Professional Documents
Culture Documents
Mašinski Elementi - Kaiševi PDF
Mašinski Elementi - Kaiševi PDF
#"%:
MAINSKI ELEMENTI
1
2B=I9EJ=G9G H +E5;H>9I7H 2B=I9EJ=G9G H +E5;H>9I7H
,5L=BF?= :5?H@G9G H +E5;H>9I7H ,5L=BF?= :5?H@G9G H +E5;H>9I7H
E ,=E?C %@5;C>9I=! 8C79BG E ,=E?C %@5;C>9I=! 8C79BG
E 4CE=75 CE9I=! 8C79BG E 4CE=75 CE9I=! 8C79BG
Mainski elementi ______
2
Predavanja
" "B989@>5 B989@>5
Frikcioni prenosnici,
Kaini prenosnici.
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
Frikcioni prenosnici spadaju u grupu mehanikih
prenosnika snage.
Prenos obrtnog momenta i kretanja ostvaruje se
neposrednim dodirom i trenjem dodirnih
povrina pogonskog i gonjenog elementa. Zbog
toga, kod frikcionih prenosnika, moe doi do
proklizavanja i puzanja.
Frikcioni prenosnici su najjednostavnije sredstvo
za prenoenje kretanja i snage.
)0*+&*.-* /0(-.1-*&*
.FBCIB9 ?5E5?G9E=FG=?9
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
4
Najjednostavniji frikcioni prenosnik sastoji se od
dva toka koja su meusobno pritisnuta
odreenom silomF
n
.
Gonj.
r 1
Pog.
r
2
w
2
w
1
w
1
w
2
F
n
F
n
F
m
F
t
F
m
F
t
T
1
T
2
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
5
Obimna (tangencijalna) sila na toku:
;
Uslov da ne dodje do proklizavanja na
dodirnim povrinama, ime se obezbedjuje
prenos obrtnog momenta T, je:
;
Ako je obimna sila vea od sile trenja dolazi do
proklizavanja jednog toka po drugom, tj. do
proklizavanja usled preoptereenja.
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
6
Sila pritiska na dodirnim povrinama:
S
.
Rezultujue optereenje vratila je:
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
14
Cilindrini frikcioni prenosnici sa olebljenim
dodirnim povrinama
d
2
d
1
f
h
b
F
n
mF
n
F
n
mF
n
mF
n
A
A
F
r
A
A
A
Radijalna sila pritiska na vratilo:
Ako se uzme u obzir i trenje du lebova, sila F
r
je:
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
15
Ukupna sila trenja:
.
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
16
Konini frikcioni prenosnici
R
m
r
m2
r
m
1
R
m
b
r
m2 r
1
r
2
O
1
O
2
O
d1
d
2
d
2
d
1
d
2
r
m
2
2
r
rm
1
a)
b)
.
Prenosni odnos:
Za sluaj kada je
S = d
1
+ d
2
= 90
o
:
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
17
+=B9A5GF?C ?@=J5B>9
Ukoliko su dodirne povrine tokova idealno tano
izraene i ako se poklapaju sa kinematskim
povrinama, obimne brzine oba toka su
meusobno jednake.
U praksi postoji odstupanje radnih povrina od
kinematskih, pa poloaji taaka dodira odstupaju
od kinematske povrine. Zato se javlja razlika u
brzinama i dolazi do tzv. kinematskog klizanja.
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
Elastino klizanje ili puzanje je posledica elastinih
deformacija nastalih na kontaktnim povrinama
frikcionih tokova.
Pod dejstvom normalne sile F
n
deformiu se povrinski
slojevi frikcionih tokova tako da se dodir tokova
ostvaruje po povrini umesto po liniji.
18
(@5FG=BC ?@=J5B>9
Zbog deformisanja povrinskih slojeva materijala, duine
elementarnih delia se menjaju (skrauju ili izduuju).
Tako su u dodiru delii smanjene duine sa deliima
poveane duine, odnosno dolazi do elastinog klizanja.
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
19
Gonjeni toak zaostaje za pogonskim, dolazi do tzv.
elastinog puzanja.
Razlika brzina pogonskog i gonjenog toka
predstavlja brzinu klizanja:
v
k
= v
1
- v
2 .
Faktor proklizavanja x
k
:
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
20
Stvarni kinematiki prenosni odnos:
Kako je elastino klizanje relativno malo, obino
se u praksi zanemaruje. Tada se prenosni odnos
nalazi iz jednakosti obimnih brzina u sredini
dodirnih linija, tj.u kinematskom polu C:
Mainski elementi )0*+&*.-* /0(-.1-*&*
______
Materijali za frikcione tokove treba da
poseduju sledee osobine:
veliki modul elastinosti kako bi se spreile
deformacije na mestu dodira tokova;
(smanjenjem deformacija smanjuje se elastino
klizanje i gubici energije),
veliki koeficijent trenja kako bi se ostvarila to
vea sila trenja i omoguilo prenoenje veih
obimnih sila,
veliku otpornost na kontaktni pritisak i habanje
kako bi prenosnik imao to dui radni vek.
21
,5G9E=>5@= J5 =JE58H :E=?7=CB=<
GC?CI5
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
22
+$*K-* /0(-.1-*&*
3EFG9 = CFC6=B9
Kaini prenosnici prenose snagu (mehaniku
energiju) i kretanje izmeu vratila koja mogu
biti i na velikom meuosnom rastojanju.
Najjednostavniji kaini prenosnik sastoji se od
dva toka (kainika) i kaia prebaenog preko
njih.
Kai je zategnut odreenom silom.
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
23
Radno optereenje se prenosi posredstvom sile
trenja izmeu kaia i tokova, ili zahvatanjem
zubaca kaia i tokova (zupasti kaini prenosnik).
Slobodan ogranak
T
1
r
2
T
2
a
r
2
w
1
Deo kaia (remena) izmeu kainika (remenica)
koji vue naziva se vuni ogranak, a drugi,
povratni, slobodni ogranak .
Uslov za prenos kretanja
i snage putem sile
trenja je:
F
> F
t
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
24
Prema poloaju osa pogonskog i gonjenog
kainika razlikuju se sledei kaini prenosnici:
a)
Otvoreni
b)
Ukrteni
c)
Poluukrteni
pogonska remenica
Stepenasti
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
25
Prema obliku profila kaia kaini prenosnici se
dele na:
Pljosnati kaini
prenosnik
Zupasti kaini
prenosnik
Trapezni kaini prenosnik
(remeni prenosnik)
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
26
Zatezanje kaia se ostvaruje: sopstvenom teinom,
pomou kotura zatezaa, zglobnim oslanjanjem
motora, elastinim izduenjemkaia, itd.
Zatezanjem kaia obezbeuje se sila pritiska na
dodiru kaia i kainika, a time i potrebna vrednost
sile trenja za prenos snage.
zatezna remenica
g
o
n
je
n
a
f )
Provera zategnutosti kaia
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
Zahvaljujui elastinosti kaia i remena priguuju se
svi udari i vibracije - mirniji rad,
U momentu preoptereenja dolazi do proklizavanja
kaia,
Kaini prenosnici su jednostavnog oblika i ne
zahtevaju tano osno rastojanje i poloaj,
Obezbeuju prenos snage izmeu veoma udaljenih
vratila i istovremeni prenos snage na vie vratila,
Mogu da rade pri velikim brzinama,
Prenose veliku specifinu snagu u odnosu na
teinu,
27
.FC6=B9 ?5=LB=< DE9BCFB=?5
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
28
Kaini prenosnici su dosta velikih gabarita u
odnosu na druge mehanike prenosnike,
Sile pritezanja kaia dodatno optereuju
vratila i leajeve,
Zahtevaju poseban mehanizam za
ostvarivanje sile pritezanja,
Prenosni odnos nije konstantan jer u toku
rada dolazi do izduenja kaia; izuzetak su
zupasti kaini prenosnici,
Ograniena je radna temperatura (od -20
o
C
do +60
o
C; izuzetno granice mogu biti ire),
itd.
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
29
,5G9E=>5@= J5 =JE58H ?5=L5 = ?5=LB=?5
Materijal za izradu kaia treba da poseduje veliki
koeficijent trenja, veliku zateznu vrstou,
elastinost, dinamiku izdrljivost na savijanje,
da je neosetljiv na atmosferske uticaje, itd. Svi
zahtevi se ne mogu ostvariti jednim materijalom,
ve se prave vieslojni kaievi.
3 - pokrivni sloj
2 - srednji sloj
1 - frikcioni sloj
1
2
3
1
2
3
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
30
Kainici i remenice se izrauju najee od sivog
liva (SL150, SL200), elinog liva (L 0300,
L0400), elika i lakih metala.
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
Dimenzije pljosnatih kaieva i odgovarajuih
kainika definisane su standardima SRPS M.C1.231,
SRPS M.C1.241 i 242, DIN 111 . Kod vieslojnih
kaieva po poprenom preseku kaia zapaaju se
tri sloja: frikcioni (unutranji), vuni (srednji) i
pokrivni sloj (spoljanji).
31
=A9BJ=>9 ?5=L5
3 - pokrivni sloj
2 - srednji sloj
1 - frikcioni sloj
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
32
Oblici i dimenzije profila i duine remena
definisani su standardom SRPS G.E2.053 i 063,
DIN 2215 . Razlikuju se, prema ISO
preporukama, normalni remeni oznaeni
slovima Y, Z, A, B, C, D, E kod kojih je odnos a/h
1,6 i uzani remeni, oznaeni sa SPZ, SPA, SPB,
SPC (DIN 7753) i sa odnosom a/h 1,2.
Popreni presek remena sastoji se od: vunog
sloja, jezgra i omotaa.
=A9BJ=>9 E9A9B5
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
33
b) c) d)
f)
g)
e)
h)
Normalni trapezni kai Uski trapezni kai Uski trapezni zupasti kai
iroki trapezni zupasti kai Dvostrani trapezni kai
Povezani trapezni kaievi Polu-V kai
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
34
1=@9 H ?5=LH
b
g
d
U stanju mirovanja:
Za vreme rada:
,
,
,
b
g
Mainski elementi +$*K-* /0(-.1-*&*
______
35
Sile u kracima kaia:
S