STEAJNI POSTUPAK

Steaj je skup pravnih pravila materijalnopravne, procesnopravne i

meunarodnoprivatnopravne prirode kojih je svrha ureenje odnosa dunika kod kojega
postoji steajni razlog. Odvija se kao poseban izvanparnini sudski postupak, kako bi se iz
gospodarskog i pravnog prometa uklonila ona pravna osoba koja nije u stanju svoju
gospodarsku djelatnost obavljati na nain koji je gospodarski opravdan.
Steajno pravo se protee na steajni postupak sa svim njegovim fazama, promatrano u uem smislu.
ine ga propisi o tijekovima postupka formalno steajno pravo! s jedne strane, te pravila o materijalno pravnim
uincima, ovisnima o postupku, na imovinu dunika o kojoj se radi u postupku materijalno steajno pravo! kao i
na otvorene druge postupke o imovini dunika, s druge strane. " #irem smislu steajno pravo sadri sve druge
propise, ije injenino stanje se nadovezuje na steajno$procesnopravne korake. %iroko shva&eno, steajno
pravo ukljuuje svako pravilo o preventivama za nastupanje steaja, za ublaavanje njegovih posljedica ili za
sprjeavanje opasnosti koje proizlaze iz steaja, bez da se pravilo mora nuno vezivati na steajno$
procesnopravne mjere.
'
Steajni zakon u ()i* prvi put je donijet i objavljen u Slubenim novinama ()i* br.
+,-./, i bio je na snazi do '. 0. +11,. kada je zamijenjen sada vae&im 2akonom o steajnom
postupku. 3rije toga na temelju "redbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju
Saveznih zakona koji se u )i* primjenjuju kao republiki zakoni preuzet je 2akon o
prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji biv#e S(45.
+

Steajni postupak provodi se kako bi se iz gospodarskog i pravnog prometa uklonila
ona pravna osoba koja nije u stanju svoju gospodarsku djelatnost obavljati na nain koji je
gospodarski opravdan. 6oja nije u mogu&nosti uredno obavljati svoju funkciju i nema
dovoljno sredstava iz kojih bi mogla namiriti vjerovnike dragovoljno. 2bog opasnosti kako
ne&e mo&i ostvariti svoja potraivanja, vjerovnici se nastoje #to prije naplatiti po naelu
prioriteta. 7o, u toj 8trci9 nekima poe za rukom naplatiti svoja potraivanja, a drugima ne ni
u punom iznosu ili ak ni u minimalnom!. 6ako bi se izbjegla ta 8utrka9 vjerovnika, provodi
se postupak steaja u kojem se naelo 8prvi u vremenu jai u pravu9 zamjenjuje naelom
8jednakosti i ravnopravnosti9.
,
:jerovnici prijavljuju svoja potraivanja i konkuriraju za
skupno i razmjerno namirenje iz dunikove imovine.
2S3 sadri osam poglavlja; I. Temeljne odredbe, II. Ope procesne odredbe, III.
Prethodni postupak, IV. Steajni postupak, V. Preustroj, VI. Meunarodni steaj, VII. a!nene
odredbe i VIII. Prijela!ne i !a"r#ne odredbe.
2S3$u u l. '. navodi koja pitanja regulira, odnosno #to se zakonom ureuje, a to su
uvjeti za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovog
otvaranja i provedbe, i preustroj steajno$ du%nika nesposobno$ !a plaanje na temelju
steajno$ plana.
Steajni postupak je kompleksan institut steajnog prava koji se pokre&e na prijedlog
ovla#tenih osoba. <ma nekoliko faza za koje su karakteristine odreene radnje koje se mogu
poduzimati od strane sudionika u postupku. " skladu sa zakonom, faze steajnog postupka su;
prethodni postupak, otvaranje steajnog postupka, prijavljivanje i ispitivanje trabina,
'
O podjeli steajnog prava op#irnije vidjeti; &'('), str. ++.
+
" 4S$u je donijet 2akon o steajnom postupku, Slubeni glasnik 4epublike Srpske, br. =0-1+, '+-'1 i 2akon o
likvidacionom postupku, Slubeni glasnik 4epublike Srpske, br. =>-1+, dok je u ?istriktu )rko, za razliku od
entitetskih propisa, donijet 2akon kojim se u jednom tekstu regulira materija steaja, prinudnog poravnanja i
likvidacije, Slubeni glasnik ?istrikta )rko, br. '-1+. Op#irnije vidjeti; 4@5A:<B, Carko, *akonska
re$ulati"a steaja i lik"idacije u &osni i +erce$o"ini, 2bornik radova, ?rugo meunarodno savjetovanje,
@ktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, 7eum, >., D. i =. lipnja +11>. godine, str.
+>1. u daljnjem tekstu; ),-.'VI/!
,
C@46<B, :esna, 0ospodarska dru#t"a, Sveuili#te u Costaru 3ravni fakultet Costar, +11'., str. '.0. u
daljnjem tekstu; M,)I/!
'
unovavanje imovine steajnog dunika, namirenje steajnih vjerovnika diobom steajne
mase, zakljuivanje steajnog postupka i preustroj steajno$ du%nika.
NAELA STEAJNOG POSTUPKA
1. 2aelo uni"er!alnosti
Ovo naelo zahtijeva takvo pona#anje u steajnom postupku kojim se osigurava da sva
imovina steajnog dunika slui za zajedniko i razmjerno namirenje njegovih dugova
cjelokupna dunikova aktiva stavlja se na raspolaganje njegovoj pasivi!, te je jedno od
temeljnih naela steajnog postupka. 4adi se o sveobuhvatnosti cijele imovine dunika, a ne
samo pojedinih stvari ili prava, jer cjelokupna imovina dunika na dan otvaranja steajnog
postupka, novana sredstva ostvarena prodajom imovine i potraivanja napla&ena u steajnom
postupku ine steajnu masu za podjelu vjerovnicima. 7aime, ovisno od statusa dunika i
njegovog oblika ovisi i koji &e dijelovi te imovine biti slobodni, stoga je temeljni zadatak
steajnog upravitelja ukljuiti svu imovinu steajnog dunika u steajnu masu. Svakako &e se
izvr#iti i naknadna dioba steajne mase ako bi se naknadno prona#li dijelovi imovine
steajnog dunika. <zuzetak su vjerovnici ije su trabine osigurane nekim stvarnim pravom,
koji zadravaju pravo na odvojeno namirenje.
3. 2aelo !a#tite nepri"ile$iranih "jero"nika
Ovim naelom se nastoje ublaiti negativne posljedice koje steaj nosi sam po sebi.
:jerovnici su u svakom sluaju manje ili vi#e o#te&eni pokretanjem steajnog postupka.
Steajni postupak omogu&uje ravnomjerno namirenje vjerovnika u ovisnosti od ukupnog
obujma potraivanja i obujma steajne mase. " ovoj posljednjoj fazi postojanja gospodarskog
subjekta, steaj predstavlja samo mogu&nost kako bi vjerovnici izmirili svoja potraivanja ili
dio svojih potraivanja, te se naziva naelom za#tite nepri"ile$iranih "jero"nika u odnosu na
privilegirane vjerovnike, vjerovnike sa pravom odvojenog namirenja.
4. 2eelo jednakosti nepri"ile$iranih "jero"nika
6ada dunik ne moe garantirati svojom imovinom kako &e izvr#iti svoje obveze
prema vjerovnicima, to stvara opasnost za vjerovnike kako ne &e naplatiti svoja potraivanja.
Stoga, radi uvoenja reda i razmjernog namirenja vjerovnika provodi se steajni postupak, te
umjesto individualnog izvr#enja na pojedinim dijelovima dunikove imovine vr#i se skupno
izvr#enje nad cjelokupnom njegovom imovinom. @ko zakonom nije drukije odreeno,
dugovi se ispla&uju razmjerno iz diobene mase, s tim #to odreene kategorije potraivanja
imaju prioritet, a to znai kako se mimo naela jednakosti i ravnomjernosti ispla&uju izluni i
razluni vjerovnici. Svi neprivilegirani vjerovnici se namiruju u jednakim postotcima od
visine potraivanja. 3ostupci steajnog dunika ili steajnog suda kojim bi se pogodovalo
nekim od ovih vjerovnika bili bi ni#tavi.
5. 2aelo o$ranienja pra"a du%nika
7akon otvaranja steajnog postupka dunik prestaje raspolagati svojom imovinom.
Steajni sud moe zabraniti raspolaganje imovinom dunika ili odrediti da dunik moe
raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost steajnog sudca ili steajnog
upravitelja. Steajni upravitelj upravlja imovinom steajnog dunika, vodi parnice u kojima
priznaje ili ne priznaje potraivanja prema steajnom duniku. 3rima naplatu dunikovih
potraivanja, unovuje dunikovu imovinu i pravi prijedlog nacrta diobe imovine
vjerovnicima. Sve #to radi steajni upravitelj, radi to kao tijelo steajnog postupka, te je za
svoj rad odgovoran steajnom sudu. Steajni dunik nema nikakvog utjecaja na izbor i rad
+
steajnog upravitelja. <sto tako, danom otvaranja steajnog postupka prestaju prava organa
upravljanja dunika i sve funkcije prelaze na steajnog upravitelja.
6. 2aelo uno"enja
6ako bi se ostvario primarni cilj steajnog postupka tj. op&e izvr#enje nad imovinom
steajnog dunika! potrebno je unoviti svu njegovu imovinu. 7a taj nain bi se mogla lak#e
iskazati potraivanja vjerovnika i izraunati vrijednost imovine steajnog dunika. Stoga 2S3$
u u l. ,1. odreuje kako steajnu masu za podjelu imovine vjerovnicima ine, pored
cjelokupne imovine koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka i
imovina koju steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka. 3ozitivna strana ovog
naela je to #to je nakon unovenja imovine dunika lak#e izvr#iti podjelu novca i namiriti
vjerovnike, dok bi negativna strana bila injenica #to se ponekad ovo unovenje vr#i na nain
i u vremenu koji ne odgovara interesima dunika, te &e u nepovoljnijim uvjetima biti prodane
stvari steajnog dunika po cijenama koje su nie od uobiajenih. Ovo naelo omogu&uje
provedbu naela jednakosti i razmjernosti, a pojedini teoretiari ga nazivaju naelom
namirenja u no"cu.
7. 2aelo %urnosti
<nteres svih sudionika steajnog postupaka je okonati steajni postupak #to prije, to je
izriito odreeno u l. .. st. '. 2S3$a. ?akle, steajni postupak je uran. Stoga su i pojedine
faze steajnog postupka ograniene rokovima, kako bi se #to urnije neizvjesnost glede
sudbine steajnog dunika okonala.
>
8. 2aelo sudsko$ "oenja postupka
Ovo naelo je potrebno kako bi se iz gospodarskog ivota eliminiralo gospodarsko
dru#tvo koje vi#e nije sposobno izvr#avati svoje obveze. 7aime, po 2S3 steajni postupak
vodi sudac pojedinac!. Sudsko tijelo vodi postupak kao #to su; sud odobrava namirenje
vjerovnika odnosno diobu, daje suglasnost na poslove steajnog upravitelja, koordinira rad
vjerovnika, razmatra prijedlog za pokretanje postupka preustroja steajnog dunika, i sl.!,
kako bi se ostvarili svi ciljevi steajnog postupka, kao i niz drugih radnji. Steajni postupak
vodi steajni sud, i ovo naelo je garancija ostvarivanja i provedbe ostalih naela steajnog
postupka.
9. 2aelo ekonominosti postupka
Steajni postupak je uran, a ekonominost proizlazi iz njegove efikasnosti, stoga su
2S3$u predviene radnje kako bi se ostvarilo i ovo naelo, pri emu se mora voditi rauna
kako su tro#kovi steajnog postupka znatno veliki, te je potrebno insistirati na ovom naelu i
zbog tog razloga.
:. 2aelo dispo!iti"nosti
Ovo je jedno od osnovnih naela steajnog postupka jer se steajni postupak pokre&e
samo prijedlogom ovla#tene osobe vjerovnika ili samog dunika!. 7ikada sud ne moe sam
odluiti pokrenuti postupak protiv odreenog dunika, ali nakon #to je prijedlog za otvaranje
steajnog postupka podnesen sudu, on se vodi e; o<<o. ?akle, sud dalje vodi postupak po
>
Ozbiljno, temeljito i urno pona#anje vjerovnika, dunika i dru#tva je potrebno kako bi se to ostvarilo, a s tim
ciljem zakonodavac je odredio l. ''. st. =. 2S3$a! kako se u steajnom postupku ne moe traiti povrat u
prija#nje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjaviti revizija. Eakoer je odreeno kako
se prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu davati, odnosno podnositi, ako se propustio rok odnosno izostane s
roi#ta na kojemu ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, ako zakonom nije drukije odreeno. 7ema zadravanja
izvr#enja rje#enja ili zakljuka po albi ili po prigovoru.
,
slubenog dunosti, s tim #to predlagatelj moe povu&i prijedlog samo do isticanja oglasa o
otvaranju steajnog postupka.
1=. 2aelo usmenosti neposredno$ saslu#anja stranaka
Saslu#anje stranaka i omogu&avanje njihovog saslu#anju ne primjenjuje se samo ako
se do njih ne moe do&i. ?unika se treba ispitati na roi#tu, a iznimno se moe odustati ako
su osobe ovla#tene za zastupanje dunika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u
duniku. 6ao i dunik pojedinac nepoznata boravi#ta ili ako se nalazi u inozemstvu pa bi
moglo do&i do prekomjernog odugovlaenja postupka njihovim saslu#anjem. Sud moe
imenovati privremenog zastupnika duniku radi za#tite njegovih prava ako odustane od
njegova saslu#anja.
11. 2aelo ra!mjernosti
Ovo je tre&e naelo koje je posve&eno za#titi neprivilegiranih vjerovnika, a predstavlja
razmjerno namirenje neprivilegiranih vjerovnika u odnosu na steajnu masu. 7aravno, ovomu
pridonosi i reguliranje isplatnih redova predvienih zakonom. Steajni vjerovnici u pravilu, ne
namiruju svoje trabine u cijelosti, ve& u odreenom postotku svoga potraivanja.
STEAJNI RAZLOZI
:jerovnicima je u interesu da se steajni postupak otvori dok dunik jo# ima imovinu
koja bi se mogla unoviti, dok dunik opravdano nastoji da se steajni postupak ne pokre&e
sve dok je sposoban za normalno poslovanje.
2bog postojanja suprotstavljenih interesa dunika i vjerovnika, steajni razlozi su
navedeni u zakonu. 6ako bi se mogao otvoriti steajni postupak potrebno je utvrditi
postojanje steajnih razloga, koji su navedeni u zakonu.
Steajni ra!lo!i su platena nesposobnost steajnog dunika i prijetea platena
nesposobnost l. =. 2S3!.
D
Platena nesposobnost je op&i, osnovni i redovni razlog za
pokretanje steajnog postupka, jer se u pravilu zbog njega steajevi otvaraju i provode, dok je
prijete&a platena nesposobnost novi razlog uveden po uzoru na njemako steajno pravo.
Steajni dunik je plateno nesposoban !insol"entan#
$
ako nije u stanju obavljati svoje
dospjele i potraivane obveze pla&anja. Okolnost da je steajni dunik podmirio ili moe
podmiriti u cijelosti ili djelomino trabine nekih vjerovnika, sama po sebi, ne znai kako je
D
3rema ranijim pravilima steajni postupak provodio se nad dunikom koji je trajnije nesposoban za pla&anje ili
prezaduen. Steajni zakon 4* u l. >. je propisao tri steajna razloga; nesposobnost za pla&anje, prezaduenost
i prijete&u nesposobnost za pla&anje.
=
"; 4jenik bankarstva, urednik; FA6O, :lado, konzultant; 5"46O:<B, 3ero, 2agreb, C@SCA?<@, '../.
Insol"entnost engl. insol"enc>, njem. *ahlun$sun<ahi$keit, Insol"en!, fr. insol"abilite!, nesposobnost za
pla&anje, situacija u kojoj dru#tvo ili fizika osoba nije u mogu&nosti podmiriti dospjele obveze pla&anja u
rokovima njihova dospije&a G tzv. tehnika insolventnost. Coe se pojaviti kao privremena insolventnost u kojoj
dru#tvo ima odreene zastoje u pla&anjima dospjelih obveza ili pak kao trajna insolventnost u kojoj je dru#tvo
potpuno obustavilo pla&anja i nalazi se pred steajem. str. +1/.. <nsolventnost lat. insol"entia! je nesposobnost
za pla&anje, stanje dunika u kojem ne moe ispunjavati dospjele novane obveze. Od insolventnosti treba
razlikovati zastoj u pla&anju, koji se moe brzo prevladati. 2a insolventnost je irelevantno je li pasiva ve&a od
imovinske aktive prezaduenost!, a nije nuno ni postojanje ve&eg broja vjerovnika, jer i jedno neispunjenje
moe biti insolventnost ako dokazuje aktualni imovinski poreme&aj, krah. 3o uzoru na njemako steajno pravo,
uveden je kao novi steajni razlog, prijete&a nesposobnost za pla&anje. 3o kojem dunik moe predloiti
otvaranje steajnog postupka i ako je vjerojatno kako postoje&e obveze po dospije&u ne&e mo&i ispuniti. Eime se
omogu&uje da se prije insolventnosti, kada samo ozbiljno prijeti, poduzmu mjere koje bi za#titile interese
vjerovnika. 6od prijete&e insolventnosti treba uzeti u obzir i nedospjele postoje&e obveze, za razliku od aktualne
insolventnosti. <nsolventnost9 u; 3ravni leksikon, gl. ur. :. 3ezo!, Feksikografski zavod Ciroslav 6rlea,
2agreb, +110., str. >>/.
>
plateno sposoban.
0
Smatra se kako je steajni dunik plateno nesposoban ako u
neprekidnom trajanju od ,1 dana ne izmiruje svoje dospjele novane obveze. 4ok od ,1 dana
u 2akonu 4S$e je =1 dana kao i u 2akonu o steaju, prinudnom poravnanju i likvidaciji u
)rko ?istriktu )i*$e u daljnjem tekstu; *SPP?&@!.
/

Prijetea plate%na nesposobnost postoji ako steajni dunik prema predvianjima u
vremenu dospjelosti ne&e biti u stanju ispuniti postoje&e obveze pla&anja. 2bog ovog razloga
prijedlog za otvaranje steajnog postupka
.
moe podnijeti samo steajni dunik, #to je i
logino, jer on najbolje poznaje svoje financijsko stanje. 7a ovaj nain se omogu&ava
poduzimanje mjera prije nastupanja platene nesposobnosti za vjerovnike, te na taj nain
iskljuila mogu&nost da tre&i iskoriste teak poloaj dunika na #tetu vjerovnika. <ako je
dunik najupu&eniji glede financijskog stanja, i ima mogu&nost poduzeti mjere kojima &e
za#titi interese vjerovnika, kao i svoje interese i svoju ekonomsku poziciju, pokretanjem
steajnog postupka zbog prijete&e platene nesposobnosti, postavlja se pitanje za#to
zakonodavac nije omogu&io i drugim osobama pokretanje postupka iz ovog razloga budu&i i
druge osobe mogu biti upoznate s dunikovom financijskom situacijom. Eo se posebice
odnosi na vjerovnike koji su u duoj ekonomskoj, poslovnoj suradnji sa dunikom.
TIJELA STEAJNOG POSTUPKA
Eijela steajnog postupka su; steajni suda%& pri"re'eni steajni upra"itelj& steajni
upra"itelj& skup(tina "jero"nika& pri"re'eni odbor "jero"nika i odbor "jero"nika)
Steajni sudac
Steajni sudac vodi i upravlja steajnim postupkom od podno#enja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka do zavr#etka steajnog postupka. <menuje vje#taka u steajnom
postupku, privremenog steajnog upravitelja, lanove privremenog odbora vjerovnika i
steajnog upravitelja, te obavlja pravni nadzor nad radom privremenog steajnog upravitelja i
steajnog upravitelja l. ++. 2S3$a!.
Privremeni steajni uravite!j
Steajni sudac, u okviru prethodnog postupka, nakon primitka dopu#tenog prijedloga
za otvaranje steajnog postupka, je duan bez odlaganja utvrditi postoji li razlog za otvaranje
steajnog postupka i je li prijedlog utemeljen. " tu svrhu moe imenovati privremenog
steajnog upravitelja ili odgovaraju&eg vje#taka l. '>. 2S3$a!. 3rivremeni steajni upravitelj
duan je osigurati imovinu steajnog dunika i starati se o njoj, te ispitati ho&e li imovina
steajnog dunika pokriti tro#kove postupka i postoji li razlog za otvaranje steajnog
postupka, te podnosi izvje#&e o svojim nalazima u roku od ,1 dana od dana imenovanja, sudu.
Obavlja procjenu moe li se poslovanje steajnog dunika nastaviti, u cjelini ili pojedinim
dijelovima, te obavlja ostale radnje predviene zakonom l. '=. 2S3$a!. Odredbom l. +'.
2S3$a prava i obveze privremenog steajnog upravitelja, otvaranjem steajnog postupka,
prelaze na steajnog upravitelja. 3rivremeni steajni upravitelj, koji otvaranjem steajnog
postupka nije imenovan za steajnog upravitelja duan je obaviti primopredaju dunosti
0
4adi se o neoborivoj pravnoj pretpostavci.
/
Slubeni glasnik ?istrikta )rko, br. '-1+.
.
Steajni postupak pokre&e se pismenim prijedlogom. 7a to su ovla#teni steajni dunik i svaki onaj vjerovnik
koji ima pravni interes za provedbu steajnog postupka. :jerovnik je duan u prijedlogu prilaganjem
dokumentacije uiniti vjerojatnim svoju trabinu i platenu nesposobnost steajnog dunika, l. >. 2S3$a!.
D
steajnom upravitelju i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu
dokumentaciju koju je dobio i sainio.
Steajni uravite!j
Steajni upravitelj je tijelo steajnog postupka koje pod nadzorom steajnog suda i
vjerovnika obavlja poslove tijela steajnog dunika, prikuplja i unovuje imovinu steajnog
dunika, te priprema i provodi namirenje vjerovnika. Samo fizika osoba koja raspolae
potrebnom struno#&u, poslovnim iskustvom i poloenim strunim ispitom, moe biti
imenovana za steajnog upravitelja.
2a steajnog upravitelja ne mogu biti imenovane osobe koje; bi morale biti izuzete kao
sudac u steajnom postupku, su bliski srodnici steajnog sudca, su odgovorne za obveze u
steaju ili su lanovi tijela za zastupanje steajnog dunika, su vjerovnici steajnog dunika ili
koje su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom, koje po posebnom zakonu ne bi
mogle biti imenovane za lana nadzornog tijela ili tijela za zastupanje steajnog dunika, koje
su bile ili jesu uposlene kod steajnog dunika ili su bile ili jesu lan nekog njegovog tijela,
koje su za steajnog dunika radile savjetodavno ili su sudjelovale u poslovima vezanim za
imovinu i kapital steajnog dunika.
Steajni upravitelj je ovla#ten i obvezan #to urnije, bez odlaganja u&i u posjed
imovine koja ini steajnu masu. "pravljati imovinom, ako je mogu&e nastaviti poslovanje do
izvje#tajnog roi#ta, ako to ne bi #tetilo steajnim vjerovnicima. Sukladno odluci suda,
obvezan je unoviti steajnu masu. @ko bi bilo potrebno, tipino za poslovanje moe i prije
odluke skup#tine vjerovnika u teku&em poslovanju unoviti pojedine predmete, posebice
robu. 7a temelju ovr#nog rje#enja o otvaranju steajnog postupka, moe zahtijevati izruenje
svari koje se nalaze u posjedu steajnog dunika, kao i svu dokumentaciju glede poslovanja.
Steajni upravitelje je obvezan odmah sainiti detaljan popis steajne mase, i predati ga
steajnom sudcu najkasnije u roku od >D dana od dana imenovanja. "z svaki predmet, navest
&e oekivani iznos iz unovavanja, kao i knjigovodstvenu vrijednost. 2atim &e napraviti popis
svih vjerovnika steajnog dunika, za koje ime spoznaje iz poslovnik knjiga i dokumentacije
steajnog dunika. Eakoer, vodi poslovne knjige, posebice je znaajno sainiti poetnu
bilancu na temelju inventariranja prema stanju na dan otvaranja steajnog postupka, kao i
podnijeti potrebna izvje#&a nadlenim tijelima.
2akonom je regulirano i pitanje odgovornosti steajnog upravitelja. @ko svojom
krivnjom povrijedi obveze koje je duan obavljati, obvezan je naknaditi tako prouzroenu
#tetu svim sudionicima steajnog postupka. <zuzete su jedino obveze steajne mase koje nisu
u cijelosti ispunjene iz mase, ako prigodom zasnivanja te obveze nije mogao predvidjeti kako
steajna masa ne&e biti dovoljna za njezino ispunjenje. 7eposredno nakon preuzimanja
slube, obvezan je zakljuiti kod osiguravaju&eg dru#tva osiguranje od odgovornosti za sve
rizike odgovornosti povezanih s njegovom djelatno#&u. :isinu osiguranog iznosa odreuje
steajni sudac, pri emu mora uzeti u obzir oekivanu steajnu masu, kao i posebne okolnosti
postupka. " opravdanim sluajevima, sudac moe osloboditi steajnog upravitelja ove
obveze. 4ad steajnog upravitelja podlijee nadzoru steajnog sudca. Eijekom obavljanja
slube, upravljanja imovinom, steajni sudac moe zahtijevati informacije o stvarnom stanju i
poslovodstvu. @ko steajni upravitelj ne ispunjava svoje obveze, sudac moe nakon opomene,
odrediti novanu kaznu, kao #to moe i smijeniti steajnog upravitelja i imenovati drugoga,
ako postoje opravdani razlozi.
S"u#tina vjer$vni"a
=
Steajni sudac saziva prvu skup#tinu vjerovnika u okviru odluke o otvaranju steajnog
postupka. ?ruge skup#tine vjerovnika moraju se sazvati ako to zatrai steajni upravitelj,
odbor vjerovnika ili najmanje pet vjerovnika koji zajedno zastupaju najmanje petinu
prijavljenih iznosa trabina. 3ravo glasa u skup#tini vjerovnika imaju vjerovnici koji su
prijavili svoje trabine, a koje nije osporio steajni upravitelj ili neki od vjerovnika s pravom
glasa. :jerovnici niih isplatnih redova nemaju pravo glasa. 3ravo glasa razlunih vjerovnika
je ogranieno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao steajni vjerovnici.
Skup#tinom vjerovnika upravlja steajni sudac, a odluke se donose ve&inom glasova
nazonih vjerovnika, s tim da iznos trabina vjerovnika koji su glasovali za odluku mora biti
ve&i od polovice iznosa trabina nazonih vjerovnika. 7a prvom sazivu koje uslijedi nakon
postavljanja steajnog upravitelja skup#tina moe izabrati drugog steajnog upravitelja, ali je
potrebno njegovo postavljanje od steajnog sudca.
Od%$r vjer$vni"a
Skup#tina vjerovnika bira odbor vjerovnika iz kruga vjerovnika, s tim da steajni
sudac, radi za#tite interesa vjerovnika, moe do izbora odbora vjerovnika, ako smatra
potrebnim, odrediti pri"remeni odbor "jero"nika. Ee lanove privremenog odbora vjerovnika
skup#tina vjerovnika moe promijeniti. " odboru vjerovnika moraju biti zastupljene grupe
vjerovnika; steajni vjerovnici s najvi#im trabinama, steajni vjerovnici s malim trabinama,
predstavnici uposlenika steajnog dunika i razluni vjerovnici. 2akonom je predviena
mogu&nost da lanovi odbora mogu biti i odreene osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim
strunim znanjem doprinijele radu odbora. Odbor vjerovnika sastoji se od neparnog broja
lanova koji nije ve&i od sedam. Odbor vjerovnika duan je podravati i nadzirati steajnog
upravitelja u njegovom poslovodstvu. <ma pravo zahtijevati od steajnog upravitelja
podno#enje izvje#&a i polaganje rauna, te pravo neposrednog nadzora. 2a znaajne pravne
poslove steajnog upravitelja, potrebna je suglasnost odbora vjerovnika, a ako nije
uspostavljen, onda tu suglasnost daje skup#tina vjerovnika.
'1
@ko bi ova suglasnost izostala na
dvije uzastopne sjednice odbora vjerovnika ili skup#tine vjerovnika, takvu suglasnost moe
dati steajni sudac. 7a zahtjev lana odbora ili skup#tine vjerovnika, te po slubenoj dunosti,
steajni sudac moe smijeniti lana odbora vjerovnika. 3rije takove odluke, treba ga saslu#ati.
3rvu sjednicu odbora saziva steajni sudac.
PRA&NE POSLJE'I(E OT&ARANJA STEAJNOG POSTUPKA
)* O+i uinci $tvaranja steajn$, $stu"a
)*)* O,ranienje du-ni"$vi. rava
Otvaranjem steajnog postupka ograniava se poslovna sposobnost dunika, jer
njegova prava upravljanja i raspolaganja imovinom koja pripada steajnoj masi, kao i prava
tijela, prokurista, zastupnika i punomo&nika, prelaze na steajnog upravitelja. Sukladno op&im
pravilima, objavljivanjem rje#enja o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj ploi suda je
trenutak od kada nastupaju te pravne posljedice.
''

'1
Ei poslovi su; preuzimanje obveza, otuenje i stjecanje nekretnina, dru#tva u cjelini ili pojedinih dijelova,
pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta steajnog plana prije njegovog podno#enja sudu ili
vjerovnicima, prijedlozi za prekid poslovanja dunika, koji imaju znatan utjecaj na opseg imovine.
''
6ako sva prava steajnog dunika prelaze na steajnog upravitelja, raspolaganja dunika predmetom steajne
mase, nakon otvaranja steajnog postupka su bez pravnog uinka. <zuzetak se odnosi na raspolaganja za koja
vrijede op&a pravila o za#titi povjerenja u zemlji#ne knjige i druge javne registre l. D+. 2S3$a!.
0
)*/* S$r$vi i 0a%rana i0vr#enja i $si,uranja
Otvaranjem steajnog postupka, prekidaju se sudski postupci i postupci pred
arbitraama, ako se odnose na steajnu masu. 3rekid je e; le$e, i traje do zakljuenja
steajnog postupka.
7akon otvaranja steajnog postupka, steajni vjerovnici ne mogu traiti prisilnu ovrhu
niti traiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu.
)*1* Za%rana $#te
Steajni sudac moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev steajnog upravitelja, donijeti
rje#enje kako se odreene ili sve po#tanske po#iljke steajnog dunika moraju dostaviti
steajnom upravitelju. Eo &e biti situacije ako je potrebno razjasniti ili sprijeiti pravne radnje
steajnog dunika koje su #tetne za vjerovnike. @ko se neka po#iljka ne odnosi na steajnu
masu, steajni upravitelj ju mora bez odlaganja, dostaviti steajnom duniku. Ovo je
predvieno s ciljem oblikovanja steajne mase, odnosno prikupljanja i unovavanja imovine
dunika.
'+
)*2* 'u-ni"$ve $%ve0e $%avje#tavanja i suradnje
7akon otvaranja steajnog postupka, steajni dunik je obvezan suraivati s tijelima
steajnog postupka steajnim sudom, steajnim upraviteljem, odborom vjerovnika i po
nalogu steajnog sudca skup#tinom vjerovnika!. Steajni dunik, obvezan je dostaviti im
obavijesti o svim okolnostima koje se odnose na postupak. ?uan je steajnom upravitelju
predati svu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka. Ove obavijesti,
mogu se koristiti u kaznenom i prekr#ajnom postupku protiv steajnog dunika i njegovih
srodnika, samo uz uvjet njegovog pristanka. Obvezan je u svako doba staviti se na
raspolaganje kako bi ispunjavao ovu dunost, te se mora susprezati od svih radnji koje su
protivne ispunjavanju tih obveza.
',
)*3* Isunjenje ravni. $s!$va
" tijeku steajnog postupka mogu se sklapati novi ugovori, ali samo radi unovenja
dunikove imovine, te radi okonanja ve& zapoetih poslova kako bi se sprijeila #teta na
dunikovoj imovini. 2a sklapanje tih ugovora potrebna je suglasnost steajnog sudca i odbora
vjerovnika.
<zmjenama zakona iz +11>. godine
'>
, otvaranjem steajnog postupka, steajni
upravitelj je pisanim putem, u roku od =1 dana, duan raskinuti radni odnos sa uposlenikom
steajnog dunika na temelju procjene kako nema potrebe za radom u tijeku odvijanja
steajnog postupka. A)S *akonB C@anom ot"aranja steajno$ postupka prestaju u$o"ori o radu
radnika steajno$ du%nika. Steajni upra"nik pismeno oba"je#ta"a radnike o prestanku radno$
odnosaDE
'+
6ako se radi o osjetljivom podruju koje zadire u ljudska prava, i eventualne povrede tajnosti pisama i drugih
po#iljaka, rje#enje mora biti obrazloeno, i mora se raditi o izvanrednim okolnostima, kada su ugroeni interesi
vjerovnika, primjerice, ako dunik nije prijavio svu imovinu, ako postoji mogu&nost kako se njegova imovina
nalazi u drugim mjestima, van mjesta prebivali#ta i poslovanja l. ='. 2S3$a!.
',
Steajni sudac moe protiv steajnog dunika odrediti prinudne mjere u sluaju ako dunik odbije dati
informacije, ako izbjegava ili namjerava izbje&i davanje obavijesti i suradnje, posebice ako se unato zabrani
namjerava udaljiti i priprema se za bijeg, te ako je potrebno radi spreavanja radnji steajnog dunika koje su
protivne ispunjavanju njegovih obveza, a posebno radi osiguranja steajne mase l. =+. 2S3$a!.
'>
Sl. n. ()i* br. ,+-1>.
/
2ahtjevi koji za uposlenike mogu nastati na temelju ugovora o radu kao #to su
naknada #tete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpremnina!, mogu se
ostvarivati samo kao steajna potraivanja op&eg isplatnog reda. 3rednost pri novom
angairanju radnika, imaju uposlenici kojima je prestao radni odnos nakon otvaranja
steajnog postupka, ako ispunjavaju uvjete za rad na poslovima za koje se ukazala potreba
kod steajnog dunika.
7ajam i zakup nepokretnih stvari i poslovnih prostora ne prestaju otvaranjem
steajnog postupka. Ei obveznopravni odnosi i dalje imaju uinke prema steajnoj masi.
Steajni dunik se moe pojaviti kao najmodavatelj-zakupodavatelj i najmoprimac-zakupac.
7alog steajnog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu prestaje
otvaranjem steajnog postupka, l. 0D. 2S3$a. 3unomo& steajnog dunika koja se odnosi na
imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaje otvaranjem steajnog postupka, l. 0=. 2S3$a.
/* Pre%ijanje i $%ijanje
/*)* Pre%ijanje $tra-ivanja
Otvaranje steajnog postupka ne&e utjecati na pravo steajnih vjerovnika, ako su u to
vrijeme, imali na temelju zakona ili ugovora, pravo na prebijanje.
'D
@ko je u vrijeme otvaranja
steajnog postupka, trabina koja se treba pobiti vezana za odloni uvjet, do prebijanja &e do&i
tek kada se taj uvjet ispuni. :jerovnik koji ima ovakvu trabinu moe sprijeiti realiziranje
protutrabine steajnog upravitelja ako prui odgovaraju&e osiguranje. 3rebijanje nije
iskljueno ako trabine glase na razliite valute ili obraunske jedinice, a preraunavanje se
vr#i po teajnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu pla&anja u vrijeme dobivanja iskaza o
prebijanju.
'=
7aime, 2S3$u l. 0.. je regulirao i kada trabine nije dopu#teno prebijati;
$ @ko je obveza steajnog vjerovnika prema steajnoj masi nastala nakon
otvaranja steajnog postupkaH
$ @ko je steajni vjerovnik trabinu stekao nakon otvaranja postupka od nekog
drugog vjerovnikaH
$ @ko je steajni vjerovnik stekao mogu&nost prebijanja pravnom radnjom koja se
moe pobijatiH
$ @ko vjerovnik, ija trabina treba biti ispunjena iz imovine steajnog dunika
koja ne ulazi u steajnu masu, duguje ne#to steajnoj masiH
$ @ko je vjerovnik povezana osoba, a steajnom duniku prema toj osobi pripada
neka trabina koja je nastala ili dospjela u razdoblju od #est mjeseci prije
podno#enja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, osim ako vjerovnik ne
dokae da u trenutku nastanka mogu&nosti prebijanja nije znao za prijete&u
platenu nesposobnost ili nastalu platenu nesposobnost steajnog dunika.
?akle, ovo je numerus clausus, jer se ne smiju prebijati samo one trabine koje su
navedene u zakonu, a to su one trabine koje su nastale nakon otvaranja steajnog postupka i
one koje su nastale nekom nedopu#tenom radnjom.
/*/* P$%ijanje ravni. radnji du-ni"a
/*/*)* O+i ra0!$0i $%ijanja
3redmet pobijanja mogu biti pravne radnje koje se povezane s imovinom dunika, a
koje &e prouzroiti posljedice koje &e i biti razlog pobijanja.
'0

'D
Op&a pravila obveznog prava o prijeboju u osnovi su primjenjiva i u steaju.
'=
l. 0/. 2S3$a.
'0
3obijanje pravnih radnji dunika predstavlja institut obveznog prava, koji daje vjerovniku iz obveznopravnog
odnosa mogu&nost pobijati u pravilu valjane imovinsko pravne raspolobe insolventnog dunika, radi namirenja
.
3obijati se moe pravna radnja koja je dala ili omogu&ila steajnom vjerovniku
osiguranje ili namirenje ako;
'. je poduzeta u posljednjih #est mjeseci prije podno#enja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka, ako je u vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je
vjerovnik u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao, ili
+. je poduzeta nakon podno#enja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je
vjerovnik u vrijeme radnje znao za platenu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje
steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao.
3obijati se moe pravna radnja koja je dala ili omogu&ila steajnom vjerovniku
neuobiajeno osiguranje ili namirenje, kao #to ej namirenje koje on nije ili nije na taj nain ili
u to vrijeme imao pravo zahtijevati ako;
'. je pravna radnja poduzeta u posljednjem mjesecu prije podno#enja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka ili nakon podno#enja ovoga prijedloga,
+. je pravna radnja poduzeta u tijeku tre&eg ili drugog mjeseca prije podno#enja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka i steajni dunik je u vrijeme pravne radnje bio
plateno nesposoban.
:jerovnik je znao za nesposobnost za pla&anje ili za prijedlog za otvaranje steajnog
postupka, ako je znao za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti postojanje
nesposobnosti za pla&anje ili kako je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
3retpostavlja se kako su povezane osobe sa steajnim dunikom, znale za nesposobnost za
pla&anje ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
'/
/*/*/* P$%ijanje ravni. radnji %e0 na"nade i namjern$ $#te+enje
Cogu se pobijati i one pravne radnje steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu
naknadu, osim ako su poduzete pet godina prije podno#enja prijedloga za otvaranje steajnog
postupka. Ee radnje su kada steajni dunik odustane od neke imovne koristi, a pri tomu nije
primio odgovaraju&u protuinidbu kao naknadu. @ko se pak radi, o prigodnom poklonu
neznatne vrijednosti, radnja se ne moe pobijati. Ceutim, u praksi je te#ko utvrditi #to su to
prigodni pokloni, posebice kada se odnose na povezane osobe, stoga je kod ovih radnji uvijek
potrebno uzimati u obzir okolnosti u kojima su te radnje uinjene.
@ko je steajni dunik s namjerom kako bi o#tetio vjerovnika, poduzeo pravnu radnju
u posljednjih pet godina prije podno#enja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, pod
uvjetom kako je druga ugovorna stranka znala za namjeru dunika, u vrijeme poduzimanja
radnje, moe se pobijati. ?ruga strana je znala za namjeru ako je znala kako steajnom
duniku prijeti nesposobnost za pla&anje i kako tom radnjom o#te&uje vjerovnike.
/*/*1* Pravne radnje "$je se ne m$,u $%ijati
3obijati se mogu one pravne radnje koje se odnose na sredstva steajnog dunika, a
ije posljedice su oteano namirenje vjerovnika. 7aime, postoje i radnje koje se ne mogu
pobijati. Sukladno op&im pravilima, ne mogu se pobijati;
$ 3ravne radnje koje steajni dunik vr#i u okviru teku&eg poslovanja i radnje koje
obavi na temelju odobrenja steajnog upravitelja,
vjerovnikove trabine iz imovine koja vi#e ne pripada duniku.
'/
Ovi op&i razlozi pobijanja regulirani su l. /' 2S3$a, navoenjem pravnih radnji koje se mogu pobijati, ovisno
je li vjerovnik imao pravo na namirenje trabine ili to pravo nije imao. ?akle, postoje tri pretpostavke, tri uvjeta
za pobijanje dunikovih pravnih radnji. @ to su; otvaranje steajnog postupka, postojanje pravne radnje koja se
moe pobijati i stvaranje povoljnijih uvjeta za namirenje vjerovnika.
'1
$ 3ravne radnje koje steajni dunik poduzima u onim situacijama kada se vr#i
preustroj, na temelju steajnog plana. " tim situacijama se mogu poduzimati
radnje koje ne mogu biti predmet pobijanja, a sadraj tih radnji ovisi od mjera
predvienih u okviru preustroja.
$ <splate po mjenicama i ekovima.
/*/*2* P$ve0ana $s$%a
Odredba l. /0. 2S3$a svakako je novina u na#em pravu, ali smo mi#ljenja kako je
zakonodavac ipak trebao detaljnije definirati ove osobe, poglavito onih koji se odnose na
dunika$pravnu osobu, posebice onih koje se odnose na lanove upravnih i nadzornih odbora,
te onih koji imaju udjele u nekom gospodarskom dru#tvu, a sve kako bi se sprijeile zloporabe
od strane steajnih dunika.
3ovezanim osobama steajnog dunika pojedinca smatraju se;
$ )rani drug steajnog dunika, ak i ako je brak sklopljen nakon pravne radnje
ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,
$ Srodnici steajnog dunika ili branog druga u ravnoj liniji, te bra&a i sestre,
polubra&a i polusestre steajnog dunika, kao i brani drugovi tih osoba,
$ Osobe koje ive u ku&anstvu sa steajnim dunikom ili su u posljednjoj godini
koja je prethodila radnji ivjeli u ku&anstvu sa steajnim dunikom.
?ok se povezanim osobama steajnog dunika ili pravne osobe smatraju;
$ lanovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni lanovi steajnog
dunika, kao i osobe koje u kapitalu steajnog dunika sudjeluju s vi#e od '1IH
" Steajnom zakonu 4* ovaj iznos je +1I, #to je bolje i prihvatljivije rje#enje.
$ Osoba ili dru#tvo koje zbog svoje poloajno$pravne ili radno$ugovorne veze sa
steajnim dunikom imaju prigodu biti upoznati s gospodarskim poloajem
steajnog dunikaH
$ Osoba koja stoji u osobnoj vezi koja se povezuje za dunika pojedinca, sa
jednom od osoba koji se odnosi na povezane osobe dunika$pravne osobeH tu se
misli na branog druga, srodnike i osobe koje ive ili su ivjele u doma&instvu sa
tim osobama,
$ Ere&e osobe koje su faktino u poziciji da na steajnog dunika vr#e utjecaj koji
je izjednaen s utjecajem lana dru#tva s ve&inskim udjelom ili tijela za
zastupanje. S2 4* ne predvia ovakvu odredbu, a na# zakonodavac, ako je ve&
regulirao i ovo pitanje, mi#ljenja smo kako je trebalo dodatno razraditi ovaj
stavak, zbog mogu&ih razliitih tumaenja.
STEAJNA 4ASA
)* Sastav steajne mase
Sukladno l. ,1. 2S3$a Steajnu postupak obuhva&a cjelokupnu imovinu koja pripada
steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju steajni dunik
stekne za vrijeme steajnog postupka$steajna masa.
?akle, steajnu masu ini ukupnost novanih sredstava, a obuhva&a;
$ novana sredstva dunika koja su postojala na dan otvaranja steajnog postupka ta
sredstva se prebacuju na novi raun steajnog dunika za vrijeme steajnog
postupka!H
$ novana sredstva koja se ostvare prodajom stvari dunikove imovine i
$ potraivanja napla&enih tijekom steajnog postupka.
''
Steajna masa slui namirenju tro#kova steajnog postupka vjerovnika koji u vrijeme
otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku
steajni vjerovnici!, kao i vjerovnika koji tijekom otvorenog steajnog postupka steknu pravo
trabine prema masi vjerovnici mase!.
/* Urav!janje i un$vavanje steajne mase
Otvaranjem steajnog postupka, steajni upravitelj je duan u&i u posjed cjelokupne
imovine koja ulazi u steajnu masu i njome upravljati tijekom cijelog postupka. 7jegov
temeljni zadatak je stvoriti steajnu masu iz koje &e se namiriti sve dunikove obveze. @ko
steajni dunik nakon otvaranja steajnog postupka, ne preda svoju imovinu, steajni
upravitelj moe na temelju ovr#nog rje#enja o otvaranju steajnog postupka zahtijevati od
sudca da naredi steajnom duniku predaju stvari i odredi ovrhu radnje kojima &e se ta radnja
prisilno ostvariti. Sud moe odrediti i prinudne mjere ako steajni dunik ne postupi po
naredbi suda.
?anom otvaranjem steajnog postupka rauni steajnog dunika se gase i prestaju
prava osoba koja su imala ovla#tenja raspolaganja imovinom steajnog dunika na tim
raunima. Sredstva s uga#enih rauna prenijet &e se na nove raune koje &e otvoriti steajni
upravitelj, isto tako &e odrediti i osobe koje &e biti ovla#tene raspolagati sredstvima na tim
raunima. 7a te nove raune &e se upla&ivati sva sredstva koja ine steajnu masu, i ona koja
&e se kasnije ostvariti.
2akonom je odreeno kako se nakon otvaranja steajnog postupka, uz tvrtku ili naziv
steajnog dunika dodaje oznaka 8u steaju9.
'.

1* Predmeti $d vrijedn$sti
Jdje &e se i pod kojim uvjetima pohraniti ili uloiti gotov novac, vrijednosni papiri i
dragocjenosti, moe odrediti odbor vjerovnika. @ko odbor vjerovnika nije utemeljen ili ako
jo# nije donio odgovaraju&u odluku, o pohranjivanju ili ulaganju odluit &e steajni sudac.
Steajni upravitelj moe preuzeti pohranjeni ili uloeni novac, vrijednosne papire ili
dragocjenosti, ako je utemeljen odbor vjerovnika, samo ako priznanicu s njim potpi#e jedan
lan odbora vjerovnika. 6ao i upute glede pohrane ili ulaganja od strane steajnog upravitelja
imaju pravni uinak samo ako ih poti#e i jedan lan odbora vjerovnika. 7aime, iako odbor
vjerovnika ima ove olasti, skup#tina vjerovnika ima jau snagu u ovoj situaciji jer moe
donijeti odluku koja odstupa od odluke odbora vjerovnika.
2* P$is redmeta steajne mase
3opis predmeta imovine koji &e predstavljati steajnu masu, duan je sainiti steajni
upravitelj. :rijednost svakog predmeta mora biti naznaena u popisu.
+1

Steajni upravitelj sastavlja i popis svih vjerovnika za koje je saznao iz poslovnih
knjiga i dokumentacije steajnog dunika, prijave njihovih trabina ili na drugi nain,
sukladno l. .>. 2S3$a.
+'
'.
Evrtka je ime pod kojim gospodarsko dru#tvo posluje i sudjeluje u pravnom prometu.
+1
@ko vrijednost ovisi o tomu ho&e li dunik nastaviti poslovanje ili ne, navode se obje vrijednosti. ?akle, kako
bi dunik nastavio s poslovanje ako je to mogu&e. 3rocjena pojedinih dijelova imovine moe se povjeriti
vje#tacima l. .,. 2S3$a!.
+'
" popisu se odvojeno navode vjerovnici s pravom odvojenog namirenja i steajni vjerovnici po pojedinim
isplatnim redovima.2a svakog vjerovnika se navodi njegova adresa, kao i temelj i iznos njegove trabine. 6od
razlunih vjerovnika navodi se i predmet na kojemu postoji razluno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji
vjerovnik ne&e biti odvojeno namiren. Steajni upravitelj moe, po potrebi, povjeriti sastavljanje ovog popisa
vje#tacima. 7avode se i mogu&nosti za prebijanje trabina, te je potrebno procijeniti i visinu obveza steajne
'+
3* Pre,!ed im$vine 5 ta%e!a
Steajni upravitelj je obvezan napraviti i tabelu, odnosno ureen pregled u kojemu se
nabrajaju i meusobno ureuju predmeti koji ine steajnu masu i obveze steajnog dunika
sa stanjem na dan otvaranja steajnog postupka tabela u dvije kolone, jedna za aktivu a druga
za pasivu steajnog dunika!. Eaj pregled imovine mora sainiti u roku od >D dana od kada je
imenovan. Eakoer, u pregledu imovine mora biti naznaena procjena s kojim dijelom
steajne mase se moe raunati u steajnom postupku za namirenje vjerovnika steajnog
dunika. 7aime, procjena bi trebala biti #to tonija premda se radi u trenutku sastavljanja
popisa, a sve &e se to provjeriti tijekom postupka oblikovanja steajne mase.
3regled imovine, kao i popis predmeta steajne mase i popis vjerovnika, steajni
upravitelj &e izloiti u slubenim prostorijama suda zainteresiranim sudionicima postupka,
najkasnije osam dana prije izvje#tajnog roi#ta.
7akon otvaranja steajnog postupka, poslovne knjige steajnog dunika vodi steajni
upravitelj ili osoba koju on odredi. Otvaranjem steajnog postupka zapoinje nova poslovna
godina, a vrijeme do izvje#tajnog roi#ta ne uraunava se u zakonske rokove za sastavljanje i
objavljivanje zavr#nog rauna. ?ok revizora za ocjenu zavr#nog rauna u steajnom postupku
postavlja steajni sudac, nakon #to je omogu&io steajnom upravitelju i odboru vjerovnika
oitovanje o osobi koja treba biti postavljena za revizora.
/*1*)6*7* I0vje#tajn$ r$i#te
7a izvje#tajnom roi#tu steajni upravitelj je obvezan podnijeti izvje#&e o
ekonomskom stanju steajnog dunika, kao i uzrocima takovog stanja. 3osebice je duan
navesti postoje li izgledi kako bi se poslovanje steajnog dunika nastavilo u cijelosti ili
djelomino, kao i koje mogu&nosti postoje za prijedlog preustroja i koje bi posljedice u tom
sluaju nastupile po namirenje vjerovnika. ?akle, znaajno je izvje#&e i procjena steajnog
upravitelja o budu&nosti samog tijeka postupka, odnosno ho&e li do&i do preustroja steajnog
dunika, je li i pod kojim uvjetima mogu&e podnijeti steajni plan. O izvje#&u steajnog
upravitelja na izvje#tajnom roi#tu, i steajni dunik kao i vjerovnici imaju pravo oitovanja.
<pak, kod odluivanja o nastavku rada steajnog dunika, glavna odluka je na skup#tini
vjerovnika, jer odluuje ho&e li se poslovanje steajnog dunika obustaviti ili privremeno
nastaviti, u obzir se uzima ono #to bi bilo najbolje i za steajnog dunika i vjerovnike.
:jerovnici mogu steajnom upravitelju dati nalog o izradi prijedloga za preustroj i odrediti
cilj koji se planom preustroja treba posti&i, s tim #to mogu na kasnijim roi#tima mijenjati
svoje odluke l. ... 2S3$a!.:jerovnici jedino na ovaj nain mogu podnijeti prijedlog za
pokretanje preustroja steajnog dunika. Skup#tina vjerovnika je ta koja odreuje nain i
uvjete unovavanja dunikove imovine.
Jlede obustave poslovanja prije odluke vjerovnika; @ko steajni upravitelj smatra
kako se poslovanje steajnog dunika treba obustaviti prije izvje#tajnog roi#ta, obvezan je
pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je utemeljen. 3rije nego #to odbor vjerovnika
donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor vjerovnika nije utemeljen, steajni
upravitelj je prije obustave poslovanja duan obavijestiti steajnog dunika o tomu. 7a
zahtjev steajnog dunika, steajni sudac moe zabraniti obustavu poslovanja, nakon #to
saslu#a steajnog upravitelja, ako se odluka o tomu, bez znatnog smanjenja steajne mase,
moe odgoditi do izvje#tajnog roi#ta.
mase u sluaju uzastopnog i neprekinutog unovenja imovine steajnog dunika, sve s ciljem kako bi se
prigodom unovenja steajne mase i namirenja vjerovnika svim sudionici, subjektima steajnog postupka
olak#ao rad.
',
8* Un$vavanje steajne mase
"novavanju steajne mase moe se pristupiti nakon #to je sainjena poetna bilanca
steaja i izvje#tajnog roi#ta. ?akle, steajni upravitelj je duan bez odlaganja, u najkra&em
mogu&em roku, nakon izvje#tajnog roi#ta, unoviti imovinu koja ulazi u steajnu masu.
3rigodom unovavanja duan je pridravati se odluke skup#tine ili odbora vjerovnika o
uvjetima i nainu prodaje.
++
Stvari koje ine imovinu steajnog dunika, a koje ulaze u steajnu masu, prodaju se
ovisno od toga jesu li nepokretne ili pokretne. Sukladno l. '1+. 2S3$a, nekretnine se prodaju
po odredbama ovr#nog postupka za ovrhu o nepokretnosti, ali ako steajni upravitelj ne uspije
na taj nain prodati, moe ih unoviti slobodnom pogodbom. @ko steajni upravitelj neku
nekretninu ne uspije prodati, moe ju izdvojiti iz steajne mase tako #to &e ju predati
vjerovnicima razmjerno njihovim trabinama, ako ju oni prihvate. Ceutim, ako se ni na taj
nain imovina ne uspije rasporediti, predaje se osobama koje imaju udjela u steajnom
duniku, ako je pravna osoba, odnosno duniku pojedincu. 2a prodaju nekretnina optere&enih
razlunim pravom, ako se radi o neposrednoj pogodbi, potrebna je suglasnost razlunog
vjerovnika koji ima pravo razgledati stvar, a iz dijela dobivenog prodajom koji pripada
razlunom vjerovniku izdvaja se D I za steajnu masu.
3okretne stvari na kojima postoji razluno pravo, steajni upravitelj moe unoviti
javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svojem posjedu. 7a zahtjev
razlunog vjerovnika duan ga je izvijestiti o stanju te svari, ili mu dopustiti pregled. <sto
tako, steajni upravitelj moe naplatiti ili na drugi nain unoviti trabinu koju je steajni
dunik ustupio ili zaloio radi osiguranja nekog prava. < u ovom sluaju obvezan je razlunom
vjerovniku na njegov zahtjev dati obavijest o trabini ili mu dopustiti uvid u knjige i poslovnu
dokumentaciju steajnog dunika.
+,
:jerovnik je ovla#ten za unovavanje pokretne stvari ili trabine na kojoj postoji
razluno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu steajni upravitelj prepusti trabinu na
unovavanje.
+>
Od iznosa, koji se dobije prodajom stvari i-ili naplatom trabina, prvo se namiruju
tro#kovi postupka unovavanja tro#kovi steajne mase vezanih za identificiranje prava i
unovavanje!, a potom se namiruju razluni vjerovnici bez odlaganja. <sto se dogaa ia ko
stvar prodaje vjerovnik. Ero#kovi unovavanja odreuju se pau#alno u visini od D I od
ostvarene cijene, a ako su tro#kovi ve&i, tada se pokrivaju u stvarnoj visini. Ero#kovi
obuhva&aju ne samo tro#kove unovavanja, ve& i tro#kove identifikacije prava i predmeta,
poreza, koji se posebno uraunava u tro#kove unovavanja. @ko steajni upravitelj odugovlai
s unovavanje stvari na kojoj postoji razluno pravo, nakon izvje#tajnog roi#ta, vjerovniku se
mora iz steajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovavanju.
9* Pravne radnje $d $se%ne va-n$sti
++
l. '1'. 2S3$a.
+,
" ovim situacijama, prije nego otui tre&oj osobi pokretnu stvar ili pravo na ije je unovenje ovla#ten,
steajni upravitelj mora obavijestiti razlunog vjerovnika na koji nain namjerava otuiti taj predmet, i dati mu
prigodu da u roku od osam dana predloi povoljnije unovenje predmeta uz predoavanje konkretne ponude s
uputom na platenu sposobnost kupca. @ko razluni vjerovnika, u roku ili pravodobno prije otuenja, predloi
povoljniju mogu&nost unovavanja, steajni upravitelj je obvezan iskoristiti mogu&nost unovenja koje je naveo
vjerovnik ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio. 2akon predvia i mogu&nost unovavanja koji se sastoji
u tomu da razluni vjerovnik sam preuzme predmet l. '1>. 2S3$a!.
+>
Steajni sudac moe, na zahtjev steajnog upravitelja i nakon saslu#anja vjerovnika, odrediti rok, unutar kojeg
vjerovnik mora unoviti predmet. 7akon #to taj rok protekne, pravo na unovavanje stjee steajni upravitelj.
7eki autori su mi#ljenja kako je u l. '10. 2S3$a potrebno dodati i rije 8ponovno9, ali kako je to pravo
prethodno imao steajni upravitelj, mi#ljenja smo kako je to nepotrebno.
'>
Sukladno l. '1/. 2S3$a steajni upravitelj mora pribaviti suglasnost odbora
vjerovnika ili skup#tine vjerovnika, ako odbor nije utemeljen za pravne radnje koje su od
posebne vanosti za steajni postupak.
Suglasnost je potrebna posebice ako se namjerava;
a! otuiti poduze&e ili neki pogon, robno skladi#te u cjelini, nekretnina, brodovi,
zrakoplovi, udjeli steajnog dunika u nekom drugom poduze&u koje treba sluiti
uspostavljanju trajne veze s tim poduze&em, ili pravo na povremena primanja,
b! uzeti zajam, kojim bi steajna masa bila znatno optere&ena,
c! pokrenuti ili preuzeti parnicu znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje
takove parnice namjerava odbiti ili se radi rje#avanja ili izbjegavanja takove parnice
namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o odabranom sudu.
@ko se pojavi potreba za poduzimanje nekih od ovih radnji, vjerovnici daju suglasnost
procjenjuju&i svoj interes u njima. O prodaji dunika vidjeti; +.>.+., s tim #to se kod prodaje
ve&e vrijednosti steajnog dunika nastoji posti&i #to ve&a prodajna cijena. 3rodaje udjela
steajnog dunika u nekom drugom gospodarskom subjektu moe biti osjetljiva, #to ovisi od
odnosa dunika s tim subjektom, dok kod uzimanja zajma treba definirati za koje potrebe se
uzima, kako &e utjecati na obveze steajne mase.
6r#enje ove obveze o pribavljanju suglasnosti, ne utjee na pravnu valjanost radnje
steajnog dunika.
NA4IRENJE &JERO&NIKA
)* Prijava tra-%ine
:jerovnici prijavljuju svoje trabine pismenim putem, uz navoenje tvrtke i sjedi#ta,
odnosno imena, prebivali#ta ili boravi#ta vjerovnika, pravnog temelja i iznosa trabine, te
broja iro rauna. @ko je trabina u stranoj valuti, vjerovnik prijavljuje u doma&oj po teaju
na dan podno#enja prijave. Sukladno op&em pravilu, isplata se moe vr#iti i u stranoj valuti,
ako se imovina, ili dio imovine steajnog dunika sastoji iz gotovinskih sredstava te strane
valute. Steajni upravitelj sastavlja popis svih trabina uposlenih, kao i ranijih uposlenika
steajnog dunika dospjelih do otvaranja steaja. Oni mogu prijaviti razliku svojih trabina
ako smatraju kako popisom steajnog upravitelja njihove trabine nisu u cijelosti obuhva&ene.
@ko se prijavljuju trabine o kojima je u tijeku parnini postupak, onda se navodi sud pred
kojim se vodi taj postupak i broj predmeta. ?ok razluni vjerovnici u prijavi oznaavaju dio
imovine na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojega njihova trabina po predvianju
ne&e biti pokrivena tim razlunim pravom. @ izluni vjerovnici oznaavaju u prijavi predmet
u imovini steajnog dunika na koji se njihov zahtjev odnosi. 7ierangirani vjerovnici se
prijavljuju samo ako steajni sudac posebno pozove na prijavljivanje tih trabina.
Sukladno l. '''. 2S3$a, steajni sudac je obvezan svaku prijavljenu trabinu unijeti u
tabelu, koja se zajedno s priloenim prijavama i ispravama izlae u prostorijama suda na uvid
sudionicima postupka, najmanje osam dana prije roi#ta za ispitivanje.
/* Isitivanje $tra-ivanja i s$rne tra-%ine
Sukladno l. ''>. 2S3$a na roi#tu za ispitivanje trabina, steajni sudac ispituje
prijavljene trabine, na kojemu su nazoni steajni upravitelj,vjerovnici koji su prijavili svoje
trabine, kao i druge osobe koje mogu pruiti podatke o postojanju i visini prijavljenih
trabina, obzirom na poslove koje su obavljali kod steajnog dunika. 7a ovom roi#tu
ispituju se trabine koje su prijavljene u predvienom roku, ali moe se dogoditi i prijava
'D
trabina nakon tog roka. Stoga se te naknadne prijave, trabine prijavljene nakon isteka roka
za prijavu mogu ispitivati na ispitnom roi#tu, ako to predloi steajni upravitelj. Ee trabine,
koje su prijavljene nakon isteka roka za prijavu koje nisu ispitane na ispitnom roi#tu, te
trabine prijavljene najkasnije tri mjeseca nakon prvog ispitnog roi#ta, ali ne poslije objave
poziva za zavr#no roi#te, mogu se ispitati na jednom ili vi#e posebnih roi#ta koja &e, na
prijedlog vjerovnika, koji nisu pravodobno prijavili svoju trabinu, odrediti steajni sudac
rje#enjem, uz uvjet da u roku od 'D dana solidarno uplate predujam za pokri&e tro#kova
roi#ta. @ko se predujam ne uplati ni roi#te se ne&e odrati, a neblagovremene prijave &e biti
odbaene. Steajni sudac donosi rje#enje o odbacivanju neblagovremenih prijava koje se
objavljuje na oglasnoj ploi suda, te se dostavlja podnositelju prijave, steajnom upravitelju i
eventualno vjerovniku koji je predloio odbacivanje trabine. 7a tro#ak steajne mase odredit
&e se posebno ispitno roi#te ako se radi o vjerovnicima niih isplatnih redova, iji rok za
prijavu trabine istjee kasnije osam dana prije ispitnog roi#ta, pred samo ispitno roi#te.
Erabine se ispituju po vremenu prijavljivanja, a steajni upravitelj je obvezan izjasniti
se o svakoj trabine, odnosno priznaje li ili osporava trabinu, s tim #to osporavati trabine
mogu i vjerovnici. Erabina koja je prijavljena u roku, koju je priznao steajni upravitelj i
koju nisu osporili steajni vjerovnici je utvrena trabina. @ko razluni vjerovnici prijavljuju
svoje trabine kao steajni vjerovnici, moraju dokazati u kojoj mjeri dobro, koje slui za
osiguranje, nije dovoljno za namirenje. 3rigovor steajnog dunika ili steajnog vjerovnika ne
sprjeava priznavanje, a steajni sudac u listu s tabelom upisuje sve podatke o rezultatima
ispitivanja i tko je uloio prigovor osporavanje, priznanje, utvrenje trabina!. Jlede iznosa i
ranga priznatih trabina, upis u tabelu ima uinke kao pravomo&na presuda. Steajni
upravitelj moe osporene trabine na roi#tu za ispitivanje na zahtjev steajnog vjerovnika
priznati na naknadnom roi#tu za ispitivanje.
7a roi#tu za ispitivanje trabine se mogu osporiti na dva naina l. ''D. 2S3$a!, i to
tako moe biti osporavanje samog postojanja trabine, a moe se osporavati i visina
trabine.
+D
1* Namirenje steajni. vjer$vni"a
Sukladno l. ''0. 2S3$a steajni upravitelj moe poeti s namirenjem vjerovnika tek
nakon roi#ta za ispitivanje. 3o vlastitoj procjeni moe vr#iti i djelomine diobe, pri kojima se
ne&e uzimati vjerovnici niih isplatnih redova. 3rije svake diobe, steajni upravitelj je
obvezan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika ili skup#tine vjerovnika, ako odbor nije
utemeljen.
3rije diobe, steajni upravitelj sainit &e popis trabina koje se uzimaju u obzir
prilikom diobe, koji se stavlja na uvid svim sudionicima. Obvezan je javno objaviti zbroj
trabine i iznos steajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.
+D
@ko je steajni upravitelj osporio neku trabinu, vjerovnik se upu&uje na parnicu radi utvrenja osporene
trabine. Steajni upravitelj je duan podi&i tubu kako bi dokazao utemeljenost osporavanja, ako je osporena
trabina za koju postoji ovr#ni naslov. Steajni dunik i vjerovnik, takoer mogu pokrenuti parnicu kako bi
dokazali utemeljenost osporavanja, ako su na roi#tu za ispitivanje osporili prijavljenu trabinu. 3arnica glede
osporene trabine mora se pokrenuti u roku od ,1 dana od dana roi#ta za ispitivanje na kojemu je osporena.
Stranka koja je duna pokrenuti parnicu, to ne uini u roku, smatrat &e se kako se dorekla prava na pokretanje
parnice. 3ravomo&na odluka iz tih parnica, kojom se utvruje trabina i njen isplatni red ili kojom se neki
prigovor progla#ava utemeljenim, ima uinke prema steajnom upravitelju i svim steajnim vjerovnicima. 7a
temelju te odluke, stranka moe traiti ispravke u tabeli trabina.
'=
2* Os$rene tra-%ine i tra-%ine ra0!uni. vjer$vni"a
Steajni vjerovnici ije su trabine osporene ija trabina nije priznata, za iju
trabinu ne postoji ovr#ni naslov ili konana presuda!, moraju dokazati steajnom upravitelju,
kako su pokrenuli postupak za utvrivanje trabine.Eo moraju dokazati u okviru prekluzivnog
roka od 'D dana od dana objavljivanja diobenog popisa. @ko se dokaz pravodobno podnese,
dio iz steajne mase koji pokriva tu trabinu, zadrava se sve do okonanja parnice. 4azluni
vjerovnici, u istom roku moraju dokazati kako su se odrekli odvojenog namirenja i za koji
iznos, ili kako nisu odvojeno namireni, ili kako unovavanje dobra koje slui za osiguranje
nije dovelo do namirenja trabine. Erabine razlunih vjerovnika koji nisu pravodobno
podnijeli dokaz, ne&e se uzimati u obzir pri diobi. Ceutim, razluni vjerovnici ne&e imati
ovo pravo ako je steajni upravitelj ovla#ten na unovavanje predmeta, na kojemu postoji
razluno pravo, ili ako taj predmet jo# nije unovio.
@ko ovi vjerovnici nisu uzeti u obzir pri djelominoj diobi, dobivaju pri sljede&oj
diobi, iz preostale steajne mase, unaprijed iznos koji ih izjednauje s ostalim vjerovnicima,
dakle, imat &e prednost kod naplate trabina. Steajni upravitelj je obvezan izvr#iti ispravke
diobenog popisa glede ovih vjerovnika, u roku od , dana, nakon isteka prekluzivnog roka od
'D dana.
2akonom je predvieno kako vjerovnici mogu uloiti prigovor steajnom sudcu na
diobeni popis u roku od / dana nakon isteka roka od 'D dana. @ko prigovor bude odbijen,
vjerovnici mogu protiv te odluke uloiti albu vi#em sudu, u roku od / dana.
3* G!avna di$%a
Steajni sudac odreuje roi#te za glavnu diobu, nakon #to je dao suglasnost za glavnu
diobu. Sudac s vjerovnicima i steajnim upraviteljem razmatra prijedlog diobe, koji se moe
mijenjati i dopunjavati. @ko nema prijedloga za izmjenama ili dopunama, ili ako budu
usvojene, steajni sudac daje suglasnost na prijedlog diobe, nakon ega steajni upravitelj vr#i
diobu. :jerovnicima, ije trabine nisu u cijelosti ili djelomino ispunjene, steajni sudac
dostavlja obavijest kako ih mogu ostvarivati u redovitom ovr#nom postupku, te &e im uz tu
obavijest dostaviti ovr#ne isprave izvoda iz diobenog popisa, na koji je dao suglasnost.
Steajni upravitelj je obvezan na roi#tu za glavnu diobu, poloiti zavr#ni raun i podnijeti
izvje#&e. Stvari koje se nisu mogle unoviti, mogu se prepustiti vjerovnicima, ako pristanu na
to, po procijenjenoj vrijednosti. 7akon diobe, steajni upravitelj podnosi dokaz steajnom
sudcu o obavljenoj diobi. ?akle, steajni upravitelj podnosi dvije vrste izvje#&a; na roi#tu za
glavnu diobu koji se odnosi na steajni postupak i unovavanje steajne mase! i nakon
zavr#ene diobe o njenoj provedbi!. <zmeu objave poziva za roi#te za glavnu diobu i
njegovog odravanja, mora pro&i rok od najmanje 'D dana, a najvi#e ,1 dana.
P*EUST*OJ STEAJNO+ ,U-NIKA
0ospodarski preustroj, u #irem znaenju moemo oznaiti kao skup radnji koje se
poduzimaju kako bi se gospodarsko dru#tvo prilagodilo promijenjenim okolnostima
poslovanja ili tri#tu. Eako moemo razlikovati "ansteajni i steajni preustroj.
&ansteajni reustr$j
Vansteajni preustroj $ospodarskih dru#ta"a bi bio svaka znaajnija promjena
gospodarskog dru#tva koje nije insolventno. Ee promjene &e se poduzimati radi ostvarenja #to
uspje#nijeg poslovanja, premda izazivaju posljedice na njegov poloaj, imovinu, poslovanje
'0
ili organizacijsku strukturu.
+=
Sve se ove promjene, koje vode preustroju u #irem smislu,
temelje na 2J?,
+0
te su normalni izrazi volje samog dru#tva ovisno od situacije na tri#tu.
:ansteajni preustroj moe biti jedan oblik izlaska iz krize u kojemu se dru#tvo na#lo. <zlazak
iz kriznog stanja poslovanja zahtjeva #iroku lepezu aktivnosti, zaustavljanje negativnih
tendencija, eliminaciju nedostataka, stvaranje uvjeta za normalno poslovanje i razvoj
dru#tva.
+/
Sistematiziran i planirani skup promjena, koji ima nekoliko faza za izlazak iz
kriznog stanja.
+.

Steajni reustr$j
Steajni preustroj se odvija u okviru steajnog postupka. Eo su promjene koje nastupaju i
koje se odvijaju kada je gospodarsko dru#tvo insolventno. Steajni preustroj prvenstveno ima
za cilj #to povoljnije namiriti vjerovnike jer je otvoren steajni postupak, odnosno preustroj na
temelju steajno$ plana &e imati i cilj nastavak poslovanja koje bi trebalo biti uspje#nije.
:ansteajni preustroj se temelji na volji samog dru#tva, dok steajni preustroj o"isi od "olje
"jero"nika, jer u ovoj situaciji dunik je insolventan. Steajni preustroj se odvija kao sudski
postupak. Sve radnje koje se mogu poduzeti u vansteajnom preustroju mogu se provoditi i u
okviru steajnog preustroja, ali su potrebni pristanak vjerovnika i potvrda od suda.
STEAJNI PLAN
+=
Eo su statusne promjene; pripajanje, spajanje, podjela i promjena oblika gospodarskih dru#tava.
+0
(ederacija )i* je '.... godine donijela *akon o $ospodarskim dru#t"ima, Slubene novine ()i*, br. +,-..,
>D-11, +-1+, =-1+, +.-1,, =/-1D, .'-10, />-1/, //-1/, 10-1., =,-'1.
+/
@ko dru#tvo ima perspektivu i ako je uspjelo kratkoronim refinanciranjem osigurati opstanak, menadment
treba osigurati podr#ku svih interesnih grupa, prevladati ogranienja iz okruja, te interne slabosti. Op#irnije
vidjeti; )4<B, Jordana, Steajno restrukturiranje u +r"atskoj, (inancije i porezi, broj ''-+11>., str. ''D.
+.
3riprema izlazne strategije poinje prezentiranjem stvarnog stanja poslovanja, izradi planova promjena u
dru#tvu, kao i obuku svih sudionika menadera i uposlenika!. 2naajno je u planu naznaiti na koji nain se
predvia izlazak iz krize, bez zavaravanja i uljep#avanja stanja, dok financijski rezultat mora biti vidljiv.
3otrebno je otkriti uzroke krize. 7aje#&e se radi o kombinaciji vi#e uzroka kao #to su; financijski, ljudski,
tehnolo#ki, strukturni, kao i psihologija menadmenta!. 6ljuni elementi dubinske, precizne 8dijagnoze9 trebaju
dati prikaz najboljeg i najgoreg scenarija, a za to su potrebne istinite informacije. Sukladno l. ,D. 2akona o
raunovodstvu i reviziji u ()i* Slubene novine ()i*, br. /,-1. od ,1. '+. +11.., u daljnjem tekstu; 24i4!,
svako dru#tvo je obvezno sainiti i prezentirati svoje financijsko izvje#&e za poslovnu godinu od '. sijenja do
,'. prosinca za teku&u godinu s usporedivim podatcima za prethodnu godinu. O financijskim izvje#&ima
op#irnije vidjeti; :ASAF<K@, :ladimir, Financijski susta" u ekonomiji, 2agreb, *rvatska, '..D., str. ,>'. G ,>=.
Jodi#nje financijsko izvje#&e sukladno l. ,=. 24i4 ine; bilanca stanja izvje#&e o financijskom poloaju na
kraju perioda!, bilanca uspjeha izvje#&e o ukupnom rezultatu za period!, izvje#&e o gotovinskim tokovima
izvje#&a o tokovima gotovine!, izvje#&e o promjenama na kapitalu i bilje#ke uz financijska izvje#&a. Ceutim,
esto izvje#&a nemaju potrebnu pouzdanost, te se 8uljep#avaju9, bilo zbog podcjenjivanja ili precjenjivanja
rezultata financijske godine, kao i protupravnih radnji. S ciljem stvaranja povoljnije slike dru#tva, kako je
stabilno i ima trend rasta, radi isplate menaderskih nagrada i bonusa, pove&anja dionica na burzi, privlaenje
investitora, prikrivanje gubitaka, stvaranje lanog boniteta. 3orezna uprava ()i* je sukladno l. >=. 24i4$i
ovla#tena obavljati nadzor pravnih osoba nad aktivnostima radi provjere je li se radnje od znaaja za organizaciju
i funkcioniranje raunovodstva i knjigovodstva obavljaju sukladno zakonskim odredbama.
'/
2S3 u okviru Eemeljnih odredbi u lanku +. definira ci!jeve steajn$, $stu"a
,1
;
1. Steajni postupak se pro"odi radi skupno$ namirenja "jero"nika steajno$ du%nika,
uno"enjem nje$o"e imo"ine i podjelom prikupljenih sredsta"a "jero"nicima
A$eneralna e$!ekucijaE.
3. G tijeku steajno$ postupka mo%e se pro"esti i preustroj steajno$ du%nika po
odredbama po$la"lja V !akona radi urei"anja pra"no$ polo%aja steajno$ du%nika i
nje$o"a odnosa prema "jero"nicima, a osobito radi odr%a"anja nje$o"o$
poslo"anja.
41,

43
Apreustrojbeni %iljE
"voenjem preustroja kao jednog od ciljeva steajnog zakona, u steajno pravo se uvodi
institut po uzoru na njemako pravo,
,,
odnosno koncept steajnog postupka koji je naklonjen
interesima steajnih vjerovnika,
,>
tonije njemaki model preustroja steajnog dunika.
Eo je poseban postupak koji se provodi u okviru steajnog postupka radi ureivanja
pravnog poloaja dunika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi odravanja
njegove djelatnosti.
,D
,1
Ei ciljevi ostvaruju se unovenjem dunikove imovine i podjelom diobom! prikupljenih sredstava
vjerovnicima, sa #to manje tro#kova naelo efikasnosti!, uz #to ve&i postotak namirenja vjerovnikaH odnosno
ostvarenje drugog-alternativnog cilja G preustroja steajnog dunika, koja &e mu omogu&iti nastavak djelatnosti.
7o, u gospodarskoj praksi, esti su sluajevi u kojima steajni dunici ne raspolau nikakvom ili gotovo
nikakvom imovinom, pa u tim sluajevima nije mogu&e udovoljiti niti jednom zakonom predvienom cilju
steajnog postupka, pa se pojavljuje i tzv. pravno$politiki cilj svrha, razlog! steajnog postupka, a to je da se
gospodarski nesposobni subjekti uklone iz pravnog prometa. Op#irnije vidjeti; *4@SE<7S6< 5"4AK,
Fjiljana., Sluaje"i u kojima se ot"oreni steajni postupak ne pro"odi, Ovrha i steaj$aktualnosti zakonodavstva i
sudske prakse$+11/., <nenjerski biro d.d., 2agreb, travanj +11/., str. '+,.$'D1.
,'
Ovime se ne odstupa od osnovnog principa steaja, odnosno od injenice da imovina dunika slui za
namirenje trabina vjerovnika, ve& se vjerovnicima daje jedna dodatna mogu&nost, jer ne&e u svim sluajevima
biti interes vjerovnika potpuni prekid djelatnost steajnog dunika i rasprodaja njegove imovine. Op#irnije
vidjeti; .GV'?-, S*, op.cit. bilj.=!, str. /D=. <sto tako; "voenje steajnog plana najvanija je novina reforme
hrvatskog steajnog prava iz '..=., koja je izraena po uzoru na njemako insolvencijsko pravo. J@4@%<B,
5asna, Sadr%aj steajno$ plana, 7ovosti u steajnom pravu, Organizator 2agreb, +11'., str. ++.. u daljnjem
tekstu; 0,),HI/, Sadr%aj steajno$ plana!.
,+
7aime, zakonom nije predviena mogu&nost, kao u pravu S@?, da se preustroj moe provesti i izvan
steajnog postupka. 7o, dunik i vjerovnici, kao i lanovi dru#tva bi mogli i prije otvaranja steajnog postupka
uiniti isto ono #to i preustrojem u steaju, i tada bi se radilo o izvansudskoj nagodbi. Eakoer bi se sudionici
mogli dogovoriti o svemu #to je potrebno za prihva&anje steajnog plana, i tada bi se radilo o dogovorenom
iniciranju steajnog postupka, nakon ijeg bi se otvaranja odmah trailo da sud potvrdi unaprijed pripremljeni
plan. Op#irnije vidjeti; )@4)<B, 5ak#a, Preustroj du%nika u steaju, 4eforma ovr#nog i steajnog prava, 2bornik
radova, Organizator, 2agreb, '...., str. ++..$+=>., str. +,0. u daljnjem tekstu; &,)&I/IPreustroj!
,,
" izradi ovog zakona sudjelovali su i pravni strunjaci iz 7jemake. 2apravo, izrada zakona je tekla u
organizaciji i uz podr#ku njemakog ?ru#tva za tehniku suradnju JE2 @eutsche 0esellschat <Jr Technische
*usammenarbeit JE2 Jmb*!, zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima njemakih
odvjetnikih strunjaka za steajno pravo. Eakav sustav rada doveo je i do visokog stupnja usklaenosti ve&ine
pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. Op#irnije vidjeti; E4<:"7, :eljko, i dr., 2acionalno i e"ropsko
pra"o, Akonomski fakultet u Sarajevu, +110. , str. ,0=.
,>
Ceutim, ipak u 7jemakoj se posljednjih desetak godina steaj u naelu poistovje&uje s nekom vrstom
preustroja, s naglaskom na brzini i ekspeditivnosti, te se razvila praksa da se plan preustroja radi unaprijed i da se
podnosi vjerovnicima na odobrenje paralelno s podno#enjem zahtjeva za pokretanje steajnog postupka. :idjeti;
EOC@%A:S6<, ?ragan, Premje#tanje mjesta steajno$ postupka, 4aunovodstvo, revizija i financije, br.
.-+110., str. ',..
,D
@I,IInsol"encijsko pra"o, op.cit. bilj.,!, str..0D.
'.
%to &e se tono steajnim planom u konkretnoj situaciji odrediti ovisi u prvom redu od
cilja koji se planom eli ostvariti, pa se obzirom na cilj mogu razlikovati tri osnovne vrste
steajnog plana; sanacijski plan, lik"idacijski plan, te prijenosni plan ili plan t!". prijenosne
sanacije.
47
3otrebno je naglasiti kako u praksi ne treba oekivati uvijek iste tipove pojedinih
vrsta, posebice ne ako se dunik bavio ve&im brojem poslovnih djelatnosti, kada je vrlo
vjerojatno kako &e steajni plan imati elemente vi#e vrsta.
,0
Sukladno l. '>+. st. +. 2S3 Steajnim planom osobito se mo%eB
'. Ostaviti steajnom duniku svu ili dio njegove imovine, radi nastavljanja
poslovanja steajnog dunika,
+. 3renijeti dio ili svu imovinu steajnog dunika na jednu ili vi#e ve& postoje&ih
osoba ili osoba koje &e tek biti utemeljene,
,. Steajnog dunika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili vi#e osoba,
>. 3rodati svu ili dio imovine steajnog dunika, sa ili bez razlunih prava,
D. 4aspodijeliti svu ili dio imovine steajnog dunika izmeu vjerovnika,
=. 3rovesti pretvaranje trabine u uloge,
0. Odrediti nain namirenja steajnih vjerovnika,
/. 7amiriti ili izmijeniti razluna prava,
.. Smanjiti ili odgoditi isplatu obveza steajnog dunika,
'1. Obveze steajnog dunika pretvoriti u kredit,
''. 3reuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza steajnog dunika,
'+. "rediti odgovornost steajnog dunika nakon zavr#etka steajnog postupka,
',. <zdati nove dionice i sl.
Ove mjere, odnosno kombinacija mjera u steajnom planu, vjerovnike treba motivirati za
prihva&anje plana, ako &e time biti ostvareni njihovi interesi na bolji nain, odnosno kroz
steajni plan njihov interes je namirenje trabina pod povoljnijim uvjetima. S gledi#ta
steajnog dunika, steajni plan prua mu financijski i poslovni oporavak, nastavak rada.
"pravo zbog ovih razliitih interesa zakonom predloene mjere su raznovrsne, i nezatvorenog
broja.
PO'NO:ENJE STEAJNOGA PLANA
,=
4@5A:<B, Opcije steajno$ plana, op.cit. bilj. '0!, str. '=0. <sto tako; M,)OVI/, op. cit., bilj. +!, str.
''/. <sto tako; ?<6@, Cihajlo, A4@6O:<B, @ndrija, J@4@%<B, 5asnica, *4@SE<7S6< 5"4AK, Fjiljana,
FO:4<B, :iktorija, C@46O:<B, 7evenka, :"6AF<B, Cario, Trea no"ela Steajno$ !akona, op&a redakcija
Cihajlo ?ika, 7arodne novine, 2agreb, +11,., str. +/=. " daljnjem tekstu; @I,, Ere&a novela!.
,0
0,),HI/, Sadr%aj steajno$ plana, op.cit. bilj.'.!, str. +,,.
+1
Steajni plan je instrument kojim se preustroj steajnog dunika moe urediti, ali on ne
mora uvijek imati preustroj za cilj, odreenje naina namirenja trabina odnosno cilja koji se
steajnim planom eli posti&i lei sasvim u rukama vjerovnika steajnog dunika.
,/
Jlede
pravne prirode steajnog plana, smatra se kako u sebi sadri element u$o"ora izmeu
vjerovnika!, elemente na$odbe izmeu vjerovnika i dunika!, elemente sudske odluke nakon
potvrde steajnog plana od strane suda!.
,.
3reustroj steajnog dunika je vjerojatno najsloeniji pravni zahvat uop&e, jer zadire u sva
pravna podruja kojima se ureuje poslovanje steajnog dunika, a stupanj sloenosti zahvata
koji se poduzima odreuje i koji &e se pravni instituti pri tome primijeniti, #to sve ovisi o
privatnoj autonomiji sudionika preustroja.
>1
Eijekom postupka vjerovnici bi trebali donijeti
odluke koje su gospodarski opravdane i racionalne. Eo &e ovisiti od dobro pripremljene studije
o opravdanosti provedbe samog preustroja i opravdanosti prihva&anja ba# odreene mjere,
odnosno kombinacije vi#e mjera, te jasne koncepcije #to se eli i moe posti&i. Eakoer, nune
financijske podr#ke, dok su nositelji svega toga gospodarski i pravni strunjaci.
Steajni plan mo%e se podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranja steajnog postupka od
strane steajnog dunika, a nakon otvaranja steajnog postupka steajnom sudu imaju pravo
podnijeti plan i steajni upravitelj i steajni dunik, s tim da se ne&e uzeti u obzir plan koji se
podnese sudu nakon zavr#enog roi#ta. @ko je steajnom upravitelju na skup#tini vjerovnika
naloena izrada steajnog plana, u roku od ,1 dana od dana odravanja skup#tine vjerovnika
duan je taj plan podnijeti steajnom sudu, ako je utemeljen odbor vjerovnika savjetodavno &e
suraivati sa steajnim upraviteljem u izradi plana, kao i dunik pojedinac.
SASTA&NI 'IJELO&I STEAJNOG PLANA
3rema izriitoj odredbi l. '>>. 2S3, steajni plan se sastoji iz dva dijela; pripremne
osno"e pripremno$ temeljaE i pro"edbene osno"e Atemelja !a pro"edbu plana.
$ Pripre'na osno"a Apripre'ni te'eljE steajno$ plana sadri mjere koje su poduzete
prije otvaranja steajnog postupka ili se jo# trebaju poduzeti, s ciljem stvaranja osnove
za planirano ostvarivanje prava sudionika u steajnom planu, kao i sve ostale podatke
koji su znaajni za dono#enje odluke vjerovnika o steajnom planu i za njegovu
sudsku potvrdu, posebice one koje se odnose na posljedice steajnog plana.
,/
0,),HI/, Sadr%aj steajno$ plana, op.cit. bilj.'.!, str. +,'.
,.
<sto tako; <bid., str. +,+.
>1
&,)&I/IPresutroj, op. cit. bilj. +1!, str. +,=.
+'
$ Pro"edbena osno"a !te'elj .a pro"edbu# steajnog plana sadri odredbe o tome kako
&e se planom izmijeniti pravni poloaj steajnog dunika i drugih sudionika.
++