskih prijestolnica,
odmah po dolasku u Sofiju osje-
tili smo 'miris' Balkana, ne tako
davni socijalizam i gospodarsku
zaostalost. Bugarska teza kako
'Sofija raste, ali ne stari' nije se
ba pokazala isti-
nitom. Najljepe
smo se osjeali
pred pravoslav-
nom katedralom
Aleksandra Nev-
skog te u obli-
njim gradskim
parkovima. Bolje
reeno na lokaciji
koju su nam do-
maini odredili
kao nae 'logorite'
do utakmice.
-Ajme meni, di
je moja dalmatin-
ska, materina spiza? - zavapio
je Trogiranin Ante, kad smo se
ohrabrili za ruak u jednom re-
storanu u sreditu Sofije. Sre-
om, u kombiju je bilo dovoljno
sira i salama 'za smok', kako su
za dodatak glavnom jelu znali
govoriti stari ibenani.
Ni etnja Sofijom nije slutila
na neprijateljski doek na naci-
onalnom stadionu 'Vasil Levski'.
U 'korteu' pred utakmicu ve
smo se poeli zavaravati pria-
ma o Bugarima, kao prijatelj-
skom slavenskom narodu, kad
su iz mraka izletjeli ratoborni
bugarski navijai. Tek smo do-
laskom na tribine shvatili pravo
stanje stvari. Izljeve mrnje pre-
ma naoj tribini imali su navijai
sofijskog CSKA, bratimljeni s be-
ogradskim 'Grobarima'. Na dru-
goj strani stadiona nalazile su se
pristalice njihovog glavnog rivala
Levskog, koji vie simpatiziraju
Hrvate, odnosno zagrebaki Di-
namo. Nije bilo teko uoiti da je
dio bugarskih navijaa nesloniji
od nas. Naime, bili su podijeljeni
u ak etiri skupine. U 'podbada-
nju' su prednjaili spomenuti ul-
trasi Levskog i CSKA. Jedni dru-
ge su prozivali, ne samo sport-
ski, ve i politiki. Do najveeg
incidenta je i dolo upravo kad je
bugarska policija pokuala smiri-
ti vlastite navijae. Oni su u tom
trenutku krenuli bakljama na na-
u tribinu. I tko zna kako bi sve
zavrilo, da vrlo korektna polici-
ja nije poveala razmak izmeu
nas i Bugara, poduplala kordon.
Nita nije moglo sprijeiti eksploziju emocija po zavretku utakmice, kad su
Modri, Srna i ostali igrai prili navijaima. Lica naih reprezentativaca bila
su vidno ozarena. Osjeala se njihova srea zbog toga to su im se navijai
vratili na pravi nain. I ne pamti se kad su Manduki, orluka i drugi bacali
dresove prema najvjernijim ultrasima
Bugare je, dakako, umirilo i nae
vodstvo na travnjaku.
-Hvala ti, batko Bodurov - bla-
goslivljali smo u poluvremenu
bugarskog stopera, najzasluni-
jeg za nae vodstvo i pobjedu.
Ljubav koja
ne moe pro
'Cigani, cigani...', 'Jugoslavija,
Jugoslavija...', neuspjeno su pro-
vocirali navijai CSKA u prvom i
drugom poluvremenu. Njihovo
smo skandiranje popratili samo
cininim pljeskom, nastavljaju-
i bodriti svoju reprezentaciju.
Bugari su potpuno
zautjeli dok je hr-
vatski zbor od blizu
tisuu grla gotovo
deset minuta pjevao
'Moja domovina'. A
kad se utakmica pri-
makla kraju nismo
mogli odoljeti ve
folklornom 'HNS
pederi, nogomet ste
sjebali'.
No, nita nije
moglo sprijeiti
eksploziju emocija
po zavretku utakmice,
kad su Modri, Srna i ostali igra-
i prili navijaima. Lica naih
reprezentativaca bila su vidno
ozarena. Osjeala se njihova sre-
a zbog toga to su im se navijai
vratili na pravi nain. I ne pamti
se kad su Manduki, orluka i
drugi bacali dresove prema naj-
vjernijim ultrasima.
-E, da mi je barem madrac za
napuhivanje, da se odmorim ma-
lo - otelo se Mihaelu Juriu dok
smo, okupljeni na tribinama i
umorni od puta i nespavanja,
vie od sat vremena ekali da se
raziu bugarski navijai. Tonije,
da moemo u miru napustiti sta-
dion. Nije nam se igralo vatrom,
pa smo se, umjesto planiranog
spavanja u Sofiji, zaputili kui,
u Hrvatsku. Opet su nas doekali
srpski policajci, ovaj put i s nema-
lom dozom kurtoazije.
-Niste loe igrali u Sofiji, do-
bar je to rezultat - obratio mi se
jedan od njih na granici.
Dalje ne pamtim. Zaspao sam.
Zadovoljno sam se probudio ta-
man kad smo ulazili u Beograd.
Sa srpskim policajcima po-
zdravili smo se na Bajakovu, gdje
su opetovano hvalili igru 'Vatre-
nih'. Ulazak u Hrvatsku ujedno
je znaio i odvajanje od drugih
skupina. Bez obzira na to to smo
bili umorni 'ki pasi' pourili smo
se za reprezentacijom u Vukovar.
Tamo, gdje se u krvi raala hr-
vatska drava. Na ulazu u grad
sreli smo njihov autobus, koji je
kretao prema Ovari, dok smo mi
otili prema Borovu Naselju, gdje
smo se oprostili od vukovarskog
prijatelja.
Meni se, pak, cijelim putem
vraala misao bosanskog glumca
Emira Hadihafizbegovia, koji
je ne tako davno kazao:
-Malo je tko napravio toliku
promociju za svoju dravu, kao
to su u Francuskoj prije 16 go-
dina uinili hrvatski nogometai.
Krenuli smo prema Zagrebu,
gdje smo se, do idueg susreta,
rastali uz pjesmu, koja je postala
simbol svih gostovanja hrvatske
reprezentacije: 'Ljubav koja ne
moe pro'.
Gutanje u zavrnom pogledu na semafor
Optimizam prije poetka utakmice
Posada hrvatskog navijakog kombija u sofijskom parku Bugari na klupi su,
za razliku od onih na stadionu,
bili prilino mirni
Sofijska prvostolnica
Aleksandra Nevskog
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2651
2014. ibenski list. Sva prava pridrana.
Za umnoavanje u bilo kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje
javnosti u bilo kojemobliku ukljuujui Internet kao i preraivanje
na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti
potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava.
Kontakt: 022/201-270
KREIMIRGULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
IBENIK
Punih 11 godina, ili tonije od ve-
ljae 2003., ibenik je ekao priliku
da ugosti jednu selekciju nogomet-
ne reprezentacije Hrvatske. Prigodu
je konano doekao u nedjelju, kada
su na ubievcu U-19 reprezentacije
Hrvatske i Turske igrale utakmicu 3.
kola kvalifikacijskog turnira za pla-
sman na Europsko prvenstvo koje
e biti odrano dogodine u Grkoj.
Utakmica je zavrila bez golova, a
na koncu su obje reprezentacije
izborile odlazaka na zavrnicu kva-
lifikacija za EURO. No, vjerojatno
i vanija od samog rezultata je i-
njenica da je ibenik u potpunosti
poloio ispit kao domain. Kako or-
ganizacijski, tako i zbog injenice da
je ibenska publika u velikom broju
ispunila zapadnu tribinu ubievca,
odnosno objeruke prihvatila 'male
vatrene'.
Na ubievcu
narasle ambicije
Jedinu mrlju na utakmicu bacili
su mladi delinkventi koji su iz parka
iza junog gola bacili dvije bengal-
ke na igralite i zapalili slubenu
zastavu Hrvatskog nogometnog sa-
veza. To nije promaklo pedantnom
irskom delegatu Peaderu Ryanu.
Meutim, bilo je stvari s kojima je
Irac bio i te kako zadovoljan. To se
prije svega odnosi na konano po-
stavljene sjedalice na istonoj tribini.
-Kada je delegat bio u prvoj in-
spekciji, sjedalica nije bilo. estitao
Poslije 11 godina ibenik domain jednoj hrvatskoj reprezentativnoj selekciji:
U-19 vrste Hrvatske i Turske igrale bez golova
ubievac poloio ispit
- sjenu bacilo paljenje
zastave HNS-a
nam je na velikom napretku u samo
sedam dana. Na tome moe-
mo zahvaliti Vladi oviu i
njegovoj 'Zagrebmontai' ko-
ja nam je pomogla u postav-
ljanju sjedalica na istonoj
tribini. To e nam biti veoma
korisno u daljnjim postupci-
ma licenciranja stadiona na
ubievcu. Takoer, dobili
smo i 20 Nikeovih lopti,
ponajvie zahvaljujui Anti
Kuluiu - kazao nam je No-
vica Ljubii, koji se ovaj put
prihvatio uloge prvog opera-
tivca u organizaciji utakmice.
Nakon uspjeno poloe-
nog testa s Turskom, ubievcu su
narasle ambicije.
-elja nam je da idue godine
ugostimo U-21 selekciju. Za to e
trebati uloiti u svlaionice, koje go-
tovo da i nisu obnavljanje od 1979.
Godine - veli Ljubii.
Inae, svim igraima i slubenim
osobama domaini su uruili pro-
motivne materijale ibenske rivijere.
-Kazali smo im da su ovaj put
slubeno u ibeniku, ali i da eli-
mo da u na grad dou i kao turisti
- istaknuo je Ljubii.
-Lijepo je ponovno biti na ubi-
evcu i vidjeti stare poznanike. Imali
smo super uvjete, odlian travnjak,
lijepo popunjeno gledalite. Publici
smo ostali duni i to puno duni.
Dobro smo igrali prvo poluvrije-
me, dok smo imali snage i svjeine.
Meutim, naa boljka je da fiziki
padamo nakon 60. minute i na to-
me moramo raditi - kazivao nam
je Zoran Vuli, izbornik U-19 vrste
Hrvatske.
No, on nije zabrinut za
budunost hrvatskog no-
gometa.
-Zbilja imamo dosta
talentirane djece, zaista ne
vidim razloga za zabrinu-
tost. Siguran sam da e do-
sta igraa iz ove selekcije u
iduem ciklusu zaigrati za
U-21 vrstu - govori Vuli.
Prigoda igraima s
klupe
Budui da su njegovi
momci i prije utakmice s
Turskom osigurali prolaz, Vuli je
dao prigodu mnogim igraima s
klupe.
-Neka ibenska publika zna za-
to sam dosta mijenjao - uvao sam
igrae od mogueg treeg kartona.
Zato nisu vidjeli Roguljia, Blaevia
i druge stratege - objanjava Vuli.
Ali, najvie je 'raalostio' ibena-
ne jer nije od prve minute na teren
poslao Duju aletu-Cara. Ipak, Bili-
anin je dobio dvadesetak minuta.
Doivio je ovacije kada je ulazio u
igru.
-Uivao sam! Nije bilo puno
minuta, ali povratak na ubie-
vac je neopisiv osjeaj. Meutim,
moram se okrenuti klupskim ob-
vezama. Ve u petak me eka uta-
kmica s mojim Liefringom. elim
se dokazivati i nadati se da e doi
prigoda i u U-21 reprezentaciji, ali
i Red Bull Salzburgu - zakljuio je
aleta-Car.
Jedinu mrlju
na utakmi-
cu bacili su
mladi delin-
kventi koji su
iz parka iza
junog gola
bacili dvije
bengalke
na igralite i
zapalili slu-
benu zastavu
HNS-a to
nije proma-
klo pedan-
tnom irskom
delegatu
Peaderu
Ryanu
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
Koarka
Drugo kolo A-1 lige
u kojoj igraju dvije
ibenske momadi
donijelo je polovian
uspjeh: Jolly je upisao
prvu pobjedu, ibenik
drugi poraz
Nogomet
U-19 vrste Hrvatske
i Turske igrale bez
golova: ubievac
organizacijski
poloio ispit - sjenu
bacilo paljenje
zastave HNS-a
Razgovor
JAI OD TEKE
BOLESTI: ibenski
body builder Vedran
Jaki vratio se
natjecanjima u velikom
stilu - s dijalize bubrega
do svjetskog srebra
lanovi karate kluba Okit iz Vodica osvo-
jili su sedam medalja na 5. meunarodnom
kupu Zadra koji je odran proteklog vikenda
u dvorani osnovne kole u Sukoanu. Zlatom
su se okitile uenice Tereza Vuni, do 40 ki-
lograma i Iva Franjkovi, do 44 kilograma.
Srebrni je bio Antonio Kardum Tomain, u
kategoriji mlai uenici do 26 kilograma.
S broncom oko vrata u Vodice se vratio
Matija Vlahov, kategorija mlai uenici do
30 kilograma, Sasha Ianachi opi, mlae
uenice do 28 kilograma, Laura Bosotin ue-
nice, do 40 kilograma i Luka Boac uenici,
do 46 kilograma. Na istom turniru nastupili
su i lanovi kninskog Tigra. Denis Orlovi,
mlai uenik do 30 kg osvojio je prvo mjesto
i zlatnu medalju, kao i Gorana ekanovi,
mlaa uenica do 32 kg. Srebrne medalje
osvojili su Milana Vukmirovi, uenica do
36 kg i Leonardo Bonjak, mlai kadet do
52 kg. Bronca je pripala Lauri Klepica, ue-
nici do 36 kg, Luki Miljkovi Skelinu, do 46
kg, Josipu Leiu, mlaem kadetu do 36 kg,
imi Miljkovi Skelinu, mlaem kadetu do 57
kg i Andreu Franjiu, kadet do 52 kg. Inae,
na turniru je nastupilo 200 natjecatelja iz 32
kluba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. L
sport
ibenskilist
Vodianima sedam medalja
U spomen na Draena Petrovia i pedeset godina od
njegovog roenja planinari HPK-a Sv. Mihovil iz i-
benika pohodili su Dinaru. Na 1831 metar nad morem,
na vrhu Hrvatske njemu u ast priredili su malu svea-
nost. Obojili su vrh u naranastu boju i postavili sliku
naeg najboljeg koarkaa. Nakon etiri sata uspona
po sunanom i lijepom vremenu uz prisustvo mnogih
planinara koji su se tu zatekli, skromno i dostojanstve-
no obiljeen je Draenov roendan.
-Prije pedeset godina jedan mali plamiak upalio
se u gradu ispod ubievca i ubrzo prerastao u baklju
u naim rukama. Prepoznatljivu u cijelom svijetu kao
neto nae, ibensko i jedinstveno. Nikada neemo
zaboraviti sve to nam je Draen dao. Hvala mu za
svaki sportski potez na borilitu. Svima su jo ive
slike pred oima njegovih arobnih poteza na parke-
tu pod koevima.
Nepredvidljivih i neponovljivih kretnji do dan-danas
nedostignutih. Hvala mu za sve ono to je dao izvan te-
rena za ibenik i Hrvatsku. Za svaki glas koji je govorio
istinu o nama. Nenadano nas je napustio i teko je bilo
prihvatiti to da ga vie nema ali vrijeme nezaustavljivo
prolazi, dan za danom tee. Ostaju ova sjeanja i dra-
ge uspomene. Ostaje inspiracija svima koji krenu nje-
govim sportskim putem da idu istim stopama visoko
dignute glave i rairenih krila...- poruili su planinari iz
Sv. Mihovila. KG
Draen na najviem vrhu Hrvatske
ibenskilist bora 21
bora
31
LANA
BIONDI
KNJIEVNICA, FASHIONISTICA
I PODUZETNICA KOJA ZNA
FORMULU SAVRENE S.FRESH
HRVATSKE KOZMETIKE, ALI
I IDEALNE ENSKE S.DRESS
HALJINE
Od spisateljstva
sam odustala
zbog nekolicine
koji su smatrali
da su moje
knjige preslika
mog ivota!
Sanja Antunac:
Solnice, tacne, kutije, ormari
i kanjeli u starinskom tihu
22 bora
ibenskilist
Evo, poelo je. Tribalo je jedno
pet dana od prvog sluaja u svitu
da je se pone zazivat i u nas. Jer
j... dravu koja ebole nema! I tako
smo doznali da je jedno desetak
osoba u nas, koje su u zadnje vri-
me putovale u zemlje di je zarazno,
na promatranju. To normalno ne
znai niti da su zaraene, niti da su
bile, nit da e biti, ma nit da imaju
ijedan od moguih simptoma (bol
u miiima, temperatura, slabost,
grlobolja i glavobolja), ali senza-
cija i budalatina gladnom naro-
du to je dovoljno da svi postanu
doktori. Pa san tako u posljednjih
tjedan dana za svakog ko bi reka
da je teke prilaen il virozan ula
pomalo incukano protupitanje: A
da nema ebolu?! Je, evo, zarazija
se na banjadi na Brodarici, mora da
ga je uboja komarac mandalinac,
isuka mu svu krv i usrid ibenika,
koji je oduvik ima, je l te, afriku
vegetaciju i ivo, pokupija ebolu.
Ma da je i smino, ta nije nego je
tragino koliko smo berlavi jer smo
neinformirani, tuno je ta su ljudi
zapravo tuni ta se niko na jo
nije zarazija jer onda nemamo o
emu razglabati.
Normalno, epidemija je gadna
stvar, pogotovo za boleinu ki ta
je ebola, za koju nema lika i koja
ubija ka pravo muko ubre - tiho i
polako, ali vjerojatnost da je dobi-
jete od ovika koji je nedavno bija u
Africi, a sidi do vas na kavi manja je
od one da ete s brojevima iz datu-
ma roenja osvojit jack pot. Jer vje-
rojatno neete. Osim ako van ova,
da prostite, ne pljune usta, ta ne-
e, i osim ako se s njime ne pomi-
ate do te mire da izminite tjelesne
tekuine, nita od ebole. Isto ka ta
ni sidu neete dobit rukujete li se s
ovikon koji je ima. Jer je i to viroza,
i za nju nema lika. Nepotrebno je
stvarati paniku izvat vraga tamo di
ga nema, jer svaki put kad mi ne-
to puno zivkamo, ono i doe. I ne
zaboravite da Google nije doktur!
Ebola
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
PONOSNA SAM NA SVOJE HALJINE KOJE SU
OSVOJILE I CLAUDIU SCHIFFER, ALI I KOZMETIKU
ZBOG KOJE SAM ODUSTALA OD ONE PRESKUPE!
NEVENABANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Sve, ali sve ega se ona dotakne posta-
ne hit. Da ne ivi u dravici od nekoliko
milijuna stanovnika na raunu bi sigurno,
samo od svog posla imala ve nekoliko
milijunia - dolara, ali to stalno doka-
zivanje Lani Biondi, zagrebakoj podu-
zetnici, knjievnici, modnoj dizajnerici i
vlasnici vlastite linije kozmetike zapravo
i ne pada toliko teko. Jer ona je pravi
prototip ene ratnice, glamazonke koja
e vas oboriti s nogu glavom, ali i uvijek
besprijekornim stilom, zbog ega ete joj
poeljeti uskoiti u ormar i u njemu osta-
ti. Ili joj barem ukrasti po jedan primjerak
S.dressa, idealne haljine za svaku enu
koje je sama dizajnirala i za kojima su
poludjele ne samo Hrvatice, ve i brojne
svjetske trend setterice, pa tako danas
svoj primjerak imaju bivi supermodel
Claudia Schiffer, slavna modna dizajneri-
ca Charlotte Olympia, nasljednica carstva
kristala Fiona Swarovski i druge.
A nakon to je otkrila formulu savre-
ne haljine, ini se kako je na dobrom putu
da uini isto i s kozmetikom. Naime, Lana
je u meuvremenu kreirala i S.fresh, vla-
stiti kozmetiki brend koji, zbog injenice
da je hrvatski i potpuno prirodan, ali i
zbog blagotvornog djelovanja na kou,
postao hit brzo nakon izlaska i ba se ovih
dana s nestrpljenjem oekuje zimska li-
nija. Osim toga, Lana je autorica dvaju
best sellera, chick lit knjiga 'ivot na vi-
sokoj peti' i 'Nova knjiga Lane Biondi',
pie kolumne za Story book i vlasnica je
lanca trgovina Heruc Galeria.
Za mene su vae knjige 'ivot na
visokoj peti' i 'Nova knjiga Lane Bion-
di' bile najsavreniji bijeg iz stvarno-
sti, uivancija i odmor za mozak koje
mi nije bolje mogao pruiti niti jedan
enski asopis no, osim vaih povre-
menih kolumni koje i danas sa strau
proitam, stalno se pitam zato niste
nastavili biti i knjievnica?
-Ja sam zapravo bila samo sluajni tu-
rist u spisateljskim vodama, ije je uratke,
zaudo, proitalo vie ljudi od planira-
nog, zavoljelo vie od oekivanog i na-
palo vie od zasluenog, ha ha. Prekinula
sam pisati jer su neki izoliraniji sluaje-
vi, eljni senzacionalizma, u mom tivu
traili iskljuivo ulaz u moju privatnost.
Ako ste javna osoba i bavite se pisanjem,
ljudi automatski misle da je to va ivot,
odnosno autobiografija, to je ista zablu-
da, naravno. A od te spisateljske strasti,
moj obiteljski ivot bio mi je neusporedi-
vo vaniji. No, okus ostaje pobjedonosni
jer me proitalo vie od 100 000 ljudi i
njima u zauvijek biti zahvalna to su
opovrgnuli tu nekolicinu, i zavoljeli me
iskljuivo zbog mog pisanja.
U svojim knjigama gotovo ste kirur-
ki ogoljeli svijet kojim ste bili okru-
eni. Jeste li ikad zaalili to niste,
recimo, bili manje iskreni? Je li vas ta
iskrenost i otvorenost u ivotu i inae
kotala?
-Godine koje nosim, vrst stav kojim
se ponosim i ivotna neovisnost koju sam
izgradila, pruili su mi privilegij da vie
nikada ne laem sebi, pa tako ni drugi-
ma. Licemjerje ne podnosim, kao ni lane
osmijehe, napuhane komplimente, 'od-
govarajua' prijateljstva, ablone, klieje,
statusne okvire, hohtapleraj, fejkanje,
oportuniste, jal, zloestou, zavist, lao-
ve, traere, i u moru svega toga sretna
sam to mogu nabrojiti deset ljudi u svom
mikro svijetu s kojima se nagraujem isti-
nom. Ljudi ne vole istinu, ali ona ne pita
(smijeh).
Prestala sam se pravdati
Osim to sjajno piete, o vama smo
u meuvremenu otkrili i da znate
formulu za savrenu ensku haljinu.
Koliko ste dugo kemijali i u kojem se
trenutku rodio S dress? Koji su neki
od najljepih komplimenata koje ste
dobili za svoje haljine?
-Kau da se djevojke i ene moraju,
prije svega, lijepo odjenuti zbog sebe
samih, jer da se momke pita, hodale bi
sve gole (smijeh). Ono to je kod S.dressa
fascinantno je to da je enama postala
najbolja prijateljica, a mukarcima objekt
senzualnosti koji bi najradije vidjeli na
enskome tijelu. Drago mi je da svoju tre-
nutnu kolekciju krasi tkanina koja je u Pa-
rizu za svoju inovativnost dobila najvee
priznanje, ima 41 posto elastana, lagana
je ko perce, djeluje poput high-tech svile,
a jedan od modela wrap-dress Barcelona
moja je interpretacija evergreena slavne
Diane von Furstenberg, koja je napravila
revoluciju u modnom svijetu jo 1974. ka-
da je globalno oslobodila stil, ponudivi
opciju za enu koja nakon ureda ostaje u
istoj haljini i uz par visokih peta pretvara
se u senzualnu boginju plesnih podija.
Mukarci oboavaju wrap dress jer oslo-
baaju enu od haljine samo jednim po-
tezom odvezivanja remen trake.
Savrene S haljine iz sezone u se-
zonu su drugaije, naoko bazine, a
u sutini ik i vjene. Koje ste modne
lekcije nauili od prve kolekcije do da-
nas, a niste ih znali prije?
-Sve to jedna ena treba o svom ik
izgledu vrlo je jednostavno, 5 pravila
glasi ovako... Dakle, mora: 1. Mirisati na
neodoljivo; 2. Imati na sebi S.dress koja
savreno prati njenu liniju tijela; 3. Pravu
nijansu rua preko irokog osmijeha; 4.
Gracilan i ponosan hod; 5. I puno dobrih
prijateljica koje e joj rei - da izgleda sa-
vreno!
Kako nositi S-ice i biti ba onakva
cura kakvu je Lana B. imala u svojoj
viziji?
-Ovu novu kolekciju S.dress light koja
je trenutno u prodaji u Heruc Galerijama
u Zagrebu i Rijeci posvetila sam svojim
omiljenim gradovima, odnosno modnim
stilovima inspiriranim njima. Za Milano
tajice i tuniku vidim ih na visoke tenisi-
ce s platformom, muki sako i s velikom
torbom preko ramena. Wrap dress Bar-
celonu vidim na sjajnu rasputenu kosu,
stiletto tikle i tanki lani oko vrata, a
model Paris s kragnicom vidim na visoke
izme, konjski rep i crveni ru.
Pomislite li ponekad da ste se, sa
svim tim silnim idejama za nas cure,
moda rodili u krivoj dravi?
-Rodila sam se u prekrasnoj maloj
dravi za koju i danas mislim da ima pu-
no kvaliteta i da nije sasvim izgubljena.
ivjela sam dovoljno po inozemstvu da
mogu cijeniti ono dobro i jedinstveno.
Humani ritam ivota, sigurnost naih
ulica, sretanje poznatih mi lica, zelenilo,
more na sat i pol, skijalite u centru nam
grada, jarunsko jezero na dohvat ruke -
zvui kao scient fiction, zar ne?! A to se
karijere tie - umjesto 'if you can make it
there you can make it anywhere'. S obzi-
rom na milijun fraza: 'to je problem', 'ne
moemo', 'nismo nikad', 'nismo sigurni',
'a za kada', 'a prebrzo', 'prekomplicirano
je', s kojima sam se susretala u ivotu,
vrsto sam uvjerena da, ako uspijete tu
u Hrvatskoj, uspjeli ste svugdje.
Pretpostavljam da svako malo i dalje
imate potrebu vrisnuti da niste ona-
kvim kakvim vas netko unaprijed i na-
mjerno doivljava, da iz vas viri puno
vie od lijepe vanjtine?
-Tu bitku sam ve odavno predala i
poruujem svim mladim novim genera-
cijama ena - ne morate se sviati svako-
me, ne moraju vas svi voljeti, ljudi e vas
stavljati u milijun krivih okvira i lanih
pria, htjeli vi to ili ne, zabavljali se ludo
do sitnih sati ili gledali televiziju s rodite-
ljima u fotelji. Bitno je samo jedno - da se
sviate sami sebi i da ste ponosni na svoj
ivot. U ivotu ete biti sretni ako imate
mukarca koji vas voli sa svim vrlinama,
ali ponajvie manama, obitelj koju njegu-
jete kao najvee blago i nekoliko iskrenih
ibenskilist bora 23
PONOSNA SAM NA SVOJE HALJINE KOJE SU
OSVOJILE I CLAUDIU SCHIFFER, ALI I KOZMETIKU
ZBOG KOJE SAM ODUSTALA OD ONE PRESKUPE!
prijatelja kojima ne morate nita obja-
njavati, koji su jednostavno tu. A za ono
to drugi misle o vama?! Nala sam za to
jednu super reenicu bilo mi je stalo do
toga ta drugi misle o meni dok jednoga
dana nisam pokuala platiti vlastite rau-
ne njihovim miljenjem.
Je li ta vjena enska potreba za naj-
boljim dovela i do toga da se odluite
izbaciti i vlastitu liniju kozmetike?
-Apsolutno da. S.fresh je sve ono to
sam traila za sebe samu. Probala sam
sam vrh koji svijet ljepote nudi i shvatila
da vas zlatne boice i high tech prie sa-
mo obmanjuju. Njegujem se kozmetikom
od svoje dvanaeste godine i vratila sam
se na sam poetak svega - da je dobar
scrub, peeling ili polish, ovisno o dijelu
tijela i dobi godine osnova svega, jer ako
su vam pore neiste ili preoptereene,
ne mogu vie upiti nita i lice postaje
umorno i ugaeno. I da, kada se oiste,
moraju upiti neto to ih duboko hrani
i prirodno je poput maslaca i eterinih
ulja koje S.fresh koristi. Da sve to zajedno
ne mora kotati previe, mora izgledati
lijepo i zato ne bi bilo i izvorno hrvat-
sko?! I tako se rodio S.fresh, koji ve sada
kroz prodajne mree DM-a, Farmacije, te
odabranih maloprodaja postaje dostupan
diljem Hrvatske. A tisue predivnih fo-
tografija koji mi zadovoljni kupci alju,
poput recimo naeg Body Buttera u zdje-
li svjeih mandarina na jutarnjem stolu,
samo mi dokazuju da smo stigli upravo
tamo kamo smo i trebali.
Moj ormar je predvidljiv,
moji mukarci neodoljivi
Zato je S Fresh bolji od svega to ste
do sada koristili? Koji su vai osobni
favoriti i zato?
-Nikada u ivotu, i to vam garanti-
ram, nisam imala njegovaniju kou, ona
naprosto sjaji i svi me pitaju zato. Sret-
na koa uvijek e vam uzvratiti. Svaki
proizvod savreno odgovara mojim po-
trebama, ali i onima moje okoline od
najmlaih do najstarijih. Mom djetetu
je ve rutina staviti Sos Miracle na neki
priti ako mu se sa 12 godina negdje
pojavi, a moje prijateljice koje su prole
25. eljno iekuju 24/7 anti-age na bazi
hamamelisa, za koji me udi da ga se jo
u Hrvatskoj nitko nije sjetio upotrijebiti,
jer spada meu najjae antioksidante
na svijetu. A od kada proizvodim nae
Fragrance Mists vie uope ne kupujem
parfeme, koji na neugodan nain ostaju u
tkaninama garderobe i esto ne ostavljaju
dojam svjeine, dok nae mirisne magli-
ce osvjeavaju naim omiljenim mirisom
nas same, ali i sve to nas okruuje poput
odjee, ormara, posteljine i ivotnog nam
prostora.
Mnoge ene bi htjele zaviriti u va
ormar. Demistificirajte nam ga malo?
-Moj ormar vrlo je predvidljiv. Kao
vlasnica S.dress branda, naravno da u
njemu visi svaki model od prve kolekcije
pa sve do danas jer su modeli apsolut-
no bezvremenski i uvijek, nakon milijun
noenja, izgledaju kao novi, a kao buyer
Heruc Galerije u koju smo, uz mega
uspjene Michael Kors i Twin-Set, nedav-
no doveli u apsolutnoj ekskluzivi i svjetski
hit - francuski The Kooples, u iji sam ro-
ck-sexy-chic apsolutno zaljubljena. Moje
favorit cipele su nae Ash, jer su udobne
poput lapica i besprijekornog cool diza-
jna, a od ove godine lansirali su i konate
jakne s krznom, najljepe koje sam ikada
vidjela, a jedna je ve due vrijeme na
mojoj wish listi.
Osim mode, knjievnosti i kozmeti-
ke, koje su jo vae skrivene ili neskri-
vene strasti?
-Putovanja, apsolutno. Voljela bih
moi ivjeti po godinu dana na svakom
mjestu koje me privlai, od Maroka do
Indije, ali naravno to je jo uvijek samo
san, moda kada odem u penziju. Selila
bih se poput lastavica, pratei toplo vrije-
me i druila se s lokalcima, isprobavajui
njihovu hranu i smijui se njihovim vice-
vima. Znate one hit knjige 'Sto stvari koje
moram uiniti prije svoje smrti', pa osim
to sto puta moram i elim rei svakome
koga volim da ga volim, zasigurno bih
obila sva ta mjesta koja me intrigiraju.
Koliko vam je u projektima koje radi-
te vana podrka voljenih mukaraca?
Koliki utjecaj na vau kreativnost ima
suprug, a koliku sin?
-Moji najvoljeniji mukarci karak-
terno su posve opreni meni, tako da
im moja kreativnost zna ii pomalo
na ivce. Primjer: ovo ljeto kupila sam
na Mykonosu jednu trakicu za kosu sa
ljokicama i smijali su mi se svako jutro
kada bi im se takva pojavila na doruku,
onda sam je sluajno zaflekala kremom
za sunanje i nakon toga su potajice
odjurili u grad da mi kupe istu. Evo, to
su moji mukarci. Uvijek tu za mene.
Moja najvea snaga.
to vas moe raznjeiti, rasplakati,
odueviti, nasmijati?
-Raznjei me suprug koji mi napravi
raviole al pesto kada doem umorna s
puta, rasplae me gubitak dragih mi ljudi
koje vie nemam u ovom ivotu, oduevi
me pamet moga sina, a nasmiju me moje
prijateljice na naim 'maturalcima'.
24 bora
ibenskilist
SVI NAI PRVAI Prvi B razred osnovne kole Vodice
KATARINA RUDAN
Dragi nai prvokolci, ako ste vi, vai
roditelji i uiteljice ili uitelji sluajno
pomislili da smo na vas ove kolske godi-
ne zaboravili, da vas neemo predstaviti
kao prethodnih est generacija, prevarili
Zaista ih moram pohvaliti. Dobra su i zrela
generacija, spremna za prvi razred. Vrlo brzo
su se privikli na kolske obveze, pristojni su
i posluni, lijepo crtaju i naprosto uivaju u
koli. Imamo puno posla, ali sve stignemo,
rekla je uiteljica Meri tampalija
1
9
17
11
19
13 12
20
14 15 16
2
10
18
3 4 5 6 7 8
Dobra i zrela generacija
za prvi razred
21
uenik pohaa
prvi B razreda
Osnovne kole
Vodice
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
1. Klara Babi
2. Filip Banovi
3. Ivan Bila
4. Marija Bura
5. Tonka Bura
6. Petra Cicvara
7. Iskra iin
8. Marta Laura upi
9. Petra Kuni
10. Ema Ledenko
11. Laura Malenica
12. Luka Mami
13. Bartul Mihi
14. Jakov Mini
15. Jakov Poljiak
16. Dean Seki
17. Ivan Skoi
18. Marin Skroza
19. Ben Pascal Vugrin
20. Dominik Zrile
ste se! Dali smo vam malo vremena da
se naviknete na novu stranicu u vaem
ivotu kolu i kolske obveze. I evo, se-
rijal poinjemo predstavljanjem uenika
Osnovne kole Vodice, pa dalje redom.
Od kole do kole, kako nas put nanese
i kako se s vaim ravnateljima, uite-
ljicama i uiteljima dogovorimo. Kre-
nimo s predstavljanjem uenika prvog
B razreda u Vodicama, koje ui iskusna
uiteljica Meri tampalija. U razredu je
21 uenik, a u utorak kad smo kod njih
bili, na nastavi nije bio David Palavra.
Djeca su nam uglas rekla da im je u koli
lijepo i da vole dolaziti na nastavu. Vole
sve uiti, a posebno pisati mala i velika
slova, te crtati.
-Zaista ih moram pohvaliti. Dobra
su i zrela generacija spremna za prvi
razred. Vrlo brzo su se privikli na kol-
ske obveze, pristojni su i posluni, lijepo
crtaju i naprosto uivaju u koli. Imamo
puno posla, ali sve stignemo, rekla je
uiteljica Meri.
ibenskilist bora 25
SVI NAI PRVAI Prvi C razred Osnovne kole Vodice
KATARINA RUDAN
U kolskoj godini 2014/15. u vodi-
koj Osnovnoj koli je ukupno 87 uenika
prvog razreda, 67 u tri odjeljenja u Vo-
dicama i 20 u Podrunoj koli Tribunj.
1
9
17 21
11
19 23
13 12
20 24
14 15 16
2
10
18 22
3 4 5 6 7 8
itaju i piu a tek
mjesec dana u koli!
24
uenika ima
u prvom C
razredu O
Vodice
1. Klara Babi
2. Filip Banovi
3. Ivan Bila
4. Marija Bura
5. Tonka Bura
6. Petra Cicvara
7. Iskra iin
8. Marta Laura upi
9. Petra Kuni
10. Ema Ledenko
11. Laura Malenica
12. Luka Mami
13. Bartul Mihi
14. Jakov Mini
15. Jakov Poljiak
16. Dean Seki
17. Ivan Skoi
18. Marin Skroza
19. Ben Pascal Vugrin
20. Dominik Zrile
U prvom C razredu u Vodicama ih je 24
ero, a ui ih uiteljica Katarina Pavi.
Kad smo uli u njihov razred, upravo su
uili veliko i malo slovo M, pa su nam
izrekli nekoliko rijei koje poinju s tim
slovom abecede. Svi su pohaali vrti,
pa su s velikim predznanjem doli u
kolske klupe. I oni su nam, ba kao i
njihovi vrnjaci iz prvog B, rekli da im je
u koli jako lijepo i da ju vole pohaati.
Sve ih zanima i ponosno e kazati da
ve znaju itati i pisati, premda su tek
neto vie od mjesec dana u kolskim
klupama.
-Otvoreni su, komunikativni, zna-
tieljni i ivahni. Djeaci su ipak ivlji
od djevojica, ali kad se radi i ui sve je
pod kontrolom. Period upoznavanja i
privikavanja na kolu je iza nas i mogu
rei da su jako dobra generacija, kae za
svoje prvokolce uiteljica Katarina.
Otvoreni su,
komunikativni,
znatieljni i ivahni.
Djeaci su ipak ivlji od
djevojica, ali kad se radi i
ui sve je pod kontrolom.
Period upoznavanja i
privikavanja na kolu je
iza nas i mogu rei da su
jako dobra generacija,
kae za svoje prvokolce
uiteljica Katarina Pavi
26 feljton
ibenskilist
tekst i foto: Joso Gracin
Na ulasku u gradi skrenuli smo
pravo na groblje. Sjetili smo se kako
na svakom groblju postoji pina, a na
njoj se moemo na miru oprati i umi-
ti se. Znali smo da nam tu nitko nee
smetati. Skinuvi znoj s lica i tijela, pre-
svueni u drugu odjeu, sreeni koliko
smo se uspjeli srediti nakon trodnevnog
pjeaenja, spustili smo se nizbrdicama
krivudavih sinjskih uliica u centar. Po-
mijeavi se s hodoasnicima pristiglim
iz svih krajeva Hrvatske, na trgu ispred
crkve postali smo dio mase to se tog
dana slila u Sinj. Pranjave ruksake do-
bro natopljene umorom i znojem osta-
vili smo kod gostoljubivih konobara u
jednom od kafia na glavnom trgu, te
pred sam poetak mise uli kroz velika
vrata Gospinog svetita. Poneseni rije-
kom ljudi nali smo se u prostranom
dvoritu na drugoj strani crkve. Podi-
gnuvi glavu, nekih tridesetak metara
ispred sebe ugledah improvizirani oltar
i zlatnu Gospinu sliku to se bljeskala u
ljepoti ljetnog predveerja. U trenu za-
boravih na svu patnju, sve boli i daljine
to su ostale za nama. Osjetih predivnu
Gospinu ljubav i toplinu, te me preplave
snani osjeaji kakve nikada do tada ni-
sam osjetio. Guei se u emocijama to
su se nakupile u mom srcu, probijao sam
se kroz masu ljudi do mjesta na kojem
sam upalio dvije svijee za svoje najdra-
e. Nakon polaska u svitanje sa ubiev-
ca, nakon tri dana hodanja po krevitim
brdima i beskrajnom asfaltu, nakon svih
osamdeset kilometara to su ostali iza
NA HODOAU GOSPI SINJSKOJ Pjeice od ubievca do Sinja (6. dio)
mene, stajao sam pred Gospinim srcem
otvorenog srca, osjeajui kako iz mene
izbija sva tuga i radost ivljenja. Zbog
zavjeta, proao sam put istinskog hodo-
aa i ostvario obeanje staro vie od
pola stoljea. Dua mi je bila ispunjena
sreom.
Luca nudi vodu hodoasnicima
Teko je bilo opisati osjeaje koji su se
u tim trenucima skupili u meni. Bio sam
neizmjerno zahvalan Tatjani koja me je
pratila i dijelila sa mnom sve tegobe na
putu koji sam morao proi. Mada smo
kasnili cijeli dan, doli smo taman na vri-
jeme. Bog je opet mislio na nas. Za vrije-
me misa, stojei u masi ljudi, borio sam
se da od umora ne zaspim na nogama.

Dijeli sa mnom tegobe kao dobar
vojnik Isusa Krista
2 Timotej 2:3
U predveerje, kad je vrue ljetno
sunce poelo nestajati za brdima na
zapadu, a hladovina sve vie poela
prekrivati sinjske ulice, zlatna Gospina
slika, na ramenima franjevaca vraena
je nazad u crkvu. Prolazei kroz crkvu
jo jednom smo se poklonili prelijepom
Gospinu liku i zahvalili joj na milosti i
ljubavi koju nam je poklonila, pa pono-
vo izili vani na uzavrele sinjske ulice.
Toliko je bilo ljudi na trgovima i ulicama
da smo imali osjeaj kako je cijela hrvat-
ska taj dan stigla u Sinj. Nismo uspjeli
pronai mjesto kako bismo sjeli, jer su
svi kafii i restorani bili dupkom puni
ljudi. Ne imajui nikakav plan, slobodni
smo lutali ulicama Sinja uivajui u sva-
kom trenutku. Umornih nogu, u arenilu
bezbrojnog svijeta, stali smo pored male
fontane s likom djevojke koja pije vodu
s izvora. Meu Sinjanima skulptura dje-
vojke bila je poznatija pod imenom Luca.
Hodoasnici su vodom koju im je nudila
Luca, prali ruke, voe, umivali lica, puni-
li boce te gasili e ljetne veeri.
Mada mali grad, ne previe daleko od
ibenika, Sinj nam je ipak bio nepoznat.
Nikada prije nismo etali po njegovim
ulicama. Trebali smo kupiti hranu i pie,
te pronai mjesto na kojem emo pres-
pavati tu zadnju no naeg hodoaa.
Na prostranoj ulici u blizini velikog par-
ka u centru grada sve kao da je proku-
halo od mase svijeta.
Djeca plau kao po dogovoru
Uao sam u posljednji otvoreni duan
u Sinju. Samoposluga je na nae veliko
iznenaenje radila i na taj, za hrvatske
vjernike jedan od najveih blagdana. Ve-
lika Gospa u Sinju je vanija i vea od
svega to postoji na svijetu. Kao da ih je
sama Gospa ostavila za nas, na friide-
ru sam pronaao posljednja dva hladna
piva, a na policama za kruh, dva zadnja
kruha u cijelom Sinju. Stao sam na kraj
reda za blagajnu u kojem je ekalo vie
od dvadesetak ljudi, uvjeren da nam je
nakon trodnevnog hodanja sama Gospa
dala ono to nam je i taj tren trebalo.
Pronali smo slobodan stol ispod jednog
od mnogobrojnih atora podignutih u
velikom parku u centru grada, izvadili
hranu koju smo imali i poeli jesti.
Za susjednim stolom sjedile su tri
mlade ene s mnotvom male djece i jele
evape. Bilo nam je zanimljivo sluati
kako u svakom trenutku neko od dje-
ce plae. Kao da su se dogovorila. Kad
jedno stane drugo zapone s plaem i
tome nije bilo kraja. Sa svih strana je
odzvanjala glazba, kroz amor i ljudske
glasove povremeno bi se zaula ojkalica,
a mi smo promatrajui ivost oko sebe
tonuli u sve vei umor to se obruavao
na nas.
Trebalo je pronai mjesto gdje emo
prespavati tu no. Tatjana je pitala ne-
ke momke gdje se nalazi staza na kojoj
se odrava alka. Tamo ima neki park i
premda ne volimo spavanje u parkovima
u njemu emo ispruiti svoje podloke i
vree za spavanje. Jo jednom smo se
napili vode na izvoru Luci, pa se spusti-
li do parka. Travnjak je bio pun papira,
plastinih boca i aa to su ostali iza
hodoasnika koji su tu noili no prije.
Izgledalo je mrano i pusto. Nigdje nije
bilo nikoga, samo smo ispod jedne velike
platane primijetili auto, ator i nekoliko
ljudi to su na dekama i kartonima spa-
vali uza samo deblo. Zakljuili smo kako
su to ili hodoasnici ili moda ak neki
stranci koji su odluili tu no prespavati
u parku. Zbog nekakve sigurnosti raza-
strli smo svoje prostirke to blie njima,
uvukli se u vree i zaspali u trenu.
(nastavlja se...)
Svaki sretan ovjek
nosi Boga u sebi
Paulo Coelho
Stojei pred
Gospinim srcem
ibenskilist bora 27
P
L
O
D
O
V
I

M
O
R
A

N
A

T
R
P
E
Z
I
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 18. LISTOPADA 2014.
NEDJELJA 19. LISTOPADA 2014. PONEDJELJAK 20. LISTOPADA 2014.
NOVA TV 18. 10. @ 20.05 HRT 1 21. 10. @ 00.42
BIJES
TITANA
JEDAN POLJUBAC
DRAG
Desetljee nakon to je poraen monstruozni
Kraken, Perseus (Worthington) - polu-boanski
sin Zeusa (Neeson) - pokuava ivjeti mirnijim
ivotom kao seoski ribar i samohrani otac de-
setogodinjeg Heliusa. U meuvremenu bije-
sni borba za premo izmeu bogova i Titana.
Opasno oslabljeni manjkom ljudske odanosti,
bogovi gube kontrolu nad zatoenim Titanima
i njihovim divljim voom Kronosom.
Casim radi kao DJ. Pakistanac je druge generaci-
je, iji su roditelji Tariq i Sadia davne 1947. stigli u
Glasgow te do dananjih dana zadrali svoje stroge
obiaje koje nastoje prenijeti na svoju djecu. Slije-
dei muslimansku tradiciju, roditelji su se pobrinuli
i dogovorili brak Casima i roakinje Jasmine koja
uskoro stie iz Pakistana. Meutim, Casim upozna
zgodnu i privlanu Roisin, mladu uiteljicu glazbe
koja je ujedno i uiteljica Casimovoj mlaoj sestri.
tv
raspored
OD 18. DO 24. LISTOPADA 2014.
LEDENI UBOJICA
SUBOTA, 18. listopada
RTL | 22.00
HRT 1
06:42 TVkalendar
06:55 Putemeuropskihfondova
07:10 THEUNFORGIVEN, flm
Obitelj Zachary ivi na imanju okruena
nepovjerljivim susjedima i Indijancima, s
kojima mir nikada nije siguran. Najstariji
sin Ben (B. Lancaster) upravlja uzgojem
stoke u emu mu pomau mlaa braa
Cash (A. Murphy) i Andy (D. McClure), dok
okuanstvubrinumajkaMattilda(L. Gish)
i usvojena sestra Rachel (A. Hepburn). Nji-
hoveseivot okrenuti naglavake, nakon
to se u mjestu pojavi tajanstveni, jedno-
oki stranac (J. Wiseman), irei naokolo
glasine kako je Rachel Indijanka. Osimto
susjedi ponu izbjegavati obitelj Zachary,
novosti se ne sviajuni Indijancima iz ple-
mena Kiowa, koji bi eljeli da se djevojka
vrati svomenarodu...
09:10 Normalanivot, emisija
10:00 Kuni ljubimci
10:30 Subotomujutro
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Veterani mira, emisija
13:10 Duhovni izazovi
13:45 Prizma, magazin
14:32 dokumentarni flm
15:02 I MARRIEDWHO, ameriki flm
Jordan(K. Martin) je nala svogsavrenog
ivotnog partnera Petera (B. Snedeker).
Volese, zaruili susei dovjenanjaimajo
malovremena.
16:25 Potroaki kod
17:00 Vijesti
17:20 Seoskagozba: Nizakraj
Naica, gastroputopis
18:05 Manjinski mozaik, emisija
18:25 Lijepomnaom
19:30 Dnevnik
20:06 Loto7/39
20:11 Maestro, serija
21:30 JEDI- MOLI- VOLI, ameriki flm
23:50 Vijesti izkulture
00:00 YI DAI ZONGSHI, flm
01:58 THEUNFORGIVEN, flm
03:55 Subotomujutro
05:05 Jezikzasvakoga
05:22 Veterani mira, emisija

HRT 2
06:15 Biblija
06:25 Gladijatorskaakademija,
crti
06:52 TVvrti: Sapun
07:03 Mali crveni traktor, crti
07:14 I tojeto, crti
07:23 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:35 Krti, emisija
07:40 ivomirGic, crti
07:51 Pssst... pria!, emisija
07:58 Priezasvavremena, crti
08:09 EBUdrama, emisija
08:25 Dr. Pas, crti
08:39 Vedranovi velikani, emisija
08:50 Babybonus, emisija
09:20 DETEKTIVSKAAGENCIJA, flm
10:55 100%poduzetnik, emisija
11:20 Lidijinakuhinja, dok. serija
11:50 Vrtlarenje, dok. serija
12:20 Dokumentarnaserija
13:20 Kuhajmozajedno, emisija
13:25 SKYFALL, flm
15:40 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
16:40 Kodbudunosti
17:05 Dokumentarni flm
17:55 UIVORukomet
19:30 Lidijinakuhinja, dok. serija
20:00 PRLJAVAIGRA, ameriki flm
21:55 Zemljapiva, dok. flm
23:25 Sinovi anarhije4, serija
00:10 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
01:10 Vrtlarenje, dok. serija
02:40 Noni glazbeni program
RTL
06:05 RTLDanas
06:50 Timoni Pumbaa, crti
07:45 Aladdin, crti
08:10 InDizajnsMirjanom
Mikulec, lifestyleemisija
08:40 TVprodaja
08:55 Vatreivanjske, dramskaserija
11:05 TVprodaja
11:20 Petnapet2, kviz
12:15 TVprodaja
12:30 OBITELJROBINSON, flm
14:15 UNUTARNJI SVEMIR, flm
16:30 RTLVijesti
16:55 Jezikovajuha, realityshow
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 KAKOJEGRUUKRAOMJESEC,
igrani flm, animiranakomedija
22:00 SVEMOGUI BRUCE, flm
00:00 SIROVESTRASTI 2, flm
02:15 Astroshow, (18) emisijauivo
03:15 RTLDanas
04:00 Kraj programa
05:30 RTLDanas
NOVA TV
06:15 avoljaodvjetnica2, serija
07:10 TVizlog
07:25 PeppaPig5, crti
07:40 TraktorTom2, crti
07:55 PelicaMaja2, crti
08:10 SveznalicaRose, crti
08:25 Pac- Man, crti
08:50 Ninjakornjae, crti
09:15 Slugterra, crti
09:45 WinxClub, crti
10:10 Zauvijeksusjedi, serija
10:50 OCEANOVIH11, flm
13:15 Provjereno
14:20 Tvojelicezvui poznato,
show
16:50 inMagazinvikend
17:00 Vijesti NoveTV
17:10 inMagazinvikend- nast.
17:55 Dani Hrvatskog
turizma2014
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 BIJESTITANA, flm
Desetljee nakon to je poraen monstru-
ozni Kraken, Perseus (Worthington) - po-
lu-boanski sinZeusa(Neeson) - pokuava
ivjeti mirnijimivotomkao seoski ribar i
samohrani otac desetogodinjeg Heliusa.
U meuvremenu bijesni borba za premo
izmeubogovaiTitana.
22:10 OPASANOVJEK, (12) flm
00:00 PUTBEZPOVRATKA2, flm
01:45 ZLATOZAODVANE, flm
04:15 Astrosavjetnik, tarot show
05:40 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:07 Prizma, magazin
06:52 Lijepomnaom
07:54 TVkalendar
08:07 BITKANARIJECI PLATI, flm
Godine 1939., na samompoetku Drugog
svjetskog rata, njemaka ratna mornarica
je naoruane trgovake brodove angai-
rala za napade na saveznike pomorske
snage. Zapovjednitvo britanske ratne
mornarice na to je odluilo odgovoriti for-
miranjemskupina za lov na takve brodo-
ve. Osobito se zahtjevnim pokazalo pre-
sretanje i zarobljavanje bojnog broda Ad-
miral Graf von Spee, koji je otkriven pred
junoamerikomobalomi kojimje zapo-
vijedao odluni kapetan Hans Langsdorf
(P. Finch).
10:05 Pressklub
10:55 Veleasni Brown, serija
11:43 TVkalendar
12:00 Dnevnik
12:30 Plodovi zemlje
13:25 Rijeka: More
14:00 Nedjeljomu2
15:05 Miri dobro
15:30 Posljednji tangouHalifaxu,
serija
16:27 Vrtlarica
17:00 Vijesti
17:20 Ranili sujedokjeilau
kolu, dokumentarni flm
18:15 VolimHrvatsku2, serija
19:30 Dnevnik
20:06 Loto6/45
20:11 TREBALOBI PROETATI PSA,
hrvatski flm
21:25 Damingambit
22:08 Vrijeme
22:20 Klasikamundi, emisija
23:02 Posljednji tangouHalifaxu,
serija
23:54 BITKANARIJECI PLATI, flm
01:49 Pressklub
02:34 Nedjeljomu2
03:41 Damingambit
04:21 Miri dobro
04:46 Plodovi zemlje
05:36 Rijeka: More
HRT 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
crti
07:04 TVvrti
07:15 DIMDAMDUM, crti
07:21 Tonko- Zvonkoi prijatelji,
crti
07:30 GospodinClayi njegov
arobni eir, crti
07:38 Tajni dnevnikpatkeMatilde
07:52 Moomini, crti
08:01 Laboratorij nakraju
svemira
08:10 Bobi i Bero, crti
08:22 Brlog
08:28 Matkovaudovita, (1) crti
08:41 Dr. Pas, (1) crti
09:00 BANDAMLADOGJONSSONA,
vedski flmzadjecu
10:15 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 PortretCrkvei mjesta
11:00 Zagreb- Trenjevka: Misa
12:05 Maestro, serija
13:20 Babybonus, emisija
13:55 MagazinLP
14:25 UIVORukomet
16:00 Olimp
17:00 ZALJUBLJENABOOKY, flm
18:25 100%poduzetnik, emisija
18:55 UIVORukomet
20:30 UIVOHNL, emisija
21:30 DETEKTIVDI I MISTERIJ
FANTOMSKOGPLAMENA, flm
23:35 ZALJUBLJENABOOKY, flm
01:00 Koncerti popi rockglazbe
RTL
06:15 Timoni Pumbaa, crti
07:10 Aladdin, crti
07:35 TVprodaja
10:10 InDizajnsMirjanom
Mikulec6, lifestyleemisija
10:45 TVprodaja
11:00 Hrvatski broj jedan, show
16:30 RTLVijesti
16:55 Ljubavjenaselu5, sapunica
18:30 RTLDanas
19:20 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 SUMRAKSAGA: POMRINA,
igrani flm
22:30 SMOKING, igrani flm
00:25 CSI: Miami 8, serija
03:20 RTLDanas
04:10 Kraj programa
05:40 RTLDanas
NOVA TV
06:30 inMagazin
07:05 avoljaodvjetnica2, serija
08:00 TVizlog
08:30 TraktorTom2, crti
08:45 PelicaMaja2, crti
09:00 SveznalicaRose, crti
09:15 Ninjakornjae, crti
09:40 Slugterra, crti
10:05 WinxClub6, crti
10:35 PowerRangersMegaforce,
crti
11:00 Nadlipom35
12:15 ANELI NATERENU, flm
Otac (Dermot Mulroney) osmogodinjeg
Rogera (Joseph Gordon-Levitt) obea da
e se vratiti kui ako kalifornijska baseball
momad osvoji natjecanje. Roger se moli
zapobjedui zaobitelj, abijeli aneo(Chri-
stopher LLoyd) se spusti sa neba da muis-
puni eljui napravi udo.
14:15 INDIANAJONESI
KRALJEVSTVOKRISTALNE
LUBANJE, flm
16:35 LZN, serija
17:10 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Tvojelicezvui poznato,
show
22:35 SVEZALOVU, grani flm
00:35 BIJESTITANA, flm
02:30 OPASANOVJEK, (12) flm
04:00 PAPAIVANPAVAO: RATNE
GODINE, dokumentarni flm
HRT 1

06:06 Vrtlarica
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:20 Kadsrcezatreperi, telenovela
10:10 ivotnaarktikomkrugu,
dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz4, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Bojastrasti, telenovela
13:10 Treadob, emisija
13:40 Rijeka: More
14:25 Drutvenamrea
15:35 Glasdomovine
16:00 tovasulja?
16:30 Regionalni dnevnik
17:00 Vijesti
17:20 Hrvatskauivo
18:00 Stipeugostima4, serija
18:40 Potjera, kviz
19:30 Dnevnik
20:06 Glasnaroda, serija
20:40 Seoskagozba, gastroputopis
21:30 Poslovnazona
22:05 Otvoreno
22:50 Most2, serija
23:50 Vrijeme
00:02 Drugi format
00:42 JEDANPOLJUBACDRAG, flm
02:22 Glasnaroda, serija
02:52 Drutvenamrea
03:57 Duhovni izazovi
04:44 tovasulja?
05:14 Hrvatskauivo
05:54 Sveebiti dobro, telenovela
HRT 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
crti
07:01 TVvrti: Internet
07:12 Tigrastapatka, crtanaflm
07:18 I tojeto, crti
07:27 VatrogasacSam, crti
07:38 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:50 ivomirGic, crti
08:31 Dr. Pas, crti
08:44 arobnaploa, emisija
09:00 kolski sat
09:30 Znanostzadjecu
09:50 DoktorWho7, serija
10:35 Hotspot
10:40 Briljanteen
11:20 Europski divlji istok,
dokumentarnaserija
12:15 Domposvom, dok. serija
13:05 Ubojstvo- napisalaje, serija
14:20 BORIMSEZASVOJUKER, flm
15:55 Kuhajmozajedno, emisija
16:00 kolski sat
16:30 Znanostzadjecu
17:16 Dr. Pas, crti
17:29 arobnaploa, emisija
17:45 RECi, infoteenmagazin
18:10 DW: Shift
18:25 Dvai pol mukarca, serija
18:50 Skladite13, Personal Efects
20:00 Hotspot
20:10 lepou: Vatra
21:00 Podkupolom, serija
21:45 DANKOJI JEPROMIJENIO
GOSPOICUPETTIGREW,
britansko-ameriki flm
23:25 LudnicauClevelandu4,
humoristinaserija
23:50 CSI: LasVegas13, serija
00:35 lepou: Vatra
01:20 Domposvom, dok. serija

RTL
06:20 Virusattack, crti
06:40 Aladdin, crti
07:05 Pomorskaophodnja3, serija
08:00 TVprodaja
09:20 TVprodaja
09:35 Hitnasluba6, serija
11:25 TVprodaja
12:40 Hitnasluba6, dramskaserija
13:25 Sveuestmagazin
14:05 SUMRAKSAGA: POMRINA,
igrani flm
16:30 RTLVijesti
17:00 Dr. House3, dramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:00 Uhvati Bingoritam, show
22:45 Dr. House3, dramskaserija
23:30 RTLVijesti
00:00 CSI 8, serija, COCKROACHES
00:55 Igrestrasti, (18) erotskaserija
01:45 CSI 8, serija, COCKROACHES
03:35 RTLDanas
NOVA TV
06:35 Pac-Man, crti
07:00 PelicaMaja, crti
07:25 TVizlog
07:40 Ninjaratnici, serija
08:10 TVizlog
08:25 Crnarua, serija
09:25 Nikita2, serija
10:25 InspektorRex, serija
12:00 inMagazinvikend
13:20 InspektorRex, serija
15:55 Kudpuklodapuklo, serija
17:25 inMagazin
18:10 asni ljudi, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Crnarua, serija
21:05 Kudpuklodapuklo, serija
22:05 LZN, serija
22:45 Veernjevijesti
23:05 BRISA, (12) flm
01:05 SVEZALOVU, (12) flm
02:45 Nikita, serija
03:35 Astrosavjetnik, tarot show
04:35 avoljaodvjetnica, serija
05:45 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 21. LISTOPADA 2014. SRIJEDA 22. LISTOPADA 2014.
ETVRTAK 23. LISTOPADA 2014. PETAK 24. LISTOPADA 2014.
HRT 1

06:10 Znanstvenapetica
06:45 TVKalendar
09:53 dokumentarnaserija
10:21 Genijalneivotinje,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom1,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
12:35 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:30 Vijesti
14:45 PRAZNICI SDEREKOM, flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:11 FotografjauHrvatskoj
18:22 Heartland3, serija
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 KontesaDora, dramskaserija
20:55 20dananaTibetu,
dokumentarni flm
21:50 DowntonAbbey3, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 PAKLENI MALONE, flm
01:10 PRAZNICI SDEREKOM, flm
02:35 Stranaigranaserija
04:00 Skicazaportret
04:32 Reprizni program
05:25 8. kat, talkshow
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
07:30 Grkamitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivotsDerekom1, serija
09:10 Vrtovi svijeta1,
dokumentarnaserija
10:04 Rekonstrukcija: JINX
10:30 Globalnosijelo
11:00 Split: More
11:30 Obrtniki partner, emisija
12:00 aptapsima5,
dokumentarnaserija
12:50 Nogomet
14:45 Degrassi 7, serijazamlade
15:10 Lovnaantikvitete: Telefon
15:36 Ruionaspecijal
15:51 Glazba
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolinasunca, serija
18:10 Svirci moji, glazbenaemisija
18:55 Mistini Tibet: Kailash2,
serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
19:30 Tomi Jerry, crti
20:00 Serijazamladeserija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva
21:00 ISTRAGA, francuski flm
Istraitelj RichardMalinowski (J. Dujardin)
odlian je djelatnik francuske policije ko-
jemu se esto povjeravaju sloeni sluaje-
vi. Jednogadananjegovmiranprivatni i-
vot potpuno se preokrene. Njegova deve-
togodinja ki, prilikombezazlene vonje
biciklomususjedstvu, silovanajei ubijena
uoblinjoj umi.
22:20 Patojefantastino!, serija
22:50 Zavrni udarac5, serija
23:40 Nogomet
01:20 Uvijekjesunanou
Philadelphiji 7, serija
01:40 Eureka4,TheStoryof O2

RTL
06:40 Ben10: UltimateAlien, crti
07:05 Moji depni ljubimci, crti
07:45 Divljarua1, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey1, telenovela
09:40 Tkoegaznati!, gameshow
10:35 TVprodaja
10:50 AvenidaBrasil, dramskaserija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta1, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti 6, serija
16:55 RTL5do5
17:05 Krvnijevoda3, serija
18:05 ExkluzivTabloidmagazin
18:30 RTLDanas
22:00 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
23:55 RTLVijesti
00:15 PREMIJERAKRVAVI NOVAC,
igrani flm, akcijski
02:25 Astroshow, emisijauivo
03:25 RTLDanas
05:45 Krvnijevoda, serija
NOVA TV
06:50 Monsuno, crti
07:15 FunwithFlupe, crti
07:25 trumpfovi, crti
07:50 Tvizlog
08:05 Kakovrijemeprolazi, serija
09:05 Tvizlog
09:20 DjevojkaimenaFeriha, serija
11:45 SutkinjaMariaLopez, serija
13:45 Inmagazin
14:30 NavyCIS, serija
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:05 LIDL- MinutauEuropi
22:35 NavyCIS7, Endgame
23:45 DOCHOLLYWOODflm
01:45 Divinonovoruho2, serija
03:10 EzoTV, tarot show
04:10 Divinonovoruho, serija
04:55 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Meunama: Hrkanje
06:45 TVKalendar
09:53 Dokumentarnaserije
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 ZAVODLJIVI NEZNANAC,
kanadski flm
16:25 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
21:00 OtoksblagomuTihom
oceanu, dokumentarni flm
23:05 Dnevnik3
23:45 NEZAKONITULAZAK, flm
01:30 ZAVODLJIVI NEZNANAC, flm
03:05 Stranaigrana, serija
04:55 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:15 Dokumentarnaserija/flm
12:00 aptapsima5, dok. serija
12:50 Rekonstrukcija: Let3
13:15 Nebeskoplavetnilo, serija
15:10 PutujmoEuropom
15:30 Putopis, emisija
15:44 RuionaSpecijal, emisija
18:10 Zasrcei duu- popi rock,
glazbenaemisija
18:55 Afrika, serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 PODSUMNJOM, ameriki flm
22:50 Patojefantastino! , serija
Philadelphiji 7, serija
00:30 Eureka4, CrossingOver
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 Sherlocki Watson, serija
23:55 RTLVijesti
00:15 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
03:05 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
08:00 Tvizlog
09:15 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:45 NavyCIS7, Power Down
23:45 SWEENEYTODD: AVOLJI
BRIJA, flm
Johnny Deppi redatelj TimBurtonponov-
no se udruuju nakon svoga svjetskog te
donose remek-djelo s Broadwaya, Swe-
eney Todd: avolji brija Fleet Streeta
Stephena Sondheima. Ova mrana ko-
mina glazbena pria koja se temelji na
istinitim dogaajima govori o london-
skombrijau Benjaminu Barkeru (Johnny
Depp) kojeg je na zatvorsku kaznu nepra-
vedno osudio sudac koji ezne za njego-
vomenom.
05:00 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Rijei ivot
06:45 TVKalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 THEBADSON, ameriki flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
21:00 Turistikaklasa
21:30 Kratki susreti
23:05 Dnevnik3
23:45 GLAVNI SASTOJAK, flm
01:15 THEBADSON, ameriki flm

HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
09:10 Vrtovi svijeta1, dok. serija
11:15 ni DAni NE
12:05 Sportskeigremladih, serija
13:10 Glazba
15:10 Sadili nikad
15:19 Modernavremena: Trema
15:26 Fenomeni: Geni (1. i 2.)
15:38 RuionaSpecijal: Goribor
15:51 Glazba
18:10 Cityfolk2013: Eindhoven
19:00 lifestyle, emisija
19:55 Veeras
20:00 Serijazamlade, serija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva: Kajkavska
20:53 Konzerva: Rijeki rock
21:00 ZAPRAVO- LJUBAV, flm
23:10 Stranaigranaserija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:05 Eureka4, Momstrosity
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
22:20 CSI, kriminalistikaserija
23:55 RTLVijesti
03:55 RTLDanas
04:30 Kraj programa
05:35 RTLDanas
NOVA TV
06:15 Inmagazin
06:50 Monsuno, crti
07:50 Tvizlog
09:05 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:15 Provjereno
23:40 NavyCIS7, ChildsPlay
00:40 PRAVAFREKVENCIJA, flm
John Sullivan (J. Caviezel) 36-godinji je
depresivni policajac koji se upravo raziao
s djevojkom. John ivi u obiteljskoj kui
svojih roditelja, a prije 30 godina njegov
je otac, vatrogasac Frank (D. Quaid), pogi-
nuospaavajui unsreenuenuupoaru.
05:50 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Trenutakspoznaje
06:45 TVKalendar
10:15 Odvanokrenuti u...,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom2,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 UIMEMOJEKERI, flm
16:25 Izaekrana
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:03 ZABAEUemisija
22:00 PutovanjeuVujak, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 SRAMOTA, flm
01:30 UIMEMOJEKERI, flm
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:10 Kratki susreti
11:35 Traumatologija, emisija
12:50 Rekonstrukcija, emisija
15:10 Dnevnikjedneplavue,
serija
15:18 Mukaposla: elavost
15:26 Superena: Biti singl
15:32 RuionaSpecijal, emisija
15:45 Glazba
18:10 Novi klinci sBeverlyHillsa4,
serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 Vinkovakejeseni, prijenos
22:45 Nijemi svjedok16, serija
23:35 Nijemi svjedok16, serija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:35 Eureka4, Stoned
RTL
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 OPASNOPLAVETNILO2, flm
Sebastian (Chris Carmack) i Dana (Laura
Vandervoort) angairani su istraiti dubi-
ne oceana i pronai Kolumbovo potoplje-
noblago. Par misli da e se obogatiti kada
pronau traeno blago, no njihovi poslo-
davci imajudrugaije planove pa e usko-
roSebastiani Dani shvatiti dasuimnajve-
e blago upravo njihovi ivoti koje e mo-
rati spaavati odpodmuklihposlodavaca.
23:55 PETAK13., igrani flm, horor
01:40 RTLDanas

NOVA TV
06:40 Inmagazin
06:55 Monsuno, crti
07:55 Tvizlog
09:10 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 NavyCIS7, Faith
23:25 SADJEDOSTA, flm
Slim (Jennifer Lopez) je vrijedna ena
koja smatra kako je u svom odabraniku,
armantnom i duhovitom graevinaru
Mitchu (Billy Campbell), pronala savre-
nogmukarca.
01:30 MALADJECA, (15) igrani flm
05:00 REPLIKATOR, igrani flm
30 bora
ibenskilist
ibenskilist
KLASINA RJEENJA
VODORAVNO: 1. Komfornost u prostoru Zamjerka, pri-
jekor (mno.), 2. NAJVEI GRAD NA NOVOM ZELANDU
(slika!) Oduzimanje ina, degradiranje, 3. Ravniarska
hrvatska regija Splitski skladatelj opere Adel i Mara,
Josip Muza ljubavne poezije, 4. Odgajateljica u vrtiu
Drvo za brodogradnju, plava ebanovina Nona, baka u
Zagori Djeli tekuine, 5. Inicijali trenera Hajduka Tu-
dora Portugalski pisac i filozof, Jose (Ogled o sljepoi)
Pogon za pilanje drveta Znak za radij, 6. Oznaka za
radijus Sjedalo na biciklu Ime ruske pjevaice Kozlove
(Valerija) - Konjski trk Marino odmila Oznaka za sjever,
7. Odailjati Ime i prezime poznate panjolske glumice i
manekenke na (El Dorado) Kit s velikim usima, 8. Indij-
ski dramatiar i pjesnik (akuntala) Stvaralaka snaga,
kreativnost, 9. Engleski: i Otok kod Molata Sredstvo koje
se uzima za povienje tjelesne temperature Teina omota
robe, 10. Lano boanstvo, kumir Neotuiv dio imetka
(obrnuto od: RAKA) - Struna ocjena kazaline izvedbe
Rijeni otoci, 11. Onomatopeja pseeg reanja Vulkansko
staklo ovjek koji govori ijekavicom, 12. Karburator u
automobilu (mno.) Obraenik koji je postao sljedbenik
muhamedanstva (anagram: ARSEN) - Srnino mladune, 13.
Isposnik Turska kupelj, hamam (mno.) Leo kuhano
meso ili riba - Sto metara kvadratnih.
OKOMITO: 1. Pastorala kao knjievno djelo, 2. Hazardna
igra s obrojenim rotorajuim kolom Pasmina svinja, 3.
Kvasina Razlika izmeu rashoda i prihoda Inicijali knji-
evnika Kolara, 4. Smoiti kvaenjem panjolski pjesnik
de Vega, 5. Zemljite, teren Kiseline (lat.) Paleta bez
vokala, 6. Vidar rana, ranarnik Ubojice iz zasjede, asasi-
ni, 7. Slikarica ivotinjskih motiva, 8. Glavni grad ada u
Africi Prvi ovjek po Bibliji, 9. Nitica Dugorepe papige
Storija, 10. Kratica za Slobodna Dalmacija Nekadanji
ameriki tenisa, Andre Ime glumca Carreya, 11. Moderna
elektronika glazba (techno) Gungula, guva Rimska
jedinica, 12. Luko pristanite upljine u pluima ili u
vapnenakom kamenjaru, 13. Ugaena staza u snijegu,
prtina Suptropski vjetrovi Autoznak Nizozemske, 14.
Postati bistro, 15. Nedostian uzor Pijanac koji preferira
rakiju, 16. Znak za galij Mjera za naftne derivate (159 lita-
ra) Kuja, kerua, 17. Pacifik Indik i Atlantik Nasrt, napad
(ataka) Autoznak Njemake, 18. Vodeni vrtlog Puko
ensko ime, oblik imena Ana Turska neman, adaja, 19.
Prilino jak Grad u ekoj, 20. Poljodjelac, zemljoradnik
Budistika knjievnost, 21. Autoznak Italije Pogibeljno
Grafiki radnik, jetka.
Tee odgonetke: AMAMI, AMARANT, ANUA, AVADANA,
AKAR, ENSAR, HATZE, KALIDASA, LERA, PIRETIK.
VODORAVNO: 1. Glavna nagrada filmskog festivala u Cannesu, 2. Bona ogledala na auto-
mobilu, 3. Sredstvo za anesteziju Oznaka za tempo, 4. Vea posuda za tekuinu, kanistar
Prilino jako, 5. Okruglo slovo Glavni grad Albanije Sto metara etvornih, 6. Bezbrinost,
veselje (gr.) Kratica za Tourist Service Management, 7. Limena ploa, plata Smijeano
pie, 8. Ime karikaturista Reisingera Transportno vozilo vee tonae (mno.), 9. Slavni tali-
janski skladatelj, Giuseppe (Aida) Ime glumice ovagovi-Despot Znak za sumpor, 10.
Kratica za srednji Melankolija Kratica za megatona, 11. Tipkalo (mno.) Rastavni
veznik, 12. Velar bez vokala Pokojni splitski slikar, Emanuel, 13. Grad u Japanu Poznati
urugvajski nogometa u Paris Saint Germaineu, Edinson.
OKOMITO: 1. Avijacija, 2. Ime vedske glumice Olin ili dugaka sibirska rijeka u Jakutsku
Fonetski glas bonik, 3. Sudionik u atentatu Lisija orepina, 4. Movarna biljka, trska Deset
bez e Autoznak Austrije, 5. Pisari, biljenici Glavni grad Ukrajine, 6. Cezarov pozdrav
Noina korablja Ime gitarista Claptona, 7. Velika zmija, boa, udav Oko u muhe ili komarca,
8. ena iz Azije Inicijali ruskog glumca Vidova, 9. Gradi u Sloveniji (kofja ) - Zenonova
filozofska kola Ime glumice Gardner, 10. Kratica za magistar Stijena Vodenica, 11.
Ime trenera i biveg nogometaa Barcelone Karanke . Maleni listovi.
TALIJANKA
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: korzet,
olovke, mogila, amoret, roz, rr, un, io, acid,
l, zubatac, cico, obrtaj, svarog, klaun, kor,
ani, nin, navjetaj, a, credo, maina, citrat,
ems, mann, sean penn, or, ist, raj, ea, a la
carte, eros, bakalar, kruna; SKANDI DESNO:
pastuh, rutina, strnik, toviti, ami, aj, conera,
iberi, i, iskret, pak, elektrokemija, sila, edo,
adam, t, f, ii na gore, em, alanovi, n, tur-
ban, maevi, ita, krila, ic, un, maas, rage,
alibi, tikla, reklama, dagnje; KLASINA:
prostranost, prigovori, auckland, degrada-
cija, slavonija, hatze, erato, teta, amarant,
baba, kap, it, saramago, pilana, ra, r, sic, lera,
kas, rino, s, slati, ines sastre, usan, kalidasa,
stvaralatvo, and, ist, piretik, tara, idol, akar,
kritika, ade, gr, opsidijan, ijekavac, rasplinja-
i, ensar, lane, asket, amami, leada, ar; TA-
LIJANKA: zlatna palma, retrovizori, aneste-
tik, t, kanta, ojako, o, tirana, ar, plakir, tsm,
lata, koktel, oto, kamioni, verdi, anja, s, sr,
sjeta, mt, tasteri, ali, vlr, vidovi, oita, cavani;
ibenskilist bora 31
S
A
N
J
A
A
N
T
U
N
A
C
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Solnice, tacne, kutije, ormari
i kanjeli u starinskom tihu
zaljubljenica
u shabby chic
i decoupage
E, da su mi sada sve one salvete
koje sam u djetinjstvu skupljala! Bilo
ih je prekrasnih, a majka mi je kada
bi ila negdje na put uvijek obavezno
donosila salvete! Pripovijeda to uz
smijeh Sanja Antunac dok pokazuje
neke od svojih rukotvorina nastalih
posljednjih nekoliko godina kada je
otkrila da armu salvetne tehnike
docoupagea, ni sama ne moe
odoljeti.
-Ta se tehnika zaista rairila i
postalo je nekako moderno raditi
decoupage. Ja sam se time zarazila
preko svoje prijateljice Nevene abi
koja je bila i moja prva uiteljica. Tako
sam poela, a kasnije sam uila preko
interneta, you tubeaKada sam na-
pravila svoj prvi decoupage bila sam
oduevljena, ali kasnije kako uite i
savladavate tu vjetinu shvatite ko-
liko je u tom prvom radu bilo greaka.
Prve godine zaista sam se intenzivno
tim bavila. Znala sam raditi do dva ili
tri sata iza ponoi, kratko odspavati i
na posao kae Sanja.
Tako je Sanja tom tehnikom
ukrasila brojne kutije kartonske i dr-
vene, ogledala, posluavnike, razne
posudice, ormare, krinje, kanjele,
vjealice, police Mnogi od tih pred-
meta zavrili su u kuama njenih pri-
jatelja i poznanika. U njenom stanu
decoupageom je ukraena kutija za
nakit, ali i kutija za lijekove. Jedna
obina staklenka tako je postala
posebna kutija za kekse, a gostima e
kavuobaveznodonijeti nadecoupage
tacni. Posebnomjestounjenoj kuhinji
pripada jednoj drvenoj solnici, koju je
Sanja dala izraditi po uzoru na starin-
ske. Prekodecoupagea, ovakreativna
ibenanka na neki je nain otkrila i
shabby chic, koji joj je danas i drai od
salvetne tehnike.
-Namjetaj sam tako radila i neki
sam prijateljima, a u predsoblju sam
prve korake napravila na jednoj or-
maru. Tu je jo jedan ormar koji mi je
posebno drag i koji sam takoer ure-
dila u tom stilu. U svakom sluaju kad
to radim meni je to vrlo oputajue i
smirujue. Nije to nita komplicirano.
Svima koji se ele okuati u decou-
pageu i shabby chicu mogu samo
poruiti da budu strpljivi i uporni!
32 bora
ibenskilist
Od palira na
Poljani do fete
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
692
695 697 696
694 693
Mic po mic, sliku po sliku i polako se na natjeaj
za naj par blii kraju, jer ostali su nam, da vam ih
predstavimo, jo samo drniki maturanti. A oni, uenici
zavrnih razreda drnike srednje kole Ivana Metrovia
svoje su sugraane generacijama navikli na to da imaju
nesvakidanji i pomno osmiljeni maturalni ples.
Tradicionalno, sve poinje palirom na gradskoj
Poljani u rano predveerje, gdje se potom fotografiraju
s roditeljima i prijateljima za uspomenu. Ukupno 104
maturanta se sa svojim profesorima nezaboravno
provelo u poznatom restoranu Kod Tome.
NEVENABANIBILAN
MATURANTI SREDNJE KOLE IVANA METROVIA IZ DRNIA (3)
ibenskilist bora 33
FOTO: FOTO STUDIO ZUMBA
698
701
704 706 705
700
703
699
702
34 bora
ibenskilist
707
710
713 715 714
709
712
708
711
MATURANTI SREDNJE KOLE IVANA METROVIA IZ DRNIA (3)
ibenskilist bora 35
716
719
722 724 723
718
721
717
720
FOTO: FOTO STUDIO ZUMBA
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik u
ponedjeljak 20. 10. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
4IZVORNI NASLOV: Lets Be Cops
4REDATELJ: Luke Greenfeild
4GLUMCI: Damon Wayans Jr., Jake Johnson
4ANR: komedija
4TRAJANJE FILMA: 104 min
LUDO, LUE, LANA PATROLA!
Kada Justin i Ryan (Jake Johnson i Damon Wayans Jr.) krivo
protumae poziv na kostimiranu zabavu te meu goste banu
obueni u policajce, sasvim sluajno poinje najzanimljivija
epizoda u njihovim ivotima. Oni postaju lana patrola kojoj ne
nedostaje zabave dok krue gradom svaku no...
LANA PATROLA
4IZVORNI NASLOV: Otok ljubavi
4REDATELJ: Jasmila bani
4GLUMCI: Ermin Bravo, Ariane Labed, Ada Condeescu
4ANR: komedija
ODMOR. MORE. SUNCE Tijela. Ljepota. Porodica
Grebo stie iz Sarajeva u Istru, na jadransku obalu. Majka
oekuje bebu, otac je ponosan na sretnom su, poteno
zasluenom odmoru. Ali u njihovom ivotu pojavljuje se
nova osoba karizmatina e Flora mladi brak staviti na
kunju.
OTOK LJUBAVI
4IZVORNI NASLOV: Fury
4REDATELJ: David Ayer
4GLUMCI: Brad Pitt, Shia LaBeuf, Logan Lerman
4ANR: akcija, drama, ratni
U TRAVNJU 1945. Saveznici vode zavrne bitke na
europskom tlu. Narednik Wardaddy (Brad Pitt) upravlja
Sherman tenkom s peterolanim timom neiskusnih
vojnika i pokuava se probiti preko neprijateljskih linija do
srca nacistike Njemake. Ova neobina aica ljudi bez
izgleda uinit e sve da dou do cilja i izvre zadatak.
FURY
4SINKRONIZIRANO
4IZVORNI NASLOV: Pelle Politbil Pa Sporet
4REDATELJI: Rasmus A. Sivertsen, Rune Spaans
4ANR: animirani
ROBI, POLICIJSKI AUTO, zaduen je za uvanje
najvee atrakcije u nacionalnom parku - zatienih orlova
tj. majke i njenih jaja. Nevolje nastaju nakon to netko
ukrade zatienu orlicu, a maleni orli se izlegne pod
Robijevom haubom.
ROBI - UZBUNA NA ORLOVU VRHU
U kinima
od 23. 10.
U kinima
od 23. 10.

Sibenski List, 16. Listopada 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 16. Listopada 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like