30.11.

2011
1
UVOD U GRADITELJSTVO
9. PREDAVANJE
PROMETNICE
9. PROMETNICE
Ceste
eljeznice
Gradske eljeznice
Super brze eljeznice
eljezniki kolodvori
Plovni putovi
Morski plovni putovi
Unutarnji plovni putovi
Zrane luke
Razvitak cesta u Hrvatskoj
Antika (Rim)
Srednji vijek
Turska i Austro-Ugarska
Suvremena mrea autocesta
Pojmovi
9.1 Ceste
treba razlikovati definicije puta i ceste:
Put je iri pojam za sve gdje i kuda se ide, hodi ili prolazi
ili vozi do nekog mjesta. Pod pojam puta pripada i pojam
cesta.
Cesta (eng. road, njem. Strasse) je prometna graevina,
smiljeno izgraena u prostoru i namijenjena kretanju
cestovnih vozila. U presjeku ceste mogu biti predviene
prometne povrine i za druge sudionike u prometu,
primjerice pjeaki hodnici i biciklistike staze.
9.1 Ceste
prvi putovi u prirodi nastali su kao utabane staze kojim su migrirale
ivotinje, a oko 10.000 g.pr.Kr. te iste putove poeli su koristiti ljudi lovci
koji su pratili krda ivotinja
oko 4.000 g.pr.Kr. poinju se putovi poploavati, veinom oko prvih ljudskih
naselja
najstarija otkrivena inenjerski projektirana cesta nalazi se u Engleskoj i
datira iz 3.800 g.pr.Kr
Stari Egipani konstruirali su kamenom poploene ceste kako bi mogli po
njima pomicati kamene blokove za gradnju piramida oko 3.000 g.pr.Kr.
Stari Kinezi grade velike mree cesta od 1.100 g. pr.Kr. Do 20 g.po.Kr. imali
su preko 40.000 km cesta
Povijest cestogradnje
Velikim Kineskim zidom mogla
su prolaziti i kola
rekonstrukcija
30.11.2011
2
Povijest cestogradnje
9.1 Ceste
Rimljani su gradili mree cesta kroz svoje carstvo, prvenstveno za potrebe
kretanja vojske pri osvajanjima, ukupno su izgradili oko 150.000 km cesta
Rimska tarac
cesta u
Pompeiima.
Rimski Appianski put
prva autocesta
Cestovna mrea
rimskog carstva
Popreni presjek rimske ceste
Povijest cestogradnje
9.1 Ceste
Inke su gradile mree cesta kroz Ande, a Maje kroz Meksiko jo prije otkria
Novog svijeta
Prva ustanova za izvedba, odravanje i naplaivanje cesta nastala je u
Britaniji oko 1706.g. u okviru crkvenih upa
Pierre Marie Jrme Trsaguet (1716-1796) u Francuskoj i John Loudon
McAdam (1756-1836) u Engleskoj su bili prvi zapaeniji inenjeri za ceste
u vrijeme industrijske revolucije bio je vei naglasak na gradnji eljeznice
Mrea
cesta u
Andama
Elementi ceste
9.1 Ceste
Stacionaa
udaljenost bilo koje toke na trasi od poetka trase mjereno po osi ceste
poetak trase je unaprijed odreena toka i oznaava se sa 0+000,00 km
Elementi ceste
9.1 Ceste
Os ceste
tlocrtni poloaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste koja se geometrijski
sastoji od pravaca, krivina i krunih lukova. Os ceste prolazi sredinom kolnika.
30.11.2011
3
Elementi ceste
9.1 Ceste
Niveleta
presjenica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom povrinom
kolnika
Popreni presjek ceste:
9.1 Ceste
Kolnik
je ploha namijenjena prometovanju vozila na cesti
ukupna irina kolnika se sastoji od jednog, dva ili vie voznih trakova
Popreni presjek ceste:
9.1 Ceste
Rubni trak
osigurava rub kolnika od oteenja i dopridonosi sigurnosti prometa
irina mu ovisi o irini prometnog traka odnosno o projektiranoj brzini kretanja
vozila na toj cesti
Popreni presjek ceste:
9.1 Ceste
Bankina
osigurava bonu postojanost kolnike konstrukcije na nasipu
slui za smjetaj prometne signalizacije
30.11.2011
4
Popreni presjek ceste:
9.1 Ceste
Kolnika konstrukcija
prenosi prometno optereenje na posteljicu
sastoji se od kompaktnih i meusobno povezanih slojeva razliitih materijala
Popreni presjek ceste:
9.1 Ceste
Donji ustroj
je dio trupa ceste koji obuhvaa sve dijelove do razine posteljice
radovi na donjem ustroju su: uklanjane grmlja i drvea, iskop humusnog sloja,
svi iskopi, izrada nasipa i ureenje posteljice
Autocesta:
9.1 Ceste
Autocesta:
je javna cesta namijenjena samo za promet motornih vozila
spada u najvii rang ceste i ona esto predstavlja zatvoren sustav s naplatom
sastoji se od najmanje dva prometna traka u svakom smjeru, a mogue je i vie
ako je prosjeni godinji dnevni promet vei od 30.000 vozila trebalo bi je izvesti
s tri vozna traka u svakom smjeru
Popreni presjek autoceste:
9.1 Ceste
30.11.2011
5
9.1 Ceste
vorita:
vorita:
su toke na kojima se dvije ili vie cesta kriaju, isprepliu, spajaju ili razdvajaju
predstavljaju sloen i ozbiljan zadatak kod projektiranja cesta
esto podrazumijevaju izvedbu mostova za razdvajanje prometa u dvije ili jo vie
razina
Primjer rjeavanja vorita u dvije razine - nadvonjakom ili podvonjakom
9.1 Ceste
vorita:
9.1 Ceste
Tuneli:
Tuneli:
su podzemni graevinski objekti koji imaju presjek oblika cijevi
spadaju u vrlo zahtjevne inenjerske objekte za izvedbu i rizina mjesta za
sigurnost odvijanja prometa
brzina napredovanja izvedbe je oko 5 m dnevno.
Osnovne prednosti tunela su:
nema razliitosti u poprenim presjecima du trase
moe se graditi u svim vremenskim uvjetima
9.1 Ceste
Tuneli:
Glavni nedostatci tunela su:
gradnja iz samo dva smjera
tokom izvedbe moe se naii na mnoga
iznenaenja (mekano tlo, voda...)
30.11.2011
6
Projektiranje ceste
9.1 Ceste
Projektiranje ceste (ali i svake druge prometnice) je sloen proces pa ga je
najbolje razloiti na nekoliko faza:
1. Pretfaza
2. Geometrijsko projektiranje trase
3. Strukturalno projektiranje
1.Pretfaza
definira se strateki poloaj i pruanje ceste, treba definirati bitne toke
bitne toke su prvenstveno dvije toke koje elimo spojiti prometnicom, to su
centri prometa iz kojih elimo preuzeti promet
ostale bitne toke su toke kroz koje elimo da prometnica prolazi; one se
uvijek odabiru tako da se promatra prostor koji je pogodan za prolazak
prometnice i da se u tom prostoru razvija teritorij
Primjer: Autocesta A1 (Zagreb Split i prolazak kroz hrvatski teritorij)
Projektiranje ceste
9.1 Ceste
2. Geometrijsko projektiranje trase:
odnosi se na inenjersko voenje trase kako bi ona bila efikasna i sigurna
koliine nasipa moraju otprilike odgovarati koliinama iskopa
3. Strukturalno projektiranje
cesta mora biti dovoljno velika da prihvati odreen broj vozila u odreenom
vremenskom razdoblju (npr. 10.000.000 vozila u 20 godina) prije nego to je
treba rekonstruirati (neophodno je kontinuirano odravanje )
Voenje ceste po padini serpentine ili zaokretnice
Podjela javnih cesta izvan naselja:
9.1 Ceste
prema privrednom i drutvenom znaenju:
magistralne
regionalne
lokalne
prema vrsti prometa:
ceste za motorni promet
(autoceste i ostale ceste)
ceste za mjeoviti promet
prema veliini motornog prometa
po razredima 1. do 5. razred
(vrlo veliki do vrlo mali promet)
prema konfiguraciji terena
ceste u ravnici
ceste u breuljkastom terenu
ceste u brdovitom terenu
ceste u planinskom terenu
9.1 Ceste
cesta u usijeku:
cesta na nasipu
Podjela javnih cesta izvan naselja:
30.11.2011
7
9.1 Ceste
dravne auto-ceste
gradske auto-ceste
brze gradske prometnice
glavne gradske prometnice
gradske prometnice
Podjela gradskih cesta admistrativna ili...
...funkcionalna:
Prometni sustav prisilno voenih vozila, vozi obino u
prostornim razmacima. Prisilnost voenja postie se
elinim vijencem na elinom kotau.
eljeznika pruga je izgraena kopnena prometnica
namijenjena odvijanju eljeznikog prometa. Sastoji se
od donjeg i gornjeg ustroja.
9.2 eljeznice
prvi 6 km dugi eljezniki put izgraen je u Grkoj i prevozio je vagone koje
su gurali robovi u 6 st.pr.Kr. Pruga je bila izraena od utora u kamenu
vapnencu
prvi konjima pogonjen eljezniki sustav pojavio se Grkoj , Malti i
dijelovima Rimskog carstva prije 2000 godina, a koristio je tranice od
izrezanog kamena
oko 1550.g. u Europi se koriste drvene tranice
u kasnom 18. st. pojavile su se eljezne tranice koje je dizajnirao William
Jessop u Loughboroughu. On je 1802.g. otvorio prvu javnu eljeznicu u
Londonu koju su pogonili konji
prvu parnu lokomotivu na tranicama izgradio je Richard Trevithick 1804.g.
u Walesu. 1812.g. izgraena je eljeznica u Middletonu koja je koristila
lokomotive u komercijalne svrhe prevoenja ugljena
9.2 eljeznice
Povijest eljeznice
9.2 eljeznice
Povijesti eljeznice
Stephensonova parna lokomotiva omoguila je irenje eljeznice diljem
Britanije i svijeta i ovakav transport postao je dominantan zemljani
transport sve do izuma aviona i automobila
1764.g. prva eljeznica u Americi
1892.g. prva elektrina eljeznica na Coney Islandu
nakon II. svjetskog rata Diesel eljeznice su zamijenile parne
od 1960.g. poinju se pojavljivati brze eljeznice
Elektrina lokomotiva
Diesel eljeznica
30.11.2011
8
Elementi eljeznike pruge:
9.2 eljeznice
eljeznika pruga se sastoji od donjeg i gornjeg eljeznikog ustroja.
Gornji ustroj je neposredna podloga za kretanje eljeznikih vozila, kojeg
ine:
kolosijek
tranice
privrsni i spojni pribor
pragovi i zastor
kriita i skretnice
okretaljke i prijenosnice
Pod donjim eljeznikim ustrojem se podrazumijevaju geotehnike graevine
uz prugu:
usjeci
nasipi
zasjeci
tuneli,
galerije...
eljezniki kolosijek:
9.2 eljeznice
sastoji se dviju paralelnih (elinih) tranica montiranih na poprene grede
(veznici)
poprene grede su drvene, betonske ili eline (pa ak i od opeke) i dre
tranice na fiksnoj udaljenosti
drveni veznici betonski veznici
elini veznici
veznici od opeke
Tranica:
9.2 eljeznice
zglobna veza nepogodna za brze eljeznice
zavarena kontinuirana veza
elina stezaljka
je trak od valjanog elika posebnog presjeka
Tranice se spajaju sa podlogom na poprene grede
pomou privrsnog pribora, koji je najee vijanog
tipa, to omoguuje opetovano popravljanje ili
zamjenu pojedinih dotrajalih eljeznikih pragova.
Uzduno nastavljanje i meusobno spajanje tranica:
iroko-trane eljeznice:
1676 mm - Argentina,
Banglade, Kanada, Indija,
Pakistan, ri Lanka
1520 mm bivi SSSR
Usko-trane eljeznice:
1000 mm Brazil, Bolivija
irina pruge
9.2 eljeznice
predstavlja popreni razmak izmeu tranica
standardna irina pruge je 1435 mm(Europa,SAD, Kina),vrijedi i u Hrvatskoj
osim ove postoje jo i iroko-trane eljeznice i usko-trane eljeznice
30.11.2011
9
9.2 eljeznice
Odlike eljeznikog transporta
eljezniki transport je energijski najtedljiviji nain zemljanog transporta
minimalno trenje kotaa i tranica,
mala povrina izloena otporu zraka pri kretanju u odnosu na teret koji prevozi
potrebno mu je oko 50-70% manje energije za prijenos iste teine tereta u
odnosu na cestovni transport
tranice i veznici jednakomjerno raspodjeljuju teret na podlogu
jedan od najsigurnijih naina transporta
zahtjeva manje prostora za prijenos jednake veliine tereta od cestovnog
prometa
9.2 eljeznice
Gradske eljeznice
Tramvaj:
je elektrino eljezniko vozilo za gradski prijevoz, iji se elektrini motor napaja
preko kontaktne elektrine mree
u prolosti su se kao naini pogona koristili konji za vuu i dizel motori
elektrini tramvaj uzrokuje puno manje oneienje zraka u urbanim sredinama
i razina buke je mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo
prvi tramvaj sa konjskom vuom se pojavio 1807. godine u Walesu
prvi elektrini tramvaj se pojavio 1884. u Brighton-u u Engleskoj
u Zagrebu je konjski tramvaj uveden 1891.godine , a prvi elektrini tramvaj
putene je u pomet 1910. godine.
Zagrebaki elektrini tramvaj nekad i danas
9.2 eljeznice
Gradske eljeznice
Metro (Subway, Underground, U-Bahn):
podzemna brza gradska eljeznica
potpuno odvojena od ostalih oblika prometa u gradu
velika prijevozna mo i kapacitet
prva brza gradska podzemna eljeznica je uvedena u Londonu 1863. godine.
imaju je svi veliki Europski i svjetski gradovi
tranice pod naponom, esto obloene gumom da bi smanjile vibracije i buku
Glasgow London
9.2 eljeznice
Gradske eljeznice
Metro (Subway, Underground, U-Bahn):
Gradnja stanice podzemne eljeznice u Pragu New Jersy
30.11.2011
10
9.2 eljeznice
Gradske eljeznice
S-Bahn:
uvedena 1930. u Njemakoj
slui prometu u velikim gradovima i regionalno izmeu velikih gradova na
manjim udaljenostima
karakteriziraju je velike brzine i visoka efikasnost, sinkronizirani vozni red za
gui promet, elektrine lokomotive i vrata vagona u nivou platforma za putnike
Berlinska gradska
eljeznica
Mnhenska
gradska eljeznica
9.2 eljeznice
Super brze eljeznice
su putniki vlakovi koji prometuju na znatno veim
brzinama (iznad 200 km/h) od standardnih vlakova
u primjeni super brze eljeznice prometuju na
brzinama od 250 do 430 km/h
Francuski super brzi vlak TGV dri brzinski rekord na
klasinim tranicama od 574 km/h, dok ipak u
primjeni prometuje na neto manjim brzinama do
300 km/h.
u Japanu je razvijen magnetski lebdei vlak
on se kree na jednoj tranici koja inducira
magnetsko polje na kojem vlak lebdi, i na taj nain
se izbjegava trenje sa podlogom, a kretanju vlaka
jedini otpor prua zrak
magnetski lebdei vlak Maglev dri brzinski rekord
od 581 km/h, a prometuje brzinom od 431 km/h na
liniji grad Shanghai-aerodrom Pudong
Francuski TGV super brzi vlak
Shanghai magnetski vlak
9.2 eljeznice
Super brze eljeznice
U Kini je izmeu dva velika gospodarska sredita
Pekinga i angaja od 2008. do 2011.g. izgraena i
otvorena pruga za super brzu eljeznicu.
Prvotno je projektirana za vlakove koji su trebali
prometovati brzinama od 380 km/h, ali je
ustanovljeno da bi trokovi odravanja tranica za
tako brzi promet bili preveliki pa je brzina
prometovanja vlakova reducirana na 300 km/h.
Super brza eljeznica Peking-angaj
9.2 eljeznice
eljezniki kolodvori
eljezniki kolodvor je izgraeno eljezniko postrojenje gdje se
vlakovi u pravilu zaustavljaju da bi ukrcali ili iskrcali putnike i teret.
U 19. stoljeu eljeznike su se kompanije natjecale
koja e imati najvei, najvelianstveniji i
najraskoniji eljezniki kolodvor.
Kolodvor Gare d'Orsay u Parizu bio je nevjerojatno
raskoan kolodvor sagraen 1900. u stilu secesijskih
palaa. Danas je prenamijenjen u muzej i galeriju.
Londonski kolodvor St. Pancras predivna je
neogotika zgrada koja je graena izmeu 1863. i
1872. U jednom razdoblju je bio zaputen i
zanemaren no danas je ponovno aktivan i kroz njega
godinje proe 6,6 milijuna putnika brzog europskog
vlaka Eurostara koji povezuje London i Pariz.
30.11.2011
11
9.2 eljeznice
eljezniki kolodvori
Neki od najsuvremenijih eljeznikih kolodvora su
nedavno izgraeni u Kini.
Oni sa svojim veliinama, kapacitetima i zanimljivim
oblikovanjem pokazuju mo trenutno najbreg
rastueg gospodarstva svijeta, onu ista mo koju su
nekad prezentirali kolodvori diljem Europe i S.A.D.-a.
Juni eljezniki kolodvor u Pekingu koji se prostire
na povrini od 320000 m
2
izgraenog 2008.g.
Novi Wuhanski eljezniki kolodvor koji se prostire
na 350000 m
2
a dovren je 2009.g.
Obiljeene kontinentalne ili morske vodne povrine po
kojoj se sigurno gibaju plovila. Odreen je trasom,
irinom i dubinom.
Ukljuuje rijeke, jezera, oceane i kanale.
Mora zadovoljiti slijedee kriterije:
9.3 Plovni putovi
mora biti dovoljno dubok da dopusti brodovima dubokog gaza plovidbu
mora biti dovoljno irok da dopusti prolaz brodovima odgovarajue irine
ne smije na svojem pruanju imati zapreke tipa vodopada, brzaka ili ako
takvi postoje mora se kanalima osigurati njihovo zaobilaenje
ne smije imati jake struje vode
na svojem putu ne smije imati izvedene mostove koji su nii od najvieg
oekivanog broda koji plovi tim plovnim putom
Morski plovni put
9.3 Plovni putovi
krae obiljeen, ponekad i umjetno ureen prolaz morske pliine ili
kontinentalne prevlake za pristup broda luci ili za skraivanje brodskih ruta
rt Dobre Nade Gibraltar
Morski plovni put
9.3 Plovni putovi
Panamski kanal
spaja Atlantik i Pacifik, duine 82 km
sastoji se od dva umjetna jezera,
nekoliko umjetnih kanala i tri seta
ustava zbog razlika u visini mora
izgraen 1914.g.
ustava Gatun Locks
produbljivanje kanala
30.11.2011
12
Morski plovni put
9.3 Plovni putovi
Sueski kanal
kanal izmeu Mediterana i Crvenog mora,
omoguuje morski promet izmeu Europe i Azije
sastoji se iz dva dijela sjeverno i juno od
Velikog Gorkog jezera
prokopan i otvoren za promet 1869.
nema razlika u visini mora stoga nema ustava
plovni profil 16m
kroz njega se danas odvija 14% svjetskog
morskog prometa
pogled iz Zemljine orbite
kopanje kanala
Morski plovni put
9.3 Plovni putovi
Korintski kanal
spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.
prolazi kroz uski Korintski prolaz i razdvaja poluotok Peloponez sa ostatkom
grkog kopna, inei ga tako otokom
kanal je dug 6,3 km, irok 21 metar i graen je od 1881-1893.
strmo je usjeen u sedimentnu stijenu a podruje u kojem se nalazi je iznimno
seizmiki aktivno
esto je bio zatvaran zbog odrona stijenja u kanal uslijed potresa
Unutarnji plovni put
9.3 Plovni putovi
rijena, kanalska ili jezerska vodna povrina po kojoj se odvija unutarnja
plovidba izmeu luka unutarnje plovidbe pod utjecajem prometnog napona
izmeu gospodarski razliitih pokrajina i zemalja
kanal u sreditu
Amsterdama
pokretan most omoguuje
plovidbu
Unutarnji plovni put
9.3 Plovni putovi
Velika Jezera
pet velikih jezera na granici Amerike i Kanade
na njima se nalaze ustave koje omoguuju
plovidbu prekooceanskim brodovima odreene
irine u unutranjost kontinenta
30.11.2011
13
Unutarnji plovni put
9.3 Plovni putovi
Obalni plovni put u Americi uz Atlantik i Meksiki zaljev
dug 4800 km, dijelom prirodni vodotoci, dijelom prokopani kanali
dva dijela: od Texasa do Floride i od Floride do Bostona nisu povezani
minimalne dubine od 2,1 do 2,7 m
rekreacijska i komercijalna korist promet nafte, graevnog materijala, hrane
Unutarnji plovni put
9.3 Plovni putovi
jedno zanimljivo rjeenje podizanja plovila iz jedne razine vodotoka u
drugu razinu vodotoka
zakretni mehanizam koji okretanjem oko osovine podie itav spremnik sa
vodom u kojoj se nalazi manje plovilo na viu razinu gdje zatim plovilo
nastavlja svoj put u umjetnom kanalu
Odreena povrina na kopnu ili vodi koja obuhvaa
zgrade, instalacije i opremu namijenjenu u cjelini ili
djelomice slijetanju, uzlijetanju i kretanju zrakoplova.
9.4 Zrane luke
prvobitno su zrakoplovi slijetali na zatravljene terene, a sa porastom teina
i veliina zrakoplova povrine se opremaju kolnikim konstrukcijama
dananji aerodromi zauzimaju povrine vee od 1.000 ha
Podjela prema namjeni:
9.4 Zrane luke
civilni
vojni
mjeoviti
Civilni aerodromi su opremljeni putnikim
terminalima koji su bogati sadrajima
- budui putniki terminal aerodroma Pleso
Vojni su aerodromi opremljeni
instalacijama za boravak i uvjebavanje
pilota i obrambenim graevinama
30.11.2011
14
Graevno-tehnike elementi aerodroma propisani su
prema:
9.4 Zrane luke
kategoriji aerodroma:
odreuje se s obzirom na stupanj opremljenosti aerodroma za slijetanje
zrakoplova mjerilo je vidljivost i opremljenost instrumentima
klasi aerodroma
definirana je s vrstom kolnike konstrukcije, njenom deformabilnosti i ostalim
karakteristikama
kodnoj grupi aerodroma
definirana je prema referentnoj duljini uzlijetanja i oekivanoj vrsti zrakoplova
Kod koncipiranja aerodromske zgrade primijenjene
su vrhunske spoznaje o urbanizmu i arhitekturi.
Ekoloki odrivi koncept vidljiv je u koritenju
ekoloki odrivih materijala, centralnom upravljanju
energijom, komunalnim i vodenim resursima,
koritenju prirodnog svijetla.
Osnovne funkcije zrane luke su odlazak, dolazak i
transfer putnika, a organizacija tih funkcija sloena
je po okomitoj raspodjeli. Sve razine su meusobno
povezane pokretnim stepenicama i dizalima u
jezgrama.
Nova zgrada terminala zrane luke Zagreb primjer
najsuvremenije mogunosti graditeljskog projektiranja
9.4 Zrane luke
9.4 Zrane luke
Za potrebe izgradnje jednog aerodroma u Japanu izgraen je cijeli umjetni otok
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Antika (Rim)
u Hrvatskim su krajevima prolazile rimske legije i gradile ceste pa je mrea ovih cesta bila gusta
smjerovi pruanja tih cesta podudaraju se i sa dananjim suvremenim prometnicama i
gradovima u Hrvatskoj
Mrea vjerojatnih i
ustanovljenih rimskih cesta
na podruju Hrvatske
glavne ceste:
Aquileia Emona (Ljubljana)
Poetovio (Ptuj) Mursa
(Osijek) Sirmium (Sr.
Mitrovica)
Aquileia Tarsatica (Trsat)
Senia (Senj) Salona (Solin)
Epidaurum (Cavtat)
Skadar
Emona - Siscia (Sisak)
Cibalae (Vinkovci) Salona
Bistue Nova (Zenica)
Sirmium
Salona Andetrium (Mu)
Burnum (uplja Crkva) -
Siscia
30.11.2011
15
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Srednji Vijek
dobre Rimske ceste nakon raspada carstva su zaputene i propadaju
U unutranjosti cestogradnja nije napredovala, a na moru se promet
odvijao preteno morem dio cesta je uspostavljen kao veza tih putova s
unutranjou
oivljavanje prometa na hrvatskom tlu poinje ponovno u 13.st. i do
poetka 15.st. postupno su se razvijali i jaali promet i trgovina na relaciji
sjever-jug
roba tada preteno putuje cestama iz Ugarske i sredinje Hrvatske preko
Velebita i Kapele prema lukama na Jadranu taj put se naziva via regis,
via publica ili via magna
grad Senj je svojim geografskim poloajem zauzimao vano prometno
mjesto trgovako vorite Italije i Venecije te nae unutranjosti i naeg
mora. Senj je naime svojim poloajem omoguavao da se najpovoljnije
prijee Velebit.
na podruju Istre takoer je postojao vaan put pod nazivom Ukarski
put koji je od Moenice prelazio preko Uke na drugu stranu preko
naselja Mala Uka
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Srednji Vijek
Srednjovjekovni putovi u
Hrvatskoj, Slavoniji i Istri
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
kada su Osmanlije zauzimale hrvatske krajeve od Slavonije do Like prometni putovi
na tim podrujima su naputeni i bez prometa
Senj je ostao kao jedina luka na Jadranu i glavna utvrda pa se ovdje odvijala
glavnina prometa prema unutranjosti
Kroz itavo vrijeme ratovanja s Turcima promet se ili nije odvijao ili se odvijao s
potekoama. Kroz razdoblja primirja promet je bio neto vei, pa ak i sa Turcima.
kao posljedica turskih osvajanja ali i vlasti Venecije hrvatski je dravni teritorij do
kraja 17.st. rascjepkan i podijeljen to oteava gospodarsku situaciju pa tako i
razvoj cesta
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
prva planinska cesta: Karolinska cesta (Karlovac Rijeka) 1725.-1737.
dobila naziv po Karlu VI
na projektu ceste je radio Matija Antun Weiss inenjerski potpukovnik
doprinos razvoju Rijeke i sjevernog Primorja
prva cesta u Hrvatskoj graena s tvrdom kamenom podlogom koja je probila
planinsku barijeru izmeu unutranjosti i mora
30.11.2011
16
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
Jozefinska cesta (Karlovac Senj) 1765.-1779.
naziv prema vladaru Josipu II.
gradnju ceste je vodio potpukovnik Vinko Struppi (moe se rei da je on bio
prvi graditelj hrvatskih cesta)
trasa duga 100 km, tvrda cesta grubi tarac , preporodila je Senj i okolicu
na trasi je uveni Struppijev most preko Tounjice s tri svoena otvora
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
Lujzijanska cesta (Karlovac Rijeka) 1803 1811
cilj Austro-Ugarske je bio da povee prvenstveno Be s morem, ali da zaobie
hrvatske centre
poele su rasprave o gradnji plovnog puta (kanala) Zagreb-Rijeka i ak je
nastalo ''Drutvo za gradnju plovnog puta Zagreb
s poetkom radova na tom kanalu dolo je do velikih problema kod
produbljavanja Kupe kod Karlovca pa se je ubrzo od cijelog projekta odustalo i
poela je gradnja ceste
drutvo se preimenovalo u ''Drutvo za gradnju ceste Zagreb - more', a
graenje ceste vodi maral Austrijske vojske Filip Vukasovi.
paralelno s izgradnjom ceste poinju rasprave i o izgradnji pruge iz Bea i
dogovori o glavnom koridoru koji bi iao ili preko Ljubljane ili preko Zagreba.
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
Ostale ceste u 18. i 19.st.
cesta preko Uke u Istri (1740.-1785.)
cesta Zagreb Karlovac (1750.)
cesta Senj Sv. Juraj (1783.)
cesta Senj Novi Vinodolski (1783.-1784,)
Terezijanska cesta Gospi Karlobag (1784. 1786.)
Dalmatinska cesta uta Lokva Otoac Gospi Graac Palanka (1785.-
1789.)
Ceste u Posavini, Slavoniji i Podravini (oko 1785.)
cesta Karlovac Glina Kostajnica (1785.)
Nova - Lujzijanska cesta Karlovac Rijeka (1803.-1811.)
cesta Obrovac Sv. Rok (1825.-1831.)
nova Jozefinska cesta Karlovac-Senj (1833.-1845.)
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Turska i Austro-Ugarska
glavne ceste u Hrvatskoj i Slavoniji 1856.g.
30.11.2011
17
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Glavni trgovaki putovi u hrvatskoj do izgradnje eljeznice
Geostrateki poloaj Hrvatske:
Mediteransko podruje
Dunavski bazen
sjever i jug
istok i zapad
veza
Hrvatske prometnice su posve u skladu s Europskim prometnim
koridorima!
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Suvremena mrea autocesta
Poloaj Hrvatske i prometni putovi koji je ujedinjuju s Europom:
Uzduno: 1. Jadranski prometni koridor
2. Koridor Save
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Suvremena mrea autocesta
Popreno:
1. Sjeverni Jadran Dunavska regija I
2. Sredinji Jadran Sredinja Europa
3. Juni Jadran Dunavska regija II
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Suvremena mrea autocesta
30.11.2011
18
Suvremena mrea autocesta
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Autocesta Gorian
Zagreb Karlovac
Rijeka Pula
projektirana je da
ostvaruje popreni
koridor koji povezuje
Dunavsku regiju
Europe sa Sjevernim
Jadranom.
Autocesta Macelj
Zagreb Split
Dubrovnik razvija
sredinji i juni
Hrvatski prostor.
Mrea hrvatskih
autocesta do 2011.
godine
Suvremena mrea autocesta
9.5 Razvitak cesta u Hrvatskoj
Europski koridor Vc
Budimpeta Ploe
je na hrvatskom
teritoriju preteno
zavrena
u suvremenoj mrei
Hrvatskih autocesta
izgraeno je oko
1800 2000 km
novih cesta i
autocesta
kada cijela mrea
bude gotova
Hrvatska e imati
jednu od
najrazvijenijih
europskih mrea
autocesta
Mrea hrvatskih
autocesta do 2011.
godine
Hvala na panji!