Thich Nhat Hanh

MIR JE SVAKI KORAK

Put svjesnosti u svakodnevnom ivotu
PRVI DIO
DII! TI SI IV
Dvadeset etiri !t"n! n!va sata
Svakog jutra, kada se probudimo, imamo dvadeset etiri potpuno nova sata ivota. Kakav
dragocjen poklon! Imamo mogunost da ta dvadeset etiri sata ivimo tako da nama a i drugima
donesu mir, radost i sreu.
Mir je ba ovdje i sada, u nama i svemu to inimo i vidimo. Pitanje je samo da li smo u kontaktu
sa njim. !e treba daleko da putujemo da bismo uivali u plavom nebu. !e treba da napustimo na
grad, pa ak ni susjedstvo, da bismo uivali u oima divnog djeteta. "ak i #rak koji diemo moe
biti i#vor radosti.
Moemo da se smijeimo, diemo, $odamo, objedujemo na nain koji nas pove#uje sa obiljem
sree. %namo kako rtvovati deset godina #a diplomu, voljni smo teko raditi da bismo dobili
posao, #aradili auto, kuu i tako dalje. &li imamo tekoa da drimo u pameti da smo ivi u
sadanjem trenutku, jedinom trenutku koji nam je dat #a ivljenje. Svaki udisaj, svaki korak
moe biti ispunjen mirom, radou, dostojanstvom.
Potrebno je samo da budemo budni, ivi u sadanjem trenutku. 'va mala knjiga vam se nudi kao
#vonce #a svjesnost, podsjetnik da je srea mogua samo u sadanjem momentu. !aravno,
planiranje budunosti je dio ivota. &li ak je i planiranje mogue samo u sadanjem trenutku.
'va knjiga je po#iv da se vratimo sadanjem momentu i na(emo mir i radost. !udim vam neka od
moji$ iskustava i ni# te$nika koje mogu biti od pomoi. &li molim vas, ne ekajte da #avrite sa
itanjem ove knjige da biste nali mir. Mir i srea su dostupni u svakom trenutku. Mir je svaki
korak. )reba da koraamo drei se #a ruke. Sretan put.
Mas#aa$ "va %!& !s%i&eh
Kada se dijete smijei, kada se odrasli smijee *to je vrlo vano. &ko u naem svakodnevnom
ivotu moemo da se smijemo, da budemo spokojni i vedri, to e biti blagodat #a one koji nas
okruuju. !ajbolje to moemo da uradimo je da #aponemo dan osmije$om. 'smije$ potvr(uje
nau svjesnost i opredijeljenost da ivimo u miru i radosti. I#vor istinskog osmije$a je svjestan
um.
Kako se moete sjetiti da se nasmijeite kad se probudite+ Moete da postavite neki podsjetnik
granicu, list, sliku ili neke inspirativne rijei na pro#or, ili na strop i#nad kreveta, tako da to
primijetite kad se probudite. Kad se naviknete da se budite sa osmije$om, podsjetnik vam moda
nee biti potreban. Smijeiti ete se im ujete pticu kako pjeva ili vidite suneve #rake kako se
probijaju kro# #astore. 'smije$ vam pomae da novom danu pristupite sa blagou i
ra#umijevanjem.
Kada vidim nekoga da se osmje$uje, odma$ #nam da on obitava u svjesnosti. )aj
1
nagovjetaj osmije$a *koliko umjetnika se muilo da ga oivi na usnama be#brojni$ statua i slika+
Siguran sam da je isti takav smijeak titrao na licima kipara i slikara dok su radili. Moete li da
#amislite ljutitog slikara koji oivotvoruje takav osmije$+ Mona ,i#in je lagan, to je samo titraj
smijeka. Ipak, ak i takav osmje$ je dovoljan da opusti sve miie naeg lica, da otkloni sve
brige i muke. !ejaki pupoljak osmije$a na licu njeguje svjesnost i udesno nas smiruje. 'n nam
vraa mir #a koji smo mislili da smo ga i#gubili.
!a osmije$ e vratiti sreu i nama i onima koji nas okruuju. "ak i ako troimo mnogo novca na
poklone #a lanove porodice, nita od onoga to kupujemo ne moe da im prui toliko sree kao
poklon nae svjesnosti, na osmje$. & taj dragocjeni poklon ne kota nita. !a dan kada se
povukao u Kali-orniju, prijatelj je napisao ovu pjesmu.
I#gubio sam svoj osmije$,
&li ne brini.
Maslaak ga uva.
&ko ste i#gubili osmije$, a jo ste sposobni da vidite da ga maslaak uva #a vas, situacija nije
tako loa. /ovoljno ste svjesni da vidite gdje vam je osmije$. )reba jedino nekoliko puta svjesno
da uda$nete i povratiti ete osmije$. Maslaak je jedan lan #ajednice vai$ prijatelja. 0vijek je
tu, vjeran je i uva osmije$ #a vas.
0 stvari, sve oko vas uva va osmije$ #a vas. !e treba da se osjeate i#oliranim. 1edino treba
da se otvorite podrci svega to je oko vas, i to je u vama. Kao onaj prijatelj koji je vidio da
maslaak uva njegov osmije$, moete svjesno da diete i osmije$ e se vratiti.
Sv&esn! disan&e
Ima vie te$nika disanja koje moete koristiti da biste ivot uinili ivopisnim i prijatnijim. Prva
vjeba je veoma jednostavna. /ok udiete, govorite sebi 20diui, ja #nam da udiem.2 /ok
i#diete, recite 2I#diui, ja #nam da i#diem.2 Samo to. Prepo#najte svoj udisaj kao udisaj i
i#disaj kao i#disaj. !e morate ak i#govariti itav tekst, moete koristiti samo dvije rijei.
2uda$2 i 2i#da$2 ili 2u2 i 2van2. 'va te$nika moe da vam pomogne da mislite na svoje disanje. /ok
vjebate, disanje vam postaje mirnije i blae, a va um i tijelo tako(er se smiruju i oputaju. )o
nije teka vjeba. %a samo par minuta vjebanja moete ubrati plodove meditacije.
0disanje i i#disanje je veoma vano i prijatno. /isanje je ve#a i#me(u naeg tijela i naeg uma.
!eki put naa glava misli jedno, a tijelo radi drugo. Koncentriranjem na disanje, na 2uda$2 i
2i#da$2, ujedinjujemo glavu i tijelo i ponovo postajemo cjelina. Svjesno disanje je vaan most.
%a mene je disanje radost koju ne mogu da propustim. Svakog dana upranjavam svjesno disanje,
a u mojoj maloj sobi #a meditaciju imam ugraviranu reenicu 2/ii, iv si!2 Samo disanje i
osmje$ivanje nas moe usreiti, #ato to se tada potpuno oporavljamo i susreemo ivot u
sadanjem trenutku.
Sada'n&i tren"ta$( redivni tren"ta$
0 meteu naeg uurbanog drutva velika je srea s vremena na vrijeme disati svjesno. Svjesno
disanje se moe vjebati ne samo dok sjedimo u sobi #a meditaciju, ve i dok radimo na poslu ili
kod kue, dok vo#imo, sjedimo u autobusu, gdje god se #ateknemo, u bilo koje doba dana.
2
Ima mnogo vjebi koje nam mogu pomoi da svjesno diemo. Pored jednostavne vjebe 2uda$*
i#da$2 moemo recitirati ovu stro-u dok udiemo i i#diemo.
0diem i smirujem svoje tijelo,
I#diem i smijeim se.
0 sadanjem sam trenutku
I #nam da je predivan.
20diem i smirujem svoje tijelo.2 Kada i#govorite ove rijei, to je kao da ste na vruini popili
au svjee limunade. Svjeina proima vae tijelo. Kada diem i i#govaram ove rijei #aista
osjeam da udisaj smiruje moje tijelo i um.
2I#diem i smijeim se.2 3i #nate da smijeak moe opustiti stotine miia lica. 'smije$ na licu je
#nak da ste sam svoj gospodar.
20 sadanjem sam trenutku.2 /ok sjedim ovdje ne mislim nita. Sjedim ovdje i tono #nam gdje
sam.
2I #nam da je predivan.2 4adost je sjediti, stabilno i oputeno, vratiti se disanju, smijeku, naoj
pravoj prirodi. !a susret sa ivotom je u sadanjem trenutku. &ko sada nemamo mir i radost,
kada emo i$ imati *sutra, prekosutra+ 5to nas spreava da budemo sretni ba sada+ Pratei
disanje, moemo jednostavno rei. 2Smirenje, smijeak, sadanji trenutak, predivni trenutak.2
'va vjeba nije samo #a poetnike. Mnogi od nas koji smo vjebali meditaciju i svjesno disanje
etrdeset ili pedeset godina nastavljamo da je prakticiramo, jer je ova vrsta vjebanja tako
vana i tako jednostavna.
Man&e ra)%i'#&an&a
/ok prakticiramo svjesno disanje, nae miljenje e se usporiti i mi #aista moemo da se
odmorimo. 3ei dio vremena provodimo ra#miljajui previe, a svjesno disanje nam pomae da
budemo smireni i oputeni. Pomae nam da ne ra#miljamo tako mnogo, da se oslobodimo tuge i#
prolosti i brige o budunosti. Svjesno disanje nas osposobljava da budemo u kontaktu sa
ivotom, koji je divan u sadanjem trenutku. !aravno, miljenje je korisno, ali prilian broj nai$
misli je beskoristan. )o je kao da svako od nas u svojoj glavi ima kasetu koja je danonono
ukljuena. Mislimo o ovome, mislimo o onome, i teko nam je da se #austavimo. Pravu kasetu
#austavljamo pritiskom na dugme. &li, nemamo dugme #a ra#miljanje. Moemo biti toliko
#aokupljeni ra#miljanjem i brigom da ne moemo da spavamo. &ko #atraimo od ljekara tablete
#a spavanje, one mogu da pogoraju situaciju, jer se #a vrijeme takvog spavanja u stvari ne
odmaramo. & ako nastavimo da koristimo takve tablete, moemo postati #avisni. 0# to, i dalje
ivimo napeti i imamo none more. Prema metodi svjesnog disanja, kada udiemo i i#diemo mi
prestajemo da mislimo jer i#govaranje 2u#da$2 i 2i#da$2 nije ra#miljanje, to su rijei koje nam
pomau da se koncentriramo na disanje. &ko ovako diemo par minuta, primijetiti emo da smo
osvjeeni.
'poravljamo se i postajemo prijemivi #a lijepe stvari u sadanjem trenutku. Kada smo u
kontaktu sa osvjeavajuim, smirujuim i ljekovitim elementima u nama i naoj okolini, moemo
nauiti kako da njegujemo i titimo te elemente. 'vi elementi mira su nam dostupni u bilo koje
vrijeme.
N&e*!van&e sv&esn!sti " sva$!% tren"t$"
3
1edne $ladne #imske veeri vratio sam se kui i# etnje po brdima i ustanovio da su se vrata i
pro#ori moje brvnare irom otvorili. Kada sam krenuo, nisam i$ dobro #atvorio. 6ladan vjetar je
pro$ujao kro# kuu, otvorio pro#ore i vrata, i rasturio papire sa mog stola svud po sobi. 'dma$
sam #atvorio pro#ore i vrata, upalio lampu, pokupio papire i paljivo i$ sloio na stolu. %atim sam
#apalio vatru u kaminu i uskoro se toplota ra#lila po sobi.
Ponekad se u guvi osjeamo umorni, $ladno nam je, usamljeni smo. Moda elimo da se povuemo
i da budemo sami da bismo se #agrijali, kao to sam ja uinio kad sam #atvorio pro#ore i sjeo kraj
vatre, #atien od vlage i $ladnog vjetra. !aa ula su nai pro#ori u svijet i ponekad i$ vjetar
propue i u#burka sve u nama. !eki od nas ostavljaju pro#ore otvorene sve vrijeme, doputajui
da utisci i buka svijeta prodiru u nas i preplavljuju nae pometeno bie. 'sjeamo se usamljeno i
$ladno nam je oko srca. 0$vatite li nekad sebe kako gledate lo )3 program, nesposobni da ga
ugasite+
0#nemiravaju vas prodorni #vuci, praskanje oruja kojima -ilmovi, na alost, obiluju. Ipak ne
ustajete da ugasite televi#or. %ato se muite na taj nain+ %ar ne elite #atvoriti svoje
pro#ore+ /a li se plaite samoe pra#nine i usamljenosti sa kojom ete se moda suoiti kada
ostanete sami sa sobom+
7ledajui lo )3 program, mi postajemo taj )3 program. Mi smo ono to osjeamo i opaamo. &ko
smo ljuti, mi smo ljutnja. &ko smo #aljubljeni, mi smo ljubav. Kad gledamo planinski vr$ pod
snijegom, mi smo planina. Moemo biti to god elimo, pa #ato onda otvaramo svoje pro#ore
loem )3 programu koji i#a#iva lupanje srca i grenje miia i potpuno nas iscrpljuje+ Ko
do#voljava da se takve emisije proi#vode i da i$ ak i djeca gledaju+ Mi! Suvie smo ne#a$tjevni,
suvie spremni da gledamo to god da je na ekranu, suvie smo usamljeni, lijeni ili indolentni da
kreiramo svoj ivot. 0palimo )3 i ostavimo ga ukljuenog, do#voljavajui nekom drugom da nas
usmjerava, da nas oblikuje i da nas unitava. 7ubimo sebe i preputamo svoju sudbinu u ruke
drugi$. Moramo biti svjesni koji program je tetan #a na nervni sistem, misli i srce, a koji je
blagotvoran.
!aravno, ja ne govorim samo o televi#iji. Koliko mamaca je svuda oko nas koje su postavili drugi ili
ak mi sami+ Koliko puta dnevno postajemo i#gubljeni i #brkani #bog nji$+ !e sugeriram da
#atvorimo sve svoje pro#ore, jer ima mnogo udesni$ stvari u svijetu koji #ovemo 2vanjski2.
Moemo otvoriti pro#ore tim udima i pogledati i$ sa punom svjesnou. Sjedei pored istog
potoia, sluajui lijepu mu#iku ili gledajui dobar -ilm, neemo pobjei od sebe. Moemo
nastaviti biti svjesni sebe i svog disanja. Sa suncem svjesnosti koje sja u nama moemo i#bjei
veinu opasnosti. Potok e biti istiji, mu#ika $armoninija a dua onoga ko je stvorio -ilm
potpuno vidljiva.
Kao poetnici u meditaciji moda emo eljeti napustiti grad i otii u selo da bismo lake
#atvorili pro#ore koji #amagljuju du$. )amo moemo postati jedno sa mirnom umom, moemo
ponovo otkriti sebe a da ne budemo #brisani kaosom 2vanjskog svijeta2. )i$o i snano drvee
moe nam pomoi da ustrajemo u svjesnosti a kada je svjesnost dobro utemeljena, moda emo
poeljeti vratiti se u grad i ostati tamo, manje #brkani. Ponekad ne moemo napustiti grad, ali
moemo nai mirne i osvjeavajue elemente koji e ublaiti nau preoptereenost. Moemo
poeljeti da posjetimo dobrog prijatelja, ili da proetamo parkom i uivamo u drveu i
svjeini povjetarca. 8ilo da smo u gradu, na selu ili u divljini moramo paljivo birati okolinu i
njegovati svjesnost u svakom trenutku.
S&ede+i ,i#! *d&e
4
Kada vam je potrebno da usporite i vratite se sebi, nije neop$odno da odjurite kui na vae
mjesto #a meditaciju da biste svjesno disali. Moete disati bilo gdje, jednostavno sjedei u
svojoj stolici na radnom mjestu ili u automobilu. &ko ste u robnoj kui prepunoj kupaca ili ekate
u redu u banci, pa osjetite da ste iscrpljeni i poelite se vratiti sebi, moete svjesno disati i
smijeiti se ba tamo gdje ste se nali.
7dje god da ste, moete svjesno disati. Svima nama je potrebno da se s vremena na vrijeme
vratimo sebi da bismo bili sposobni #a suoavanje sa ivotnim tekoama. )o moemo initi u bilo
kom poloaju, sjedei, stojei, leei ili $odajui. Ipak, sjedei poloaj je najstabilniji. 1ednom
sam na aerodromu Kenned9 u !e: ;orku ekao avion koji je kasnio etiri sata. 0ivao sam
sjedei u lotos poloaju u ekaonici. 1ednostavno sam savio svoj demper i smjestio se na njega.
,judi su me rado#nalo gledali, ali su uskoro poeli da me ignoriraju i ja sam sjedio u miru. !ije
bilo mjesta #a odmor, aerodrom je bio pun ljudi, jedino to sam mogao je da se opustim tamo
gdje sam se #atekao. Moda ne elite meditirati na tako upadljiv nain, ali vam svjesno disanje u
bilo kom poloaju moe uvijek pomoi da se osvjeite.
Meditaci&a " s&ede+e% !#!-a&"
!ajstabilniji poloaj #a meditaciju je sjedenje prekrieni$ nogu na jastuku. I#aberite jastuk
prave debljine. Polu*lotos ili lotos poloaj je odlian #a posti#anje stabilnosti tijela i uma. /a
biste sjeli u lotos poloaj ukrstite noge stavljajui jedno stopalo <#a polu*lotos= ili oba stopala
<#a lotos= na suprotnu natkoljenicu. &ko vam je lotos poloaj teak, moete sjediti na stolici sa
nogama na podu i rukama koje se odmaraju na bedru. Ili moete lei na pod, na le(a, sa
ispruenim, blago rastavljenim nogama, dok su ruke sa strane, a dlanovi okrenuti nagore.
&ko vam noge ili stopala utrnu ili osjeate bol u poloaju #a meditaciju tako da vam on ometa
usredsre(enost, slobodno se pomjerite u udobniji poloaj. &ko to inite polako i paljivo, pratei
svoje disanje i svaki pokret tijela, neete nita i#gubiti od svoje koncentracije. &ko je bol jaka,
ustanite, $odajte sporo, svjesno i sjedite ponovo kada se osjetite spremni.
0 nekim centrima #a meditaciju se ne do#voljava pokretanje tijekom perioda meditacije. 'd ljudi
se tamo esto trai da i#dre veliku nelagodu. %a mene je to neprirodno. &ko nam je neki dio
tijela utrnuo ili nas boli, to nam neto govori i trebamo sluati. Sjedimo i meditiramo da bismo
ra#vili mir, radost, blagost a ne da bismo poveali -i#iku i#drljivost ili povrijedili tijelo. &ko
promijenimo poloaj stopala ili jedno vrijeme meditiramo u $odu, to nee mnogo smetati drugima,
a nama moe mnogo pomoi.
Ponekad moda koristimo meditaciju da bismo pobjegli od sebe i ivota, kao #ec koji bjei u rupu.
!a taj nain moda privremeno i#bjegavamo neke probleme, ali se sa njima moramo ponovo
suoiti.
Potrebno nam je da meditiramo blago, ali uporno tijekom itavog dana ne proputajui nijednu
priliku ili doga(aj da dublje proniknemo u pravu prirodu ivota, ukljuujui i nae svakodnevne
probleme. &ko tako ivimo, ostvarujemo duboku komunikaciju sa ivotom.
.v!na sv&esn!sti
0 mojoj #emlji koristimo crkvena #vona da nas podsjete na vraanje sadanjem trenutku. Svaki
put kad ujemo #vona prestanemo govoriti, misliti, vratimo se sebi, udiemo i i#diemo, smijeimo
5
se. 5to god da inimo, #astanemo #a moment i uivamo u svom disanju. Ponekad govorimo ove
sti$ove.
Sluaj, sluaj
'vaj divni #vuk vraa me mom pravom biu.
/ok udiemo, kaemo 2Sluaj, sluaj2 a dok i#diemo, kaemo 2'vaj divni #vuk vraa me mom
pravom biu2.
'd kada sam doao na %apad, rijetko ujem #vona budistiki$ $ramova. !a sreu, po itavoj
>uropi #vone crkvena #vona. teta to i$ nema toliko u &merici. Kad god drim predavanje u
5vicarskoj, koristim crkvena #vona #a vjebanje svjesnosti. Kad #vono #voni prestanem da
govorim i svi sluamo puni #vuk #vona. 0ivamo u tome. <1a mislim da je to bolje od predavanja!=
Kad ujemo #vono moemo #astati, uivati u disanju i doi u dodir sa udima ivota koja su oko
nas *sa cvijeem, djecom, lijepim #vucima. Svaki put kada se vratimo sebi ostvarujemo odline
uvjete da se susretnemo sa ivotom u sadanjem trenutku.
1ednoga dana sam u 8erkele9u predloio studentima i pro-esorima kali-ornijskog univer#iteta da
svaki put kada se oglasi #vono sa tornja naprave pau#u da bi svjesno disali. Svako treba da odvoji
malo vremena i uiva u tome to je iv! !e treba samo da jurimo itav dan. )reba da nauimo da
#aista uivamo u #vonima nai$ crkava i nai$ kola. %vona su divna, ona nas mogu probuditi. &ko
imate #vono kod kue, moete disati i smijeiti se u# njegov #von. &li, ne morate nositi #vono sa
sobom na radno mjesto. Moete koristiti bilo koji #vuk kao podsjetnik na preda$, udisanje i
i#disanje i uivanje u sadanjem trenutku. %vuk okretanja kljueva u bravi moe biti #vono
svjesnosti. "ak su i neujni #vuci, kao to su kosi #raci sunca koji padaju kro# pro#or, #vona
svjesnosti koja nas podsjeaju da se vratimo sebi, da diemo, smijeimo se i potpuno ivimo u
sadanjem trenutku.
K!#ai+ d&etin&stva
Kada sam imao etiri godine majka bi mi ponekad donijela kolai vraajui se sa trnice. 0vijek
sam odla#io u dvorite i polako grickao kolai, ponekad pola sata ili etrdeset pet minuta.
7ricnuo bi$ komadi i pogledao u nebo. %atim bi$ dotakao psa nogom i #agri#ao jo jednom.
0ivao sam biti tamo, sa nebom, #emljom, bambusovim stabljikama, makom, psom, cvijeem.
Mogao sam to initi jer nisam imao ba puno briga. !isam mislio o budunosti, nisam alio #a
prolou i sav sam bio u sadanjem momentu, sa mojim kolaiem, psom, bambusovim
stabljikama, makom i sa ostalim.
Moemo jesti svoje obroke polako i sa radou, ba kao to sam ja jeo kolai mog djetinjstva.
Moda vam se ini da ste i#gubili kolai svog djetinjstva, ali ja sam siguran da je jo tamo,
negdje u vaem srcu. Sve je jo tamo i ako #aista elite moete sve pronai. 1esti svjesno je
najvanija vjeba meditacije. Moemo jesti kao da oivljavamo kolai i# djetinjstva. Sadanji
moment je pun radosti i sree. &ko ste paljivi, uvidjeti ete to.
Mandarina
&ko vam ponudim svjee ubranu mandarinu, mislim da e stupanj vaeg uivanja u njoj #avisiti od
vae svjesnosti. &ko nemate briga i strepnji uivati ete vie. &ko ste ljuti ili uplaeni, mandarina
vam prosto nee biti stvarna.
6
1ednog dana sam ponudio grupi djece korpu punu mandarina. Korpa je ila i# ruke u ruku, svako
dijete je u#elo mandarinu i stavilo je na dlan. Svi smo pogledali svoju mandarinu, a #atim su djeca
bila poticana da meditiraju o njenom porijeklu. 'ni nisu vidjeli samo mandarinu, ve i njenu mamu,
drvo mandarine. 0# i#vjesno vodstvo, poeli su vi#uali#irati rascvjetalo drvo obasjano suncem a
#atim pod pljuskom kie.
3idjeli su latice kako opadaju, male mandarine kako rastu. Sada i$ je neko ubrao i one su ovdje.
!akon ovi$ #amiljanja i predstavljanja, djeci je reeno da lagano oljute mandarinu, primijete
i#maglicu oko nje i njen miris, a #atim da je prinesu ustima i #agri#u komad sa punom svjesnou o
njenoj vrstini, ukusu i soku koji i# nje i#la#i.
,agano smo jeli mandarinu.
Svaki put kad pogledate mandarinu, pogledom prodirete u njenu dubinu. ?ijeli svijet moete
vidjeti u jednom plodu. Kada je oljutite i pomiriete, ona je divna. Moete je jesti vrlo sporo i
biti veoma sretni.
E"haristi&a
3jeba eu$aristije je vjeba svjesnosti. Kada je Isus prelomio $ljeb i ra#dijelio ga svojim
uenicima, rekao je. 21edite. )o je moje tijelo.2 'n je #nao da e uenici, ako pojedu komad
$ljeba sa punom svjesnou, doivjeti pravi ivot. 0 svakodnevnom ivotu su moda rasijano jeli
svoj $ljeb, tako da $ljeb uope nije bio $ljeb, ve du$.
Moe nam se desiti da vidimo ljude oko sebe ali ako nam nedostaje svjesnost, oni su samo
-antomi, nisu stvarni, a i mi smo samo du$ovi. &ko vjebamo svjesnost, osposobljavamo se da
postanemo stvarna osoba. Kada smo stvarni, vidimo ljude oko sebe i ivot je prisutan u svom
bogatstvu. &ko usredsre(eno jedemo $ljeb, mandarinu, kolai to je isto.
Kada diemo, kada smo svjesni, kada se paljivo #agledamo u $ranu, ivot istoga asa postaje
stvaran. %a mene je eu$aristija divna vjeba svjesnosti. Isus je, na drastian nain, pokuao
probuditi svoje uenike.
Jesti sv&esn!
Prije nekoliko godina pitao sam neku djecu. 25to je svr$a dorukovanja+2 1edan djeak je
odgovorio. 2/a dobijemo energiju #a taj dan.2 /rugi je rekao. 2Smisao dorukovanja je *jesti.2
Svjesno u#imanje $rane je vana praksa. 0gasimo )3, spustimo novine, #ajedno postavljamo sto
pet, deset minuta. %a to vrijeme moemo biti veoma sretni. Kada je $rana na stolu, i svi sjede,
moemo tri puta svjesno uda$nuti. 20diui, smirujem svoje tijelo. I#diui, smijeim se.2
Moemo se potpuno oporaviti nakon tri ovakva udisaja. )ada pogledamo svakog dok udiemo i
i#diemo da bismo bili u kontaktu sa sobom i sa ostalima. !e treba nam dva sata da bismo vidjeli
drugu osobu. &ko smo #aista smireni, potrebno nam je da nekoga pogledamo sekundu*dvije i to je
dovoljno da ga vidimo. Mislim da je petolanoj porodici dovoljno pet*deset sekundi da 2pogleda i
vidi2.
!akon disanja se smijeimo. Sjedei #a stolom sa drugim ljudima imamo ansu da ponudimo
autentini prijateljski osmije$ i ra#umijevanje. )o je vrlo lako, ali veoma malo ljudi to ini. %a
mene je to veoma vana vjeba. Pogledamo u svakoga i nasmijeimo mu se. /isati i smijeiti se
istovremeno je veoma vana vjeba. &ko se lanovi porodice ne mogu smijeiti jedan drugome,
situacija je vrlo opasna. !akon disanja i smijeenja, pogledamo $ranu tako da ona postane
7
stvarna. )a $rana oivljava nau ve#u sa #emljom. Svaki #alogaj sadri ivot Sunca i %emlje. 'd
nas #avisi koliko e nam $rana otkriti svoju tajnu. Moemo vidjeti i okusiti itav univer#um
u komadiu $ljeba! Par sekundi kontemplacije prije jela i svjesnost u toku jedenja mogu nam
donijeti mnogo sree.
Sjesti sa prijateljima i porodicom i uivati dobru $ranu je neto dragocjeno, neto to nema
svatko. Mnogi ljudi u svijetu su gladni. Kad imam #djelu rie ili komad $ljeba, ja #nam da sam
sretan i suosjeam sa onima koji nemaju $rane ili su be# porodice i prijatelja. 'vo je veoma
duboka vjeba. !e moramo otii u crkvu da bismo ovo upranjavali. Moemo to initi #a stolom.
Svjesno jedenje moe odgajati sjeme ra#umijevanja i suosjeanja koje e nas podstai da
uinimo neto i pomognemo gladnima i usamljenima.
/a biste pomogli svjesnost tijekom obroka, moda ete povremeno eljeti da jedete u tiini. 3a
prvi obrok u tiini moe protei malo nelagodno, ali kad se jednom naviknete, s$vatiti ete da
obrok u tiini donosi mir i sreu. Kao to ugasimo )3 prije jela, tako moemo 2iskljuiti2 ra#govor
da bismo uivali u $rani i prisustvu drugoga. 1a ne preporuujem svakodnevno objedovanje u
tiini. 4a#govor moe biti divan nain da budemo #ajedno u svjesnosti. &li, moramo ra#likovati
ra#liite vrste ra#govora. !eke teme nas mogu ra#dvojiti. na primjer, ako govorimo o manama
drugi$ ljudi. Paljivo pripremana $rana nee imati vrijednosti ako do#volimo da ovakva vrsta
ra#govora dominira tokom objeda. &ko umjesto toga govorimo o stvarima koje njeguju nau
svijest o $rani i osjeaj da smo #ajedno, tada kultiviramo jednu vrstu sree koja je neop$odna #a
na rast. Svjesnost komadia $ljeba u naim ustima ini da osjetimo ivot stvarnim.
/akle, dok jedemo treba da se u#drimo od ra#govora koji mogu poremetiti nau svjesnost,
osjeaj cjeline porodice ili svijest o $rani. &li moemo slobodno rei stvari koje njeguju
svjesnost i sreu. !a primjer, ako je spremljeno jelo koje #aista volite, moete primijetiti
uivaju li drugi u njemu i moete im pomoi da uvide sa koliko ljubavi je pripremljen itav obrok.
&ko je, pak, #a stolom neko ije su misli okupirane brigama, on gubi sadanji trenutak i nije
svjestan ukusa $rane. Moete mu skrenuti panju na ukus $rane. 2'vo je #aista ukusno, #ar ne+2
I tako ete ga odvojiti od misli i briga i dovesti ga natrag u ovdje i sada, da uiva u vama i dobroj
$rani. 3i postajete 8odd$isatva, pomaui prosvjetljenje. /jeca su naroito sposobna #a
prakticiranje svjesnosti i podsjeanju drugi$ da to ine.
Pran&e s"/a
Po meni, ideja da je pranje su(a neugodno moe nam pasti na pamet samo kada to ne radimo.
Kada ve stanete pored sudopera, #avrnuti$ rukava i sa rukama u toploj vodi, to je u stvari
prilino ugodno. 1a uivam da se posvetim svakoj posudi, potpuno svjestan posude, vode, svakog
pokreta ruke. &ko urim da bi$ to prije poeo jesti desert, #nam da e mi pranje su(a biti
neprijatno. Samo posu(e je udo, kao i injenica da sam ovdje i da ga perem!
&ko sam nesposoban da operem su(e sa radou, ve elim da to prije operem i pojedem slatki,
biu jednako nesposoban da uivam u slatkiu. 4a#miljati u, sa vilicom u ruci, to sljedee da
uradim i tako u i#gubiti svu prijatnost ukusa i i#gled deserta. Stalno u biti uvuen u budunost,
nikad sposoban da ivim u sadanjem trenutku.
Svaka misao, svaki pokret osvijetljen svjesnou dobije kvalitetu svetosti. 0 tom svjetlu ne
postoje granice i#me(u sakralnog i pro-anog. Moram pri#nati da mi treba malo vie vremena da
operem su(e, ali #ato potpuno ivim svaki moment i sretan sam. Pranje su(a je u isto vrijeme i
sredstvo i cilj *to #nai da ne peremo posu(e samo #ato da ono bude isto, ve i #ato da bismo ga
prali, da bismo potpuno ivjeli u svakom momentu dok to inimo.
8
Meditaci&a " h!d"
Meditiranje u $odu moe biti vrlo prijatno. 6odamo polako, sami ili sa prijateljima, ako je mogue
na nekom lijepom mjestu. Meditacija u $odu je #aista uivanje u $odanju *$odamo ne da bismo
negdje stigli, ve radi samog $odanja. Svr$a je biti u sadanjem trenutku i, svjesni svog disanja i
$odanja, uivati u svakom koraku. /a bismo to mogli, moramo se otresti svi$ briga i strepnji,
moramo prestati ra#miljati o budunosti, o prolosti. Moemo u$vatiti dijete #a ruku dok to
inimo.
6odamo, koraamo kao da smo najsretnija osoba na %emlji.
Iako $odamo stalno, nae $odanje je obino vie nalik tranju. Kada $odamo na taj nain, mi
utiskujemo strepnje i u samu %emlju. )rebamo $odati tako da utiskujemo mir i smirenost po
%emlji. Svi to moemo, ako #aista snano elimo. Svako dijete to moe. &ko moemo da uinimo
jedan takav korak, onda moemo i dva, tri, pet. &ko smo sposobni da jednom koraknemo mirno i
sretno, mi radimo na miru i srei cijele ljudske vrste. Meditacija u $odu je divna vjeba.
Kada meditiramo u $odu, $odamo neto sporije nego obino i disanje uskla(ujemo sa koracima.
!a primjer, moemo uiniti tri koraka udiui i tri i#diui. )ako moemo sebi rei. 20, u, u. 3an,
van, van.2 202 nam pomae da se identi-iciramo sa udisajem. Svaki put kad neto na#ovemo
imenom, to postaje stvarnije@ na primjer, kada kaemo ime prijatelja.
&ko vaa plua trae etiri koraka umjesto tri, dajte im to. &ko trae dva, dajte im dva. /uina
vaeg udisaja i i#disaja ne mora biti jednaka. !a primjer, moete napraviti tri koraka sa svakim
udisajem, a etiri sa i#disajem. &ko se osjeate sretni, mirni i radosni dok $odate * dobro radite.
8udite svjesni kontakta vai$ stopala i #emlje. 6odajte kao da ljubite #emlju vaim stopalima.
!anijeli smo mnogo tete %emlji. Sada je vrijeme da je njegujemo. 'tiskujemo na mir i
oputenost po povrini %emlje i uimo se ljubavi. 6odamo u tom du$u. S vremena na vrijeme, kad
vidimo neto veoma lijepo, moemo poeljeti stati i pogledati drvo, cvijet, djecu u igri. /ok
gledamo, nastavljamo da diemo@ inae, gubimo lijepi cvijet i #apetljavamo se u svoje misli. Svaki
na korak e stvoriti svjei povjetarac, osvjeavajui nae tijelo i um. !a svakom koraku
rascvjetava se cvijet ispod nai$ stopala. )o moemo initi samo ako ne mislimo o budunosti ili o
prolosti, ako #namo da je ivot mogue pronai samo u sadanjem momentu.
Te#e0!n
)ele-on je vrlo koristan, ali se moe pretvoriti u naeg tiranina. Preesti po#ivi nas prekidaju i
ometaju. Moda se ponekad #aboravljamo i predugo govorimo preko tele-ona, gubei dragocjeno
vrijeme <i novac=. "esto govorimo o stvarima koje nisu tako vane. Koliko puta smo dobili raun #a
tele-on i #audili se nad sumom+
)ele-onsko #vono proi#vodi u nama neko titranje, moda neku strepnju, nervo#u. 2)ko #ove+ 1e li
to dobra ili loa vijest+2 Ipak nas neka sila vue tele-onu, ne moemo da odolimo. Mi smo rtve
svog tele-ona.
Preporuujem vam da sljedei put kad ujete tele-on ostanete gdje ste, uda$nete i i#da$nete
svjesno i kaete u sebi 2Posluaj. 'vaj divan #vuk me vraa mom pravom ja.2 Kad po#voni drugi
put, moete ovo ponoviti, a smijeak e vam biti i#ra#itiji. Kad se smijeite, miii lica se
oputaju, a ten#ija br#o nestaje. Imate vremena da ovako diete i osmje$ujete se, jer e onaj
koji vas #ove sigurno saekati tri #vona. Kada tele-on #a#voni trei put, moete nastaviti sa
9
disanjem i smijekom dok lagano idete ka tele-onu. Sam ste svoj gospodar. %nate da se smijeite
ne samo #a svoje dobro, ve i #a dobro drugi$. &ko ste nervo#ni ili ljuti, va sugovornik e primiti
vau negativnu energiju. &li, s ob#irom da ste disali i smijeili se, plivate u svjesnosti i kad
podignete slualicu to je prava srea #a osobu koja vas #ove.
Prije nego to vi nekog #ovete, moete udisati i i#disati tri puta, a #atim okrenuti brojeve. Kada
#aujete prvo #vono, #nati ete da va prijatelj die i smijei se, i da nee podii slualicu do
treeg #vona. /akle, recite sebi 2'n die, #ato ne bi$ i ja+2
3jebajte udisanje i i#disanje, #ajedno sa onim koga #ovete. )o je divno! !e morate otii u
specijalnu prostoriju #a meditaciju da biste ovo prakticirali. Moete to initi u vaoj kancelariji,
kod kue. !e #nam kako bi ovo mogli prakticirati pro-esionalni tele-onisti s ob#irom da mnogo
tele-ona #voni u isti as. 'slanjam se na vas da smislite neki nain i #a tele-oniste. &li mi koji to
nismo imamo prava na tri udisaja. Prakticirajui ovakvu meditaciju moemo odagnati stres i
depresiju i unijeti svjesnost u svakodnevni ivot.
A"t!%!,i#
0 3ijetnamu, prije etrdeset godina, bio sam prvi sveenik koji je vo#io bicikl. )ada se nije
smatralo da je to ba primjereno sveeniku. &li danas sveenici vo#e motocikle i kola. !aa
praksa meditiranja trebalo bi da bude u skladu sa vremenom i svijetom koji nas okruuje. )ako
sam napisao jednostavne sti$ove koje moete i#govarati prije nego to pokrenete motor
automobila. !adam se da e vam biti od koristi.
Prije nego to pokrenem auto,
1a #nam kuda idem.
&uto i ja smo jedno.
&ko auto ide br#o, ja idem br#o.
Ponekad nam kola #apravo i nisu neop$odna, ali se vo#imo jer elimo da pobjegnemo od sebe.
'sjeamo neki vakum u sebi i ne elimo da se sa njim suoimo. !e volimo to smo toliko #au#eti,
ali kad god imamo malo vremena plaimo se da se suoimo sa sobom. elimo da pobjegnemo.
0kljuimo televi#or, ili podignemo tele-onsku slualicu, itamo novine, odemo kod prijatelja ili
sjednemo u kola i vo#imo nekuda. !aa civili#acija nas ui da se ponaamo na taj nain i osigurava
nam mnogo stvari koje moemo koristiti da bismo i#gubili kontakt sa sobom. &ko i#govorimo ove
sti$ove prije nego to okrenemo klju i pokrenemo motor, to moe da nas prosvijetli, i moda
emo s$vatiti da nema potrebe da idemo bilo kuda. 7dje god da odemo, nae ja e biti sa nama@
ne moemo pobjei. Moda je bolje i prijatnije da ostavimo motor neupaljen i proetamo,
meditirajui.
Podaci govore da je posljednji$ godina kiselim kiama uniteno pet miliona kvadratni$
kilometara uma, djelimice #bog automobila. 2Prije nego to pokrenem auto, ja #nam kuda idem2
*to je o#biljno pitanje. Kuda trebam ii+ Ka svom unitenju+ &ko drvee umire, i mi ljudi emo
umrijeti. &ko je put koji podu#imate neop$odan, ne oklijevajte otii. &li ako vidite da to nije
#aista vano, moete i#vaditi klju@ otii u etnju pored rijeke ili kro# park. 3ratiti ete se sebi i
postati prijatelji sa drveem, ponovo.
2&uto i ja smo jedno.2 Mi imamo utisak da smo gospodari, a da su kola samo instrument, ali to nije
istina. Mi se mijenjamo kad koristimo bilo kakav instrument ili mainu. 3iolonelista sa svojom
10
violinom postaje divan. "ovjek sa pitoljem postaje opasan. Kada koristimo kola, mi smo jedno sa
kolima.
3onja je dio svakodnevnice u ovom drutvu. 1a vam ne sugeriram da prestanete vo#iti, ve samo
da to inite svjesno. /ok vo#imo, mislimo samo o cilju. %ato smo nesretni kad god nam se upali
crveno svjetlo. ?rveno svjetlo je vrsta neprijatelja koji nas ometa u dosti#anju cilja. &li crveno
svjetlo moemo vidjeti i kao #vono svjesnosti koje nas podsjea da se vratimo u sadanji
trenutak. Kada sljedei put na sema-oru bude crveno svjetlo, molim vas da se nasmijeite i
vratite se disanju. 20diui, smirujem svoje tijelo. I#diui, smijeim se.2 ,ako je trans-ormirati
osjeanje iritiranosti u prijatno osjeanje. Iako je to isto crveno svjetlo, ono postaje ra#liito.
'no postaje prijatelj, pomaui nam da se sjetimo da se ivot moe ivjeti samo u sadanjem
momentu.
Kada sam prije nekoliko godina bio u Montrealu, prijatelj me je vodio kro# grad prema planinama.
Primijetio sam, kad god bi neka kola stala ispred nas, da na tablici pie 21e me souviens2. )o
#nai 21a se sjeam.2 !isam bio siguran ega su eljeli da se sjeaju, moda svog -rancuskog
porijekla, ali sam prijatelju rekao da imam poklon #a njega. 2Kad god vidi kola sa reenicom 21e
me souviens2, sjeti se da die i smijei se dok vo#i kro# Montreal.2
'n se oduevio i predloio to i svojim prijateljima. Kasnije, kada me je posjetio u Arancuskoj,
rekao je da je tu vjebu tee sprovoditi u Pari#u nego u Montrealu, jer u Pari#u nije bilo 21e me
souviens2. 4ekao sam mu. 2Ima toliko sema-ora u Pari#u. %ato i$ ne koristi+2 Kada se i# Pari#a
vratio u Montreal, napisao mi je lijepo pismo. 2)ai, bilo mi je vrlo lako prakticirati svjesnost u
Pari#u. Kad god bi se neka kola #austavila ispred mene, vidio bi$ oi 8udd$e kako mi namiguju.
'dgovarao sam mu disanjem i smijeenjem, nije bilo boljeg odgovora. 8ilo je i#u#etno prijatno
vo#iti kro# Pari#.2
Kada sljedei put budete #arobljeni saobraajnom guvom, ne borite se. !ema svr$e da se
borite. %avalite se u sjedite i nasmijeite se sebi, nasmijeite se predano i s ljubavlju. 0ivajte
u sadanjem trenutku, diite i smijeite se, jer se srea uvijek moe nai u sadanjem trenutku.
Prakticiranje meditacije je vraanje sadanjem trenutku da bismo primijetili cvijet, plavo nebo,
dijete. Srea nam je nado$vat ruke.
1&e#!vit!st
!ai ivoti su toliko rascjepkani. Kako bismo mogli da meditaciju i# sale #a meditaciju uvedemo u
ku$inju, u kancelariju+ 0 sali #a meditaciju sjedimo mirno i trudimo se da budemo svjesni svakog
udisaja. Kako taj moment utie na nae ostalo, nemeditirajue vrijeme+ Kada vam doktor da
injekciju, to koristi ne samo ruci, ve itavom tijelu. Kada prakticirate polusatnu sjedeu
meditaciju, to vrijeme bi trebalo da bude blagotvorno #a svi$ dvadeset etiri asa, a ne samo #a
ti$ pola sata. 1edan osmije$, jedan uda$ moe biti koristan #a cio dan, ne samo #a taj moment.
Moramo vjebati na nain koji uklanja barijeru i#me(u vremena vjebanja i ostalog dijela dana.
Kada ula#imo u salu #a meditaciju koraamo vrlo sporo, paljivo. &li kada idemo na aerodrom ili u
prodavaonicu, postajemo druga osoba. 6odamo br#o i manje svjesno. Kako prakticirati svjesnost
na aerodromu i u prodavaonici+ Imam prijateljicu koja die i#me(u tele-onski$ ra#govora, i to joj
mnogo pomae. Moj drugi prijatelj prakticira meditaciju u pau#i poslovni$ sastanaka $odajui
svjesno i#me(u nebodera u centru /envera. Prola#nici mu se smijee, a njegovi sastanci, ak i sa
2tekim2 osobama, esto su prijatni i veoma uspjeni.
)rebalo bi da umijemo da prenesemo praksu meditacije i# sale #a meditaciju u na svakodnevni
ivot. Moemo ra#govarati sa prijateljima o tome kako se to moe postii. /a li prakticirate
11
disanje i#me(u tele-onski$ po#iva+ Smijeite li se dok sjeckate mrkvu+ /a li prakticirate
relaksaciju poslije napornog rada+ )o su praktina pitanja. &ko umijete primijeniti meditaciju #a
vrijeme veere, ra#onode, prije spavanja * ona e ui u va ivot i imati ete neprocjenjivo
blagotvoran drutveni e-ekt. 0mjesto da bude samo opis neega to je daleko od nas, svjesnost
moe ui u nae svakodnevne aktivnosti, u svaki na sat, svaki minut.
K!'en&e trave i disan&e
/a li ste ikada kosili kosom+ )o danas ne ini ba mnogo ljudi. Prije desetak godina donio sam
kosu i pokuao kositi travu oko moje brvnare. )rebalo mi je nedjelju dana da s$vatim kako je
koristiti na najbolji nain. Sve je vano. nain na koji stojite, nain na koji drite kosu, ugao
otrice i trave. Kada sam uspio uskladiti pokrete ruku sa ritmom disanja i da radim be# urbe,
i#gra(ujui svjesnost o svojoj aktivnosti, tada sam bio u stanju raditi due vremena. Kada to
nisam posti#ao, umarao bi$ se #a samo deset minuta.
Posljednji$ nekoliko godina i#bjegavao sam se suvie #amarati i gubiti da$. Moram brinuti o svom
tijelu, moram se prema njemu odnositi kao mu#iar prema instrumentu. Primjenjujem nenasilje na
moje tijelo, jer ono nije samo alat #a posti#anje cilja. 'no je cilj samo po sebi. 1a se i prema
mojoj kosi odnosim na isti nain. /ok je koristim uskla(eno sa disanjem, osjeam da moja kosa i
ja diemo #ajedno u istom ritmu. )o je istina i #a mnoge druge alate.
Posjetilac mog susjeda, jedan stariji ovjek, ponudio se da mi pokae kako treba koristiti kosu.
8io je mnogo vjetiji od mene, ali je uglavnom #au#imao isti poloaj tijela i inio iste pokrete kao
i ja. I#nenadilo me je da je on tako(er uskla(ivao svoje pokrete i disanje. 'd tada, kad god vidim
nekoga da kosi travu, #nam da prakticira svjesnost.
2esci#&n!st
%apadni svijet je veoma orijentiran ka cilju. %namo kuda elimo ii i usmjereni smo ka tom cilju.
)o moe biti korisno, ali esto #aboravljamo da uivamo dok smo na putu ka odreditu.
0 budi#mu postoji rije koja #nai 2be#eljnost2 ili 2besciljnost2. Ideja je u tome da ne
postavite nikakav cilj pred sebe i ne trite #a njim, jer je sve ve tu, u vama. /ok prakticiramo
meditaciju u $odu, ne teimo da stignemo bilo kuda. 1ednostavno, pravimo mirne, sretne korake.
&ko stalno mislimo o budunosti ili o nekom problemu, i#gubiti emo svoje korake. Isto vai #a
meditaciju u sjedeem poloaju. Sjedimo samo da bismo uivali u sjedenju, a ne da bismo postigli
bilo kakav cilj. )o je veoma vano. Svaki trenutak sjedee meditacije nas vraa ivotu i treba da
sjedimo tako da uivamo u tome itavo vrijeme. 8ilo da jedemo mandarinu, pijemo alicu aja ili
meditiramo u $odu, treba da to inimo imajui na umu 2besciljnost2.
"esto sebi kaemo. 2!emoj samo tako da sjedi, radi neto!2 &li ako prakticiramo svjesnost,
otkrivamo neto neobino. 'tkrivamo da suprotan stav moe biti korisniji. 2!emoj stalno neto
raditi, sjedni.2 Moramo nauiti da se #austavimo s vremena na vrijeme da bismo imali vremena
jasno vidjeti. !a prvi pogled, 2#austavljanje2 moe i#gledati kao neka vrsta otpora prema
sadanjem ivotu, ali nije. !e radi se samo o reakciji, ve o nainu ivota. Preivljavanje ljudske
vrste #avisi od nae sposobnosti da se #austavimo u ovoj jurnjavi. Imamo vie od BCCCC
nuklearni$ bombi i jo i$ nije dovoljno,. 2#austavljanje2 nije samo #austavljanje negativnog, ve i
do#voljavanje po#itivnom, o#dravljujuem da ga #amijeni. )o je svr$a naeg prakticiranja *ne
i#bjegavati ivot, ve se uvjeriti i poka#ati drugima da je srea u ivotu mogua sada, kao i u
budunosti.
12
)emelj sree je svjesnost. 'snovni uslov da se bude sretan je naa svjesnost da smo sretni. &ko
toga nismo svjesni, mi #apravo i nismo svjesni. Kada imamo #ubobolju, mi #namo da je ivot be#
#ubobolje divna stvar. &li kad nemamo #ubobolju, mi jo uvijek nismo sretni. !emati #ubobolju je
veoma prijatno. Ima toliko stvari u kojima moemo uivati, ali kada ne prakticiramo svjesnost,
nismo i$ svjesni. Kada prakticiramo svjesnost, poinjemo cijeniti te stvari i uimo kako da i$
sauvamo. !jegujui sadanji trenutak njegujemo budunost. 4adei #a mir u budunosti radimo
#a mir u sadanjem trenutku.
Na' -iv!t &e "%&etni$! d&e#!
1edan umjetnik me je, u 1unoj Kali-orniji, pitao. 2Kada treba da gledam cvijet pa da i#vuem
najvie #a moju umjetnost+2 4ekao sam. 2&ko tako gleda, ne moe biti u kontaktu sa cvijetom.
%anemari sve svoje projekte tako da #aista moe biti sa cvijetom, be# namjere da istrauje ili
ima bilo kakvu korist od toga.2 Isti umjetnik mi je rekao. 2Kada sam sa prijateljem, elim da
imam neke koristi od njega.2 !aravno da moemo imati koristi od prijatelja, ali prijatelj je vie
od i#vora dobiti. Prava je umjetnost jednostavno biti sa prijateljem, be# traenja njegove
podrke, pomoi ili savjeta.
Prelo nam je u naviku da gledamo stvari sa intencijom da neto dobijemo. )o #ovemo
2pragmati#am2 i kaemo da je istina ono to se isplati. &ko meditiramo da bismo dosegli istinu,
i#gleda nam da je to dobra nadoknada. 0 meditaciji se #austavljamo i potpuno gledamo.
%austavljamo se samo da bismo bili tamo gdje smo upravo, da bismo bili sa sobom i sa svijetom.
Kada smo u stanju da se #austavimo, poinjemo da vidimo@ ako moemo da vidimo, tada
ra#umijemo. Mir i srea su plodovi ovog procesa. )reba da usavrimo vjetinu #austavljanja da
bismo #aista bili sa prijateljem ili sa cvijetom.
Kako moemo unijeti mir u drutvo koje je naviklo da i# svake stvari i#vlai korist+ Kako nam
osmije$ moe biti i#vor radosti, a ne samo diplomatski manevar+ Kada se smijeimo sebi, taj
osmije$ nije diplomatski, on je doka# da smo mi *mi i da smo potpuno ovladali sobom. Moemo li
pisati pjesmu o #austavljanju, besciljnosti ili o samom postojanju+ Moemo li slikati neto od
toga+ Sve to inimo je poetski ili slikarski akt ako to inimo sa svjesnou. 7ajenje salate je
poe#ija. 6odanje do samoposluge moe biti slikarstvo.
Kada ne brinemo mnogo o tome da li je neto umjetniko djelo, kada smo jednostavno u svakom
trenutku naeg ivota staloeni i svjesni, svaki taj trenutak je umjetniko djelo. "ak i kad ne
piemo i ne slikamo, mi kreiramo. 8remeniti smo ljepotom, radou, mirom i uljepavamo ivot
mnogim ljudima. !eki put je bolje ne spominjati rije umjetnost. &ko djelujemo kro# svjesnost i
cjelovitost, naa umjetnost e cvjetati i uope ne moramo o njoj da govorimo. Kada #namo kako
da budemo mir, otkrivamo da je umjetnost divan nain da podijelimo svoju smirenost. 0mjetniki
i#ra# e se ostvariti na ovaj ili onaj nain, ali bivanje je sutinsko. /akle, moramo se vratiti sebi i
kada imamo radost i mir u sebi nae umjetnike kreacije e biti prirodne i sluiti e svijetu na
po#itivan nain.
Nada $a! rere$a
!ada je vana jer ona sadanji trenutak moe uiniti podnoljivijim. &ko vjerujemo da e sutra
biti bolje, moemo da i#drimo teku dananjicu. &li to je najvie to nada moe #a nas da uradi
da neku tekou uini lakom. Kada dublje ra#mislim o prirodi nade, vidim neto tragino u njoj. S
ob#irom da se oslanjamo na nadu u budunost, nedovoljno energije i sposobnosti usredsre(ujemo
13
na sadanji trenutak. Koristimo nadu da bismo povjerovali da e se neto bolje dogoditi u
budunosti, da emo dostii mir ili 8oje kraljevstvo. !ada postaje neka vrsta prepreke. &ko se
u#drite od nade, moete biti potpuno u sadanjem trenutku i otkriti da je radost ve tu.
Prosvjetljenje, mir, i radost nam nee niko pokloniti. !ji$ov i#vor je u nama i ako dovoljno duboko
kopamo u sadanjem trenutku voda e potei. Moramo se vratiti sadanjosti da bismo bili #aista
ivi. Kada vjebamo svjesno disanje, vraamo se sadanjem momentu u kome se sve i doga(a.
%apadna civili#acija stavlja preveliki naglasak na ideju nade i na taj nain rtvuje sadanji
trenutak. !ada se odnosi na budunost. 'na nam ne moe pomoi da otkrijemo radost, mir ili
prosvjetljenje u sadanjem trenutku. Mnoge religije svoje uporite imaju u nadi, pa uenje o
u#dravanju od nade moe i#a#vati burne reakcije. )e reakcije bi mogle donijeti neto po#itivno,
kao na primjer sa#nanje da nada nije dovoljna, da ona moe biti i prepreka. !e mislim da ne treba
da se nadate, ali nada nije dovoljna. !ada se moe pretvoriti u prepreku i ako ste ispunjeni
energijom nade neete moi da se vratite u sadanji trenutak. &ko tu energiju preusmjerite na
svjesnost o doga(anju u sadanjem trenutku biti ete u stanju da prodrete u sadanji trenutak i
u njemu otkrijete radost i mir, u vama i oko vas.
&. /. Mast, ameriki vo(a mirovnog pokreta sredinom dvadesetog vijeka, rekao je.
2!ema puta u mir. Mir je put.2 )o #nai da moemo dokuiti mir ba sada, pogledom, osmje$om,
rijeima, naim djelovanjem. /osti#anje mira nije sredstvo. Svaki korak koji inimo treba da je
mir. Svaki na korak treba da bude radost. &ko se usredsredimo, moemo to postii. !ije nam
potrebna budunost. Moemo se smijeiti i opustiti. Sve to elimo nam je dostupno ba sada.
1vi&et r!sv&et#&en&a
Postoji jedna pria o cvijetu, dobro po#nata me(u sljedbenicima #ena. 1ednoga dana 8uda je
podigao cvijet pred auditorijem od DEBC mona$a i mona$inja. /osta dugo je utio. )iina je bila
savrena. I#gledalo je da svi duboko ra#miljaju, traei #naenje 8udinog gesta. )ada se 8uda
odjednom nasmijao. !asmijao se jer se neko od prisutni$ smijeio njemu i cvijetu. Ime tog
sveenika je bilo Ma$akaiapa. 1edini se smijeio i 8uda mu je u#vratio smijekom i rekao 28lago
svog uvida prenio sam na Ma$akaiapu.2 Mnoge generacije #en uenika su ra#govarale o ovoj
prii. %a mene je njeno #naenje vrlo jednostavno. &ko neko dri cvijet i poka#uje vam ga, on eli
da vi taj cvijet vidite. 'soba koja nije bila #aokupljena svojim mislima, koja je jednostavno
ono to jeste, bila je sposobna da se sretne sa cvijetom i da se nasmijei.
)o je problem ivota. &ko nismo potpuno u sadanjem trenutku, proputamo sve. &ko se pojavi
nasmijano dijete, a vi niste potpuno ovdje, ve ste preokupirani prolou, i budunou ili nekim
drugim brigama, dijete nije #aista tamo #a vas. /a biste uistinu bili ivi, morate se vratiti sebi i
dijete e se pojaviti kao predivna stvarnost. )ada moete vidjeti njegov osmije$, primiti ga u
svoj #agrljaj.
Felim da podijelim sa vama pjesmu mog prijatelja koji je u dvadeset osmoj godini umro u
Sajgonu, prije trideset godina. !akon njegove smrti, ljudi su nali mnogo njegovi$ lijepi$
pjesama, a ja sam bio dirnut kada sam itao ovu. Ima samo nekoliko sti$ova, ali je divna.
Smijei se osmije$om udesnim,
Pokraj ograde stojei mirno.
8e# rijei sam,
"ula su mi preplavljena #vucima
14
)voje divne pjesme
8e# kraja i poetka.
/uboko ti se klanjam.
2)i2 se ovdje odnosi na cvijet, na daliju. )og jutra, prijatelj je proao pored ograde i #aista vidio
mali cvijet. /irnut tim pri#orom, #austavio se i napisao ovu pjesmu. 0ivam u njoj. Moda mislite
da je pjesnik bio mistik, jer je nain na koji gleda i vidi stvari veoma dubok. &li on je samo obian
ovjek, kao bilo ko od nas. !e #nam kako ili #ato je on bio u stanju ovako da gleda i vidi, ali to je
nain na koji mi prakticiramo svjesnost. Pokuavamo biti u kontaktu sa ivotom, da otvaramo oi
dok pijemo aj, dok $odamo, sjedimo ili araniramo cvijee.
M&est! )a disan&e
3eliki broj ljudi ima mjesto #a sve *#a ruavanje, gledanje televi#ije, spavanje *ali nemamo
mjesto #a meditaciju. Preporuujem da odredimo jedno mjesto u svom domu i na#ovemo ga
2mjestom #a disanje2, na kome moemo biti sami i prakticirati disanje i smijeenje, bar u tekim
momentima. )o mjesto moe biti smatrano ambasadom Kraljevine Mira. 'no treba da bude
potovano, da se ne skrnavi bijesom, sva(om. Kada se djetetu sprema grdnja, ono moe pobjei
na to mjesto. !i mama ni tata ne treba vie da ga grde. 'no je sigurno na teritoriji 2ambasade2.
I roditeljima e ponekad biti potrebno da i#bjegnu na tu teritoriju, da sjednu, diu, smijee se i
osvjee se. )ako je ta sobica, to mjesto, dobrobit #a itavu porodicu.
Sugeriram vam da taj prostor ukrasite veoma jednostavno. Moda ete eljeti da imate malo
#vono koje ima lijep #vuk, par jastuka ili stolica, moda va#u sa cvijeem da vas podsjeti na nau
pravu prirodu. 3i ili vaa djeca moete aranirati cvijee u punoj svjesnosti, sa osmije$om. Svaki
put kada se osjeate u#nemireni #nate da je najbolje da odete na to mjesto, polako otvorite
vrata, sjednete, 2po#ovete2 #vono da #voni <u mojoj #emlji ne kaemo 2udariti2 u #vona= i ponete
da diete. %vonce e pomoi ne samo vama, ve i ostalima u kui.
Pretpostavimo da je va mu nervo#an. S ob#irom na to da je nauio da prakticira disanje, #na da
je najbolje da se povue u sobicu, sjedne i die. Moda ne primjeujete kuda je otiao, moda
ste ba u ku$inji i sjeckate mrkvu. &li i vi patite, jer ste se upravo sva(ali. Previe ustro
sijeete tu mrkvu, jer energija ljutnje prela#i u pokrete ruke. 'djednom #aujete #vuk #vona i
#nate to da radite. %astanete sa sjeckanjem, udiete i i#diete. 'sjeate se bolje, moda se
smijeite, mislei na svog mua koji #na to treba da radi kada je ljut. 'n sada sjedi u sobi #a
disanje, die i smijei se. )o je divno@ malo ljudi to ini. 'djednom u vama raste osjeanje
njenosti, osjeate se mnogo bolje. !akon tri udisaja nastavljate da sjeckate mrkvu, ali ovoga
puta sasvim drugaije.
3ae dijete, koje je bilo svjedok, #na da ova vrsta 2grmljavine2 vodi ka 2oluji2. Povuklo se u svoju
sobu, #atvorilo vrata i utke saekalo. &li umjesto oluje, ulo je #vono i s$vatilo to se doga(a.
'sjea veliko olakanje i eli da i#ra#i #a$valnost prema ocu. ,agano odla#i do mjesta #a disanje i
mirno sjeda pored njega da bi i#ra#ilo podrku. !jemu to jako pomae. 3e se osjeao spreman
da i#a(e *moe ve i da se smijei * ali poto njegova kerka sad tu sjedi, eli da po#voni jo
jednom da bi kerkica disala. 3i u ku$inji po drugi put ujete #vono i s$vatite da sjeckanje mrkve
moda i nije najvanije u ovom trenutku. Spustite no i odete u sobu #a disanje. 3a mu je
svjestan da se vrata otvaraju i da ula#ite. Iako je sada oporavljen, ipak ostaje jo malo i
15
#a#voni da biste i vi poeli sa disanjem. )o je divna scena. &ko ste imuni, moda imate 3an
7ogovu sliku u dnevnoj sobi. &li ona nije tako lijepa kao scena u sobi #a meditaciju. Preobraenje
nemira u mir i pomirenje je i#u#etno vitalan i kreativan vid ljudskog postojanja.
%nam porodice u kojima djeca nakon doruka odla#e u sobu #a disanje, sjedaju, diu. 2uda$*
i#da$*jedan2, 2uda$*i#da$*dva2, 2uda$*i#da$*tri2, i tako do deset, a #atim odla#e u kolu. &ko
vae dijete ne eli da die do deset, moda je dovoljno i tri puta. Prelijepo je i korisno ako
porodica #apone dan na taj nain. &ko ste svjesni ujutro i trudite se da njegujete svjesnost
tokom dana, moda ete biti u stanju da sa osmije$om u(ete u kuu na kraju radnog dana, to
potvr(uje da ste jo uvijek svjesni.
1a vjerujem da svaka kua treba da ima sobicu ili mjesto #a disanje. 1ednostavne vjebe kao to
su svjesno disanje i smijeenje su veoma vane. 'ne mogu i#mijeniti nau civili#aciju.
Nastava$ "t!van&a
%ajedno smo svjesno $odali, uei kako da diemo i smijeimo se u punoj sabranosti, kod kue, na
poslu, tokom itavog dana. 7ovorili smo o svjesnom u#imanju $rane, pranju sudova, vonji
automobila, odgovaranju na tele-onske po#ive pa ak i o koenju trave. Svjesnost je osnova
sretnog ivota.
&li kako da se i#borimo sa tekim emocijama+ 5to treba da uinimo kad osjetimo bijes, mrnju,
kajanje ili tugu+ !auio sam mnoge naine, a neke sam i otkrio tokom proli$ etrdeset godina
suoavajui se sa ovim stanjima. 6oemo li nastaviti nae #ajedniko putovanje i isprobati neke
od ti$ te$nika+
DR34I DIO
TRANS5ORMA1IJA I I.6JE7ENJE
Ri&e$a !s&e+an&a
!aa osjeanja su veoma vana #a upravljanje svim naim mislima i akcijama. 0 nama je rijeka
osjeanja u kojoj je svaka kap vode ra#liito osjeanje, koje #avisi od svi$ ostali$. /a bismo ga
gledali, treba samo da sjednemo na obalu rijeke i pratimo svako osjeanje dok i#ranja, plovi
pored nas i nestaje.
Postoje tri vrste osjeanja. prijatna, neprijatna i neutralna. Kada se osjeamo neprijatno,
moemo poeljeti da pobjegnemo od toga. &li mnogo je e-ikasnije vratiti se svjesnom disanju i
samo gledati, prepo#nati ti$o, #a sebe. 20diui, #nam da je neprijatno osjeanje u meni.
I#diui, #nam da je neprijatno osjeanje u meni.2 Kada osjeanje imenujemo, npr. 4ijeju
2ljutnja2, 2tuga2, 2radost2 ili 2srea2, to nam pomae da ga jasno identi-iciramo i dublje
prepo#namo.
16
/isanje nam moe pomoi da se pribliimo osjeanjima i da i$ pri$vatimo. &ko nam je disanje lako
i mirno *prirodni re#ultat toga je da na um i tijelo postaju laki, mirni, isti kao i naa osjeanja.
Svjesno gledanje se ba#ira na principu 2ne*dvojnosti2. nae osjeanje nije odvojeno od nas sami$
ili i#a#vano neim i#van nas@ nae osjeanje jeste nae i #a moment mi jesmo to osjeanje. !e
utapamo se u osjeanje, ono nas ne terori#ira, niti ga odbacujemo. 3eoma vaan dio meditacije je
neve#ivanje #a neko osjeanje, kao i i#bjegavanje njegovog potiskivanja, ve mirno doputanje da
se ono javi, traje i samo od sebe umine.
0mjesto to se trudimo da odbacujemo dijelove sebe, treba da nauimo umjetnost
preobraavanja. !eprijatna osjeanja moemo trans-ormirati u po#itivnu energiju koja e nas
njegovati, ako se paljivo i be# neprijateljstva suoimo sa njima. &ko i$ svjesno gledamo, mogu
nam mnogo toga osvijetliti i omoguiti da bolje ra#umijemo sebe i drutvo u kojem ivimo.
Pre!,ra-a& "%&est! !eraci&e
%apadna medicina precjenjuje #naaj operativnog pristupa. ,jekari ele da odstrane sve to nije
poeljno. Kada je neto u organi#mu poremeeno preesto savjetuju operaciju. Slino vai i #a
psi$oterapiju. )erapeut eli da nam pomogne da i#bacimo nepoeljno, a #adrimo poeljno. &ko
pokuamo da i#bacimo sve to ne elimo, moda emo i#baciti vei dio sebe.
0mjesto to se trudimo da odbacujemo dijelove sebe, treba da nauimo umjetnost
preobraavanja. Moemo preobra#iti nau ljutnju u neto drugo, npr. 0 ra#umijevanje. !ije
neop$odna operacija da bi se ljutnja otklonila. &ko postanemo bijesni na na bijes, imati emo
dva bijesa u isto vrijeme. )reba samo da gledamo s ljubavlju i panjom. &ko tako brinemo o svom
bijesu, be# pokuaja da pobjegnemo od njega, preobra#iti emo se. )o je proces posti#anja mira.
&ko smo u sebi smireni, moemo se pomiriti i sa svojim bijesom. Moemo i#ai na kraj sa
depresijom, stra$om i bilo kojim drugim neprijatnim osjeanjem.
Pre!,ra-a& !s&e+an&a
Prvi korak u radu sa osjeanjima je prepo#navanje svakog osjeanja onako kako se ono pojavljuje.
)o je #adatak #a svjesnost. &ko se pojavi stra$, vaa svjesnost pogleda u stra$ i prepo#na ga kao
stra$. %nate da stra$ i#vire i# vas i da svjesnost tako(er i#vire i# vas. 'ni su oboje u vama i ne
treba da se bore, ve da brinu jedno o drugome. /rugi korak je poistovjeivanje sa osjeanjem.
!ije dobro rei. 2Stra$u, bjei! !e volim te. )i nisi ja.2 Mnogo je bolje rei. 2/obar dan, stra$u.
Kako si danas+2 !a taj nain pri#ivate svoja dva aspekta, svjesnost i stra$, da se rukuju kao dva
prijatelja i da postanu jedno. Moda vas plai da ovako neto uinite, ali ne bi trebalo. Sjetite se
da vi niste samo va stra$. 'snovno je da njegujete svjesnost u# svjesno disanje, da to stanje
odrite, ivim i snanim. Iako vaa svjesnost moda nije dovoljno snana u poetku, ako je
njegujete, postati e jaa. /okle god postoji svjesnost neete potonuti u svoj stra$. %apravo, vi
poinjete svoj preobraaj onog trenutka kada se u vama rodi svjesnost.
)rei korak je smirivanje osjeanja. Poto svjesnost prati va stra$, poinjete da se smirujete.
20diui, smirujem aktivnosti tijela i du$a.2 Smirujete vaa osjeanja samim tim to ste sa njima,
kao kad mati njeno dri svoju rasplakanu bebu. 8eba osjea majinu njenost, smiruje se i
prestaje da plae. Majka je vaa svjesnost, ro(ena i# dubine svijesti i ona e umiriti bol. Majka
je jedno sa bebom koju dri. &ko ona misli o drugim stvarima, dijete se nee smiriti. 'na bi
trebalo da stavi na stranu sve druge misli i samo da dri bebu. /akle, ne i#bjegavajte svoja
17
osjeanja. !e recite. 2)i si samo osjeanje, nisi vano.2 Postanite jedno sa tim osjeanjem.
Moete rei 2I#diui, smirujem svoj stra$.2
"etvrti korak je. pustiti osjeanje da ode. %a$valjujui smirenju, osjeate se laki ak i usred
stra$a i #nate da va stra$ nee prerasti u neto to e vas preplaviti. Kada #nate da ste
sposobni da brinete o svom stra$u, on je ve smanjen na minimum, postao je manje neprijatan.
Sada mu se moete nasmijeiti i pustiti ga da ode. Smirivanje i oputanje su samo lijekovi #a
simptome. Sada imate priliku da idete dublje i radite na trans-ormaciji i#vora stra$a.
Peti stepen je.duboko sagledavanje. 8eba je prestala da plae, stra$ je nestao, pa ipak,
pogledajte dobro vau bebu, vae osjeanje stra$a, da vidite to ne valja. Morate tragati #a
u#rokom, jer bebu ne moete sve vrijeme drati. 7ledajui, vidjeti ete, na primjer, da bebina
patnja ima mnoge ra#loge, u njenom tijelu i van njega. 7ledajui bebu uoiti ete elemente koji su
prou#rokovali pla, a kada i$ vidite, #nati ete to treba da uradite da biste trans-ormirali
osjeanje i bili slobodni.
'vo je proces koji lii na psi$oterapiju. )erapeut #ajedno sa pacijentom promatra prirodu bola.
'n esto otkriva ra#loge patnje u nainu na koji pacijent vidi stvari, u njegovim vjerovanjima o
sebi, svojoj kulturi i svijetu u kom ivi. )erapeut i pacijent preispituju ove toke gledita i
vjerovanja i #ajedniki osloba(aju pacijenta i# njegovog #atvora. &li sutinski vani su napori
pacijenta. 0itelj bi trebalo da pomogne da se rodi uitelj u ueniku, a psi$oterapeut da se rodi
psi$oterapeut u pacijentu. Pacijentov 2interni psi$oterapeut2 moe tada uspjeno da radi 2puno
radno vrijeme2.
)erapeut ne lijei pacijenta tako to mu jednostavno daje drugi sistem vjerovanja. 'n se trudi
da mu pomogne da uvidi koje su ideje i vjerovanja u njemu i#a#vali patnju. Mnogi pacijenti ele da
se oslobode svoji$ bolni$ osjeanja, ali ne ele da se oslobode svoji$ vjerovanja, stavova koji su
#apravo i#vor ti$ osjeanja. %ato terapeut i pacijent moraju da uloe #ajedniki napor kako bi
pacijent sagledao stvari onakvim kakve jesu. 'vo vai i kada koristimo svjesnost da bismo
preobra#ili osjeanja. !akon prepo#navanja osjeanja, poistovjeivanja s njim, njegovog
smirivanja i putanja da nestane, moemo tragati #a u#rocima koji su esto #asnovani na
netonoj percepciji. "im ra#umijemo u#roke i prirodu nai$ osjeanja, ona poinju da se
preobraavaju.
Osv&e'+ivan&e ,i&esa
8ijes je neprijatno osjeanje. 'no je kao plamen na kome sagorijeva naa samokontrola i #bog
koga govorimo stvari koji$ se kasnije stidimo. Kada je neko ljut, moemo jasno vidjeti da je u
paklu. 8ijes i mrnja su materijali od koji$ je pakao sainjen. /u$ be# bijesa je smiren, svje,
nevin. 'dsustvo bijesa je osnova stvarne sree, ljubavi i suosjeanja.
Kada je naa ljutnja pod svjetlom svjesnosti, ona odma$ poinje da gubi neto od svoje
destruktivne prirode. Moemo sebi rei. 20diui, #nam da je ljutnja u meni. I#diui, #nam da
sam ja moja ljutnja.2 &ko paljivo pratimo na bijes, on vie ne moe potpuno da nas obu#me.
Moemo pri#vati svjesnost da se pridrui naoj ljutnji. Svjesnost ne moe da potisne i i#baci
ljutnju. 'na je samo promatra. )o je veoma vaan princip. Svjesnost nije su(enje. 'na je vie
nalik starijoj sestri koja toplo brine o mla(oj. Moemo se usredsrediti na svoje disanje da bismo
i#gradili ovakvu svjesnost i potpunije upo#nali sebe.
Kada smo ljuti, obino se ne urimo vratiti sebi. elimo da mislimo o osobi koja nas je naljutila, o
njenim aspektima koji nas ljute *njenoj grubosti, nepotenju, okrutnosti, #lonamjernosti itd. to
vie mislimo o toj osobi, to je vie sluamo, gledamo * naa ljutnja se rasplamsava. !epotenje i
18
sklonost mrnji te osobe mogu biti realni, imaginarni ili pretjerani ali, u stvari, korijen problema
je sama ljutnja i mi treba da se vratimo i prvo pogledamo u svoju unutranjost. !ajbolje je da ne
sluamo i ne gledamo osobu koju smatramo u#ronikom nae ljutnje. Kao vatrogasac, moramo prvo
politi plamen vodom, a ne da gubimo vrijeme tragajui #a onim koji je prou#rokovao plamen.
20diui, #nam da sam ljut. I#diui, #nam da moram svu svoju energiju uloiti u #brinjavanje
moje ljutnje.2 %nai, i#bjegavamo ra#miljanje o drugoj osobi i u#dravamo se da uinimo ili
kaemo bilo to dok smo ljuti. &ko itavim svojim biem promatramo svoju ljutnju, i#bjei emo
da uinimo neto #bog ega bismo kasnije alili.
Kada smo ljuti, naa ljutnja je nae ja. /a bismo ljutnju potisnuli ili i#bacili treba da potisnemo ili
i#bacimo nae ja. Kada smo radosni, mi smo radost. Kada smo bijesni, mi smo bijes. Kada se u
nama rodi ljutnja, moemo biti svjesni da je ljutnja energija u nama, i moemo pri$vatiti tu
energiju da bismo je trans-ormirali u drugu vrstu energije. Kada imamo gnojivo od organski$
materija koje se raspadaju i smrde, #namo da te otpatke moemo trans-ormirati u divno cvijee.
!a prvi pogled moemo vidjeti kompost i cvijee kao suprotnosti ali kada malo dublje pogledamo
vidimo da cvijee ve postoji u (ubrivu, i da gnojivo ve postoji u cvijeu. Potrebno je samo par
nedjelja da se cvijee raspadne. Kada dobar organski vrtlar pogleda svoje gnojivo, on to moe
vidjeti i nije tuan niti #ga(en. 0mjesto toga, on cijeni raspadajui materijal i nema nita protiv
njega. %a par mjeseci i# toga e nii divno cvijee.
Potreban nam je uvid u ne*dualistiko vi(enje organskog vrtlara kada se radi o ljutnji. !e treba
da je se plaimo ni da je odbacimo. %namo da ljutnja moe biti vrsta gnojiva, i da u njemu lei
snaga ro(enja neeg lijepog. Potreban nam je bijes u smislu u kome je vrtlaru potrebno gnojivo.
&ko #namo kako da pri$vatimo na bijes, mi ve imamo neki mir i radost. Postepeno moemo
potpuno preobra#iti ljutnju u mir, ljubav i ra#umijevanje.
3daran&e &ast"$a
Ispoljavanje bijesa nije uvijek najbolji nain da se sa njim i#a(e na kraj. !a taj nain ga
pojaavamo u dubini nae svjesnosti. Ispoljavanje bijesa prema osobi na koju smo ljuti moe
u#rokovati mnogo tete.
!eki od nas mogu i#abrati da u(u u sobu, #akljuaju vrata i udaraju po jastuku. )o se na#iva
2dolaenje u kontakt sa svojim bijesom2. &li ja uope ne mislim da je to dolaenje u kontakt sa
naim bijesom. 0 stvari, mislim da to nije ak ni dolaenje u kontakt sa jastukom. &ko smo #aista
u kontaktu sa jastukom, mi #namo to je jastuk i neemo ga udariti. Ipak, ova te$nika moe
privremeno biti od koristi jer udaranjem jastuka osloba(amo mnogo energije, nakon i#vjesnog
vremena smo iscrpljeni i osjeamo se bolje. &li korijeni naeg bijesa su jo uvijek netaknuti@ ako
i#a(emo i pojedemo neto, naa energija e biti obnovljena. &ko je sjeme naeg bijesa opet
#aliveno, bijes e biti ponovo ro(en i opet emo morati da udaramo po jastuku. )o udaranje moe
donijeti odre(eno olakanje, ali ne dugotrajno. /a bi dolo do pravog preobraaja, treba da se
suoimo sa korijenom naeg bijesa tragajui duboko #a njegovim u#rocima. &ko to ne uinimo,
sjeme bijesa e opet nii. &ko prakticiramo svjesno ivljenje, sijemo novo, #dravo sjeme. 'no e
brinuti o naem bijesu i moe ga trans-ormirati ak i ako to od njega ne traimo.
!aa svjesnost e se pobrinuti o svemu, kao to sunce njeguje vegetaciju. 8a i ne i#gleda da
sunce ini mnogo, ono samo sja, ali ono sve preobraava. 8ulke se #atvaraju kada ono #a(e, ali kad
sunce sja sat, dva *one se opet otvaraju. Sunce prodire u cvijee, u odre(enom momentu cvijee
ne moe da odoli i otvara se. !a isti nain e svjesnost, ako se kontinuirano odrava, dovesti do
19
trans-ormacije u cvijetu nae ljutnje. 'n e se otvoriti i poka#ati svoju prirodu. Kada
ra#umijemo prirodu, korijene naeg bijesa, biti emo oslobo(eni od njega.
Meditaci&a " h!d" $ada s%! #&"ti
Kada osjetimo da ljutnja raste, moda emo poeljeti da i#a(emo i meditiramo u $odu. Svje
#rak, #eleno drvee i bilje nam mogu pomoi. Moemo vjebati ovako.
0diem i #nam da je ljutnja u meni.
I#diem i #nam da sam ljut.
0diem i #nam da je ljutnja neprijatna.
I#diem i #nam. ovo osjeanje e proi.
0diem i smirujem se.
0diem i snaan sam dovoljno da savladam ovu ljutnju.
/a bismo ublaili neprijatno osjeanje, unosimo cijelo srce i cijeli um u vjebu meditacije u $odu,
kombinirajui svoje disanje sa koracima i poklanjajui punu panju kontaktu nai$ stopala i
#emlje. /ok $odamo i#govaramo ove redove i ekamo dok se dovoljno ne smirimo da bismo se
direktno suoili sa svojim bijesom. /o tada moemo uivati u disanju, $odanju i ljepoti okoline.
Poslije i#vjesnog vremena na bijes e oslabiti, a mi emo se osjeati jaim. )ada moemo poeti
direktno da promatramo bijes i pokuati da ga ra#umijemo.
K"han&e $r"%ira
%a$valjujui prosvjetljujuoj ulo#i svjesnosti, nakon svjesnog promatranja uvi(amo primarne
u#roke bijesa. Meditacija nam pomae da duboko proniknemo u stvari i sagledamo nji$ovu
prirodu. &ko se #agledamo u svoj bijes moemo vidjeti njegove korijene u aljkavosti,
nespora#umima, nepravdi, o#loje(enosti ili uslovljavanju. 'vi korijeni mogu biti u nama ili u osobi
koja je odigrala odluujuu ulogu u i#a#ivanju naeg bijesa. Svjesno promatramo da bismo bili
sposobni da vidimo i ra#umijemo.
3i(enje i ra#umijevanje su elementi oslobo(enja koji donose ljubav i privrenost. Metoda
svjesnog promatranja u cilju vi(enja i ra#umijevanja korijena bijesa je metoda iji su e-ekti
dugotrajni.
!e moemo jesti sirov krumpir, ali ga #ato neemo baciti. %namo da ga moemo sku$ati.
Stavljamo ga u lonac sa vodom, a lonac na vatru. 3atra je svjesnost, praksa svjesnog disanja i
usmjerenost na na bijes. Poklopac simboli#ira nau usredsre(enost, jer spreava da toplina
i#la#i i# lonca. /ok udiemo i i#diemo promatrajui svoj bijes potrebna nam je koncentracija da
bi ova praksa bila snanija. %ato se klonimo svega to bi nas ometalo i -okusiramo se na problem.
u prirodi, me(u drveem i cvijeem, bie lake primijeniti svjesno disanje.
Promjena se doga(a im stavimo lonac na vatru. 3oda poinje da se #agrijava. Poslije deset
minuta ona vri, ali moramo i dalje da odravamo vatru ako elimo sku$ati krumpir. Promjena se
deava jer prakticiramo osvjeivanje disanja i bijesa. !akon pola sata podiemo poklopac i
osjeamo drugaiji miris. Krumpir se sada moe jesti. 8ijes je trans-ormiran u novu energiju
*ra#umijevanje i suosjeanje.
K!ri&eni #&"tn&e
20
Korijeni ljutnje su u nedostatku ra#umijevanja nas sami$ i duboki$ u#roka koji su doveli do ovako
neugodnog stanja. Korijeni ljutnje su tako(er u elji, ponosu, u#nemirenosti i sumnji. Primarni
korijeni nae ljutnje su u nama. !aa sredina i drugi ljudi su tek sekundarni. !ije nam tako teko
da pri$vatimo tetu nastalu prirodnom katastro-om, kao to je #emljotres ili poplava. &li kada
tetu prou#rokuje druga osoba, nemamo mnogo strpljenja. Mi #namo da #emljotres i poplava
imaju u#roke, i trebalo bi da uvidimo kako osoba koja je i#a#vala na bijes tako(er ima svoje
duboke ra#loge #a ono to je uinila.
!a primjer, neko tko nam se runo obraa je moda ba pret$odnog dana bio i#loen istoj
neprijatnosti ili se na njega u djetinjstvu i#derao njegov pijani otac. Kada vidimo i ra#umijemo tu
vrstu u#roka moemo poeti da se osloba(amo svog bijesa. !e elim da kaem da neko ko nas
napada ne treba da bude discipliniran. &li najvanije je da se prvo pobrinemo #a sjeme
negativnosti u nama samima. &ko #atim nekog treba disciplinirati ili mu pomoi, uiniti emo to i#
suosjeanja, a ne i# bijesa ili osvete. &ko se istinski trudimo ra#umjeti patnju druge osobe,
vjerojatnije je da emo se ponaati na nain koji e pomoi drugome da nadi(e tu svoju patnju i
#brkanost i tako emo svi biti na dobitku.
3n"tra'n&i v!r!vi
0 budistikoj psi$ologiji postoji termin koji se moe prevesti sa 2unutranji okovi ili vorovi2.
Kada primamo ulne in-ormacije, #avisno od toga kako i$ primamo, u nama se moe ve#ati 2vor2.
Kada je neko neljuba#an prema nama, a mi ra#umijemo ra#log i ne u#memo to k srcu, tada neemo
biti u#nemireni i vor se nee ve#ati. &li ako ne ra#umijemo #ato se neko tako odnosi prema
nama i postanemo ra#draljivi, vor e se ve#ati. 'dsustvo jasnog ra#umijevanja je osnova
svakog vora.
&ko prakticiramo punu svjesnost, biti emo sposobni prepo#nati unutranje vorove im se oni
-ormiraju i nai emo naina da i$ trans-ormiramo. !a primjer, ena moe uti mua kako se
ra#mee na #abavi i osjetiti vor, nedostatak potovanja.
&ko o tome pora#govara sa muem moda e postii jasno ra#umijevanje i vor e se lako
odve#ati. 0nutranji vor trai nau punu panju im se pojavi, dok je jo slab, jer je njegova
trans-ormacija tada laka.
&ko ne odveemo vorove im se stvore, oni e biti sve #ategnutiji i jai. /io naeg uma koji
svjesno prosu(uje #na da negativna osjeanja kao to su bijes, stra$, kajanje nisu potpuno
pri$vatljiva #a drutvo i nas same, te nala#i naina da i$ potisne i# svijesti. Poto elimo i#bjei
patnju, stvaramo obrambene me$ani#me koji negiraju postojanje negativni$ osjeanja i daju nam
utisak da smo smireni. &li nai unutranji vorovi neprekidno vrebaju priliku da se ispolje kao
destruktivne pojave, osjeanja, misli, rijei ili ponaanje.
Prvi nain da se i#a(e na kraj sa unutranjim vorovima je nji$ovo osvjeivanje. Prakticirajui
svjesno disanje moemo se pribliiti nekim vorovima u nama. Kada smo svjesni nai$ osjeanja,
misli, rijei, ponaanja moemo se pitati. %ato se neugodno osjeam kada mi on to kae+ %ato
sam mu to rekao+ %ato uvijek mislim na svoju majku kad vidim tu enu+ %ato mi se ne dopada
taj lik i# -ilma+ Koga sam mr#io, a tko je nalik tom liku+ 'vakvo paljivo promatranje postupno
moe i#nijeti nae #atrpane vorove na svjetlo svjesnosti.
)ijekom sljedee meditacije, poto smo #atvorili vrata i pro#ore ulnim utiscima, vorovi i# nae
unutranjosti i#ranjaju kao predstave, osjeanja ili misli. Moemo s$vatiti osjeanje
21
u#nemirenosti, stra$a, nelagodnosti iji u#rok ne ra#umijemo. %ato palimo svjetlost nae
svjesnosti i pripremamo se da vidimo tu predstavu, osjeanje ili misao u svoj svojoj sloenosti.
Kada to osjeanje pone da poka#uje svoje lice, moe se desiti da se pojaa. Moemo sagledati
da je to osjeanje toliko snano da nas potpuno odvaja od mira, radosti, lakoe i moda emo
eljeti da vie nikada ne budemo u kontaktu sa njim. Moda emo poeljeti da pomjerimo nau
panju na drugi objekt meditacije ili da je prekinemo@ moda emo se osjeati pospano ili rei da
bismo radije meditirali u neko drugo vrijeme. )o se u psi$ologiji #ove otpor. Plaimo se da
osvijestimo osjeanje bola koje je u nama #atrpano jer emo #bog toga patiti. &li ako smo jedno
vrijeme prakticirali disanje i smijeenje, u nama se ra#vija sposobnost da mirno sjedimo i
jednostavno promatramo svoje stra$ove. !astavljajui da diemo i da se smijeimo moemo rei.
2Stra$u, #dravo. 'pet si ovdje.2
Ima ljudi koji svakodnevno satima meditiraju ali se nikad ne suoe sa svojim osjeanjima. !eki od
nji$ kau da osjeanja nisu vana i radije usmjeravaju panju na meta-i#ike pojmove. !e kaem
da ovi drugi objekti meditacije nisu vani, ali ako oni nisu stavljeni u odnos sa naim pravim
problemima, meditacija nije ba korisna. &ko #namo kako da ivimo svakog momenta na svjestan
nain biti emo svjesni to se deava sa naim osjeanjima, opaanjima u sadanjem trenutku i
neemo do#voliti da se vorovi -ormiraju ili #ateu. &ko #namo kako da promatramo svoja
osjeanja moemo nai korijene u starim vorovima i moemo i$ mijenjati, ak i one koji su
postali prilino jaki.
.a&edni$! -iv#&en&e
Kada ivimo sa drugom osobom moramo jedno drugome pomoi da ra#rijeimo vorove koje
#ajedniki stvaramo. Mnogo emo pomoi jedno drugome ako ra#govaramo sa ljubavlju i
ra#umijevanjem. Srea vie nije individualna stvar. &ko druga osoba nije sretna, neemo biti ni
mi. 4asplitanje vora druge osobe e nam donijeti sreu. Fena moe stvoriti unutranji vor u
svome muu, mu moe uiniti to isto i ako nastave jedno drugome da stvaraju vorove, jednoga
dana im vie nee preostati ni trunka sree. %ato, im se vor stvori, ena <na primjer= bi
trebalo #nati da se taj vor upravo #ave#ao. 'na ne treba da ga previdi. )reba da odvoji vrijeme
#a posmatranje i da ga, u# pomo mua, trans-ormira. Moe rei.2 Mislim da je bolje da
pora#govaramo o sukobu koji raste.2 )o je lako dok ena i mu nisu optereeni mnogim vorovima.
Korijen unutranjeg vora je nedostatak ra#umijevanja. &ko moemo vidjeti nespora#um koji je
postojao dok se vor stvarao, lako ga moemo ra#ve#ati. Prakticirati svjesno posmatranje #nai
tragati #a prirodom i u#rocima neega. 0vidjeti #nai rasplesti vor.
Ta$v!st
0 budi#mu se rije 2takvost2 koristi da o#nai 2sutinu ili odre(enu karakteristiku stvari ili
osobe, njenu pravu prirodu2. Svako ima svoju 2takvost2. &ko elimo da ivimo u srei i miru sa
nekim morati emo sagledati takvost tog nekog.
Kada smo je jednom vidjeli, ra#umijemo tu osobu i nee vie biti problema. Moemo mirno i
sretno ivjeti #ajedno.
Kada unosimo plin u kuu da bismo ga koristili #a grijanje ili ku$anje svjesni smo i njegove
opasnosti * moe nas ubiti ako smo nepaljivi. Isto tako, #namo da nam je plin neop$odan i ne
oklijevamo ga unijeti u kuu. Isto vai i #a elektrinu struju. Moe nas ubiti strujni udar, ali ako
smo paljivi struja nam pomae i tu nema problema #ato to #namo prirodu elektriciteta. Isto je
22
i sa ljudima. &ko ne po#najemo dovoljno takvost neke osobe, moemo imati problema. &li, ako
#namo, moemo uivati jedni u drugima i imati mnogo u#ajamne koristi. Klju je u upo#navanju
takvosti drugoga. !e moemo oekivati da neko stalno bude 2cvijee2. Moramo ra#umjeti i 2gnoj2
te osobe.
P!*#eda& " sv!& d#an
Imam jednog prijatelja umjetnika. Prije nego to je napustio 3ijetnam, prije etrdeset godina,
majka ga je u$vatila #a ruku i rekla mu.2Kad god ti budem nedostajala, pogledaj u svoj dlan i
odma$ e me vidjeti.2 Kako duboko dopiru ove jednostavne, iskrene rijei.
)ijekom godina moj prijatelj je esto gledao u svoj dlan. Prisustvo njegove majke nije samo
genetsko. !jen du$, njene nade i njen ivot su tako(er sa njim. Kada pogleda u svoj dlan, moe
vidjet $iljade generacija koje su mu pret$odile i $iljade oni$ koje e doi poslije njega. Moe
vidjeti da on ne postoji samo u porodinom stablu proteui se jednom osovinom vremena , ve i u
mrei ne#avisni$ odnosa. 4ekao mi je da se nikada ne osjea usamljen.
Kada me je prolog ljeta posjetila neakinja, predloio sam joj.2 Pogledaj u svoj dlan,2 kao
predmet meditacije. 4eko$ joj da su svaki kamiak, svaki list i svaki leptir u njenoj ruci.
R!dite#&i
Kada mislim na svoju majku, ne mogu da odvojim njenu sliku od mog s$vaanja ljubavi, jer je
ljubav bila prirodni sastojak slatkog, blagog tona njenog glasa. !a dan kada sam i#gubio majku
#apisao sam u svoj dnevnik.20pravo se dogodila najvea tragedija u mom ivotu.2Iako sam ve bio
odrastao i ivio van roditeljske kue, nakon njenog odlaska osjeao sam se naputen kao siroe.
%nam da mnogi prijatelji na %apadu ne gaje ista osjeanja prema svojim roditeljima. "uo sam
mnogo pria o roditeljima koji su jako povrijedili svoju djecu, polaui u nji$ sjeme patnje. &li
mislim da roditelji nisu eljeli da posiju takvo sjeme. !isu eljeli da doprinesu patnji svoje djece.
Moda su oni sami primili isto sjeme od svoji$ roditelja. 3eina nas smo rtve oblika ivota koji
nije svjestan. Prakticiranje svjesnog ivota, meditacije moe #austaviti ove patnje i okonati
njeno prenoenje na djecu i na unuke. Moemo prekinuti #aarani krug ne do#voljavajui da ova
vrsta sjemena patnje bude prenijeta naoj djeci, naim prijateljima i bilo kome drugom.
1edan etrnaestogodinji djeak koji je vjebao u 5ljivinom selu mi je ispriao svoju priu. Kada
je imao jedanaest godina jako se naljutio na svoga oca. Svaki put kada bi pao i povrijedio se otac
bi ga jako grdio. /jeak se u sebi #akleo da e, kad odraste, biti drugaiji. &li, prole godine, se
njegova mala sestra igrala sa djecom, pala sa ljuljake i oderala koljeno. Krv je curila, a on se
jako ra#ljutio. Felio je da vie.
27lupao! %ato si to uradila+2 &li #austavio se. %ato to je prakticirao disanje i svjesnost,
mogao je da prepo#na svoj bijes i da mu se ne preda.
'drasli su se pobrinuli #a njegovu sestru, oprali su joj ranu i stavili #avoj, a on je lagano i#aao i
disanjem stiavao svoj bijes. 'djednom je vidio da je isti kao njegov otac. 4ekao mi je. 2S$vatio
sam ako ne uinim neto sa svojim bijesom, prenijeti u ga na moju djecu.2 Istovremeno, vidio je
i neto drugo. 3idio je da njegov otac mora da je tako(er bio rtva ba kao i on. !jemu je sjeme
ljutnje prenio njegov otac. )o je bio #naajan uvid etrnaestogodinjaka, a mogao je da ga
stekne jer je prakticirao svjesnost. 2Felio sam da nastavim vjebanje da bi$ svoj bijes
trans-ormirao u neto drugo.2 Poslije nekoliko mjeseci, bijes je nestao. )ada je bio u stanju da
prui plod svoje promjene ocu rekavi mu da je nekada bio ljut na njega ali da ga sad ra#umije.
23
4ekao mu je, tako(er, kako bi elio da i otac prakticira meditaciju da bi trans-ormirao svoje
sjeme bijesa. 'bino mislimo da roditelji treba da njeguju svoju djecu, ali neki put djeca donose
prosvjetljenje roditeljima i pomau im da se promijene.
Kada pogledamo svoje roditelje sa suosjeanjem, esto vidimo da su oni samo rtve koje nikada
nisu imale ansu da prakticiraju svjesnost. 'ni ne mogu trans-ormirati patnju u sebi. &li ako im
pri(emo sa suosjeanjem, moemo im ponuditi radost, mir, oprotaj. %apravo, kada dobro
ra#mislimo uvi(amo da nam je nemogue da i#bjegnemo bilo kakvu identi-ikaciju sa svojim
roditeljima.
&ko paljivo pogledamo svoje tijelo prilikom kupanja vidjeti emo da je ono poklon nai$ roditelja
i nji$ovi$ roditelja. /ok peremo svaki dio tijela moemo meditirati o prirodi ivota, pitajui se
2Kome pripada ovo tijelo+ )ko mi je dao ovo tijelo+ 5to mi je dano+2 &ko meditiramo na ovaj
nain otkriti emo tri komponente. davaoca, poklon i primaoca poklona. /avalac su nai roditelji,
mi smo nastavak svoji$ roditelja i predaka. Poklon je samo tijelo. Primalac smo mi sami. Svo troje
prisutno je u naem tijelu. Kada smo u dubokom kontaktu sa sadanjim trenutkom moemo vidjeti
sve nae pretke i sve budue generacije prisutne u nama. 3idjevi to, #nati emo to da inimo, a
to ne * #a sebe, #a nae pretke, nau djecu i #a nji$ovu djecu.
N&e*!van&e )drav!* s&e%ena
Svjesnost postoji na dva nivoa. kao sjeme i kao ispoljavanje tog sjemena. Pretpostavimo da
imamo sjeme ljutnje u sebi. Kada su uvjeti povoljni, to sjeme se moe ispoljavati kao ona vrsta
energije koju #ovemo ljutnja.
Svaki put kada sjeme ljutnje ima priliku da se ispolji, ono stvara novo sjeme iste vrste. &ko smo
ljuti pet minuta, proi#vodi se novo sjeme ljutnje i pada na tlo naeg nesvjesnog tokom ti$ pet
minuta. )o je ra#log #bog koga moramo biti paljivi u i#boru naina ivota koji vodimo, osjeanja
koja ispoljavamo. /ok se smijeim, stvara se sjeme osmje$ivanja i radosti. /ok traje takvo
ispoljavanje sije se novo sjeme osmje$ivanja i radosti. &li ako se godinama ne smijeim sjeme e
oslabiti i moda vie nikad neu biti sposoban da se smijeim.
0 nama ima mnogo vrsta sjemena *dobrog i loeg. !eko je posijano tokom naeg ivota, a neko je
prenijeto od roditelja, predaka, od drutva. 0 #rnu kukuru#a je sve #nanje raniji$ generacija o
tome kako ra#viti klicu, kako napraviti listove, cvjetove i klipove kukuru#a. !ae tijelo i na um
tako(er imaju #nanje koje se prenosi generacijama. Preci i roditelji su nam prenijeli sjeme
radosti, mira i sree, kao i sjeme patnje, ljutnje itd.
Svaki put kad prakticiramo svjesno ivljenje sijemo #dravo sjeme i jaamo ono koje je ve u
nama. Kada virus u(e u na krvotok, nae tijelo reagira antitijelima i okruuje ga, trans-ormira.
Isto je i sa naim psi$olokim sjemenom. &ko sijemo iscjeljujue, osvjeavajue sjeme, ono e
djelovati na negativno sjeme, ak i ako to ne traimo od njega. %a svoje dobro moramo stvoriti
to veu re#ervu dobrog sjemena.
1ednoga dana, u selu kojem ivim, i#gubili smo bliskog prijatelja, Arancu#a koji nam je pomogao
da organi#iramo 5ljivino selo <5ljivino selo je selo u Arancuskoj u kome )i, u# pomo drugi$
vijetnamski$ budista, svake godine odrava seminare #a i#bjeglice i sve one koji rade na
nji$ovom #brinjavanju, kao i #a ljude angairane u mirovnim pokretima.= Imao je srani udar
tijekom noi. 0jutro smo otkrili da je umro.
8io je toliko dragocjena osoba, priutio nam je toliko radosti kad god smo proveli s njim makar
par minuta. 'sjeali smo da je ion sam radost i mir. )og jutra, kada smo ga nali mrtvog, jako
smo #aalili to nismo provodili vie vremena s njim.
24
)e noi nisam mogao #aspati, toliko je bio bolan gubitak prijatelja. &li, sljedeeg jutra je trebao
sam odrati predavanje, a elio sam spavati. %ato sam prakticirao disanje. 8ila je $ladna, #imska
no, leao sam u krevetu i vi#uali#irao divno drvee i# dvorita moje kue. Prije mnogo godina sam
posadio tri divna cedra jedne posebne vrste sa 6imalaja. )o drvee je sada veliko kao ja. /ok
meditiram $odajui, ponekad #agrlim stabla ti$ divni$ cedrova, udiui i i#diui. ?edrovi su
uvijek odgovarali na moje #agrljaje, siguran sam u to. /akle, leao sam u krevetu i disao,
postajui cedar i moj da$. 'sjeao sam se mnogo bolje, ali i dalje nisam mogao da #aspim.
Konano sam po#vao u svoju svijest sliku radosne vijetnamske djevojice po imenu Mali 8ambus.
'na je dola u 5ljivino selo kada je imala tri godine. 8ila je toliko slatka da je svako elio da je
dri u rukama, posebno djeca. Stalno su je nosili, nisu je putali da sam $oda okolo. Sada ima est
godina i kada je u#mete u ruke, osjeate se svjee, divno. %ato sam je po#vao u moju svijest,
disao sam i smijeio se njenom liku. %aspao sam #a par minuta.
Svakome od nas su potrebne #ali$e sjemena koje je lijepo, #dravo, i dovoljno jako da nam
pomogne u tekim trenucima. &li u trenucima kada je bol preveliki, ni cvijee nado$vat ruke nee
nam pomoi. )ada #namo da nam je potrebna pomo. &ko imamo spremite dobrog sjemena
moemo po#vati vie sjemenki da nam priteknu u pomo.
&ko imate bliskog prijatelja koji vas ra#umije, ako #nate da ete se bolje osjeati im sjednete
kraj njega, u tom sluaju moete po#vati njegov lik u svoju svijest i vas 2dvoje2 moete 2disati
#ajedno2. 3e ovo vam moe pomoi u tekim trenucima. &ko dugo niste vidjeli svog prijatelja,
njegova #amiljena slika e moda biti suvie slaba u vaoj svijesti i nee se lako pojaviti. &ko
#nate da je ta osoba jedina koja vam moe pomoi da uspostavite svoju ravnoteu a #amiljena
slika je preslaba, moete uraditi samo jednu stvar. kupite kartu i idite kod prijatelja tako da on
ne bude u vama kao po#itivno sjeme, ve kao stvarna osoba.
&ko idete kod prijatelja treba da #nate na koji nain ete provesti to vrijeme, jer je ono
ogranieno. Kad stignete, sjedite bli#u i odma$ ete se osjetiti jai. &li poto #nate da ete
uskoro morati da se vratite kui treba da iskoristite priliku i prakticirate punu svjesnost u
svakom dragocjenom trenutku dok ste #ajedno. 3a prijatelj moe da vam pomogne da ponovo
uspostavite unutranju ravnoteu, ali to nije dovoljno. Morate postati jaki i#nutra, da biste se
dobro osjeali kad ponovo budete sami. %bog toga morate, sjedei ili $odajui sa prijateljem,
prakticirati svjesnost. &ko ne postupite tako ve samo koristite prijateljevo prisustvo da
ublaite patnju, sjeme njegovog lika nee dugo trajati u vama. Potrebno je da stalno prakticiramo
svjesnost da bismo sijali ljekovito, osvjeavajue sjeme. Kada nam bude potrebno, sjeme e se
pobrinuti #a nas.
t! &e d!,r!8
"esto se pitamo 25to ne valja+2 "inei to pri#ivamo bolno sjeme tuge da se ispolji. 'sjeamo
patnju, ljutnju, utuenost i proi#vodimo jo takvog sjemena. 8ili bismo mnogo sretniji kada bismo
ostali u kontaktu sa #dravim, radosnim sjemenom u nama i oko nas. )reba da nauimo da pitamo.
25to nije loe+2 i da budemo u kontaktu sa tim.
Mnogo je elemenata u svijetu, u naem tijelu, osjeanjima, opaanjima i svijesti koji su dobri,
osvjeavajui, ljekoviti. &ko se blokiramo, ako ostanemo u #atvoru svoje tuge, neemo biti u
kontaktu sa ovim ljekovitim elementima.
Fivot je ispunjen mnogim udima, kao to je plavo nebo, sunce, djeje oi. !ae disanje, na
primjer, moe biti veoma prijatno. 0ivajte u disanju svakodnevno. Mnogi ljudi cijene radost
disanja samo kad imaju astmu ili ki$avicu. !ije potrebno da ekamo astmu da bismo uivali u
25
disanju. Svijest o dragocjenim elementima sree je sama po sebi prakticiranje prave svjesnosti.
'vakvi elementi su svuda oko nas. Moemo uivati u njima svake sekunde naeg ivota. &ko tako
inimo, sjeme mira, radosti i sree e biti posijano u nama i ono e postati vrlo snano. )ajna
sree je srea sama. 7dje god da smo, bilo kada, imamo sposobnost da uivamo u suncu, u
prisustvu drugog, u udu disanja. !e treba nikuda da putujemo da bismo to inili. Sa tim
stvarima moemo biti u kontaktu ba sada.
O$riv#&avan&e ni$ada ne !%a-e
Kada posadite salatu, a ona ne raste kako valja, vi ne okrivljujete salatu. )ragate #a ra#lo#ima
#bog koji$ ne napreduje. Moda joj je potrebno gnojivo, vie vode, manje sunca. !e krivite
salatu. &ko, pak, imamo problema sa prijateljima ili porodicom, okrivljujemo drugu osobu. &li ako
#namo kako da se pobrinemo o njima, oni e rasti, kao salata. 'krivljavanje nema po#itivan e-ekt,
kao ni pokuaj ubje(ivanja drugoga u nae miljenje. )o je moje iskustvo. !e okrivljavati, ne
obra#lagati, ne sva(ati se samo ra#umjeti. &ko ra#umijete i poka#ujete da ra#umijete, moete
voljeti, a situacija e se promijeniti.
1ednom sam u Pari#u drao predavanje o neokrivljavanju salate. !akon predavanja meditirao sam
$odajui i, kada sam #aao #a ugao #grade, uo sam kako osmogodinja djevojica govori majci.
2Mama, sjeti se da me #alije. 1a sam tvoja salata.2 8io sam toliko #adovoljan to je potpuno
ra#umjela to sam $tio da kaem. %atim je majka odgovorila. 2/a, keri, i ja sam tvoja salata.
Molim te da ni ti ne #aboravi da #alije mene.2 8ilo je divno vidjeti i$ kako vjebaju #ajedno.
Ra)"%i&evan&e
4a#umijevanje i ljubav nisu dvije stvari, ve jedna. %amislimo da se va sin jednog jutra probudio
i vidio da je vrijeme #a ustajanje. 'dluio je probuditi mla(u sestru da bi imala dovoljno vremena
#a doruak prije kole. &li ona je mr#ovoljna i umjesto da mu #a$vali uta ga i kae. 2Prestani!
'stavi me na miru.2 'n e se vjerojatno naljutiti, mislei. 2,ijepo sam je probudio. %ato me
utira+2 Moda e eljeti doi u ku$inju i ispria vam to se desilo ili e je udariti.
&li tada se sjeti da je sestra tijekom noi dosta kaljala i s$vati kako mora da je bolesna. Moda
se tako loe ponaala #bog pre$lade. 0 tom trenutku on ra#umije i vie se ne ljuti. Kad
ra#umijete, ne moete odoljeti a da ne volite. !e moete se ljutiti. /a biste ra#vili
ra#umijevanje treba da promatrate sva ljudska bia sa suosjeanjem. Kada volite, prirodno se
ponaate na nain koji moe ublaiti patnju drugi$.
Prava #&",av
%aista treba da ra#umijemo osobu koju volimo. &ko je naa ljubav tek elja #a posjedovanjem, to
nije ljubav. &ko mislimo samo o sebi, ako #namo samo #a svoje potrebe, a #apostavljamo potrebe
drugi$ *ne moemo da volimo. Moramo duboko pogledati da bismo vidjeli i ra#umjeli potrebe,
elje, patnje osobe koju volimo. )o je tlo prave ljubavi. !e moete odoljeti a da ne volite drugu
osobu kada je #aista ra#umijete.
S vremena na vrijeme, sjedite pokraj onoga koga volite, u#mite je #a ruku i pitajte. 2/a li te
dovoljno ra#umijem+ /a li ti nanosim neki bol+ Molim te da mi kae da bi$ te mogao bolje
voljeti. !e elim da pati i ako se to doga(a #bog moje nepanje molim te da mi kae da bi$ te
volio bolje i da bi ti bila sretnija.2 &ko to kaete glasom koji otkriva vau istinsku otvorenost,
26
moe se desiti da druga osoba #aplae. )o je dobar #nak, jer poka#uje da se otvaraju vrata
ra#umijevanja i sve e opet biti mogue. Moda otac nema vremena ili nije dovoljno $rabar da ovo
pitanje postavi sinu. 0 tom sluaju nji$ova ljubav moda nee biti toliko puna koliko bi mogla da
bude. Potrebna je $rabrost da se postave ovakva pitanja, ali ako i$ ne pitamo moe se desiti da
unitavamo ljude koje volimo. Pravoj ljubavi je neop$odno ra#umijevanje. 0# ra#umijevanje, onaj
koga volimo e sigurno cvjetati.
Meditaci&a ! s"!s&e+an&"
,jubav je um koji donosi mir, radost i sreu drugoj osobi. Suosjeanje je um koji uklanja patnju u
drugom ovjeku. Svi imamo sjeme ljubavi i suosjeanja u naem umu, i moemo ra#vijati ove
dobre i#vore energije. Moemo njegovati be#uvjetnu ljubav koja ne oekuje nita #a u#vrat i
#ato ne dovodi do u#nemirenosti i tuge.
Sutina ljubavi i suosjeanja je ra#umijevanje, sposobnost da se u drugima prepo#na -i#iko i
psi$iko trpljenje #bog drugi$, da se 2u(e pod tu(u kou2. Mi 2ula#imo2 u nji$ovo tijelo,
osjeanja, mentalni sklop i i#nutra smo svjedoci nji$ove patnje. !ije dovoljno povrno
promatranje da bismo uoili nji$ovu patnju. Moramo postati jedno sa objektom naeg
promatranja. Kada smo u kontaktu sa patnjom drugoga u nama se ra(a suosjeanje. Suosjeanje
bukvalno #nai 2supatnitvo2.
Poinjemo tako to #a objekt meditacije odabiremo nekoga tko -i#iki pati, nekoga tko je slab,
esto bolestan, siromaan, potlaen ili ne#atien. )a vrsta patnje se lako uoava. Kasnije
moemo uspostaviti kontakt i sa suptilnijim oblicima patnje. Ponekad uope ne i#gleda da osoba
pati, ali moemo primijetiti skrivene tragove trpljenja na njoj. ,judi koji ive u materijalnom
blagostanju tako(er pate. )reba duboko da se #agledamo u osobu koja je predmet naeg
suosjeanja tijekom sljedee meditacije a i kada smo u stvarnom kontaktu sa njom. Moramo nai
dovoljno vremena da bismo stvarno bili u dubokom kontaktu sa patnjom drugoga. !astavljamo da
ga promatramo sve dok suosjeanje ne proima nae bie.
Kada na ovaj nain gledamo drugoga plod nae meditacije e se prirodno trans-ormirati u neku
vrstu akcije. !eemo samo rei. 21a ga jako volim2 ve 20initi u neto da manje patiG.2 /u$
suosjeanja je istinski prisutan kada je uspjean u ublaavanju patnje druge osobe. )reba da
na(emo naine njegujemo i i#ra#imo svoje suosjeanje. Kada do(emo u kontakt sa drugom
osobom nae misli i akcije treba da i#raavaju du$ suosjeanja, ak i ako ta osoba govori i ini
stvari koje nije lako pri$vatiti. "inimo to sve dok jasno ne vidimo da naa ljubav nije #avisna od
osobe koju volimo. )ada #namo da je na du$ suosjeanja vrst i vjerodostojan. 'sjeati emo
mir i lakou, a naa meditacija e biti na dobrobit osobe koja je bila predmet suosjeanja. !jena
patnja e se polako ublaavati, njen ivot e se ra#vedravati kao re#ultat naeg suosjeanja.
Moemo meditirati i o onima koji u#rokuju nau patnju. Svatko tko nam nanosi patnju be# sumnje
pati i sam. Potrebno je da pratimo svoje disanje i da se duboko #agledamo pa da vidimo patnju te
osobe. /io njeni$ tekoa i trpljenja moda potie od nevjeti$ roditelja kada je ta osoba bila
dijete. &li i ti roditelji su moda bili rtve svoji$ roditelja, patnja se prenosila sa generacije na
generaciju i ponovo se rodila u toj osobi. &ko to vidimo neemo ga dalje kriviti #ato to nam
nanosi bol, jer #namo da je i on bio rtva. /uboko se #agledati #nai ra#umjeti. Kada jednom
ra#umijemo ra#loge #bog koji$ se loe ponaao nestati e naa gorina prema njemu i e#nuti
emo da on manje pati. 'sjeati emo se smireni i lagani, moi emo se smijeiti. /a bismo
oprostili, nije neop$odno da druga osoba bude prisutna. Kada se duboko #agledamo mirimo se sa
27
samim sobom i #a nas taj problem vie ne postoji. Prije ili kasnije on e vidjeti na stav i
pridruiti e se toku iste ljubavi koji prirodno tee i# naeg srca.
Meditaci&a ! #&",avi
0m ispunjen ljubavlju donosi mir, radost i sreu nama i drugima. Paljivo promatranje je element
koji njeguje drvo ra#umijevanja, a suosjeanje i ljubav su najljepi cvjetovi na tom drvetu.
Kada nam je um ispunjen ljubavlju treba da odemo do onoga ko je bio objekt naeg
usredsre(ivanja, tako da na um ljubavi ne bude samo #amiljanje, ve i#vor energije koja
stvarno djeluje u ovom svijetu. %vuci i svjetlost imaju osobinu da prodiru bilo gdje, tako je i sa
ljubavlju i suosjeanjem. &li ako je naa ljubav samo vrsta #amiljanja, nije vjerojatno da e
imati bilo kakav realan e-ekt. )ek u kontaktu sa drugima, u naem svakodnevnom meteu, moemo
#nati da li je naa ljubav #aista prisutna i koliko je vrsta. &ko je ljubav stvarna, to e biti
oigledno u naem svakodnevnom ivotu po tome kako se odnosimo prema ljudima i svijetu.
I#vor ljubavi je duboko u nama i moemo pomoi drugima da dosegnu sreu. 1edna rije, gesta ili
misao mogu ublaiti patnju drugoga ili mu donijeti radost. 1edna rije mu moe donijeti utje$u i
samopou#danje, ra#vijati sumnju, pomoi da ne pogrijei, i#miriti kon-likt ili otvoriti put ka
osloba(&nju. 1edna gesta moe spasiti neiji ivot ili mu pomoi da iskoristi neku rijetku priliku.
1edna misao moe uiniti isto, jer misli uvijek vode do rijei i akcija. &ko je ljubav u naem srcu,
svaka misao, rije, djelo moe dovesti do uda. 4a#umijevanje je u osnovi svake ljubavi, #ato su
rijei i djela koji proi#la#e i# ljubavi uvijek ljekoviti.
Meditaci&a i )a*r#&a&
7rljenje je divan #apadnjaki obiaj, a mi istonjaci bismo eljeli da mu doprinesemo naom
praksom svjesnog disanja. &ko drite dijete u rukama, grlite majku, mua ili prijatelja i pri tom
udiete i i#diete pet puta, vaa srea e biti bar udesetostruena. &ko ste rastreseni, mislite o
drugim stvarima, va #agrljaj e biti tako(er rastresen, nee biti dubok i neete u njemu uivati.
%ato, kada grlite dijete, prijatelja, suprugu preporuujem vam da prvo svjesno uda$nete i
i#da$nete i da se vratite u sadanji trenutak. )ada, dok drite nekoga u #agrljaju, diite svjesno
tri puta i uivati ete vie nego ikada.
!akon to smo na jednom seminaru #a psi$oterapeute u Koloradu vjebali meditaciju kro#
#agrljaj, jedan uesnik seminara je stigavi kui na -iladel-ijskom aerodromu #agrlio svoju enu
kao nikad ranije. %bog tog #agrljaja ona nam se pridruila na sljedeem seminaru u "ikagu.
Potrebno je vrijeme da vam postane prirodno da #agrlite na ovaj nain. &ko se i#nutra osjeate
malo pra#ni, moda ete eljeti da potapate prijatelja po ramenu dok ga grlite da biste doka#ali
da ste #aista tamo. &li da biste stvarno bili tamo, trebate samo disati i odjednom ete postati
potpuno stvarni. 3as dvoje #aista postojite tog momenta. )o moe biti jedan od najbolji$
momenata u vaem ivotu.
%amislite da je vaa ker i#nenada ula u sobu. &ko #aista niste tamo ako mislite o prolosti,
brinete o budunosti ili ste opsjednuti bijesom, stra$om dijete, iako stoji pred vama, #a vas ne
postoji. 'na je kao du$, vi ste kao du$. &ko elite da budete sa njom morate se vratiti u sadanji
trenutak. Svjesno diui, ujedinjujui du$ i tijelo ponovo postajete stvarna osoba. Kada
postanete stvarni i vaa ker postaje stvarna. 'na je udesna i u tom trenutku je mogu stvarni
susret sa ivotom. &ko je drite u #agrljaju i diete probuditi ete se pred dragocjenou
voljenog bia i ivota.
28
Investiran&e " ri&ate#&e
3rlo lako moemo umrijeti od patnje ak i ako imamo mnogo novca. %ato je mnogo bolji i#vor
sigurnosti investiranje u prijatelja, pretvaranje po#nanika u pravog prijatelja, i#gra(ivanje
#ajednice prijatelja. Imati emo na koga se osloniti, kome da odemo kad imamo teke trenutke.
Moemo tako doi u dodir sa osvjeavajuim, o#dravljujuim elementima u nama i oko nas
#a$valjujui podrci drugi$ ljudi. &ko imamo dobre prijatelje, vrlo smo sretni. /a bismo stvorili
dobru #ajednicu prijatelja prvo bi sebe trebalo da trans-ormiramo u dobar element drutva.
%atim moemo pomoi drugome da postane dio #ajednice. )ako gradimo mreu nai$ prijatelja.
Stvaranje drutva prijatelja je na najvrjedniji ulog. Prijatelji nas mogu utjeiti i pomoi nam u
najteim trenucima, kao to mogu dijeliti nau radost i sreu.
Ve#i$a &e rad!st dr-ati sv!&e "n"e
Stariji ljudi su vrlo tuni ako moraju da ive odvojeno od svoje djece i unuia. )o je jedna od
stvari na %apadu koje ne volim. 0 mojoj #emlji stariji ljudi imaju pravo da ive sa mladima. 8abe i
djede itaju djeci bajke. Kada ostare nji$ova je koa $ladna i i#borana i #a nji$ je velika radost
kad mogu da dre svoje unuie, tako tople i njene. Kad neko ostari, njegova najdublja nada je
da ima unue i da ga dri na krilu. )ome se nada i danju i nou i veoma je sretan kad sa#na da je
unue na putu. 0 dananje vrijeme stariji ljudi se upuuju da ive sa drugim starim ljudima.
1ednom nedjeljno imaju kratku posjetu poslije koje su jo tuniji. )reba da na(emo naine da
mladi i stari opet ive #ajedno. )o bi nas sve usreilo.
.a&ednica sv&esn!* -iv#&en&a
'snova dobre #ajednice je sretan i radostan svakodnevni ivot. 0 5ljivinom selu djeca su u
centru panje. Svi odrasli su odgovorni #a djeju sreu, jer #na se. ako su djeca sretna, tada e i
odraslima biti lako da budu sretni.
Kada sam ja bio dijete porodice su bile vee. 4oditelji, ujaci, strievi, tetke, babe, djede i djeca
svi su ivjeli #ajedno. Kue su bile okruene drveem na koje smo mogli da #akaimo leaje i
organi#iramo piknik. 0 novije vrijeme porodice su vrlo male, mama, tata i dvoje djece. Kada
roditelji imaju problem, cijela porodica osjea posljedice. "ak i ako djeca pobjegnu u kupatilo, i
tamo osjeaju teku atmos-eru. Moe se desiti da odrastu sa sjemenom patnje i da nikad ne
budu #aista sretni. 4anije su djeca u situacijama kada mama i tata imaju problema mogla su se
skloniti kod tetke, ujaka ili drugi$ lanova porodice. !eprijatna atmos-era i$ nije toliko muila,
jer su imali utoite.
1a mislim da #ajednica svjesnog ivljenja, u kojima moemo posjeivati mreu 2ujni, ujaka i
neaka2, moe biti neka vrsta #amjene #a velike, stare -amilije. Svako od nas ima potrebu
2pripadanja2 takvom mjestu gdje su predio, #vuk #vona, pa ak i gra(evine odabrani tako da nas
podsjeaju na povratak svjesnosti. %amiljam da e postojati lijepi centri sa stalnim seminarima,
gdje e pojedinci i porodice moi da odla#e, ue i prakticiraju umjetnost svjesnog ivljenja.
,judi koji tamo ive treba da #rae mirom, svjeinom i plodovima ivljenja u svjesnosti. 'ni bi
bili kao divno drvee, a posjetioci bi eljeli da do(u i sjednu u nji$ovu sjenku. "ak i kad ne mogu
#aista doi, mogu da pomisle na nji$, nasmijee se i osjeati e se smireniji i sretni.
29
Moemo preobra#iti nau porodicu i domainstvo u #ajednicu koja prakticira $armoniju i
svjesnost. Moemo #ajedno prakticirati disanje i smijeenje, #ajedniko sjedenje, pijenje aja
u# njegovanje svjesnosti. &ko imamo #vono, ono je tako(er dio #ajednice jer olakava
prakticiranje. &ko imamo jastuk #a meditaciju, i on je dio #ajednice, kao i mnoge druge stvari
koje nam pomau da prakticiramo svjesnost na primjer #rak koji diemo. &ko ivimo u bli#ini
parka ili rijeke, moemo tamo uivati u meditaciji u $odu. Svi ti pokuaji nam mogu pomoi da
#ajednicu #asnujemo kod kue. S vremena na vrijeme, moemo po#vati prijatelja da nam se
pridrui. Prakticiranje svjesnosti je mnogo lake u drutvu.
Sv&esn!st %!ra ,iti an*a-irana
Kada sam bio u 3ijetnamu mnoga od nai$ sela su bila bombardirana. %ajedno sa mojom monakom
braom morao sam odluiti to uiniti. /a li da nastavimo meditirati u manastiru ili da napustimo
salu #a meditaciju i pomognemo ljudima koji su pogo(eni bombardiranjem+ !akon paljivog
ra#matranja odluili smo uiniti obje stvari, da i#a(emo i pomognemo ljudima, ali da to inimo u
svjesnosti. )o #ovemo angairani budi#am. Svjesnost mora biti angairana. 0vid mora pratiti
akcija. &ko to nije sluaj, kakva korist od uvida+
Moramo biti svjesni stvarni$ problema ovoga svijeta. )ada emo #nati to initi, a to ne initi
da bismo bili od pomoi. &ko i#gradimo svjesnost o naem disanju i nastavimo prakticiranje
smijeenja, ak i u tekim okolnostima, mnogi ljudi, ivotinje i biljke e imati koristi od toga. /a
li masirate Majku %emlju svaki put kada je vaa stopala dotaknu+ Sijete li sjeme radosti i mira+
1a se trudim da uradim ba to svakim korakom i #nam da Majka %emlja to potuje. Mir je svaki
korak. 6oemo li nastaviti nae putovanje+
TRE9I DIO
MIR JE SVAKI KORAK
Sa:!st!&an&e
&ko ste pjesnik, jasno ete vidjeti oblak koji plovi ovom stranicom papira. 8e# oblaka ne bi bilo
kie, be# kie, drvee ne bi moglo da raste@ be# drvea ne bismo mogli da dobijemo papir. 'blak
je od sutinskog #naaja #a postojanje papira. Mogli bismo rei da su oblak i papir u su*
postojanju. Supostojanje je rije koje jo nema u rjenicima, ali ako kombiniramo pre-iks sa i
glagol postojati dobijemo nov glagol su*postojati. &ko jo dublje pogledamo ovu stranicu papira
moemo vidjeti sunce na njoj. 8e# sunca uma ne bi rasla. 0 stvari, nita ne moe da raste be#
sunca. )ako #namo da je sunce i na ovom listu papira. Papir i sunce su u su*postojanju. &ko
nastavimo da gledamo, vidjeti emo drvosjeu kako sjee drvo i nosi ga u drvaru da bi bilo
trans-ormirano u papir. 3idimo penicu. %namo da drvosjea ne moe da ivi be# $ljeba, #ato je
penica od koje nastaje njegov $ljeb tako(er na ovom listu papira. !a njemu su i drvosjeini otac
i majka. &ko stvari tako promatramo, vidimo da ovaj list papira ne moe postojati be# svi$ ti$
stvari.
&ko pogledamo jo dublje, moemo i sebe vidjeti na ovoj stranici papira. )o nije teko * kada
pogledamo papir, on je dio naeg opaanja. 3a um je tu kao i moj. %nai, moemo rei, sve je
ovdje * vrijeme, prostor, #emlja, kia, minerali i# tla, sunce, oblak, rijeka, toplota. Sve supostoji
sa ovim listom papira. %ato mislim da rije 2supostojanje2 treba da u(e u rjenike. Postojati
30
#nai su*postojati. !e moemo biti sami #a sebe. )reba da subivstvujemo sa drugim stvarima.
'vaj papir postoji jer sve drugo postoji.
Pretpostavimo da pokuavamo vratiti jedan od elemenata njegovom i#voru. 4ecimo, da vratimo
sunev sjaj suncu. Mislite li da bi papir bio mogu+ !e, be# sunevog sjaja nita ne moe
postojati. &ko vratimo drvosjeu njegovoj majci, opet nemamo list papira. "injenica je da je ovaj
list papira sainjen smo od 2ne*papirni$2 elemenata. &ko vratimo ove ne*papirne elemente, kao
to su um, drvosjea, sunev sjaj, itd. nji$ovim i#vorima, nee biti papira. )ako tanuan, papir
sadri sve to postoji u univer#umu.
1vi&e+e i *n!&iv!
'skrnavljen ili neporoan. Prljav ili ist. )o su pojmovi koje stvara na um. /ivna rua koju smo
upravo ubrali i stavili u va#u je ista. 'na tako lijepo, tako svjee mirie. Kanta #a smee je
suprotnost. 'na smrdi i puna je pokvareni$ stvari. )o je tako ako gledamo povrinu. &ko
pogledamo dublje, vidjeti emo da e rue #a pet ili est dana postati dio (ubreta. !e moramo
ekati pet dana da bismo to vidjeli. &ko sada pogledamo rue, ako pogledamo (ubre, moemo to
vidjeti sada. &ko pogledamo u kantu sa smeem moemo vidjeti da e njen sadraj #a nekoliko
mjeseci biti trans-ormiran u divno povre, pa ak i u ruu. &ko ste dobar organski vrtlar,
gledajui ruu moete vidjeti gnojivo, a gledajui gnojivo *ruu. 4ua i gnojivo su u supostojanju.
8e# rue ne moemo imati gnojivo, be# gnojiva ne moemo imati ruu. 'ni su jedno drugom veoma
potrebni. 4ua i smee su podjednaki. Smee je isto toliko dragocjeno koliko i rua. &ko duboko
sagledamo koncept istog i prljavog vraamo se do pojma supostojanja.
0 Manili ima mnogo mladi$ prostitutki@ neke su stare samo etrnaest, petnaest godina. 3eoma su
nesretne. 'ne ne ele da budu prostitutke, ali su nji$ove porodice siromane i one su otile u
grad da bi nale neki posao. !aravno, to nije sluaj samo u Manili, vei u 6o 5i Min Sitiju u
3ijetnamu, u !jujorku i Pari#u. Poslije samo par nedjelja u gradu, ranjive djevojke mogu biti
nagovorene da rade #a drugoga i #arade sto puta vie nego kao ulini prodavai. 'ne su mlade i
ne #naju mnogo o ivotu i #ato pri$vaaju da postanu prostitutke. 'd tog vremena one osjeaju
da su neiste, oskrnavljene i to u#rokuje veliku patnju. Kada pogledaju druge mlade djevojke,
lijepo obuene, i# dobri$ porodica, osjeaju da su jo loije, a osjeaj uprljanosti postaje nji$ov
pakao.
&ko takva djevojka dublje pogleda sebe i itavu situaciju, vidjeti e da je takva kakva je jer su
drugi ljudi takvi kakvi su. Kako 2dobra djevojka2 i# 2dobre porodice2 moe da bude ponosna+ %ato
to je nain ivota 2dobre porodice2 takav kakav jeste, prostitutka mora da ivi kao prostitutka.
!iko od nas nema iste ruke. !iko od nas ne moe da tvrdi da to nije naa odgovornost. /jevojka
u Manili je takva kakva je #ato to smo mi takvi kakvi smo. 7ledajui ivot te mlade prostitutke
vidimo ivote svi$ 2neprostitutki2. 7ledajui ne*prostitutke i nain na koji sami ivimo, vidimo
prostitutku. Svaka stvar pomae da se stvori druga.
Pogledajmo malo bogatstvo i siromatvo. 8ogato i siromano drutvo sa*bivstvuju. 8ogatstvo
jednog drutva poiva na siromatvu drugog. 'vo je ovako jer je ono onako. %dravlje je sainjeno
od ne*#dravi$ elemenata, a siromatvo od ne*siromani$ elemenata. )o je isto kao sa listom
papira. Moramo biti opre#ni da nas ne #arobe pojmovi. Istina je da sve sadri sve drugo. Mi ne
moemo samo postojati, moemo jedino su*postojati. 'dgovorni smo #a sve to se deava oko
nas.
)a mlada djevojka se moe osloboditi patnje jedino ako uvidi da stvari postoje u me(usobnoj
pove#anosti. 1edino tada e ra#umjeti da ona nosi teret itavog drutva. 5to joj drugo moemo
31
ponuditi+ &ko se duboko #agledamo u sebe, vidjeti emo nju i dijeliti emo njen bol i bol itavog
svijeta. )ada moemo poeti da budemo od stvarne koristi.
O,&avite svi&et" %ir
Kada bi #emlja bila tvoje tijelo, ti bi mogao osjetiti mnoge dijelove koji pate. 4at, politika i
ekonomska potlaenost, glad, #aga(enost okoline. Svakoga dana djeca gube vid #bog nedovoljne
is$rane, nji$ove ruke pretrauju otpatke ne bi li nali neto #a $ranu. 'drasli polako umiru u
#atvorima u koje su dospjeli #ato to su se suprotstavljali nasilju. 4ijeke umiru, #rak je sve tee
disati. Iako dvije supersile postaju pomalo prijatelji, one jo uvijek imaju dovoljno nuklearnog
oruja da desetinu puta unite %emlju.
Mnogi ljudi su svjesni koliko svijet trpi, nji$ova su srca ispunjena suosjeanjem. 'ni #naju to
treba da se uradi i angairaju se na politikom i socijalnom planu, kao i na #atiti ljudske okoline
ne bi li promijenili stvari na bolje. &li, nakon -a#e inten#ivne angairanosti, oni se mogu
obes$rabriti ako im nedostaje prava snaga potrebna da i#dre tako aktivan ivot. Prava snaga
nije u sili, novcu ili oruju ve i u dubokom unutranjem miru.
Prakticirajui svjesnost u svakom momentu naeg svakodnevnog ivota moemo odnjegovati svoj
mir. 0# pomo jasni$ misli, odlunosti i strpljenja, kao plodova meditacije, moemo i#drati
aktivan ivot i biti stvarni instrument mira. 3idio sam takav mir kod ljudi koji su pripadali
ra#liitim religio#nim i kulturnim grupama i koji su vrijeme i energiju ulagali u #atitu slabi$,
borei se #a socijalnu pravdu, ublaavanje ja#a i#me(u bogati$ i siromani$, #austavljanje trke u
naoruanju, borbu protiv diskriminacije. 'ni #alijevaju drvo ljubavi i ra#umijevanja u svijetu.
Nedv!&stv!
Kada neto elimo ra#umjeti ne moemo samo stajati sa strane i promatrati. Potrebno je da
duboko u(emo u to i da se sa tim sjedinimo da bismo #aista ra#umjeli. &ko elimo ra#umjeti
osobu, treba da osjeamo njena osjeanja, patimo njene patnje, uivamo njenu radost. S$vatiti
neto #nai do$vatiti i postati jedno sa tim. !ema drugog naina da se neto ra#umije. 'vaj
nain ra#umijevanja se u budi#mu na#iva 2nedvojstvo2.
Prije petnaest godina sam pomagao komitetu #a siroad koja su bila rtve vijetnamskog rata.
Socijalni radnici i# 3ijetnama su slali prijave list papira sa malom slikom djeteta u uglu, sa
imenom, u#rastom i stanjem u kome se siroe nala#i. Moj posao je bio da prevedem prijavu sa
vijetnamskog na -rancuski da bismo pronali spon#ore i da bi dijete dobilo $ranu, kolske knjige i
bilo smjeteno u porodicu nekog srodnika. )ada bi Arancuski komitet mogao slati toj porodici
novac i pomogne djetetu.
Svakoga dana sam prevodio oko trideset prijava. 4adio sam to ovako. pogledao bi$ sliku djeteta,
nisam itao prijavu. !akon trideset, etrdeset sekundi obino bi$ postajao jedno sa djetetom.
)ada bi$ u#eo olovku i napisao prijevod prijave na drugi papir. !aknadno sam uvidio da nisam ja
prevodio, to smo inili dijete i ja. 7ledajui lice djeteta osjeao sam se inspiriran i postajao sam
dijete ili je dijete postajalo ja i mi smo #ajedno prevodili. )o je veoma prirodno. !e morate
mnogo vjebati meditaciju da biste to mogli uiniti. Samo pogledajte, do#volite sebi da budete i
i#gubite se u djetetu i ono u vama.
6i&een&e ratnih rana
32
/a su Sjedinjene /rave u ve#i sa vijetnamskim ratom imale vi#iju o nedvojstvu ne bismo imali
toliko destrukcije u obje #emlje. 4at nastavlja da povre(uje i &merikance i 3ijetnamce. &ko smo
dovoljno paljivi, jo uvijek moemo uiti i# vijetnamskog rata. Prole godine smo imali veoma
lijep seminar sa amerikim veteranima vijetnamskog rata. )o je bio teak seminar, jer mnogi od
nas nisu mogli da se oslobode svog bola. 1edan gospodin mi je rekao da je u 3ijetnamu i#gubio
etiristo sedamnaest ljudi samo u jednoj bici, u jednom danu. "etiristo sedamnaest ljudi je umrlo
u jednoj bici i on je sa tim morao ivjeti vie od petnaest godina. !etko drugi mi je rekao kako je
i# osvete i bijesa ubio dijete u selu i nakon toga i#gubio sav svoj mir. 'd tada nije u stanju da
ostane sam u sobi sa djetetom. Mnogo je vrsta patnje koje nas spreavaju da budemo u kontaktu
sa svijetom ne*patnje.
Moramo prakticirati u#ajamno pomaganje da ostanemo u kontaktu. 1edan vojnik mi je rekao da se
na ovom seminaru prvi put posljednji$ petnaest godina osjeao sigurno u grupi ljudi. Petnaest
godina je imao problem sa gutanjem vrste $rane. Mogao je samo piti sokove i jesti voe. 8io je
potpuno #atvoren i nije mogao komunicirati. &li nakon tri ili etiri dana na seminaru, poeo se
otvarati i ra#govarati. /a biste pomogli takvoj osobi da ponovo dotakne stvari morate ponuditi
mnogo ljuba#nosti i topline. !a seminaru smo vjebali svjesno disanje i smijeenje, o$rabrivali
smo jedni druge da se vratimo cvijeu u nama, drveu i plavom nebu koje nas titi.
/orukovali smo u tiini. 3jebali smo dorukovanje na nain na koji sam ja jeo kolai svog
djetinjstva. Svjesno smo koraali da bismo dotakli %emlju, svjesno smo disali da bismo dotakli
#rak i gledali smo svoj aj da bismo #aista bili u kontaktu sa njim. Sjedili smo #ajedno, disali
#ajedno, etali #ajedno i trudili se da uimo i# svog vijetnamskog iskustva. 3eterani imaju neto
rei svojoj naciji o tome kako se suoiti sa moguim problemima koji nee biti toliko ra#liiti od
vijetnamski$. )rebamo nauiti neto i# svoje patnje.
Potrebna nam je vi#ija supostojanja. Pripadamo jedni drugima, ne moemo realnost isjei na
komade. Svaka strana je 2naa strana2, nema (avolje strane. 3eterani imaju iskustvo koje i$ ini
plamenom svijee koja osvjetljava korijene rata i put u mir.
S"nce " %!% src"
%namo da ako srce prestane kucati tijek naeg ivota e se #austaviti. %ato paljivo njegujemo
srce. S druge strane, ne dajemo sebi vremena da primijetimo kako su druge stvari, van naeg
tijela, tako(er sutinske #a na opstanak. Pogledajte nei#mjerno svjetlo koje #ovemo Suncem.
&ko bismo #austavili #raenje Sunca ivot bi tako(er stao, dakle sunce je nae drugo srce, srce
van naeg tijela. )o nei#mjerno 2srce2 daje svekoliki ivot na %emlji i toplinu neop$odnu #a
postojanje. 8iljke ive #a$valjujui Suncu. !ji$ovi listovi upijaju Sunevu energiju, #ajedno sa
ugljen*dioksidom i# #raka, da bi proi#veli $ranu #a drvo, cvijet, plankton. %a$valjujui biljkama
ivimo i mi i ivotinje. Svi mi ljudi, ivotinje, biljke upijamo sunce, direktno ili indirektno.
!emogue je opisati sve e-ekte Sunca, tog velikog srca van naeg tijela. !ae tijelo nije
ogranieno na ono to je unutar granica nae koe. 'no se prostire nei#mjerno. 0kljuuje ak i
sloj #raka oko %emlje #ato to bi njegov makar kratkotrajni nestanak doveo do nestanka ivota.
!ema pojave u univer#umu koja nas se intimno ne tie, od ljunka sa dna oceana do galaktiki$
kretanja prije vie miliona svjetlosni$ godina. 3olt 3itman je rekao. 23jerujem da vlat trave nije
nita manje od #vje#dani$ putanja...2 've rijei nisu -ilo#o-ija. 'ne dola#e i# dubine njegove
due. 'n je rekao. 2'groman sam, sadrim mnotva.2
D",!$! se )a*#edati
33
/a bi$ vidio trebam se #agledati u stvari. Kada pliva uiva u istoj vodi rijeke, on moe biti i
rijeka. 1ednoga dana, tijekom moje prve posjete Sjedinjenim /ravama, ruao sam sa nekim
prijateljima na bostonskom univer#itetu i gledao rijeku "arls. /osta dugo sam bio odsutan od
kue. 7ledajui rijeku, jako mi se dopala. %ato sam ostavio prijatelje i siao da operem lice i
#agnjurim stopala u vodu, kao to sam imao obiaj da inim u mojoj #emlji. Kada sam se vratio
jedan pro-esor koji je sjedio sa nama mi je rekao. 2)o je opasno. 1este li isprali usta u rijeci+2
Kada sam odgovorio potvrdno, rekao je. 2)rebalo bi da po(ete kod ljekara i primite injekciju.2
8io sam okiran. !isam #nao da su rijeke u &merici toliko #aga(ene. !eke od nji$ se #ovu 2mrtve
rijeke2. 0 mojoj #emlji rijeke ponekad postaju muljevite, ali ne i #aga(ene na taj nain. !etko mi
je rekao da rijeka 4ajna sadri toliko kemikalija da je u njoj mogue ra#viti -otogra-ije. &ko
elimo nastaviti da uivamo u rijekama da plivamo u njima, etamo kraj nji$, pijemo vodu moramo
#au#eti stav ne*dvojstva. )reba da meditiramo o tome kako smo mi ta rijeka da bismo u sebi
mogli iskusiti njene stra$ove i nade. &ko ne moemo osjetiti rijeke, planine, #rak i druge ljude i#
nji$ove perspektive, rijeke e umrijeti, a mi emo i#gubiti nau ansu #a mir. &ko ste planinar ili
netko tko uiva u seoskom ambijentu ili u #elenoj umi, #nate da su ume plua i#van naeg tijela,
kao to je Sunce nae vanjsko srce. Ipak smo do#volili da unitimo pet miliona kvadratni$
kilometara ume kiselim kiama, unitili smo dijelove o#onskog omotaa koji regulira koliinu
Sunevog #raenja koju primamo. %atvoreni smo u naim malim biima, mislei samo o udobnim
uvjetima #a to malo bie, dok svoje veliko bie unitavamo. )rebamo biti sposobni da budemo
nae istinsko bie. )o #nai da trebamo biti u stanju da budemo rijeka, uma, Sunce,
o#onski omota. )rebamo to uiniti da bismo i$ ra#umjeli i imali nade #a budunost.
3%&etn!st sv&esn!* -iv#&en&a
Priroda je naa majka. Kada ivimo odsjeeni od nje, ra#bolijevamo se. !eki od nas ive u
kutijama #vanim stanovi, veoma visoko i#nad tla. 'ko nas su samo cement, metal i slini tvrdi
materijali. !ai prsti nemaju priliku da dotaknu tlo, vie ne u#gajamo salatu. 4a#bolijevamo se jer
smo toliko udaljeni od majke %emlje. )o je ra#log #bog koga s vremena na vrijeme moramo da
odemo u prirodu. )o je veoma vano. Mi i naa djeca trebamo biti u kontaktu sa majkom
prirodom. 0 mnogim gradovima ne moemo vidjeti drvee *#elena boja je nestala i# nai$
pej#aa.
1ednom sam #amislio grad u kome je preostalo samo jedno drvo. 'no je jo uvijek bilo divno, ali
veoma usamljeno, okrueno #gradama u centru grada. Mnogi ljudi su se ra#boljeli, a ljekari nisu
#nali kako da i$ lijee. &li jedan dobar ljekar je #nao u#rok bolesti i ovako im je savjetovao.
2Sjedite svakog dana u autobus, idite u centar grada i pogledajte drvo. Prila#ei mu udiite i
i#diite, a kada mu se pribliite *#agrlite ga diui jo petnaest minuta. 7ledajte drvo, tako
#eleno, pomiriite koru. &ko tako postupite #a nekoliko nedjelja e vam biti bolje.2
,judi su poeli da se osjeaju bolje. &li uskoro se oko drveta tiskalo mnotvo ljudi koji su
prevalili kilometre i kilometre da bi ga vidjeli. %nate da ljudi danas nemaju ba mnogo strpljenja,
tako da su se pobunili #ato to moraju satima da ekaju da bi #agrlili drvo. 'rgani#irali su
demonstracije i ustanovili pravilo da svako moe #agrliti drvo samo pet minuta. !aravno, to je
smanjilo i vrijeme blagotvornog djelovanja drveta. 0skoro je vrijeme bilo smanjeno na jednu
minutu, a ansa da nas naa majka i#lijei bila je i#gubljena.
&ko ne budemo svjesni, vrlo br#o se moemo nai u takvoj situaciji. )reba da prakticiramo
svjesnost svake stvari koju inimo ako elimo da spasimo %emlju, sebe i nau djecu. !a primjer,
34
ako pogledamo nae otpatke moemo vidjeti salatu, krastavce, paradaj# i cvijee. Kada bacimo
koru od banane svjesni smo da je to kora od banane i da e ona uskoro biti trans-ormirana u
cvijet ili povre. )o je praksa meditacije. Kada u gnojivo ubacimo plastinu kesu #namo da to nije
isto kao sa korom od banane. Potrebno je mnogo vremena da ona postane cvijet. 28acajui
plastinu kesu u gnojivo #nam da bacam plastinu kesu u gnojivo.2 Samo ovakva svijest titi
%emlju, tvori mir i titi ivot u sadanjem trenutku i u budunosti. &ko smo osvijeteni truditi
emo se da koristimo manje plastini$ kesa. )o je akt mira, jedna vrsta osnovne mirovne akcije.
Kada bacimo pelenu od papira i plastike #namo da je potrebno jo vie vremena da od nje postane
cvijet, etiristo godina ili jo due. %najui da koritenje ove vrste pelena nije u korist mira,
traimo drugi nain da povijemo bebu. Prakticirajui disanje, kontemplirajui o naem tijelu,
osjeanjima, umu, objektima uma * prakticiramo mir u sadanjem trenutku. )o je svjesno
ivljenje.
!uklearni otpad je najgora vrsta gnojiva. Potrebno je EBC CCC godina da od njega postane
cvijee. "etrdeset od pedeset ameriki$ drava je ve #aga(eno nuklearnim otpadom. 'd %emlje
stvaramo mjesto koje je loe i #a nas i #a mnoge generacije koje dola#e. &ko svjesno
proivljavamo sadanji trenutak #nati emo to trebamo initi, a to ne i truditi emo se da
inimo stvari u korist mira.
N&e*!van&e sv&esn!sti
Kada sjednemo #a sto i pogledamo svoj tanjur pun mirisne $rane moemo njegovati svoju
svjesnost o gorkom bolu ljudi koji pate od gladi. Svakoga dana HC CCC djece umire od gladi.
Svakoga dana! 'va ci-ra nas okira kad god je ponovo ujemo. %agledavi se svjesno u tanjur
moemo 2vidjeti2 majku %emlju, #emljoradnike, tragediju gladi i neis$ranjenosti. ,judi koji ive u
Sjevernoj &merici i >uropi su navikli da jedu itarice i drugu $ranu uve#enu i# #emalja treeg
svijeta. Kava i# Kolumbije, mirisna ria i# )ajlanda. Moramo biti svjesni da djeca u tim #emljama
nikada ne vide tako -ine proi#vode. 'na jedu lou $ranu, a kvalitetni proi#vodi se sklanjaju #a
i#vo# #bog devi#ne #arade. !eki roditelji su prinu(eni da svoju djecu prodaju kao sluge bogatim
porodicama koje e i$ bar dobro $raniti.
Prije svakog obroka moemo spojiti dlanove i misliti na djecu koja nemaju dovoljno $rane. )o e
nam pomoi da i#gradimo svjesnost o naoj dobroj srei, a jednoga dana emo moda moi da
pomognemo da se nepravedan sistem koji postoji u svijetu promijeni. 0 mnogim porodicama
i#bjeglica dijete prije svakog obroka u#ima svoju #djelu rie i kae neto ovako. 2/anas na stolu
ima mnogo dobre $rane. %a$valan sam to sam ovdje sa svojom porodicom i to uivam u ovim
jelima. %nam da ima mnogo djece koja nisu toliko sretna, koja su veoma gladna.2 Poto je
i#bjeglica, dijete #na da na primjer veina tajlandske djece nikada ne vidi takav naj-iniju riu
koji se gaji na )ajlandu, a koji e ono sada pojesti. /jeci u ra#vijenim #emljama je teko
objasniti da sva djeca na svijetu nemaju tako dobru $ranu. 'svjeivanje samo ove injenice nam
moe pomoi da savladamo mnoge od nai$ psi$oloki$ tegoba. Konano naa sabranost e nas
podstai da pomognemo onima kojima je pomo toliko potrebna.
Pis%! "n! #&",avi va'e% !s#ani$" " Par#a%ent"
0 mirovnom pokretu ima mnogo bijesa, -rustriranosti i nera#umijevanja. ,judi i# mirovni$
pokreta umiju da piu veoma dobra protestna pisma, ali ne uvijek i pisma koja su mirotvorna i
puna ljubavi. Potrebno je da nauimo da piemo pisma Parlamentu i Predsjedniku koja e oni
35
eljeti da itaju, a ne da i$ bace. !ain govora, vrsta ra#umijevanja, rjenik koji koristimo ne
treba da odbijaju ljude. Predsjednik je isto ovjek kao i svi mi.
Moe li mirovni pokret govoriti sa ljubavlju, poka#ujui put ka miru+ Mislim da to #avisi od toga
da li ljudi i# mirovni$ pokreta mogu 2biti mir2. %ato to be# sposobnosti da 2budemo mir2 ne
moemo nita uiniti #a mir. &ko ne moemo da se smijeimo ne moemo pomoi drugima da se
smijee. &ko nismo mirni ne moemo doprinijeti mirovnom pokretu.
!adam se da moemo ponuditi novu dimen#iju mirovnom pokretu. Mirovni pokret je esto
ispunjen ljutnjom i mrnjom i ne ispunjava ono to od njega oekujemo. Potreban je nov put
mirotvorstva. %ato je toliko vano prakticirati svjesnost, stei sposobnost da gledamo, da vidimo
i ra#umijemo. 8ilo bi divno kada bismo mogli da mirovnom pokretu donesemo ne*dualistiki nain
promatranja stvari. )o bi umanjilo bijes i agresiju. 4ad na miru #nai, prije svega, bivanje u miru.
'slanjamo se jedan na drugoga. !aa djeca se oslanjaju na nas kako bi imala budunost.
Na'a *ra/ans$a d"-n!st
Kao gra(ani imamo veliku odgovornost. !aa svakodnevica, nain na koji pijemo, jedemo, imaju
ve#e sa svjetskom politikom situacijom. Mi svakog dana inimo stvari, jesmo stvari koje imaju
ve#e sa mirom. &ko smo svjesni naeg ivotnog stila, naeg naina potronje, ugla i# kojeg
promatramo stvari, #nati emo kako tvoriti mir u trenutku koji je u tijeku. Mislimo da je naa
vlada slobodna da donosi propise kakve eli, ali ta sloboda #avisi od naeg svakodnevnog ivota.
&ko joj omoguimo da promijeni propise, ona e to uraditi. Sada to jo nije mogue. Moda
mislite da biste vi, ako biste postali lan vlade, mogli da inite sve to elite, ali to nije tono.
&ko biste postali predsjednik drave suoili biste se sa tom tekom injenicom. 3jerojatno biste
inili gotovo isto to ini sadanji predsjednik, moda malo bolje, moda malo loije.
Meditacija #nai dublje se #agledati u stvari i vidjeti kako moemo promijeniti sebe i kako
moemo promijeniti situaciju. Promijeniti nau situaciju #nai promijeniti na um. )rans-ormirati
na um #nai preobra#iti nau situaciju jer je situacija um, a um je situacija. 'svjeivanje je
vano. Priroda bombi, priroda nepravde, priroda naeg postojanja je ista.
& kada ponemo ivjeti odgovornije, moramo od nai$ politiki$ vo(a #a$tijevati to isto.
)rebamo i$ o$rabriti da prestanu sa #aga(ivanjem sredine i nae svijesti. )rebamo im pomoi
da postave takve savjetnike koji dijele na nain ra#miljanja o miru. %a to e biti potreban
odre(eni stepen nae prosvijetljenosti da bismo podrali nae politike vo(e, a naroito #a
vrijeme i#borne kampanje. Imamo priliku da im kaemo to mislimo o mnogim vanim stvarima,
umjesto da i$ biramo po tome kako i#gledaju na televi#iji a #atim se kasnije ra#oaramo
nji$ovom nesmotrenou.
&ko u tekstovima i govorima i#raavamo uvjerenje da je politikim liderima potrebna pomo oni$
koji prakticiraju svjesnost, oni$ koji imaju duboki smisao #a smirenost i jasnu vi#iju svijeta kakav
on treba da bude, poeti emo birati lidere koji nam mogu pomoi da se kreemo ka miru.
Arancuska vlada je uinila neke napore u tom pravcu, postavljajui na ministarske poloaje
nekoliko ekologa i $umanista kao to su 8ernar Kuman, koji je pomogao spaavanje ljudi i#
amaca u Sijamskom #aljevu. 'vakve stvari su dobar #nak.
E$!#!*i&a "%a
36
Potreban nam je sklad, potreban nam je mir. Mir se ba#ira na potovanju ivota. !e samo da
trebamo potivati ivote ljudski$ bia ve i ivote ivotinja, biljaka, minerala. Kamen moe biti
uniten. %emlja tako(er. 0nitavanje naeg #dravlja #aga(ivanjem #raka i vode je pove#ano sa
unitavanjem minerala. !ain na koji u#gajamo ito, nain na koji rukujemo smeem, sve te stvari
me(usobno su pove#ane.
>kologija treba biti duboka ekologija. !e samo duboka ve i univer#alna, jer je i naa svijest
#aga(ena. )elevi#ija, na primjer, je oblik #aga(enja #a nas i nau djecu. )elevi#ija polae sjeme
nasilja i ra#draljivosti u nau djecu, #aga(uje nji$ovu svijest ba kao to mi #aga(ujemo sredinu
kemikalijama, nekontroliranom sjeom drvea, #aga(ivanjem vode. Potrebno je uvesti ekologiju
uma, u protivnom e ta vrsta nasilja i nemara nastaviti da preplavljuje mnoge druge oblasti
ivota.
K!ri&eni rata
Kada sam DIJJ. bio u S&/, po#ivajui na prekid rata u 3ijetnamu, jedan mladi ameriki mirovni
aktivista je prekinuo moj govor povikom. 2!ajbolje je da se vrati u tvoju #emlju i pora#i
amerike agresore! 5to trai ovdje+ !ema nikakve koristi od tvog boravka ovdje!2
'n i mnogi amerikanci su eljeli mir, ali ta vrsta mira je pretpostavljala pora# jedne strane da bi
se nji$ov bijes smirio. 'ni su se ljutili jer su po#ivali na prekid vatre, nisu uspjeli i konano nisu
bili u stanju pri$vatiti nijednu soluciju osim pora#a vlastite #emlje. &li mi vijetnamci, koji smo
trpjeli pod bombama, morali smo biti realistiniji. Feljeli smo mir. !ije nam bilo stalo do bilo ije
pobjede ili pora#a. Feljeli smo samo da bombe prestanu padati po nama. Mnogi ljudi i# mirovnog
pokreta su se protivili naem #a$tjevu #a momentalnim prekidom vatre. I#gledalo je da niko ne
ra#umije.
Kada sam uo onoga mladia kako vie 2Idi kui i pora#i amerike agresore2 nekoliko puta sam
duboko uda$nuo da se vratim sebi i rekao. 2"ini mi se da su mnogi korijeni rata ovdje, u vaoj
#emlji. %ato sam doao. 1edan od nji$ je nain na koji ti vidi stvari. 'bje strane su rtve
pogrene politike, politike koja vjeruje da se problem moe rijeiti snagom nasilja. 1a ne elim da
umiru 3ijetnamci, ali ja ne elim da umiru ni ameriki vojnici.2
Korijeni rata su u nainu na koji ivimo nae svakodnevne ivote nain na koji ra#vijamo
industriju, gradimo drutvo, kon#umiramo ra#na materijalna dobra. )rebamo se duboko #agledati
da bismo vidjeli korijene rata. !e moemo kriviti samo jednu ili samo drugu stranu. )rebamo
nadii tendenciju da se stavljamo na jednu stranu.
)ijekom bilo kojeg kon-likta potrebni su nam ljudi koji mogu ra#umjeti patnju sa svi$ strana. !a
primjer, kada bi dovoljan broj ljudi u 1unoj &-rici ra#umio onu drugu stranu i to joj saopio to
bi bilo vrlo korisno. Potrebni su nam kontakti. Potrebna nam je komunikacija.
Preduvjet neagresivnosti je prakticiranje neagresivnosti. &ko to inimo, tada emo u tekoj
situaciji reagirati na nain koji e pomoi rjeavanju situacije. 'vo vai #a porodine probleme,
kao i #a probleme drutva.
Ka! #ist( i %i i%a%! %n!*! ete#&$i
1ednog jesenjeg dana bio sam potpuno #anijet kontemplacijom nad malim, veoma lijepim listiem
u obliku srca. 8io je gotovo crven, jedva se drao na granici, spreman da otpadne. Proveo sam
dosta vremena sa njim i postavio mu mnoga pitanja. 'tkrio sam da je list majka tog drveta.
37
'bino mislimo da je drvo majka, a listovi djeca, ali kada sam pogledao list vidio sam da je on
majka drvetu. Korijenje crpi i# #emlje samo vodu i minerale, a to nije dovoljno. /rvo alje biljne
sokove ka liu, a lie, u# pomo sunca i #raka, trans-ormira sirove sokove u prera(ene i vraa i$
drvetu. )ako su listovi majka drveta. Poto je list sa drvetom pove#an peteljkom, nji$ova
pove#anost se lako uoava.
Mi nemamo peteljku koja nas ve#uje sa majkom, ali dok smo bili u njenom stomaku imali smo
veoma dugaku peteljku, pupanu vrpcu. Preko nje smo dobijali kisik i $ranljive materije. &li ona
je prere#ana na dan naeg ro(enja i mi smo dobili ilu#iju da smo postali ne#avisni. )o nije tono.
!astavljamo biti #avisni od nae majke jo dugo vremena, a imamo mnogo drugi$ majki. %emlja je
naa majka. Imamo mnogo peteljki koje nas pove#uju sa majkom %emljom. !eke nas pove#uju sa
oblacima. &ko nema oblaka, neemo imati vode #a pie. !ajmanje sedamdeset posto naeg tijela
je voda, pa je ve#a i#me(u nas i oblaka #aista jasna. )o je sluaj i sa rijekom, umom,
drvosjeom i seljakom. Postoje stotine $iljada peteljki koje nas pove#uju sa svim to je u
ko#mosu, koje nas podravaju i omoguuju nam da postojimo. 3idite li ve#u i#me(u vas i mene+
&ko vi niste tamo, ja nisam ovdje. )o je sigurno. &ko to jo ne vidite, molim vas pogledajte malo
dublje i siguran sam da ete vidjeti. Pitao sam list da li se plai toga to je jesen i to drugo lie
opada. ,ist mi je rekao. 2!e. )ijekom itavog proljea i ljeta bio sam potpuno iv. 4adio sam
punom parom da bi$ na$ranio drvo i sada je veliki dio mene u drvetu. 1a nisam ogranien svojim
oblikom. 1a sam i cijelo drvo i kada odem natrag u tlo nastaviti u ga njegovati. %ato se uope ne
brinem. Kada padnem sa granice i sletim na tlo ma$nuti u drvetu i rei mu. 3idimo se uskoro!2
)oga dana je pu$ao vjetar i uskoro sam vidio kako list otpada sa granice i pada na tlo, radosno
pleui. 8io je sretan. Pognuo sam glavu, #najui da imam jo mnogo da nauim od lista.
Svi s%! %e/"s!,n! !ve)ani
Milioni ljudi prate sport. &ko volite da gledate nogomet ili koarku, vjerojatno navijate #a neki
tim i identi-icirate se sa njim. Moda gledate utakmice sa oajem ili us$ienjem. Moda
neprimjetno i sami inite pokrete da pomognete sportaima i usmjerite loptu. 0ivanje nije
potpuno ako ne navijate. Kada se vodi neki rat, mi tako(er navijamo, obino #a stranu koja vie
trpi. Mirovni pokreti su ro(eni i# tog osjeanja. ,jutimo se, viemo, ali rijetko se u#diemo i#nad
toga da bismo pogledali sukob na nain na koji je inila moja majka promatrajui tuu svoje
djece. 'na je teila samo nji$ovom pomirenju.
2/a bi se borili jedno protiv drugog, pilii ro(eni od iste kvoke stavljaju boje na svoja lica.2 )o
je po#nata vijetnamska i#reka. Stavljanje boja na naa lica #nai da od sebe pravimo stranca #a
nau brau i sestre. Moemo pucati u druge samo ako su stranci. Stvarni napor da se postigne
pomirenje se javlja kada ponemo da promatramo stvari sa suosjeanjem, a ta sposobnost dola#i
kada jasno sagledamo prirodu supostojanja i me(usobne proetosti svi$ bia. 0 ivotu moemo
imati toliko sree da sretnemo nekoga ija se ljubav protee do ivotinja i biljaka. Moda
po#najemo ljude koji, iako su sami sigurni i #brinuti, uvi(aju da glad, bolesti, tlaenje unitavaju
milione ljudi na %emlji i pokuavaju da im pomognu. 'ni ne mogu #aboraviti ugnjetene, ak i usred
pritisaka nji$ovi$ vlastiti$ ivotni$ prilika. 'vi ljudi su uvidjeli me(u#avisnost prirode ivota. 'ni
#naju da preivljavanje nera#vijeni$ #emalja ne moe biti ra#dvojeno od preivljavanja
materijalno i te$noloki ra#vijeni$.
Siromatvo i potlaenost dovode do rata. 0 nae vrijeme svaki rat ukljuuje sve #emlje. Sudbina
jedne #emlje je pove#ana sa sudbinom svi$ drugi$.
38
Kada e pilii iste majke ukloniti boje sa svoji$ lica i prepo#nati jedan drugog kao brau i sestre+
1edini nain da se okona opasnost #a svakog od nas je da sami to uinimo i da kaemo drugima.
21a sam tvoj brat.2 21a sam tvoja sestra.2 2Mi svi pripadamo ljudskom rodu, ivot je jedan.2
P!%iren&e
5to moemo uiniti kad povrijedimo ljude i oni nas potom smatraju svojim neprijateljem+ 'ni
mogu biti dio nae porodice, nae sredine ili i# druge #emlje. Mislim da #nate odgovor. Moe se
postupiti na mnogo naina. Prva stvar je rei. 2Fao mi je, povrijedio sam te i# nepanje, #bog
nespretnosti, #ato to nisam bio dovoljno svjestan. 0initi u sve to mogu da se promijenim. !e
usu(ujem se ti rei bilo to drugo.2 !eki put nemamo namjeru da povrijedimo, ali se to dogodi.
8iti svjestan u svakodnevnom ivotu je vrlo vano, govoriti na nain koji nikoga nee povrijediti.
/ruga stvar koja se moe uraditi je da pri#ovemo najbolji dio sebe, sam cvijet naeg bia i da se
promijenimo. )o je najbolji mogui nain da pokaemo ono to smo upravo rekli. Kada postanete
prijatni i svjei, druga osoba e to primijetiti. Kada se ukae prilika da pri(ete toj osobi moete
joj doi kao cvijet i ona e odma$ osjetiti da ste drugaiji. Moda nee biti potrebno da ita
kaete. Kada vas vidi takvog, ta osoba e vas pri$vatiti i oprostiti vam. )o se #ove 2govoriti
svojim ivotom, ne samo rijeima.2
Kada prvi put s$vatite da je va neprijatelj patnja, to je poetak uvida. Kada u sebi vidite elju
da druga osoba prestane patiti, to je #nak ljubavi. &li, budite opre#ni. !ekad moete pomisliti da
ste jai nego to #aista jeste. /a biste testirali svoju pravu snagu idite kod druge osobe da biste
je sluali i govorili sa njom i odma$ ete otkriti da li su vaa toplina i dobronamjernost stvarni.
%a test vam je, dakle, potreban jo neko.
&ko meditirate o nekom apstraktnom principu kao to je ra#umijevanje ili ljubav, to moe biti
samo vaa imaginacija, a ne stvarno ra#umijevanje i stvarna ljubav. Pomirenje ne #nai neiskreno
potpisivanje spora#uma sa dvolinou. Pomirenje je suprotno od svi$ oblika ambicije, u njemu
nema stavljanja na bilo iju stranu. 3eina nas eli da se stavi na neku stranu u svakom susretu ili
sukobu. 4a#likujemo dobro od loeg na osnovu djelomini$ doka#a ili na osnovu rekla*ka#ala. /a
bismo reagirali potrebno nam je ogorenje, ali ak ni pravedna ogorenost nije dovoljna. !aem
svijetu ne manjka ljudi voljni$ da se daju u akciju. Potrebni su ljudi sposobni da vole, ljudi koji se
ne stavljaju ni na iju stranu i #ato mogu da obujme itavu realnost. )rebamo nastaviti sa
prakticiranjem svjesnosti i pomirenja sve dok ne budemo vidjeli kosti i kou djeteta i# 0gande ili
>tiopije kao svoju, sve dok glad i bol svi$ ljudi ne doivimo kao svoju. )ada smo s$vatili pravu
nediskriminaciju, pravu ljubav. )ada sva #emaljska bia moemo gledati kro# suosjeanje i
moemo neto stvarno uiniti da se patnje ublae.
.!vi %e %!&i% ravi% i%en!%
0 5ljivinom selu, gdje u Arancuskoj ivim, primamo mnogo pisama i# i#bjegliki$ kampova
Singapura, Male#ije, Indone#ije, )ajlanda, Ailipina*stotine svake nedjelje. 3rlo je bolno itati i$,
ali mi to inimo da bismo bili u kontaktu. "inimo sve to moemo da pomognemo, ali patnja je
ogromna, neki put smo obes$rabreni. Polovina 2ljudi i# amaca2 nestane u oceanu. Samo polovina
stigne u 1ugoistonu &#iju, pa ak i tada nisu na sigurnom.
Ima mnogo djevojaka 2i# amca2 koje su silovali morski pirati. I pored nastojanja 0jedinjeni$
nacija i mnogi$ #emalja da se to sprijei, morski pirati nastavljaju #lostavljati i#bjeglice. 1ednog
39
dana smo primili pismo o djevojici sa malog amca koju je silovao tajlandski pirat. 'na je imala
samo dvanaest godina, skoila je u more i utopila se.
Kada prvi put sa#nate #a takvo neto, naljutite se na pirate. Prirodno stanete na stranu
djevojice. &ko dublje pogledate, vidjeti ete drugaije. &ko stanete na djevojinu stranu, tada
je lako. )rebate samo u#eti pitolj i ubijete pirata. &li to ne moemo uiniti. 0 svojoj meditaciji
sam vidio. da sam ja bio ro(en u selu tog pirata i da sam rastao pod uvjetima u kojima je on
rastao, postoji velika vjerojatnoa da bi$ postao pirat. 3idim da se u Sijamskom #aljevu ra(a
mnogo djece, stotine svakog dana, i ako mi koji poduavamo, socijalni radnici, politiari i ostali
neto ne uinimo odre(eni broj te djece e postati pirati kro# dvadeset pet godina. )o je
sigurno. &ko bismo ja ili vi bili ro(eni danas u nekom od ti$ ribarski$ sela moda bismo postali
pirati kro# dvadesetak godina. &ko u#mete pitolj i ubijete pirata ubijate sve nas, jer smo svi mi
do i#vjesne mjere odgovorni #a takvo stanje stvari.
!akon duge meditacije napisao sam ovu pjesmu. 0 njoj ima tri lika. dvanaestogodinja djevojica,
pirat i ja. Moemo li se pogledati i prepo#nati se jedan u drugome+ !aslov ove pjesme je. 2Molim
vas #ovite me mojim pravim imenom2, jer ja imam mnogo imena. Kad ujem jedno od ti$ imena
trebam se oda#vati.
!e reci da u sutra otii
jer i danas ja jo stiem.
Pogledaj duboko. ja stiem svake sekunde
da bi$ bio pupoljak na proljetnoj granici,
da budem mala ptica slabani$ krila
koja ui pjevati u novom gnije#du,
da budem gusjenica u srcu cvijeta,
da budem dragulj skriven u kamenu.
1a jo uvijek stiem, da bi$ se smijao i plakao
da bi$ se plaio i nadao.
4itam mog srca je ro(enje i
umiranje svega to ivi.
1a sam vodeni cvijet koji se otvara na povrini rijeke,
i ja sam ptica koja, kad do(e proljee, stie na vrijeme
da pojede vodeni cvijet.
ja sam aba koja sretno pliva u istom je#ercu,
i ja sam barska #mija koja se ti$o prikrada i pojede abu.
1a sam dijete u 0gandi, kost i koa,
noge su mi tanke kao bambusove stabljike
ja sam trgovac koji prodaje ubojito oruje 0gandi.
1a sam dvanaestogodinja djevojica, i#bjeglica na brodu
koja se baca u ocean nakon to ju je pirat silovao,
i ja sam pirat, moje srce jo nije sposobno da vidi i voli.
40
1a sam lan partije sa velikom moi u rukama,
ja sam ovjek koji treba platiti svoj krvavi 2dug2 svom narodu
umirui polako u prisilnom radnom logoru.
Moja radost je kao proljee, tako toplo da mami
sve cvijee da procvjeta.
Moja bol je kao rijeka su#a, tako obilna da
preplavljuje etiri oceana.
Molim vas #ovite me mojim pravim imenom
tako da mogu uti sve moje plaeve i smje$ove odjednom,
tako da mogu vidjeti da su moja radost i bol jedno.
Molim vas #ovite me mojim pravim imenom,
da bi$ se mogao probuditi
da bi$ vrata moga srca mogla ostati otvorena,
vrata suosjeanja.
Patn&a n&e*"&e s"!s&e+an&e
Mi u 3ijetnamu smo posljednji$ trideset godina prakticirali 2angairani budi#am2. /ok je rat
trajao nismo mogli sjediti u $ramu i meditirati. Morali smo prakticirati svjesnost svuda, naroito
tamo gdje su ljudi najvie patili.
Kontakt sa tom vrstom patnje koju smo mi upo#nali tijekom rata moe nas i#lijeiti od neki$
patnji koje doivljavamo kada svoj ivot ne osjeamo kao suvisan i koristan. Kada se suoite sa
onom vrstom tekoa sa kojima smo se mi suoavali #a vrijeme rata vidite da moete biti i#vor
suosjeanja i velika pomo mnogim ljudima. 0 toj velikoj patnji osjeate neku vrstu olakanja i
radosti u sebi jer #nate da ste instrument suosjeanja. 4a#umijevanjem tako velike patnje i
otkrivanjem suosjeanja u sebi postajete radosna osoba, ak i ako je va ivot veoma teak.
Prole #ime sam sa prijateljima posjetio i#bjeglike kampove u 6ong Kongu, gdje smo bili
svjedoci veliki$ patnji. )amo je bilo 2djece i# amaca2 stare samo godinu ili dvije koju su upravo
$tjeli vratiti natrag u nji$ovu #emlju jer su bili ra#vrstani kao ilegalni imigranti. !a putu su
i#gubili i oca i majku. Kada vidite tu vrstu patnje, #nate da patnja vai$ prijatelja u >uropi i
&merici i nije tako strana.
Svaki put kada se vratimo sa takvog putovanja vidimo da Pari# nije sasvim stvaram. !ain ivota
u njemu i stvarnost patnje u drugim dijelovima svijeta se toliko ra#likuju. Pitao sam se kako ljudi
mogu tako ivjeti kad stvari stoje onako. &li ako ostanete u Pari#u deset godina doivite to kao
normalno.
Meditacija je toka kontakta. !e morate uvijek ii na mjesto patnje. Mirno sjedite na podu i sve
vidite. Moete sve pri#vati i biti svjesni to se doga(a u svijetu. I# te vrste svijesti prirodno
i#rasta suosjeanje i ra#umijevanje. )ako moete ostati u vaoj #emlji i voditi drutvene akcije.
6&",av na d&e#"
41
)ijekom naeg #ajednikog putovanja prika#ao sam vie naina #a i#gra(ivanje svjesnosti o tome
to se deava u nama i neposredno oko nas. &ko se otisnemo dalje u svijet potrebna su nam
dodatne upute. Mnogi lanovi naeg drutva su upranjavali sljedee principe i mislim da e i
vama oni biti korisni kod i#bora naina ivota u ovom naem svijetu. %ovemo i$ etrnaest principa
poretka supostojanja.
D. !emoj slijepo pri$vaati doktrine, teorije ili ideologije. Svi sustavi miljenja su vodii, oni nisu
apsolutna istina.
E. !emoj misliti da je #nanje koje sada posjeduje nepromjenljiva, apsolutna istina. I#bjegavaj
biti skuenog uma i ve#an #a nain na koji sada vidi stvari. 0i i upranjavaj ne*ve#ivanje #a
gledita da bi bio otvoren #a stavove drugi$. Istina je u ivotu, ne u pojmovnom #nanju. 8udi
spreman uiti kro# cijeli ivot i stalno promatrati to se #biva u tebi i u svijetu.
K. !emoj nikada prisiljavati druge, ukljuujui i djecu, da usvoje tvoje poglede, koristei pri
tome autoritet, nagrade, novac, propagandu, ili obra#ovanje. Ipak, kro# ra#govor pomogni
drugome da se oslobodi -anati#ma i uskogrudnosti.
H. !emoj i#bjegavati kontakt sa patnjom i ne #atvaraj oi pred njom. !emoj gubiti svijest o
postojanju patnje u ivotu ovog svijeta. !a(i naina da bude sa onima koji pate, ukljuujui i
osobne kontakte i posjete, slike, #vukove. !a sve naine osvjeuj sebe i druge da postoji
realnost patnje u svijetu.
B. !emoj gomilati bogatstvo dok milioni gladuju. !eka cilj tvog ivota ne bude slava , #arada,
bogatstvo, ulna uivanja. Fivi jednostavno i dijeli vrijeme, energiju i materijalna dobra sa onima
kojima su potrebni.
J. !emoj gajiti bijes i mrnju. 0i kako i$ preobra#iti dok su jo sjeme u tvojoj svijesti. "im se
bijes ili mrnja pojave usmjeri svoju panju na disanje da bi vidio i ra#umio prirodu tvog bijesa ili
mrnje i prirodu osobe koja i$ je prou#rokovala.
L. !emoj do#voliti da se i#gubi rasipajui se u svojoj okolini. 0pranjavaj svjesno disanje da bi
se vratio onome to se deava u sadanjem trenutku. 8udi u kontaktu sa onim u tebi i okolini to
je udesno, osvjeavajue, ljekovito. Sij sjeme radosti, mira, ra#umijevanja u sebi da bi olakao
preobraaj dubini tvoje svjesnosti.
M. !emoj i#govarati rijei koje mogu stvarati nesklad i lomove u drutvenoj #ajednici. 0ini svaki
napor da oprosti i ra#rijei sve kon-likte, ma koliko bili sitni.
I. !emoj govoriti neistinu i# osobni$ interesa ili da bi impresionirao ljude. !e govori rijei koje
i#a#ivaju podjelu i mrnju. !e iri vijesti u koje nisi siguran. !e kriti#iraj i ne osu(uj stvari #a
koje nisi siguran da su se dogodile. 7ovori uvijek istinito i konstruktivno. Imaj $rabrosti govoriti
o nepravdi, ak i kada to moe ugro#iti tvoju osobnu sigurnost.
DC. !emoj koristiti religio#nu #ajednicu #a vlastitu dobit ili pro-it i nemoj od nje stvarati
politiku partiju. Ipak, religio#na #ajednica treba #au#eti jasan stav prema ugnjetavanju i
nepravdi i treba teiti promjeni situacije be# upotrebe sile.
DD. !emoj se baviti pro-esijom koja je tetna #a ljude i prirodu. !emoj investirati u podu#ea
koja ugroavaju druge u nji$ovoj ansi da ive. I#aberi po#iv koji e pomoi da ostvari svoj ideal
suosjeanja.
DE. !e ubij. !e do#voli da drugi ubijaju. Potuj tu(u imovinu, ali sprijei druge da se bogate na
raun tu(e patnje.
DK. !emoj posjedovati nita to treba pripadati drugima. Potuj vlasnitvo drugi$, ali i$
spreavaj da se bogate na raun tu(e patnje.
42
DH. !e #anemaruj svoje tijelo. !aui ga njegovati sa potovanjem. !e gledaj svoje tijelo samo
kao instrument. Sauvaj vitalnu energiju #a ostvarenje Puta. Seksualnost ne bi trebalo biti liena
ljubavi i predanosti. 0 seksualnoj ve#i budi svjestan budue patnje koja moe uslijediti. /a bi
sauvao sreu drugi$, potuj nji$ova prava i odanost. 8udi potpuno svjestan odgovornosti
donoenja novog ivota na svijet. Meditiraj o svijetu na koji donosi nova stvorenja.
Ri&e$a
1ednom davno postojala je divna rijeka koja je tekla i#me(u brda, uma i poljana. Poinjala je
kao radosni potoi iji je i#vor uvijek plesao i pjevao, dok je potok skakutao sa vr$a planine.
'na je tada bila vrlo mlada, a kada je dola u dolinu usporila je. 4a#miljala je o ulijevanju u
ocean. Kada je odrasla nauila je i#gledati prekrasno, dok je gracio#no tekla kro# polja i planine.
1ednoga dana je primijetila oblake i#nad sebe. 'blake svi$ boja i oblika. /anima je samo nji$
jurila. Feljela je imati jedan oblak samo #a sebe. &li oni plove nebom, stalno mijenjaju svoje
oblike. !ekad i#gledaju kao kaput, nekad kao konj. !jeno #adovoljstvo i radost bili su #amijenjeni
jurnjavom #a oblacima i uskoro se njen ivot pretvorio u oaj, ljutnju, mrnju.
&li, jednoga dana pu$ne jak vjetar i ra#nese sve oblake sa neba. !ebo je postalo potpuno pra#no.
!aa rijeka je mislila da ivot vie nije vrijedan ivljenja, jer nije bilo oblaka #a kojim bi jurila.
Feljela je umrijeti. 2%ato bi$ ivjela ako nema oblaka+2 &li kako rijeka moe sebi odu#eti ivot+
)e noi rijeka je prvi put imala priliku da se vrati sebi. )oliko dugo je trala #a neim i#vanjskim
da nikad sebe nije vidjela. )a no je bila prva prilika da uje svoj vlastiti pla, #vuk vode koja
udara o obale. Poto je mogla da uje svoj vlastiti glas, otkrila je neto vano.
S$vatila je da je ono #a im je udjela #apravo ve bilo u njoj. S$vatila je da oblaci nisu nita
drugo do voda. 'ni su ro(eni i# vode i vraaju se u vodu. 'tkrila je da je ona sama voda.
Sljedeeg jutra, kada je sunce odskoilo na nebu, otkrila je neto divno. 3idjela je plavo nebo, po
prvi put. !ikada ranije to nije primijetila. %animali su je samo oblaci, a nije vidjela nebo, kuu
oblaka. 'blaci su prola#ni, ali plavo nebo je postojano.
S$vatila je da je nei#mjerno nebo bilo u njenom srcu od poetka. )aj veliki uvid joj je donio mir i
sreu. "im bi vidjela prelijepo nebo #nala bi da vie nikada nee i#gubiti svoj mir i stabilnost.
)og popodneva oblaci su se vratili ali ovoga puta ona nije eljela da u$vati nijedan. Mogla je
primijetiti ljepotu svakog od nji$ i da im poeli dobrodolicu. Kada bi oblak proao ona bi ga
ljuba#no i sa ljubavlju po#dravila. Kada bi taj oblak poelio otploviti ona bi mu radosno ma$ala.
S$vatila je sa su oblaci #apravo ona sama. !ije trebalo da bira i#me(u oblaka i sebe. 'blaci i ona
bili su u miru i $armoniji. )e noi se dogodilo neto divno. Kada je potpuno otvorila svoje srce
nonom nebu, primila je u sebe lik punog mjeseca, divan, okrugao, nalik na dragulj. !ikad nije
mogla #amisliti da bi se u njoj mogao ogledati tako divan lik. Postoji jedna veoma lijepa pjesma na
kineskom. 2Svje i divan mjesec putuje po pustom nebu. Kada su rijeke uma ivi$ bia slobodne,
lik divnog mjeseca e se odra#iti u svakom od nas.2 )akav je bio um rijeke tog momenta. Primila
je lik divnog mjeseca u svoje srce, a voda, oblaci i mjesec su se u#eli #a ruke i meditirali u $odu,
lagano, sve do oceana. !ema nieg to bismo $vatali. Moemo se vratiti sebi, uivati u disanju,
smijeenju, nama samima i naoj prelijepoj sredini.
3#a)a$ " dvadesetrvi vi&e$
43
4ije 2politika2 se mnogo koristi u posljednje vrijeme. I#gleda da postoji politika u ve#i sa svim
stvarima. "uo sam kako tako#vane ra#vijene #emlje ra#miljaju o politici slanja otpadaka velikom
brodovima u #emlje )reeg svijeta.
Mislim da nam je potrebna 2politika2 #a to kako da i#a(emo na kraj sa patnjom. !e radi se samo o
tome kako oprostiti nego kako nai nain da i# patnje proi#a(e neka korist, #a dobrobit nas i
drugi$. )oliko je patnje u dvadesetom vijeku. dva svjetska rata, koncentracijski logori u >uropi,
masovna ubojstva u Kambodi, i#bjeglice i# 3ijetnama, ?entralne &merike i drugi$ #emalja, koje
nemaju se gdje skuiti. Potrebno je artikulirati politiku i #a ovu vrstu 2otpadaka2. )rebamo
koristiti patnju dvadesetog vijeka kao kompost, tako da #ajedno stvorimo cvijet dvadeset prvog
vijeka.
Kada vidimo -otogra-ije i -ilmove o nacistikim svirepostima, plinskim komorama i logorima,
osjeamo stra$. Moemo rei. 2!isam to ja uinio, oni su to uinili.2 &li da smo bili tamo., moda
bismo uinili istu stvar i plaili bismo se da to #austavimo, kao to je bio sluaj sa mnogima. Sve
te stvari trebamo staviti u kompost da bismo oplodili tlo. Mladi ljudi u !jemakoj danas imaju
kompleks da su na neki nain odgovorni #a tu patnju. 3eoma je vano da oni i generacije
odgovorne #a rat poinju ponovo i #ajedno stvaraju sta#u svjesnosti, tako da naa djeca u
narednom vijeku mogu i#bjei ponavljanje isti$ greaka. 1edan od cvjetova koje moemo
njegovati #a djecu dvadeset prvog vijeka je cvijet tolerancije, potovanja #a kulturne ra#like.
/rugi cvijet je istina o patnji*bilo je tako mnogo nepotrebne patnje u naem vijeku. &ko smo
voljni raditi #ajedno i uiti #ajedno, svi moemo i#vui koristi i# greaka naeg doba i vidjevi i$
oima suosjeanja i ra#umijevanja moemo sljedeem vijeku ponuditi divan vrt i istu sta#u.
0#mite dijete #a ruku, po#ovite ga napolje i sjedite na travu. Moda ete eljeti da
kontemplirate o travi, o cvjetiima po njoj rasutim, o nebu. Poduavanje miru je istovremeno
disanje i smijeenje. &ko #namo kako cijeniti te divne stvari neemo tragati ni #a im drugim.
Mir je dostupan u svakom trenutku, u svakom udisaju, u svakom koraku.
0ivao sam u naem #ajednikom putovanju. !adam se da ste uivali i vi. 3idjeti emo se ponovo.
44