Sibenski List, 23. Listopada 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 23. LISTOPADA 2014. BROJ 2652 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
S
T
R
.

2
1
STR. 8
MILA ELEGOVI: SVOJIM IBENSKIM
GENIMA DUGUJEM PUNO TOGA!
VE 300 LANOVA
I U IBENIKU SE OSNIVA
UDRUGA FRANAK
Ako se
ne ukljui
drava,
bivem
TLM-u
nema spasa
Bivi lan HDZ-a
bori se za radnike -
Obeao sam sebi i
njima, idemo do kraja
TKO JE IVAN RUDE, IBENSKI
KANDIDAT ZA PANTOVAK
STR. 6
Zdravko Burazer
Predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca:
STR. 2
ibenski list
2 aktualno
ETVRTAK, 23. LISTOPADA2014.
ibenskilist
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
ibenski odvjetnik i steajni
upravitelj Ivan Rude koji je pro-
tekle nedjelje najavio kako e se
kandidirati za predsjednika dra-
ve i tako konkurirati Ivi Josipo-
viu, Kolindi Grabar Kitarovi te
Milanu Kujundiu, ovih je dana
poprilino zauzet. Stalno je na pu-
tu, jer ga ljudi, kae, zovu sa svih
strana da doe te da im pomogne
da zajedno pokuaju usmjeriti
panju javnosti i politiara na nji-
hove probleme. Rude je u utrku
za predsjednika odluio krenuti
nakon to su ga podrali radnici
brodogradilita Nauta Lamjana,
Autotransporta ibenik i Imuno-
lokog zavoda u Zagrebu, tvrtki u
kojima je bio ili jest steajni upra-
vitelj, odnosno lan Nadzornog
odbora.
Ulica i Ferrari
I dok je njegov juri na Pan-
tovak postao nezaobilazna tema
mnogih razgovora i komentara
po ibenskim kafiima, od onih
koji to smatraju besmislicom ko-
ja e uroditi Rudinim izbornim
fijaskom do punog odobravanja i
vjere u uspjeh, Rude istie kako u
cijelu ovu priu ne bi uao da ne
vjeruje u pobjedu.
Kada se opina Tribunj svo-
jedobno izdvajala iz sastava
grada Vodica u pismo namje-
re Saboru zato bi trebala imati
svoju opinu jedan je matoviti
Tribunjac napismeno potegao
i argument kako Tribunj ima
jau ribarsku flotu nego neke
europske drave. I kao primjer
uzeo Albaniju. Za koju se u
socijalizmu priao vic kako im
dnevnik poinje s Dobra veer,
gospodine predsjednie!. Zato
to je samo Enver Hoxa imao
televiziju.
Vojska za viceve,
MORH za paradu
Slini se vicevi danas zbija-
ju s hrvatskim
ratnim zrako-
plovstvom ije
su letne spo-
sobnosti, tvrde
tako vicmaheri,
na nivou Peu-
geota 106 mur-
terske pedago-
ginje koja je s
njima preletjela
preko podignu-
tog tinjanskog
mosta. Zapravo,
kad malo bolje
razmisle, ak su
i malo loije, jer
se Maja Skrai
iz svog prome-
tala nije mora-
la katapultirati
kao pilot Stanko
Hrenjak koji je nakon svega za-
vrio u bolnici, a ona se mirno
odetala na kavu. E, sad, iz tog i
takvog MORH-a iji elitni rodo-
vi vojske slue za zbijanje viceva
stie neslubena najava kako e
se za 20. obljetnicu Oluje upri-
liiti grandiozna vojna parada.
Slina onoj pred kojom je u Be-
ogradu ugoen Vladimir Putin,
a moda i vea. Tolika da e joj
biti mali i Knin, a na proslavi se,
veli izvor novinara Jutarnjeg iz
MORH-a, nee tedjeti orga-
nizatori imaju odrijeene ruke
kada su trokovi u pitanju! Eto,
ako za osnovne stvari i nema-
mo, barem imamo za paradu.
Koja mora biti ako ne vea, a
ono barem kao srpska. S njima
se mi mjerimo i od njih kom-
plekse imamo...
Umjesto dostojanstvenog
slavlja - fijasko
Godinama ve i HDZ-ova i
SDP-ova vlast mrko gledaju na
Thompsonovu puku proslavu
Dana pobjede i domovinske
zahvalnosti u avoglavama,
optuujui ga kako pravi kon-
kurenciju slu-
benoj drav-
noj proslavi u
Kninu, a sada,
evo, ta ista dr-
avna vlast ini
jo i gore ona
bi dvadesetu
obljetnicu i ve-
lebnu voj nu
paradu preba-
cila u Split jer
joj je kao Knin
premalen. Pre-
malen za to?
Za pravljenje
potpuno nepo-
trebne barufa
ak je i prevelik.
Jer, dakako da
je takva, gotova
pa tinejderski
uspaljena, najava odmah uz-
burkala duhove i u ibeniku i
u Kninu, uz HDZ-ovu vlast su
reagirale i braniteljske udruge i
ve se polako stvara atmosfera
nepovjerenja i neprijateljstva
koja bi 20. obljetnicu Oluje
umjesto u dostojanstveno slav-
lje mogla lako pretvoriti u pro-
vincijalni fijasko i politikantski
koncert zviduka kao i toliko
puta dosad.
PIE: ZDRAVKO PILI
Moda je Knin premalen
za vojnu paradu, ali
naim je politikantima
sasvim dovoljan da
pokau svoje komplekse
i nezrelost
GOVOREI OTVORENO
Slina onoj pred kojom
je u Beogradu ugoen
Vladimir Putin, a moda
i vea. Tolika da e joj
biti mali i Knin, a na
proslavi se, veli izvor
novinara Jutarnjeg iz
MORH-a, nee tedjeti
organizatori imaju
odrijeene ruke kada su
trokovi u pitanju! Eto,
ako za osnovne stvari i
nemamo, barem imamo
za paradu. Koja mora biti
ako ne vea, a ono barem
kao srpska. S njima se
mi mjerimo i od njih
komplekse imamo...
ibenskoj javnosti Rude je poznat i kao
steajni upravitelj Revije, no radnice te propale
tvornice svojedobno su traile i njegovu smjenu
nezadovoljne zbog sporog i razvuenog steaja.
Mnogi e se, vjerojatno, prisjetiti i Rudina projekta
o revitalizaciji ibenskih tvrava koji je svojedobno
poslao gradskoj upravi. No, sve je ostalo samo
na papiru. Vie od godinu dana Rude je bio i
koncesionar Starog pazara i jo nekih okolnih
gradskih prostora...
U FOKUSU Tko je Ivan Rude, ibenski kandidat za predsjednika drave:
Bivi lan HDZ-a borac za
radnika prava - Obeao
sam sebi i njima, idemo do
kraja, idemo pobijediti!
-Strah i sumnja blokiraju um.
Puno puta u ivotu sam se hvatao
u kotac s problemima za koje su
mnogi mislili da su mi veliki za-
logaj i gotovo uvijek sam izlazio
kao pobjednik. Tako e biti o ovaj
put! odluan je Rude.
U tome ga nee omesti, uvje-
ren je, ni injenica da nema po-
litikog iskustva. Istina, imao je
stranaku iskaznicu HDZ-a, ali
je, kae, bio obian lan. Ipak,
trebalo mu je vremena da shva-
ti kako mu tu nije mjesto. To se,
objanjava, dogodilo kada je
vlada na elu s Jadrankom Ko-
sor donijela Zakon o golfu, a on
procijenio kako su time 'prekrili
svaku mjeru' te se ispisao iz HDZ-
a. S kandidatkinjom bive stran-
ke za predsjednicu drave, sada
e pak ukrstiti koplja.
-Kad sam odluio prihvatiti
kandidaturu radnika, obeao sam
sebi, a i njima, da idemo do kraja,
idemo pobijediti. Kao predsjednik
drave stalno u, od prvog trena,
inzistirati na otvaranju pitanja od
egzistencijalne vanosti za ljude,
prvenstveno pitanja naega sela
koje se sustavno unitava, naih
ribara kojima se propisima ogra-
niavaju vjekovna prava, naih
poduzea koja se rasprodaju, a
ljude tjera na ulicu da bi netko
vozio 'Ferrari'.
ibenskoj javnosti Rude je po-
znat i kao steajni upravitelj Revi-
ibenskilist aktualno 3
U FOKUSU Tko je Ivan Rude, ibenski kandidat za predsjednika drave:
Bivi lan HDZ-a borac za
radnika prava - Obeao
sam sebi i njima, idemo do
kraja, idemo pobijediti!
je, no radnice te propale tvornice
svojedobno su traile i njegovu
smjenu nezadovoljne zbog spo-
rog i razvuenog steaja. Mnogi e
se, vjerojatno, prisjetiti i Rudina
projekta o revitalizaciji ibenskih
tvrava koji je svojedobno poslao
gradskoj upravi. No, sve je ostalo
samo na papiru. Vie od godinu
dana Rude je bio i koncesionar
Starog pazara i jo nekih okolnih
gradskih prostora. Najavljivao je
na tom prostoru oivljavanje ze-
lene trnice, prodaju autohtonih
ibenskih proizvoda, tovernu, vra-
anje duha starog ibenika no
projekt nikada nije zaivio.
U kampanju spontano?
Rudi u naravi oito nije da stoji
po strani. Letvicu je ovaj put podi-
gao vrlo visoko. Odgovornosti se
ne boji, poruuje, a vjetar u lea
daju mu 'obini' ljudi.
-Moj cilj je vratiti ljudima nadu
i ponos, ne dati politikim elita-
ma da mirno spavaju dok nam ne
omogue normalan ivot. Neu
dopustiti da ugodno ive dok vei-
na graana gleda kako skrpiti kraj
s kraje. Odgovornost predsjednika
drave za to je ogromna, a alibije
kako mu ovlasti nisu dovoljne ne
mogu prihvatiti. Predsjednik ima
najjae 'oruje', moe govoriti i svi
e ga uti!
Prvu stepenicu koju e
Rude morati svladati je 10
000 potpisa koje mora pri-
kupiti za kandidaturu. Iako
nema nikakvu infrastruktu-
ru na terenu, uvjeren je da
je potreban broj potpisa lako
sakupiti. Kako e pak finan-
cirati kampanju, na emu
e se ona zasnivati i kako e
izgledati Rude nije decidirano
mogao rei, ali poruuje da nit-
ko tko mu da novac nee ga time
kupiti niti moe raunati na ikak-
ve protuusluge.
-Tko misli da sam dobar kan-
didat, neka pomogne, ali nema
protuusluga otuenom kapitalu.
Svaka lipa koju dobijem e u na-
nosekundi biti objavljena, a najve-
u podrku oekujem upravo od
ljudi koji su me i kandidirali, od
tihe veine razoarane svim dosa-
danjim politikama. Koliko novca
dobijemo, toliko emo i utroiti u
kampanju. Potrudit emo se do-
i do veine ljudi na ovaj ili onaj
nain. Moja kampanja se kreira
sama po sebi. U Hrvatskoj je toli-
ko problema i bezbroj poduzea
pred kolapsom, tisue unesree-
nih familija. Eto, to vam je moja
kampanja, pokuati pomoi ljudi-
ma, a ne drati isprazne govore
politikim metajezikom koji ljudi
ne razumiju kazao je Rude.
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
4 aktualno
ibenskilist
U ibenskom listu od 16. listo-
pada 2014. godine, u rubrici Go-
vorei otvoreno, pored komenta-
ra o mandatu HNS-a u Gradskom
vijeu grada ibenika s kojim se
slaem, i neke su netone infor-
macije.
Gubitak u vodovodnoj mrei ni-
je 80 posto, ve 50 posto, a uzrok
je zastarjela mrea u uem grad-
skom podruju ija sanacija zahti-
jeva ogromne investicije.
Glede HNS-ovog upravljanja i-
benskim Vodovodom od 2010. do
PETARMIKULIIN
redakcija@sibenski-list.hr
IBENIK
Nastavljaju se sukobi na relaciji
Grad - upanija oko upravljanja Tvr-
avom svetog Nikole. Aktivirala ih
je prilikom svog posljednjeg posjeta
ibeniku ministrica kulture Andrea
Zlatar Violi, kada je dala do znanja
tko bi trebao upravljati tvravom.
-Ministarstvo kulture poet e s
ureenjem Svetog Nikole im se ri-
jei pitanje davanja prava koritenja
Gradu ibeniku - izjavila je prole
subote Zlatar Violi. Nije trebalo
dugo ekati reakciju ibensko-knin-
skog upana Gorana Pauka, koji je
ministricu otvorenim pismom upo-
zorio da je upanija ta koja upravlja
tvravom u Kanalu sv. Ante.
Ministrica skuplja poene
-ibensko-kninska upanija na
temelju Zakona o zatiti prirode
upravlja znaajnim krajobrazom u
Kanalu svetog Ante, a samim time
i Tvravom svetog Nikole. Upravo
je Ministarstvo kulture odobrilo da
upanija dobije pravo na upravlja-
nje tvravom. upanijska uprava
demonstrirala je svoju sposobnost u
provedbi projekata Europske unije
ureenjem etnice u kanalu. Upra-
vo je taj projekt bio i preduvjet za
iduu fazu ureenja tvrave. Stoga
je potpuno nelogino da ministri-
ca politizira sluaj. U ovoj situaciji
obraamo se njoj i nikom drugom.
Ona ne bi smjela zloporabiti svoj
posjet ibeniku za skupljanje poli-
tikih poena - rezolutno nam je ka-
zao upan Goran Pauk, kojeg smo
dobili na poslovnom putovanju u
Poljskoj.
Zanimljivo, projekt ureenja Sv.
Nikole pokrenuo je prije dvije i pol
godine upravo njen stranaki kole-
ga iz HNS-a Petar Miura. Miura je
ostao ukljuen u njemu, s obzirom
na to da ga je nova gradska uprava
zadrala u Odjelu za gospodarstvo.
On je prezentirao projekt jo za vri-
REAGIRANJE
Gubitak u
vodovodnoj
mrei nije 80
nego 50 posto
2013. godine (direktor je bio Frane
Malenica, dipl. oecc., a predsjed-
nik Nadzornog odbora potpisnik
ovih redaka), rezultati su: povea-
nje imovine za 20 milijuna kuna,
smanjenje dugoronih obveza za
23 milijuna kuna, smanjenje krat-
koronih obveza za 10 milijuna ku-
na, plaene (prethodno vie godi-
na neplaene) vodne koncesije za
9 milijuna kuna, poveani godi-
nji prihodi za 5 milijuna kuna, od
poetnog gubitka od 2,8 milijuna
kuna ostvarena je u etvrtoj godini
dobit od milijun kuna, pokrenuta
investicija od 80 milijuna kuna - ju-
gozapadni kolektor.
U svezi s aktivnosti HNS-ovih vi-
jenika u Gradskom vijeu grada
ibenika (Neven Peria i potpisa-
ni), injenica je (moe se i statisti-
ki provjeriti) da su oni najaktivniji
po kvaliteti i uestalosti rasprava,
te prijedlozima i pitanjima na ak-
tualnom satu.
mr. sc. Drako Lambaa, dipl. iur.
lan Sredinjeg odbora HNS-a
Novi sukobi oko upravljanja Tvravom svetog Nikole
Goran Pauk: Ministrica Zlatar
Violi politizira, a ba je njeno
ministarstvo tvravu dalo upaniji!
jeme vladavine SDP-a u ibeniku,
upravo u vrijeme kad se na njemu
ozbiljnije angairalo i Ministarstvo
kulture. Miura smatra loginim da
Grad ibenik dobije na upravljanje
tu tvravu, s obzirom na uspjenu
realizaciju projekta fortice sv. Mi-
hovila.
-Moje stajalite jednako je onom
ministrice Zlatar Violi. Ureenjem
Sv. Mihovila pokazali smo da nam
se takvi zahtjevni projekti mogu
povjeriti. Prve korake u ureenju
Sv. Nikole Ministarstvo kulture je
napravilo prije nego je nastao spor
oko njena upravljanja. Bitno je da
se tvravu gleda kao dio naeg
grada. Samo tako moemo posti-
i puni efekt u njenom ureenju.
Moda Grad i upanija postignu
dogovor. No, mi u svakom sluaju
moramo posegnuti za sredstvima
iz Europske unije, jer njena obnova
kotat e nas vie nego obnova svih
ostalih ibenskih tvrava. Trenutno
ekamo natjeaj za dokumentaci-
ju, koji e se vjerojatno provesti
idue godine. Vrlo vano nam je i
da uspijemo u naumu da UNESCO
uvrsti tvravu na popis zatiene
batine - prokomentirao je Petar
Miura, pomonik proelnika za
gospodarstvo. Podsjetimo, u prvoj
godini svog mandata gradonaelnik
ibenika dr. eljko Buri predstavio
je projekt jedinstvenog upravljanja
gradskim fortifikacijskim sustavom
i formirao poseban odjel za uprav-
ljanje tvravama. No, bez Tvrave
sv. Nikole taj je sustav nepotpun.
U meuvremenu su upan Goran
Pauk i gradonaelnik Buri postigli
neformalni dogovor, koji je trebao
rezultirati zajednikom pripremom
projekta za kandidaturu na EU fon-
dove i, konano, ureenjem tvra-
ve. Kljunu stavku dogovora, pre-
govore oko upravljanja tvravom,
oito su preskoili.
Buri: Nepotrebno
gubimo vrijeme
-Tvrava svetog Nikole projekt
je na kojem ne smijemo gubiti vri-
jeme. injenica je da se ona nala-
zi na teritoriju grada, i kao takva
je dio njega. Sve pravne prijepore
trebali bismo staviti u drugi plan.
Moramo biti koncentrirani iskljui-
vo na njeno ureenje. Uhvatimo se
posla, a poslije moemo razgovarati
o upravljanju tvravom - kazao je
Buri.
I dok traju bitke izmeu Grada
i upanije, tvrava je i dalje u vla-
snitvu Ministarstva obrane. upan
Goran Pauk svjestan je da krajnjim
korisnicima, posjetiteljima tvrave,
nije bitan njen pravni status. Ali, on
mora biti jasan politiarima.
-Namjera upanijske uprave nije
politiziranje ve provoenje zakona.
Naravno, uz uvaavanje svih zain-
teresiranih za postizanje konanog
cilja - stavljanja tvrave u funkciju
- zakljuio je Pauk.
upanijska uprava demon-
strirala je svoju sposobnost
u provedbi projekata EU
ureenjem etnice u Kanalu
svetog Ante. Upravo je taj
projekt bio i preduvjet za
iduu fazu ureenja Svetog
Nikole. Stoga je potpuno
nelogino da ministrica po-
litizira sluaj. U ovoj situaciji
obraamo se njoj i nikom
drugom. Ona ne bi smjela
zloporabiti svoj posjet ibe-
niku za skupljanje politikih
poena
GORAN PAUK
Goran Pauk Petar Miura Andrea Zlatar Violi
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
RADONI
-Mogu li ja dobiti struju i vodu
za objekt u ovoj krevitoj ogradi,
izvan graevinske zone? Narav-
no da ne, kada nisam moan kao
Ivica imac, aktualni pomonik
ministra pravosua za zatvorski
sustav i nekadanji naelnik iben-
ske PU! pita i odmah sam od-
govara Josip Zorii, umirovljeni
stoerni brigadir HV iz Radonia,
dok stojimo na uskom, neasfaltira-
nom putu nekoliko stotina metara
udaljeni od posljednje seoske kue.
Njihove ograde u neposrednoj su
blizini; Zoriieva je dodue, i da-
lje panjak, a tih nekoliko stotina
metara vodovodne trase uz koju je
podzemno poloena i instalacija
struje, vodi do kamene kuice na
imevoj oevini povrine 14 tisua
etvornih metara, gdje je donedav-
no bio maslinik od stotinjak staba-
la, a teren je proaran i cerovinom.
HEP i Vodovod -
uredne prijave
-Ti su prikljuci nelegalni, tvrdi
Josip Zorii, optuujui imca
za zloporabu poloaja, jer njegov
objekt nije u graevinskoj, ve u
poljoprivrednoj zoni, a povrh sve-
ga, zbog cijevi koje vode do ime-
va imanja. Radoniki zaselci aje i
Vrcii godinama trpe zbog slabog
pritiska vode u kunim instalaci-
jama. imca je zbog toga kazneno
prijavio DORH-u razoaran to,
osim obavijesti iz veljae ove godi-
ne - da je predmet iz Zagreba pre-
baen DO-u u ibenik jo uvijek
nema drugih reakcija.
RADONI Josip Zorii, umirovljeni stoerni brigadir prijavio DORH-u Ivicu imca,
pomonika ministra za zatvorski sustav da je iskoristio poloaj i nelegalno doveo struju i vodu na panjak
imac: Imao sam sve uredne
papire za gospodarski objekt od 42
kvadrata, kada veina u selu nije
imala dozvole za obiteljske kue!
rijetki su u selu ikad imali dozvole i
za obiteljske kue govori Ivica i-
mac, kojem smo upit s molbom za
izjavu mailom uputili u zagrebaki
ured, no on nam se telefonski javio
iz Pule, gdje je bio na dvodnevnom
slubenom putu. Da, uo sam da se
DORH zanimao za mene u Elek-
tri i Vodovodu, obavijestili su me
o tome poznati ljudi, no ja sam le-
galist i o tome nemam vie to re-
i naglaava. Rei u meutim,
nastavlja, neto o ovjeku koji me je
prijavio, Josipu Zoriiu: naalost,
naruena je zdravlja i najblae re-
eno, osebujnog ponaanja, ovisan
o tome da bude u centru panje.
ao mi je to je s njim tako, no on
ugnjetava cijelo selo, a u ovom slu-
aju predstavlja se i kao zastupnik
interesa mjetana. Otkako sam
poslom vezan za Zagreb, gotovo
da i nemam vremena svratiti u
Radoni.
Podmetnut poar - krivac i
dalje nepoznat
A kada sam tu, potroim 200-ti-
njak kuna vode mjeseno i kako
to moe utjecati na pritisak vode
u cijevima? Sve da je i tako, nije
krivnja na meni, koji imam legalni
prikljuak, ve je za uvjete isporuke
vode odgovoran ibenski Vodovod
naglaava imac. Dodaje da od
prvih svojih maslinarskih dana u
kraju svoga oca nije imao sree. U
poaru, za koji je policija utvrdila
da je podmetnut, a krivac nikad
nije pronaen, nepovratno mu je
stradalo 60-ak mladih maslina, a
dosta ih je odnijela i velika hlad-
noa sa snijegom i ledom u zimu
2012.
JosipZoriibiojepripadnikslavne4.
gardijske, splitske brigade i umirov-
ljen je 1996., a dvije godine poslije,
kao ratnom vojnom invalidu dodi-
jeljen mu je poasni in stoernog
brigadira, najvii u rangu viih asni-
ka. Josip Zorii se meutim, barem
neko vrijeme lano predstavljao ge-
neralom, o emu je, pozivajui se na
podatke iz Ureda Predsjednika RH
pisala Slobodna Dalmacija 2010.
godine, kada je Zorii dospio u jav-
nost zaprijetivi Darku Milinoviu da
e detonirati bombu ukoliko mu ne
pomogne u rjeavanju zdravstvenih
problema u obitelji.
Stoerni brigadir,
a ne general
No, sudei prema odgovoru koji
smo dobili od Lidije Daje Mohari
iz slube za odnose s javnou HEP-
a, te Anite Vlaji iz ibenskog Vo-
dovoda, i Zorii je mogao dovesti
vodu i struju do svoje ograde da je
podnio zahtjev i zadovoljio uvjete
za elektroenergetsku suglasnost.
Jer sve to imao je imev otac Ante
kada mu je 2003. zahtjev odobren,
a nakon uplate, na struju je bio
prikljuen 29. srpnja. Kanal za po-
laganje kabela iskopao je o vlasti-
tom troku, a tri godine poslije, na
temelju darovnog ugovora kupac
struje postaje Ivica imac. Prilikom
polaganja kabela od strane naih
djelatnika nisu utvrene nepra-
vilnosti prema Elektroenergetskoj
suglasnosti, zakljuuje aja Mo-
hari. U isto vrijeme kad i HEP-u,
Ante imac podnio je i zahtjev za
vodovodni prikljuak, informacija
je iz Vodovoda, uz napomenu da
prikljuak ni po emu ne bi trebao
utjecati na redovitu, urednu opskr-
bu vodom zaselaka aje i Vrcii.
Na na upit, Zorii nije znao
odgovoriti kada se to odvijalo, no
jasno je da Ivica imac u to vrijeme
nije bio moan u smislu Zoriieve
tvrdnje jer je na dunost pomoni-
ka ministra za zatvorski sustav do-
ao prije dvije godine, a zahtjev je
uostalom, podnio njegov otac, kao
vlasnik zemljita.
-Da, u to vrijeme vie nisam bio
naelnik Policijske uprave ibensko-
kninske, radio sam u pomorskoj
policiji. Mislim da sam jedan od
rijetkih u Radoniu koji za gospo-
darski objekt od 42 etvorna metra
posjeduje svu potrebnu dokumen-
taciju, jer sam posadio maslinik, a
Ivica imac
Josip Zorii
Obavijest DORH-a da
je predmet prebaen
njihovoj upanijskoj slubi
Zahtjeve za prikljuke struje i vode uredno je odaslao i platio imev otac
Ante 2003. godine, u vrijeme kada njegov sin Ivica nije imao dananju
mo, ve je radio u sektoru pomorske policije PU ibenske
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
Gospodarski objekt na
imevom imanju
6 aktualno
ibenskilist
Poetkom studenog Udruga 'Fra-
nak' e u sreditu ibenika otvoriti
ured u kojem e volonteri, aktivni
lanovi udruge i odvjetnici jednom
tjedno po dva sata odravati kon-
zultacije s kreditnim dunicima koji
im se obrate za pomo. Rekla nam
je to Selma Spreo Zulfri, pred-
stavnica Udruge 'Franak' za iben-
sko-kninsku upaniju, dodavi da
im je jedna osoba prostor ustupila
besplatno, a o detaljima e javnost
biti na vrijeme informirana.
Dunika vie od 40 tisua
Naime, prema podacima 'Fran-
ka' na podruju nae upanije vie
je od 300 registriranih lanova, a s
obzirom na to da je na razini cijele
Hrvatske oko 40.000 dunika koji
se jo nisu ukljuili u rad udruge,
vjerojatno je broj dunika na naem
podruju daleko vei.
-Graani nam se esto obraaju
telefonski ili e-mailom, posebno na-
Gospodarsko vijee izabralo je
inenjera brodostrojarstva Ivana
Sou, iz NCP-a, za novog pred-
sjednika upanijske gospodarske
komore u ibeniku. Njegov protu-
kandidat Ivica Barii, predsjednik
Uprave drnikog GIRK Kaluna do-
bio je tek jedan glas manje. Nakon
puna dva desetljea upravljanja
Komorom u upaniji, Petar ken-
der, zbog odlaska u mirovinu, pre-
daje kormilo novom predsjedniku.
Sjednici GV-a bio je prisutan i
predsjednik Hrvatske gospodarske
komore Luka Burilovi koji je oci-
jenio da ibensko-kninska upani-
ja, unato tekom ratnom naslje-
u, uspijeva vlastitim impulsima
pokrenuti gospodarski razvitak
PROMJENA NA ELU HGK-a IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
Ivan Soa naslijedio
Petra kendera na
elu Komore
Njegov protukandidat
Ivica Barii, predsjednik
Uprave drnikog GIRK
Kaluna dobio je tek
jedan glas manje
i ostvariti bolje rezultate nego u
prethodnom razdoblju, to je ar-
gumentirao s nekoliko pokazatelja,
od estpostotnog rasta dobiti, 27,7
posto rasta investicija, 3-postotnog
rasta zaposlenosti itd.
Predsjednik HGK-a osvrnuo se
i na izmjene zakona o Komori, za
koje ne vidi nikakve potrebe, a pro-
vode se pod motom rastereenja
gospodarstvenika, ukidanjem 42
kune lanarine. - To je udar na vi-
estoljetnu tradiciju ove institucije,
na njezinu neovisnost i slobodu -
komentirao je Burilovi, napomi-
njui da nee dopustiti nikakvo
politiziranje u Komori.
Respektirajui recesiju, i HGK je
proveo reorganizaciju, rekao je, te
broj zaposlenih od 630 reducirao
na 470, "jer smo imali pregloma-
zan aparat. Moramo postati manja
i efikasnija komora, radi ega sma-
njujemo administraciju, i biljeimo
desetke milijuna kuna uteda". la-
narina je prepolovljena, tvrdi Bu-
rilovi, a lani je potpuno ukinut i
doprinos.
Komentirajui dramatino sta-
nje u ibenskom TLM-u konstati-
rao je da je rije o prevanoj trvtki
za ibenik, kojoj Vlada mora po-
moi. -Vlada mora preispitati pro-
voenje kupoprodajnog ugovora,
vidjeti tko obveze ne potuje i po-
staviti se vre prema investitori-
ma - poruio je iz ibenika pred-
sjednik HGK-a. D.BLAEVI
POETKOM STUDENOGA u sreditu ibenika Udruga Franak otvara svoj ured
Dunici se mogu udruiti u
zajedniku tubu protiv banaka
kako bi smanjili trokove!
Poetkom studenoga u sreditu ibenika otvorit
emo ured u kojem e volonteri, aktivni lanovi udruge
i odvjetnici, jednom tjedno po dva sata odravati
konzultacije s kreditnim dunicima koji im se obrate za
pomo, kae predstavnica Udruge Franak za ibensko-
kninsku upaniju Selma Spreo Zulfri
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
IBENIK
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
kon pravomone presude Visokog
trgovakog suda koja je objavljena
16. srpnja ove godine, zanimaju se
to im je initi, trae informacije.
Jednostavno trae pomo. Kako
bismo mogli odravati konzultacije
s dunicima, biti prisutni na terenu,
Udruga je prijavila projekt veim
gradovima u Hrvatskoj, pa tako i
gradu ibeniku u sklopu kojeg je
zatraila prostor i novanu donaciju
koja bi se utroila na rad ogranka u
ibeniku. Odgovor jo nismo dobili,
ali znamo da je potrebno vremena
dok se procedura ne provede. No,
vjerujemo da e nam ibenik izai
u susret i prepoznati potrebu naih
lanova, kae Spreo Zulfri. Udru-
ga je nedavno u Solarisu organizi-
rala i javnu tribinu za graane, na
kojoj je bilo oko 150 sudionika. Da
je problem oko kamata i valutne
klauzule pogodio brojne graane
Hrvatske, pa tako i nae sugraa-
ne, javnosti je ve dobro poznato.
Iz 'Franka' podsjeaju da se pravo-
mona presuda Vrhovnog suda ve-
zana uz izmjenu kamate odnosi na
sve vrste kredita u kunama i onima
vezanim uz valutnu klauzulu, neo-
visno o tomu jesu li otplaeni ili su
u otplati.
Privatna tuba
nosi i trokove
-Udruga 'Franak' dunicima uka-
zuje na mogunosti koje proizlaze
iz pravomone presude. Dunici na
temelju pravomone presude mogu
pokuati pregovarati s bankama o
svojim preplaenim iznosima usli-
jed dosuene nitetne kamate, a
ako banka ne eli vratiti preplae-
ne iznose kamata, svatko mora
odluiti, na svoju odgovornost,
hoe li ekati reviziju Vrhovno-
ga suda ili e pokrenuti vlastiti
privatni sudski proces. Privat-
na tuba nosi i odreene tro-
kove, o kojima svaki dunik treba
razgovarati s odvjetnikom, ako se
odlui na tubu. Na internetskim
stranicama Udruge 'Franak' mogu
se nai detaljni odgovori na bitna
pitanja u vezi s tubom. Dunici se
mogu udruiti u zajednike tube
kako bi smanjili svoje ulazne tu-
bene trokove, ali i budue poten-
cijalne trokove u sluaju gubitka
spora. Preporuka je da se ne rade
grupe vee od 10 dunika, iako ne
postoji zakonsko ogranienje za
broj dunika koji mogu zajedniki
tuiti banku, poruka je iz 'Franka'.
Nakon puna dva desetljea
upravljanja Komorom u
upaniji, Petar kender,
zbog odlaska u mirovinu,
predaje kormilo novom
predsjedniku
Ivan Soa Petar kender
300
je registriranih
lanova Udruge
Franak s
podruja nae
upanije
Selma
Spreo
Zulfri
PODVUENO
Ljudi vole kad vide dizalice,
kada se neto gradi. Znai, ima
se, moe se, ide se naprijed. Pa
ako je i na kredit dobro je,
nee sagraeno nitko nikamo
odnijeti, ostat e tu, kod nas,
i sluit e nama, ako i nismo
vlasnici netko e se kod njega
barem zaposliti. A dotle netko
treba i graditi neka grae-
vinska tvrtka, neki inenjeri,
zidari, tesari, neki keramiari
i fasaderi, netko e trebati na-
praviti vrata i prozore, neka e
se tu para okrenuti, neto e se
u svemu tome i zaraditi...
U tom svjetlu, veseli po-
datak da turska Dogus grupa
na Kulini gradi hotel, ali pu-
no manje veseli podatak da
je izvoa 20 milijuna kuna
vrijednih radova austrijski
'Strabag'. Isto je ili slino
- i s tvravom Barone. Ni tu
izvoa radova vrijednih
ukupno neto manje od pet
milijuna kuna nije iz iben-
sko-kninske upanije, nego je
iz Zadra. Rije je o tvrtki Plo-
ter poduzetnika Slavka imo-
via. No, zato je to uope bit-
no? Neka rade ljudi, odnosno
tvrtke, ako su bile najsposob-
nije i najpovoljnije na javnim
natjeajima. Bitno je zato to
zaobilaznim putem svjedoi
o krahu ibenskog graevin-
skog sektora, graevinskih
tvrtki i graevinskog poduzet-
nitva uope. RAN je u pred-
steajnoj nagodbi, Dva Marka
spas hvataju radei stanove za
trite sa Zagreb Montaom...
ibenik danas oito nema
operativu spremnu da izve-
de iole sloeniji graevinski
pothvat, pa je nae trite,
evo, postalo dvorite zadar-
skih graevinskih tvrtki ak i
kod takvih projekata kao to
je Barone, reda veliina pet
milijuna kuna. A jo samo do
prije nekoliko godina situaci-
ja je bila drugaija RAN je
(g)radio Banj, Minigradnja
Tvravu sv. Mihovil, to je u
svakom smislu bio puno vei
zalogaj nego je to danas Ba-
rone. I nisu tu u pitanju samo
nositelji poslova, ve i itav
niz podizvoaa, kooperana-
ta i malih obrtnika ibenska
je operativa uza se vezala i-
benske, a Strabag i Ploter e
vjerojatno svoje podizvoae
pa e i na taj nain puno ma-
nje novca ostajati u ibeniku
i ibensko-kninskoj upaniji,
to kroz osobnu potronju to
kroz prihod prorauna (lokal-
nih) samouprava.
A o tome bi svi oni koji
od tog proraunskog priho-
da ive morali povesti malo
vie rauna, vidjeti gdje se i
kako moe pomoi, ako moe
uope, barem pokuati. A ne
lokal-patriotske miie bildati
i pokazivati na - Dubioza ko-
lektivu. ZDRAVKOPILI
Kad im je prole godine stiglo
prvo rjeenje Porezne uprave o
porezu na kue za odmor, lanovi
Udruge hrvatskih povratnika iz Bi-
lica ostali su zateeni. Tim vie to,
kako nam je rekao tajnik Udruge
Stanislav avlek, prethodno nisu
dobili nikakvu obavijest od nadle-
nih slubi opinske uprave da su
njihove kue svrstane u kategoriju
kua za odmor, a oni imaju trajno
prebivalite u Bilicama. I sam je po-
stupio po rjeenju Porezne uprave,
alio se na njega, ali i platio porez,
jer alba ne odgaa obvezu plaa-
nja. Do danas, navodi, odgovore
na albu od Porezne uprave nisu
dobili, a najveu krivnju za nastalu
situaciju vidi u opinskoj vlasti.
-Da smo od opinske vlasti do-
bili rjeenje po kojem su nae kue
svrstane u kategoriju kua za od-
mor, podnijeli bismo albu i sve
dok je albeni postupak u tijeku
Opina ne bi imala zakonsko pra-
vo Poreznoj upravi podnijeti prija-
vu. To je vrlo bitan moment, pa je
Udruga hrvatskih povratnika kra-
jem rujna ove godine od naelnika
opine i Jedinstvenog upravnog
odjela pismenim putem zatraila
dokumente opinske uprave po ko-
jem su nekretnine, odnosno kue,
triju obitelji i estero pojedinaca,
svrstane u kue za odmor, ali ih
nismo dobili, kae avlek.
Obiteljska kua
ili kua za odmor?
U istom dopisu, Udruga je od
Opine zatraila ponitenje tih do-
kumenata, pozivajui se na to da
imaju prebivalite, a ne boravite
u Bilicama. Nadalje, traili su od
opinske vlasti povrat uplaenog
novca za porez na kuu u 2013.
godini, s pripadajuim kamatama,
te povlaenje prijave o kuama za
odmor koju je Opina lani dostavi-
la Poreznoj upravi.
-U odgovoru iz opinske upra-
ve, koji potpisuje naelnik Josip
aleta, naveli su da je na svakom
poreznom rjeenju za porez na vi-
kend kue navedena pravna osno-
va za njegovo donoenje, a drugi
dio zahtjeva da povuku prijavu i
U ibeniku nema
tvrtke spremne
izvesti iole sloeniju
graevinu Barone
od pet milijuna
kuna rade Zadrani!?
A jo samo do prije nekoliko godina situacija je
bila drugaija RAN je (g)radio Banj, Minigradnja
Tvravu sv. Mihovil, to je u svakom smislu bio
puno vei zalogaj nego je to danas Barone. I nisu
tu u pitanju samo nositelji poslova, ve i itav
niz podizvoaa, kooperanata i malih obrtnika
ibenska je operativa uza se vezala ibenske, a
Strabag i Ploter e vjerojatno svoje podizvoae
U PROBLEMU Stanislav avlek, tajnik Udruge hrvatskih povratnika
Imamo trajno prebivalite,
a plaamo porez na
vikendice pokrenut emo
spor protiv Porezne uprave!
- Udruga hrvatskih povratnika krajem rujna ove
godine od naelnika opine i Jedinstvenog upravnog
odjela pismenim je putem zatraila dokumente
opinske uprave po kojem su nekretnine, odnosno
kue, triju obitelji i estero pojedinaca, svrstane u
kue za odmor, ali ih nismo dobili, kae Stanislav
avlek, tajnik Udruge hrvatskih povratnika
ostalo to smo traili, u potpunosti
su odbacili kao neosnovano. Usto
su nam, na kraju odgovora, zapri-
jetili da e Opina Bilice postupiti
na temelju lanka 12. Zakona o
prebivalitu, te izlaskom na teren
utvrditi ivi li ta osoba ili ne na
prijavljenoj adresi prebivalita i o
tome izvijestiti nadlenu policij-
sku upravu. Jesmo li to zasluili,
avlek e. Ne porie da on, kao i
ostale osobe koje se nalaze u istoj
situaciju, nekoliko mjeseci godinje
borave u inozemstvu, ali se poziva
na zakonsko pravo trajnog prebi-
valita. Navodi primjere hrvatskih
povratnika iz drugih sredina koji
su mu poznati, poput Istre, i kae
da oni ne plaaju porez na kuu za
odmor. Inae, avlek je prije osam
godina kupio kuu u Bilicama i sve
do prole godine, kao i ostali, nije
morao plaati porez na kuu za od-
mor. Porez im je, kae, uveo novi
naelnik i to ne svim povratnicima,
ve samo nekima.
Zbog cjelokupne situacije obila-
zi razne institucije traei pomo
i odgovore na brojna pitanja, s
KATARINA RUDAN
BILICE
NAELNIK OPINE JOSIP ALETA CAR:
AVLEK ELI UVESTI SVOJA PRAVILA U BILICE!
U Jedinstvenom upravnom odjelu opine Bilice su nam potvrdili da su
primili zahtjev Udruge hrvatskih povratnika i da su u svemu postupili
sukladno zakonskim odredbama, pa tako i u odgovoru, te da u cijelom
sluaju nema nita sporno. To nam je potvrdio i naelnik opine Josip
aleta Car, istiui kako avlek i ostali koji plaaju porez na kue za odmor
nisu hrvatski povratnici, jer godinje vie od tri mjeseca borave izvan Bilica.
-Gospodin avlek eli uvesti svoja pravila u Bilice. Htio bi ih prilagoditi sebi,
umjesto da se on prilagodi Bilicama. Ako mu nae Bilice ne odgovaraju
takve kakve jesu, neka slobodno promijeni sredinu, naelnik e.
krajnjim ciljem kako je rekao -
da hrvatske povratnike koji imaju
trajno prebivalite na adresi jedi-
ne nekretnine u Hrvatskoj i u kojoj
najvei dio godine ive, nitko ne
diskriminira.
avlek: Branit emo
interese povratnika
-U Policijskoj upravi ibensko-
kninskog savjetovano mi je da
hrvatski povratnici prijave privre-
meno boravite u inozemstvu, jer
u tom sluaju nema mogunosti da
nam se ukine trajno prebivalite u
Hrvatskoj. Savjetovao sam se o
tomu i sa odvjetnikom koji mi je
rekao da tada ne bismo potpadali
pod odredbe plaanja poreza na
kue za odmor. Prijavit emo pri-
vremeno boravite u inozemstvu,
ali istovremeno pokrenut i upravni
spor protiv Porezne uprave kako
bismo dokazali da se ne radi o
kuama za odmor, ve o jedinim
nekretninama u Hrvatskoj na ijim
adresama imamo trajno prebivali-
te. Krenut emo u taj postupak jer
smo udruga koja se brine o svojim
lanovima i eljeli bismo da nam
se javi to vie povratnika koji
imaju isti ili slian problem, te da
podignemo zajedniku tubu. Ako
spor na Upravnom sudu dobijemo
onda e svima biti jasno da hrvat-
ski povratnici koji imaju trajno
prebivalite u Hrvatskoj, a nali su
se u istom problemu, nee morati
plaati porez na vlastitu kuu, jer
ona nije vikendica, odnosno kua
za odmor, zakljuuje avlek.
Stanislav avlek
ispred svoje
kue u Stublju
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
/
C
R
O
P
IX
8 aktualno
ibenskilist
Intervju tjedna
ZDRAVKO BURAZER PREDSJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA METALACA
KATARINARUDAN
Situacija u proizvodnim pogo-
nima nekadanjeg giganta TLM-
a, Tvornici preanih proizvoda
(TPP) i TLM-Aluminium, bive
valjaonice (TVP) nije nimalo
sjajna. U Preaonici je obustav-
ljena proizvodnja, a stotinjak
radnika vie od tri tjedna ne
radi i reeno im je da ne treba-
ju dolaziti na posao, osim ako
budu pozvani. to se dogaa?
-Tono je, ne radi se jer vla-
snik nema obrtnih sredstava za
kupnju sirovine za proizvodnju,
pa je radnike poslao kui, na go-
dinji odmor ili ekanje. Ni sami
ne znaju tono koji im je status u
ovakvoj situaciji. Najalosnije od
svega je to se ne vidi izlaza, a na
to smo mi u Sindikatu upozoravali
odavno. Sedmi prosinca istie rok
od sedam godina od potpisivanja
kupoprodajnog ugovora izmeu
Hrvatskog fonda za privatizaciju
i Hrvatskog konzorcija. U meu-
vremenu je dolo do promjene
vlasnika, neki su izlazili iz kon-
zorcija, drugi dolazili, pa su pot-
pisivani aneksi ugovora. Neovisno
o tomu, kupac je prema ugovoru
bio duan uloiti 107 milijuna
eura u TLM. I to oko 75 milijuna
eura u nove tehnologije i opremu
u Valjaonice, Preaonicu i Elemes,
a ostalo u trajna obrtna sredstva.
Usto, bili su obvezni osigurati se-
dam milijuna eura za razgradnju
pogona Elektrolize. Nakon sedam
godina, naalost, svjedoci smo da
do ispunjavanja ugovornih oba-
veza od strane kupaca nije bilo,
te da smo doli u bezizlaznu situ-
aciju. Posebno kad se radi o ova
dva proizvodna drutva koja je
u meuvremenu preuzela tvrtka
'Euris' Marka Pejinovskog. Sindi-
katu, odnosno radnicima, nikada
nije bila predoena dokumentaci-
ja o stvarnom ulaganju, a prema
nekim procjenama maksimalno
Ukoliko se ne ukljui drava i ne pronae ozbiljan strateki
partner - Preaonici i Aluminiumu biveg TLM-a nema spasa!
je uloeno oko 20 milijuna eura
to je daleko ispod preuzetih oba-
veza. Poznato je da je situacija iz
godine u godinu bivala sve tea,
a sve vie radnika je ostajalo bez
posla. Evo, i sada je 36 radnika
Preaonice na otkaznom roku
kao tehnoloki viak. U situaciji
kad proizvodnja stoji, kad se go-
milaju gubitci, ostaje bez kupaca,
namee se pitanje tko e i kada,
odakle, njima isplatiti otpremnine
prema kolektivnom ugovoru. to
e biti s ostalih stotinjak, strah me
je i pomisliti.
Jesu li radnici svjesni ozbiljno-
sti situacije?
-Ovo je jedna uasno teka situ-
acija. Radnici se jo uvijek nadaju,
ali bojim se da ne shvaaju da u
konanici moda njihovog po-
vratka na posao nee biti. Takav
je scenarij, naalost, izgledan i mi-
slim da je stanje toliko alarmantno
da na sva zvona, osim sindikata i
radnika, moraju zazvoniti i elnici
nae lokalne zajednice. Doivjeli
smo da smo se nakon silnih godi-
na proizvodnje aluminija na ovim
prostorima, umjesto stvaranja
europske profitabilne tvrtke, na-
li pred zatvaranjem proizvodnje.
Dodatno teko pada to je slina
situacija i u Aluminiumu, odnosno
valjaonicama, gdje je zaposleno
oko 450 radnika. Oni su svoju
proizvodnju, od prosjeno 5000 i
vie tona aluminijskih proizvoda
mjeseno, polako sveli na pola,
opet zbog nedostatka obrtnih
sredstava.
Ozbiljan proizvoa mora
imati vlastitu ljevaonicu
ini nam se da i tom pogodnu
slijedi ista sudbina kao Preaonici,
jer je i sama Uprava rekla ukoliko
ne namakne 10 milijuna eura za
obrtna sredstva, da se proizvodnja
nee moi odvijati, a time i ispu-
njavanje obveza prema kupcima.
Nemojmo se zavaravati, to sve
skupa moe dovesti do steaja, a
onda i likvidacije obadva podu-
zea.
Koga smatrate najodgovorni-
jim za stanje u kojem su se Pre-
aonica i Valjaonica nale?
-U Sindikatu najvie upiremo
prstom prema prodavatelju, odno-
sno dravi, jer kupoprodajni ugo-
vor nije potovan, a drava sve ove
godine ne prati kako se i je li se is-
punjavaju odredbe iz tog ugovora.
S druge strane i drava je, prema
onomu to govore kupci, na sebe
preuzela obvezu isporuke elek-
trine energije mostarskom Alu-
miniju, koji je bio glavni dobavlja
sirovine za potrebe TLM-a. Postoji
li pisani trag o tomu ne znamo, jer
Sindikatu nikad nije dan na uvid.
Poslodavci to navode kao glavnim
razlogom ovakvog stanja jer sirovi
aluminij u zadnjih godinu dana,
kad je dolo do prekida isporuke
elektrine energije Aluminiju Mo-
star, kupuju u Grkoj, Rumunjskoj
ili Turskoj u manjim koliinama,
po znatno nepovoljnijim uvjetima
i uz plaanje unaprijed. Osobno,
to opravdanje poslodavca ne mo-
gu prihvatiti, jer jedan ozbiljan
proizvoa, u ovom sluaju Euris,
ako mu je aluminijska industrija
strateki interes, trebao je raunati
na takve situacije. Morao se odlu-
iti za rekonstrukciju postojee ili
izgradnju nove ljevaonice kapaci-
teta 100 do 120.000 tona godi-
nje, kako ne bi ovisio o Mostaru ili
bilo kojem drugom dobavljau. U
tom sluaju sirovi aluminij, koji bi
kupio na svjetskom tritu u veim
koliinama po povoljnijoj cijeni,
mogao bi u svojoj ljevaonici pre-
topiti, legirati i izliti u obliku kakav
je potreban za daljnju tehnoloku
obradu. Ako nema svoju elektroli-
zu, svaki ozbiljan proizvoa mora
imati ljevaonicu, jer bez toga ne-
ma budunosti. Kad smo vidjeli da
se odmah nije ilo u tu investiciju,
a ona je prema nekim procjenama
teka oko 30 milijuna eura, za nas
-Poetkom listopada na Meunarodnom sajmu aluminija u Dusseldorfu, TLM-Aluminium imao je
zakupljen jedan od najveih tandova za kojem je desetak naih ljudi potencijalnim partnerima
dijeliloprospekte, vizitkei ostalematerijale. Usto, ualuminijskimbocamaoddvadecilitra, kojesu
nabavljene u Engleskoj, s logom TLM-a, poklanjali su ulje predsjednika Uprave Branimira Lepura.
Imali su i bavicu iz koje su ga toili! Vjerovali ili ne, taj sajam je TLM-Aluminium kotao vie od
180.000 eura, a kad su se vratili sa sajma, zbog neplaenih rauna prema operateru, doekale
su ih iskljuene telefonske linije u poduzeu. Nije bilo telefonske, internetske i mobilne veze.
Zamislite lica poslovnih partnera, koji su mogue tih dana nazvali, i s druge strane veze uli glas
sa sekretarice da ne mogu uspostaviti kontakt s osobom jer je veza iskljuena! Kakva je to slika
TLM-Aluminiuma? S druge strane, u toj istoj tvornici osam radnica jo eka svoje otpremnine.
NA SAJMU U DUSSELDORFU
- MASLINOVO ULJE
BRANIMIRA LEPURA!
je to bio signal da ulazak u TLM
nije bio s pozicija dugorone i oz-
biljne proizvodnje, ve da se radi o
pekulantskom pristupu sistemom
'dok traje - traje, a onda emo op-
tuiti dravu da nije izvrila obe-
anje prema nama i osigurala nam
sirovinu iz Mostara!'.
Iz reenog se moe zakljuiti
da je aluminijska proizvodnja u
TLM-u na izdisaju. to se u ta-
kvim okolnostima uope moe
promijeniti na dobro?
-Neovisno o svemu, jo uvijek
ivimo u nadi da e drava hitno
reagirati, da e Dravnu ured za
upravljanje dravnom imovinom
(DUUDI) preispitati proces priva-
tizacije. Na Sindikat je zahtjev za
preispitivanjem privatizacije TLM-
a ve uputio, a u utorak je takav
zakljuak donijelo i Gospodarsko
socijalno vijee ibensko-kninske
upanije, koje je o temi stanja u
TLM-u odralo sjednicu na na
zahtjev. Oekujemo od nadlenih
dravnih institucija da u konani-
ci otvoreno kau mogu li sadanji
vlasnici ispuniti odredbe kupopro-
dajnog ugovora, a ako se utvrdi
da ne mogu prisiliti ih da trae
pomo u upravljanju poduzeem,
pa ak i novog stratekog partne-
ra koji bi preuzeo upravljanje i
razvoj aluminijske proizvodnje u
ibeniku. Drava je, naalost, i-
nom potpisivanja kupoprodajnog
ugovora s Hrvatskim konzorcijem
digla ruke od TLM-a, to dokazuje
i injenica da sve ove godine nisu
vodili rauna niti o ispunjavanju
tog ugovora. I danas tvrdim da u
samom startu privatizacija TLM-a
nije krenula dobro. Ponovo u rei
da je Hrvatski konzorcij odabran
politikim putem. Veina, od pe-
tero lanova Konzorcija, nije imala
dugoronog interesa ulaziti u TLM
u smislu da e u ibeniku graditi
i stvarati perspektivnu tvrtku. Na
primjer, interes jednog Feala iz i-
rokog Brijega, kojemu je TLM bio
izravna konkurencija, nije bio da
Radnici se jo uvijek nadaju, ali bojim se da ne shvaaju
da u konanici moda njihovog povratka na radno
mjesto u Preaonicu nee biti. Takav je scenarij, naalost,
izgledan i mislim da je stanje toliko alarmantno da na
sva zvona, osim sindikata i radnika, moraju zazvoniti
i elnici nae lokalne zajednice. Doivjeli smo da smo
se nakon silnih godina proizvodnje aluminija na ovim
prostorima, umjesto stvaranja europske profitabilne
tvrtke, nali pred zatvaranjem proizvodnje
Dobra Parona iron je otvorila vrata svoje betulice,
iako je zrak poslin kie poeja ujidati i zaladilo je.
Neka ue jo teke sunca i ovog lipog mrlia! Oli ne
utite, vanka ka da je prolie! sve ona govori svojin
starin muterijaman i vrcka bufetion na svojin lipin
nogicaman vrstih listova. I ne uti ona to lipo vri-
me jedino u bavi, nego jon je bista danas i sa dubljin
dekoltejon, pa ova dvojica, ka da su hipnotizirani, ne
skidaju pogleda sa proreza koji se mie livo-desno
zajedno s onin ispoda.
-ujte, gospojo. Ja san se stisnija ka pet dinara
sira jerbo mi je friko, a od tog vaeg ka prolitnjeg
mrlia utin jedino maju pialinu iz svakog kantuna
progovara El Tigre glumei mrzovolju, jerbo njojzi
ne da guta. Ali, zato uporno napasa oi na onomen
prorezu di Dobra Parona liti, kada su vruine, znade
sakriti lipi udari i svako malo rukon ga proetati
da upije kapi znoja koji se onon brazdon sputa. Ne
bacila ona njegove otrovne rii, nego se zagledala u
grupicu dice od 7-8 godina ta su odmicala kaleton
dok su in po leiman bubetale teke kolske bore.
-A ta e biti njiman? Hm - gleda za njima i Bili
Smo Uskoro, raunajui sebi u bradu.
Sada imaju kolko-7-8 godina, je l? Znai, za
dvanaestak godina imae dvaset, dvaset i jednu
Pa nita, ii e vanka ka i ovi sadanji od dvaset i plus
godina, pa e se usput, do ajerodroma i aviona za
Kanadu ili di ve, pridruiti nekon ulinon prosvidu
protiv politike i politiara. Onima koji e ode ostati
dan poslin ovi e poruivati da nee njih ulica smje-
njivati i neka ekaju izbore. Sve demokratski, kako
bog zapovida. Prevedeno sve isto ka i lani, priklani
-Ma ekajte! - stala je ona kriti ruke dok se prorez
na dekolteu pomica livo-desno, kako i triba, a zajed-
no njimen i dva para mukih oiju. Znai, vi mislite
da se nita nee prominiti, ka u onomen amerikon
filmu Najdui dan, di se sve ponavlja -A nije, nije
ba tako - uozbiljija se B.S. Uskoro. -Ovi ta sada
prosviduju ve e najmanje dvanajst godina biti na
birou, Jadranka Kosor konano e kupiti makinu za
pranje sua, jer jon burljanje po lavelu vie nee biti
nikakva inspiracija za politike ideje Uostalon, ako
nee biti ovi, bie neki drugi politiari u istoj situaciji,
sve dok ne dou trei.
-Znai, nita, razvoj obrtnitva, industrije, vei bi di
pi i ote stvari s kojiman nan punu glavu - snudila
se ona, na ta jon je El Tigre reka da je tako naalost,
jerbo smo mi Rvati artiti i umitnici bez pravoga po-
litikoga vodstva, ka i oni Stipe reeni Pazdrka, koji
je od dvometarskog balvana jablanovog ia istesati
kip svetoga Ante, pa kako nije bija zadovoljan sa ni-
jednon etapon rada, onda je izdilja licu. ena mu se
poveselila, jerbo su drvene lice kurile u ona doba,
imale prou na derneciman, pa je njein mili Pazdrka
po vas dan dilja jablanovinu.
-Eto, pa posta je poduzetnik! puna nade pro-
cvrkutala je Dobra Parona dok jon se prorez od de-
koltea tresa livo-desno, kako i triba, i kako je drago
bogu i ljudiman, na ta je El Tigre teke nervoasto
reka da nije zavrija s prion, jerbo je dobri umitnik
Pazdrka, njena i poetska dua, pokoj mu vini uz
pismu zbora anela - ote drvene lice - od kojih je
njegova parona s pravon oekivala bogastvo i korak
naprid za familiju dilja, boemiprosti, ka i prvi put,
imajui prid oiman kip sv. Ante, koji nikako nije zna
napraviti A kako je ekonomija najvanija - jerbo ako
dvometarski kus debla pritvorite u papar, u trie,
u nita, za napravit jednu licu, a mogli ste stotine,
onda je oto ekonomska propast - tako je Pazdrka i
poslovno propa i osta bez puste ume, i na kraju je
jadnu enu pribija gotovo pa namrtvo, mislei da mu
je ona kriva. Umitnik
-I ta emo sad? tuno je rekla Dobra Parona
-Za vas ne znan, al nas dvojica jedinu ansu vidi-
mo u ljubavi! reka je El Tigre. I onda su se, svaki
sa svojin pien, telei blaeno zagledali u onaj lipi
procip
Glava
otobraco
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Drvena lica
ZDRAVKO BURAZER PREDSJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA METALACA
Ukoliko se ne ukljui drava i ne pronae ozbiljan strateki
partner - Preaonici i Aluminiumu biveg TLM-a nema spasa!
jaa TLM, ve da se on ugasi. To
se i dogaa, pa u situaciji u kojoj
se TLM danas nalazi, njima posao
preanih proizvoda cvjeta.
Pranje novca
i pljaka TLM-a
Uz stanje u Preaonici i Va-
ljaonici, meu radnicima ali
i u ibenskoj javnosti, vee se
i, nerijetko, najveim krivcem
smatra se predsjednika Uprave
Branimira Lepura. Kakav je va
stav o tomu?
-Branimir Lepur, koji je po naj-
novijem na elu sva tri drutva,
TPP-a, TLM-Aluminiuma i Holdin-
ga TLM-a, iza kojih stoji Pejinov-
ski, je samo izvritelj neije politi-
ke i scenarija koji je napravljen tko
zna gdje. injenica je, pogotovo u
zadnje dvije godine otkad je Eu-
ris preuzeo drutva, da su plaeni
milijuni kuna za intelektualne us-
luge, prije svega tvrtkama iz Slove-
nije i Austrije. Ako su to bile usluge
kako Preaonicu, ili, sutra Valja-
onicu dovesti do steaja, onda to
nije bilo nita drugo nego pranje
novca i pljaka TLM-a. Neete vje-
rovati, jedan program restrukturi-
ranja u Valjaonicama plaen je oko
720.000 eura, a nakon godinu da-
na u tom istom pogonu je sasvim
stota situacija! Naalost, i dalje
se trae i plaaju neke intelektu-
alne usluge sa strane, pa imamo
kojekakvih savjetnika u odjelima
financija, nabave, komercijale I
svi imaju uasno velike plae to
radnike posebno iritira. Imamo
pouzdane informacije da su, na
primjer, u Aluminiumu, predsjed-
nik uprave i njegov zamjenik imali
neto plau od 4.500 eura. Kad se
dodaju svi doprinosi, u brutu je to
oko 10.000 eura ili 76.000 kuna.
Tomu treba dodati slubeni auto-
mobil, kartice i sve to ide uz taj
poloaj. U ovakvoj situaciji, tako se
mogu ponaati samo pijani milijar-
deri, koji ne vode rauna o svojem
poduzeu, ve gomilaju gubitke,
a radnike tjeraju na ulicu. To do-
voljno govori koliko su odgovorni,
socijalno (ne)osjetljivi i naprosto
ne znam kako ih opisati.
Za stanje u
kojem su se
Preaonica
i Valjaonica
nale, u Sindi-
katu najvie
upiremo pr-
stom prema
prodavatelju,
odnosno dra-
vi, jer kupopro-
dajni ugovor
nije potovan,
a drava sve
ove godine ne
prati kako se i
je li se ispunja-
vaju odredbe
iz tog ugovora
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
10 upanija
ibenskilist
VEDRANA STOI
Uhienje zagrebakog grado-
naelnika Milana Bandia uz-
burkalo je Hrvatsku, a jedna od
optuaba kojom ga Uskok tereti
su i nezakonite izmjene GUP-a
zbog pogodovanja povlatenim
investitorima. Ne ulazei u sve
druge krimene koje organi go-
njenja stavljaju na duu Milanu
Bandiu, ova za izmjene i dopu-
ne generalnog urbanistikog pla-
na moe se prilijepiti bilo kojem
naelniku, gradonaelniku ili u-
panu. Zakonodavac je omoguio
da opine, gradovi i upanije go-
tovo beskonano mogu donositi
odluke o izmjenama i dopunama
prostorne regulative. Nije stoga
nikakvo udo to nama prostorni
planovi izgledaju kao leopardova
koa, a ne urbanistiki dokument
kojim se osigurava red u prostoru
i odrivi razvoj. Vladajue politi-
ke garniture kroje prostor prema
vlastitim i stranakim interesima,
a na svoje dou njihova rodbina
UHIENJE BANDIA Zagrebaki gradonaelnik nije jedini koji bi trebao odgovarati za pogodovanje investitorima
Zbog prostornog planiranja
svi lokalni elnici mogli bi biti
uhvaeni s prstima u medu
Najvee prenamjene zemljita
rade upanije i upani. Stotine
tisua kvadrata poljoprivrednog
zemljita prenamjenjuju u
turistike zone to cijenu
zemljita poveava i nekoliko
stotina puta. Pravi vlasnici
zemljita rijetko se obogate od te
prodaje. Oni su djedovinu prodali
za 5 eura po kvadratu, umjesto
njih profitirao je misteriozni fond
iz neke egzotine zemlje
i prijatelji bez obzira na razbaca-
nost i dislociranost njihovog ne-
kretninskog vlasnitva. Ukoliko u
tu urbanistiku zbrku upadne i
neki, makar i povlateni investitor,
lokalnim vlastima puna su usta
gospodarskog razvoja. Urbanisti
su odavno zaboravili na struku i
zatitu prostora, njihov glavni za-
datak je da elje lokalnih moni-
ka to bolje upakiraju u zakonske
okvire. Zbog naina izrade i dono-
enja planske regulative ne treba
uditi urbanistiki nered i runoa
arhitektonskih oblika neukloplje-
nih u povijesnu jezgru i krajolik.
Nakaradno etairanje
a to je s hotelima!?
Ureene europske zemlje ne
poznaju ovakav nain urbaniza-
cije, niti korupciju u tom segmen-
tu. Urbana komasacija u Europi,
posebice u Njemakoj, ve vie
od 100 godina je temeljni princip
planiranja. Urbana komasacija u-
la je 2007. godine i u na Zakon
o prostornom planiranju kao tek
puko preoblikovanje parcela, ali
ni to nije zaivjelo.
Zaivjela je meutim jedna
druga nakaradna odredba, ona o
etairanju u turistikim zonama
ugurana u Zakon o prostornom
planiranju 2011. godine. Zbog
toga ni jedna jedinica lokalne
samouprave nije sigurna da e se
u njihovim turistikim zonama,
pa i onim s oznakom T1, doista
izgraditi hoteli. Ako se i izgrade,
investitor e etairanjem hotele
moi prenamijeniti u privatno
apartmansko naselje zatvorenog
tipa bez ikakve ingerencije i kon-
trole lokalne uprave, bez mogu-
nosti izgradnje javnih sadraja i
razvoja.
Najvee prenamjene zemljita
rade upanije i upani. Stotine ti-
sua kvadrata poljoprivrednog ze-
mljita prenamjenjuju u turistike
zone to cijenu zemljita poveava
i nekoliko stotina puta.
(Ne)potreban novac?
Pravi vlasnici zemljita rijetko
se obogate od te prodaje. Oni su
djedovinu prodali za 5 eura po ka-
vadratu, umjesto njih profitirao je
misteriozni fond iz neke egzotine
zemlje.
Od svih tih silnih najava ulaga-
nja u planirane turistike zone na
podruju nae upanije jo nema
nita. Kanadski Hrvati jo 2005.
godine poeli su u Primotenu
otkupljivati zemljite u turistikoj
zoni Marina luica, 2010. godine
Ministarstvo zatite okolia, pro-
stornog ureenja i graditeljstva
stavilo je potpis na Urbanistiki
plan ureenja te turistike zone,
a Kanaanima ili tajanstvenim
kanadskim Hrvatima kao da se
izgubio svaki trag.
I na kraju pitanje se namee sa-
mo od sebe: kojim se to investito-
rima isplati uloiti milijune eura
svoga kapitala u neko rogozniko,
primotensko ili murtersko brdo
i ekati dvadeset godina da izni-
kne prvi hotel. Obini smrtnici se
pitaju kada e vratiti uloeno i je
li ti tajanstveni investitori imaju
vijek trajanja kao Metuzalem. Bit
e ipak da im taj novac i nije tako
potreban.
NA EKANJU ZONE U
PRIMOTENU, U ROGOZNICI
UCRTANO AK PET
TURISTIKIH PODRUJA!
U Primotenu su na ekanju i
preostale turistike zone iako
je Opina Primoten za sve te
zone T1, T2 i T3 izradila i usvojila
urbanistike planove ureenje.
Maarski vlasnici posrnulog i
prezaduenog turistikog po-
duzea Primoten d.d. nemaju
namjeru, kako kae naelnik Pe-
trina, ulagati u turistiku zonu
Radua, a niti u turistiki zonu
Kremik i Huljerat-Bajina Draga.
Dok dravne vlasti ne rijee pro-
bleme s Primotenom d.d. pa i
one davne privatizacijske, teko
je oekivati da se za te lokacija
zainteresiraju drugi ulagai.
Prema najnovijoj upanijskoj i
opinskoj planskoj dokumenta-
ciji na podruju rogoznike opi-
ne ucrtano je ak pet turistikih
zona. Za sada je ulagaima
najzanimljivija novoproglaena
turistika zona Kalebova luka
u naselju Zatoglav, veliine 19
ha. Jo 2006. godine zemljite
na tom podruju otkupio je naj-
vei investicijski fond u Istonoj
Europi: estonski Trigon Capital.
Pismom namjere izvijestili su
lokalne vlasti kako razgovaraju
s velikim hotelskim lancima kao
to su primjerice Hilton i hotel-
ski lanac Radisson.
ibenskilist oglasi 11
12 upanija
ibenskilist
KATARINA RUDAN
VODICE
U vodikom Kulturnom centru
predstavljen je projekt ureenja
obalnog pojasa od rta Punta do
Bristaka na koji su pozvani svi za-
interesirani graani kako bi se iz
prve ruke upoznali s projektom i
aktivno se ukljuili u diskusiju o
predloenim rjeenjima. Prezen-
taciju su odrali autori projekta,
tvrtka Plimica iz Splita, koja je
okupila tim multidisciplinarnih
strunjaka, inenjera i arhiteka-
ta. Predstavljene su tri varijante
rjeenja ureenja maritimnog,
ali i kopnenog dijela obale. Iako
je primarna tema projekta bila
ureenje pomorskog dobra, od-
nosno uskog obalnog pojasa do
ogradnih zidova privatnih imanja,
projektom su ponuena i arhitek-
tonska, sadrajna i hortikulturna
rjeenja oblinjih privatnih povr-
ina. Koordinator projekta mr. sc.
Ratomir Petrov, ve je u uvodnom
slovu naglasio da se jo nikad ni-
je ovako sveobuhvatno krenulo
u osmiljavanje obalnog pojasa i
da je ovo velik projekt i za velike
gadove, a kamoli za mali poput
PREDSTAVLJANJE Projekt ureenja obale od rta Punta do Bristaka kota 20 milijuna kuna
U narednih nekoliko godina tri puta vee povrine plaa
C
R
O
P
IX
775
TISUA KUNA
sufinanciralo je
Ministarstvo
turizma izradu
dokumentacije
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
ibenskilist upanija 13
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
Privremena ravnatelji-
ca Doma za starije osobe
Tisno Marija Alfirev, ras-
pisala je javne natjeaje za
prijem deset djelatnika po-
trebnih za rad u ustanovi.
Trai se glavna medicinska
sestra, socijalni radnik,
etiri njegovatelja, kuhar i
pomoni radnik u kuhinji,
financijsko-raunovod-
stveni referent i istaica.
Istovremeno, objavljen je
i anketni zahtjev namije-
njen osobama zainteresi-
ranim za koritenje usluga
Doma za starije osobe Tisno, s obzirom na
to da je prvi anketni zahtjev proveden pri-
je vie od godinu dana. Tada je interes za
smjetaj u dom iskazalo oko 70 osoba, a no-
vim anketiranjem e se u sljedeih mjesec
dana utvrditi toan broj zainteresiranih, te
koji oblik usluge ele. Naime, u domu kapa-
citeta dvadesetak leajeva, osim smjetaja
planirano je pruanje usluge poludnevnog
boravka od sedam do 16 sati uz prehranu
i njegu, te pomo u kui. Uz ostalo, u za-
htjevu je potrebno navesti i zdravstveno
stanje osobe, nosioce trokova smjetaja
te ostale okolnosti koje mogu utjecati na
smjetaj. Dom bi, kako doznajemo, s radom
mogao poeti krajem godine, nakon to se
provedu procedure izbora djelatnika i kori-
snika. Podsjetimo, radovi na rekonstrukciji
i ureenju zgrade biveg odmaralita 'Kera-
metal' u sreditu Tisnog za potrebe doma
za starije osobe, koju je Opina dobila od
drave, poeli su u listopadu 2012. godine.
Investitor i osniva ustanove je Opina Ti-
sno, a izvoa radova bila je splitska tvrtka
BUMES d.o.o. Zgrada, povrine 328 etvor-
nih metara bila je u derutnom stanju i u
njezinu obnovu i dogradnju uloeno je oko
3,5 milijuna kuna s PDV-om. Osamdeset
posto vrijednosti investicije financirano je
novcem Ministarstva regionalnog razvoja i
fondova EU-a, a ostatak iz opinskog pro-
rauna. K.R.
DOM ZA STARIJE OSOBE Raspisan natjeaj za primanje
djelatnika i anketni zahtjev za budue korisnike
Krajem godine ustanova
e poeti s radom
PREDSTAVLJANJE Projekt ureenja obale od rta Punta do Bristaka kota 20 milijuna kuna
U narednih nekoliko godina tri puta vee povrine plaa
Vodica. Naglaeno je da je izradi
predloenih varijanti ureenja
prethodila izrada geodetske pod-
loge, prouen je katastar, te je
tim strunjaka podijeljen u dvije
skupine, jednu koja je izraivala
rjeenja za maritimni dio i drugu
koja se bavila ureenjem kopne-
nog dijela.
Temeljito ureenje
15 lokaliteta
-Projekt obuhvaa temelji-
to ureenje svih maritimnih i
obalnih sadraja ukljuujui i
infrastrukturne u uem podruju
kontaktne zone kopna i mora na
15 lokaliteta. Projektom, kojega se
vrijednost procjenjuje na 20 mili-
juna kuna, a koji obuhvaa 1600
metara od hotela Punta do uvale
Bristaci, poveala bi se sadanja
kupalina povrina za ak tri puta,
a uz plani prostor bili bi osmilje-
ni razni tematski otoci razliitih
sadraja: zdravstveno-rekreativni,
sportski, zabavni, prostori poseb-
no prilagoeni djeci, a posebno
starijima osobama, te prostor za
jedriliarski klub. Povrine izme-
u tematskih cjelina zamiljene
su kao zeleni parkovi meusob-
no povezani etnicom za urgen-
tni promet, hitnu slubu, policiju
ili opskrbu te pjeakom stazom
za bicikliste, rolere i etae. Pro-
jektom je predloeno i uvoenje
specijalnog elektrinog vozila koje
bi prometovalo od Vodica do Tri-
bunja i natrag te dovodilo posje-
titelje na plau ime bi se rijeio
problem nedostatka parkirnih
mjesta i smanjio broj parkiranih
vozila, kae vodika gradonael-
nica Branka Juriev Martinev.
Posebnu pozornost projekt po-
sveuje ureenju privatnih povr-
ina na kojima je mogue izgraditi
sportske terene, igralita za djecu
i zabavu te ugostiteljske objekte.
Ovim zahvatima eli se stvoriti
cjelovit prostor ugode, odmora,
rekreacije i zabave koji e moi
ivjeti cijele godine, nevezano na
turistiku sezonu i vrijeme kupa-
nja i sunanja.
Vano sudjelovanje
svih Vodiana
-Kako se radi o velikom zahva-
tu na morskoj povrini, jer je na
mjestima predvieno vee nasipa-
nje mora te znaajnoj intervenciji
u prostoru kojom e se bitno pro-
mijeniti sadanji izgled Vodica,
vano je da u donoenju odluke
i o odabiru najboljeg rjeenja su-
djeluju svi graani Vodica. Vodice
su turistiko mjesto, svako doma-
instvo posredno ili neposredno
ivi od ove privredne grane, a
projekt je namijenjen turistikim
sadrajima i buduoj turistikoj
ponudi grada kojim e se uvelike
odrediti smjernice daljnjeg razvo-
ja. Svi materijali sa prezentacije
izloeni su u naoj vijenici do
24. listopada kako bi se to vie
graana ukljuilo u raspravu, dalo
svoje sugestije, miljenja i prijed-
loge, kae gradonaelnica.
Nakon odabira najprihvatljivije
varijante Vodice e resornom mi-
nistarstvu uputiti upit o potrebi
izrade studije na okoli koja e
se, s obzirom na veliinu zahva-
ta, vjerojatno morati napraviti, a
zatim e poeti i postupci izrade
idejnog projekta kako bi se do-
bila lokacijska dozvola, te izrada
glavnog i izvedbenog projekta. Za
ovu e dokumentaciju biti potreb-
no izdvojiti milijun kuna, a Mini-
starstvo turizma ve je odobrilo
775.000 kuna za sufinanciranje
njezine izrade.
Realizacija je poela
2013. godine
Realizacija projekta Ureenje obalnog pojasa grada Vodica poela je jo
poetkom 2013. godine. Tada je Grad, programom Korak vie za programe
unapreenja turistikog sektora, dobio podrku Ministarstva turizma za
poetak ovog projekta. Predmetni obalni pojas tada je obuhvatio kupalita
Bristak, Blata i Punta koja su sad detaljno obraena, ali i luke Male i Velike
Vruje, plae hotela Olympia i Imperijal, luku i kupalite Lovetovo i Srimu te
podruja naselja na otoku, epurine i Prvi Luke s kupalitem Strtevica.
14 upanija
ibenskilist
KATARINA RUDAN
Na arheolokom nalazitu Veli-
tak tijekom rujna i listopada pro-
vedena je jo jedna istraivaka
kampanja. Muzej grada ibenika
i Grad Vodice odlino surauju,
pa ekipa arheologa pod vodstvom
Emila Podruga, vieg kustosa Mu-
zeja grada ibenika, ve osmu
godinu zaredom istrauje ostat-
ke naselja starog oko 7000 godi-
na. Podsjetimo, Velitak se nalazi
u Velimskom polju, izmeu sela
Grabovaca i iste Male, a pripada
razdoblju mlaeg kamenog doba,
tonije kasnijoj fazi neolitika koju
arheolozi nazivaju hvarska kultu-
ra, a koja se tijekom petog tisulje-
a prije Krista rasprostirala na po-
druju Dalmacije i Hercegovine.
Velitak je prvo istraivano na-
selje u Dalmaciji iz toga razdoblja.
U kampanji koja je dovrena proli
tjedan istraena je nova povrina
od tridesetak etvornih metara,
ime je ukupna, dosad istraena
povrina Velitaka poveana na
oko 230 etvornih metara. I ove su
godine u istranoj sondi otkrivene
ZAVRENA OSMA istraivaka kampanja na arheolokom nalazitu Velitaku
Otkrivene jame za pohranu
namirnica od prije 7 tisua godina
U talijanskom gradu Udinama 10. listopada otvorena je
izloba Adriatico senzaconfini (Jadran bez granica). Rije
je o meunarodnom izlobenom projektu u kojem sudje-
luje vie muzejskih institucija iz Hrvatske, Slovenije i Ita-
lije. Tema izlobe je razdoblje neolitika, mlaeg kamenog
doba od 6000. do 4000. godina prije Krista, na podruju
istone jadranske obale i povezanih populacija. Najvei
dio izlobe zauzimaju predmeti iz est hrvatskih muzeja
kojima su predstavljeni nalazi iz sve tri faze neolitika na
ovom podruju. Osim ve poznatih i vie puta izlaganih
nalaza iz Danila, Pokrovnika i Bribira, na ovoj su izlobi
prvi put predstavljeni i predmeti s arheolokog nalazita
Velitak s vodikog podruja. Izloba je otvorena u okviru
arheolokog znanstvenog skupa u organizaciji Talijan-
skog instituta za prapovijest, a u Gradskim muzejima
Udina e biti postavljena do 22. veljae 2015. godine.
brojne ukopane tvorevine, i to vei-
nom krune jame koje su mahom
sluile kao skladini prostori za
pohranu namirnica. Otkriveni su i
ostaci dvaju nadzemnih objekata
koji su inae rijedak nalaz na neo-
litikim nalazitima ovog podruja.
U istraivanjima su sudjelova-
le arheologinje Jelena Jovi i So-
nja Defougere te vrijedna ekipa
radnika. Arheoloke radove na
Velitaku financira Grad Vodice,
Ministarstvo kulture RH i iben-
sko-kninska upanija.
Ukampanji ko-
jajedovrena
proli tjedan
istraenaje
novapovrina
od30-akm
2
,
imejeuku-
pna, dosad
istraenapovr-
inaVelitaka
poveanana
oko230m
2
Ivo Furi je u Skradinu zabiljeio kazivanje
Zlatke Masla koja mu je ispriala kako je u
tom gradu bilo nekad, kad je svaki ponedje-
ljak bio sajmeni dan.
-Svakoga ponediljka Skradin bi ivnija. To je
bija pazarni dan u Skradinu, priko cile godine.
Malo je koje misto oda u Dalmaciji da se mo-
e pofaliti da je imalo svake sedmice pazarni
dan kako ta je to ima Skradin. I to je bija pa-
zar da se moglo tuda kupiti i prodati ta kod
se onda igdi moglo prodati i kupiti.
To je najprije misto, misto koje je imalo lipu
i veliku luku, a imalo je i dobre veze sa oko-
licon, ali i jo dalje, tamo do Like, Bosne, pa
tamo sve do Srbije. Ljudi bi u te dane dono-
sili sve ta bi imali za prodati, a u Skradinu
su opet mogli i kupiti sve ta in je bilo od
potribe.
Skradinska okolica, mista okolo Skradina,
su imala svoja stalna mista na pazaru, to
sad reu tand. I tuda bi prodavali svi iz to-
ga mista. A nije bilo ta na svitu ta se nije
prodavalo i kupovalo. Sve ono ta je zemlja
mogla dati, ali najvie stoka. Bilo je sluajeva
da se u jednomu danu znalo prodati po niko-
liko stotin samih volov. A o drugomu blagu
da se i ne govori. Oda su dolazili trgovci iz
ibenika, Zadra, ak iz Splita, Trogira, pa iz
Italije trgovci... Onda oda je bilo puno butig.
Cila ova naa velika ulica bila je puna dua-
nov. Sve duan do duana. Jo u 18. viku ta
se ulica zvala via botegha ulica duana, oli
ulica duan.
Prodavalo se i kupovalo, a svita puno odsvu-
kud. Doli bi ljudi s punin novanicima i veliki
bi se novci ostavljali u Skradinu i za ono ta bi
se prodalo kupilo i za zabaviti se ia, pia...
A bilo je ljudi koji su bili imuni, s puno nov-
ca, pa kad bi se naili i napili, traili bi drugu
zabavu, ensko drutvo. Bilo je i toga, e da!
Bilo je nikoliko enskih koje su se bavile s tin.
Imale su svoje misto di su primali muke, zva-
le su se putane. Eto, ak se i to moglo nai u
Skradinu.
ivilo se i svak je moga ivit koji se zna imalo
okreniti, ko je moga bilo ta raditi i ko je tija
raditi. E, a bez rada nema ivota nidi.
Sad vie Skradin nije ni sluga onomu ta je
bija, ma ke! Niti je vie centar, niti ima trgovi-
ne, ni zanastva. A nita. Ki svako drugo malo
vie selo. Eto, sad se neto radi na turizmu
i ako to ne poe kako triba loe. Polje se
zapustilo, ribe vie nema, malo, reklo bi se
danas, mrtvi grad.
Kazivanja izgubljenog vremena
Ponediljak,
sajmeni dan
u Skradinu
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
KATARINARUDAN
VODICE
Nakon provedenog prvog kru-
ga, raspisan je i drugi krug na-
tjeaja kojim se pozivaju vlasnici
obiteljskih kua da se prijave za
sufinanciranje zahvata na svojim
kuama radi poveanja energetske
uinkovitosti. Naime, sredinom go-
dine, Grad se, sklopivi ugovor
s Fondom za zatitu oko-
lia i energetsku uin-
kovitost, ukljuio u
provedbu 'Programa
poveanja energetske
uinkovitosti obitelj-
skih kua' na podruju
grada.
Novi krug - do 15. studenoga
Time su osigurana sredstva za
obiteljske objekte za one graane
koji se prijave na natjeaj i zado-
volje odreene kriterije te time
ostvaruju pravo na subvencioni-
ranje provedbe mjera energetske
uinkovitosti na svojim domovi-
ma, izradu energetskog pregleda
ili energetskog certifikata.
Na prvi natjeaj, objavljen u
NOVA PRILIKA za Program poveanja energetske uinkovitosti obiteljskih kua
Sredstava jo ima -
Vodiani iskoristite
mogunost!
rujnu, pristigla je dvadeset i jedna
prijava, od ega je osam bilo necje-
lovitih te su izuzete iz natjeaja,
dok ih je trinaest ulo u program.
-Kako je ostalo nepotroenih
namjenskih sredstava, raspisali
smo novi krug natjeaja koji e bi-
ti otvoren do 15. studenoga. To je
krajnji rok do kojeg nam zaintere-
sirani graani mogu dostaviti svo-
ju dokumentaciju i natjecati se
za subvencioniranje radova
energetske uinkovito-
sti: zamjenu stolarije,
postavljanje izolacije
na obiteljskim kua-
ma, ugradnju plinskih
kondenzacijskih kotlova
za poveanje energetske
uinkovitosti sustava grija-
nja te ugradnju ureaja kojim se
poveava energetska uinkovitost
sustava prozraivanja, poruuju uz
vodike gradske uprave.
Prema natjeaju, Fond e sufi-
nancirati ovakve radove na onim
kuama koje su veim dijelom
namijenjene za stanovanje, imaju
najvie dvije stambene jedinice,
izgraene su na zasebnoj estici
zemlje i zauzimaju bruto povri-
nu do 400 etvornih metara. Pravo
sudjelovanja na natjeaju za nepo-
vratna sredstva imaju samo osobe
s prebivalitem na podruju grada
Vodica, koje ulau vlastita sredstva
u provoenje ovih mjera, a poje-
dinac moe podnijeti samo jednu
prijavu za sufinanciranje.
Fond i Grad osiguravaju
pola novca a pola vlasnik
Naalost, domovi koji su tek u
izgradnji ili oni za koje je pokrenut
postupak legalizacije, oni koji ni-
su evidentirani kao estice zgrade
i za koje podnositelj zahtjeva nije
upisan kao vlasnik kue, ne mogu
sudjelovati u ovim programima.
Ukupne trokove nabave i ugrad-
nje opreme za poveanje energet-
ske uinkovitosti subvencionirat e
sa 40 posto Fond za zatitu okoli-
a i energetsku uinkovitost, s 10
posto Grad Vodice, dok polovicu
potrebnih sredstava mora osigurati
sam vlasnik kue. Fond je, prema
dostavljenoj dokumentaciji, oprav-
dao 1,5 milijuna kuna za podruje
grada Vodica, a sam e sudjelova-
ti davanjem sredstava pomoi u
iznosu do 600 000 kuna.
-Budui da je ostalo nepotroenih namjenskih sredstava, raspisali
smo novi krug natjeaja koji e biti otvoren do 15. studenoga. To je
krajnji rok do kojeg nam zainteresirani graani mogu dostaviti svoju
dokumentaciju i natjecati se za subvencioniranje radova energetske
uinkovitosti, poruuju iz vodike gradske uprave
Domovi
koji su tek u
izgradnji ili
oni za koje
je pokrenut
postupak
legalizacije,
oni koji nisu
evidentirani
kao esti-
ce zgrade
i za koje
podnositelj
zahtjeva
nije upisan
kao vla-
snik kue,
ne mogu
sudjelovati
u ovim pro-
gramima
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
21
PRIJAVA
pristigla je
na natjeaj
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Ne znan kako je s vami, ali meni je sve tee pratit ta se sve zbiva okolo nas.
More bit da nisan ja kriv otome, nega su krive novine i televizije ta o svemu piu
i govore. Ma da bar reu da je vrime lipo, reka bi, eto, neto lipo. Ma ni to nee da
reu, nego uvik neka ciklona, neko nevrime. Kako na nebu, tako i na zemlji. Uvik
neko zlo, neki lopovluk, ko je koga manijo, ko je kome manijo i sve tako lipe stvari.
Najposlin, promisli ovik da nije sluajno falijo svit ili vrime u kojon se nalazi koliko
li je belaja okolo njega. A jopet, kad se pripnen s pasima na Prominu il Mose, kad
saen malo u kanjon ikole, ko sritniji od mene. Neman uza se televizor niti radio, ne
ponesen njanci mobitel. Samo ja i pasi i tice ta uplaeno pivaju kad vidu nji. I kako
god se penjen, pogled sve iri, a boje lia prilivaju se u bezbroj nijansi. Ja uvik volin
re da od svemonog nebeskog slikara ta je oslika prirodu, nema boljeg. Njegova
paleta ima sve boje i on ih nije para kad ih je prosipa po Promini. A pogled, ma
ne zna di je lipe. Lagana burica nosi miris smrike, a trave ta se lagano sue ine
zrak istin i plemenitin. Pa ti gledaj dnevnik i svaaj se s televizoron. Nisan poludijo.
Meni je puno lipe sitit se, vako kad etan nain krajon, neki lipi stvari i lipi obiaja.
I to sve budu, naravno, meuljudski odnosi, ali oni pravi, iskreni. Uvik mi pane na
pamet odnos svekrve i neviste. Da je o tome snimit kakav lipi film, ma traja bi vrag
zna kolko i bilo bi u njem svata. U zemane se znalo, mlada, nevista, ako ie u
novu familju, onda svekrvu, mater od tvog ovika mora smatrati novon materon.
Na selu bi je neviste zvale majo, a ove gradske zvale bi je mama, ili bi rii tako
namistile da je ne bi nikako tribale zazivati. Nije nevistan bilo lako. Najenput ie u
drugu kuu, sa staron mora prikriit, i ti si onda skroz druga familja. Jest da ti voli
mua, ali ta s ostalin? Njizi nisi obavezna volit, a bijo bi red da ih bar potiva! ta
e ako se trevi svekar pijanina, a svekrva akuloniina? ta ako je i mu bijo
mamin sin, a ne vrsti i pravi ovik? ija si onda? Zato je posta skoro pa obiaj
da svekrve i neviste uvik vodu neki hladni rat, uvik su jedna drugoj neprijateljska
strana. Rekli bi na selu, najgore kad se trevu obe live, a jo dikod zna pripomo i
nevistina mater, pa eto ti smutnje. Ja se sian nekih situacija kad su vreni veliki
pregovori izmeu familija, pogotovo o doti. Pritresalo se do u peto kolino je li iko bijo
u familiji lulav ili bolestan. Pijance se nije raunalo jer je bila malo koja familja a da
nije imala bar kojoga. Pazilo se u zemane i je li mlada potena ili ruvinjata. Nemojte
traiti od mene da to ire tumain jerbo svi znate ta to znai, a i ja san sraman
ovik. Danas to nit ko spominje, nit je koga briga. Najgore bi bilo kad je paker
zajedniki. Mlada bi tila svarit neto po svon, al di e paat u neto di je svekrva
gazdarica otkad je svita i vika. Moderne se ba i ne trude. teta je kvarit svekrvin
mot kad ve lipo kuva i zna sve spremat. Kad bi se cure prije udale, odma bi se,
kako se sada ree, opustile, pristale bi se lickat i redit. Raunale su, briga me, ja san
prokurila, ne moran se vie trudit, iman svoga ovika. I onda bi se udile i zakidale
kad bi ovik oa dikod u tetu. Moja pokojna tetka Anka, siate se, spominja san
je ve, uvik bi, prije nega e do tetak s rae, stavljala na se istu traveu, zeru bi se
poeljala i stavila bi zera minke po gubican. E, vako moj Toni voli, i vako vidi da
drin do njega. I meni je to bilo lipo vidit. Gadno bi bilo nevistan u seljakoj familji
di je bilo blaga i zemlje. Tu je bilo rae po cili dan, uvaj blago i po suncu i po kii,
uvik, raaj dicu i goji. Uas posla, i ona stasa do statusa svekrve, i njeina dica se
udaju i ene. I onda bolje razumi i svoju svekrvu. I onda vidi da nije falila kad god
je zovnila majo. Ipak joj je ona bila i mater i svekrva, bila je ena s kojon je mogla
podilit ensku ri. I ko je onda njanci pomislijo na rastavu. Do nje je dolazilo samo
Bojon voljon. Sada je neko drugo vrime, ne nuno i bolje. Da ima stari Latina, rekli
bi uglas: O tempora, o mores!
Nisan poludijo gledat dnevnik
i svaat se sa televizoron -
puno je lipe u kanjonu ikole
JOKOELAR
Ante je ovjek na ijem se licu
dobro vidi da ga je proelo ivot-
no iskustvo, jer se ve s 18 godi-
na, kako smo na poetku naega
susreta doznali, otisnuo u svijet.
Najprije prebjegavi u Austriju, da
bi proao razdoblje emigrantskih
logora i naposljetku zavrio u Ka-
nadi, gdje i danas, u Vancouveru,
ivi s obitelji.
-Ovdje, u krugu ove nae kue
u Kijevu gdje smo sada, zajedno s
mojim bratom Stipanom, enom
mu Katicom i mojom sestrom Te-
rom, govori Ante, ja sam i roen
prije 75 godina. Najvei dio ivo-
ta proveo sam Kanadi, vie od 50
godina, ali ni trenutka nisam za-
boravio na svoj kijevski zaviaj. I
uvijek mu se vraam. Radio sam
u rudnicima zlata u Ontariju, pro-
davao automobile u Winnipegu
(Manitoba), hladnom kanadskom
prerijom i radio druge poslove.
Dogodine izloba u Kijevu
U Vancouver sam doao 1963.
i ondje do danas ostao. Teki su
to bili koraci, doi u tui svijet bez
igdje iega. 'Ali, volja i upornost
su mi pomogli da sredim ivot i
osnujem obitelj.'
ovjek koji e vas dranjem i li-
kom nekako podsjetiti na ameri-
kog glumca Donalda Sutherlanda,
krnih dinarskih korijena, rano je
otkrio svoju umjetniku icu pre-
ma slikarstvu koja e ga kasnije
posve zaokupiti. Prije toga bio je
i profesionalni glazbenik. Imao je
i vlastiti sastav: 'Adriatic trio'. A na
svojim slikama u Kanadu je pre-
nio dio due Dalmatinske zagore
koja je oarala i sredinu u drugoj
mu domovini. To je i bio povod
naeg posjeta Antunoviu u Kije-
vu. Njegova ulja, akvareli i akrili
portreta, krajolika, poljskih rado-
va marnih kijevskih ena, mrtve
prirode i ivotinja, naslikani sna-
nim, jarkim koloritom kontrasta,
gotovo su hiper realistini, a opet
njeni poput pravih pastoralnih
SLIKAR IZ VANCOUVERA Ante Antunovi Lei iz Kijeva, iseljenik i bivi rudar svojim slikama fascinira Kanadu
Dah zaviaja prenesen na kanadski sjever
ovjek koji e vas dranjem i likom nekako
podsjetiti na amerikog glumca Donalda
Sutherlanda, krnih dinarskih korijena,
rano je otkrio svoju umjetniku icu prema
slikarstvu koja e ga kasnije posve zaokupiti.
Prije toga bio je i profesionalni glazbenik.
Imao je i vlastiti sastav: Adriatic trio
J
O
K
O

E
L
A
R
Slikovito Kijevo
Ante s autoportretom
RAZGLEDNICA
LJEPOTE
NACIONALNOG
PARKA
ibenskilist
Draga djeco,
u pripremi je izrada
potanskih razglednica na temu
LJEPOTE NACIONALNOG PARKA.
Crtajte u svim tehnikama i aljite
nam svoje crtee. Najorginalnije
radove objavit emo na
razglednicama te pokloniti naim
itateljima, a autore nagraditi
prigodnim poklonima NP Krka.
Svoje radove moete dostaviti
potom na adresu Petra
Grubiia 3, 22 000 ibenik, te
mailom: marketing@sibenski.hr
Va ibenski list
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Sv. Mihovila posjetio je rekordan broj stranih i domaih gostiju otkad je
tvrava otvorena za posjetitelje. Sada u ove jesenske dane su se prorijedili.
Ulaznica je (za strance i domae) 35 kuna. Meu malobrojnima prole nedjelje
na junoj kuli bedema susreli smo ljupku 25-godinju Lianu, Ruskinju iz Sankt
Petersburga, dizajnericu po profesiji, koja je u ibenik doputovala iz Splita.
Sporazumjeli smo se na njenu jeziku, pa je o ibeniku rekla, kako je 'ojen
krasivij' gorod' (da to napiemo fonetski, jer drukije ne moe), dodavi, da
bi u 'gradu na brdu' iduega ljeta eljela provesti dio ljeta.
Moda se maloj i posrei.
Stari, srednjovjekovni ibenski predjeli, s pustim skalinama i uskim ulica-
ma, gdje, kako se neko govorilo, 'nema ni sunca, ni miseca', nemaju zelenila,
grmova, cvjetnih nasada. Valjda i to spada u povijest Kreimirova grada. Pa
ipak, iznimaka se moe nai. Tako smo u jednoj kali na Gorici, povrh Ulice
Jurja Dalmatinca, naili na kuu iji je ulaz i donji dio proelja pun raznoboj-
noga cvijea, malih gredica, pitara i vazica. Sve uz dodatak detalja staroga
namjetaja i kunih uporabnih predmeta. Sve to skupa djeluje skladno i sa
smislom za lijepo. Taj ugodni prizor svraa pozornost prolaznika i turista koji
ga rado fotografiraju. Kompliment vlasniku!
Liana iz Rusije
Kua u cvijeu
SLIKAR IZ VANCOUVERA Ante Antunovi Lei iz Kijeva, iseljenik i bivi rudar svojim slikama fascinira Kanadu
Dah zaviaja prenesen na kanadski sjever
idila. Antunovi je dosta izlagao
u Kanadi, a idue godine planira
veliku izlobu i u rodnome Kijevu.
Inae, to malo opinsko mjesto,
danas sa svega 350 itelja, dalo je
brojne istaknute linosti iz obla-
sti znanosti, povijesti, kulture,
posebno knjievnosti. Poznati su
Kijevski knjievni susreti, koji se
organiziraju ve 12 godina i oku-
pljaju poznate pisce i knjievnike
diljem Lijepe Nae. Antunovi se
pridruio toj plejadi.

Korijeni kojima
neraskidivo pripada
-Kroz dvije godine nakon do-
laska u Kanadu, napomenut e
Ante, svladao sam jezik, te obi-
aje i navike u svijetu dalekoga
kanadskog sjevera, gdje, dodue,
ima dosta Hrvata, ali gdje bez do-
bre prilagodbe uvjetima nita ne
moete postii.
A Ante Antunovi Lei, Kijev-
ljanin podno sure Dinare, postigao
je, pored svoje umjetnosti i neto
to je osobito vrijedno: svoj ivot u
Novome svijetu, utkao je u korijene
kojima neraskidivo pripada.
Ante i Stipe Antunovi te Branko Bajan
pred slikom s kijevskim motivom
arki kolorit
Nacionalni park Krka predstavlja svoj
novi digitalni i vizualni identitet. Mrene
stranice i drutvene mree unijele su no-
vu dimenziju u komunikacije. Kvalitetna,
organizirana, inovativna i jasna digitalna
prisutnost na webu i drutvenim mreama
zadovoljit e prvenstveno potrebe korisni-
ka, to je i osnovni cilj digitalne strategije
Nacionalnog parka Krka.
Novi dizajn svoje web-stranice, pomno
osmiljen kako bi posjetiteljima omoguio jed-
nostavnije, detaljnije i bre pretraivanje njezinih
sadraja. Uz informativno-poune informacije i
zanimljivosti, posjetiteljima je sada dostupna i
interaktivna karta Parka, sa svim lokalitetima ko-
je mogu posjetiti. Osim to olakava snalaenje
na prostoru Nacionalnog parka Krka, ta karta
posjetitelje educira o bogatoj ponudi Parka, koja
iziskuje viednevni obilazak svih lokaliteta.
Nacionalni park Krka pokrenuo je i novu
strategiju na drutvenim mreama, ukljuivi
se, uz postojei Facebook, i na Twitter digital-
nu platformu, drutvenu mreu koja obuhvaa
utjecajniju i educiraniju publiku i vaan je dio
marketinkih i promidbenih aktivnosti ustano-
ve. Strategija na drutvenim mreama ukljuuje i
poveanje broja stranih korisnika pa je zbog toga
engleski postao osnovni jezik komunikacije.
Novi digitalni i vizualni identitet
Nacionalnog parka Krka znate li..
18 upanija
ibenskilist
U organizaciji Udruge 'Kul-
turni sabor Zagore', Sveuilita
u Zadru i Filozofskog fakulteta u
Splitu, u Drniu gradu domai-
nu, u petak 17. listopada odran
je jednodnevni struno-znanstve-
ni skup o temi 'kolstvo na pro-
storu Dalmatinske zagore - zalog
za budunost.' Pozdravljajui
sudionike skupa, gradonaelnik
mr. sc. Josip Begonja je podsje-
tio da organizirano kolstvo na
drnikom prostoru datira vie od
200 godina, jo od 1801. godine,
kada je prvi uitelj bio fra Karlo
Mati iz Otavica. Naglasio je da
je tema skupa u dananje vrijeme
vrlo aktualna u kontekstu nekih
ODRAN struno-znanstveni skup kolstvo na prostoru Zagore zalog za budunost
Aktualna tema u vremenu
najava ukidanja malih kola
DRNI je prvi grad u
Dalmatinskoj zagori, nakon
dviju opina, koji se prihvatio
domainstva za ovakav
skup. Ponosni smo to smo
od 2008. godine kada smo
osnovani uspjeli organizirati
tri znanstvena skupa kao
na doprinos upoznavanju
Dalmatinske zagore, istaknuo je
predsjednik Kulturnog sabora
Zagore Nedjeljko Marinov,
udruge koja je osnovana radi
promicanja istraivanja i
njegovanja kulturne, povijesne i
gospodarske posebnosti Zagore
najava aktualne vlasti na nacio-
nalnoj razini da se kole s manje
od pet uenika gase, dodavi da
selo bez kole i crkve nema svrhu
postojanja.
Organizirali ve tri
znanstvena skupa
U ime organizatora nazone
su pozdravili doc. dr. sc. Mla-
denko Domazet sa Filozofskog fa-
kulteta u Splitu i dr. sc. Nedjeljko
Marinov, predsjednik 'Kulturnog
sabora Zagore'. Sudionike skupa
pozdravio je i mons. Ante Ivas,
ibenski biskup i doupan Zoran
Smoli.
-Drni je prvi grad u Dalma-
tinskoj zagori, nakon dviju opi-
na, koji se prihvatio domainstva
za ovakav skup. Ponosni smo to
smo od 2008. godine kada smo
osnovani uspjeli organizirati tri
znanstvena skupa kao na do-
prinos upoznavanju Dalmatinske
zagore - istaknuo je predsjednik
'Kulturnog sabora Zagore' Ne-
djeljko Marinov, udruge koja je
osnovana radi promicanja istra-
ivanja i njegovanja kulturne, po-
vijesne i gospodarske posebnosti
Zagore.
Teme skupa su bile podije-
ljene u tri sjednice. Moderator
prve sjednice pod nazivom 'Iz
povijesti kolstva' bio je prof. dr.
sc. fra Vicko Kapitanovi. Svoje je
radove predstavilo osam autora,
a teme su obuhvatile prostor od
benkovakog do imotskog kraja.
Drugu je sjednicu vodio prof. dr.
sc. Mate Matas, a predstavljeno
KATARINA RUDAN
je sedam tema pod zajednikim
naslovom 'Sjeanja i duboki tra-
govi'.
Novi skup o temi
gospodarstva
O svojim uenikim i uitelj-
skim danima govorili su prof.
dr. sc. Marko Radai, prof.
piro Milevi i prof. Pako u-
le. Predstavljeni su i uitelji prof.
Ivo Mlikota, Dragutin Karlo To-
pi i Darinka Vei, koji su svojim
djelovanjem obiljeili mjesta i
vrijeme, a sigurno je bilo jo
zaslunih i vrijednih uitelja u
povijesti kolstva na prostoru
Dalmatinske zagore. Treom
sjednicom 'kolstvo zalog za
budunost' predsjedao je prof.
Mate Zekan, a predstavljeno je
devet radova. U zavrnoj dijelu,
autori su pozvani da pripreme
radove za tisak u zborniku koji
bi svjetlo dana trebao ugledati ti-
jekom sljedee godine. Sudionici
su upoznati i s planiranim novim
skupom o temi 'Gospodarske
mogunosti Zagore i oblici nji-
hova optimalnog iskoritavanja'.
Predavai na skupu su bili: Stan-
ko Bai, Jurica Boti, Marijan
Buljan, Vinko Bulat, Pako ule,
Davor Gaurina, Vladimir Golu-
bi, Kristina Gveri, Nansi Iva-
nievi, Ana Kodri Iveli, Ivana
Lozo, Branka Manin, Nevenka
Maras, Nedjeljko Marinov, Ma-
te Matas, piro Milevi, Mara
Pezo, Ivica ui, Edvard Topi,
Boe Ujevi, Zvonimir Vei i Filip
Zorii.
Sudionici
skupa o
kolstvu
VEDRANA STOI
ROGOZNICA
Viestoljetna tradicija pogreb-
nih povorki rogoznikom rivom
je okonana, ovih dana otvorena
je nova mrtvanica smjetena uz
centralo mjesno groblje. Moder-
no opremljeni objekt s kapelicom,
ureenim okoliem i parkirali-
tem stajao je opinsku upravu
1.000.050 kuna.
-Malo se oduilo s otvorenjem
jer su neki detalji za kapelicu
trebali doi iz Italije, a i okoli je
trebao biti dovren. Uglavnom,
Rogoznica
Otvorena nova mrtvanica,
lovci grade svoj dom
objekt se prema miljenju gra-
ana i struke dobro uklopio uza
stari dio rogoznikog groblja. Ina-
e imamo velikih zahtjeva za no-
vim grobnicama, pa smo odluili
poveati broj grobnih mjesta na
istonoj strani novog dijela gro-
blja. Otkupili smo veliki teren i
za proirenje i ureenje groblja
u Dvornici - kae naelnica San-
dra Jakeli.
A rogozniko Lovako dru-
tvo 'Jarebice' konano e dobiti
vlastiti lovaki dom na Orljaku.
Isposlovana je graevinska do-
zvola, gradnja poinje poetkom
idue godine, a financirat e se iz
opinskog prorauna.
-Prostor u staroj naputenoj
kolskoj zgradi je skuen i ne-
primjeren pa je gradnja novog
doma bila nunost. Nije to veliki
objekt, imat e pedesetak meta-
ra etvornih i to je vrlo bitno
lovci e, budui da je lokacija na
brdu, dobiti i ureenu streljanu
s glinenim golubovima. Inae,
nae lovako drutvo je brojno
i vrlo aktivno, posebice su ak-
tivni u zatiti okolia i ouvanju
bioloke raznolikosti rekla je
naelnica.
ibenskilist pria ibenskog lista 19
U ibenskom kanalu prava lud-
nica, mijun brodi, jedni iu amo,
drugi tamo; niki se dru regule da
vozu polako, a niki vozu ka muta-
vi. More je ka da je fortunal juga,
triba se dobro drat za brod da ne
bi ispa. Valovi letu na sve strane,
unakri, rebatu se, tako da jedino
ta mo uinit je ta prije iza iz
tog uzavrilog bronzina. Koliko je
lipo vidit toliko brodi, jopet mi je
drai zimski mir, kad si u kanalu
skoro sam.
ena i ja plovimo prima irju. U
litnjim misecima, po njeinoj elji,
iemo skroz ka turisti. Loviti malo
i nita, a kupat se i linarit cili dan.
Prva tacija nan je uvala Velika
Nozdra na istonoj strani Kaprija.
Lipa prostrana uvala, uvala tiine i
istog mora, u kojoj ne mo uivat
jedino po jugu i levantu. Provat u
ulovit barenko jednog rva jer, sva-
ka ast kupanju i linarenju, ali na
irju se tunja mora smoit.
Sidrimo se teke dalje od tri stra-
na broda, da mi puno ne smetaju
jerbo za privarit rva triba biti mir.
Ne da mi se navlait vetit, rau-
nan: za uvatit jednoga, izdurat u
i bez njega.
Ve san iz broda vidija da se
nito dogodilo s ovon uvalon.
Deset metri od kraja bila je prava
pusto, samo je do jea. Pojili su
svu travu, ostalo je samo golo ka-
menje. Prije godinu dan nije bilo
tako, bilo je svega, i trave i ribe i
rvi. Isto san ua u more, u nadi
da je koji osta.
Nakon po ure privrnija san vie
od kvintala kamenja, ali njegove
bue nigdi. Nije udo da ga nema
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...
brodon od koja do koja - Svilan,
Kaprije, irje, ut ...
Vija u 38 torija
Mala knjiga za veliki gut.
GOJKO HULJEV roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
BILJEKA O PISCU
slobodnih bova pa se sidru sa svo-
jin sidrima, a to kod stranaca uvik
puno traje. Jedna ovea jedrilica
s dva jarbola kalala je sidro sto-
tinjak metri isprid nas. ta zbog
vitra, ta zbog mekog dna, sidro
im nije odma uvatilo i brod se je
zaustavija tek na pet-est metri od
nae prove.
Moga si se tako uvatiti i za na-
e sidro viknija san. Zna san da
me nisu mogli ut pa san krenija
na provu za re in ta ih ie. Odma
san traija koja se bandira vijori na
jarbolu, da znan na kojen jeziku u
ih osovat.
Francuzi! reka san skroz
iznenaen. Di oni, tu san, ta se
tie jezika, najtanji. Znan betime
na talijanski, na engleski i tudeki,
ali ne i na francuski. Tu, ka i veina
mukih, znan jedino re: Vule vu
kue.., ali, ako to reen, onda e
do jo blie. Ba kad san se odlu-
ija osovat po naku (tu san najja-
i), na krmenu platformu izletu tri
divojke, sve jedna lipa od druge,
smiju se i mau mi. Dok se nisan
ni snaa, pobacale su sa sebe one
krpice koje bi tribale biti reipeti
i mudantice a koje zajedno nisu
vee od udaria za osekat nos
i bu u more. Osta san bez rii i
naglo izgubija volju za svaat se,
a ta je najgore, ni sam ne znan
kako, izustija san: bon ur. Vratija
sam se na krmu kod ene koja je
uvatila ve pet-est rib i reka:
Pa i ne smetaju puno.
Prispavali smo na staro misto u
dnu vale, di je more ka u kadi, a
sve nan je na vidiku. Diemo se i
isplovljavamo u svitanje, provlai-
Litnji ir
jer je njegova glavna spiza trava,
a ritko mu se posrii da pojide ko-
mad mesa. U samom kraju, u po
metra dubine, u podruju di se mi-
njaju plima i oseka, vidin da nema
jea, a ima i koja travka. Zadnja mi
je nada da naen kojeg u procipi-
ma izmeu ivih stina. Tamo ne
moran vie ni ronit, ve san se do-
bro oladija, bolje rei smrza. Naa
san ga i ulovija u pedalj dubine, a
to je znailo jo dvadesetak minuti
toanja, jer ga u takvom pliaku
ne mo izvlait bocon, ve lagano,
s velikon panjom, rukon mili-
metar po milimetar. Nije bija puno
dug, metar i kvarat, dosta za malo
se zabavit.
Za uru i po koliko je prolo, di-
ga se i vitar ka ta je obino u ovo
doba u popodnevnin satima, i to
prilino jak sjeverozapadnjak, a to
je znailo dvadeset minuti ljuljanja
po boku u irjanskom kanalu i jo
petnaest u provu uz irje, do uvale
Stupica.
U dobro zatienoj uvali smisti-
lo se, ta na bovama, ta na sidru,
tridesetak brodi, a svako malo pri-
stiu novi. Peta je ura popodne, jo
je rano za i u mandro u dnu vale
di emo prinoit, zato se sidrimo
posri vale, na 23-24 metra dubine,
na misto di smo dosad znali uvatit
kil-dva ribe za prvu potribu. Tu se
lovu manji arbuni, popi, kanjci,
a prid sam zalazak sunca naletu
kurijani, ili, kako ih niki zovu, ba-
toglavci, koje je gut vatat, a dobri
su i za pofrigat. Ja to misto zovem
ribarsko sveuilite jer tu uvik tu-
nju priputan unucima da se uu.
Brodi i dalje pristiu, vie nema
mo se kroz usnule brode. Svi spa-
vaju ka mala dica. isto mi je a
ta im ukamo.
Skuajte, reka san, ploviti se
mora.
Prvi posal nan je baciti pa-
rangali od 30 udic broj osam s
razmakom veim od deset metri.
Na svaku udicu nadijamo kvarat
kanjca ili kneza od sinonjeg ulova
pa, ko voli nek izvoli. Kalajemo ga
u uvalu Kruevica, di san ve vie
puti uvatija dobre ribe, na dubinu
od 25-30 metri, kako teren dopu-
a, a ostavit emo ga bar pet uri.
Sonderom pritraujem dno uz
krovadu kako bi naa pravo mi-
sto za potroit rva. Sidro bacan
na 21 metar dubine, a uz pomo
burina, namitan brod na dubinu
od 31 metra, tamo di san sonde-
ron naa jednu malu liticu i pilju
ispod nje. Nije lako uvik se preci-
zno namistit na misto di eli, jer
osim vitra i kurenat ini svoje. To je
vano zato jer popi, koje najee
na ovi nain lovimo, ne iu daleko
od svoje bue.
Ka i uvik u ovakvom lovu, prvi
se ulovu kanjci , pirke i knezi, a
onda, ako ih ima, dou popi jer ih
u poetku priplai bacanje sidra i
buka motora. Tako je i bilo. Posli
sitnea ulovili smo est popi od ko-
jih su dva bila priko trideset deki, i
jo jednog veeg kantara i vranu.
Kad je riba pristala ist, primistili
smo se na jo dva mista, koja su
dala mrvu slabiji ulov.
Oko podneva i vitar i kurenat
okrenuli su na sjeverozapad, a po-
nestalo je i rva. Jo triba dignut
parangal, pa bi time s raon za
danas bilo gotovo.
Vie od po parangala izalo je
s ljekon na udicama, ta nije bija
dobar znak. Onda san ipak uja
ribu i eni reka:
uje se nito, bit e za leadu.
Bolje bi bilo da je za takujin,
za leadu smo ve uvatili spre-
mno odgovori ena.
Mui da te ko ne uje, zna
da ne smimo prodavat ribu uz-
vratija san.
Taman kad san tija u redinu
ubacit manjeg zubaca, negdi oko
kila i po, naglo je poela estoko
potezat druga riba, pa san mora
molavat i pustit zubaia da s pa-
rangalon ponovo ode u dubinu.
Oho, sad triba pametno! vi-
knija san i poeja sistemom potei-
popusti, lagano s oprezom, privla-
it obe ribe. Uskoro je zubai bija
u siu, a druga, vea riba, ve se je
bljeskala ispod broda.
Koja je? nestrpljivo pita e-
na.
Eurodiesel odgovorija san.
Ne zafrkaji, reci bar kolika je
dalje e ona.
Bit e negdi oko 80 litar a-
la san se ja i dalje. Ta udnovata
riba bija je zubatac od sedam kili,
koji je, ve izmoren, lako savladan.
Reka mi je Frane mora san
joj i to objasnit da mu triba za
uinit fetu za roendan od malo-
ga jedna prava riba. Samo da mu
donesen, dat e mi ta ou. Eto, a
ja ba ou 80 litar eurodiesela, ta-
ko da i njega neemo prodat. Od-
nija vrag i olde, nije sve u njima.
Posli toga bija je pravi gut ku-
pat se i linarit do uveer.
20 duplerica
ibenskilist
Bolje je sluati dobru glazbu, nego
proizvoditi lou jazz je, uostalom,
ve postao drugom klasikom
Kad je ibenka 1981. prvi put gostovala u Americi,
uope nisam iao na utakmice (!). Jednostavno, nije bilo
za mene ii po sveuilitima, ve sam ostao u New Yorku.
U 15 dana ne moe vidjeti cijelu Ameriku, ali moe
New York. Budui da sam svake veeri iao na koncerte,
upoznao sam mnoge poznate glazbenike
Sport i glazba. To je ivotna pria
Ivice Slipevia, umirovljenog pro-
fesora ibenske gimnazije. I dok je
mnogima poznata njegova uloga
oca ibenske koarke, samo prija-
telji znaju za njegovu opsjednutost
jazzom.
Prije nego smo poeli razgovor
odmah je reagirao:
-Ne volim kad me zovu ocem i-
benske koarke. Igrala se koarka i
prije mene. Uostalom, danas je vie
i ne pratim pa s razlogom ne govo-
rim puno o njoj. Da ste me zvali da
priam o koarci, bez pardona bih
vas odbio - zapoeo je 78-godinji
Slipevi.
Sreom, tema naeg razgovora
bila je glazba. Slipevieva ljubav
prema jazzu poela je jo u gimna-
zijskim danima. Uskoro je poeo
sakupljati gramofonske ploe, koje
je kasnije zamijenio CD-ovima. Nije
teko zakljuiti da se radi o iznimno
bogatoj kolekciji nosaa zvuka. To-
liko bogatoj, da danas u njegovu
stanu vie i nema mjesta za njih.
-Sakupio sam oko 3000 LP-a i
8000 CD-ova - ispalio je ko iz topa
na nae pitanje, pa nastavio:
-Kad sam poeo sluati jazz I954.
godine, nije ni bilo ploa. Bilo je to
tvrdo vrijeme, kad jazz nije bio pri-
hvaen. U prijevodu - vercao se. Na
radiju se tada u kasnim nonim sati-
ma emitirala emisija Glas Amerike.
Vodio ju je uveni promotor Willis
Connover za njihove vojnike, koji su
ostali u Europi. Ona me inficirala
za tu posebnu vrstu glazbe - opi-
sao nam je svoj prvi dodir s jazzom
prof. Slipevi.
Iako jazz u to vrijeme nije bio
posebno popularan, Ivica Slipevi
nije bio jedini ibenanin koji ga je
sluao.
Stoi i Vulinovi - dvojica
velikih jazz fanatika
-Joko Stoi i Aco Vulinovi bila
su dva velika jazz-fanatika. No, oni
su muzicirali kao jazzisti, bavili se
tom glazbom, dok sam ja bio samo
konzument. Joko je bio i moj men-
tor, a Aco je i dan-danas jedini pravi
jazz-znalac u ibeniku - prisjetio se
svojih prijatelja bivi gimnazijski
profesor.
Jazz je, razumljivo, s vremenom
stekao vie poklonika i u ibeniku.
Danas u gradu postoji jezgra zalju-
bljenika u jazz. Glazbu, koju mnogi
nazivaju drugom klasikom.
-Svidio mi se festival koji je
prije nekoliko godina organizirao
Hrvoje Gunjaa. Prava je teta to
nije zaivio jer je u ibenik dovodio
kremu hrvatskog jazza. OFF koji
vodi Vojislav Markovi, ipak nije
klasini jazz-festival. Zanimljivo je
to drutvo ibenskih ljubitelja jazza.
Meu njima je i bivi ibenski gra-
donaelnik Milan Arnautovi. On
je moj veliki prijatelj i, poput me-
ne, kolekcionar s kojim ponekad i
zajedniki otiem na koncert. Tu
su i dva ibenanina koji ive vani.
Marko Kimer iz Chicaga i Daniel
Mio Vukov, koji je dugo godina i-
vio u Njemakoj. Obojica mi esto
alju CD-ove, koji mi nedostaju u
kolekciji. Mio je napravio puno u
promociji jazza u Hrvatskoj dovo-
dei velika imena poput Gazarova
i Alexandera.
Unato godinama, prof. Ivica
Slipevi i dalje puno putuje. U
svojih 78 godina obiao je gotovo
cijeli svijet. SAD, Izrael, Turska,
Francuska, Portugal... samo su
neke zemlje u kojima je boravio.
Zanimljivo, glavni razlog brojnih
putovanja nije jazz.
-Na putovanja me tjera ljubav
prema umjetnosti openito. Fascini-
raju me kulturno-povijesni spome-
nici, muzeji, galerije... Zdanja poput
Parike opere ili milanske Scale.
No, to ne znai da na putovanjima
izbjegavam jazz koncerte. Dapae,
obiao sam brojne jazz-klubove u
Muenchenu, Londonu, Parizu, Pra-
gu, New Yorku... Kad je ibenka
1981. prvi put gostovala u Americi,
uope nisam iao na utakmice (!).
Jednostavno, nije bilo za mene ii
po sveuilitima, ve sam ostao u
New Yorku. U 15 dana ne moe
IVICA SLIPEVI BIVI GIMNAZIJSKI PROFESOR, JEDAN OD UTEMELJITELJA IBENSKE KOARKE I ZALJUBLJENIK U JAZZ
ibenskilist duplerica 37
PIE: PETAR MIKULIIN | FOTO: NIKOLINA VUKOVI/CROPIX
Bolje je sluati dobru glazbu, nego
proizvoditi lou jazz je, uostalom,
ve postao drugom klasikom
IVICA SLIPEVI BIVI GIMNAZIJSKI PROFESOR, JEDAN OD UTEMELJITELJA IBENSKE KOARKE I ZALJUBLJENIK U JAZZ
vidjeti cijelu Ameriku, ali moe
New York. Budui da sam svake ve-
eri iao na koncerte, upoznao sam
mnoge poznate glazbenike. Upravo
to je bio i razlog mog povratka u i-
benku - (polu)ozbiljno e Slipevi.
Iz razdoblja boravka u SAD-u ve-
e ga i jedna posebna zgoda u nju-
jorkom klubu Village Vanguard.
-Posebno mi je ostao u pam-
enju koncert Elvisa Jonesa Jazz
Machinea. Ne zbog impresivnog
nastupa ili atmosfere u klubu,
ve zbog toga to je on za vrijeme
svake pauze bio za mojim stolom.
Naime, poznavao je djevojku, ko-
ja je sluajno sjedila sa mnom, pa
je bilo nemogue izbjei razgovor
s njim. Tada mi se pohvalio da je
svirao u Dubrovniku. Zanimljivo,
ponovno smo se susreli i popriali
na parikom aerodromu Charles
de Gaulle, kad je putovao u Be,
na koncert - evocirao je uspomene
Ivica Slipevi.
Zasitio sam se koarke
vie ne gledam utakmice
Slipevi za sebe kae da je ne-
obini profesor tjelesnog, razapet
izmeu glazbe, sporta i ljubavi
prema umjetnosti. Rije je o ovjek
kojeg je zaista teko uhvatiti. No,
bez obzira na to to je na poetku
razgovora napomenuo kako odbi-
ja razgovore o koarci, uhvatio se
u vlastitu zamku. Nije izdrao, a
da ne progovori o Baldekinu, koji
je nerazdvojni dio njegova ivotnog
puta.
-Ve devet godina nisam po-
gledao ni utakmicu na televiziji, a
kamoli na Baldekinu. Kod mene je
dolo do zasienja koarkom, po-
stao sam demotiviran. Razumjet
ete, u tom sportu sam bio 50 go-
dina. A kako nisam ovjek koji e
pasivno, s tribine gledati utakmicu,
odluio sam se povui. Moj primar-
ni cilj bio je afirmirati koarku u
ibeniku i u tome sam uspio. To je
bio krvavi posao, kojim smo utirali
put velikim uspjesima ibenke. Na-
alost, hrvatska i ibenska koarka
su, u odnosu na to vrijeme, nazado-
vale. Najvei problem lei u loem
radu trenera. ibeniku bi dobro do-
ao trener za trenere - jasan i gla-
san bio je nekadanji igra, trener,
sudac i koarkaki funkcionar. Ni-
smo mogli, a da se ne dotaknemo i
famozne utakmice ibenka-Bosna.
Oduzimanje titule prvaka Jugosla-
vije oito je pridonijelo njegovom
koarkakom razoaranju.
-Mi smo 1983. godine igrali na
krivu kartu. Va otac moda je i
jedini razumio da je sve zakuhao
sudac utakmice Ilija Matijevi. Nje-
govo ekshibicionistiko suenje
kumovalo je skandaloznoj odluci
Koarkakog saveza Jugoslavije,
koja nije korespondirala s onim to
se dogodilo na kraju utakmice. Bilo
je oito da se radi o politikoj igri.
ibenka nije smjela osvojiti naslov.
elni ljudi ibenske koarke ili su,
pak, u rat u kojem nisu mogli pobi-
jediti - smatra prof.Slipevi.
U koarci je Ivica Slipevi obna-
ao gotovo sve funkcije, no u jazzu
gotovo nikad nije postao aktivni
glazbenik.
-Dobro ste rekli gotovo nikad,
jer sam jedno krae vrijeme imao
svoj bend. Ja sam svirao bubnjeve,
bili su tu i Mati, Buki, Tambaa...
Nastupali smo na plesnjacima,
sve dok se na jednom koncertu u
Beogradu nisam suoio s pravim
jazzom. Tada sam vidio koliko sam
lo. Nisam imao dara koji bi oprav-
dao moju ambiciju sviranja. Shvatio
sam da je bolje sluati dobru glaz-
bu, nego proizvoditi lou - slikovito
je Slipevi opisao svoj izlet u glaz-
bene vode.
Tek sam na putovanjima
shvatio vrijednost
i ljepotu ibenika
Ivica Slipevi ve devet godina
ivi bez koarke. Osim povremenih
turistikih putovanja izvan granica
Lijepe Nae (Perugia, Istanbul, Ber-
lin, Venecija) i odlazaka na koncer-
te i izlobe u Hrvatskoj, ivi tipino
penzionerski.
-Ujutro prvo proitam teletekst
jer novine kupujem tek na uru,
kada izaem na kavu. Priznajem,
lijen sam, pa sam u zadnje vrijeme
nauio jedino koristiti kompjuter. I
to samo zbog naruivanja CD-ova.
Sve ostalo obavlja moja supruga.
No, puno itam literaturu. Pogoto-
vo knjige o jazzu i umjetnosti. Od
sporta, pak, pratim samo biljar,
golf, te vrhunski tenis i nogomet.
Primijetio sam i da to vie starim,
sve vie osjeam ibenik u sebi.
Prije sam prema svom gradu bio
dosta kritian. Tek na putovanjima
sam shvatio vrijednost i ljepotu na-
eg grada - emotivno je zavrio na
razgovor profesor Ivica Slipevi.
38 kultura
ibenskilist
Koncert kvarteta Porin i profesorice
Gordane Pavi u ibenskom kazalitu
dogaaj je koji svakako zasluuje
pozornost i koji me je zaintrigirao.
Kvartet Porin ve sam sluala i to
su zaista izuzetni glazbenici kao i
profesorica Pavi koja se dokazala kao
sjajna pijanistica.
Trenutano sam okupirana pripremama
za solistiki koncert koji e se odrati
u Zagrebu u Lisinskom 24. studenog.
Nastupit u s pijanisticom Kristinom
Pei, a na programu e biti hrvatske i
ruske solo pjesme. Jako se radujem tom
nastupu.
Evojo jednogglazbenogdogaajau
ibenikukoji sigurnoneupropustiti. U
Gradskoj vijenici 27. listopadanastupit
epijanisti JakaZlatar i NinaMole. Bit
etozanimljiv, etveroruni pijanistiki
koncert.
Kvartet Porin
i pijanistica Gordana Pavi
etveroruni
pijanistiki koncert
Hrvatske i ruske pjesme
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. NonStop - Jaume Collet-Serra
2. Batler (The Butler) - Lee Daniels
3. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
4. Iscjelitelj (Physician) - Philipp Stlzl
5. Jasmine French (Blue Jasmine) - Woody Allen
ibenska Galerija sv. Kreva-
na ve godinama s uspjehom
ibenskoj javnosti predstavlja
recentne umjetnike hrvatskog
likovnog ivota, no ovih dana u
suradnji s Muzejom suvremene
umjetnosti iz Zagreba, a iz fun-
dusa Donacije Silvane Seissel u
toj su galeriji izloeni nadreali-
stiki radovi nastali u razdoblju
od gotovo pola stoljea istaknu-
tog hrvatskog urbanista, arhi-
tekta, slikara i pedagoga Josipa
Seissela (1904. - 1987.).
Josip Seissel diplomirao je
arhitekturu na Tehnikom fa-
kultetu u Zagrebu. Paralelno s
uspjenom arhitektonskom i ur-
banistikom karijerom, bavio se
i likovnom umjetnosti te je iza
IZLOBA Josipa Seissela u Galeriji sv. Krevana
1. The Breeze - Eric Clapton & Friends
(Blues rock)
2. Hypnotic Eye - Tom Petty & Heartbreakers
(Rock)
3. X - Ed Sheeran
(Pop, R&B, hip hop soul)
4. 5 Seconds of Summer - 5 Seconds of Summer
(Pop rock, Pop punk)
5. In the Lonely Hour - Sam Smith
(Pop, R&B, soul)
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
BELETRISTIKA
1. Mrtvima nita ne treba - Ivo Brean
2. Veliko stoljee (trilogija) - Jan Guillou
3. Pad divova 1 i 2 - Ken Follett
4. Stogodinjak koji se spustio kroz prozor i nestao - Jonas Jonasson
5. Preljub - Paulo Coelho
PUBLICISTIKA
1. Biologija vjerovanja - Bruce H. Lipton
2. Kabinet uda - Roman Krznaric
3. Jesenji valcer - Mirjana Krizmani
4. K2 trijumf i tragedija - Stipe Boi
5. Istine i lai o hrani - Anita upe
Vrhunske
nadrealistike
Trice i triarije
KULTURNI TOP 3
TEA SLAVICA
SOPRANISTICA
sebe ostavio veliki crtaki i sli-
karski opus. Pod pseudonimom
Jo Klek sudjelovao je u avan-
gardnom pokretu vezanom uz
asopis Zenit. Utemeljitelj je
hrvatskog konstruktivizma i pi-
onir nadrealizma, a u povijest
umjetnosti trajno se upisao kao
autor kolaa PAFAMA, prvog
apstraktnog djela u Hrvatskoj.
Donacija Silvane Seissel pred-
stavlja njegovu osobnu ostavti-
nu, a obuhvaa sve znaajnije
faze i umjetnike preokupacije
od likovnog stvaralatva do ra-
dova s podruja arhitekture i
urbanizma.
Za prvo ibensko predstav-
ljanje Seisselova likovnog rada
odabrana je njegova antologij-
ska serija od 19 verbalno vizu-
alnih radova u akvarelu, tuu i
temperi koja je objedinjena u ci-
klusu pod nazivom 3C i triarije.
Ti radovi predstavljaju vrhunski
domet hrvatskog nadrealizma
koji zapoinje 1939. godine kada
nastaje Trica br. 1 (Pas-tica na o-
pas-noj aleji St. Germain). Kod
svih radova, kako istie Ivana
Kancir u tekstu kataloga izlo-
be, zamjetno je karakteristino
igranje simbolima, povezivanje
rijei i slike gdje najee bivaju
ponueni odgovori na autorova
duhovita slikovna poigravanja.
Ovu iznimnu izlobu u iben-
skoj gradskoj galeriji posjetitelji
mogu razgledati do 1. studeno-
ga. M.L.
Za prvo ibensko predstavljanje
Seisselova likovnog rada odabrana
je njegova antologijska serija od 19
verbalno vizualnih radova u akvarelu,
tuu i temperi. Objedinjeni su u ciklusu
pod nazivom 3C i triarije i predstavljaju
vrhunski domet hrvatskog nadrealizma
ibenskilist kultura 39
MJESEC HRVATSKE KNJIGE u ibeniku
ibenanka Nika Bolevi
(12) meu najboljima
Mali lutkari
Izloe zadarska umjetnica
Marija Vii Guina
U Studiju Galerije sv. Krevana otvorena je 19. me-
unarodna izloba Fotografski doivljaj batine na
kojoj izlau autori u dobi do 21 godine iz 19 europskih
zemalja i pokrajina. Selektorica za Hrvatsku bila je
Marina Viculin, ravnateljica Klovievih dvora, a na
izlobi je uvrteno osam radova mladih hrvatskih
fotografa. Meu njima je i 12-godinja ibenanka
Nika Bolevi ija je fotografija pilja Gospe Lurdske
dobila i diplomu Hrvatskog fotosaveza kao najbolja
meu radovima hrvatskih autora na ovoj meuna-
rodnoj izlobi.
Nakon izlobe mladih fotografa, sudionika radionice
Hrvatskog fotosaveza, koja je takoer bila postav-
ljena u Studiju Galerije sv. Krevana i to povodom
obiljeavanja 50. godinjice Fotokluba ibenik, i 19.
meunarodna izloba Fotografski doivljaj batine
ima vaan edukativan karakter, istie Zdenko Zjai,
predsjednik ibenskog fotokluba koji je domain ove
izlobe u ibeniku. Prireiva u Hrvatskoj je Hrvat-
ski fotosavez, a nakon ibenika u kojem e se radovi
mladih fotografa iz Europe moi razgledati sljedeih
desetak dana, izloba e obii i druge gradove. M. L.
Mali ibenski lutkari, zapravo lutkarice, okupljene
oko Drutva Naa djeca ibenik gostovale su prolog
vikenda u Vinkovcima na smotri drutava Naa djeca
iz cijele Hrvatske. ibenanke su se na toj manifesta-
ciji predstavile lutkarskom predstavom Svugdi je li-
po, al nigdi ka doma autorice Zdenke Bilui koja je
djecu i pripremala za nastup. U predstavi tako igraju
Katarina Milkovi, Lucija Mileta, Nina Badim, Teuta
Mandi, Barbara Trlaja i Anela Tepi.
-Djeca su bila smjetena kod djece domaina, kako
je to uobiajeno na takvim susretima. Predstava je
izvedena u vinkovakom kazalitu, a publika i kri-
tika dobro su je primili. U ibeniku e biti izvedena
jo nekoliko puta u sklopu programa obiljeavanja
Konvencije o djejim pravima te uz Blagdan sv. Nikole
kazala je Bilui. M. L.
Zadarska umjetnica i likovna pedagoginja Marija
Vii Guina ibenskoj se likovnoj publici predstavlja
izlobom pod nazivom U zagrljaju svile. Izloba e
biti otvorena u etvrtak 23. listopada, a moi e se
razgledati do 23. studenog u muzejskoj dvorani za
povremena izlaganja.
Marija Viu Guina prvu je samostalnu izlobu imala
u Zadru 1981. godine. Od tada do danas imala je 52
samostalne i 170 kolektivnih izloaba u zemlji i ino-
zemstvu. U ibenskom muzeju izlagala je i 90-ih godi-
na kada je predstavila svoje radove u keramici. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Meunarodna izloba mladih fotografa
Drutvo Naa djeca na smotri u Vinkovcima
Muzej grada ibenika
Mjesec hrvatske knjige (15.
listopada - 15. studenog) u i-
benskoj Gradskoj knjinici Jurja
igoria otvoren je zanimljivom
i vrijednom izlobom istaknu-
tog hrvatskog slikara, grafiara
i ilustratora Vladimira Kirina
(1894. - 1963.) poznatog i po
ilustracijama mnogih slikovnica
i knjiga meu kojima i Ivane Brli
Maurani te Oscara Wildea. No,
Kirin se ovaj put ibenskoj publici
predstavlja crteima ibenika i
njegovih gradskih veduta. Rije
je o originalnim Kirinovim crte-
ima koji su nastali tijekom nje-
gova boravka u ibeniku u lipnju
1922. godine, a koje je Gradska
knjinica Juraj igori, kako
istie ravnatelj Viliam Laki, ot-
kupila od jednog zagrebakog
kolekcionara.
Stari ibenik
-Rije je o 13 originalnih Kiri-
novih crtea s motivima starog
ibenika koje smo u dva navrata
otkupili lani i ove godine. Po tim
crteima inae, nastala je Kirino-
va mapa litografija ibenika koju
naa knjinica ima jo od prije i
uva u fondu Zaviajne zbirke.
Vrlo smo zadovoljni to smo imali
priliku otkupiti te crtee, jer je to
svakako velika vrijednost za nau
zbirku. Na tim crteima, meu
ostalim, vide se i neki motivi ko-
jih vie nema kao to je spomenik
Niccoli Tommaseu u gradskom
perivoju ili stare vratnice iben-
ske katedrale. Kirin je inae au-
tor i mapa s litografijama Pariza,
Londona, Firence i Amsterdama,
a od hrvatskih gradova osim i-
benika tu je i Split, Trogir te Hvar
objanjava Laki.
Osim Kirinove izlobe, u mje-
secu popularizacije itanja i knji-
ge, ibenska knjinica ukljuila se
u nacionalno natjecanje u itanju
na glas. Akcija se odrava drugu
godinu, a organizator je Gradska
knjinica Vlado Gotovac iz Siska
dok je ibenska knjinica suorga-
nizator. Natjecanje je namijenje-
no uenicima od 3. do 8. razre-
da osnovne kole, a iz ibenika
i upanije prijavilo ih se 20-ak.
Dvoje najboljih kandidirat e se
za dravno natjecanje koje e se
13. i 14. odrati u Sisku.
U znaku ljubavi
Budui da je ljubav tema
ovogodinjeg Mjeseca hrvatske
knjige, ibenska knjinica u su-
radnji s Klubom pisaca ibenskog
Ogranka Matice hrvatske organi-
zira i knjievnu veer ljubavnih
i duhovnih pjesama koja je na
programu 11. studenoga. Svoje
stihove itat e Marija Slavica,
Aljoa Vukovi, Milena Mujezin,
Neva Baranovi, Vera Stani,
Stipe Papak, Vinko Vuenovi,
Branka Rupi, Gojka Skori Pe-
laji i Duka Krni.
No, do sredine studenog u
knjinici e se odrati jo niz
dogaaja. Laki najavljuje i
promociju dviju knjiga koje
knjinica planira objaviti. Ri-
je je o monografiji ibenske
Orguljake ljetne kole Ljetni
daak u raspjevanim sviralama
ibenskih orgulja Snjeane Mi-
klaui-eran te knjizi Mlade-
na Cukrova Povijest ibenskog
sporta. Tu je jo i prezentacija
projekta ibenik voditeljica
kojeg je Nataa Juri Stankovi,
profesorica hrvatskoga jezika i
knjievnosti iz O Petra Kre-
imira IV. Najmlai ibenani
moi e uivati i u priaonici s
lutkama Katarine Simsig koja
e djeci na taj nain predstaviti
priu Pastirica i dimnjaar H.
C. Andersena.
Mjesec hrvatske knjige u ibe-
niku pratit e i zanimljive izlo-
be fotografija Luke Marottija te
izloba slika na staklu, ulja na
platnu i crtea eljka Seneia
koji je knjinici ustupio i svoja tri
dokumentarca o A. G. Matou,
Tinu Ujeviu i Miroslavu Krlei,
a koji e biti prikazani u sklopu
filmske tribine.
Sve su to dogaaji koje je
knjinica organizirala ili u nji-
ma sudjeluje kao suorganizator,
ali to nije sve, pa e knjinica u
Mjesecu hrvatske knjige ugostiti
i jo neke goste i autore koji e
predstaviti svoje knjige i projek-
te. MARIJALONAR
Najvaniji dogaaji
izloba crtea
Vladimira Kirina i
itanje naglas
BESPLATAN
UPIS ZA
PRVAIE
U Mjesecu hr-
vatske knjige
ibenska knji-
nica priprema
poseban dar za
prvaie grad-
skih osnovnih
kola. Do 15.
studenoga oni
e se, naime,
moi besplatno
upisati u knji-
nicu, a iskaznica
e im vrijediti
do lipnja 2015.,
to jest do kraja
kolske godine.
Viliam
Laki
40 panoptikum
ibenskilist
Pakovski se Etnoland nije ustalio kao
stajna toka folklora ibenskog kraja,
samo tome namijenjeni prostor gdje se
moe vidjeti narodno blago i povijesna
puka kultura ivljenja, etnografskog
muzeja nema ni u gradu, pa je u naem
kraju kao jedini takav ambijent Solaris
uspjeno promovirao svoje Dalmatinsko
Etno selo. eli li tko napraviti pir na selu,
snimiti reklamni materijal kako su ivjeli
nai stari u istom prostoru neobraslom
draom ili brljanom, ili pak dovesti po-
slovne partnere da meu pukim zdanji-
ma uz igrae u narodnim nonjama naru-
e domae poslastice, hotel je nametnuo
svoje Selo. Ovih je dana najavio runu
berbu maslina u Solarisovim maslinicima
uz tradicionalnu marendu, te pripremu
zajednikog obiteljskog ruka u Sola-
risovom Dalmatinskom Etno selu gdje
gosti aktivno sudjeluju u svim zadacima
jednog seoskog ivota. Obiteljski ruak
i seoski ivot zbivaju se na prostoru
nekadanjeg Zablakog gaja, maslinik
koji su koncem 1960-ih poravnani da bi
se izgradio hotel. Maslina iz Sela je ku-
pljena na tritu viestoljetnih stabala (u
Apuliji i Kataloniji to je zabranjeno poseb-
nim zakonima), iza nje ne stoji ni obitelj
ni selo. Ovakva vrsta prezaeerenosti u
predstavljanju kulture od 1970-ih se obi-
no naziva diznilendizacijom. Odakle nam
je dola?
Kad je 1799. umro ameriki Otac
nacije, prvi predsjednik osamostaljene
drave George Washington, uz njegov su
grob na plantai kamo se vratio provesti
konac ivota poast zvonjenjem odavali
svi brodovi prolazei rijekom Potomac.
Kua je s vremenom postala prevelik teret
za privatnog vlasnika i poela se uruava-
ti, pa je itavo imanje u nacionalnoj kam-
panji 1858. kupila udruga graanskih
aktivistica. U industrijski narastajuoj
sili filantropija i privatna inicijativa po ta-
kvom uzoru sljubili su se s patriotizmom.
U ime druge graanske inicijative 1924.
je sveenik nagovarao obitelji Rockefeller
i Ford da spase od uruavanja kolonijal-
nu prijestolnicu Williamsburg u kojem
je zasjedala vana skuptina boraca za
nezavisnost, nakon ega su Rockefelleri
od 1928. do 1933. u obnovu tog povije-
snog gradia uloili oko 40 milijuna do-
lara. Henry Ford je na vlastitom imanju
poeo graditi Greenfield Village, ali ne
rekonstruirajui po crteima, opisima, sli-
kama, fotografijama ili ostacima zgrada
kao u kolonijalnom Williamsburgu ve
niui premjetene ili kopirane atrak-
cije: sudnicu u kojoj je vjebenik bio
Lincoln, radionicu za popravak bicikla
brae Wright, kuu u kojoj je Webster
pisao rjenik, Edisonov laboratorij itd., a
popraenih zdanjima za odmor i zabavu.
Ford je svoje tematsko selo digao nakon
kampanje za promoviranje seoskih ple-
sova s natjecanjem provedenim preko
mree duana svojih automobila (1926.
se natjecalo 1875 sudionika), dovevi
do toga da nagraeni svirai preko noi
deseterostruko povise cijene svojih nastu-
pa. Natjecanja pukih sviraa, u opem
raspoloenju iznalaenja ne-europske i
autentino amerike kulture, iznikla su iz
sajminih predstava s insceniranim sadr-
ajima poput akakih i hrvakih dvobo-
ja u kojima su dobri pobjeivali loe u
kojima je za ulogu prijetvornog duelista
bio plaen Indijanac. I svira je stereoti-
pno morao naliiti prostodunom seljaku,
makar zapravo bio industrijski radnik.
Nakon 2. sv. rata neobveznu zabavu
garniranu batinom iz Greenfield Vi-
llagea u zasebni je biznis pretvorio Walt
Disney. Eskapistiku nostalgiju za ideali-
ziranim prolim vremenima potpirivali
su oni koji su od tehnolokog napretka,
bilo kroz automobile ili film, imali najvie
probitka. Danas se prepoznaje u ambi-
jentima pod iskljuivim korporativnim
nadzorom gdje se batinom slui, ili ak
potire, bez ikakvih obveza.
CRTICE O STARINAMA 785
PIE: IVO PRLJAN
SECESIJSKI DETALJ PALAE ROSSINI
libenska trokatna palaa Rossini (na est. zgr. 5252/3)
smjestila se uz Kalelargu nasuprot crkvice sv. Barbare. U
unutranjosti zgrade, koja se stilski razvijala od romanike do
baroka, nalazi se nekoliko vrijednih zidnih oslika. Oni su otkriveni
tijekom istranih radova u jesen 2012. godine, a uglavnom
pripadaju historicizmu tj. razdoblju 2. polovice 19. stoljea.
Meutim, otkriveno je i nekoliko kasnijih oslika koji pripadaju
secesiji s poetka 20. stoljea. Meu njima je i ova bordura u
kombinaciji zelene i smee boje. Bordura, osim florealne teme
(par cvjetova s listovima), ima meandre, ali i tri vertikalne crtice po
kojima prepoznajemo karakter stila.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (520)
PIE: JADRAN KALE
Korijeni diznilendiziranog sela lee u konzumeristikom drutvu
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je kokoica (Rallus aquaticus) u Hrvat-
skoj nisko rizina vrsta a gnijezdee popu-
lacije ima od osam do deset tisua parova.
Ugroena je gubitkom stanita, prije svega
isuivanjem movara, paljenjem trske i
movarne vegetacije. Rasprostranjena je
u cijelom zapadnom palearktiku, u srednjoj
Aziji, junom Sibiru, na istonom i junom
dijelu Arapskog poluotoka, na sjeveroza-
padnoj Himalaji i zapadnoj Kini. Ptice iz
istone Europe i zapadne Rusije su selice.
Zimuju u Sredozemlju, dijelovima sjev-
erne Afrike, Crnom moru i na Kaspijskom
jezeru. Jesenska selidba traje od kraja
kolovoza do listopada. Proljetni povratak
iz zimovalita je od kraja veljae do travnja.
U NP Krka redovita je gnjezdarica, prelet-
nica i zimovalica. Gnijezdi se od 30 do 50
parova. Dio ptica zimuje na podruju od
Skradinskog mosta do Skradinskog buka.
ivi na vlanim stanitima, u movarama
i na rijekama i jezerima obraslim gustom
vegetacijom. U proljee ivi u parovima ili
obiteljskim jatima. Skrovita je ptica. Teko
se moe vidjeti. Preplaena bjei buno,
tri izmeu vegetacije ili leti, na kratke
udaljenosti, nisko iznad trske, brzim uda-
rima krila. Duina tijela odrasle ptice je
od 23 do 26 cm, raspon krila od 38 do 45
cm, a teina od 80 do 180 g. Lea i gornja
strana vrata su smee boje, s puno crnih
pjega. Donja strana tijela i trbuh su plavo-
sive boje. Bokovi su prljavo-bijele boje s
izrazito crnim prugama. Kljun je dug, s
donje strane crvene boje, crn na vrhu. Noge
su crvenkaste, s izrazito dugim prstima
prilagoenim za hodanje u gustoj veg-
etaciji. Podrepno perje je svjetlije obojeno.
Ptii su smee boje, s prugama na prsima
i crnim nogama. Gnijezdi se u gustoj veg-
etaciji sitova ili trsci, uz rijeke i jezera. Mo-
nogamni su i izrazito teritorijalni u vrijeme
gnijeenja. Gnijezdi se dvaput godinje,
u travnju i lipnju. Gnijezdo grade uz vodu,
na tlu ili u vegetaciju iznad vode. Grade
ga od komadia trske i ostalog vodenog
bilja. enka polae od 7 do 10 duguljastih,
bijelih ili ukastih jaja, s rijetkim rastim
ili smeim pjegama. Na jajima lee od 19 do
22 dana i o mladima se brinu oba roditel-
ja. Ptii su potrkuci. Za let su sposobni u
dobi od 49 do 56 dana. Hrane se biljnom
hranom ali i kukcima i njihovim liinkama
koje hvataju u movarnoj vegetaciji ili na
plutajuem bilju.
Kokoica
Jeste li znali?
614
Kostimirani obiteljski ruak
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Svitu moj, ja ne znan kud ovo
ie, ali u dobro ne ie nikako. Tre-
vin nikidan tako jednog naeg i sve
nako s njimen di si, ta si, kako si,
kako zdravlje, kako vamilja i nako
se sve mislin kad je zamaka dalje
pa jesan li ja ovo lud il je on. Il je sve
poludilo ameto. taj bilo? A muke
ti irudove, pria mi sav sritan kako
mu je mali od sina naa niki posa,
nosa neke gajbe, pakete, ta li na
crno u nikoj firmi i zaradi tu koju
kunu za nikoliko uri dnevno, i kuje
ti on njega tako u zvizde dobro
dite, pametno, skromno, vridno...
sve dok ga je ne upita - a kolko mali
ima godina. Sad e tricet, veli. Aj
kuragu, velju ja, ja mislija petneset-
esnest, a on magarina od tricet
godina, ovan praz ta bi rekla moja
pokojna baba, data e nega radit,
a kako misli ivit. Ako nema posla,
zuvar je privridit ita. Nosat vrie
vrie, dok eljade ne ujti ta bolje
i lake. A un ti odma naja na me:
Mui, mora bit sritan da oe ita,
da nije u drogi i problemin, da se
nije oda piu i kocki, vidi li ti ta
je ovo dolo. A ta je, je l oenjen,
pitan jopet ja. Ma kakvi, ta je te-
bi... a di e se enit kad ne radi. To
ta ujti nema jo ni za se, a kamali
za vamilju. A di mu se uri? Nije
vrag da e uvik bit vako, da nee
bit nigdi posla
Nek ima on kad nisan ja!
E, samo nek on eka mislin se.
Bie svega, samo nee nas. A ni nje-
govi tricet nikad vie. Tido upitat
rodijaka ta je on ima kad se eni-
ja, ta su njegovi imali kad su ga
pravili, al vrag svoje ve odnija pa
nisan ima koga. Unuk mu Isusove
godine samo ta nije ujtija, a nje-
mu dite. Ko zna more bit da mu
jo i ips kupuje kad mu ruak ta
ga baba sprema ne pae. Obavezno
oni u kartonskoj tubi. I kinderladu
jerbo mu ovi drugi, jeptini namazi
ne pau. I tunjevinu rijo mare. Sa-
mo tu oe. Jesmo od dice naprvili
gotovane, muku tu Irudovo, a sve
to iz najbolje volje. Eto, kad ja nisan
ima, nek ima on, nek njemu nita
ne vali. Pa mu na kraju vali tamo
di se ne vidi a di i je najgore u
glavi. A skroz normalno izgleda,
PELAJIEV EL PASO Izmeu ostalog, Vodice
svoj turistiki uspon meu ampione hrvatskoga
turizma duguju i kvalitetnome ugostiteljstvu, a u
toj se ponudi osobito isticao ime Pelaji Brunac,
kasnije i sam proglaen za turistikoga ampiona.
Jo se sjeamo njegovog restorana Brunac i El
Dorado koji su privlaili turiste sa svih strana.
Kasnije su otvorena jo dva, El Paso i Santa
Maria , dok se s vremenom ugasio El dorado
.Na naoj fotografiji je veernji ugoaj na terasi
u El Pasu ,gdje su, naravno bila popularna
maksika jela, sa razblaenim zainima za
europski ukus. Na slici nekoliko gostiju posluuje
mlada ena u dugoj suknji od teke svile, ma
stolovi su u zelenilu i meu palmama. Pije se
originalna teqilla, a potom iz tave jede popularna
tortiglia. Brunac je imao velikog smisla za
originalnu ponudu i atmosferu u svojim lokalima.
Nije udo, to su onamo hrlili i mnogi ibenani na
druenje i veericu.
KRKOVI U OBNOVI Nakon
Domovinskogarataudijelovimaupanije
koji subili okupirani odagresora, ve
krajem1995. godinezapoelajeobnova
razorenihsela. Jednoodnjihbiojei Krkovi,
uz susjednePiramatovce. Utadvasela, uz
Rupeneskradinskomepodruju, svejebilo
razoreno. Ni jednakuanijeostalaitava.
Nanaoj slici snimljenoj utodobaenesjedi
uvratimasvojegadomakoji jejo uobnovi.
Meuonimakoji suseiz progonstvavratili u
osloboeni kraj, bilajei tasamotnica. Biloje
prijepodnei eneispijasvoj jutarnji jogurt,
dokseukui netokuhanadrvima, jer jo
nijebilostruje.
UZnekadrugamjesta, Krkovi spadau
selakojasu najkvalitetnijeobnovljena.
Tojepridonijelodaseunjemuivot brzo
vrati unormalui danjegovi napaeni itelji
zaponusveiznova.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
prikupija bi se za njega.
A ba mi je nikidan pria mate-
rin ujac Ante od pokojne mi babe
Marije brat, nali se u tete Janje na
svetog Mijovila - kako je on svoju
prvu urnatu tamo negdi 51, 52 za-
radija. Za oku orasa istija je kuu
od buva! E, znan da ste zinili, i ja
san, al sve e van bit jasno. Bilo je
otizi poratni godina buva po kuan
vie nega danas po pasin ta pa-
sin, vrag i na njima more vie vidit,
paze to ove gospoje bolje nega dicu
vie nega dlaka na glavi. eljad je
spavala zajedno s blagon, a najvie
buva ta bi grizla eljad i po danu
i po noi bilo je na tavanu, ko ga je
ima. I mi bi se drina undak skinili
goli, popeli se na tavan, a buve bi
skoile na nas! pria ujac i smije
se na moje pitanje kolko bi triba-
lo da se buve skupe. ta kolko?
Odma! in bi se popeja na tavan
prikrile bi te tako da smo se nas
dva-tri klapia arenili ki tuje
jaje. Eto, zna kakvo je ono pirga-
vo, takvi smo ti i mi bili, prikriveni
buvama. I tako vie puta trk na
tavan, pa trk vanka, na guvno di bi
Kako je ujac Ante 1952. zaradija
oku orasa istei kuu od buva
nikad lake dnevnice nije zaradija!
eljad je spavala zajedno s
blagon, a najvie buva ta
bi grizla eljad i po danu i
po noi bilo je na tavanu,
ko ga je ima. I mi bi se
drina undak skinili goli,
popeli se na tavan, a buve
bi skoile na nas! pria
ujac i smije se na moje
pitanje kolko bi tribalo da
se buve skupe. ta kolko?
Odma! in bi se popeja na
tavan prikrile bi te tako da
smo se nas dva-tri klapia
arenili ki tuje jaje
se od nji istresali, da ne grizu eljad
i da se ne eu od nji, kraste prave i
muku isusovu prolaze. A za plau
bi, velju ti ve, dobili oku orasa. Ne
znan koliko je u oku moglo stat
more bit po kila nako neoieni. I
da zna kako su bili slatki!
Nikad lake dnevnice!
Buva se Zagora spasila, veli ujac
Ante, nigdi 52. kad je na Uneiu
dililo oni ameriki praak on mi-
sli da je to bija DDT koji je buve
skroz potamanija. Prodava se za ni-
ku sitnu paru tako da ga je svaka si-
rotinja mogla kupit, a kad je iji red
za nabavu u selo je dolazija i vijesti
donosija lugar Marke. Poslin se,
veli, proulo da je i ti DDT opasan,
al od buva nas je spasija, sve bi se
bililo od njega ki od brana kad bi
svit kue njime zaluiva. Kako bi-
lo, buva smo se odunda rijeili. Bilo
je digdi, tu i tamo, al nisu se vie
povraale nakon 1953. A meni je ki
mulcu bilo u jednu ruku i a kako
e sad do do orasa? Eto, ostarija
san, a nikad lake ta unda nisan
dnevnicu zaradija!
42 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Neka bure, da je ovog ljeta bilo
vie bure bila bi nam bolja godi-
na, ne bi bilo dugih jutarnjih rosa,
magle u srpnju i kolovozu, perono-
spore, paunovog oka, sive plijesni
i drugih bolesti koje su nam za-
davale muke. Prognostiari nam
najavljuju pad temperatura to je
dobro. Nakon dugog toplog raz-
doblja i biljkama treba konano
odmor, neka i one malo miruju, na-
kupe energije (niske temperature)
pa na proljee krenu rekuperane,
s puno cvjetnih pupova. Osim pri-
rode i vremenskih prilika na koje
ne moemo utjecati, idemo vidjeti
to mi u ovom razdoblju prije to-
liko eljene zime moemo uiniti za
masline i voke. Posljednjih je dana
dosta upita to s maslinama koje su
otpale i ostale na tlu?
Pripravci na bazi bakra
Masline koje su ostale najbolje
je zafrezati, gdje je to mogue ili ih
skupiti i staviti u iskopanu jamu na
rubu maslinika te zatrpati slojem
tla, debelim desetak centimetara.
Maslinina muha prezimljuje u stad-
iju kukuljice u otpalom plodu ili u
tlu, a dio populacije prezimljuje kao
imago, odrasla muha.
Prskanje otpalih plodova nekim
od insekticida sad ne bi poluilo
nikakav efekt, samo bi se dodatno
oneistilo tlo, a populacija tetnika
se ne bi smanjila. Svi oni koji do-
sad nisu napravili zatitu protiv
paunovog oka to jo mogu uiniti
j edni m od pri pravaka na bazi
bakra. Preporuuje se pripravku
dodati okvai va zbog bolj eg
prianjanja kropiva na povrinu
lista. Kako su masline ove godine
izgubile puno lisne mase, bitno
je postojeu sauvati, sprijeiti
irenje bolesti i opadanje lista kroz
zimsko razdoblje. Ukoliko doe do
ranog opadanja lista, u veljai e
kod diferencijacije pupova izostati
formiranje generativnih pupova iz
kojih se kasnije razvija resa.
Osim maslina, u narednom raz-
doblju, u fazi otpadanja listova,
trebalo bi bakrenim pripravcima
zatititi i kotiavo voe.
Bolesti kotiavog voa
Breskva, marelica, bajam, ljiva,
trenja, vinja u proljee esto iz-
gledaju otuno, grane a ponekad i
cijela stabla ostaju bez lia i neri-
jetko propadaju uz obilno luenje
smole. Postoji niz gljivica i bakteri-
ja koje napadaju kotiavo voe.
Najrairenije su upljikavost lista
kotiavog voa i kovravost lia
breskve, a najopasnija je bakterio-
za, rak kotiavog voa. Do zaraze
dolazi u jesen, u vrijeme otpadanja
lia kroz lisne oiljke, te u proljee.
Zbog navedenog preporuuje
se provesti jesensku zatitu, te je
ponoviti potkraj zime u fenofazi
bubrenja pupova. Ovisno o vre-
menskim uvjetima kod jake zaraze
provode se dodatna tretiranja prije
cvatnje i nakon cvatnje.
Vie o bolestima kotiavog
voa u nekom od iduih priloga.
Stie bura i zahlaenje
to je dobro za biljke

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
23.10.2014.
7 C
45 F
15 C
59 F
Petak
24.10.2014.
7 C
45 F
11 C
52 F
Subota
25.10.2014.
6 C
43 F
15 C
59 F
Nedjelja
26.10.2014.
5 C
41 F
15 C
59 F
Ponedjeljak
27.10.2014.
4 C
39 F
16 C
61 F
Utorak
28.10.2014.
15 C
59 F
20 C
68 F
Srijeda
29.10.2014.
8 C
46 F
18 C
64 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 21.10.2014. 19:34
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
ibenik
Dubrovnik
Split
Zagreb
Zadar
Rijeka
Bioprognoza
Nepovoljan
vremenski utjecaj
uzrokovatepotekoe
meteoropatimai
kroninimbolesnicima.
Mogui subolovi
namjestimaranijih
ozljeda, glavobolja
i razdraljivost.
Zbogpojaanih
tegobakronimnim
bolesnicimase
preporuaizbjegavanje
dodatnihnapora.
DOBRO JE ZNATI KOLIKO JE VANA IZMJENA ULJA U MOTORU
PLINSKA BOCA OPASAN JE SUSJED U KABINI BRODA
Dvaput godinje - prava mjera
Propan curi kao voda
Puno ljudi smatra kako je ulje u ugradbenom
brodskom motoru dovoljno mijenjati jednom go-
dinje, odnosno nakon 100 ili 150 sati rada.
Meutim, oni to paze na svoje pogonske strojeve
znaju da dodatno ulaganje produuje radni vijek
motora i ujedno smanjuje trokove odravanja, po-
sluat e one metre koji tvrde da se ulje mijenja
dvaput godinje.
Ako s brodom plovite samo u ljetnoj sezoni, pro-
mijenite ulje na proljee i u jesen, tako da plovilo ne
zimuje sa starim mazivom, savjetuju oni.
Prije isputanja ulja treba pustiti motor da radi
neko vrijeme kako bi se ulje razrijedilo te istekla
cijela ko er e se lake ispumpati. Osim toga, nije
preporuljivo tedjeti na filteru ulja, nego ga treba
zamijeniti svaki put kada se ulijeva novo ulje.
Filter je, naime, mali spremnik i u njemu uvijek
ostane odreena koliina ulja. Kada i njega mije-
njate, sigurni ste da motor dobiva najveu moguu
koliinu novoga maziva, savjetuju strunjaci. T.M.
Grijee svi oni to povrno misle kako propan pri-
likom curenja iz plinske boce ili instalacije nestaje
u zraku. Zbog vlastite sigurnosti, nikada ne smijete
zaboraviti vaan detalj propan je tei od zraka i,
ako uistinu negdje curi, skuplja se poput vode na
dnu prostora u kojem je boca ili pak otjee ispod
njega u samo dno plovila ako postoji otvor ili puko-
tina kroz koju moe proi.
Na taj se nain stvara potencijalni izvor eksplozije.
Zbog svega toga treba povesti rauna da se, ako
je to ikako mogue, plinska boca ne postavlja u in-
terijer brodice, nego u posebno kuite locirano na
zgodnom mjestu u kokpitu broda.
Takav prostor treba biti kompaktan i posve odvo-
jen od drugih pregrada, a korisno je u njega ugra-
diti i sigurnosni odvod preko kojeg plin, u sluaju
proputanja iz boce, izlazi s vanjske strane plovila
ne stvarajui mogunost eksplozije. Unato tome,
svi oni to na plovilu kuhaju na plin trebaju imati
jedan ili dva senzora za propan kako bi na vrijeme
bili upozoreni na opasnost.. T.M.
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Bilo je to jo u doba Domo-
vinskoga rata i ugroenog gra-
da ibenika, kada se jelo kad se
moglo i kad se imalo. ak i tada
radili su neki gradski restorani i
gostionice. Radio je i Duje gdje
su se sastajali i novinari. Pa bi
u nas u Varou, kada se urilo
to pojesti, ljudi znali rei: -Haj-
de u Duje i kupi dva pohanca
s prilogom i donesi kui, da se
ne muimo. Usto bi, da se nae,
donijeli i bocu Jure. A u toj go-
stionici su pohano meso radili
tako da se nad njim rastopi. I
-Kao pravoj Dalmatinki fino mi je sve to ima pred-
znak morskog pa mi je tako omiljeno jelo mamim
brudet od liganja, ali i sve vrste ribe s gradela, s pri-
logom od blitve s maslinovim uljem. Za mene je do-
maa, dalmatinska spiza idealna spiza - kae rijeka
TV voditeljica na CMC televiziji podrijetlom iz Rasline.
Djevojka koja je nedavno istrala svoj prvi polumara-
ton veli i da joj je najdrai desert Ferrero Rocher torta,
a pie sok od ananasa, najbolje prirodan.
-Ako moram izdvojiti svojih top pet omiljenih namir-
nica, onda su to banane, lubenica, riba, sve vrste povr-
a i okolada. Od specijaliteta koje sama pripremam,
moji najblii najvie vole moj tiramisu, a voljela bih se,
s obzirom na to da volim eksperimentirati s hranom,
bolje upoznati s japanskom kuhinjom. N.B.B.
dosta jeftino. Danas to malo tko
od ugostitelja nudi, a nekad je
bilo jedno od pravila. Tko ni-
je znao za popularni pariki
odrezak, pohanu teletinu pa i
za pohano bilo meso od koko-
e?! Toga sam se prisjetio dok
je prije neki dan na kuni stol
za objed servirana ba pohana
piletina, kupljena na trnici iz
domaega uzgoja, jeftina i po-
sve svjea. Bilo je bijeloga me-
sa, pileih prsa, bataka, i drugih
pozicija, sve od jedne polovice
veega pileta, to se nekada
davno zvalo - pulastrom. A nije
ga svatko mogao ni kupiti. Nije
bilo farmi za uzgoj. U seljaka je
koko bila skupa, a jela se, kako
znamo za praznike i blagdane.
Dakle, meso je malo rasje-
eno, skinuta koica i uvaljano
u smjesu jaja, krunih mrvica,
brana i soli, emu je dodano i
ribanoga sira parmezana. Poha-
lo se tako da kora dobije smee-
zlatnu boju. Radi izgleda, a ima
veze i s okusom. Ispalo je obilno
za dvije, tri osobe.
Sa strane su se, istodobno, u
ulju, kapuli i perinu, kuhali rii
arborio s malim komadima me-
sa. Recimo, jedan jednostavni
riot, pomalo al dente. Sada je
za prilog jo trebalo pripremiti
kao salatu neko varivo. Uzet je
zamrznuti (toboe mladi) gra-
ak, dobro prokuhan, kojem je
dodan slatki kukuruz. Sva na
maslinovu ulju s malo slatke
paprike i kap kvasine, te mlje-
vene krupne soli i papra. To je
neka vrsta meksike salate. Ali,
naravno, bez chillija i currryja,
jer to nije za nae podneblje, ni-
ti na svijet to voli. Na pohanu
piletinu neki stavljaju majonezu
ili senf, a mi smo ga samo napo-
jili limunovim sokom. ini se da
je tako najbolje. Posluili smo
se i ibenskim babiem, koji je
u duanu (ono kvalitetno, a ne
vrhunsko vino), zamislite, ak
56 kuna!
PILETINA U CURRY
UMAKU S KURKUMOM
Dva komada pileih prsa s kostima oistiti
od kostiju, a njih staviti u lonac s povrem za
juhu, posoliti, doliti vode i neka se temeljac
lagano kuha dok vi pripremate ostalo.
Meso izrezati na kockice, zainiti s dvije
velike june lice vegete, paprom, curryjem
i kurkumom, u koliini po elji. Sve dobro
promijeajte, najbolje rukama, da se zaini
promu s mesom. U velikoj tavi zagrijati
ulje (obavezno) i tek onda na njemu ispei
meso do blago zlatne boje. Meso izvaditi
na salvetu da upije viak masnoe. Na
ulju od peenja prodinstati nasjeckanu
glavicu luka, etiri enja enjaka i dvije,
nasitno narezane zelene paprike. Podliti
skuhanim i vruim temeljcem. Kada je
postalo staklasto posipati s pola liice
sode bikarbone (zbog lake probavljivosti)
i dinstati kratko dok ne postane kremasto.
Dodati peeno meso, dva decilitra temeljca
i neka se sve krka pet minuta, a kada se
temeljac iskuhao dodati licu otrog brana,
malo rumarina, dobro promijeati, neka se
malo zapee. Ubaciti alicu kiselog vrhnja,
promijeati i uliti temeljca po elji, ovisno
koliko gusto volite. Dotjerajte okus s jo
curryja ili kurkupe, sve pospite sjeckanim
perinom i posluite.
ZA HLADNIJE DANE koji nailaze nudimo pohanac, jelo koje sve vie pada u zaborav u opoj turistikoj ponudi
IBENANI KUINAJU
Mamin
brudet
od liganja
Ana Radii
TV voditeljica
Pohana piletina, ria i
meksika salata kao prilozi
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
IBENIK namjeten stan
34m2, prvi kat, EC-C, proda-
jem. Mob. 095/80 81 688.
(1442544)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
DVOSOBNI
Split
ROGOZNICA stan 55 m2
1. kat, parking, lokacija od-
lina, blizu mora, nova mala
zgrada. Mob. 092 1733 747.
(1436749)
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRI stan 63, 54m2, 1. kat,
2-soban, drvarnica, juna stra-
na, EC=B, u otkupu. 60.000
E. INTERSERVIS NEKRETNI-
NE, tel. 022 217 570, 022 217
651. (1447487)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1437052)
PLIAC stan 68m2 u prize-
mlju, 2-soban, podrum 19m2,
renoviran, EC=E, pogodan za
poslovne svrhe. INTERSERVIS
NEKRETNINE, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1447486)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1435641)
VIDICI stan 75m2, 4. kat,
2 sobe, balkon, pogled na
more, EC=C, u otkupu. INTER-
SERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570, 022 217 651.
(1445192)
ZATON stan 63m2, 1. kat, 3
sobe, ureen i useljiv, EC=D,
do mora 150m. Povoljno! IN-
TERSERVIS NEKRETNINE,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1448350)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
022 217 651. (1439686)
ibenik
MLADI, zaposleni par trai
u najam jednosoban stan na
podruju od Vidika do Crni-
ce. Mob: 095/914 37 79 ili
099/302 95 35. (1448352)
ibenik
IBENIK, CENTAR, kame-
nu kuu s dvoritem. Cije-
na smanjena, na upit. Mob.
098/533 998, 098/286-036.
(1180423)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
Ostala mjesta
VARADIN kuu 300m2, 2
et., 3 ulaza, pp 200m2 za pro-
izv. pekar. i slast. proizv., sa ili
bez strojeva, zamjena za bk,
Zd, St., hitno. Mob. 099 350
2346. (1446049)
ibenik
U STAROJ JEZGRI, iznajmlju-
je se apartman poslovnim ljudi-
ma. Mob. 091 528 0307, tel.
022 331 513. (1384137)
Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzet-
no atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, au-
tomobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
092/266 21 13. (1427928)
OPEL
ibenik
0-24 VUNA SLUBA, au-
tomobile i kombije, dotrajale,
neispravne, oteene, otku-
pljujem po povoljnim cijenama,
dolazak i isplata odmah. Mob.
098/845 503. (1427934)
DVD, VIDEOKASETE
Split
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD
200 kn, 12 DVD 300 kn (18-
25, zgodni 25-45, stariji, uni-
forme, obojeni, fisting, ekstre-
me...). Mob. 095/8268-066.
(578961)
5 HETERO porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn
(animal, incest, sise, debele,
neobrijane, fetish, lezbo, stari-
je dame...). Mob. 095/82-68-
066. (753025)
5 TRANSSEX porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn,
dobar izbor, najbolje glumice,
vrhunska kvaliteta, potpuno
diskretno. Mob. 095/8268-
066. (683011)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
SOLARNA SUARA ARTHUR
SOLAR za suenje voa, povr-
a, gljiva, duhana, ljekovitog bi-
lja, smokava. Cijena povoljna!
Mob. 098 229 741. (1439560)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel pri-
kolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkuplju-
jem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)
BROJ 373
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/ 212-919
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
23/10/2014
ibenik
IBENIK, Boe Periia 30,
kod bolnice, poslovni prostor
25m2, iznajmljujem. Infor-
macije na tel. 022 335 622.
(1445165)
ibenik
BILICE, CARI, dva graevin-
ska zemljita 720 m2 i 2000
m2, uz alfalt, vl. 1/1, sva infra-
struktura, pogled na Prokljan,
povoljno. Tel. 022/334-087.
(978322)
ALFA
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije
dotrajale, neispravne, otee-
ne, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306607)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
MERCEDES
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
dotrajale, neispravne, otee-
ne, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 098 845-503.
(1360573)
NISSAN
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
ibenik
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
ibenik
NA GROBLJU SVETE ANE
prodajem grobnicu ispred ka-
pelice, moe zamjena za kui-
cu. Informacije na br. mob. 091
1361 796. (1443379)
060 411 411
Tel.2,33mob.3,58 kn/min
SUNCE u.o., MRZLJAK 56, ZAGREB, info: 01 4574310,OIB:53989478776
TAROT CENTAR
Odgovori na vana
ivotna pitanja
Astroloke i
numeroloke
analize
VODICE Graevinsko zemljite 331
m
2
, pravomona dozvola za gradnju
obiteljske kue, asfaltiran prilaz, do
mora 900 m.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 55.000
IZNAJMLJUJEM u ibeniku
novi i namjeteni dvosoban
stan, Kaprijska 14.
Mob: 097/343-963
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
SJEANJA,
ZAHVALE
I SUUTI
PRIMAMO
DO
SRIJEDE
UJUTRO
DO 10 SATI.
in memoriam
Od kada te nema tuga i bol ne
jenjava. Svakodnevno sjeanje
i ponos na tvoj uzorni lik i djelo
kroz ivot nas donekle tjei i zato
ti vjena hvala i slava, voljeni na.
Tvoja supruga Smilja i sinovi
Boko i Berislav s obiteljima.
ALEKSANDAR
LUEV
SAA
SJEANJE
JAVNA USTANOVA
NACIONALNI PARK KRKA
Trg I. Pavla II br. 5
22000 ibenik
Tel: 022/201-777
Fax: 022/336-836
KLASA: 406-03/14-01/02
URBROJ: 2182/1-15/4-05/-14-18
ibenik, 21. listopada 2014. godine
Na temelju odluke Ravnatelja JU NP Krka, KLASA: 406-03/14-01/02;
URBROJ: 2182/1-15/4-05/1-14-17 od 21. listopada 2014. godine objav-
ljujemo
J A V N U D R A B U
1. JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA
ibenik, Trg Ivana Pavla II, br. 5 p.p. 154
Tel: 022/201-777, faks: 022/336-836
OIB: 67969498372
2. Vrsta drabe: ponovljena javna licitacija za prodaju slubenog vozila:
- Alfa Romeo 159, snage motora 191 kw, s prijeenih 85.157 km, u
prometu od 2006. godine, poetne procijenjene vrijednosti 52.134,00
kuna (s PDV-om).
3. Javna draba odrat e se 27. listopada 2014. godine ispred garae
Javne ustanove Nacionalni park Krka, u 12,00 sati u Bilicama, na adresi
Bosu b.b.
4. Javna draba e se odrati po naelu vieno- kupljeno.
5. Kriterij drabe: najvea ponuena cijena.
JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA IBENIK
KLASA: 008-02/14-01/37
UR.BROJ: 2182/04-04/01-14-1
Vodice, 22. 1istopada 2014.
Na emelju lanka 42. Statuta grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-knin-
ske upanije, broj 09/09, 9/11 i 4/13), Gradonaelnica grada Vodica dana
22.listopada 2014.g. objavljuje
JAVNI POZIV
za dostavu ponuda za davanje na koritenje javne povrine radi
postavljanja privremenih objekata za prigodnu prodaju i organiziranje
prigodnih programa prilikom boinih i novogodinjih blagdana u bilo
kojem razdoblju od 20. 12. 2014. do 2. 1. 2015. godine
Predmet nadmetanja je: prikupljanje ponuda za davanje na koritenje
javnih povrina radi postavljanja privremenih objekata za prigodnu prodaju i
organiziranje prigodnih programa prilikom boinih i novogodinjih blagdana
u bilo kojem razdoblju od 20. 12. 2014. do 2. 1. 2015. godine.
Javna povrina koja se daje na koritenje: na Trgu dr. Franje Tumana izme-
u dva bunara (ili eventualno dio Trga kneza Branimira u/uz park) u ukupnoj
povrini do najvie 600 m2, a slui za postavu najvie 7 privremenih objekata
(6 tandova i jedan ator).
Djelatnost:
najvie 5 privremenih objekata za prigodnu prodaju meda i pelarskih
proizvoda, maslinovog ulja, pivskih kobasica i piva, peenica i kuhanog vina,
fritula, palainaka i sl., autohtonih prehrambenih artikala, forneta, bombona i
slastica, te boinih cvjetnih aranmana;
privremeni objekt povrine najvie 25 m2 za ugostiteljsku djelatnost i 4
barska stola postavljena ispred objekta;
1 privremeni objekt za prodaju boinih ukrasa.
Grad Vodice osigurava (eventualno) postavljanje atora i drugih naprava
bez naknade za koritenje predmetne javne povrine, uz obvezu ponuditelja
da snosi trokove montae i demontae atora i drugih naprava.
Grad Vodice osigurava mjesto prikljuenja na elektrine instalacije besplatno
(prikljuenje na javnu rasvjetu) uz obvezu odabranog ponuditelja da o svom
troku izvri prikljuak i to preko izvoaa koji za Grad obavlja poslove osigu-
ranja privremenih prikljuaka - odravanja javne rasvjete, uz plaanja trokova
gradskoj upravi za potroenu elektrinu energiju.
Odabrani ponuditelj se obvezuje otkloniti kvarove koji su posljedica preop-
tereenja elektrine mree (ispad sklopki) preko izvoaa koji za Grad obavlja
poslove oko osiguranja privremenih prikljuaka.
Uvjeti poziva:
Javna povrina se daje na koritenje bez naknade;
Ponuda se podnosi iskljuivo za cjelovitu lokaciju;
Odabrani ponuditelj duan je organizirati prigodnu prodaju i program u bilo
kojem periodu od 20. 12. 2014. do 2. 1. 2015.godine, uz obvezu organiziranja
doeka Nove godine 31. 12./1. 1. u trajanju od najmanje 6 sati;
Grad Vodice e sa odabranim ponuditeljem sklopiti ugovor o organiziranju
prigodne prodaje i boino-novogodinjeg programa za 2014. g. (doek 2015. g.);
Grad Vodice zadrava pravo manjih izmjena plana lokacija i djelatnosti u
privremenim objektima, a sukladno ugovoru;
Uvjeti oblikovanja i postave pojedinanih objekata - privremenih obje-
kata na lokaciji:
- svi privremeni objekti moraju biti ujednaenog izgleda,
- mogunost povezivanja privremenih objekata u grupu,
- postava na podlogu bez njenog buenja,
- zadovoljavajui izgled privremenog objekta
- prigodna prodaja ne smije se obavljati na javnoj povrini izvan gabarita
privremenog objekta.
U nadmetanju mogu sudjelovati fizike i pravne osobe.
U nadmetanju ne moe sudjelovati ponuditelj koji nije podmirio dug Gradu
po bilo kojoj osnovi.
Ponuda za sudjelovanje na natjeaju mora sadravati:
popis, opis i trajanje prigodnih programa s izvoaima popis usluga i proi-
zvoda koji e se nuditi.
Na omotnici ponude treba naznaiti: PONUDA ZA JAVNI POZIV ZA DO-
STAVU PONUDA ZA DAVANJE NA KORITENJE JAVNE POVRINE RADI PO-
STAVLJANJA PRIVREMENIH OBJEKATA ZA PRIGODNU PRODAJU I ORGANI-
ZIRANJE PRIGODNOG PROGRAMA PRILIKOM BOINIH I NOVOGODINJIH
BLAGDANA - NE OTVARATI" na adresu: Grad Vodice, Ive ae 8, 22211 Vodice.
Na stranjoj strani omotnice mora biti naznaeno ime i adresa ponuditelja, tako
da se ponuda moe neotvorena vratiti poiljatelju u sluaju da se zaprimi nakon
isteka roka za predaju ponuda.
Ovaj poziv e se objaviti na oglasnoj ploi i internetskim stranicama Grada
Vodica, te u lokalnim medijima.
Ponude trebaju biti zaprimljene u pisarnici Grada Vodica, Ive ae 8, 22211
Vodice, do srijede 12. 11. 2014. godine do 13 sati bez obzira na nain dostave.
Nepotpune i nepravodobne pristigle ponude nee se razmatrati. Grad Vodice
odluit e koju e ponudu prihvatiti.
Grad Vodice zadrava pravo ponitenja ovog javnog poziva bez navoenja
razloga. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 098/212-769.
GRADONAELNICA
Branka Juriev Martinev, dipl. oec.,v.r.
GRAD VODICE
46 sport
ibenskilist
SVI NA BALDEKIN U subotu u 19 sati prvi ovosezonski gradski derbi izmeu Jolly JB-a i GKK ibenika
U subotu e ibenski gradski koarkaki rivali po esti put odmjeriti snage. Poslije
lanjskih pet utakmica bankari vode sa 3:2. Meutim, subotnja utakmica osim
tradicionalnog gradskog rivalstva ima i silan rezultatski znaaj. Obje momadi
nisu ule u sezonu bajno. I bankari i graani imaju omjer 1:2. Stoga se pobjeda
i jednima i drugima namee kao imperativ, jer ove sezone e ulazak u Ligu za
prvaka biti puno tee izboriti nego to su oekivali u oba tabora. Najavu gradskog
derbija donosimo u razgovoru s trenerima Jollyja Momirom Milatoviem i GKK
ibenika Jeronimom arinom, te razigravaem bankara Martinom Junakoviem i
kapetanom graana Filipom Vukieviem
Momir Milatovi, trener Jollyja, u
subotu e imati vatreno krtenje u i-
benskom gradskom derbiju. Meutim,
59-togodinji Crnogorac u karijeri je
proao puno vruih utakmica.
-Kao trener beogradskog FMP-a i Cr-
vene zvezde igrao sam dosta utakmica s
Partizanom. U Kini sam radio pet godina
i nerijetko je u dvoranama bilo po 15-
20 tisua ljudi. U ibeniku se uoi nae
utakmice stvara atmosfera kao da igra-
ju Hajduk i Dinamo, ili Zvezda i Partizan.
Osobno, mislim da treba stiati strasti. U
obje momadi je puno ibenana, to su
sve prijatelji izvan parketa i momci koji
ive u istom gradu. Pozivam igrae iz oba
tabora da ostave srce na parketu - a neka
pobijedi bolji. A to se navijanja ti-
e, dobra atmosfera moe biti samo
motiv vie - kae Milatovi.
Tvrdite da u subotu nema izrazitog
favorita?
-Da, u gradskim derbijima inae ne-
ma favorita, jer su to specifine utakmi-
ce. Ekipa ibenika moe biti malo fa-
vorizirana zbog podrke publike, ali mi
ne smijemo podlei toj atmosferi. Me-
utim, drim da Jolly ima dobre anse
za pobjedu. Oni su iskusnija ekipa, dok
je naa prednost vei fond mladih igra-
a. Imamo deset kvalitetnih igraa koji
mogu igrati cijelu utakmicu u visokom
ritmu i na tome u inzistirati. Nadalje,
vratio nam se Gulam, koji je kao zatie-
ni igra donio kvalitetu vie. Konano,
oekujem i sve bolji uinak naih viso-
kih igraa. Puno radimo na popravljanju
veze izmeu vanjske i unutarnje linije.
Moda e ba ibenik biti taj protivnik
protiv kojeg e nam se posloiti sve koc-
kice u igri - istie trener Jollyja.
Vaa momad nije ula u sezonu
onako kako ste eljeli (1-2). Borba za
Ligu za prvaka nee biti nimalo laka?
-injenica je da u pripremnom razdo-
blju puno toga nije timalo. Trenutano,
rekao bih da treniramo dobro i diemo
atmosferu. Znate i samo da sam preuzeo
ekipu 4-5 dana uoi poetka prvenstva.
Treba imati strpljenja za novog trenera
i stvaranje novog tima koji stremi igrati
modernu, brzu koarku kakvu ja prefe-
riram. Iako smo prolo kolo izgubili u
Sinju, imali smo dobrih razdoblja igre, a
to me posebno veseli - ekipa je pokaza-
la da ima karakter. U Jolly sam doveden
kako bih ga uveo u Ligu za prvaka. Imam
dovoljno iskustva da to napravim i sigu-
ran sam da emo uspjeti u ostvarenju tog
zadatka - zakljuio je Milatovi.
Za Martina Junakovia, razigravaa Jollyja subot-
nji gradski derbi je doista posebna utakmica. Naime,
Junakovi je prije dvije sezone nosio dres GKK ibe-
nika i bio je jedan od najveih ljubimaca Funcuta
u toj godini kada su graani izborili plasman u A-1
ligu. U subotu e se Junakovi nai na krivoj strani i
po prvi put zaigrati u ibenskom gradskom derbiju:
-Istina, bilo bi netono kazati da mi je utakmica
protiv GKK ibenika ista kao i svaka druga. Naravno,
da ona nosi neke posebne emocije. Meutim, mislim
kako mi to moe samo biti dodatni plus. Vjerujem
kako u iz sebe izvui maksimum i da e Jolly pobi-
jediti - poeo je na razgovor Junakovi.
U tvrdom profesionalizmu nema mjesta za pre-
tjerane emocije...
-ujte, ibenik je moj matini klub i prema nje-
mu gajim osjeaje... Ali, trenutano je moj klub sa-
mo Jolly JB i za njega u skoiti na glavu za svaku
loptu, isto kao to sam to inio dok sam nosio na-
ranasti dres. U subotu emocije ne smiju prevladati.
Ako se to dogodi, onda sigurno neu biti pravi na
parketu - jasan je play bankara.
Vi, Gulam i Suboti vodit ete borbu kontra
Petanija, Miia, Badima... na bekovskim po-
zicijama.
-Drim kako mi imamo prednost u vanjskoj li-
niji. Naroito ja i Gulam, koji smo mlai i imamo
vie energije od njihovih Miia i Petanija, koji su
pametni igrai. Meutim, mladost i energija na
su forte - misli Junakovi.
Koga se najvie bojite iz protivnikog tabora?
-Ne bojim se nikoga od njihovih igraa po-
sebno. Smatram kako je nama najvea prijetnja
atmosfera koja se stvara oko utakmice, prije svega
vezano uz navijae. to se tie igrakog kadra,
uvjeren sam kako je Jolly kvalitetniji po imenima!
Ali, imena ne igraju sama. Stoga, moramo igrati
maksimalno angairano i na parketu pokazati
zato imamo najbolji roster u A-1 ligi. Istina,
na poetku sezone nismo uhvatili pravi zalet.
Ali, diemo se to ja prvi osjeam. Nadam se
da bi se ba protiv ibenika mogao dogoditi
klik i da krenemo uzlaznom putanjom - opti-
mist je Junakovi.
Milatovi: Favorita nema -
strasti treba stiati
Junakovi: Za Jolly
u skoiti na glavu
za svaku loptu
C
R
O
P
IX
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
Nema
porta
brez
partije
Zajebalo me ovo bablje lito,
jerbo je malo oduljilo, a ja san
ovik koji dri do rii. Iz dana
u dan ekan da temperatura
padne ispod deset gradi, jerbo
jedino ondak valja jota i koma-
di oglavine u njoj, a kuri i crno
vino, samo temperatura ne pa-
da nikako. Teko je kratit dane
jer ni masline nisu rodile pa se
nema di i dat ruku, a lipe su
marende kad se ie u masline.
Sidin na otomanu i itan novi-
ne, isukrsta ti ne mo na novi-
ne da ti ne dignu tlak. Prije nega
e poet nova sezona koarke,
u Zagrebu se igra Kup Draena,
i tute su proglasili sve najbolje
u Hrvackoj, pa tako i navijae
na koarci, i mo mislit ko je
dobija, Smogovci, oni osan ta
navijaju za Cibonu, juto ih ima
osan i oni su najbolja navijaka
skupina u dravi, za popizdit.
Ma kuragu i novine neu ih vie
itati. Uteka san vanka jerbo je
bija lipi dan, a na ubevac je
doa Junak. Satrali smo sve od
poetka, niko nas jo dobija nije,
pa san zva Dunka da iemo te-
ke ranije, jerbo e bit guva, kad
ono nikoga! Kakvi smo mi svit u
ibeniku, ta oni igraju bolje to
manje svita dolazi.
-Ne razumi ti, moj vaki naki, o
emen je tu ri, poeja je Dun-
ko. U nas ti je sve pulitika, dok je
bilo poduzea ondak su oni bili
glavni, sade kad je sve odnija
vrag sad pulitika osiguraje nov-
ce, tako su se podilili, ovi plavi
su za balun, a crveni za koarku,
ali nije njima dovoljno ako njijo-
vi dobiju, nego se raduju kad ovi
drugi izgubu, to je prava naa
ibenska navada, objasnija mi
je Dunko i ovon turon mu nisan
ima ta kazat, jerbo je u pravu.
Sada im valjda partijske knjii-
ce dou ka godinje propusnice
za utakmice, jo samo fali da na
utakmice ponu dolazit partij-
skin zastavama, ka ta je neka-
da bilo na koarci u Gospiu. Ja
ne znan di ie ovaj svit, pulitika
se u sve umiala i ondak kad
nekoga utira u prun, ali plae
nisan kriv, e pa rodijae nije to
ba tako, svaki bi pulitiar tija
imat spomenik za ivota, a to
mu je najlake kroz sport. Evo
uravo san ima uti da e spon-
zor nogometnom klubu biti
Triglav osiguranje, jerbo je on
bija najpovoljniji na natjeaju u
gradu, a poto je klub gradsko
dite, ondak ga triba i naranit.
Dodijalo mi je ovo okolo puli-
tike, iemo mi na gemit, ajte
evala van bilo
Filip Vukievi, kapetan 'ibenika' skupio je dosta
iskustva na leima, pa gradski derbi doekuje bez
povienih tenzija.
-A to u, to nam je ve esta meusobna uta-
kmica. Nema vie nepoznanica, igrai se znaju me-
usobno, znamo tko to moe... Bit e tvrdo, kvr-
gavo, moda malo i negledljivo, a presudit e vea
borbenost i elja za pobjedom. Pitanje pobjednika
odluit e nekoliko lopti - bez puno mudrovanja
zbori Vukievi.
Ako e ve presuditi borbenost, Fika je bo-
rac bez mane!
-Ma, mi svaku utakmicu idemo jednako - bila
to Katela ili Jolly. Samo katkad ide, a katkad
ne ide od ruke. Zato mi je drago to nai navijai
imaju razumijevanja za nas. Zduno su nas bodrili
i nakon poetna dva poraza. Ni nama igraima nije
bilo lako. Pripreme smo se vrhunski, 'ubijali' smo se
na treninzima, a nismo pobjeivali. Psiha nam je bila
naruena i zato nam je pobjeda nad Osijekom dola
kao naruena - govori kapetan 'graana'.
'Jolly' je formalno domain, ali 'ibenik' e si-
gurno imati veu potporu s tribina.
-'Funcuti' su sigurno na naoj strani. Oekujem
lijepu atmosferu u dvorani, a fer i korektnu borbu
na parketu. elim da, kao i svi nai dosadanji der-
biji, sve zavri u lijepom ozraju... te da na koncu mi
slavimo pobjedu - za kraj e Vukievi.
SVI NA BALDEKIN U subotu u 19 sati prvi ovosezonski gradski derbi izmeu Jolly JB-a i GKK ibenika
Jeronimo arin, trener GKK ibenika
ve je veteran ibenskoh gradskih derbija.
Na klupi naranastih bio je svih pet lanj-
skih utakmica. I napravio nemalo izne-
naenje kada su njegovi momci u prvom
derbiju svladali favorizirane bankare s Ro-
ssom, Periem i trenerom Veliem. Uoi
subotnje utakmice, u koarkakim kuloari-
ma teret favorita stavlja se na lea ibeni-
ku. Ponajvie zbog injenice da je momad
zadrala kostur od prole godine, na koji je
nadogradio Vrkia i Marciua, dok je Jolly
nakon ljetnog remonta jo u fazi traenja.
-Po mom miljenju, u derbijima nikad
nema izrazitih favorita. I mi i oni imamo
dobre igrae i trenere. Jaki smo na svim
pozicijama. Nema dvojbe da e u ovoj uta-
kmici presuditi motiv, volja i elja. Bez ob-
zira na omjer pobjeda i poraza 1-2, drim
da smo mi u prednosti u ovom trenutku,
prije svega zbog pomoi svojih navijaa -
kae arin.
Ni vi ni Jolly ne blistate na poetku
sezone?!
-To je tono! Na poraz protiv Katela
bio je veliki kiks! Ve kontra Splita izgledali
smo puno bolje. U zadnjem kolu s Osijekom
igrali smo obrambeno na nain kako ina-
e elimo izgledati. Uvjeren sam da smo u
uzlaznoj putanji, to vie to smo zalijeili
sve igrae osim Baia - istie trener arin.
Zbog slabijeg ulaska u sezonu gradski
derbi ima i veliki rezultatski znaaj?
-Od poetka govorim da je ove godine
A-1 liga mnogo jaa nego lani. U ligi je jako
puno dobrih igraa koji igraju na eton
ekajui bolji angaman. Trebat e se dobro
potruditi da bi se ulo u Ligu za prvaka -
misli arin.
Martin Junakovi, razigrava Jollyja
tvrdi kako su bankari igraki jai od
graana.
-A za mene su moji igrai najbolji u Hr-
vatskoj! Mislim da smo najbolje pokriveni
na svim pozicijama od svih ekipa u zemlji.
Imamo takvu irinu da svaku utakmicu
moe iskoiti drugi igra. A to se taktike
tie, dopustite da ostavim poneku tajnu za
kolegu Milatovia, odnosno ne elim otkriti
sve karte na pitanje kako emo u subotu
pobijediti - uvjeren je arin u snagu svojih.
Za vas gradski derbiji imaju posebnu
dimenziju. to tajiti da niste ba na ti s
Josipom Stojanoviem, gazdom Jollyja?
-Ta pria ima malo duu povijest, ali ja
sam ovjek koji oprata. Tenzije postoje i
protekle tri-etiri godine pokatkad su ile i
izvan granica normalnih. Meutim, iako je
koarka sport i igra ispred svega, koarka je
i spektakl i igra se radi publike, a te tenzije
i pridonose interesu navijaa - zavrio je
arin.
JOLLY DENTLMENSKI
FUNCUTIMA DAO CIJELU A TRIBINU
Nemilim scenama svjedoili smo lani na prvoj
utakmici Jollyja i ibenika kojoj su bankari
bili organizatori. Tada su Funcuti bili silno ljuti
jer nisu mogli biti smjeteni na svojoj A tribini,
pa su pokuali prodor preko cijelog gledalita
u emu ih je sprijeila policija. U subotu takvih
scena koje nitko ne eli ne bi trebalo biti. Razlog
Jolly jedentlmenski Funcutima ustupiosvih
195 ulaznica za A tribinu:
-Podijelili smo jo 400 VIP ulaznica koje e kori-
snici naprodajnimmjestimamorati zamijeniti za
normalne ulaznice. Dakle, u slobodnoj prodaji,
koja poinje danas, nee biti previe ulaznica za
subotnju utakmicu - kae Davor Vidaak, sport-
ski direktor Jollyja.
PIE: KREIMIR GULIN
Vukievi:
elim dobru
atmosferu -
i pobjedu!
arin: Za mene su
moji igrai najbolji
u Hrvatskoj
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
48 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR
sport@sibenski-list.hr
Koarkai Jolly Jadranske ban-
ke i dalje ekaju pobjedu u gosti-
ma u ovoj sezoni. Nakon startnog
poraza od Kvarnera, uslijedio je
novi, od Alkara u Sinju gdje su
domai slavili rezultatom 69:59.
Domai vodili
od poetka do kraja
Sinjska dvorana po obiaju bila
je puna, i atmosfera je kao i uvijek
bila na razini. 'Maligani' su bodrili
svoju momad, uz konstantni pri-
tisak na suce, koji su veim dijelom
bili na visini zadatka. Domai su
od samoga poetka krenuli vrsto
i poveli sa 5:0, no gosti ne dopu-
taju da se Sinjani odmah odvoje,
ipak prednost koja se vrtjela oko 7
poena nikako se nije mogla sustii.
Nakon velikog odmora na koji su
Alkari otili sa 4 poena prednosti
(38:34), koarkai Jollyja kreu
agresivnije, te koevima Junako-
via dolaze na svega ko zaostat-
ka. Osjetila se prilika za preokret,
no tada na scenu stupaju suci koji
nakon estokog pritiska sinjske
publike, zbog navodne provokacije
Martina Junakovia na Josipu Bo-
banu ve u sljedeem napadu svi-
raju Martinu tehniku greku, to
domai koriste i ponovno odlaze
na 5 poena razlike. U tom razdo-
blju igre 'bankari' su prihvatili i jur-
njavu po terenu koja svakako vie
KOARKA Jolly poraen u Sinju 69:59
Kamo su se skrili stariji?
odgovara domainima pa razlika
raste. Nakon to je trea dionica
zavrila sa -7(54:47), u posljednjoj
etvrtini previe greaka i izgublje-
nih lopti, uz katastrofalan postotak
uta odnijeli su i posljednju nadu u
preokret, protiv, rekli bismo, vrlo
skromnog Alkara, koji je utakmicu
dobio uistinu 'na miie.'
Zakazali nositelji
Evidentno je da se momad
Jolly Jadranske banke nakon cr-
nog razdoblja tijekom priprema
die u igri, no za prvenstvene po-
bjede nuno je vie toga. Ono to
mora veseliti Momira Milatovia
jest povratak Josipa Gulama koji
se vratio na parket nakon rupture
miia, i pokazao koliko je vaan
za igru, a usto je i zatieni igra,
to bi u nekim susretima mogla
biti prevaga. Oito je i buenje
Martina Junakovia, koji je odi-
grao jedu odlinu partiju, i da nije
olako nasjeo s onom tehnikom
grekom koja je na neki nain i
presudila, sigurno bi bio kandidat
za igra utakmice. Dobru partiju
u obrani pruio je i Dragan eke-
lja, koji je pokupio dosta lopti pod
svojim obruem, no oekuje se i
njegov napadaki uinak. to je
s ostalima? U prvom redu tu mi-
slimo na kapetana Luku Katuru i
Matu Mrvu, igrae koji bi u kri-
tinim trenucima trebali preuzeti
odgovornost. Mrva je koliko-toli-
ko odradio svoj posao u obrani,
dok je napadaki uinak bio neto
slabiji, no gdje je nestao Katura.
Nakon sjajne veeri protiv Broda
i pet pogoenih trica, ibenski
kapetan u Sinju se jednostavno
skrio. Tri ispaljene trice, od ega
dvije u posljednjoj minuti, dovolj-
no govore o njegovoj igri, za koju
emo ovaj put rei da je bio samo
lo dan. Milatovi takoer mora
uiniti neto da to prije razbudi
Srana Subotia koji je novi igra,
ali vremena za prilagodbu ba i
nema, a od njega se oekuje puno.
Sada slijedi gradski derbi koji e
biti jo jedan ispit za mladu mom-
ad Jolly Jadranske banke.
C
R
O
P
IX
5,30%
Dugoroni krediti za investicije
- kamatna stopa 5,30% godinje, promjenjiva
- uz novani depozit 20%
Dugoroni krediti za trajna obrtna sredstva
- uz novani depozit 10%
Kratkoroni krediti za pripremu
proizvodnje i turistike sezone
Projekt kreditiranja poduzetnika u suradnji sa
upanijom i RRA - uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,90%
Namjenski krediti do 16.000,00 eura
- bez dodatnih trokova obrade
- najpovoljnija kamatna stopa od 7,40% fiksna, godinje
- do 16.000,00 EUR uz polog od 10-20%
- bez jamaca ak do 12.000,00 EUR
*EKS 7,94% (iznos odobrenog kredita 9.000,00 EUR)
na rok otplate 6 godina uz novani polog 900,00 EUR
Pravne osobe
Banka vaeg povjerenja
www. j adranska-banka. hr
Stanovnitvo
7,50%
7,40%
4,90%
5,99%
Izraz dubioza potjee od latinskog dubio-
sisili uizravnomprijevodusumnjiv, dvojben,
nepouzdan. Kod nas je, dakako, kao i mnogi
drugi izrazi u svakodnevnom govoru popri-
mio posve drugo znaenje. Ili dubiozu vrlo
esto koriste kao inaicu za dug, manjak...
A u staroj Krleinoj enciklopediji jasno stoji
da su dubiozna potraivanja ona koja su na
granici naplativosti, dvojbeni rauni, koji se
u knjigovodstvu obino iskazuju na poseb-
nom kontu.
Na takvim dubioznim potraivanjima,
tekim nekoliko stotina tisua eura upravo
se ovih dana opekao HNK ibenik ili UEFA
je u arbitrai oko sluaja Jakoli i sluaja
Husmani pridruila ne ba shvatljivoj i dra-
konskoj politici HNS-a prema ubievcu, te
ostavila ibenane bez jedne jedine kune
odtete za igrae, koje je bivi prvoliga i te
kakozaradionogometnimodgojemi forsira-
njem. ibenska je blagajna, unato pretvor-
bi, i dalje u minusu oko milijun eura.
-Ne vjerujem da je problem nerjeiv. No,
dubiozno je na to vie staviti akcent u
ovom trenutku, na zbivanja na travnjaku
ili rjeavanju temeljnih, organizacijskih i fi-
nancijskih tekoa kluba - oglasio se poslije
pobjede nad Junakom Marko Slavica.
Iskreno reeno, bivi prvoliga i te kako
na svojim leima uti svojevrsnu ibensku
beutnost. Svejedno, radilo se o silno pro-
rijeenim tribinama ili nedostatku spon-
zora. U svojoj beutnosti (ne)odgovorni
zaboravljaju da ibenska nogometna pria
ne zavrava gornjim domom na ubievcu
i treeligakim nadmetanjima. Da je prole
nedjelje, vjerovali ili ne istodobno u pogonu
bilo ak ll mladih sastava. Momaka i djeice,
koji su se nadmetali od Vinkovaca do Crnice.
Ne treba tu znati logaritme, sinuse i kosinu-
se, pa da s lakoom izrauna kako je rije o
vie od 400 mladih igraa. Iz ibenika i blie
okolice.
A izraz dubioza ili dubiozan, htio to ili
ne, automatski asociraju na drugu aktual-
nu priu, na novogodinji nastup zenikog
Dubioza-kolektiva u najstarijem hrvatskom
gradu na Jadranu. Na 25 tisua eura, koliko
e Zeniani ponijeti kui, ili na svotu, koja
predstavlja otprilike treinu dotacije ubi-
evcu.
Sve je to dubiozno i u temeljnom, glazbe-
nom smislu. Kao glazbeni kritiar na Omiu
esto sam se druio s najveim hrvatskim
skladateljima i strunjacima ozbiljne glaz-
be: FranomParaom,RubenomRadicom,Ni-
kolom Bublom... No, kad bi popili malo bile
bevande, oni nisu pjevali ni Misu solemnis,
ni ariju iz Aide, ve Miinu Drugi joj rasplie
kosu.
Ukratko, Dubioza-kolektiv da, ali za ne-
ku drugu priliku.
-Pa, ne moe za Novu godinu plesati na
vijesti - duhovito je poentirao stari ibenski
fotograf Neno Glomuz.
Sve je to
dubiozno!
PIE: IVO MIKULIIN
JOSIP ALETA CAR
Malo je tko sumnjao u pomno
odabran roster koarkaa 'ibe-
nika' za novu sezonu. Zadran je
kostur momadi, mladci su preko
ljeta napredovali, a oba su poja-
anja (Marciu, Vrki) popunila
upravo neuralgine toke, centra
'tekaa' i 'pravog' krila. No, ni
trea ovosezonska utakmica nije
sugerirala tu, vie nego solidnu,
koncentraciju kvalitete. Ipak, sta-
ra istina o tome kako se bodovi
piu, a igre (brzo) zaboravljaju i
te kako vrijedi za subotnju uta-
kmicu ibenik - Vrijednosnice. I
podgrijava tezu kako se ibenski
koarkai, kao tipini 'dizelai',
ba kao i u proloj sezoni, polako
zagrijavaju za vee uspjehe i kva-
litetnije igre.
Velika je vrijednost ibenske
pobjede povratak u formu Tea
Petanija, zadarskog playmakera
lavljeg srca, koji je postao dobri
duh Baldekina. Nije rije samo
o zavidnoj statistici, koja govori
o l7 koeva, sedam asistencija i
est skokova. U treoj je etvrtini
upravo on bio taj koji je uzeo uzde
u svoje ruke, i zapeatio sudbinu
Osjeana. to 'tricama', to asi-
stencijama, od kojih je posebno
dojmljiva bila ona za Vukievi-
a, kad je semafor 'zasvijetlio' na
ugodnih 'plus l5' (43:28).
KOARKA Prva pobjeda GKK-a
ibenani obezvrijedili
osjeke Vrijednosnice
-Najvanija je, ipak, pobjeda.
Zadovoljan sam nainom, na
koji smo igrali u obrani, dok je
u napadu ostalo jo 'lufta' na na-
dogradnju. Imam osjeaj da se
polako diemo, da emo spremni
doekati gradski derbi s Jollyjem.
Padaju mi na um jo neke konsta-
tacije, ali lako je biti pametan po-
slije pobjede - ispalio je neumorni
Teo Petani.
Obrana napokon
profunkcionirala
Ne znamo na to je sve ciljao
Petani, no njegova dobra igra je,
nema sumnje, jedan od tri bitna
detalja subotnjeg izdanja ari-
nove momadi. Prvi i najvaniji
je da pobjeda nijednog trenutka
nije dolazila u pitanje, kao i da su
gosti ustuknuli pred vrlo vrstom
ibenskom obranom. Segmentom
igre, koji je posve zatajio u premi-
jernom nastupu protiv Katelana.
Obrana i Petani, razumljivo,
ne bi bili dostatni za uvjerljivu
pobjedu 'graana' da se solidnom
igrom nije pridruio Zoran Vrki.
Vrlo korisnu epizodu odradio je i
Ivan Blae. Ostali su, s iznimkom
trojice 'poletaraca' (Radovi, Kal-
pi, panja), imali tek povremene
bljeskove, poput Miieve kontre
u prvim minutama nastavka.
U negativnom smislu izuzeli
smo trojicu 'poletaraca' zato to
Baldekin udi za njihovom veom
(i kvalitetnijom) minutaom. Po-
sebice je vidljiva silazna putanja
u nastupima Franka Kalpia. Mo-
mak, koji je prije dvije sezone s ne-
punih 16 godina meu seniorima
plijenio 'pozitivnim bezobrazlu-
kom', kao da se zagubio u takti-
kim zadaama i elji za vlastitim
uinkom, koevima. Pad njegova
samopouzdanja vjerojatno lei i
u tezi 'kako nije dovoljno sebian'.
-Tek u treoj utakmici demon-
strirali smo obranu, koja je trebala
funkcionirati od prvog kola. Bez
Baia, jasno je, nemamo pravu
utersku dimenziju. Mladi su ga
uzalud pokuali nadoknaditi, pa
smo u tom segmentu 'prisilno' vie
koristili Vrkia i Petanija. Pobjeda
nam je vratila mir i ubrzala proces
homogeniziranja momadi - ka-
zao je zadovoljno trener ibenika
Jeronimo arin.
Koliko god su ibenani bili
prizemljeni i kritiki raspoloeni
poslije prve ovosezonske pobje-
de, toliko je trener gostiju Senad
Muminovi bio nerealan, kad je
kazao 'kako je slaba unutranja
igra njegove momadi uvelike
pogodovala pobjedi ibenika'.
Prava je istina da je i prosjeno
izdanje ibenika dovoljno da se
snizi vrijednost osjekih 'vrijedno-
snica'. Da su domainu smetali sa-
mo povremeni ujedi ponajboljeg
osjekog igraa, centra (Velibora)
Buhe.
Velika je vrijednost ibenske pobjede povratak u formu Tea Petanija, zadarskog
playmakera lavljeg srca, koji je postao dobri duh Baldekina. Nije rije samo o zavidnoj
statistici, koja govori o l7 koeva, sedam asistencija i est skokova. U treoj je etvrtini
upravo on bio taj koji je uzeo uzde u svoje ruke, i zapeatio sudbinu Osjeana
ibenik -
VROS Osijek
73:60
(20:14, 17:12,
22:15, 14:19)
IBENIK: Ra-
dovi, Badim
5, Andabaka,
Mii 4, Kalpi,
Blae 6, Marciu
10, Vukievi 8,
panja, ama-
dan 5, Petani 17,
Vrki 18.
VROS OSIJEK:
Kujundi 7, Me-
znari 5, Doen
2, Buha 13, Jaki,
Bivi 12, Pan-
duri 8, A.arac
II, ulj, J. arac,
Turalija 2.
A
N
T
E
B
A
R
A
N
I
50 sport
ibenskilist
Povratak u hrvatske seniorske
koarkake okvire bio je uspjean
za vodike koarkaice. Izborile su
pobjedu u dramatinoj utakmici
A-2 lige (jugozapad) kontra doma-
eg sastava Folke Borovje. Gotovo
cijelu utakmicu su hvatale zaosta-
tak za iskusnijim suparnicama. Za-
hvaljujui uinku terceta mladih
reprezentativki (Silov, Skori, Mr-
dalj), uspjele su povesti u zavrnim
minutama, ali je Folka tricom ipak
izborila produetak. I u dodatnih
BORISLAVJURAS
Nakon prospavana prva dva
seta dvoboja na zadarskome Vinji-
ku, odbojkai ibenika su se ipak
na vrijeme probudili i izborili dru-
gu ovosezonsku pobjedu u drugoj
jakosnoj skupini 1.A lige. Domae-
ga Zadra su nadmaili sa 3:2 (9:25,
13:25, 25:22, 25:17, 16:14), nakon
dramatinoga petog seta, u kojemu
su ispustili vodstvo od 11:7, pa ipak
uspjeli iupati i drugi bod
-Zadrani, za koje godinama igra
na bivi tehniar Mario Grubii,
uvijek se pale na nas. Opet je bilo
napeto, ak i uz sitne provokacije na
kraju. Tenzije su dodatno podignute
nakon naega drugog time outa u
petom setu. Pozvao sam ga pri re-
zultatu 11:11, da bi prije nastavka
igre na semaforu svijetlilo 12:11 za
Zadar! Ni to nas nije zaustavilo, ba
kao ni prva dva seta, kad nas je, uz
lo prijem, sputavala i mala, niska
dvorana u kojoj se igralo - raportira
Paskval Skelin, trener odbojkaa i-
benika. U Zadru su igrali: T. Skelin,
Poropat, Miura, Jurlin, Krianovi,
DellOrco, Zeljkovi, Kuni, Z. Bu-
razer Pavekovi, M. Pavekovi i
Bai.
Dvije zlatne i jednu bronanu
medalju su osvojili upanijski
predstavnici na dravnome pr-
venstvu osoba s invaliditetom,
odranom u organizaciji Hrvat-
skog paraolimpijskog odbora. U
Poreu su dominantni bili boari.
Oni su postali prvaci u paru (Mi-
lan Mareti i Zdenko Stori) i u
trojci (Drago Mati, Milan Viti
i Ivo Sladi). U momadskome
dijelu, ahistima (Milan Ceronja,
eljko Naki, Branko Gulin, eljko
Kustura) je pripalo etvrto mje-
sto. U pojedinanoj konkurenciji,
eljko Naki je imao priliku po-
stati prvak drave, ali se na koncu
morao zadovoljiti treim mjestom
i bronanom medaljom.
Predstavnici upanijskoga Sa-
veza sportova osoba s invalidi-
tetom su jo nastupili u pikadu
(osvojeno sedmo mjesto) i na
viseoj kuglani (osmo mjesto). U
Poreu je bilo deset natjecatelja
iz nae upanije meu njih preko
300 iz 17 upanija. Milan Mare-
ti, predsjednik upanijskoga sa-
veza, istaknuo je da su nastupili
zahvaljujui financijskoj pomoi
Nacionalnog parka Krka, upa-
nije, Grada ibenika te Opine
Primoten. B.J.
A-2 liga koarkaica
Vodiankama radost nakon produetka
pet minuta su uenice trenera Bore
Vukovia morale stizati zaostatak,
da bi na koncu upisale pobjedu
79:75 (10:19, 15:19, 21:13, 22:17,
produetak 11:7). Sastav Vodica:
Miura (1), Ivei, Mrdalj (18), Si-
lov (35), Juriev Grgin, Deur, Ivas,
Skori (23), Bai (2), Bumber.
Iako su u 2. kolu domaeg pr-
venstva slobodne, vodike koar-
kaice nee se odmarati. U etvr-
tak e igrati utakmicu 1. kola nove
sezone u regionalnoj WBFA ligi. U
ODBOJKAKA NATJECANJA ibenik slavio u Zadru
Sretan rasplet drame na Vinjiku
ibenik je jedina momad s dvije
pobjede u drugoj jakosnoj skupini 1.
lige. Stoga je i zadrao vodee mje-
sto na ljestvici, s pet bodova. Hoe li
tu ostati i dalje, znat e se nakon 3.
kola, odnosno nedjeljnoga okraja
s novim prvoligaem. Na Baldekin
dolazi Centurion iz Pule, a utakmica
e poeti u 20 sati.
Djevojke zaustavila ozljeda
najiskusnije igraice
Iako su gotovo set i pol gurale
prema pobjedi, odbojkaice ibe-
nika su ostale bez boda u premi-
jernome nastupu u 1. B ligi (jug).
U dvorani na Meterizama, pobjedu
od 3:1 (17:25, 25:14, 25:11, 25:17)
je odnio sastav zadarskoga Donata.
Kljunim trenutkom utakmice po-
kazala se ozljeda Mateje ilas, naji-
skusnije igraice ibenika, koja je u
drugome setu napustila teren. Bez
nje u postavi mlade igraice se nisu
uspjele oduprijeti naletima supar-
nica. Sastav ibenika: Erak, ilas,
Naki, Gligi, Mikulandra, Bura,
Plena, Juri, Terzanovi, Lokas i
Belamari.
I u drugome kolu, kad gostuju
kod drugoga sastava katelanske
Marine, odbojkaice ibenika e
zaigrati bez Mateje ilas.
Odrano dravno prvenstvo za osobe s invaliditetom
Dva zlata u Poreu
IN
-
P
O
R
T
A
L
.H
R
Unato tihim eljama, dvoboj s Osijekom
nije oznaio prvoligaku prekretnicu kugla-
ima ubievca. Slavonci su ve trei supar-
nik koji se pogostio na ibenskim stazama.
Nanijeli su peti uzastopni poraz debitantu u
eliti. Istina, igrai ubievca su ostvarili svoj
najbolji momadski rezultat ove sezone, kad
su domae utakmice u pitanju, ali i on je bio
preskroman da bi barem ugrozili pobjedu
suparnika. Samo su u drugome paru, kad su
igrali Zeli i Josip Skori, bili na potrebnoj
razini. Njih dvojica nisu uspjeli pokriti loije
nastupe ostalih. Podbacili su, primjerice, i
kapetan vrljak, ali i voditelj Ivica Skori,
koji je do ovoga dvoboja bio najstabilniji u
ibenskim redovima. Pofuk je zadnjim setom
anulirao ukupni minus u odnosu na supar-
nika, ali nije mogao izbrisati izgubljene se-
tove, vrijedne konanoga poena
6. kolo: ubievac Osijek 1:7
Rezultati, ukupno: ubievac Osijek
0:2 (3268:3398, u setovima 8,5:15,5), po-
jedinano: Pofuk Horitzky 0:1 (543:543,
1,5:2,5), vrljak arkezi 0:1 (527:561,
1:3), J. Skori Rado 0:1 (573:578, 2:2),
Zeli Liovi 1:0 (579:556, 3:1), I. Skori
Tutnjevi (Pui) 0:1 (522:120+437, 1:3),
Blaevi Muani 0:1 (524:603, 0:4).
Momad ubievca je na pretposljed-
njem, 11. mjestu ljestvice, sa dva osvojena
boda. U 7. kolu, gosti su splitskoga Potara.
Igra se na kuglani Poljud, a poetak je u 15
sati.
Kuglaice vodile, pa spaavale bod
U predigri prvoligakoga okraja kuglaa,
pobjeda je izmakla i kuglaicama ubievca.
Ipak, one su, na startu druge lige (jugoza-
pad), uspjele spasiti barem bod protiv sasta-
va Rijeke. Imale su vodstvo od 2:0, pa i 3:1,
uz 40 unjeva vika nakon drugoga para. U
poplavi skromnih, ak i loih rezultata, ali i
promaaja (62 ibenska, od ega 33 samo
u drugom paru!) goe su dvije najbolje
igraice sauvale za kraj. Kapetanica Meri
Jurkovi nije uspjela parirati suparnici, pa
je Janja Mrela, povratnica na staze, mora-
la spaavati jedan bod. Valja izdvojiti da je,
uz nju, najbolji pojedinani ibenski rezul-
tat imala Marina Mati, jedna od rijetkih iz
mlae garde.
1. kolo: ubievac Rijeka 4:4
Rezultati, ukupno: ubievac Rijeka 0:2
(2981:2996, u setovima 12:12), pojedina-
no: uri Donkovac 1:0 (500:488), Mati
Pavi 1:0 (518:495), Smoli Markovi
1:0 (496:465), Gulin (Beer-Krni) Trubi
0:1 (224+249:499), Mrela Weitzer 1:0
(518:513), Jurkovi Bradeti Tomi 0:1
(476:536). U 2. kolu, sastav ubievca je
gost Kupe, u Ozlju (igra se u nedjelju, po-
etak je u 15 sati). B.J.
Vodiankama radost nakon produetka
goste im dolazi sastav Lovena sa
Cetinja. Igra se pod vodikim a-
torom, a poetak je u 15 sati. Prva
utakmica finala WBFA lige Mla-
de nade, za kadetski uzrast, je u
nedjelju (poetak u 13 sati), kad
vodiki sastav gostuje u Trebinju.
Veliko priznanje klubu je i
poziv za nastup u maarskome
Sopronu. Tamo e sredinom stu-
denoga biti odran turnir kadet-
kinja, koji e okupiti prvakinje iz
osam drava. B.J.
Kuglaka natjecanja
I Osijek se pogostio
na ubievcu
52 sport
ibenskilist
MARKO BURSA
IBENIK
ibenik se ovog tjedna, a po-
sebno na jueranji dan, zajedno s
ostatkom svijeta prisjetio velikana
svoje, hrvatske i svjetske koarke -
Draena Petrovia. Tjedan obilje-
avanja 50. roendana ovog juna-
ka, uzora i idola mnogih genera-
cija koji je za ivota ve prerastao
u legendu, zapoeo je jo prole
subote, ponovnim otvaranjem
vrata njegove spomen-sobe za sve
posjetitelje u Kreimirovu gradu.
Naime, od 11 do 15 sati u subo-
tu, ibenani svih generacija imali
su tako prije zimskog zatvaranja,
jo jednom priliku posjetiti stan u
Preradovievoj 3, u kojem je Dra-
en ivio, razgledati fotografije i
njegove osobne predmete, osjetiti
vibracije mjesta iz kojeg je u svijet
krenula jedna od najljepih koar-
kakih pria.
Strast za igrom
i udnja za pobjedom
Otvaranje sobe najvie veselja
izazvalo je kod onih najmlaih,
pa ne udi da su djeca doslovno
hrlila u stan u kojem je nekad i-
vio najbolji hrvatski koarka svih
vremena. -Draen je bio najbolji
na svijetu. Tata mi je rekao da
je on bio koarkaki maioniar
i da emo uvijek gledati zajedno
njegove trikove na snimkama.
Kad narastem elim biti poput
Draena - ushieno nam je kazao
tek petogodinji Josip, koji je u
pratnji svojih roditelja doao u
obilazak spomen-sobe u kojoj je
odrastao na najvei koarkaki
genij. Meu mnotvom ibena-
na koji su se izmjenjivali u subot-
njem posjetu ovog svetog mjesta,
naili smo i na simpatinog mla-
dia iz okolice Samobora koji je
bio oduevljen Draenom kojega
su veliali i njegovi sugraani, a i
sam je o Mozartu govorio biranim
rijeima. -Nedavno sam upisao fa-
kultet turistikog menadmenta
u ibeniku i kada sam vidio da
stanujem toliko blizu ovog stana
iz kojeg je potekla pria o ovjeku
koji je dugi niz godina hrvatsku
koarku inio sreditem svemi-
ra, osjetio sam potrebu da ga to
prije posjetim. Mnogo sam itao i
sluao o Draenu, smatram da je
njegova strast za igrom i udnja
za pobjedom danas postala sim-
bolom predanosti u ovom sportu.
ast mi je ivjeti u njegovu gradu
- iskreno i s puno emocija nam je
DRAENOVA SPOMEN-SOBA uvijek iznova oduevljava posjetitelje
Na Mali trajna je inspiracija
naim - najmlaima
-Draen je bio najbolji na svijetu. Tata mi je rekao da je on bio koarkaki
maioniar i da emo uvijek gledati zajedno njegove trikove na
snimkama. Kad narastem elim biti poput Draena - ushieno nam je
kazao tek petogodinji Josip, koji je u pratnji svojih roditelja doao u
obilazak spomen-sobe u kojoj je odrastao na najvei koarkaki genij
rekao 19-godinji ibenski student
iz Samobora Mateo Grdanjski.
-Ovo je poklon svim mojim i-
benanima. Silno me veseli vidjeti
ovu mladost i djecu koja s nevje-
rojatnim zanimanjem i interesom
ele uvijek neto vie doznati o
Draenu. S obzirom na to da neu
biti u ibeniku 22. listopada, kada
je dan Draenova roenja, odlui-
la sam doi nekoliko dana ranije,
kako bih otvorila spomen-sobu
za svoje sugraane, a upravo na
roendan, Draen e u Zagrebu
dobiti i edukativni strip. Djeca e
kroz crtee uiti o njemu u stripu
'Djeak', autora Frane Petrue. U
suradnji s Hrvatskim drutvom
olimpijske filatelije i memorabili-
je te Hrvatskom potom, izdan je
i prigodni potanski ig te dopi-
snica - kazala nam je jo u subotu
u svome stanu Draenova majka
Biserka Petrovi. Podsjetimo, Dra-
enova spomen-soba u njegovom
nekadanjem obiteljskom domu
u Preradovievoj ulici u ibeniku
potpuno je ureena u lipnju 2012.
godine, no za posjetitelje otvorena
je samo tijekom ljetnih mjeseci.
Izloba radova
djejih vrtia
Dodajmo k tome, kako su se
juer povodom roendana koar-
kakog Mozarta, pred Draeno-
vim spomenikom na Baldekinu
okupili i predstavnici gradske i
upanijske vlasti, koji su uz pred-
stavnike ibenskih koarkakih
klubova i brojnu djeicu iz grad-
skih vrtia poloili cvijee i po-
klonili se istinskoj legendi hrvat-
skog sporta. Nakon toga, javnosti
je predstavljeno idejno rjeenje
rekonstrukcije i ureenja Trga
Draena Petrovia u Kreimirovu
gradu, a u Gradskoj knjinici Jur-
ja igoria otvorena je i izloba
radova polaznika djejih vrtia
posveenih ovom najveem iben-
skom sportau.
Predstavljeno je idejno rjeenje ureenja
i rekonstrukcije Trga Draena Petrovia
DRAENOVA SPOMEN-SOBA uvijek iznova oduevljava posjetitelje
Na Mali trajna je inspiracija
naim - najmlaima
54 sport
ibenskilist
JOSIPALETACAR/ KRSTEMUJAN
Nogometai ibenika nastavili
su svoj pobjedniki pohod treom
ligom i nakon gostovanja sinjskog
Junaka na ubievcu. 'Naranasti'
su goste iz Sinja ispratili sa tri po-
gotka u mrei i tako zadrali tri
boda prednosti nad jedinim oz-
biljnim pratiteljem, Mosorom, ko-
ji je u ovome kolu savladao drugu
momad Hajduka.
Nema lakih protivnika
Unato pobjedi nije sve ilo
glatko protiv momadi koju vodi
nekadanji igra ibenika Ivan
Medvid. Od poetka su se 'naran-
asti' muili u igri prema naprijed,
dok je obrana funkcionirala bespri-
jekorno. U igri domaih kao da se
osjetio nedostatak elje i htjenja,
to se manifestiralo nepotrebnim
driblinzima u zavrnici. Tako je
bilo do 31. minute kada je Stipe
Mareti odlinom minijaturom
proao desnom stranom kazne-
nog prostora i ubacio do tada
nevidljivog Blaevia koji donosi
vodstvo domaoj momadi. Igrali
su 'naranasti' dobro, Toni panja
kreirao je napade, no promjene
do odmora nije bilo. Ve u prvom
napadu drugog dijela ibenik po-
veava na 2:0, i to preko najboljeg
strijelca lige Igora Prijia, koji je
manirom iskusnog strijelca posti-
gao svoj jubilarni deseti pogodak
u sezoni. To kao da je oslobodilo
domae koji su nizali prigode jed-
nu za drugom i pravo je udo to
su sve ibenani uspjeli promaiti,
a kako to u nogometu biva gosti u
73. minuti iz jednog napada sma-
njuju lijepim pogotkom Matijaevi-
a. To kao da je presjeklo domae,
pa gosti jo dvaput opasno prijete,
no u 82. minuti nakon odline solo
akcije Puclina i prizemnog ubaaja
s lijeve strane kaznenog prostora
Ramljak zakucava loptu u vlastitu
mreu za konanih 3:1, i nova tri
boda na kontu.
-Rezultat je bolji od igre, jer mi-
slim da se nismo drali dogovora, a
kada ste lider prvenstva morate u
NOGOMET ibenik slavio u Sinju
Nastavljen niz, pali i sinjski junaci
Nakon kanjavanja NK Janjeva
zbog izgreda na utakmici protiv
DOK-a, dunosnici lige poku-
avaju normalizirat stanje u ovoj
ligi u kojoj su ostala samo etiri
kluba. Do kraja prvog dijela ostala
je samo jedna utakmica koja e se
igrati ove subote u Kninu izmeu
Dinare i DOK-a, a potom jo tri
kola drugoga kruga kojim bi bio
zavren jesenski dio. Na drnikoj
Podvornici prolog vikenda igrali
su DOK i Vodice i premda je u
oba kluba igralo po desetak igra-
a mlaih od 20 godina prikazan
je odlian nogomet sa po desetak
vrlo izglednih prilika za zgoditke,
a zbog rezultata 1:1 mogu aliti
samo Drniani.
Naime, nakon ekspresno posti-
gnutog pogotka mladog Antonija
Radeljaka i vodstva Drniana,
Vodice su bile toliko oamue-
ne da im je prijetila kanonada
pogodaka. Imali su Drniani jo
etiri tako rei zicera, ali se nije
iskazao Dado Mati, a potom Ante
Brajkovi i Mile Slavica. Dodue, i
sudac Dino Papak grdno je otetio
Drniane, jer je zaboravio crveni
karton u svlaionici, pa ga nije
pokazao Lekaju nakon grubog
prekraja na rubu esnaesterca
na Marinu. Mogli su Drniani i
u nastavku poveati vodstvo, ali
i gosti izjednaiti jer su poetkom
drugog poluvremena uspostavi-
li ravnoteu na igralitu. Izlazak
Ante Gorete prilino je uzdrmao
obranu DOK-a. Osobito je veli-
ka opasnost dolazila od robusnog
ime Deura, koji je ipak okrunio
svoju dobru igru golom za izjed-
naenje u 83. minuti.
-U Drniu smo igrali sa sedam
igraa mlaih od 18 godina te
sam zadovoljan bodom, kazao je
trener gostiju Darko Vlatkovi.
-Bili smo daleko bolja momad
i samo srea spasila je Vodice od
poraza. Samo u prvom poluvre-
menu mogli smo postii najmanje
etiri pogotka, no srea je varljiva
svagdje pa i u nogometu, rijeu su
trenera DOK-a Jere Peia. K.M.
NOGOMET upanijska liga
Remi DOK-a i Vodica u Drniu
svakom utakmici biti na razini jer
ste svima izazov. Stoga nam se ovo
vie ne smije dogaati, rekao je Da-
mir Petravi, trener ibenana koji
je potpuno u pravu. 'Naranasti' su
igrali na refule, no i u takvoj igri
dalo se vidjeti kako su Toni pa-
nja i Stipe Mareti igrai oko kojih
klub treba graditi svoju budunost.
ibenik sada izgleda kao ozbiljna
momad, s odlinim Duvnjakom,
Kartelom i Bulatom. Brzim i agre-
sivnim arom, lucidnim panjom
i nepredvidljivim Maretiem i Pri-
jiem, naravno valja istaknuti i Sla-
vicu koji je poput vina, to stariji
to bolji. Sinjani su se pokazali kao
jedna dobra momad kojoj nedo-
staje moda igra-dva da bi mogli
neto vie.
-Za nas je ovo bio najlaki susret
sezone, jer smo doli u goste naj-
boljoj momadi lige. Moda smo
mogli neto vie s obzirom na to
da ibenik nije igrao neku veliku
utakmicu, ali nisam nezadovoljan.
Lijepo je bilo ponovno biti na u-
bievcu, istaknuo je Ivan Medvid,
trener Sinjana. Pred ibenikom
je sada jedno teko gostovanje na
Koruli. Teko kako zbog puta ta-
ko i domaeg BK Zmaja, koji ove
sezone igra odlino, pogotovo pred
svojom publikom.
Zagora pala u Dubrovniku
Nogometai Zagore poslije vri-
jedne pobjede sa Valom u 11. kolu
gostovali su u Dubrovniku i doi-
vjeli (ne)oekivani poraz od kluba
koji je na predzadnjem mjestu lje-
stvice sa 6 bodova. Da e Zagora
teko doi do pozitivnog rezultata
uvjerili smo se pred poetak puto-
vanja u Dubrovnik, jer u autobusu
nije bilo ak pet standardnih igra-
a, vrlo bitnih za klub. Ante Bara
prvi strijelac momadi zbog 3 uta
kartona, napada Blaenko Emer,
stoper Josip Bonacin, hitri lijevi
boni Toni ari i kapetan Ante
Male ostali su kod kue, to je tre-
balo biti dovoljno ostalim igraima
da shvate ozbiljnost situacije. No
nada je tinjala da se moe do boda,
pogotovo to se domain silno, ali
bezuspjeno borio vie od 50 mi-
nuta da postigne pogodak iz nekih
ubacivanja, ali pravu ansu nisu
imali. Tek desetak minuta nakon
odmora uspjeli su u svojoj nakani
iz jedne guve, u kojoj je naalost
ozlijeen i vratar Mihaljevi, posti-
gnu pogodak za vodstvo. Potom iz
igre zbog ozljede izlazi i prvi uvar
mree a na njegovo mjesto ulazi
mladi Anelo Orlovi, kojemu je
ovo prva utakmica u novoj sezoni,
a sa nekoliko intervencija Anelo
je pokazao silan talent. Domain
zadovoljan vodstvom povlai se u
obranu, a Zagora pokuava izjed-
naiti. Mladi napadai Petkovi, Si-
li, Sladi te neto stariji Baki nisu
uspjeli, a domain je jo jednom
pogodio mreu na polovici drugog
poluvremena.
-U Dubrovniku smo igrali tako
rei s drugom garniturom igraa
pa je bilo teko doi do pozitivnog
rezultata, kazao je trener Duji.
Treneru u pomo doao je njegov
prijatelj iz mlaih uzrasta DOK-a
Domagoj Odak, profesor tjelesne
kulture koji e pomoi igraima da
napune svoja plua dahom a tijelo
snagom.
-Zaslueno smo poraeni iako
je nada u povoljan rezultat tinjala
skoro uru vremena. Bez pet stan-
dardnih igraa i nismo oekivali
udo. Na novom gostovanju, ovaj
put u Makarskoj u kompletnom iz-
danju nadam se da moemo osta-
ti neporaeni, istaknuo je tehniko
Zagore Sandi koprc.
ibenske nogometae ve slje-
dee srijede oekuju osmine fi-
nala Kupa Hrvatske protiv Istre
u Puli. Tako e jedan prvoliga
biti domain treeligau.
-Mi smo se pokuali dogovoriti
sa svojim prijateljima iz Pule
da oni dou u ibenik, no njih
nakon te utakmice oekuje go-
stovanje u Zagrebu kod Loko-
motive, i to im se jednostavno
ne uklapa, tako da emo mi put
Pule, istie Novica Ljubii, di-
rektor ibenskog kluba. Razlog
zbog kojeg je Istra domain
treeligau lei u injenici da
je ibenik svojim dosadanjim
rezultatima u kupu stekao do-
bar koeficijent koji ih za sada
dri na osmom mjestu, dok je
Istra deveta, tako da su naran-
asti unato injenici da igraju
dva ranga nie bolje rangirana
momad.
ibenani
u Puli trae
iznenaenje
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2652
2014. ibenski list. Sva prava pridrana.
Za umnoavanje u bilo kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje
javnosti u bilo kojemobliku ukljuujui Internet kao i preraivanje
na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti
potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava.
Kontakt: 022/201-270
BORISLAV JURAS
Niz drugoligakih pobjeda boara Cro-
atije zaustavljen je na Brau. Iako sa sve-
ga osam igraa, s optimizmom su krenuli
na ovo gostovanje. Podloga za optimizam
ostala je i nakon prve serije klasinih dis-
ciplina (Skejo preokrenuo u zadnjem kru-
gu, ali je Brati popustio u samoj zavrnici
partije). Jurkovi je, poenima u brzinskom
izbijanju, donio vodstvo Croatiji (6:4), ali
su, ispostavilo se, precizno i tafetno izbija-
nje odredili konanog pobjednika. Unato
nevelikim ansama u tafeti, voditelj ii
nije htio tankirati tu disciplinu i sauva-
ti kapetana Jurkovia, koji igra u velikoj
formi, za zavrne partije. Unato tome,
Skejo je novim preokretom (gubio 8:0 u
pojedinanom), omoguio priliku suigra-
ima da izbjegnu poraz. Ona je, u paru i
trojci, ostala sve do zavrnih minuta, ali
nije iskoritena
7. kolo: Stivan Croatia 13:9
Rezultati po disciplinama; pojedina-
no-klasino: Mladineo Brati 13:10,
par: Toni, Fabijanovi I. Jurkovi, Be-
gura 8:13, trojka: Budimir-Bekan, Rad-
milovi, Ljubeti (Glasinovi) Aleksi,
Malenica, Galei 13:2, blianje i izbi-
janje u krug: Kusanovi Skejo 22:23,
brzinsko izbijanje: Kusanovi I. Jurko-
vi 28:36, precizno izbijanje: Budimir-
Bekan Brati 25:13, tafetno izbijanje:
Toni, Mladineo I. Jurkovi, Galei
44:36, pojedinano-klasino: Kusanovi
Skejo 11:13, par: Mladineo, Radmilo-
vi (Glasinovi) Begura, Galei 13:9,
trojka: Ivanovi, Toni (Ljubeti), Miri
Aleksi, Malenica, ii 11:11, blianje
i izbijanje u krug: Budimir-Bekan Brati
22:17.
S uinkom od etiri pobjede i tri po-
raza, odnosno osam osvojenih bodova
(samo dva boda vie od pretposljednjega
Stivana), momad Croatije je zakljuila
jesenski dio natjecanja u 2. ligi (jug) na
treemu mjestu ljestvice. Slijedi gotovo
polugodinja stanka u prvenstvu, sve do
travnja 2015. godine.
Trea liga: Kijevo i Solaris
uvjerljivi domaini
Uvjerljivim treeligakim pobjedama
na svojim zjogovima, Kijevo i Solaris su
poli na dugu stanku u prvenstvu. Kijev-
ljani su etiri od est poena izgubili u tr-
kakim disciplinama, dok je Solaris ba u
brzinskom izbijanju uspio do prvih ovose-
zonskih poena! Ve otpisani i nekompletni
fenjera Sonkovi, nije uspio pruiti jai
otpor domaem Trilju
7. kolo: Solaris Bili brig 16:6
no-klasino: I. Arambaa Vrsaljko 6:12,
par: Celi, Bai Katalini, I. Medi 12:11,
trojka: Mari, Vulinovi, . ivkovi A.
Medi, M. Vrki, Marinkovi 13:6, blianje
i izbijanje u krug: D. Arambaa Buljat
24:16, brzinsko izbijanje: Celi I. Medi
27:15, precizno izbijanje: D. Arambaa
Vrsaljko 13:8, tafetno izbijanje: Mari, .
ivkovi Katalini, A. Medi 23:27, poje-
dinano-klasino: D. Arambaa A. Medi
13:4, par: . ivkovi, Bai Katalini,
Buljat 13:8, trojka: Mari, I. Arambaa,
Vulinovi M. Vrki, Marinkovi, Guzi
4:13, blianje i izbijanje u krug: Celi
Vrsaljko 21:12.
Trilj Sonkovi 17:5
no-klasino: Hri Marko Mati 10:11,
par: Musulin, Vudrag Mate Mati, Vuku-
i 13:3, trojka: Sabli, Odrljin (Marjano-
vi), Botica D. Mati, A. Mati, Mi. Mati
13:1, blianje i izbijanje u krug: P. Bilo-
kapi J. Mati 23:15, brzinsko izbijanje:
Botica J. Mati 19:24, precizno izbijanje:
P. Bilokapi Marko Mati 22:19, tafet-
no izbijanje: Hri, Botica Mate Mati,
Vukui 30:29, pojedinano-klasino: P.
Bilokapi Mate Mati 13:6, par: Hri,
Marjanovi J. Mati, Vukui 13:5, troj-
ka: Sabli, Vudrag, Klape D. Mati, A.
Mati, L. Mati 13:5, blianje i izbijanje u
krug: Musulin Marko Mati 19:19.
Kijevo Liane 16:6
no-klasino: M. Gojevi Zeli 13:5, par:
Ercegovac, S. Radi Mami, S. Devi
13:7, trojka: Teskera, A. Radi, Ma. Malo-
a J. Devi, Peut, Nimac 13:5, blianje i
izbijanje u krug: . Gojevi Toki 18:15,
brzinsko izbijanje: Teskera J. Devi 25:26,
precizno izbijanje: . Gojevi Zeli 21:17,
tafetno izbijanje: Grizelj, imunovi Ma-
mi, Toki 24:31, pojedinano-klasino: .
Gojevi Peut 13:6, par: Ercegovac, Ma.
Maloa S. Devi, Zeli 13:0, trojka: I. Go-
jevi, A. Radi, Juri Arambai Mami,
Toki, Nimac 6:13, blianje i izbijanje u
krug: M. Gojevi J. Devi 19:16.
Nakon prvoga dijela sezone, Solaris je
na estome mjestu ljestvice, ima sedam
bodova. S bodom manje, Kijevo je sedmo
u poretku skupine Srednja Dalmacija, dok
je Sonkovi, nakon est uzastopnih pora-
za, posljednji, deseti, sa svega dva boda.
upanijska liga: Primoten
nokautiran u Piramatovcima!
Neoekivan nokaut u Piramatovcima
doivjeli su Primotenci, prvi favoriti u-
panijske lige, to ukazuje da im nee biti
ba jednostavan put do 3. lige
Rezultati 5. kola, prva upanijska liga:
Piramatovci Primoten 16:6, Zagora
ista Velika 8:14, Zrinski Telekom 14:8.
Poredak: Primoten i ista Velika po 8 bo-
dova, Piramatovci (utakmica manje) 6,
Zagora 4, Zrinski 2 (utakmica manje) i
Telekom bez bodova. Druga upanijska
liga: Primoten 2 Tribunj 14:8, Banzo-
go Stankovci 7:15, Vodice Betina 15:7.
Poredak: Stankovci 8 bodova, Vodice 5,
Betina i Primoten 2 po 4, Pirovac i Ban-
zogo po 3, Tribunj 1 bod.
U nedjelju se u drugoj upanijskoj ligi
igraju utakmice 6. kola (poeci u 16 sa-
ti). Parovi: Stankovci Vodice, Tribunj
Banzogo i Pirovac Primoten 2. Tokom
vikenda e u Kninu igrati Zrinski Pira-
matovci, u zaostaloj utakmici 3. kola prve
upanijske lige.
BOARSKI SEMAFOR
Croatiji tafeta
presudila na Brau
Nogomet
Nogometai
ibenika nastavili
su svoj pobjedniki
pohod treom ligom
i nakon gostovanja
sinjskog Junaka na
ubievcu
Sjeanje
ibenik se ovog
tjedna zajedno s
ostatkom svijeta
prisjetio velikana
svoje, hrvatske i
svjetske koarke -
Draena Petrovia
Koarka
U subotu u 19 sati
e ibenski gradski
koarkaki rivali po
esti put odmjeriti
snage. Poslije lanjskih
pet utakmica bankari
vode sa 3:2
Jedini aktivni automobilistiki klub na
prostoru u naoj upaniji i dalje ostvaruje
dobre rezultate. Naime, vozai AKK Ro-
goznice proteklog su vikenda nastupili
u Omiu, koji je bio domain 3. izdanja
Nagrade grada Omia, koja ujedno nosi
naziv i Memorijal Darka Kekeza. Vrijedni
lanovi domaeg AK Oneum Omia orga-
nizirali su utrku na kronometar na kojoj
je nastupilo oko sedamdeset vozaa iz
dalmatinskih klubova, a boje Rogoznice
branilo je est vozaa. Filip kugor odli-
nom vonjom stigao je do drugog mjesta,
dok je Tino Vrdoljak u svojoj klasi bio tre-
i. Ante Gaina koji odlino brodi u nacio-
nalnom prvenstvu povijesnih vozila ovdje
je stigao do etvrtog mjesta, dok je Luka
iak bio peti.
Nastupili su jo Ante Gracin i Edi Mi-
kulandra. Inae, vonja na kronometar
je kruna utrka u kojoj su vozai sami na
stazi i trude se postii to bolje vrijeme.
Zanimljivost utrke lei u injenici da se
voze dvije vonje u dva smjera. Ova je
disciplina najpopularnija kod poetnika
u automobilizmu, iako je sve ee voze i
proslavljeni hrvatski vozai. JC
sport
ibenskilist
Dobar nastup Rogozniana
I ove godine, po 10. jubilarni put, kola koarke koja
sa ponosom nosi ime ibenske legende Draena Petro-
via, organizirala je koarkaki turnir za kadete, koji je
okupio est ekipa iz Hrvatske. Uz domaina na turni-
ru su nastupili kadeti Jolly Jadranske banke, Cibone,
Zadra, Splita i Alkara. Na turniru su najvie pokazali
mladii iz Splita, koji su u finalnom susretu savlada-
li Zadar sa sigurnih 86:64. Za tree mjesto Cibona je
bila bolja od domaeg Draena Petrovia 72:63, dok
je u utakmici za peto mjesto Jolly savladao Alkara sa
86:80. Najbolji su dobili pehare i medalje, dok su svi
ostali dobili DVD sa snimkama Draenovih akcija koje
su ih zadivile. Pehare i medalje najboljima uruio je i-
benski dogradonaelnik Danijel Mileta koji je na kraju
i zatvorio turnir.
-Lijepo je to mladi s posebnim uitkom dolaze na
ovaj turnir, pogotovo to se radi o onima koji nikada ni-
su imali prigodu vidjeti na djelu koarkakog Mozarta.
Zato vam svima hvala na tome, i vidimo se dogodine
na istom mjestu u isto vrijeme, istaknuo je ibenski
dogradonaelnik. JC
SPLIT SLAVI DRAENA
ibenskilist bora 21
bora
24
MILA
ELEGOVI
SJAJNA GLUMICA SJAJNOG
GLASA, ODNEDAVNO IMA SVOJ
PRVI ALBUM ZABAVNE GLAZBE
KRADLJIVICA SRCA:
Svojim ibenskim genima
za preivljavanje dugujem
snagu da se borim protiv
loih dijelova sebe!
Tea Livi:
Frizerski ureaji
postaju pametniji od
pametnih telefona
C
R
O
P
IX
22 bora
ibenskilist
Najgore mi je to, kad uhite ne-
kog poznatog, ta in ljudi, a i mi
novinari, pomu kopat po fami-
liji. Okej, jasno mi je da meu ne-
sritnin i siromatvon frustriranin
narodon najvie ima onih koji su
sritni kad se na nekom ispuni kle-
tva dabogda ima pa nema, pa
ele gutat u tome da neija er
il mater od sto godina plae jer in
au il sina odvode u lisiinama,
ali Odnosi se to, pogaate, i na
ovi aktualan sluaj uhienja, ali i
na jo puno sluajeva poznatih i
nepoznatih ljudi koji su se ogrije-
ili o zakon i zavrili s one strane
reetaka, a kojima su traili a-
lost i krivicu meu dicom, koju su
s gutom pljuvali najgnjusnijim
moguin rjenikom anonimusi u
komentarima ispod novinarskih
tekstova na internetu, jer in je
demokracija omoguila pljucanje
bez posljedica i pod lanin ime-
nom. Ne znan ta oekujemo, da
dica potencijalnih kriminalaca
izau na teve i javno zavape da
in je aa smee i da ga se odri-
u priko Narodnih novina?! Da
poviu kako je osramotija i njih
i mater, uvalija ih u probleme za
koje nisu ni znali da postoje, da
mu to nee nikad oprostit i da se
srame ta su njegova dica. Nor-
malno da oto niko nee napravit,
jer ta god mi mislili o kome, ro-
ditelje ne bira, nego ih dobije i
kakvi god oni bili, nama su uvik
najbolji. Dica ae lopova nisu
nuno lopovi, odnosno najee
nisu sigurno, isto ki ta dici ae
glumca, likara ili sportaa nisu
ae sredile da to postanu, ako
poele, nego je normalno da eli
postat ono ta su ti roditelji bili,
pogotovu ako su to radili dobro.
Kriviti dicu za neiju pohlepu
runo je, gnjusno, pokvareno i
slui jedino i iskljuivo kao hra-
na onima s dijagnozom, a koji ne
uzimaju terapiju.
Dica
poznatih
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
NEVENABANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
IBENIK
Znamo je kao sjajnu kazalinu, tele-
vizijsku i filmsku glumicu, no pjevaka
je karijera Mile Elegovi iroj javnosti
malo poznata. Barem bila. Iako redoviti
posjetitelji kazalita Komedija, u kojem je
zaposlena, i koji su je imali prilike gledati
u mjuziklima, znaju koliko su sjajne nje-
zine glasovne mogunosti, svejedno tek
birana kazalina publika zna da se ona,
uz diplomu na zagrebakoj Akademiji
dramskih umjetnosti, pjevaki obrazo-
vala u, recimo, Hochshulefur Musik und
darstellende Kunst u Beu na odjelu za
mjuzikl, kao i u Guilford Schoolo fActing
i Royal Academyof Music u Londonu, a
pjevanje je uila i kod profesora Nonija
uneca, Mire Zidari i Branka Blae, kao
i ples kod Silvije Hercigonje.
A nedavno se napokon ohrabrila i
pred oima javnosti ogoljela pjesme ko-
je je godinama sama pisala, na albumu
'Kradljivica srca', koji je iziao u izdanju
Hit Recordsa. Rije je o uratku s osam
simpatinih, gotovo tipino enskih pje-
sama, pomalo autobiografskih i pomalo
autoironinih, a posljednja Mali pas ve
je prvim emitiranjem dobila simpatije
sluatelja.
-Kad ljubav prestane i svatko krene
na svoju stranu, uvijek ostane nerijee-
no pitanje kome e pripasti pas i tko e
ga uzeti. Obino je to onaj tko je u vezi
najvie volio, rtvovao i patio se, a moda
i nije tako - ovim rijeima Mila opisuje
singl. Glavnu ulogu u spotu za ovu pje-
smu dobio je pas Joker, koji se savreno
uklopio u cijelu priu, a spot je snimljen
u suradnji s prvom samoposlunom pra-
onicom za pse u Zagrebu, a pod sloga-
nom Pronaite sebi najboljeg prijatelja,
u svrhu promoviranja podizanja svijesti
graana oko higijene kunih ljubimaca u
kui, ali i na javnim povrinama.
Zato ste album nazvali 'Kradljivica
srca'? Ima li neke skrivene poruke ili
prie iza imena, osim to nosi i ime
jedne od osam pjesama na albumu?
-Kada sam donijela snimljeni materi-
jal u izdavaku kuu Hit Records, ima-
la sam, priznajem, jedno drugo ime na
pameti. Meutim, Miroslav Rus, kojem
sam jako zahvalna na podrci koju mi je
pruao, predloio mi je upravo ovo ime.
Instinkt mi je u tom trenutku rekao da
ga posluam, ponajprije i zato to je on
zaista vrhunski glazbenik i skladatelj, a
na kraju se nisam pokajala zbog toga.
Kradljivica srca u svom znaenju ima ve-
ze s jednim dijelom moje osobnosti, kao
uostalom i ostatak albuma, jer to sam sve
ja. Sve pjesme imaju autobiografskih ele-
menata, ali su spojene na malo drugaiji
nain.
Oni koji prate samo va televizijski
rad, ne znaju da vi zapravo pjevate go-
tovo jednako dugo koliko i glumite.
Kako je sve poelo i kome dugujete tu
multiumjetniku crtu?
-Mene kroz itav ivot tjera neka iskra,
ta neka sila koju nosim u sebi. Svjesna
sam da ona postoji jo od malena i mo-
gu rei da elim ivjeti u punini, iskusiti
sve i svata, uiti, grijeiti, padati, dizati
se, pobjeivati, gubiti, voljeti, patiti, po-
znavati sve emocije i stjecati sva mogua
iskustva, ivjeti razliite ivote, putovati
kroz prostor i vrijeme, uglavnom - biti
Mila.
Na albumu 'Kradljivica srca' samo
je osam pjesama. Jeste li to namjer-
no napravili ili imate visoke kriterije
u svemu, pa i odabiru pjesama, zbog
ega ste maksimalno suzili konani
izbor?
-Kada sam poela pisati tekstove i
glazbu, moj producent i araner Zvoni-
mir Dusper je primijetio da imam neke
glazbene identitete koje treba polako
razvijati i usmjeravati. Zato smo za po-
etak izali s ovim mini albumom, a kako
se meni nigdje ne uri, doi e trenutak
za sve. Ve imam u glavi nastavak ovog
uratka, ali polako
Moj bend je Milin miks
Predstavite nam ekipu suradnika na
albumu i tko je glavni krivac to ste se
napokon ohrabrili izdati ga?
-Na albumu je, osim mene i spome-
nutog Dusa, najbitniji Luka ui, trom-
bonist Big Banda HRT-a. Ja inae oboa-
vam puhae i sretna sam to moj pratei
bend ine upravo oni. Glavni krivac za
izdavanje albuma je auto kua Opel,
kompanija ija sam ambasadorica ve
etvrtu godinu. Za mene je to jedna od
najvanijih i najljepih suradnji u mom
profesionalnom ivotu, jer bi bez Opela
cijeli ovaj proces trajao puno due.
Imate li, kao i drugi profesionalni
pjevai, svoj bend koji vas prati na
nastupima?
-Moj bend je veliki miks rokera, lano-
va Big Banda, grupe Sane, uglavnom to
je jedan Milin miks (smijeh).
Pjesme su vam jako simpatine, za-
bavne, autoironine, pogotovo 'Koka'
u kojoj bez susprezanja, s osmijehom
pjevate 'Svi mi kau mica-maca, a ja
sam dobra stara koka s jednom borom
ispod oka'. Doivljavate li etrdesete
zaista tako neozbiljno?
Ma sve doivljavam neozbiljno, po-
gotovo sebe, jer ivim u doista ludom
trenutku, a ako sebe shvatim ozbiljno,
mogu mirne due u ludnicu. Osjeam
se bolje u vlastitoj koi nego ikada prije.
Ta moja pjesma 'Koka' nosi u sebi i neku
tugu, jer je enama koje slove kao lijepe
najtee stariti javno. Zato je najbolje nita
ne shvaati preozbiljno.
Fasciniraju li vas neke poznate etr-
desetogodinjakinje?
-Svijet je prepun zanimljivih ena ko-
je su velika inspiracija. Volim one koje
su dame, istinske dame, a takvih nema
puno.
Nedavno ste izdali i novi singl 'Mali
pas'. Recite nam neto o njemu.
-'Mali pas' govori o ljubavi koja se slo-
mila, a pas je bio nijemi svjedok cijele pri-
e. Bilo bi zanimljivo uti to psi misle o
odnosima svojih vlasnika. Pas ponekad
povezuje ljude na udan nain i ini mi
se da e mnogi ljudi nai svoju verziju
malog psa.
Dugo ste se godina bavili njime, no
koliko je balet danas ostao prisutan u
vaem ivotu?
-Uvijek i zauvijek, kroz moje tijelo,
miiave listove, disciplinu, potrebu za
gracioznou na sceni, stavom, formom,
balet je nekako uvijek sa mnom.
Padam na dentlmene,
a takvih je jako malo!
Moja pokojna mama Nada je ibenanka,
kao i moja baka i djed. Na Srimi ivi moja
teta Ljubica kod koje provodim ljeto, a
svoje ibenske gene nazivam genima za
preivljavanje. Upravo njima dugujem snagu
da se borim za sebe protiv loih dijelova sebe
ne bih li donijela novu sebe. Jako sam sretna
to je ibeniku, nakon toliko godina tiine,
nekako dobro krenulo i sada sve vrvi novim
ivotom. Osjeam ga svojim drugi domom
ibenskilist bora 23
Imate li jo neki skriveni talent?
-Svi mi imamo mnoge darove, ali se
jednostavno ne bavimo dovoljno sobom,
pa ostaju skriveni. Ne znam to e mi do-
nijeti budunost. Ali veselim se nekom
novom svom talentu.
Jeste li i u ljubavi jednako zahtjevni
kao u poslu? S kakvim se mukarcima
danas zadrite u razgovoru, a kakvi
vas beskrajno nerviraju? Kojih ima
vie?
-Volim dentlmene, a takvih je malo.
S inteligentnim, obrazovanim i jakim
mukarcem uvijek rado komuniciram.
Ne volim snobove, pogotovo one inte-
lektualne, kao ni primitivizam.
Trpim za ljepotu od dvadesete
Koje ste sve transformacije proiv-
ljavali zbog uloga?
-Nisam od onih koja e se debljati ili
mraviti za rolu, jer mi se to ini besmi-
sleno. Maska moe uiniti uda, i drae
su mi emotivne transformacije i iskustva
nekih krajnjih stanja na sceni, koja dovo-
de do katarze, a i to je, naalost, rijetko
u glumakim ivotima.
Jeste li jedna od onih ena koje su
spremne trpjeti zbog ljepote? to tre-
nutno trpite?
-Trpim od svoje dvadesete godine,
a to ukljuuje reim prehrane, kon-
stantno vjebanje, rano spavanje, bez
alkohola, bez cigareta, zadimljenih
prostora, vjeno sreena, kako ja
kaem 'namontirana'. Kod frizera
sam vie nego doma, ne idem
nigdje bez zatitnog faktora za
sunce, ali, vjerujte, sve se to
isplati...
Je li jo uvijek jaka vaa ve-
za sa ibenikom, ljetujete li
jo na Srimi? Podsjetite nas,
tko vam je rodom iz Dalma-
cije?
-Moja pokojna mama Nada
je ibenanka, kao i moja baka i
djed. Na Srimi ivi moja teta Lju-
bica kod koje provodim ljeto, a
svoje ibenske gene nazivam
'genima za preivljavanje'.
Upravo njima dugujem
snagu da se borim za sebe
protiv loih dijelova sebe
ne bih li donijela novu
sebe. Jako sam sretna
to je ibeniku, na-
kon toliko godina
tiine, nekako do-
bro krenulo i sada
sve vrvi novim i-
votom. Osjeam
ga svojim drugi
domom.
Padam na dentlmene,
a takvih je jako malo!
C
R
O
P
IX
24 bora
ibenskilist
U Beogradu je proli vikend odran
24. meunarodni kongres i sajam koz-
metike, njege kose, estetike i zdravlja
'Dodir Pariza', najvei takav u ovom di-
jelu Europe, na kojem se s inovacijama u
svom poslu mogu upoznati kozmetiari,
frizeri, farmaceuti, lijenici, estetski ki-
rurzi, dermatolozi, stomatolozi, vlasnici
salona ljepote, menaderi hotela, ali i
izdavai, udruge, kao i uenici strukov-
nih kola. Manifestacija koja se odrava
dvaput godinje, u proljee i sada, uz
bolonjski Cosmoprof i moskovski Inter-
charm, jedna je od najveih u Europi
uope, zbog ega ne udi injenica da
ga ne eli propustiti ni jedan obrtnik ko-
ji dri do svog rada i napretka. A mala
beauty ekspedicija krenula je za vikend
put Beograda i iz ibenika, i to redom
vlasnice i ljepotice iz frizerskih salona
Blend, majka i ki ura Livi i Tea
trkalj, vlasnica salona Modissa Josipa
Gaina, Renata Mikuliin Kurkut iz mur-
terskog salona 'Renata' i Julija Pervan
iz vodikog kozmetikog salona 'Julija'.
Naglasak na noktima
-U Beogradu na sajmu izlae se
doslovno sve to moete zamisliti iz
navedenih podruja, od preparata, no-
vih boja i ureaja za frizere, pa onda
inovacije na podruju njege i ugradnje
noktiju, trepavica, dekorativna koz-
Na 24. sajmu ljepote, kozmetike i kose Dodir Pariza u Beogradu proli vikend uivale su i novitete usvajale i etiri poznate ibenske obrtnice
Frizerski ureaji postaju pametniji
od pametnih telefona, a na nokte
e se lijepiti sve, pa i perje!
-U Beogradu na sajmu izlae
se doslovno sve to moete
zamisliti, od preparata, novih
boja i ureaja za frizere, pa onda
inovacije na podruju njege i
ugradnje noktiju, trepavica,
dekorativna kozmetika
svih vrsta, pa do opreme za
salone. Uza sve to, cijela ta
ogromna hala u kojoj se sajam
odrava puna je pozornica na
kojima se u svakom trenutku
predstavljalo neto novo iz
svijeta ljepote. Koliko je cijeli
prostor velik, dovoljno je da vam
kaem da je na tri kata i da nam
je trebao jedan cijeli dan da to
sve obiemo - ispriala nam je
mlada ibenska frizerska snaga
Tea Livi
metika svih vrsta, pa do opreme za
salone. Uza sve to, cijela ta ogromna
hala u kojoj se sajam odrava puna
je pozornica na kojima se i svakom
trenutku predstavljalo neto novo iz
svijeta ljepote. Koliko je cijeli prostor
velik, dovoljno je da vam kaem da je
na tri kata i da nam je trebao jedan
cijeli dan da to sve obiemo - ispriala
nam je mlada ibenska frizerska snaga
Tea Livi, koju su se posebno dojmili
novi 'pametni' ureaji za frizere, koji
idu ukorak s trendom sve pametnijih
mobitela, tako da je i na tom podru-
ju digitalizacija uzela velikog maha, a
oduevila se i njihovim novim dizaj-
nom i oblicima.
-Ove godine na 'Dodiru Pariza' sve
je definitivno bilo u znaku noktiju, a
noviteti koji se na tom podruju nude
i mene su, priznajem, oborili s nogu i
ostaviti bez daha. Uskoro e tako ene,
ljubiteljice posebnih, umjetnih noktiju
moi napraviti one presvuene bljeta-
vim Swarovski kristalima, ali i raznora-
znim drugim neobinim materijalima,
poput perja. Posebnost beogradskog
sajma je i ta da graani slobodno mogu
kupovati na tandovima proizvode za
kunu njegu i upotrebu, a cijena dnev-
ne ulaznice je 350 dinara, to je oko
20 kuna. Moram rei i da je apsolutni
hit i najvea guva bila na tandu ame-
rikog kozmetikog diva Nyx - otkriva
nam Tea i veli da su, uz onaj obavezni
poslovni dio, cure uivale i u onom le-
ernom, u druenjima s kolegama iz
BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore. A
u ta dva dana u Beogradu poveala se
koncentracija mladih iz cijele Europe,
to je gradu dalo posebnu ivost.
Zabranjena prodaja
alkohola zbog kafia
-Onome tko ide u glavni grad su-
sjedne drave svakako bih preporuila
kavu na Terazijama, veeru u nekom
od romantinih restorana na splavima
u duini od deset kilometara, ali i Ska-
darliju, koju ne smije zaobii ni jedan
posjetitelj grada. Ljudi u uslunim dje-
latnostima vrlo su ljubazni, a cijene su
bitno nie nego kod nas, pogotovo one
taksi usluga, tako da, gdje god smo ili,
konana cijena nikada nije prela deset
eura po vonji. Cijena kave na Terazija-
ma je od osam do deset kuna, a cijene
u modnim trgovinama, unato injenici
da je prosjena plaa u Srbiji 250 eura,
sline su kao kod nas. Beograd ivi 24
sata na dan, sve je puno zabavnih sadr-
aja, a najzanimljivija stvar je ta to je
u trgovinama od deset naveer do est
ujutro zabranjena prodaja alkohola ka-
ko bi ljudi morali troiti po kafiima - na
kraju e Tea. NEVENABANIBILAN
PUTOVANJE
ibenska ekipa
ibenskilist bora 25
-Pisao sam u svojoj knjizi dosta o
djetinjstvu, o mom zdravom bilo dje-
tinjstvu u rodnom gradu Karlovcu.
O prvim ljubavima, igrarijama, ko-
lovanju, razni portovima koje sam
trenirao, prvim glazbenim uspjesi-
ma, prvom rock bendu, svemu onom
to je jednostavno zdravo, o podrci
roditelja i drugim, neprocijenjive-
im vrijednostima u razvoju mladog
ovjeka - kae ibenski pjeva Alen
Slavica za svoj prvi knjievni uradak
ivotni autoput, u kojem vrlo emo-
tivno pie o svom ivotu, pa je to i
svojevrsna pjevaeva autobiografija.
Knjiga je podijeljena na naslo-
ve koji obrauju Alenovu karijeru,
djetinjstvo, glazbene poetke, ivot
u Kanadi, SAD-u, susrete s raznim
zanimljivim ljudima, suradnjama na
albumima, snimanjima, tadanjem
Jugotonu, festivalima, turnejama,
ali i anegdotama, svojoj keri Emi,
pokojnom ocu Mirjanu, i emoci-
onalnim i manje emocionalnim
temama o eljku Sabolu, Dinu
Dvorniku, Divljim jagodama, Toi
Proeskom, kolumnama u kojima se
naao kao akter Raspisao se Alen
u oko 50-tak raznih naslova i o ra-
znim drugim temama, a o kojima
saznati ete proitate li knjigu.
Izdava knjige je izdavaka ku-
a Smart iz Beograda, a do njih je,
odnosno do njihovog urednika i po-
znatog, mladog, srpskog knjievnika
Slavie Pavlovia, veli, doao preko
jednog prijatelja, a mladi pisac od-
mah je u pjevau prepoznao knji-
evni potencijal i odluio mu objaviti
knjigu. Tome je sigurno pripomogao
i Alenov kultni status u zemljama
bive Jugoslavije, 14 snimljenih al-
buma i milijun prodanih ploa, a sa-
mo se singl Dao sam ti duu prodao
u preko 300 000 primjeraka.
Inae, Alen e svoj knjievni pr-
vijenac predstaviti na jednom od
najveih sajmova u regiji, 59. Beo-
gradskom meunarodnom sajmu
knjiga, a gdje e se s oboavatelji-
ma susretati svaki dan od 15 do 19
satu, 28., 29. i 30. ovog mjeseca u
Hali 1.
-Velika je odgovornost nai se uz
bok velikih knjievnika i sjajnih au-
tora i predstaviti svoju knjigu, ali i
veliko zadovoljstvo, jer nema nieg
boljeg, veeg, ni efektnijeg biti tamo
gdje mnogi poznati autori predstav-
ljaju svoj rukopis - kae Alen na kra-
ju. NEVENABANIBILAN
NOVO Na Sajmu knjiga u Beogradu
ALEN SLAVICA
promovira
svoju knjigu
ivotni autoput
Knjiga je podijeljena na naslove koji obrauju Alenovu karijeru,
djetinjstvo, glazbene poetke, ivot u Kanadi, SAD-u, susrete s
raznim zanimljivim ljudima, suradnjama na albumima, snimanjima,
tadanjem Jugotonu, festivalima, turnejama, ali i anegdotama,
svojoj keri Emi, pokojnom ocu Mirjanu, i emocionalnim i manje
emocionalnim temama o eljku Sabolu, Dinu Dvorniku, Divljim
jagodama, Toi Proeskom, kolumnama u kojima se naao kao
akter Raspisao se Alen u oko 50-tak raznih naslova i o raznim
drugim temama, a o kojima saznati ete proitate li knjigu
26 feljton
ibenskilist
tekst i foto: Joso Gracin
Ranom zorom svijetlost se prelila
preko Dinare i Kamenice, pa se razlila
prostranim poljem od krivudave Cetine
do usnulog Sinja. Pod bujnim kronjama
velikih platana, u parku pored staze za
alkarsko nadmetanje, probudilo nas je
ljetno svanue pomijeano s zvukovima
rijetkih jutarnjih automobila. Kad stigne
sv. Roko, prvi dan nakon Velike Gospe,
uvijek kao da nas pogodi spoznaja o kra-
ju ljeta. Sve je isto kao i dan ranije, isto
kao i tjedan dana ranije, ali ipak osjeti se
promjena. Neto je drugaije u zraku, u
osjetilima, u jutru koje svie, drugaije
u danu to prolazi i sutonu to pada na
grad.
Kad sam otvorio oi u toploj vrei za
spavanje to me je odvajala od sive bez-
bojnosti probuenog gradia, spoznah
neugodnu izloenost spavaa u grad-
skim parkovima. Bilo je to potpuno dru-
gaije iskustvo od buenje u predivnoj
prirodi na kakvo sam navikao. Budei se
meu zvukovima grada, osjea se poput
skitnice, poput beskunika kojeg gotovo
svatko moe napasti ili otjerati kao psa
lutalicu. Kad se budi u savrenstvu pri-
rode osjea se povlatenim poput kralja
koji e provesti jo jedan dan svog ivota
tono onako kako je sam odredio. Tamo
u prirodi sve biljke, sve ivotinje, sva br-
da, udoline i svi zvukovi su ti prijatelji.
Kad se probudi na ulicama grada, eli
to prije ustati, spakirati se i pobjei s
mjesta na kojem si proveo no. Nikada
ne zna tko ti moe doi, tko te moe
gnjaviti zbog bilo kakvog razloga. Otvo-
NA HODOAU GOSPI SINJSKOJ Pjeice od ubievca do Sinja (7. dio)
rivi oi u velianstvenosti Bojeg savr-
enstva zvanog priroda, sve je drugaije.
Tamo se, preplavljen ljepotom Bojeg ju-
tra u prekrasnom miru, osjea gotovo
odabranim.
Spavanje u parku s Ciganima
Probudili su me glasovi ljudi u ne-
posrednoj blizini. Rastegnuvi tijelo u
toploj vrei za spavanje pogledah preko
uzglavlja to rade oni uz koje smo se si-
no smjestili. Na svoje veliko iznenaenje
shvatih da nai noni susjedi nisu ni ho-
doasnici, ni stranci, ve Cigani. Proveli
smo no u mranom sinjskom parku
spavajui zajedno s Ciganima. Sedmero
odraslih, etvero djece i modri golf 3.,
karavan. Ubrzano su se pakirali nabija-
jui stare deke na kojim su proveli no
u preostale upljine prtljanika. Nije mi
bilo jasno gdje e se svi ukrcati, gdje e se
svi smjestili, jer ipak ih je bilo previe za
taj mali i stvarima pretrpan automobil.
Na moje veliko uenje, prvo su djecu
zavukli meu deke u prtljaniku, a on-
da se njih sedmero na neobjanjiv nain
uspjelo smjestiti u ostatak prostora u au-
tomobilu. Dobro sputeno vozilo prelo
je preko travnjaka u parku, izilo na cestu
te nestalo u nepoznatom pravcu. Premda
smo svi naueni da pomalo strepimo od
Cigana, da im ne vjerujemo i da mislimo
kako e nas pokrasti, ipak sam se na neki
nain divio njihovom nainu ivota. U
zamjenu za lanu sigurnost kakvu ima
veina ljudi, Cigani su uspjeli sauva-
ti nekakvu svoju slobodu i neovisnost.
Moderne skitnice kojima nitko ne zna
ni adrese, ni puta, ni broja, ive ivot na
svoj nain i uspijevaju preivjeti ne ivei
ba u skladu sa sustavom. Davno su Ci-
gani upoznali radost slobodnog lutanja
svijetom i toga se sigurno ne ele odrei.
Kako su pametni Cigani. Moda zato
to toliko putuju
Paulo Coelho - Alkemiar
Nakon to su nai noni susjedi oti-
li, ipak smo provjerili je li nam je sve na
broju. Torbicu s dokumentima jo uveer
sam smjestio duboko u vreu za spava-
nje, ali sam skupocjeni fotoaparat i ostale
stvari ostavio vani pored uzglavlja. Ipak
ujutro je sve bilo na svom mjestu. Nit-
ko nas u snu nije ni opljakao ni dirao.
Niti smo se tu no u parku trebali ega
bojati, niti smo se bojali, jer kao i uvijek
uvala nas je Gospa Sinjska. Vjerojatno
su svi oni koji su primijetili kako spava-
mo u parku pomislili da smo i mi Ciga-
ni, a ljudi veinom zaziru i bjee od njih.
Sigurno i samim Ciganima nije bilo ba
sasvim jasno zato smo se smjestili ba
uz njih. Moda smo im izgledali sumnji-
vo, pa su zato tako brzo ranom zorom
pobjegli iz parka.
ir do utvrde
Kako bismo to prije otili s tog mje-
sta, brzo smo se spremili i utrpali svoje
skromne leajeve u ruksake. Na sjeve-
roistonoj strani parka stajala je velika
zgrada u kojoj su bile smjetene dvije
kole, Osnovna kola Pavla Vukovia,
te Osnovna glazbena kola Jakova Go-
tovca. Umivi se na fontani Luca, uivali
smo u mirnom jutru eui ulicama tek
probuenog grada. Hodajui uokolo
upoznavali smo njegove, skrivene kantu-
ne i trgove, prouavali tragove prolosti,
te oslukivali zvukove i glasove ljudi. U
jednom izlogu primijetili smo dva pre-
poznatljiva simbola Sinja, Gospu i Alku.
Na glavnom trgu pored crkve, u drutvu
dokonih ranoranilaca koji zasjednu za
tekate im jutarnji konobari na prve
stolice postave jastuke, popili smo kavu,
pa se strmim ulicama popeli na sinjsku
utvrdu. im smo uli u borove umarke
nad gradom, shvatili smo da smo tu tre-
bali prespavati no. Mjesto je izgledalo
idealno za noenje, ali nismo znali za nj,
nismo poznavali Sinj.
Sjedei na vrhu brdaca podno Gos-
pinog kipa, promatrali smo grad okupan
jutarnjim suncem, prostrano Sinjsko po-
lje i planinu Kamenicu u daljini. Stojei
podno Gospina kipa koje nas je milovalo
predivnim zrakama ljubavi i topline, iz
nas je nestajao sav umor nakupljen na
ovom putu pokore i zahvale.
Na ostacima neosvojive sinjske utvr-
de preplavljeni Gospinom ljubavlju, uz
zvukove grada pod nama, stajali smo
kao novi ljudi, zahvalni na svoj dobroti
s kojom nas je Bog darivao cijelim putem
hodoaa, zahvalni na patnji to nam je
oistila srca i prekrasnom miru koji nam
je ispunio due.
(KRAJ)
U ljepoti sinjskog jutra
Poznavao je mnoge ljude
u tom kraju zato je i volio
putovati. Uvijek se stjeu
novi prijatelji, a ne treba s
njima ivjeti iz dana u dan.
Kad se stalno gledaju isti
ljudi, na kraju oni postanu
dijelom naih ivota, poele
takoer mijenjati nae
ivote. Ako nismo onakvim
kakvim ele da budemo,
naljute se, jer svi ljudi tono
znaju kako trebamo ivjeti
na ivot. A nikada tono ne
znaju kako bi trebali ivjeti
svoj vlastiti ivot.
Paulo Coelho
Pogled s Kamika na
zvonik Gospe Sinjske
Gospa nad
gradom
Na vrhu
sinjske utvrde
Fontana
na sinjskom
trgu
Gospin
kip sa
zavjetnim
krunicama
ibenskilist bora 27
R
U
K
O
M

I
L
I

A
K
O
M
.
.
.
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 25. LISTOPADA 2014.
NEDJELJA 26. LISTOPADA 2014. PONEDJELJAK 27. LISTOPADA 2014.
NOVA TV 26. 10. @ 22.35 HRT 2 26. 10. @ 20.00
SHERLOCK
HOLMES
DAN KAD SE ZEMLJA
ZAUSTAVILA
Sherlocka Holmesa (Robert Downey Jr.) pro-
slavilo je pronalaenje istine u najsloenijim
misterijima. Uz pomo doktora Johna Watsona
(Jude Law), Holmes hvata zloince svih vrsta
oslanjajui se na svoju genijalnu mo zapaanja
i zakljuivanja te sirovu snagu. No, sada se iznad
Londona sprema prijetnja s kakvom se Holmes
nikad prije nije suoio i upravo izazov kajeg je
cijelo vrijeme traio.
Godine 1928. sudjelujui u ekspediciji na snijegom
prekrivenoj planini Karakoram u Indiji, planinar (K.
Reeves) u ledu zamijeti sferu neobina sjaja. Kad joj
se priblii i dotakne ju, padne u neobino stanje iz
kojeg e se probuditi zbunjen, s oiljkom na ruci i
bez sfere u blizini. Devet desetljea kasnije slube-
nici amerike vojske jedne noi hitno mobiliziraju
skupinu znanstvenika meu kojima je i ugledna
ksenobiologinja Helen Benson (J. Connelly).
tv
raspored
OD 25. DO 31. LISTOPADA 2014.
KUPILI SMO ZOO
SUBOTA, 25. listopada
RTL | 20.00
HRT 1
06:32 Sveebiti dobro, telenovela
07:22 TVkalendar
07:35 Putemeuropskihfondova
07:50 BUCHANANJAESAM, flm
Tajanstveni jaha Tom Buchanan (R.
Scott), putujui prema Teksasu, prolazi
kroz Agry, na ameriko-meksikoj granici,
gdje su na svimvanimfunkcijama lano-
vi obitelji Agry. Spletomokolnosti odmah
upadneunevolje. Sukobi ses lokalnimna-
silnikomRoyomAgryjem(W. Leslie), apo-
tompomaeMeksikancu(M. Rojas) nako-
jeg navale stanovnici, nakon to iz osvete
ubije Roya. Meksikanac i Buchanan zavre
u zatvoru. Otkrivi kako Buchanan sa so-
bomnosi 2.000 dolara, erif LewAgry (B.
Kelley) odlui obojicu objesiti. erifov brat
i otac ubijenogRoya, sudac SimonAgry (T.
Avery), odlui ipak organizirati suenje,
nakon to ga njegov najvjerniji suradnik
Carbo(C. Stevens) uvjeri kakojetoboljeza
njegovupolitikukarijeru...
09:10 Normalanivot, emisija
10:00 Kuni ljubimci
10:30 Subotomujutro
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Veterani mira, emisija
13:10 Duhovni izazovi
13:45 Prizma, magazin
14:30 FotografjauHrvatskoj
14:50 PREKASNOZAOPROTAJ, flm
Jenn i Bart (R. Lowe) zaljubili su se gotovo
na prvi pogled i brzo vjenali, a uskoro su
dobili i dvasina.
16:20 Potroaki kod
17:00 Vijesti
17:20 Gastroputopis
18:05 Manjinski mozaik, emsiija
18:25 Lijepomnaom, emisija
19:30 Dnevnik
20:06 Loto7/39
20:11 Maestro, serija
21:30 MURJACI SKLUPE, flm
23:15 Vrijeme
23:17 Vijesti izkulture
23:25 7DANAUHAVANI, flm
01:10 BUCHANANJAESAM, flm
02:30 FILM - (POMAKSATA)
03:55 Subotomujutro

HRT 2
06:19 Biblija
06:29 Gladijatorskaakademija,
crti
06:55 TVvrti: Koarka
07:06 Mali crveni traktor, crti
07:17 I tojeto, crti
07:26 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:38 Krtiprikazuje, crti
07:43 ivomirGic, crti
07:54 Pssst... pria!, emisija
08:03 Dr. Pas, crti
08:16 EBUdrama, emisija
08:32 Priezasvavremena, crti
08:44 Vedranovi velikani, emisija
08:55 Babybonus, emisija
09:25 Skijanje
10:20 100%poduzetnik, emisija
10:45 Lidijinakuhinja, dok. serija
11:10 Vrtlarenje, dok. serija
11:40 Dokumentarnaserija
12:40 Skijanje
13:35 Popularni dokumentarci
13:40 ZLATNOOKO, flm
16:20 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
17:20 Kodbudunosti
17:25 Puni krug
17:55 Rukomet
18:20 Garaa, emisija
18:50 Dokumentarni flm
19:40 Lidijinakuhinja, dok. serija
20:10 Zlatnaigla, prijenos
21:45 eki san, dokumentarni flm
23:15 Sinovi anarhije4, serija
00:00 VeersJoolsom
Hollandom(41), serija
02:30 Noni glazbeni program
RTL
06:45 RTLDanas
07:30 Timoni Pumbaa, crti
08:25 Aladdin, crti
08:55 InDizajnsMirjanom
Mikulec6, lifestyleemisija
09:30 TVprodaja
09:45 Vatreivanjske, dramskaserija
12:05 Petnapet2, kviz
12:55 TVprodaja
13:10 ZOVDIVLJINE, igrani flm
14:50 PETORKAIZSNOVA, flm
16:30 RTLVijesti
16:55 Jezikovajuha4, realityshow
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 KUPILI SMOZOO, igrani flm
22:30 TAXI, igrani flm
00:20 WOLFMAN, flm
02:15 Astroshow, (18) emisijauivo
03:15 RTLDanas
NOVA TV
06:20 inMagazin
07:00 avoljaodvjetnica2, serija
07:55 TVizlog
08:10 PeppaPig4, crti
08:25 TraktorTom2, crti
08:40 PelicaMaja2, crti
08:55 SveznalicaRose, crti
09:10 Ninjakornjae, crti
09:35 Slugterra, crti
10:05 WinxClub6, crti
10:30 MAJMUNSKAPOSLA, flm
Kad u obitelj pristigne maleni brat, Eva se
osjea zapostavljeno i nesretno. Nita joj
ne ide od ruke sve dok ne pronae novog
prijatelja - majmunia Dodgera. Dodger
i Eva su nerazdvojni sve dok djevojica ne
otkrije skriveni talent svog najdraeg pri-
jatelja - Dodger je zapravo trenirani lopov,
a njegov zlostavljaki vlasnik ne pree ni
pred imda dobije natrag svoj zlatni rud-
nik! Poinjesuper zabavnaavantura...
12:25 KNJINIAR: POTRAGAZA
OTRICOM, flm
14:20 Provjereno
15:20 inMagazinvikend
16:05 Tvojelicezvui poznato,
show
17:00 Vijesti NoveTV
show
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 VANDOMETA, flm
21:45 GRADLOPOVA, (12) flm
00:10 BLADE, (12) flm
02:25 AKAPRAVDE, flm
02:50 Astrosavjetnik, tarot show
03:50 avoljaodvjetnica, serija
HRT 1
05:05 Duhovni izazovi
05:35 Veterani mira, emisija
06:20 Prizma, magazin
07:05 Lijepomnaom, emisija
08:07 TVkalendar
08:20 PITANJEIVOTAI SMRTI, flm
Peter Carter (D. Niven) zapovjednik je bri-
tanskog bombardera iji se zrakoplov ti-
jekom Drugog svjetskog rata u plamenu
vraa u Englesku nakon operacije u Nje-
makoj, pri emu je Peter jedini preivjeli.
Prilikom razgovora radio-vezom s mla-
domAmerikankomJune (K. Hunter) koja
slui u britanskoj zrakoplovnoj bazi Peter
joj kaedajeodluioiskoiti izaviona, iako
ne posjeduje padobran. Peter nekim u-
domipak preivi skok i sretneJune. Nakon
to se meu njima smjesta rode snani
osjeaji, Peter e otkriti da mu je nebo na-
mijenilodrugaijusudbinu.
10:10 Pressklub
11:00 Veleasni Brown, serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:30 Plodovi zemlje
13:25 Split: More
14:00 Nedjeljomu2
15:05 Miri dobro
15:30 Posljednji tangouHalifaxu,
serija
16:27 Vrtlarica
17:00 Vijesti
18:15 VolimHrvatsku2, serija
19:30 Dnevnik
20:06 Loto6/45
20:11 HITAC, hrvatski flm
21:30 Damingambit
22:25 Klasikamundi, emisija
22:55 Posljednji tangouHalifaxu,
serija
23:47 PITANJEIVOTAI SMRTI, flm
01:32 Pressklub
02:17 Nedjeljomu2
03:24 Znanstveni krugovi
03:49 Damingambit
04:29 Miri dobro
04:54 Plodovi zemlj
HRT 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
crti
07:04 TVvrti: Spomenici
07:17 Dimdamdum, crti
07:23 Crti
07:32 GospodinClayi njegov
arobni eir, crti
07:40 Tajni dnevnikpatke
Matilde: Deparac
07:54 Moomini, crti
08:04 Laboratorij nakraju
svemira: Robotskaruka
08:13 Bobi i Bero, crti
08:27 Brlog: Antilope
08:33 Matkovaudovita, crti
08:45 Dr. Pas, crti
09:00 Crtiflm
09:25 Skijanje
10:00 Rukomet
10:45 Biblija
10:55 Ilok: Evangelikaslovaka
crkva, prijenosbogoslujauz
Danreformacije
12:10 Pozitivno
12:40 Skijanje
13:40 Maestro, serija
15:00 Babybonus, emisija
15:30 MagazinLP
16:00 Olimp
16:45 Rukomet
18:20 Sportski prijenosi /snimke
/ dokumentarci...
19:30 100%poduzetnik, emisija
20:00 DANKADSEZEMLJA
ZAUSTAVILA, ameriki flm
21:45 UIVOHNL, emisija
22:45 UBIJMEPONOVNO, flm
00:20 Ritmoloco, snimkakoncerta
01:15 IGRANI FILMZAMLADE
RTL
05:00 RTLDanas
05:45 Timoni Pumbaa, crti
06:40 Aladdin, crti
07:05 TVprodaja
09:25 TVprodaja
09:40 InDizajnsMirjanom
Mikulec6, lifestyleemisija
10:10 TVprodaja
10:25 Hrvatski broj jedan, show
14:15 KUPILI SMOZOO, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:55 Ljubavjenaselu5, sapunica
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 U3I 10ZAYUMU, igrani flm
22:30 SUMRAKSAGA:
PRASKOZORJE- 1. DIO, flm
00:40 CSI: Miami 8, serija
03:35 RTLDanas
NOVA TV
05:00 DnevnikNoveTV
05:50 inMagazin
06:30 MAJMUNSKAPOSLA, flm
08:05 TVizlog
08:20 PeppaPig4, crti
08:35 TraktorTom2, crti
09:05 SveznalicaRose, crti
09:20 Ninjakornjae, crti
09:45 Slugterra, crti
10:10 WinxClub6, crti
10:40 PowerRangersMegaforce,
serija
11:05 Nadlipom35
12:20 AROBNEHLAE, flm
Ljetoprije njihovog16. roendana svakim
danomje sve blie pa etiri najbolje prija-
teljice, Tibby (Amber Tamblyn), Bridget
(Blake Lively), Lena (Alexis Bledel) i Car-
men (America Ferrera), kuju plan o tome
kako e ostati povezane unato tome to
seneevidjeti cijelogodinjedoba.
14:30 MASKINSIN, flm
16:20 LZN, serija
17:10 LZN, serija
18:25 Punpjat, kulinarski show
19:15 DnevnikNoveTV
show
22:35 SHERLOCKHOLMES, flm
01:00 VANDOMETA, flm
02:30 BLADE, (12) flm
04:30 Nadlipom35
HRT 1

06:14 Vrtlarica
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:20 Kadsrcezatreperi, telenovela
10:10 PoglednaZemlju(5):
Malavi, dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz4, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Bojastrasti, telenovela
13:10 Treadob, emisija
13:40 Split: More
14:10 Jezikzasvakoga
14:25 Drutvenamrea
15:35 Glasdomovine
16:00 tovasulja?
16:30 Regionalni dnevnik
17:00 Vijesti
17:20 Hrvatskauivo
18:00 Stipeugostima4, serija
18:35 Potjera, kviz
19:30 Dnevnik
20:06 Glasnaroda, serija
20:40 Seoskagozba: Razvoekraj
Drnia, gastroputopis
21:30 Poslovnazona
22:05 Otvoreno
22:50 Polubrat, serija
23:40 Vrijeme
23:50 Drugi format
00:30 VJETARKOJI POVIJAJEAM,
flmovi KenaLoycha
02:32 Glasnaroda, serija
03:02 Drutvenamrea
04:07 Glasdomovine
04:39 Jezikzasvakoga
04:49 tovasulja?
05:19 Hrvatskauivo
05:59 Sveebiti dobro, telenovela
HRT 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
crti
07:01 TVvrti: Preljubazni Jura
07:11 Tigrastapatka, crtanaflm
07:16 I tojeto, crti
07:24 VatrogasacSam, crti
07:35 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:48 ivomirGic, crti
07:59 Pssst... pria!, emisija
08:00 NAPOMENAPASIZBIJELE
KUE, ameriki flm
08:33 Dr. Pas, crti
08:46 arobnaploa, emisija
09:00 kolski sat
09:30 Znanostzadjecu
09:50 DoktorWho7, serijazamlade
10:35 Hotspot
10:40 Briljanteen
11:20 Europski divlji istok,
dokumentarnaserija
12:15 Domposvom, dok. serija
13:05 Ubojstvo- napisalaje, serija
14:20 SAMAUDUNGLI, flm
15:55 Kuhajmozajedno, emisija
16:00 kolski sat
16:30 Znanostzadjecu
16:46 Pssst... pria! Tri praia
17:20 Dr. Pas, crti
17:32 arobnaploa, emsija
17:45 RECi infoteenmagazin
18:10 DW: Shift
18:25 Dvai pol mukarca10, serija
18:50 Skladite13, SecondChance
19:35 Kozmopolitskakuharica
Rachel Khoo, dok. serija
20:10 lepou
21:00 Podkupolom, serija
21:45 OSUDA, ameriki flm
23:35 CSI: LasVegas13, serija
00:20 LudnicauClevelandu, serija
00:45 lepou
01:30 Domposvom, dok. serija

RTL
06:40 Virusattack, crti
06:55 Aladdin, crti
07:25 Pomorskaophodnja3, serija
09:50 Hitnasluba6, dramskaserija
11:45 TVprodaja
12:55 Hitnasluba6, dramskaserija
13:50 Sveuestmagazin
14:11 SUMRAKSAGA:
PRASKOZORJE- 1. DIO, flm
16:30 RTLVijesti
17:00 Dr. House3, dramskaserija
18:00 Sveuestmagazin
18:30 RTLDanas
19:15 Petnapet2, kviz
21:00 Uhvati Bingoritam, show
22:50 Dr. House3, dramskaserija
23:45 RTLVijesti
00:05 CSI 8, (12) kriminalistikaserija
00:55 Heroji izstrasti, dramskaserija
01:45 CSI 8, (12) kriminalistikaserija
03:40 RTLDanas
NOVA TV
06:35 Pac-Man, crti
07:00 PelicaMaja, crti
07:25 TVIZLOG
07:40 Ninjaratnici, serija
08:10 TVIZLOG
08:25 Crnarua, serija
09:25 InspektorRex, serija
11:25 Zauvijeksusjedi, serija
12:00 inMagazinvikend
13:20 InspektorRex2, serija
14:20 InspektorRex2, serija
15:55 Kudpuklodapuklo, serija
17:25 inMagazin
18:10 asni ljudi, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Crnarua, serija
21:05 Kudpuklodapuklo, serija
22:05 LZN, serija
22:45 Veernjevijesti
23:05 KRIKSMRTI (15) flm
01:00 DVANAESTORICA
IGOSANIH, flm
03:35 Osumnjieni, serija
04:20 Astrosavjetnik, tarot show
05:45 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 28. LISTOPADA 2014. SRIJEDA 29. LISTOPADA 2014.
ETVRTAK 30. listopada 2014. PETAK 31. listopada 2014.
HRT 1

06:10 Znanstvenapetica
06:45 TVKalendar
09:53 dokumentarnaserija
10:21 Genijalneivotinje,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom1,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
12:35 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:30 Vijesti
14:45 PRAZNICI SDEREKOM, flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:22 Heartland3, serija
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 KontesaDora, dramskaserija
20:55 20dananaTibetu,
dokumentarni flm
21:50 DowntonAbbey3, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 PAKLENI MALONE, flm
01:10 PRAZNICI SDEREKOM, flm
02:35 Stranaigranaserija
04:00 Skicazaportret
04:32 Reprizni program
05:25 8. kat, talkshow
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
07:30 Grkamitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivotsDerekom1, serija
09:10 Vrtovi svijeta1,
dokumentarnaserija
10:04 Rekonstrukcija: JINX
10:30 Globalnosijelo
11:00 Split: More
11:30 Obrtniki partner, emisija
12:00 aptapsima5,
dokumentarnaserija
12:50 Nogomet
14:45 Degrassi 7, serijazamlade
15:10 Lovnaantikvitete: Telefon
15:36 Ruionaspecijal
15:51 Glazba
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolinasunca, serija
18:10 Svirci moji, glazbenaemisija
18:55 Mistini Tibet: Kailash2,
serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
19:30 Tomi Jerry, crti
20:00 Serijazamladeserija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva
21:00 ISTRAGA, francuski flm
Istraitelj RichardMalinowski (J. Dujardin)
odlian je djelatnik francuske policije ko-
jemu se esto povjeravaju sloeni sluaje-
vi. Jednogadananjegovmiranprivatni i-
vot potpuno se preokrene. Njegova deve-
togodinja ki, prilikombezazlene vonje
biciklomususjedstvu, silovanajei ubijena
uoblinjoj umi.
22:20 Patojefantastino!, serija
22:50 Zavrni udarac5, serija
23:40 Nogomet
01:20 Uvijekjesunanou
Philadelphiji 7, serija
01:40 Eureka4,TheStoryof O2

RTL
06:40 Ben10: UltimateAlien, crti
07:05 Moji depni ljubimci, crti
07:45 Divljarua1, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey1, telenovela
09:40 Tkoegaznati!, gameshow
10:35 TVprodaja
10:50 AvenidaBrasil, dramskaserija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta1, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti 6, serija
16:55 RTL5do5
17:05 Krvnijevoda3, serija
18:05 ExkluzivTabloidmagazin
18:30 RTLDanas
22:00 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
23:55 RTLVijesti
00:15 PREMIJERAKRVAVI NOVAC,
igrani flm, akcijski
02:25 Astroshow, emisijauivo
03:25 RTLDanas
05:45 Krvnijevoda, serija
NOVA TV
06:50 Monsuno, crti
07:15 FunwithFlupe, crti
07:25 trumpfovi, crti
07:50 Tvizlog
08:05 Kakovrijemeprolazi, serija
09:05 Tvizlog
09:20 DjevojkaimenaFeriha, serija
11:45 SutkinjaMariaLopez, serija
13:45 Inmagazin
14:30 NavyCIS, serija
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:05 LIDL- MinutauEuropi
22:35 NavyCIS7, Endgame
23:45 DOCHOLLYWOODflm
01:45 Divinonovoruho2, serija
03:10 EzoTV, tarot show
04:10 Divinonovoruho, serija
04:55 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Meunama: Hrkanje
06:45 TVKalendar
09:53 Dokumentarnaserije
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 ZAVODLJIVI NEZNANAC,
kanadski flm
16:25 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
21:00 OtoksblagomuTihom
oceanu, dokumentarni flm
23:05 Dnevnik3
23:45 NEZAKONITULAZAK, flm
01:30 ZAVODLJIVI NEZNANAC, flm
03:05 Stranaigrana, serija
04:55 JosipSladegraditelj,
dokumentarni flm
HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:15 Dokumentarnaserija/flm
12:00 aptapsima5, dok. serija
12:50 Rekonstrukcija: Let3
13:15 Nebeskoplavetnilo, serija
15:10 PutujmoEuropom
15:30 Putopis, emisija
15:44 RuionaSpecijal, emisija
18:10 Zasrcei duu- popi rock,
glazbenaemisija
18:55 Afrika, serija
19:05 Krikesira5, dok. serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 PODSUMNJOM, ameriki flm
22:50 Patojefantastino! , serija
Philadelphiji 7, serija
00:30 Eureka4, CrossingOver
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
12:55 Osveta, dramska/triler serija
15:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 Sherlocki Watson, serija
23:55 RTLVijesti
00:15 NIKADNEUBITI TVOJA, flm
03:05 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:00 Monsuno, crti
08:00 Tvizlog
09:15 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:45 NavyCIS7, Power Down
23:45 SWEENEYTODD: AVOLJI
BRIJA, flm
Johnny Deppi redatelj TimBurtonponov-
no se udruuju nakon svoga svjetskog te
donose remek-djelo s Broadwaya, Swe-
eney Todd: avolji brija Fleet Streeta
Stephena Sondheima. Ova mrana ko-
mina glazbena pria koja se temelji na
istinitim dogaajima govori o london-
skombrijau Benjaminu Barkeru (Johnny
Depp) kojeg je na zatvorsku kaznu nepra-
vedno osudio sudac koji ezne za njego-
vomenom.
05:00 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Rijei ivot
06:45 TVKalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 THEBADSON, ameriki flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
21:00 Turistikaklasa
21:30 Kratki susreti
23:05 Dnevnik3
23:45 GLAVNI SASTOJAK, flm
01:15 THEBADSON, ameriki flm

HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
09:10 Vrtovi svijeta1, dok. serija
11:15 ni DAni NE
12:05 Sportskeigremladih, serija
13:10 Glazba
15:10 Sadili nikad
15:19 Modernavremena: Trema
15:26 Fenomeni: Geni (1. i 2.)
15:38 RuionaSpecijal: Goribor
15:51 Glazba
18:10 Cityfolk2013: Eindhoven
19:00 lifestyle, emisija
19:55 Veeras
20:00 Serijazamlade, serija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva: Kajkavska
20:53 Konzerva: Rijeki rock
21:00 ZAPRAVO- LJUBAV, flm
23:10 Stranaigranaserija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:05 Eureka4, Momstrosity
RTL
07:45 Divljarua, serija
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
19:05 RTLVrijeme
22:20 CSI, kriminalistikaserija
23:55 RTLVijesti
03:55 RTLDanas
04:30 Kraj programa
05:35 RTLDanas
NOVA TV
06:15 Inmagazin
06:50 Monsuno, crti
07:50 Tvizlog
09:05 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:15 Provjereno
23:40 NavyCIS7, ChildsPlay
00:40 PRAVAFREKVENCIJA, flm
John Sullivan (J. Caviezel) 36-godinji je
depresivni policajac koji se upravo raziao
s djevojkom. John ivi u obiteljskoj kui
svojih roditelja, a prije 30 godina njegov
je otac, vatrogasac Frank (D. Quaid), pogi-
nuospaavajui unsreenuenuupoaru.
05:50 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Trenutakspoznaje
06:45 TVKalendar
10:15 Odvanokrenuti u...,
dokumentarni flm
11:10 Zavolitesvoj dom2,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 UIMEMOJEKERI, flm
16:25 Izaekrana
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:03 ZABAEUemisija
22:00 PutovanjeuVujak, serija
22:55 Dnevnik3
23:35 SRAMOTA, flm
01:30 UIMEMOJEKERI, flm
HRT 2

telenovela
07:00 MalaTV
dokumentarnaserija
11:10 Kratki susreti
11:35 Traumatologija, emisija
12:50 Rekonstrukcija, emisija
15:10 Dnevnikjedneplavue,
serija
15:18 Mukaposla: elavost
15:26 Superena: Biti singl
15:32 RuionaSpecijal, emisija
15:45 Glazba
18:10 Novi klinci sBeverlyHillsa4,
serija
20:00 Serijazamlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 Vinkovakejeseni, prijenos
22:45 Nijemi svjedok16, serija
23:35 Nijemi svjedok16, serija
Philadelphiji 7, (15) serija
01:35 Eureka4, Stoned
RTL
08:35 TVprodaja
10:35 TVprodaja
12:40 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
22:00 OPASNOPLAVETNILO2, flm
Sebastian (Chris Carmack) i Dana (Laura
Vandervoort) angairani su istraiti dubi-
ne oceana i pronai Kolumbovo potoplje-
noblago. Par misli da e se obogatiti kada
pronau traeno blago, no njihovi poslo-
davci imajudrugaije planove pa e usko-
roSebastiani Dani shvatiti dasuimnajve-
e blago upravo njihovi ivoti koje e mo-
rati spaavati odpodmuklihposlodavaca.
23:55 PETAK13., igrani flm, horor
01:40 RTLDanas

NOVA TV
06:40 Inmagazin
06:55 Monsuno, crti
07:55 Tvizlog
09:10 Tvizlog
13:45 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 NavyCIS7, Faith
23:25 SADJEDOSTA, flm
Slim (Jennifer Lopez) je vrijedna ena
koja smatra kako je u svom odabraniku,
armantnom i duhovitom graevinaru
Mitchu (Billy Campbell), pronala savre-
nogmukarca.
01:30 MALADJECA, (15) igrani flm
05:00 REPLIKATOR, igrani flm
30 bora
ibenskilist
SKANDI LIJEVO: dra, presvlaka, ei, kaos, ulazak, sol, vrsta
ruka, n, epei, ars, rad, atol, kamata, oe, ro, alasi, ost, m, urota,
starter, k, dosta, gurman, aaj, komara, ni, reljef, man, tat, ruka
ruku mije, n, ar, penta, s, tonko, kmeti, np, arap, til, dati ruke,
ak, strah; SKANDI DESNO: mau, pjer, vino, drati u aci, eb,
mekota, sumpor, ia, ament, kir, v, staja, roanoke, puna aka
brade, arad, lava, lonja, aka u glavu, rkn, t, s, bekrija, ak,
alija, ustajanje, tame, altimetar, iman, nav, animato, end, eto,
starteri, miriam, z, an, tlaka; KLASINA: pasti na prosjaki
tap, ontolozi, stalak, tave, stopiti se, rzaj, cerin, kalorija,
kob, narkoza, oranica, alpinist, kal, karijatide, nektar, i, ima,
knesset, uila, taj, sitnar, rariteti, obavljanje, riteri, amor, nr,
regent, domaja, uma, zapata, deratizator, n, izuti, kasa, aci,
afiti, liman, anatole, krijes, eva, ekstremi, spirant; TALIJANKA:
ustavotvorna skuptina, stari svat, eduard, avar, maraska,
okret, bloketa, elektori, aonija, strah, nav, arijadnina nit, cln,
ak, unu, ame, nasipati, a, ptah, ereti, tzara, p, rikoet, tintara,
itrij, etida, ali, telemetrija, d, naviti se, rib, tiamat, ale, obistiniti
se, nina, jezivost, rane, pr, nac, arapi, tapetarka, uici;
VODORAVNO: 1. Predstavniko tijelo izabrano radi
donoenja ustava, konstituanta, 2. Svatski starjeina
Ime HTV-ovog novinara iz Zadra, prljana Obar,
Avarin, 3. Vrsta vinje Osvrt, rotacija - Betonska cigla,
blok, 4. Birai, glasai (gr.) Zemlja Aonaca (Beotija)
Bojazan, 5. Raj starih Slavena Spasonosno rjeenje
kojim se Tezej izbavio iz mitskog Labirinta Kratica za
Credit Limited Note, 6. Inicijali knjievnika Kovaia
(U registraturi) Burmanski (mijanmarski!) duhovni
i politiki voa u borbi za osamostaljenje od britanske
dominacije sredinom prolog stoljea - Japanske
sakupljaice koljaka Vriti nasipanje Autoznak
Austrije, 7. Staroegipatsko boanstvo plodnosti (Pta)
Prepredenjaci, objeenjaci (franc.) - Suosniva dadaizma,
Tristan Znak za fosfor, 8. Odbijanac u balistici
Glavurda Kemijski element (znak: Y), 9. Krai glazbeni
komad za vjebu Suprotni veznik Grana tehnike koja
obuhvaa mjerenje velikih udaljenosti, 10. Autoznak
Njemake Govoriti bez prestanka (fig.) Kratica za
Resource Information Block Babilonsko-asirska
boica mora, 11. ibenski akademski kipar Guberina
Dogoditi se prema predvianjima, postati istinito Ime
glumice Violi, 12. Jeziva stravinost Teke ozljede
Ostariji mukarac koji glumi bonvivana - Kratica za
nacionalni, 13. Libijci, Sirijci i Kuvajani Postavljaica
tapeta Uivanje, zadovoljstvo (mno.).
OKOMITO: 1. Pria koja se prenosi s koljena na
koljeno, 2. Siga koja visi sa stropa spilje Prazan hod
motora, 3. Bivi bugarski atletiar, skaka s motkom,
Atanas (anagram: VATRE) Nepokretnost, akinezija,
4. Mjera za papir pijun, bir Inicijali pjevaa
Pattiere, 5. Suknja ena iz Dalmatinske Zagore (vutan)
Spojevi na tkanini, 6. Vrsta voa, jede se gnjilo (mno.)
Kratica za Indenpedent Budget Office, 7. Materija
(mno.) Pobornik etatizma, 8. Inicijali jezikoslovca
Ania Osmi mjesec idovskog kalendara Popis,
spisak, 9. Ime karikaturista Reisingera Poludragi
kamen ljubiaste boje Oznaka za pond, 10. Oznaka
za radijus Pitomci Slubeni naziv Irske, 11.
Starorimski car-piroman Kratica za integral av
na enskoj arapi, 12. Sastojak nukleinskih kiselina
Lonac, tea, 13. Mjesto u zaleu Splita, nedaleko
od Mua (anagram: NASUTI) Drugaije (lat.), 14.
Autoznak Karlovca Vrsta ptice grabljivice (kr. mno.)
Znak za kalij, 15. Plansko graenje, uplanjivanje
Ljeilite u Belgiji (utrka Formule 1), 16. Pedale bez
vokala Kratica za International Press Association
Lakohlapljiva tekuina, slui kao sredstvo za narkozu,
17. Kratica za kola Postati staro Slova iza C i T,
18. Muzika mjera Grad u Kini, na rubu pustinje Takla
Makan - Zadnje slovo abecede, 19. Trijeice Talijanski
grad na sjevernom Jadranu u regijiu Emilia-Romagna,
20. Junoafrika regija uz obalu Indijskog oceana
Alkoholiar, 21. Mitska pletaica, paukolikog izgleda
Hajduki pomagai.
VODORAVNO: 1. Potpuno osiromaiti (fig.), 2. Strunjaci u ontologiji Stativ
Prosulje, tignjevi, 3. Staliti se, rastopiti se Konjski glas Nekadanji nogometa
Dinama, Snjeko, 4. Stara mjera za koliinu topline Sudbina Stanje omamljenosti
bolesnika na operacijskom stolu, 5. Njiva Planinar Blato, glib, 6. Stupovi na
antikim hramovima sa oblijem ene (slika!) Pie olimpskih bogova Rimska
jedinica, 7. Kratica za Imotski magazin Izraelski parlament Nastavna pomagala,
8. Pokazna zajednica, ovaj Prodava sitnih potreptina, galantar Rijetkosti (lat.), 9.
Izvravanje zadatka Srednjovjekovni vitezovi Rimski bog ljubavi sa strelicom, 10.
Kratica za narodna republika Kraljevski namjesnik Domovina u argonu Ime
glumice Thurman, 11. Meksiki revolucionar, Emiliano Vrilac deratizacije Znak za
duik, 12. Skinuti obuu Blagajna Lanac naih nautikih marina Najam prostora
(mno.), 13. Uski ljevkasti zaljev, iliman Ime francuskog pisca Francea Ivanjska
vatra, 14. Glumica Mendes Krajnost (mno.) Strujni produeni suglasnik (fon.).
OKOMITO: 1. Naa najotrovnija zmija Krajnici, mendule, 2. Indonezijska novinska
agencija - Nagrizajue sredstvo, 3. Stolarski obrt Amerika makasta zvijer, kuguar,
4. Naziv lokaliteta na geografskoj karti Ulaz u kuu, 5. Zemlja Ilira Prirod, prinos
(mno.), 6. Manja zabiljeka Skandinavska herojska pria Znak za kalij, 7. ene
iz Azije, Azijke Konjski trk, 8. Grad u Italiji, poznat po kosom tornju Kazalini
ravnatelj, 9. Oznaka za radijus Autoznak panjolske Luki grad u Jemenu, neko
prijestolnica Graevinski stolar, 10. Sredite vrtnje Obrtnik ili umjetnik koji radi
s kamenom Obroci kredita, 11. Tavanica Najvrijedniji pogodak u alci Jedinica
elektrinog otpora, 12. Brlozi Krupni filmski plan (mno.), 13. Turska neman Ne
trepui, pomno, 14. Posuda za kuhanje aja Stariji marokanski tenisa, Hicham
Znak za sumpor, 15. Inicijali starlete Kardashian Povijesna pokrajina u panjolskoj
(Asturias) Inicijali filmskog redatelja Papia, 16. Najtanje slovo Risai Bosanski
travari, 17. Sklonite za novac i vrijednosti u stanu Izeta Fazlinovia - Dronjak, krpa
Biblijska zemlja blagostanja, 18. Kartaka igra Prakontinent koji se prostirao od
Madagaskara do Sundskih otoka, 19. Obavijest o pristigloj poiljci - Submolekularna
estica Boja koe lica, 20. Jedanaesterci u nogometu Perzijanist.
Tee odgonetke: AFITI, ARAZI, ASTURIJA, KNESSET, LEMURIJA, SPIRANT, TONZILE.
KLASINA RJEENJA
TALIJANKA
TALIJANKA
ibenskilist bora 31
M
A
R
I
O
M
A
R
O
T
T
I
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
novinar
i spiker
s radija
ibenski radijski novinar i voditelj Mario
Marotti strastveni je zaljubljenik u fotografiju,
a njegova ljubav prema tom mediju poela je
jo u ranom djetinjstvu kada je na dar od oca
dobio fotoaparat i kada je poeo naveliko slika-
vati. U 4. razredu osnovne saznao je da u koli
postoji fotosekcija, ali u nju su se mogli upisati
tek petai i stariji uenici. Nije ga to omelo da
ode kod profesora Emila Smerdela, koji je vodio
fotosekciju, i pita bi li i on mogao postati lan.
-Profesor Smerdel mi je kazao kako to ne bi
bio problem i tako sam poeo uiti o fotografiji.
Osim samog snimanja, tu sam nauio kako se
razvija film i rade fotografije objanjava Mario.
Do kraja osnovne kole, kae, svake je godine
redovito sudjelovao na fotografskim natjecanji-
ma kako na gradskoj tako i na, tada, republikoj
razini, a jednom se plasirao i na dravno natje-
canje. U srednjoj koli, ljubav prema fotografiji
malo se priguila, objanjava Mario, jer nije imao
gdje razvijati fotografije. U meuvremenu, kolor
fotografija postala je trend, a kada je dobio novi
fotoaparat i dijapozitiv strast se ponovo razbuk-
tala.
Nove tehnologije i pojava digitalne fotografi-
je kriva je za Marijev trei povratak fotografiji.
-S manjim prekidima, fotografijom se bavim
ve 40 godina. Prije nekoliko godina svoje sam
fotografije postavljao na internetski portal
hrphotocontest Tomislava Krnia. Tu sam
dobivao dragocjene, ozbiljne i profesionalne
savjete i upute, upoznao dosta ljudi. Na tom
se portalu, uostalom, okupila i ekipa koja je po-
taknula oivljavanje Fotokluba ibenik istie
Mario. No, unato izazovima novih tehnologija, i
dalje je zaljubljen u crno-bijelu fotografiju.
-Takve su mi fotografije najdojmljivije, a iza-
zov su i za dobro kadriranje!
Najvie voli snimati prirodu i ivotinje,
posebno galebove. esta tema njegovih foto-
grafija su i vedute starog dijela ibenika. Tisue
i tisue fotografija su iza njega, ali iako su se
neke nale na kalendarima, a jednu je u svojim
promotivnim materijalima koristio i TZ grada
ibenika, Mario nikada nije imao samostalnu
izlobu. Premda opremanje izlobe nije jeftino,
pravi razlog je to mu je u moru snimljenih uvijek
bilo teko izabrati samo neke, priznaje Mario.
etiri desetljea strasti
prema fotografji
Bila jednom pekara...
Ribareva maca
Fio
Cvita voli
pidoe
Cvita
zove
piru
Ko to
mene
gleda...
...i doi
nam opet
Ljeto kod bake
Kukurikuuu...
Krik!
Bjankarija na tiramoli
32 bora
ibenskilist
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
011
086 148 105
082 025
U ranu jesen, taman kad pone i nova studentska
godina ve tradicionalno zavrava na natjeaj za naj
par maturalnih plesova. I ove godine ispratili smo
uenike posljednjih razreda srednjih kola iz cijele
upanije na njihovom plesu generacije, a oni su nam
se svima oduili prekrasnim haljinama i odijelima
koje su i ove godine, uz pomo roditelja i prijatelja
paljivo birali mjesecima unaprijed, kako bi na svea-
noj veeri bili to posebniji, ljepi i originalniji. Divno
je to to meu njima moete susresti totalne alterna-
tivce, momke koji e raspustiti svoju dugu kosu i na
neklasino odijelo obuti starke za rockerski izgled, ili
djevojke 21. stoljea koje umjesto haljina radije nose
hlae, pa sve do ljubiteljica klasike u malim crnim
haljinama ili onih fasciniranih Holywoodom, koje e
se crvenim, maturalnim tepihom proetati u duga-
kim, glamuroznim toaletama. Sve njih imali ste pri-
like vidjeti na stranicama Bore posljednjih mjeseci i
za njih glasovati putem kupona koje smo svaki tjedan
objavljivali. No, kako svemu lijepom doe kraj, tako
je doao polako i naem natjeaju za naj par. U ovom
broju predstavljamo vam polufinaliste, one koji su
dobili najvie vaih glasova, a vi ne posustajte, nego
aljite kupone i dalje, jer emo vam u iduem broju
predstaviti finaliste, a potom i pobjednike natjeaja,
one koji e u shopping s nama, u berbu zaista vri-
jednih nagrada naih sponzora. NEVENABANI BILAN
TKO E POBIJEDITI Blii se kraj natjeaja za naj-par maturanata 2014. godine:
Vi birate tko e u shopping sa ibenskim
ibenskilist bora 33
164
216 374 238
199
202
189
S
P
O
N
Z
O
R
I
34 bora
ibenskilist
SVI NAI PRVAI Prvi A razred Osnovne kole Vodice
KATARINA RUDAN
U prvom A razredu 22 su uenika i
svi su bili na nastavi kad smo doli u nji-
hov razred. Nakon to smo im objasnili
zato smo tu, radosni su bili to e se
nai u novinama. I oni su nam kazali da
Dobri su uenici i vole raditi.
Malo se umore kad imamo
previe gradiva, ali mi nastojimo
to je vie mogue uiti i
raditi kroz igru. Razliitim
vjebama razvijamo
mozak kako bi on bio
to spremniji prihvatiti
nove informacije i
spoznaje. Veseli su i vedri,
tihi kad se radi ali imamo
dovoljno vremena i za oputanje,
rekla je za svoje uenike uiteljica
Marijana Kalauz
1
9
17
11
19
13 12
20 21 22
14 15 16
2
10
18
3 4 5 6 7 8
Veseli i vedri, ali
tihi kad se radi i ui
22
uenika su
u prvom A
razredu vodike
osnovne
kole
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
1. Mateo Babi
2. Ana Bilavi
3. Marija Dodi
4. Mihovil Delalija
5. Luka Franjkovi
6. Ivan Friedrich
7. Diana Juki
8. Bepo Juriev Sudac
9. Gabriel Kati
10. Mateo Krei
11. Jakov Maukat
12. Iva Mrkovi
13. Mirjam Opaak
14. Vana Radi
15. Frane Sekuli
16. Lucija Skoi
17. Marijeta Sladoljev
18. Duje Srdarev
19. Tonka Stipi
20. Draen ipi
21. Marino Toljan
22. Dino Vlai
se svakog dana raduju odlasku u ko-
lu, jer iz dana u dan naue neto novo,
drue se i lijepo im je. I oni su pohaali
vrti, pa su u kolske klupe sjeli s dosta
predznanja. Uiteljica Marijana Kalauz
ima samo lijepe rijei za svoje uenike.
-Dobri su uenici i vole raditi. Malo
se umore kad imamo previe gradiva,
ali mi nastojimo to je vie mogue uiti
i raditi kroz igru. Razliitim vjebama
razvijamo mozak kako bi on bio to
spremniji prihvatiti nove informacije i
spoznaje. Veseli su i vedri, tihi kad se
radi, a imamo dovoljno vremena i za
oputanje, rekla je za svoje uenike ui-
teljica Marijana.
ibenskilist bora 35
SVI NAI PRVAI Prvi C razred Osnovne kole Vodice
KATARINA RUDAN
U kolskoj godini 2014/15. u vodi-
koj Osnovnoj koli je ukupno 87 uenika
prvog razreda, 67 u tri odjeljenja u Vo-
dicama i 20 u Podrunoj koli Tribunj.
1
9
17 21
11
19 23
13 12
20 24
14 15 16
2
10
18 22
3 4 5 6 7 8
itaju i piu a tek
mjesec dana u koli!
24
uenika ima
u prvom C
razredu O
Vodice
1. Luka Arambaa
2. Toni Arambaa
3. Zrinka Bila
4. Ante Cvitan
5. Patricia Frani
6. Nika Golubovi
7. Leona Jozanovi
8. Antea Juriev Talija
9. Antonio Kardum
Tomain
10. Marta Kranjac
11. Lovre Kroelj
12. Marko Kueni
13. Kiana Mia
Latin Srdari
14. Tia Lua
15. Mare Metrov
16. Nadalina Poljak
17. Frederik Rotboll
Jacobsen
18. Toni Skoi
19. Nina Skroza
20. Lola everdija
21. Ivano panja
22. Anton piljar Kutija
23. Leon Vlaini
24. Luka Vodanov
U prvom C razredu u Vodicama ih je 24
ero, a ui ih uiteljica Katarina Pavi.
Kad smo uli u njihov razred, upravo su
uili veliko i malo slovo M, pa su nam
izrekli nekoliko rijei koje poinju s tim
slovom abecede. Svi su pohaali vrti,
pa su s velikim predznanjem doli u
kolske klupe. I oni su nam, ba kao i
njihovi vrnjaci iz prvog B, rekli da im je
u koli jako lijepo i da ju vole pohaati.
Sve ih zanima i ponosno e kazati da
ve znaju itati i pisati, premda su tek
neto vie od mjesec dana u kolskim
klupama.
-Otvoreni su, komunikativni, zna-
tieljni i ivahni. Djeaci su ipak ivlji
od djevojica, ali kad se radi i ui sve je
pod kontrolom. Period upoznavanja i
privikavanja na kolu je iza nas i mogu
rei da su jako dobra generacija, kae za
svoje prvokolce uiteljica Katarina.
Otvoreni su,
komunikativni,
znatieljni i ivahni.
Djeaci su ipak ivlji od
djevojica, ali kad se radi i
ui sve je pod kontrolom.
Period upoznavanja i
privikavanja na kolu je
iza nas i mogu rei da su
jako dobra generacija,
kae za svoje prvokolce
uiteljica Katarina Pavi
ISPRIKA: U prolom broju L dolo je do greke kod tiskanja popisa uenika prvog
C razreda O Vodice, zbog ega se ispriavamo, te ih u ovom broju ponovo predstavljamo.
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 27. 10. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
4IZVORNI NASLOV: Interstellar
4REDATELJ: Christopher Nolan
4GLUMCI: Matthew McConaughey, Anne Hathaway
4ANR: akcija, avantura
4TRAJANJE FILMA: 169 min
KADA DOE KRAJ naem ivotu na Zemlji, tim
istraivaa krenut e u najvaniju misiju u povijesti
ovjeanstva: na put izvan granica nae galaksije kako bi
otkrili postoji li budunost za ljude meu zvijezdama.
INTERSTELLAR
4IZVORNI NASLOV: Otok ljubavi
4REDATELJ: Jasmila bani
4GLUMCI: Ermin Bravo, Ariane Labed, Ada Condeescu
4ANR: komedija
ODMOR. MORE. SUNCE Tijela. Ljepota. Porodica
Grebo stie iz Sarajeva u Istru, na jadransku obalu. Majka
oekuje bebu, otac je ponosan na sretnom su, poteno
zasluenom odmoru. Ali u njihovom ivotu pojavljuje se
nova osoba karizmatina e Flora mladi brak staviti na
kunju.
OTOK LJUBAVI
4IZVORNI NASLOV: The Best of Me
4REDATELJ: Michael Hoffman
4GLUMCI: Michelle Monaghan, James Marsden
4ANR: romantina, drama
NAJOMILJENIJI PISAC romantinih pria ovaj
nas puta vodi ivotnim putevima dvoje potpuno razliitih
srednjokolaca koje, nakon strastvene ljubavne veze,
okolnosti razdvoje na 20 godina. Sada odrasli ljudi, oni e
se sresti u rodnom gradu u koji e se vratiti zbog pogiblje
dragog prijatelja
NAJBOLJE OD MENE
4IZVORNI NASLOV: Fury
4REDATELJ: David Ayer
4GLUMCI: Brad Pitt, Shia LaBeuf, Logan Lerman
4ANR: akcija, drama, ratni
U TRAVNJU 1945. Saveznici vode zavrne bitke na
europskom tlu. Narednik Wardaddy (Brad Pitt) upravlja
Sherman tenkom s peterolanim timom neiskusnih
vojnika i pokuava se probiti preko neprijateljskih linija do
srca nacistike Njemake. Ova neobina aica ljudi bez
izgleda uinit e sve da dou do cilja i izvre zadatak.
FURY
U kinima
od 6. 11.
U kinima
od 30. 10.
PRETPRODAJA

Sibenski List, 23. Listopada 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 23. Listopada 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like