You are on page 1of 188

Sveta Stolica, Nezavisna Ddava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945

(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463


SVETA STOLICA, NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA I
KATOLIKA CRKVA U HRVATSKO] 1941-1945
(to znade svjetska znanstvena javnost o Hrvatskoj i Katolikoj crkvi u
Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskog rata na temelju objavljenih isprava 1Z
vatikanskih arhiva?)
PRETHODNA RIJ E
Kao nakon svih velikih kriza koje su potresale drutvo, tako je i nakon
drugog svjetskog rata slijedilo razdoblje obilnog povjesniarskog rada. Da bi
se to bolje rasvijetlilo uzroke i teke posljedice tog rata, neke su drave
pristupile objelodanjivanju slubenih diplomatskih isprava, pohranjenih jo
uvijek u njihovim ministarstvima vanjskih poslova. Tako su Britanci objelo-
danili Documents on British Foreign Poliry, Francuzi Documents diplomatiques.franfais,
Talijani I Documenti diplomatici italiam; dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava
Foreign Relations 0/ the United States te Nijemci Akten zur deutschen auswdrtigen Polink,
s istovremenim engleskim prijevodom Documents on German Foreign Poliry.l
Slijedei ove primjere, ali isto tako, da bi to uspjenije odgovorila na
optube protukatolike literature,2 i Sveta je Stolica objelodanila isprave koje
su nastale djelovanjem papinskog Dravnog tajnitva (to se u neku ruku ima
smatrati papinim Ministarstvom vanjskih poslova), a koje rasvjetljuju djelat-
nost Sv. Stolice u vrijeme drugog svjetskog rata. Posao prireivanja obavili
su Pierre Blet, Angelo Martini, Burkhart Schneider i Robert A. Graham.
Zajedniki naslov svih 11 objavljenih svezaka jeActes et Documents du Saint Siege
relatgs d la seconde guem mondiale, izilih u Vatikanu od 1965.do 1981.Svaki
svezak ima svoj vlastiti naslov, koji je dobio prema sadraju i vremenskom
razdoblju o kojem radi:
Prvi, etvrti, peti, sedmi i jedanaesti svezak govore o Sv. Stolici i ratu u
Europi, tj.!. svezak od oujka 1939. do kolovoza 1940.; N. od lipnja
I Vidi podrobnije u: Acles el docl/JJlmlJ dl/.\fll;" Stige nlalifJ ti !tJ Jfcol1dej!,l/erreJJlOl1dialeI,str. V, )(,,{V-)(',{VJ .
Dobar prikaz izdanja Sjedinjenih Amerikih Drava kao i ooog njemakog vidi u: George O. Kent,
h'dilt;tg Diplomalte DOCl/mmIJ: A Revil!1lJof OlJicial u.J : al1d Cefmal1 Docl/mmls Jenes u: Ar/ltneal1 An:hivisl, sv.
57 (summer)11994, str. 462-481.
2 Protukatoliki stav u odnosu na probleme drugog svjetskog rata doao je do izraaja osobito u knjizi:
Carlo l'alconi, /I siim?," di p," XII, Milano 1%5.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
1940. do lipnja 1941.; V. od srpnja 1941. do listopada 1942.; VII. od
studenog 1942. do prosinca 1943.; XI. od sijenja 1944. do svibnja 1945.
Drugi svezak donosi pisma pape Pija XII. upuena njemakim biskupima.
Trei govori o Sv. Stolici i vjerskom stanju u Poljskoj i baltikim zemljama.
esti, osmi, deveti i deseti svezak zapremaju isprave koje govore o Sv.
Stolici i ratnim rtvama, tj. VI. svezak od oujka 1939. do prosinca 1940.;
VIlI. od sijenja 1941. do prosinca 1942.; IX. od sijenja do prosinca
1943.; X. od sijenja 1944. do srpnja 1945.
Kako jevidljivo iz ove podjele, najvei dio objavljenih isprava govori, osim
o onom sveopem diplomatskom zauzimanju Sv. Stolice za stiavanjem i
erestankom sukoba, o spaavanju ratnih rtava, i to ponajvie progonjenih
Zidova, ali i svih ostalih.
elja je bila prireivaa ovog zbornika, posveenog nadbiskupu stoerniku
Stepincu, povodom 50. godinjice njegovog suenja, da se iz svih navedenih
svezaka izdvoje isprave koje sena bilo koji nain odnose na nadbiskupa Stepinca.
eljelo se ovim ponovnim izdavanjem - a za hrvatsku javnost prvim - postii
dvojaki cilj: s jedne strane, upoznati djelatnost nadbiskupa Stepinca tijekom
drugog svjetskog rata na temelju izvornih isprava. No, kod toga treba rei, da je
ovaj cilj bilo mogue ostvariti samo djelomino, zbog toga to je prvotno
objelodanjivanje ovih isprava uinjeno s motrita Sv. Stolice, ato znai da mnoge
isprave, koje bi u svakom sluaju bile zanimljive za nau domau crkvenu i
svjetovnu povijest, ali nisu bile zanimljive s obzirom na djelatnost Sv. Stolice,
nisu objavljene. Takve isprave jo uvijek lee nedostupne u arhivu papinskog
Dravnog tajnitva.
3
S druge pak strane, ovim se ponovnim izdavanjem eli
postii to da domaa, hrvatska javnost upozna ono na emu je ira, europska i
svjetska imala priliku stvoriti svoj sud o Hrvatskoj, o Katolikoj crkvi u Hrvatskoj
i o nadbiskupu Stepincu tijekom drugog svjetskog rata.
Nezavisna Drava Hrvatska, kao stvarnost koja je postojala od 1941-1945,
zauzela je odreeno mjesto u diplomatskom i karitativnom djelovanju Svete
Stolice, to se odraava u mnotvu ondje objelodanjenih isprava. Zagrebaki
nadbiskup Alojzije Stepinac bio je osobno vrlo djelatan na prostranom
podruju svoje nadbish."Upije, pa stoga i esto spominjan u diplomatskim
izvjeima koja su stizala iz Zagreba, od apostolskog izaslanika opata J osipa
Ramira Marconea
4
u Rim, kao i u onim koja su iz Rima bila upuivana kako
u Zagreb, tako i na razne druge diplomatske adrese.
J Uvid u ovu h'Tadu ima dr. J uraj Batelja, promicatelj postupka proglaenja blaenim zah'Tebakog
nadbiskupa Alojzija Stepinca. Domab i uope znanstvena javnost oekuje da se ovi izvori objave u
s v oj oj c j c ..: l ov i f ()s r i .
4 O njemu vidi u: Alcksa Benigar, AloJ?!!e .I'leplilOC,hl7Jot.rki hm!lilOl, Rim 1974, str. 372376.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Kod odabira ovih isprava za na zbornik odredio sam neka mjerila prema
kojima sam izvrio odabir.
5
aime, u spomenutom vatikanskom izdanju
nalazi se uistinu mnogo isprava koje se odnose na nae dravno i svenarodno
podruje, bilo u okviru stare kraljevske J ugoslavije, bilo u okviru Nezavisne
Drave Hrvatske. Naravno da je prvotno mjerilo bila sama osoba nadbiskupa
Stepinca; to znai da su sve isprave u kojima se on spominje ili im je on autor,
ovdje donesene. Ukljuio sam ovdje i one isprave koje govore o isto
dravnoj politici, i to glede dvije stvari: glede prijema poglavnika Pavelia kod
sv. oca Pija XII. i glede nastojanja hrvatske diplomacije da Sv. Stolica prizna
novonastalu hrvatsku dravu. Ove sam isprave uvrstio ovdje, jer one daju
jedan iri diplomatski okvir koji pomae u razumijevanju ostalih, za nas u
ovom trenutku zanimljivih isprava. Ovdje nisu ukljuene isprave koje se
odnose na probleme ratnih rtava s podruja june Hrvatske, tada velikim
dijelom pripojene Italiji, jer na ta pitanja nadbiskup nije mogao izravno
djelovati. Od mnogih prosvjeda i vrlo bogatog diplomatskog djelovanja
jugoslavenskog kraljevskog poslanstva kod Sv. Stolice, donosim samo one
isprave koje su opet u vezi s naom temom. No, valja pripomenuti, da je
djelatnost upravo ovog poslanstva svojim estim i preestim dopisima i
prosvjedima utjecala u svjetskim diplomatskim krugovima na stvaranje slike
o Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i o svim njenim pojavnim oblicima, a osobito
o Katolikoj crkvi u njoj. Ne elei upasti u povijesnu pristranost, moram
rei da su ovi prosvjedi bili utemeljeni na pravnoj neprekinutosti priznate
jugoslavenske vlade pa su stoga bili i prihvaani kako od meunarodne
zajednice openito, tako posebno i od same Sv. Stolice.
Sve su isprave objelodanjene, kao i u vatikanskom izdanju, na svojim
izvornim jezicima, od kojih je najvei dio na talijanskom. Popratne biljeke u
vatikanskom izdanju napisane su na francuskom jeziku, ajaih ovdje prevodim
na hrvatski. Biljeke ili samo dio teksta unutar njih, koje sam jadodao, oznaio
sam zvjezdicom (*). To stoga to je cilj ovog izdanja da se preko njega vidi
narav biljeaka i primjedaba kao i duh kojim su ih prireivai vatikanskog
izdanja pisali. to se ovog posljednjeg tie, moram rei da su se pokazali
uistinu nepristranima. Moj najglavniji zahvat u ovom izdanju jesu opirni
saetci svake pojedine isprave. U njima sam nastojao istai svaku misao iz
Odabir sam uinio iz ovih svezaka: 4. 11 Jainl.\iij(t elIa ,~lIfm eli h'tlIope (jil/il 1940 -.;iIIii 1941), Cirra del
Vaticano, 1967. - 5. LeJ{//ill.liiy,fflla.gtleml1lol/diale (/11I11,11941- oelob,e 1942), Cd.V., 1969. -7. VJainl
.\i~~e et la.Wlme l1Iondiale (nOl.'f1Ilh"1942 - dieel1lhle 1943), Cd.V., 1973. - H. l.e Jainl.\iij(e elles oielrilleJde la
)l.l/ene (janoiel 1941 - dimnh" 1942), Cd.V., 1974. - 9. 11. Jalill.\iij(, ,lles oirllimJ dda gllfm (jirlllnel - dicel1lblf
1943), Cd.V., 1975. - 10. l.e .Iirlill Jie';!,e,lles oielrimJ de la )l.11fm'(jirl/oi'I 1944 -./IlIllel 1945), Cd.V., 1980.
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava IIrvatska iKatolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 343-463
dotine isprave, tako da hrvatski itatelj moe imati cjeloviti uviaj u ispravu
ve na temelju samog hrvatskog saetka. Dok su u vatikanskom izdanju
isprave razvrstane prema vremenskom redosljedu unutar etiri razliite grupe,
ovdje se objavljuju u jedinstvenom vremenskom nizu. To stoga to se radi
samo o 93 isprave, koje mogu biti lako pregledne i unutar takvog rasporeda.
Zahvaljujem ravnatelju naeg Hrvatskog dravno,g arhiva, dr. J osipu
Kolanoviu na poticaju za ovaj rad, a gospoi Marini Skali na pomoi kod
poetnog odabira isprava.
Da bi na domai itatelj dobio laki uvid u ove isprave, donosim u ovom
Uvodu kratku ralambu nekih trajno isticanih ratnih problema. To jest, elim
progovoriti o etirima pitanjama: o dranju hrvatskih katolikih biskupa u
ratnim prilikama, o diplomatskom nepriznavanju Nezavisne Drave Hrvatske
od strane Svete Stolice, o problemu pravoslavaca u Hrvatskoj i o spaavanju
progonjenih idova.
Draf!je hroatskih katolikih biskupa u ratnim prtllkama
Papinski dravni tajnik kardinal Alojzije Maglione biljei 15. svibnja 1941., u
samom poetku rata, svoje saznanje o hrvatskom sveenstvu: "U Hrvatskoj
se oituju dva politika usmjerenja, jedno sklonije Nijemcima, drugo Talijani-
ma. Nadbiskup Stepinac, ostali crkveni dostojanstvenici i sveenstvo razborito
se ponaaju, ne mijeaju se u politiku, ve promiu vjerski probitak".6
Kada su Nijemci protjerali oko 350 sveenika iz mariborske biskupije i
oko dvadesetak iz ljubljanske, nadbiskup ih je Stepinac primio u svoju
nadbiskupiju. O tome stoernik Maglione pie apostolskom izaslaniku u
Zagrebu opatu Marconeu sljedee: "Sa zadovoljstvom sam prihvatio to to
su Vae Oinstvo (tj. opat Marcone) i preuzvieni nadbiskup zagrebaki
uinili, u granicama mogueg, u cilju olakanja patnji sveenika i ostalih
protjeranih slovenskih vjernika".
7
U drugom pismu, od 21. veljae 1942., stoernik Maglione priznaje ivu
svijest hrvatskih biskupa za gorue probleme, koja je iskazana u izvjeu
nadbiskupa Stepinca sa posljednjeg zasijedanja hrvatskih biskupa odranog od
17. do 20. studenog 1941. Meu ostalim njihovim stvarima, pohvaljuje
osobito naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku crkvu mora biti plod
osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.
R
Isp. br. 5 (15. svib. 1941).
7 Isp. br. 39 (3. TUj. 1941).
Isp. br. 53 (21. velj. 1942).
SveL1Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes (Z'h'teb) 2, str. 343-463
Nadbiskup Stepinac zaloio se 1943. godine kod Svete Stolice za tisue
Slovenaca i Hrvata koji su se nali u od Talijana zaposjednutim podrujima.
Rjeavajui ovo pitanje rimski isusovac o. Tacchi Venturi, naziva nadbiskupa
"vrlo asnim biskupom zagrebakim".9
U srpnju 1943. Vatikanski radio govori o zauzimanju nadbiskupa Stepinca
u korist svih nepravedno proganjanih, bilo da su idovi, Srbi, Cigani ili
katoliki Hrvati. Nije gledao narodnost ni vjeru onih kojima je trebalo
" 10
pomacI.
Na koncu, i sam Falconi, u svom poznatom protukatolikom djelu "utnja
Pija XII", ne gajei nikakavu sklonost prema Stepincu, morao je priznati:
"Stepinac je bio bez sumnje ovjek Boji, pravian i poten: dapae bio je
isposnik, koji nije bio obuzet nikakvim ljudskim astohlepljem".l
Diplomatsko ne-priznava'?Je Nezavisne Drave Hroatske od strane Svete
Stolice
Apostolski poslanik u Beogradu Hektar Felici opisuje 24. studenog 1940.
politiko stanje u Hrvatskoj. Ovo je stanje bilo, naime, obiljeeno time da su
se stare "politike stranke" ujedinile u jedinstveni "narodni pokret", koji se
rodio kao odgovor na srpsko-hrvatski sukob, stvarajui pretpostavke za
njegovo korjenito rjeenje. Radilo se o "pokretu osamostaljenja od Beograda"
koji se sastojao od dvije struje: umjerene, s Maekom na elu, koja je traila
iroku samostalnost unutar J ugoslavije, i krajnje, s Paveliem na elu, koja se
borila za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nacionalno" obiljeje, ovo
je stanje dobilo i "vjersko" obiljeje, kae dalje poslanik Felici; naime, kako
su se stoljeima snagom svoje vjere bili borili protiv Turaka - i zadobili naslov
"predzie kranstva", tako su se tijekom proteklih 20 godina istom vjerom
Hrvati odupirali pravoslavnim Srbima. Srbi su, naime, eljeli Hrvate adnaro-
diti i u dravi stvoriti politiko jedinstvo, smatrajui da je za tu svrhu bilo
potrebno Hrvate odvojiti od Rima i ukljuiti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom
pomamnom prikupljanju pristaa pridobili su vie od 200.000 "rtava" i, osim
toga, izgradili su mnoge pravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su
bili svjesni tog srpsko-pravoslavnog prodora te su stoga nastojali u svakoj
prigodi istaknuti svoje kato!ianstvo. Tako to politiko-vjersko stanje opisuje
Talijan, apostolski poslanik u Beogradu.
12
[sp. br. 72 (2. o. 1943).
10 Isp. br. 90 (11. !ip. 1943), bilj. br. 350.
II StepIlloe era Jen,a dl/bbio 1/11 1/01110 di Dio, "Ilo eleale: all,i 1/11 aJccta, eb, 11011 ave/Ja akt/Ila ambi,!olle tImaIla,
Falconi, II Jllell,io di Pio XII, str. 406.
12 Isp. br. 1 (24. srud. 1940).
347
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katnlika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (l:aI:,'Teb)2, str. 343-463
Kad je nadbiskup Stepinac molio, 13. veljae 1941., papu Pija XII. da
poalje svog izaslanika na Svenarodni euharistijski skup koji se imao odrati
u Zagrebu u lipnju 1941., tada je Sv. Stolica htjela dobiti sigurna jamstva da
beogradska vlast u tome nee vidjeti nikakvu hrvatsku politiku promidbu,
drugim rijeima htjela je za slanje svog izaslanika na isto vjerski skup dobiti
neizravno doputenje beogradske vlasti.
13
Ovo su dva svjedoanstva koja znakovito pokazuju u kakvim se nutarnjim
i vanjsko-politikim okolnostima rodila Nezavisna Drava Hrvatska, progla-
ena 10. travnja 1941., ije je vodstvo preuzela gore spomenuta krajnja
stranka, s dr. Antom Paveliem na elu. U njenom raanju kumovala jedrava
Italija, uzevi pri tom veliki dio hrvatskog obalnog pojasa.
14
Da bi uredio odnose s Italijom, poglavnik Paveli doao je sredinom
svibnja 1941. u Rim. Tom se prigodom elio susresti i s papom Pijom XII.
Talijanski poslanik pri Svetoj Stolici razgovarao je o toj mogunosti sa
zamjenikom tajnika za redovite poslove u papinskom Dravnom tajnitvu,
Ivanom Krstiteljem Montinijem. Ovaj je 16. svibnja o tom razgovoru
obavijestio papu, koji nije vidio potekoa ':udijeliti prijem bez vanjskih
znakova, u neslubenom obliku, kao katoliku" .bTajnik za izvanredne poslove
u papinskom Dravnom tajnitvu, mons. Dominik Tardini saeo je sutradan
razloge za i protiv mogueg primanja hrvatskog poglavnika Ante Pavelia.
Dva su razloga protiv, tj. poglavnik Paveli dolazi u Rim radi isto politikih
razloga, i drugo, papinsko bi primanje moglo biti iskoriteno kao politiko
proglaenje novog Hrvatskog kraljevstva. Naprotiv, etiri su razloga za
njegovo primanje: prvo, Paveli je katolik, a i nova drava je katolika (s tog
razloga za primanje izrazio se potvrdno i ljubljanski nadbiskup); drugo, Papa
je otac svih vjernika i prima sve koji mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti
dobra prigoda da Papa poglavniku Paveliu iznese svoje vienje u korist
Crkve u Hrvatskoj; i etvrto, ovo bi primanje pridonijelo suzbijanju onog u
posljednje vrijeme ustaljenog obiaja prema kojem dravnici posjeuju talijan-
ske vlasti u Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zakljuuje, da
primanje treba omoguiti, ali odbaciti sve ono to bi mu dalo politiko
obiljeje, dakle neslubeno primanje. U tom smislu treba prethodno obavije-
stiti apostolske poslanike u nekim vanijim dravama, kako bi mogli dati, ako
b
V 16
ustre a, pravo tumacenJ e.
13 LSp. isp. br. 3 (14. velj. 1941), br. 4 (22. velj. 1941).
14 LSP. 13enih"Ir,AlOJ"'}' .IUP'/'OC, str. 35H-363.
15 Isp. br. 6 (16. svib. 1941).
16 J sp. br. 7 (17. svih. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes (J :agreb) 2, str. 343-463
Tih je dana poglavnik Paveli zatraio od talijanskog kralja Viktora
Emanuela III. da odredi jednog od talijanskih knezova za hrvatskog kralja.
Kralj je odredio da to bude spoletanski vojvoda Aimone od Savoje i Aoste.
Sada je papa trebao primiti i njega. Dne 17. svibnja mons. Tardini priopio
je savjetniku talijanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici, komendatoru Babusci-
ou da e papa primiti i poglavnika i vojvodu, ali u osobnom i neslubenom
obliku. Osim toga, Paveli bi trebao biti primljen bez pratnje. Takvim
nainom Sv. se Stolica nije eljela prikloniti nijednom buduem politikom
rjeenju, sve dok traje rat. Sam dravni tajnik, stoernik Maglione odluio je,
da bi se sauvalo neslubeno obiljeje ovih posjeta, ispustiti prijem spomenute
dvojice dravnika kod sebe.
Istog dana, 17. svibnja u 19 sati primio je papa spoletanskog vojvodu
Aimonea. Vojvoda je ostavio na papu izvrstan dojam. U svom razgovoru s
papom, vojvoda je rekao da mu je vijest o njegovom promaknuu za
hrvatskog kralja priopio talijanski kralj Viktor Emanuel III. On sam ima
nekih dvojbi oko tog imenovanja, ali nije mogao kralju predati svoj podsjetnik
o tome, budui da je ovaj odputovao u Albaniju, a vraa se tek sutradan, 18.
svibnja. Naime, nije zadovoljan da se njegovo kraljevsko oznaavanje mora
odrati tako brzo, budui da politiko stanje u Hrvatskoj nije jo sasvim jasno,
ai Nijemci su si prisvojili veliki dio narodnog bogatstva. Papa smatra da nema
vie vremena voditi te prethodne rasprave te je novom suverenu zaelio
dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa je kazao da
ih nije m~pe za sada podii na slubenu razinu, ali e ostati dobroprijatelj-
ske veze.
U meuvremenu hrvatsko je dravno poslanstvo uinilo pritisak na
talijansku vladu, kako bi isposlovalo da s poglavnikom Paveliem bude
primljena i njegova pratnja. U tom smislu zauzeo se talijanski veleposlanik pri
Sv. Stolici tijekom sutranjeg dana, 18. svibnja. Dravni tajnik sto. Maglione
nije smatrao poeljnim mijenjati ve dogovoreno, predloivi da pratnja bude
primljena sljedeeg dana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati
u Rimu narednih dana, i budui da kao vjernici imaju pravo sastati se s papom,
doputen im je prijem kod pape istog 18. svibnja u 19,30 ali samo kao
vjernicima, a ne slubenim osobama.
1K
No, prije nego li e biti primljeni od
pape, posjetilo je, u 16 sati, cijelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavnika
Pavelia, Hrvatski zavod Sv. J eronima u Rimu. Za tu je zgodu ravnatelj mons.
J uraj Magjerec izvijesio dva hrvatska stijega. Sami pitomci zavoda bili su tim
11 Isp. br. 14 (lH. svib. 1941) i br. H(17. svih. 1941).
18 Isp. br. II (IH. s\"ib. 1941).
Svcta Stolica, Nczavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ['ootes (Zaf,'tcb) 2, str. 343-463
inom oduevljeni. No jugoslavenski je veleposlanik, Dubrovanin dr. Niko
Miroevi-Sorgo prosvjedovao protiv tog ina, jer da se reeni zavod nalazi
pod zatitom jugoslavenske vlade. Ravnatelj Magjerec opravdao se pred
Dravnim tajnitvom mirno odgovarajui na taj prosvjed, da drugaije nije
v 1~
mogao UCln1tl.
Ubrzo nakon toga, u 18 sati, kako je bilo dogovoreno, papa je primio
poglavnika Pavelia. Sv. je Otac tom prigodom izrazio svoju ljubav prema
hrvatskom narodu ija mu je vjernost poznata, naglasivi takoer odmah da
je ostao postojan pri tome da ovo bude neslubeni prijem. Paveli je otvoreno
zajamio da hrvatski narod eli nadahnjivati svoj ivot i svoje zakonodavstvo
na katolianstvu. Oko priznanja nove drave, nastavio je papa, trebat e
priekati mirovni ugovor, u kojem e se rijeiti i pitanje drava, jer Sv. Stolica
ne eli biti priklonjena nijednoj strani, budui da se na svakoj strani nalaze
katolici, za koje mora voditi brigu.2l1
Kao to se moglo oekivati, uslijedili su zbog ovih vatikanskih susreta
diplomatski prosvjedi upueni Sv. Stolici. Ovi e prosvjedi stizati tijekom
svibnja i gotovo cijelog mjeseca lipnja. No, Sv. Stolica u velikoj je mjeri
preduhitrila ove prosvjede.
Dravni tajnik sta. Maglione priopava ve 18. svibnja predstavnicima
Sv. Stolice kod pojedinih vlada, a u skladu s prijedlogom mons. Tardinija,21
da je prijem spoletanskog vojvode i poglavnika Pavelia kod pape Pija XII.
imao potpuno neslubeno obiljeje.
22
Slino ini i sutradan, istiui posebno
da je pratnja poglavnika Pavelia bila primljena zasebno, samo radi poljupca
2.T'
svetog prstena.
Izvorno tumaenje ovih susreta traio je od stoernika Maglionea jugosla-
venski veleposlanik Miroevi-Sorgo 20. svibnja. Tom je zgodom ujedno
govorio o nepravednim novim granicama izmeu Italije i Hrvatske i alio se
na ponaanje ravnatelja Hrvatskog zavoda sv. J eronima u Rimu (zbog isticanja
hrvatskih stjegova).24 Sutradan je traio od mons. Montinija da se pristrane
vijesti objavljene na Francuskom radiju i u "Basler Nachrichten" opovrgnu u
"L'Osservatore Romano". Navodno da su ove priopajnice prenijele da se
prigodom ovih susreta razgovaralo o priznanju Hrvatske te da se ugovaralo
o Konkordatu izmeu Sv. Stolice i Hrvatske. Papa je naknadno odluio da je
19 Isp. br. 12 (18. svib. 1941).
20 [sp. br. 13 (18. svib. 1941).
21 Csp. isp. br. 7 (17 svib. 1941).
" [sp. br. 15. ([8. svib. 1941).
23 (sp. br. 16 (19. svib. 1941).
24 (sp. br. 17 (20. svib. 1941).
SvemStolica, 'ezavisoa Dtava J Itvatska iKatolika ctkva u J Itvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
bolje umjesto opovrgnua napisati novi lanak o !oj stvari, to je i uinjeno
u "L'Osservatore Romano" od 9-10. lipnja 1941.
2
'
Dne 26. svibnja dravni tajnik sto. Maglione, u brzojavki apostolskom
poslaniku u Francuskoj Valeriju Valeri, opovrgava vijest Amerikog novin-
skog ureda, po kojoj bi Sveta Stolica bila poslala svog poslanika na krunjenje
spoletanskog vojvode hrvatskim kraljem.
2
>
Sporni vatikanski susreti shvaeni su u javnosti Sjedinjenih Amerikih
Drava ispravno.
27
U engleskoj javnosti pobudili su, pak, znaajnije javne
kritike.
2x
No, ako su se ovi vatikanski susreti mogli protumaiti kao dio papinog
obiaja da prima sve katolike koji to ele - nametnuto pitanje uspostave
diplomatskih odnosa, koje se rodilo samim trenutkom udijeljenog prijema, a
posebno pitanje slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, pobudilo je
istinsko protivljenje. Da bi se to onemoguilo, jugoslavensko kraljevsko
poslanstvo nije proputalo priliku da predstavi Nezavisnu Dravu Hrvatsku
kao nezakonitu i protupravnu.
Ve je 17. svibnja jugoslavensko kraljevsko poslanstvo prosvjedovalo kod
papinskog Dravnog tajnitva protiv proglaenja Hrvatske drave. U tom je
prosvjedu iznijelo svoje vienje tih prevratnikih dana. Ono je iznijelo da je
nekoliko dana nakon njemakog napada na J ugoslaviju, njemaka vojska bila
zauzela dio Banovine Hrvatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli, plaenik
stranih vlada - onaj isti koji je bio osuen od francuskog suda zbog ubojstva
kralja Aleksandra - proglasio bez ikakve narodne podrke Nezavisnu Dravu
Hrvatsku. Hrvatski predstavnici u jugoslavenskoj vladi i vlasti Banovine
Hrvatske povukle su se pod pritiskom neprijatelja u inozemstvo. Prema
meunarodnom pravu, vojno zauzee nekog podruja ne mijenja ni u emu
njegovo pravno stanje, pa se stoga i proglaenje ezavisne Drave Hrvatske
smatra bez pravnog temelja i kao nasilni in. Stoga je jugoslavensko
poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko prosvjedovalo pred
Dravnim tajnitvom protiv ovakve uloge njemake vlade, smatrajui sve ine
u tom pogledu nitavnim.
29
Prosvjedi jugoslavensko-srpske vlade preko svog poslanstva kod Sv.
Stolice, na ijem je elu bio spomenuti dr. Niko Miroevi-Sorgo i s dr.
Nikolom Moscatellom, sveenikom hvarske biskupije, kao crkvenim savjetni-
25 Isp. br. Ul (21. svib. 1941).
26 Isp. br. 19 (26. svib. 1941).
27 Usp. isp. br. 20 (29. svib. 1941).
28 Csp. isp. br. 23 (6. ~p. 1941).
29 Isp. br. 9 (17. svib. 1941).
SvemStolica, Nezavisna Drava J In.atska i Katnlika crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), 1'ontes (Za!,'fcb) 2, str. 343463
kom istog poslanstva, nisu jenjavali, a kamo li prestajali. Ovi su prosvjedi bili
toliko uestali da su dozlogrdili i mons. Dominiku Tardiniju, tajniku za
izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, koji jeve 2. lipnja 1941.
savjetovao poslaniku Miroevi-Sorgu da se ne izlae previe u ovom ratu za
vladu koja jeu kratko vrijeme upropastila svoju dravu, asebe spasila kukavikim
bijegom; bolje bi mu bilo da svoje snage uva za budui korisniji rad.
3
1!
Dne 6. lipnja isto poslanstvo prosvjedovalo je pred istim tajnitvom protiv
okupacije jugoslavenskog podruja od strane Italije. Prema rijeima prosvjeda,
ovo se dogodilo prigodom sveanosti podizanja hrvatske drave u nasljednu
kraljevsku monarhiju, koje su se odrale u Rimu 18. svibnja. Tom jeprigodom
sklopljen sporazum kojim se dio "jugoslavenskog" podruja predao Italiji, kao
i drugi sporazumi kojima jeItalija na prikriveni nain zauzela Hrvatsku dravu
('Rimski ugovori,,).3!
Dne 12. lipnja sama J ugoslavenska vlada izlae Dravnom tajnitvu da
poglavnik Paveli ne moe predstavljati hrvatski narod, jer mu se nametnuo
uz pomo stranih sila, a hrvatski narod ima svoje zakonite predstavnike u
kraljevskoj jugoslavenskoj vladi, koji se bore za jedinstvenost i cjelovitost
hrvatskog naroda unutar J ugoslavije. Paveli je naprotiv raskomadao i narod
i zemlju darujui je strancima, a na preostalom je dijelu uveo totalitaristiku
dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstavci, ostavit e kod
jugoslavenskih katolika, a osobito kod Hrvata bolan osjeaj.32
to se tie pitanja koje je usko povezano sa priznanjem drave, tj. slanja
apostolskog predstavnika u Hrvatsku, Benigar kae da je ve prigodom svog
posjeta papi, poglavnik Paveli zatraio da Sv. Stolica poalje u Hrvatsku svog
redovitog diplomatskog predstavnika. BSvoje obeanje u tom pogledu dao je
Papa nadbiskupu Stepincu prigodom njegovog posjeta Rimu 7. lipnja.
34
No,
jugoslavensko poslanstvo prosvjeduje protiv mogueg slanja papinskog iza-
slanika u Hrvatsku pred papinskim Dravnim tajnitvom ve 2. lipnja, te
savjetuje da bi za duobrinike potrebe bilo bolje imenovati jednog biskupa
u samoj dravi, jer bi dolaza1-' svakog stranog ovjeka znaio na neki nain i
priznanje Hrvatske drave.
3
, Na taj je prosvjed odgovorio mons. Tardini
iznosei javnosti poznati stav Sv. Stolice, tj. da ona ne priznaje novonastale
drave u vrijeme bilo kojeg rata, ali si pridrava pravo da poalje u bilo koju
)0 Isp. br. 22 (2. lip. 1941).
)1 lsp. br. 24 (6. lip. 1941).
)2 (sp. br. 27 (12. lip. 1941).
)) 13cnigar,Aloj'<!if .l/rpinar, str. 371.
)4 Isp. br. 2S (7. lip. 1941).
)5 Isp. br. 21 (2. lip. 1941).
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1\141-1945
(S. Razum), Fnotcs (l.ah'Teb) 2, str. 343-463
dravu s vjernikim poslanjem crkvenog dostojanstvenika radi duhovnih
b
k 36
pro Ita a.
Vrativi se iz Rima, nadbiskup Stepinac priopio je poglavniku Paveliu,
da Sv. Stolica kani u Hrvatsku poslati svog "promatraa". Paveli se na to
razljutio, to je izrazio i pred talijanskim veleposlanstvom kako bi talijanska
strana izvrila pritisak na Sv. Stolicu, da sa Hrvatskom ne postupa loije nego
sa Slovakom. Na to je, 13. lipnja, mons. Dominik Tardini, objasnio
talijanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, da se ne radi o "promatrau", ve
o "apostolskom pohoditelju", koji ima isto vjerniko i privremeno poslanje,
a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica ne uobiava priznati
novonastale drave dok traje rat, ne moe primiti u Vatikanu nikakvog
hrvatskog predstavnika.
H
Odgovarajui na prosvjed jugoslavenskog po-
slanstva protiv slanja apostolskog poslanika u Hrvatsku, Dravno tajnitvo
istie da, kada to trai duhovna potreba vjernika koji se nalaze u zaraenim
zemljama, ima obvezu da se za njih zauzima i da prosuuje koja su to sredstva
i najpogodnije osobe koje im mogu pomoi. Sama Sv. Stolica kod toga pazi
da se ne prikloni nijednom politikom cilju u tim zaraenim zemljama.
3R
Svetoj Stolici stvar su oteale i priopajnice koje su razglasile da u
Hrvatsku alje svog diplomatskog predstavnika. Na to je britanski veleposla-
nik pri Sv. Stolici traio da to opovrgne.
39
Odgovarajui na izvjee nadbiskupa Stepinca, stoernik Maglione istie
11. srpnja 1941. poznati stav Sv. Stolice glede priznanja drava nastalih u
vrijeme rata, tj. da priznaje novonastale drave tek nakon zakljuenih
mirovnih pregovora, a kao primjer svoje prakse iznosi primjer Poljske, koju
je priznala tek nakon zavretka prolog rata. Premda se Hrvatska sada ne
nalazi u ratu s nijednom Silom, ali oko nje bijesni ratni vihor, istie stoernik.
Priznanje Hrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tumaiti kao moralna
podrka jednoj od strana u sukobu, to se protivi politici nepristranosti koju
provodi. Ovakvim stavom, istie dalje stoernik, Sv. Stolica ne eli ne priznati
zasluge hrvatskog naroda u podnijetim borbama za katoliku vjeru. Uostalom,
skori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb bit e ponovni dokaz oinske
brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodu. Na koncu, stoernik se
nada da e nadbiskup nastojati ovakav stav Sv. Stolice predstaviti i iroj
hrvatskoj javnosti.
40
36 Isp. br. 22 (2. lip. 1941).
37 Isp. br. 2H (13. lip. 1941).
J K [sp. br. 29 (14. lip. 1941).
39 lsp. br. 30 (15. lip. 1941).
40 Isp. hr. 31 (11. srp. 1941).
353
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J J rvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Poglavnika Pavelia nije zadovoljio ni naslov "apostolskog pohoditelja". To
je svoje nezadovoljstvo izrazio Sv. Stolici preko kneza Ervina Karla Lobkowicza
22. srpnja. Tada je Paveliu porueno da se umiri, jer se sve radi u skladu s
obiajima i praksom. Budui da je Sv. Otac, u jednom prethodnom susretu,
knezu Lobkowiczu rekao da nee poslati "apostolskog pohoditelja", odlueno je
da se poalje pismo zagrebakom nadbiskupu Stepincu, kojim e ga obavijestiti
da e u Zagreb stii opat od Montevergine, benediktinac josip Ramiro Marcone,
kako bi razvidio stanje i o tome obavijestio Sv. Stolicu. Sutradan je tajnik Tardini
prenio knezu Lobkowiczu da jeSv. Otac odredio da crkveni poslanik u Hrvatskoj
nee nositi naslov "apostolskog pohoditelja".41
Tih dana, tonije 24. srpnja, pritisnut prijetnjama koje su dolazile od Srba
prema katolicima u Srbiji, zbog slinog ali obrnu tog stanja u Hrvatskoj,
beogradski nadbiskup josip Uji moli Sv. Stolicu da poalje u Hrvatsku
nekog crkvenog dostojanstvenika koji bi "prouio stvari na licu mjesta, i
preporuio hrvatskoj vladi mirnou, umjerenost, pravdu i ljubav".42
No prije nego je ovo pismo stiglo u Vatikan, dravni tajnik Maglione
obavjetava, dne 25. svibnja, zagrebakog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac
alje u Hrvatsku "promatraa" j osipa Ramira Marconea, kako bi se na licu
mjesta osvjedoio o vjerskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku
i o tome obavijestio Sv. Stolicu radi korisnih provienja. Uz ovu osnovnu
zadau zasigurno e doi i do susreta sa vlastima, pa neka mu u svemu bude
na pomoi, kako bi opat mogao korisno izvriti svoju dunost.
43
Dne 30. srpnja opat Marcone u pratnji svoga tajnika, monakog subrata
josipa Masuccija napustio je Rim44otputovavi za Hrvatsku, gdje e tijekom
tih ratnih godina uiniti mnogo dobra u spaavanju ljudskih ivota.
Iz svih ovih dopisivanja dvije se stvari osobito istiu: prvo, jugoslavensko
poslanstvo nije se umorilo dokazujui pred Svetom Stolicom pravnu neute-
meljenost novonastale Nezavisne Drave Hrvatske; i drugo, Sveta Stolica
neumorno istie u svim razgovorima sa hrvatskim predstavnicima svoju
ustaljenu praksu po kojoj ne priznaje novonastale drave u vrijeme ratova.
Problem pravoslavaca u Hrvatsko/'
Prije svega potrebno je rei rije-dvije o nazivlju ovdje upotrebljavanom.
Tijekom cijele povijesti, gotovo do pred Drugi vatikanski sabor upotrebljavao
4' Isp. br. 33 (22. srp. 1941).
42 Isp. br. 34 (24. srp. 1941).
43 Isp. br. 35 (25. srp. 1941); vidi bilj. o problematici njegovog naslova.
44 Isp. br. 35 (25. srp. 1941), bilj. 176.
Svcta Stolica. lczavisna Drava Hrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum). Foorcs (Lah'Tcb)2. str. 343-463
se za sve istone krane koji su se u srednjem vijeku odijelili od Katolike
crkve, izraz raskolnici (izmatict), ime se u katolikoj ekleziologiji izraavalo
uvjerenje da su oni uzrokovali raskol unutar jedne sveope-Katolike crkve,
uslijed ega su nastale mnoge istone i jedna zapadna Crkva. U vrijeme
drugog svjetskog rata, upravo u ovim naim ispravama esto ~ se pridjeva,
s jedne strane (u vatikanskim izvorima) naziv otpadnici (disldentt/' istiui time
njihov jednostrani in otpada od Katolike crkve, a s druge strane (u
hrvatskim izvorima) naziv grko-istoni kram; ime ih se poistovjetilo sa
njihovim obredom. Nakon rata, uslijed sve veeg ekumenskog gibanja,
katolici su preuzeli od tih istih grko-istonih krana naziv pravoslavni
(ortodoksm) kram; ime su oni sami isticali svoju povlasticu da posjeduju
pravu vjeru. U posljednje vrijeme u katolikoj bogoslovnoj literaturi, razliku-
jui pravoslavne krane od drave do drave, sve se ee one u Srbiji naziva
svetosavskim pravoslavnima, po prihvaenom bogoslovnom pojmu "svetosa-
vje", odnosno po njihovom vjerozaetniku sv. Savi. Time se eli istaknuti
posebnost srpskih pravoslavaca.
Srpska svetosavska Crkva uzela je nakon prvog svjetskog rata pod svoje
okrilje sve narode koji su ivjeli na podruju kraljevske J ugoslavije, koji su
dodue bili pravoslavne vjere, ali ne bijahu kao narod svi Srbi. Ta Crkva plod
je ujedinjenja, odnosno ukinua samostalne crnogorske Crkve i samostalnog
partrijarhata Karlovakog, to se dogodilo 30. lipnja 1920.
46
Tzv. "srpsko
pitanje" u Hrvatskoj hrvatske su vlasti pokuale u prvom trenutku rijeiti
prisiljavanjem pravoslavnog ivlja da prijee u Katoliku crkvu. Videi da
dravno vodstvo na ovom vjerskom podruju postupa nenadleno i protu-
probitano, Katolika je crkva ve u lipnju 1941. javno istakla osnovna naela
tko i pod kojim uvjetima moe biti primljen pod njeno okrilje.
47
Uviajui da ovakovi prisiljeni brzi prelasci nee uroditi dobrim plodovi-
ma, i dravno vodstvo ubrzo je poelo razmiljati o jednom drugom rjeenju.
Naime, Nijemci, elei oistiti dio slovenskog podruja od slovenskog ivlja,
jer su ga pripojili svojoj njemakoj dravi, preseljavali su ove ljude u Hrvatsku
i Srbiju. Kod toga dopustili su hrvatskim vlastima da presele onoliko "Srba"
iz Hrvatske u Srbiju, koliko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodio
je u Zagrebu njemaki veleposlanik Siegfried Kasche, te se tada utvrdilo da
bi oko 200.000 hrvatskih Srba bilo preseljeno u Srbiju. Savjetnik talijanskog
45 Usp. isp. br. 53 (21. vdj. 1942).
46 Usp. Faleoru. 11. dl. str. 544-545. bilj. 18.
47 Vidi S. Baki. Propisi za pninaJY' II kotolik./l Crkvll, u: Katoliki list, 9211941 br. 23. poscban prilog (od
11. lipnja 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo Babuscio Rizzo, piui o tome, zakljuio
je tada da se poglavnik Paveli eli na taj nain osloboditi pravoslavnih, bez
da ih prisiljava prijei u katoliku vjeru.
4B
Hrvatske vlasti, premda su tijekom ljeta 1941. proglasile neke zabrane
protiv svetosavskih pravoslavaca, kao naprimjer ukinue pristojbe za pravo-
slavni patrijarhat i sl., ipak nisu nikada zakonski naredile pravoslavnima da
prijeu u Katoliku crkvu.4~
No, praksa je uznemirila ne samo srpsko vodstvo bive drave i njihove
crkve, ve i hrvatske katolike biskupe, koji su na svom zasjedanju od 17-20.
studenog 1941. meu ostalim raspravljali i o pitanju obraenja pravos)avaca,
a zakljuke su ove rasprave poslali i poglavniku dr. Anti Paveliu.'o Sam
papinski dravni tajnik stoernik Maglione pohvalio je hrvatske biskupe i
naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku cr~ mora biti plod osobne
odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.'l
Vidjevi da nee uspjeti s brzim prelascima, odluio je poglavnik Paveli
krajem veljae ili poetkom oujka 1942. osnovati Hrvatsku pravoslavnu
crkvu, da bi na taj nain odcijepio hrvatske pravoslavce od srpskog politikog
utjecaja. Premda ovo nije imalo nekog uspjeha, hrvatske vlasti nisu nikada
vrile vjerski progon, pie izaslanik Marcone, dapae, u Ministarstvu bogo-
tovlja nalazio se jedan pravoslavni sveenik koji je zastupao probitke svoje
Crkve.
sz
I nadbiskup Stepinac 24. svibnja 1943. prikazuje papinskom dravnom
tajniku stoerniku Maglioneu napore koje je uinilo hrvatsko katoliko
crkveno vodstvo u korist srpsko-pravoslavnog ivlja i idova. Brutalnosti
koje su se dogodile u ovom prevratnikom vremenu, nastavlja nadbiskup,
plod su neodgovornih osoba koje su esto radile protiv odredaba vlasti. Da
bi prikazao pravu istinu nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve
pozitivno uinila hrvatska vlast, za razliku od prethodne beogradske vlasti
koja je ila uporno za udorednim i stvarnim zatiranjem hrvatskog naroda.
Na koncu, nadbiskup izraava uvjerenje da, ako e Katolika crkva morati jo
samo i jedan dan i:rieti pod vlau Srbije, morat e pretrpjeti razdoblje
okrutnog muenitva.' U istom pismu nadbiskup navjeuje da e uskoro
doi u Rim te da e osobno podastrijeti svjedoanstva o etnikim zloinima
4' 1sp. br. 30 (15. \ip. 1941).
49 Vidi hlconi, 11. dj:, str. 352-357.
so Csp. isp. br. 44 (3. proso 1941).
Sl 1sp. br. 53 (21. vdj. 1942).
52 Isp. br. !lO(B. svib. 1943).
5) 1sp. br. H4(24. svib. 1943).
Svcta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskaj 19411945
(S. Razum), !'antcs (Za)..,'Tcb) 2, str. 343-463
nad hrvatskim katolikim puanstvom. Dne 30. svibnja 1943. bio je Stepinac
primljen kod pape Pija XII., te je tom prigodom predao 34 svjedoanstva
koja dokazuju zauzimanje Katolike crkve u Hrvatskoj u korist progonjenih.
Od ovih, 18 isprava je u korist Srba, 6 isprava u korist idova, 5 isprava koje
zabranjuju prisilno obraanje svetosavskih pravoslavaca, 2 isprave govore o
etnikim zlodjelima i 2 protiv nacistikih teorija. Od tih istih, 10 isprava
potjee iz 1941. godine, 14 iz 1942. godine, tri isprave iz 1943. godine (do
svibnja) i 7 ih je bez nadnevka.,4
Tijekom vremena i Sv. je Stolica postala svjesna velike srpske protukato-
like promidbe. Tako stoernik Maglione pie 2. travnja 1943. apostolskom
izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko-pravoslavnoj" promidbi
protiv hrvatskih katolika i osobito protiv biskupa, koji su optueni da nisu
digli svoj glas u njihovu korist i da su se tovie sloili sa loim postugcima
protiv njih. Stoernik Maglione, poznajui stav hrvatskih biskupa,' nije
povjerovao u utemeljenost tih optubi, te je zatraio od izaslanika Marconea
da prikupi sve potrebne podatke kako bi se u javnom mnijenju moglo
suprostaviti takvoj bezonoj optubi.,6
Izaslanik opat Marcone odgovorio je stoerniku Maglioneu 8. svibnja
1943., utvrujui prije svega poznatu duboku mrnju koju Srpska pravoslavna
crkva iskazuje prema Katolikoj crkvi. Istaknuo je, nadalje, kako je samo
vodstvo Pravoslavne crkve bilo umijeano u dravni udar, to je bilo dovelo
do ulaska talijansko-njemakih oruanih snaga. Ustae su poinili okrutna
djela, ali vie po osobnom nahoenju, nego kao izvrenje viih naredaba.
Hrvatski biskupi, da bi se uspjeno suprostavili looj vjerskoj dravnoj politici,
osnovali su ve 1941. posebno Povjerenstvo koje e nadzirati i omoguavati
samo slobodno prelaenje u Katoliku crkvu. Sam opat Marcone utjecao je
povoljno na poglavnika Pavelia u njegovom odnosu prema Pravoslavnoj
crkvi. No, kako su se mnogi Srbi prikljuili buntovnicima hrvatske su vlasti,
odnosno strane okupacijske trupe, reagirale protiv njih. Hrvatski biskupi i
posebno zagrebaki nadbiskup Stepinac uvijek su izraavali aljenje zbog
nasilja s koje god strane ono dolazilo. S druge pak strane, kae izaslanik,
pravoslavno crkveno vodstvo nije jo nikada diglo svoj glas protiv nasilja to
su ga uinili pobunjeni etnici. Izgleda, zakljuuje opat Marcone, da strana
promidba u srpskoj slubi, elei opravdati etnike ?loine, optuuje
katoliko sveenstvo zbog njihove sporosti u osudi nasilja.'?
s4 Usp. isp. br. li7 (31. svib. 1943).
55 Prcko izvjca nadbiskupa Stcpinca od 3. proso 1941, usp. hr. 44.
56 Isp. br. 7!l (2. trav. 1943).
57 Isp. br. !lO(8. svib. 1943).
357
Sveta Stoljea, 'czavi,na Drava I Irvat,ka i Katolika erkva u Ilrvat,koj 1941-1945.
(S. Razum), !'onte, (Zagreb) 2, ,tr. 343-463
SpaavaJye progorgenzh tdova
Slubena politika socijal-nacionalista u Njemakoj prema idovima bila je
saeta u izrazu "konano rjeenje idovskog pitanja". Radilo se o razraenoj
zamisli koja. se ticala 11 milijuna europskih idova, a koji su trebali nestati s
lica zemlje.'s Budui da je Hrvatska bila u stvari njemaka podlona drava,
bilo je jasno koju su sudbinu mogli oekivati i hrvatski idovi. Sv. Stolica,
zajedno s domaim hrvatskim biskupima, inila je uistinu mnogo, premda
esto uzaludno, u spaavanju idova.
Predsjednik "Saveza izraelskih zajednica" u Italiji, gosp. Alatri trai 14.
kolovoza 1941. od stoernika Alojzija Maglionea da se Sveta Stolica zauzme
za hrvatske idove. Prema nekim, naime; privatnim vijestima koje su do
njihovog "Povjerenstva za pruanje pomoi" dole preko nekih slinih udruga
iz Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskih idova zatvorene; mukarci su
prisiljeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, djeca i starci, sveukupno
njih oko 6 tisua osoba, otpremljeni su u Karlobag i na otok Pag, koji stoje
pod nadzorom talijanske vojske. Stoga predlae da se zauzme kod hrvatske
vlade da obustavi nasilno otpremanje, da se lanovi obitelji ne razdvajaju, da
se s odvedenim idovima ljudski postupa i da raspolau dovoljnom hranom;
drugo, da ih se ne prisiljava na radove koji prelaze njihove fizike sposobnosti;
i tree, da se dopusti njihovom "Povjerenstvu za pruanje pomoi" slobodan
pristup ovim nesretnicima. Ako to ne bi bilo mogue postii, savjetuje Alatri,
neka se razgovara s talijanskim vlastima o mogunosti prebacivanja ovih
idova u talijanska sakupljaka sredita. S9
Deset dana kasnije, dne 23. kolovoza apostolski izaslanik opat Marcone
opisuje muno stanje u Hrvatskoj. "Hrvatski su idovi prisiljeni na grudima
nositi metalnu ploicu promjera 10 cm, ute boje, u ijem se sreditu nalazi slovo
". Takva seobiljeja pokualo nametnuti i krtenim idovima, ali jenadbiskup
Stepinac to nekako uspio sprijeiti.
60
Ovakava obiljeavanje, pretrpljene gospo-
darstvene tete i drugi loi postupci, uinili su vrlo nesigurnim ivot hrvatskih
idova. Ve 6. rujna ljubljanski biskup Grgur Roman moli stoernika Maglionea
da se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove
iz Hrvatske, koji se nalaze u tadanjoj Ljubljanskoj pokrajini, a koji se zbog
prijetee opasnosti ne elevratiti u Hrvatsku.!>! Za ovu grupu Sv. Stolica uspjeno
se zaloila kod proelnika talijanske policije.!>2
58 C'p. Ac/ej 8, ,tr. 37.
59 I,p. br. 37 (14. kol. 1941).
60 lj,p. i,p. br. 39 (3. ruj. 1941), bilj. br. 1B7.
61 !sp. br. 40 (6. ruj. 194).
62 U'p. i,p. br. 41 (10. ruj. 1941).
Sveta Stolica, Nczavisna Drava I !rvatska i Katolika crkva u J Irvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463
Na ve spomenutom svom zasjedanju u studenom 1941, hrvatski su
biskupi izrazili zabrinutost za sve koji trpe, zauzevi se osobito za idove,
traei od poglavnika Pavelia ljudsko postupanje prema njima.
63
Nadbiskup Stepinac traio je 9. sijenja 1942. od papinskog dravnog
tajnika, stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskih vlasti za dvije
stotine hrvatske idovske djece, koju zagrebaka idovska opina eli prebaci~
u Firencu.
64
No talijanske vlasti nisu bile spremne prihvatiti ovu djecu.
6
'
Krajem godine moli opat Marcone stoernika Maglionea da se zauzme za
prebacivanje u Italiju 50 ili 60 idovske djece.
66
U meuvremenu stizale su stalno pojedinane i grupne molbe, upravljene
bilo izravno na Sv. Stolicu, bilo preko njenog izaslanika u Zagrebu, nekog
drugog biskupa ili pak izravno nadbiskupu Stepincu.
67
Sveta Stolica nije
posustala u svom diplomatskom posredovanju i karitativnom pomaganju.
Zauzimala se ona u korist nearijevaca, tj. idova u Hrvatskoj, i to preko svoga
izaslanika opata Marconea kod pojedinih osoba u Zagrebu, kao i kod
talijanskih vlasti za ona hrvatska podruja koja su prisilno drale. Osim toga,
tajnik poslanika Marconea, o. J osip Masucci kao i tajnik nadbiskupa Stepinca,
Stjepan Lackovi osobno su ve pohoditi razliita sakupljaka polja, kako to
opisuje stoernik Maglione.
6R
Svjestan ove pomoi bio je nadasve zagrebaki
idovski veliki rabin Miroslav alom Freiberger. On odaje priznanje Sv. Stolici
i hrvatskim biskupima za sve to su uinili za idove.
69
Na alost, i sam veliki
rabin Freiberger, zajedno spredsjednikom hrvatskih idova Hugom Konnom
i cijelom grupom od 400 osoba zavrit e negdje u svibnju 1943. u
ku 1
vk l' J 70
sa P )ac om po J U u asenovcu.
Dravni tajnik stoernik Maglione traio je od izaslanika Marconea
neprestano zauzimanje, bilo za sve idove, bilo posebno za krtene.
71
Hrvatske vlasti vrlo su teko davale obavijesti o sudbinama hrvatskih
idova.
72
Kada su na to bile prisiljene, odgovarale su da su se dotini idovi
pridruili odmetnutim etnicima ili komunistima, ili da su pak u inozemstvu.
73
6J usp. isp. br. 44 (3. pros. 1941).
64 Isp. br. 46 (9. sij. 1942).
6S Usp. isp. br. 4B (2l1.sij. 1942) kao i isp. br. 46 (9. sij. 1942) bilj. 214.
66 J sp. br. 6B (15. proso 1942).
61 Usp. isp. br. 45 (19. proso 1941), br. 54 (12. trav. 1942) i br. 90 (11. lip. 1943), bilj. 350.
68 Isp. br. 55 (21. trav. 1942).
69 Csp. isp. br. 59 (4. kol. 1942) i br. 60 (30. ruj. 1942).
10 Csp. isp. br. 8B (2. lip. 1943).
11 [sp. br. 62 (6. Ii,. 1942) i br. 74 (30. o. 1943).
12 Csp. isp. 57 (17. srp. 1942).
13 [sp. br. 54 (12. trav. 1942), bilj. 236.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Lagreb) 2, str. 343-463
Zasigurno je, da je to bila djelomina istina. No, najoitije je to da hrvatske
vlasti nisu mogle slobodno i samostalno odluivati o ivotu svojih graana.
Dne 17. srpnja 1942. apostolski izaslanik opat Marcone obavjetava papin-
skog dravnog tajnika Maglionea da je Njemaka naredila naelniku hrvatske
policije dr. Eugenu Kvaterniku da u roku od est mjeseci izrui Njemakoj
sve hrvatske idove. Naelnik Kvaternik nastojat e, kae izaslanik, to jevie
mogue odugovlaiti izvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta
Stolica uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti idovima
mirno ivjeti na nekom hrvatskom otoku. Istim pismom opat Marcone iznosi
takoer potekoe koje se javljaju u vezi s odlaskom pedesetak idovske djece
u Tursku, zbog toga to moraju obilaziti Srbiju, a od susjednih zemalja nisu
jo dobili doputenje.
74
Ovo prebacivanje bit e kasnije povezano jo s
mnogim diplomatskim dopisivanjem izmeu Sv. Stolice i susjednih zemalja.
75
Nakon mnogih uzastopnih zauzimanja apostolskog izaslanika u Zagrebu
kod poglavnika Pavelia i naelnika policije, dobio je konano vrlo alostan
odgovor od novoimenovanog naelnika dr. Ljudevita Zimpermanna,76 koji je
izrazio aljenje zbog svih stvari uinjenih idovima, ali na alost, kae
izaslanik u pismu od 8. studenog, ni on ne moe promijeniti vaee odluke
da se svi idovi prije ili kasnije otpreme u Njemaku.
77
Shvativi to, izaslanik
je molio i Poglavnika i naelnika policije da se s njima postupa barem
dobrohotno. Odgovorili su: "idovi moraju napustiti Hrvatsku; no vladina
nakana nije da ih mui". I sam je Poglavnik u tom smislu izdao naredbe, ali
koje se na alost kod niih vlasti nisu potivale.
7R
U jednom se trenutku, u oujku 1943, opatu Marconeu priinilo da e
njegovo zauzimanje donijeti dobrih plodova, ali tada je uvidio da i sam
Poglavnik stoji pod velikim pritiskom fanatinog naciste Siegfrieda Kaschea,
njemakog veleposlanika u Zagrebu, koji je uzviknuo: "Sveta Stolica poinje
postajati previe jaka u Hrvatskoj; elim vidjeti da li e ovaj puta pobijediti
ona ili ja". Opatu nije preostalo nita dru.p0 nego da moli Gospodina da
poglavnik Paveli izdri ovim pritiscima.
7
Stanje oko spaavanja idova
postalo je jo zamrenije, ne samo u Hrvatskoj nego i u itavoj Europi, time
to je Sv. Stolica uvidjela da njemake vlasti svako njeno javno zauzimanje za
idove mogu uzeti kao povod jo eem progonu na podrujima Italije,
74 Isp. br. 58 (17. srp. 1942).
75 Usp. isp. br. 63 (14. lis. 1942), br. 71 (2.lvdj. 1943) i br. 90 (11. lip. 1943).
76 O njemu vidi: Fikreta J eli-Buti, lIitae i NDH, /.agreb 197H, str. lH5.
77 !sp. br. 66 (H. srud. 1942).
78 !sp. br. 67 (1. proso 1942).
79 !sp. br. 73 (13. o. 1943).
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463
Slovake i Hrvatske.
R o
No, apostolski izaslanik u Zagrebu nastojao je i dalje
da pomogne barem krtenim idovima i onim u mjeovitim brakovima, jer
su ovi svakodnevno dolazili k njemu traei pomo. U vladinim krugovima
zajamili su mu da e ove dvije grupe idova biti poteene. No, ovim
jamstvima nije pridavao preveliku teinu.
B1
I uistinu, progoni su se nastavili i u svibnju 1943., i to pod vodstvom
naelnika njemake policije Heinricha Himmlera. Tada je opat Marcone
zajedno s nadbiskupom Stepincem ishodio kod hrvatskog ministra unutarnjih
poslova Andrije Artukovia, da ovaj pred Himmlerom zatiti barem idove
u mjeovitim brakovima.
R 2
No, ni prethodna jamstva ni privremene obustave
progona nisu koristile niemu, jer tijekom Ledne svibanjske noi, dok su ljudi
mirno spavali, policija je pritvorila sve Zidove, osim onih u mjeovitim
brakovima, pa ak i one koji su ve odavna krteni, i nasilno ih otpremila u
N
vk R1
lemac u.
Na taj tragian nain zavrila je svoj ivot velika veina hrvatskih idova.
Katolika se crkva u tom potresnom vremenu zauzimala za konkretne ljude,
ne dijelei ih po podrijetlu, vjeri ili opredjeljenju. Na alost, nacistika
zloinaka ideologija previe je obuzela ljude koji su u svojim rukama imali
mo, pa je esto onemoguila i one dobrohotne ljude koji su htjeli, da uine
neto za progonjene. Nadbiskup Stepinac bio je meu onima koji je
progonjenima pomagao, herojski se izlaui i vlastitoj pogibelji. Za njegovo
portvovno pomaganje carigradsko Povjerenstvo za pomo europskim ido-
vima izjavilo je u lipnju 1943.: "Mi znamo da je mons. dr. Stepinac uinio sve
mogue da pomogne i olaka sudbinu nesretnih hrvatskih Zidova, iji broj
prema naim obavijestima ne prelazi danas brojku od 2.500 mukaraca, ena
i djece.,,1l4
Stjepan Razum zc
110 L;sp. isp. br. 76 (I. trav. 1943).
81 Isp. br. 75 (31. ". 1943).
82 lsp. br. 81 (10. svib. 1943).
83 Isp. br. 85 (24. svib. 1943).
84 Isp. br. 90 (11. up. 1943), bilj. 350.
Svcta Stolica, Nczavisna Dtava I Irvatska iKatolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), "Ootc, (J :a/:,'Tcb)2, str. 343-463
NAVEDENA DJ ELA
AAS =Acta Apostolicae Sedis.
Actes = Actes et Documents du Saint Sie'gerelatgs d la secondeguerre mondiale: 4. Le
Saint Sie'ge et la guerre en Europe (;uin 1940 - Juin 1941), Citta del
Vaticano, 1967. - 5, Le Saint Sie'geet la guerre mondlale (;uillet 1941 _
octobre 1942), Cd.V., 1969. - 7. Le Saint Sie'ge et la guerre mondlale
(novembre 1942 - dcembre 1943), Cd.V., 1973. - 8. Le Saint Sl~e et les
victimes de laguerre (;anvier 1941 - dicembre 1942), Cd.V., 1974. - 9. Le
Saint Sl~e et les victimes de la guerre (;anvier - dicembre 1943), Cd.V., 1975.
- 10. Le Saint Sie'geet les victimes de la guerre (;anvier 1944 -Juillet 1945),
Cd.v., 1980.
ADAP = Akten zur deutschen auslviirtigen Poldzk, Serija D, vol. XII (1969), XIII
(1970).
BAKIC Stjepan, to treba znati kod prima,!ja u kat. Crkvu, u: Katoliki list,
92/1941, br. 21-22 (od 3. lipnja 1941), str. 254-256.; u posebnom
Prilogu Katolikog lista br. 23 (od 11. lipnja 1941) objavljen je
predhodni tekst u proirenom obliku pod naslovom: Propisi za
primatye u katoliku Crkvu.
B":NIGARAleksa, Alry=iJe Stepinac, hf7Jatski kardinal, Rim: ZIRAL, 1974.
CAVA'LI Fiorello, IIprocesso dell'arcivescovodi Zagabria, Roma 1947.
CIA 'o Galeazzo, Dlario, I-II., Milano-Roma, 1946.
FALCONI Carlo, II silen=(!odi Pzo XII, (=Problemi e documenti, 22), Milano:
Sugar, 1965.
J ELl-Bun Fikreta, Ustae i NDH, (=Monografije - Biografije, 5), Zagreb:
SNL - K, 1978.
MANZONI Alessandro, Ipromessi SPOS1; izd. Lesca.
GIACOMOMartina, Stona della Chlesa moderna, III, Rim, tipkopis, 1989.
PATII\I~Richard, The case OJ Cardli1a1Aloislus Stepinac, Milwaukee 1953.
A J liK Franjo, Kranstvo na hf7JatskomprostonI, Zagreb: KS, 1991.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J !rvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
1.
1940, studeni 24, Beograd
Apostolski poslamk (nunc!J) u Beogradu Hektor Felici iif!jeuje stoernzka Alqj'{jja
Maglionea, papinskog dravnog tajmka, o poloaju Hroata u Jugoslav!Jt: Prigodom
biskupskog za.gcdanja upozorio Jc biskupe na neke sveemke, oko/ima Jc dopro glas ve
i do Sv. Stolice, ko/i se djelatno bave politzkom. Biskupi su razmatrali ovo pitatgc i
ustanovzli da se radi zli o pre!Jcranim tvrdtgama zli su bez teme!Ja. Nadbiskup Stepinac
Jc naglasio, da usprkos zah!Jcva ko/i su biskupi upuMi svom sveenstvu da se potpuno
uzdre od djelatne politzke, teko Jc to postii Zbog sveukupnog statga u Hroatsko/: Ovo
Jc statgc, naime, obi!Jceno time da su se stare "politike stranke" Z!Jcdimleu Jcdinstveni
"narodni pokret", to proi~azz' iZ srpsko-hroatskog sukoba, ko/i sto/i pred kor;cnitim
r;cetgem. Radi se o "pokretu osamosta!Jel!Jaod Beograda" ko/i se sasto/i od dv!Je sfr1!Jc:
um;erena, s Maekom na elu, ko/a tra~{/ iroku samostalnost unutar Jugoslav!Je, i
ekstremna, s Paveliem na elu, ko/a se bori za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz
"nacz'onalno" obi!JcfJc, ovo statgc dobiva i "Vjcrsko" obi!JefJe;naime, kako su se sto!JCima
snagom svo/e Vjerebonlz'protiv Turaka - i zadobzlz' naslov "predifde kranstva'~ tako se
t!Jckom proteklzh 20 godina istom Vjcrom Hroati odupz'rupravoslavnim Srbima. Srbz;
naime, ele Hroate odnaroditi i u dravz' stvoritipolz'tiko Jedinstvo, a za to smatraju da
Je potrebno Hroate odvo/iti od Rima i uk!Juzti zh u pravoslavnu Crkvu. U tom
pomamnom pnkup!Jatgu pnstaa (prozelztIZfnu)pndobzlz' su vie od 200.000 ":{:lava" z;
osim toga, z':<:gradzli su mnoge pravoslavne crkve u hroatskim sredztima. Hroati su sVjcsni
tog srpsko-pravoslavnog prodora te stoga nasto/e u svako/' pngodi zstaknutz' svo/e
katolianstvo. Medu ostalim spremcgu se sveano proslavl'tz 13-sto!Jetnu povezanost sa
stolicom sv. Petra i tzme dati do znatga da msu sami i da msu odJuer. U to/' borbi teko
Je hroatskom sveemtvu ostati potpuno izvan dogadcga, ali to ne znaz' da se pod z'=\!zkom
domo!Jttb!Jai Vjere sm!Ju upustz'tzu zstopo/z'tzcku promzdbu, u emu n!Je uv!Jek lako
naipravu m;eru. Bzskupi u takvom statgu mogu upotrj;cbz'tz samo sredstva uVjcravatga,
amkako szle, ko/a bi zh mogla staviti u neugodan polocg' nasuprot hroatskog naroda. S
takVIm stavom slOiose i sam nunc!J'Felici te su na spomenutom za.gcdatgu dogovorena
4 naela, ko/tma se mora podredzti svaka osobna zjavna djelatnost sveenstva. To su: I)
sveenic"kodosto/anstvoogranzcZ!Jc osobnu slobodu u smzslu da if1bratglgc sveemku sve ono to
Jc nespo/ivo s tgCgovzmdu:{postzma z s viIm crkvenim probt'tkom; 2) ovo se ogranietgctzee
osobztopolitic"Jeog podma, s obifrom da se ponaatgc sveenstvanu:{popnpzsZ!JcCrkvi kao
gclinz;' 3) s zstog ra~oga, n!Jc uv!Jek doputeno sveenstvu djelatno sudjelovatz'u polz'tzc"Jezm
nadmetatgtma, osobt'to ne kao vodzte!Jtma;4) domo!Jub!Jesveemka ne m;cn' se tolzko po
borbenosti za narodnu stvar kolzko po pregnuu na duhovnom po!Ju,JCrJc to Z!Jcdnoi teme!;
svakovrsnog narodnog napredka. Ova e naela VjCrryatnoumatgitz' dosadatgc neum;erenostz'
na tom podruu, aliposlamk Felicz'ne Vjcngc da e zh potpuno zskIJuztz:
Sveta Stolica, Nezavisna Drhva Ilrvatska iKatolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Za!-,'rcb)2, str. 343-463
Ii}Jor: Obj. u: Acles 4, pp. 268-271, doc. 178 (prema izvorniku: Rap. nr.
3184/234 u: A.E.S. 446/41.)
Mi giunse, a suo tempo, insieme ai relativi all~gati, il venerato Dispaccio
n. 3740/40, in data del 5 Maggio ultimo scorso.
x
,
Ritendo poco prudente trattare per lettera il delicato argomento, che ne
costituiva l'oggetto, credetti bene di attendere un'occasione per potedo fare avoce.
In mancanza di altra opportunita mi sono valso di guella offertami dalla
Conferenza Episcopale, tenutasi nei giorni 7-9 del mese corrente.
In tale oceasione segnalai ai Vescovi gli addebiti mossi ad alcuni sacerdoti
ereligiosi jugoslavi, a motivo della loro attiviti politica, ed insistetti ancora
una volta su la necessita di richiamare il Clero al preciso dovere di mantenersi
estraneo alle competizioni di parte.
Dopo un rapido esame dei fatti denunziati, che risultarono parte esagerati
e parte privi di fondamento, prese la parola lo Eccellentissimo Arcivescovo
di Zagabria,R6 per dirmi, in sostanza, che, nonostante il fermo proposito dei
Vescovi di esigere dal Clero la totale astensione dalla politica attiva, riesce
difficile otteneda, a causa della situazione vigente in Croazia.
Tale situazione e caratterizzata dal fatto che gli antiehi "partiti politici" sono
oggi praticamente fusi in un unico "movimento nazionale", continuazione e
riflesso del conflitto serbo-croato, che ne gli anni trascorsi ne gli accordi
intervenuti son valsi ad attenuare, e che in guesti ultimi tempi sembra si sia fatto
anche pili acuto, acausa forse delle accresciute speranze di una soluzione radicale.
Si tratta, in altre parole, di un "movimento di emancipazione da Belgrado",
rappresentato da due correnti: l'una moderata, che reclama, almeno per ora,
un'ampia autonomia nel guadro unitario della J ugoslavia (Maek), l'altra
estremista, che si batte per l'indipendenza assoluta ela separazione immediata,
ritenendo impossibile e dannosa per gli interessi croati ogru collaborazione
eon i Serbi (paveli).
Al carattere "nazionale" del movimento va strettamente unito guello
"religioso", in guanto i Croati identificano da secoli la patria eon la Fede,
riguardata non solo come dono di Dio eprezioso retaggio dei padri, ma anche
come mezzo di difesa contro la minaccia di assorbimento da parte di popoli
pili forti e pili agguerriti.
Le lotte sanguinose da essi sostenute contro i Turehi assunsero di fatto i
contorni di una "crociata" e meritarono loro l'ambito titolo di "antemurale
'5 Brzojavka nije objavljena.
N O Alojzije Stepinac.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska iKatolika crha li llrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463
della cristianita"; il fenomeno si ripete oggi, enon senza raglOne, m quella
ingaggiata da 20 anni con i Serbi ortodossi.
Persuasi questi ultimi che, per snazionalizzare i Croati e realizzare
l'unificazione politica, e necessario allontanarli da Roma, conducono una
tenace e mal camuffata campagna di proselitismo, che, secondo le statistiche
pili discrete, ha fatto fin qui oltre 200.000 vittime, ed in ogni tempio
ortodosso che sorge nei centri cattolici vedono una pietra miliare della loro
sistematica avanzata.
I Croati, che si danno perfettamente conto della manovra, profittano di
tutte le oceasioni per affermare la loro cattolicita, e appunto in questi giorni
si apprestano a celebrare solennemente il 13 centenario dei loro primi contatti
eon la sede di Pietro,R7 col fme evidente, anche se non unico, di far
comprendere a Belgrado che essi non sono soli, ma hanno dietro di se la
forza ed il prestigio bimillenario della Chiesa.
In questa lotta pro aris et Joeis e pressoche impossibile al Clero rimanere
indifferente o neutt;ale, senza esporsi al pericolo di perdere il contatto col
popolo e di essere riguardato come traditore della Chiesa e della patria.
Cio non vuol dire, evidentemente, che, sotto il pretesto del patriottismo
e della religione, esso debba ritenersi autorizzato a prender parte a cospirazi-
oni vere e proprie, e a servire da agente di propaganda o di collegamento,
come sembrano aver fatto alcuni dei soggetti segnalati alla Segreteria di Stato.
Ma, non essendo cosa agevole fissare i limiti dellecito e dell'illecito in
materia si delicata e scabrosa, riesce difficile adottare m1sure che impediscano
il ripetersi degli inconvenienti lamentati.
La via della persuasione e essenzialmente lenta, giacche non si puo
modificare da un giorno all'altro una mentalita, che ha assunto l'aspetto e la
fermezza d'una tradizione; quella della forza metterebbe i Vescovi in una
spiacevole i pericolosa situazione di fronte al popolo croato.
Siamo quindi rimasti d'accordo che il meglio, per ora, sara di ribadire i
prirJ cipi, ai quali deve essere subordirJ ata l'attivita privata e pubblica del Clero,
ricordando a quest'ultimo, quando se ne presenti l'occasione:
1) che la dignita sacerdotale importa una limitazione della liberta individu-
ale, in quanto interdice al sacerdote tutto cio che eincompatibile eon il decoro
e eon i doveri del suo stato, e eon gli interessi superiori della Chiesa;
2) che tale limitazione affetta in particolar modo il terreno politico, in
quanto gli atteggiamenti del Clero vengono invariabilmente attribuiti alla
Chiesa ed attirano su di essa gli odl e le reppresaglie degli avversari;
'1
Usp. isp. br. 4H(20. sij. 1941).
365
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
3) che per lo stesso motivo non esempre permessa al Clera la
partecipazione attiva a campagne e movimenti di carattere patriottico e
nazionale, specialmente quando facciano capo a correnti diverse o si risolvano
in lotta contra il Governo centrale, venendo in tal mod o a prendere le
apparenze di competizioni di parte o di ribellione contra i poteri costitui ti;
4) che larnisura del patriottismo di un sacerdote e data non gia dall'ardore,
eon cui combatte per le rivendicazioni nazionali, ma dallo zelo, eon cui
s'adopera per il progresso spirituale della patria, base indispensabile e sicura
della sua prasperiti edeIla sua grandezza.
Il richiamo a questi princip! potri ridurre di numera e di graviti le
intemperanze segnalate alla Santa Sede; ma, conoscendo la situazione, non
oserei dire ch'esso varra ad elirninarle del tutto (...).88
2 .
1941, veljaa 13, Rim
Nadbiskup zagrebaki Alqjije Stepinac, u vriJeme svoga pOSjeta Rimu, moli papu Pija
XII, nakon to Je ve bio odobrio hroatskom narodu izvanrednu obf;etniku godinu
povodom ,!jegoveproslave 13-stof;etne 1!Jemosti Sv. Stolta; da sada poaf;e svog izaslanika na
Svenarodni euharistijski skup, koji' e se odrati u Zagrebu od 20-22. lipf!Ja, te da povodom
Zak!juef!Jaovog skupa upu!z' svoju riJei apostolski blagoslov. Te bi milom' utvrdtle hroatski
narod u 13-stof;etnoj 1!Jemostiprema Svetqj Stolza; dale bi mu duhovnu Jakost da se odupre
napada;ifna od strane istomh raskolmka (pravoslavmh) kOJi Zbog sVOJebrqjanenadmonosti
ipovlatenog poloa;a raspola:(fl cj;elotvomimsredstvimaprotukatolike promidbe, te bz'ga
osokolile u borbiprotiv bof;fevizma, kOJi nakon uspostave diplomatskih odnosaJugoslav!Je
i SSSR postaje sve nastln!Ji: Inae, t!Jekom c!Jeleobf;etmeke godine hroatski biskupi nastOje
duhovno obnoviti hroatski narod pukim mis!Jama, zatvorenim duhovnim Vjebama,
m;emim euharist!Jskim skupovima i mar!Janskim hodoaIma.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 385-386, doc. 261 (prema izvorniku u: A.E.S.
1334/41.)
Beatissimo Padre!
Il sottoscritto arcivescovo di Zagabria, in qualita di presidente delle
Conferenze dei Vescovi della ]ugoslavia, prostrato ai piedi di Vostra Santita,
umilmente prega quanto segue:
I Vescovi craati negli ultimi due anni, ed in modo speciale durante
quest'anno giubilare (29. VI. 1940. - 29. VI. 1941.) per il XIIl secolo

Osobna su razmiljanja isputena.


Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatsknj 1941-1945
(S. R.1zum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
(641-1941) delle relazioni del popolo croato colla Santa Sede e del suo
battesimo,89 fanno tutto il possibile per rinnovare spiritualmente i fedeli aloro
affidati, siacolle rnissioni popolari, siaeon esercizi spirituali chiusi, eome pure
eon congressi eucaristici locali, nonche con pellegrinaggi mariani. Gia ora,
dopo sette mesi di questo Anno Santo, si vedono i frutti abbondanti del
lavoro prestato nello zelo pastorale. Quale eoronamento di tutte le manife-
stazioni giubilari, e quale ringraziamento al Signore di tutti i benefici ricevuti,
dobrebbe(lj essere il grande Congresso Eucaristico Nazionale da tenersi a
Zagabria nei giorni 20, 21 e 22 giugno del corrente anno.
9Cl
La Santita Vostra ci ha ineoraggiato aqueste opere spirituali concedendoci
il grande dono del giubileo straordinario, ora l'urnilissimo sottoscritto
devotamente prega la stessa Santita Vostra di voler paternamente concederci
due altri benefici col degnarsi di inviare nella persona di un Eminentissimo
Cardinale, il Vostro Legato al sopradetto Congresso Eucaristieo Nazionale,
nonche coronare la chiusura del medisimo Congresso colla Vostra venerata
ed augusta parola e eoll'Apostolica Benedizione.
Le grazie, che Vostra Santi ta si degnera di concederci, confermeranno il
popolo croato nella fedelta tredici volte seeolare verso la Santa Sede, gli
daranno nello stesso tempo la forza spirituale per respingere gli attacchi da
parte dello scisma orientale, il quale per la maggioranza numerica e per la
posizione privilegiata dispone di mezzi molto efficaci di propaganda anticat-
tolica, nonche l'ineoraggeranno nella lotta contro il bolscevismo sempre piu
invadente, specialmente negli ultirni tempi dopo le relazioni diplomatiche
allacciate tra laJ ugoslavia e l'U.R.S.S. Come nei seeoli passati i Croati erano
l'Antemurale Christianitatis contro leinvasioni turche, eosi ora nei pericoli attuali
si propongono di esserlo coll'aiuto di Dio e coll'appoggio della Santa Sede.
L'interesse per il Congresso Eucaristieo Nazionale e piu che eccellente tra
il popolo. Zagabria, la citta capitale dei Croati, ove si svolgera il Congresso,
ha gia iniziati i preparativi per la buona riuscita delle feste eucaristiche. Il
Governo autonomo croato ha gia delegato alcuni suoi membri per idiversi
comitati di organizzazione del Congresso, e permette tutto il suo appoggio,
come pure il Governo centrale di Belgrado.
Le grazie, che il sottoscritto umilmente chiede da Vostra Santita, daranno
a tutti questi preparativi un nuovo potente slancio, e la Benedizione
Apostolica, che implora per questa santa impresa, ne sara il pegno della felice
. . 91
nusclta.
'9 L'Omroa/ore Romano govorei o proslavi, objavljuje lanak o pokrtavanju J J rvatske (4-5. studeni 1940).
90 Usp. isp. br. 1 (24. stud. 1940).
91 L:sp. isp. br. 3 i 4 (14. i 22. velj. 1941).
367
Sveta Stolica, Nezavisna D~ava Hrvatska i Katolika crkva u lIrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), f'omes (Zagreb) 2, str. 343-403
3 .
1941, veljaa 14, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; tajmk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajmtvu,
povodom molbe zagrebakog nadbiskupa Stepinca od 13. veljae kqjom je zamolt"opapu
Pija XI! apostolskog izaslamka na svenarodnom euharistj;skom skupu u Zagrebu, bi!ie/
svqja razmIljanja, te medu ostalom, navodei stoermka Pellegnnettj;a, kae "da se radi
o dobnm HrvatIma kOJi'u mm ovim }avmm oIiova11jimamalo prevle IstICUsVOJ narodni
osjeqj iprotusrpstvo'~ alt"buduz'da se radi o "vrlo vjermckom narodu" i o Istol!iermcklm
euhanstj;sklm slavlJima, moe se poduprijeti ova duhovna poduzetnost; glede papInog pak
izaslamka trebat e apostolskiposlamk (nuncj;) u Beogradu dobziljamstva da e slavlJe
Imati Isto 1!Jermcka obilJC:'fJai da (beogradska) vlast u 11jima ne VIdi mkakve poli/lcke
promIdbe.
li}Jor: Obj. u: Actes 4, p. 387, doc. 262 (prema izvornoj zabiljeci u: A.E.S.
1334/41.)
Per quanto:
- non sia possibile prevedere quello che accadd. da qui a giugno
92
- non sia da escludere \come rileya l'Eminentissimo Card. Pellegrinetti in
una recente congregazione'~ che i buoni croati mettano un po'troppo avanti
in tutte queste manifestazioni il loro sentimento nazionale e antiserbo,
pure:
- si tratta di un popolo molto religioso
- e di manifestazioni eucaristiche, cioe puramente religiose.
Quindi, tutto considerato, si pua approvare e incoraggiare l'iniziativa.
Quanto all'invio di un Cardinal Legato bisognerebbe, forse, essere
assicurati dal Nunzio che:
- le manifestazioni saranno contenute nd campo puramente religioso
- il governo non vi vede affermazioni di carattere politico.
16-2-41
Ex audientia Eminentissimi:
Sentire il Nunzio, anche gli ultimi avverumenti lasciano in dubbio ...
94
9l Vidi isp. br. 2 (13. vclj. 1941).
93 I~rmencgildo Pellegrinetti, stoernik od 1937. (11;70-1943), lan Svetog Zbora za izvanredne crkvene
poslove, bio je apostolski poslanik (nuncij) u Beogradu od 29. 5. 1922. do 21. 11. 1937.
94 Vidi isp. br. 4 (22. vclj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drhva Hrvatska i Katolika crk-'a u Ilrvatskoj W41-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
4 .
1941, veljaa 22, Vatikan
Dravni ttfjmk sto: Maglzone trai od apostolskog poslamka (Izunefja) u Beogradu
Hektora Felicfja obavfjesti o pnkladnosti sla,!ja papinskog izaslamka na svenarodm'
euharistijski Jkup u Zagreb, moleiga osobzlo da dobijejamstva s ob'{./romna dvije toke:
da e .rpomenuti skup zadrati isto v;emie"koobt~e?1ei da mti beogradske vlasti ne pndcgu
mkakvu promidbu hroatJke politike.
Izvor: Obj. u: AeteJ 4, pp. 400-401, doc. 268 (prema izvornom nacrtu / minuta/
u: A.E.S. 1334/41.)
Sua Eccellenza Mons. Luigi Stepinac, Arciveseovo di Zagabria, in una sua
recente visita a Roma ha presentata una supplica al Santo Padre
95
nella quale
chlede che il grande Congresso eucaristico nazionale che avra luogo in quella
citta il 20, 21 i 22giugno prossimo achlusura delle feste per il XIII centenario
delle relazioni fra i Croati elaSanta Sede, siapresieduto da un eminentissimo
parparato, quale Legato pontificio.
Di pili chlede l'insigne favore che la stessa Santiti Sua Si degni coronare
eon la Sua augusta parola in latina o in francese, la fine del detto congresso.
Prima di dare una risposta aMons. Stepinac, oceorrerebbe che I'Eccellenza
Vostra Reverendissima potesse rassicurare la Santa Sede soprattutto su i due
punti seguenti: che, eioe, le manifestazioni del congresso saranno contenute
nel campo strettamente religioso e che catesto Governo non attribuisca alla
stesso alcuno scopo di affermazione politica croata osimili.
PS. Mi dica pure, ne La prego vivamente, il suo parere su l'opportunita,
o mena, della designazione di un Legato.%
J .
1941, svibanj 15, Vatikan
Stoemtk Maglzone bt~ei da se 11 HroatskOj oitZ!ju dva poIzlika usnyerenja, Jedno
skloniJe Nijemcima, dmgo TaliJrmima. Nadbirkup Steptizae, oJtali crkveni dOJtOjfJ/1stvenici
i sveenstvorazborito J eponacgu, ne miJ"ecgui se u poMtku, vepromiu v;erskiprobttak.
Izvor: Obj. u: Aetes 4, p. 491, doc. 347 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
Bez br., J ugoslavia 144.)
95 Usp. isp. br. 2 (13. vclj. 1941).
% Pitanje je rijceno kroz politike dogadaje.
369
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'ontes (Za!,'Teb)2, str. 343-463
Si manifestano in Croazia due tendenze, delle guali una favorevole
all'inf1uenza tedesca, l'altra a guella italiana.
Mgr arcivescovo,97 i prelati, il dero siano prudenti e non si compromet-
tano.
Tengano pero presente l'interesse della religione.
6 .
1941, svibanj 16, Vatikan
Ivan Krstite!j Montim; zaff!jemk (tqjmka) za redoviteposlove u papinskom Dravnom
tajnitvu, bl/jei kako je po naredbi dravnog tqjmka sto Maglionea ii/oio papi Piju
XII sv,!j ra'?/!,ovor sa taliJ{JfJskimveleposlamkom glede pOJete poglavmka Ante Pavelia
Rimu te o mogunosti "!JegovogpriJemaod strane pape. Papa ne vidipotekoa da ga primi
bez izya"!Jskih obreda, neslubeno, kao obinog katohka. No, o t,!j stvan; nadodo/e
Montim; stvan' trebajo razblstnlt:
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 491-492, doc. 348 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
Ho riferito a Sua Santita guanto l'Erninentissimo cardinale Segretario mi
ordinava di sottoporre alla Sua considerazione circa la conversazione eon
l'Ambasciatore d'Italia di stamane.
98
Il Santo Padre ha apprezzato la premura di Sua Eminenza. Gliene parlera
domattina. Non vedrebbe tuttavia difficolta a concedere una udienza senza
esteriorira, come a persona privata, come a semplice cattolico. L'udienza
. . . 99
potrebbe essere non pubblicata. Ma e cosa da studiare.
7 .
1941, svibanj 17, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; to/fuk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom to/fUtvu,
bl!Je:firai/oge za iprotiv buduegpnma"!Ja hrvatskogpoglavmka Ante Pavelia kod Sv.
Oca. Dva su rai/oga prottv, 1/ poglavmk PaveltC dolai!' u Rim radi Istopolitikih
rai/oga, i drugo, papinsko bi pnma"!Je moglo biti Iskonteno kao politiko proglac"!Je
novogHrvatskog kralJevstva. Naprotiv, cttri su rai/oga za "!Jegovo pnnla"!Je:prvo, Paveli
Je katohk, a i nova drava Je katolika, pa u smislu pnma"!Ja lJublJanski se nadbiskup
97 Mons. Alojzije Stepinac.
98 Radi se o Pavdievom posjeru Rimu i o pitanju prijema kod Pape.
'J') l.isp. isp. hr. 7 (17. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj '[941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
ii[aava potpuno u pnlog; drugo, Papa je otac smh l!iermka :}rima sve ko/i mu se obrate;
tree, ovo bi mogla biti dobra prigoda da Papa poglavmku Pavelti!u i~ese svqje viden;e u
konst Crkve u Hrvatsko/;' i etvrto, ovo bi priman;e pndoniJelo suzbiJan;u onog u
pos!Jedn;e vrijeme usta!Jenogobiqjaprema ko/em dravmCi po.gd:!Ju taliJanske vlasti u
Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zak!Jutge, da pnman;e treba
omoguit:;ali odbaciti sve ono to bi mu dalopolitz'ko obi!JefJe,dakle neslubenopnman;e.
U tom sm:slu treba prethodno obaviJestiti apostolske poslamke u nekIm va:f.!1iJim
dravama, kako bi mogli dat:; ako ustreba, pravo tumaenje.
l'{!Jor: Obj. u: Actes 4, pp. 493-495, doc. 351 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
Ieri Sua Eminenza l'ambasciatore d'Italia ha insistentemente chiesto
all'Eminentissimo Superiore se il Santo Padre avrebbe ricevuto in udienza il
. P li' \lKI
slg. ave c.
La questione edelicata.
A) Da una parte e innegabille:
1. che il sig. Paveli viene a Roma per una mlSSlOne squisitamente
li
1111
po t1ca;
2. che una udienza pontificia al sig. Paveli potrebbe essere sfruttata quasi
come un pronunciamento politico della Santa Sede circa il nuovo regno
croato,102 pronunciamento del quale sia il regno stesso che il sig. Paveli
trarrebbero un grande vantaggio ai fini politici.
B) D'altra parte e parimente innegabile:
1. che il sig. Paveli si professa cattolico, che il nuovo Stato si dice e si
proclama cattolico. In questo punto il vescovo di Lubiana
1
!13 - parlando eon
I(J (I usp. isp. br. 6 (16. svib. 1941).
101 J edna zabiljcka Dravnog rajnirva prikazuje Pavelievu osobu: "Si diceva che il Paveli ha assassinaro
il Re Alessandro a Marseille. L'Arcivescovo di Zagabria Mgr. Stepinac e andaro da Lui eparlava su
quc s to ar gomc nto.
Paveli ha risposto:
- "Eccellenza, mia coscienza e assolutamente quieta e tranquilla. lo ho laresponsabilit.~di questo fatto
intanto inquanto lahaogoi alrro Croaro. I rribunali francesi rentavano impurarmi quesro personaimente,
ma non r i us c i v ano"
-.L'Arcivescovo ha ucuro che il Paveli si e lamentaro davanti ad uno dei suoi collaborarori, che anche
fra i ecc\esiastici si e diffusa quesra accusa contro di lui e gli farebhe h'Tandedolare, se sentirebbe che
anche in Vaticano si crede qualche cosa di similc".
1112 Proglaeno 1(l. rravnja 1941.
l O J Mons. Grgur Roman
Sveta Stolica, !'<ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), I'ontes (Zah'l'eb) 2, str. 343-4(,3
D. Del Mestri
104
- ha dato le piu ampie assicurazioni ed ha fatto le piu calde
raccomandazioni.
2. che il Papa, nella sua qualita di Padre di tutti i fedeli riceve chiunque a
lui si rivolga (questa liena e specialmente seguita per sentiemnto di apostolato
da Sua Santid Pio XII). Ora non sarebbe offensivo e, forse, dannoso rifiutare
al sig. Paveli una udienza quando egli la implora?
3. Il sig. Paveli inizia ora il suo governo. Ci saranno tante e tante cose
da fare per il bene della Chiesa in Croazia. Non potra essere piu che
vantaggiosa una parola - ammonitiva e incitativa - del Papa?
4. E tanto brutta la consuetudine che si e pur troppo introdotta, di molte
e molte personalita che vengono aRoma enon vanno dal Papa. Non bisogna
dimenticare che Roma e diocesi di Papa. Se, dunque, deploriamo - e eon
ragione - questo assenteismo, perche respingere una personalita cattolica -
come il sig. Paveli - che chiede udienza?
C) Come conciliare questo duplice ordine di cozzanti considerazioni?
Su una maniera sola, cioe:
- accordare l'udienza - non rifiutada;
- eliminare dall'udienza stessa tutto cio che potrebbe dade un carattere
politico e compromettere la Santa Sede. Quindi: senza solennita (udienza
privata) e senza reclame (esigere cio specialmente dal Governo italiano) ed
inoltre preavvisare i piu importanti rappresentanti pontific} perche sappiano
perche, ne! caso, possano rettificare false interpretazioni.
llb
8 .
1941, svibanj 17, Vatikan
Mons. Domziuk Tardztu; ta;iuk za izvanredne poslove li papinskom Dravnom ta;futvu,
bz/jei prethodne podrobnostt' oko prijema spoletanskog vo/vode Aimona od Savo/e i
poglavmka Pavelia. Sv. Otac odluio je primitt' Ih, pa je ovu odluku i sve podrobnostt'
ta;luk Tardini priopio komendatoru Babusciu, sav;'etmku talijanskog veleposlanstva pri
Sv. Stolzii Bit e to osobni i neslubenipoget, pa kao takav treba bi!ipredstavyen i u
priopa;fueama. Sv. se Stolzea, naime, ne ekprtklanjatt' niJednom polz'tikom 1]ee'!Jusve
dok traje rat. Dravni ta;tuk sto. Maglzime, da bi se sauvao osobni ~aa;priJema kod
pape, ispusti! e priJem spomenute dVo/lee kod sebe. Sv. Otac prtima je neslubeno, istog
lO' Don Guido del Mestri, savjetnik u apostolskom poslanstvu u Beoh'l'adu.
llIS Usp. isp. br.H (17. svib. 1941) te br. 11 i13 (lB. svib. 1941).
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i K.,roiika ctkva u Iltvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), \'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
dana, 17. svibnja, u 19sah; dakle prije tyegovog slubenogproglaef!ja hrvatskim kralJem,
spoletanskog vOjvodu. Sutra u 18 sati na isti e nain primiti poglavmka Pavelz'a.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 495-496, doc. 352 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
ore 10,50 - Sua Santita - presente l'Eminentissimo Cardinale Segretario di
Stato - mi dice le sue auguste decisioni circa l'udienza del sig. Paveli e del
duca di Spoleto.
106
Mi vien dato l'ordine di comunicare tutto all'ambasciata
d'Italia.
ore 11,15 - Viene - in assenza dell'ambasciatore - il commendatore
Babuscio. Gli dico che il Santo Padre ricevera il sig. Paveli, ma solo - senza
la delegazione.
in forma privata, cioe come una personalita cattolica, non come una
personalita politica;
senza sbandieramenti o reclame, cioe che la stampa italiana non snaturi il
carattere di questa udienza.
Sviluppando particolarmente quest'ultimo punto faccio notare al commen-
datore Babuscio che la linea della Santa Sede e ben nota e ben chiara: finche
perdura la guerra, la Santa Sede si astiene da tutto cio che potrebbe aver l'aria
di un pronunciamento politico e si astiene altresi dal prendere provvedimenti
definitivi.
Il commendatore Babuscio si dichiara compreso di tutto questo. Mi dice
che il sig. Paveli verra solo, eon la sua automobile, andra dal Santo Padre e
poi se ne andra via. (A questo punto gli faccio osservare che forse sarebbe
bene che il sig. Paveli andasse dall'Eminentissimo Segretario di Stato).
Aggiungo che - essendosi padato anche dell'udienza del duca di Spoleto
- Sua Santita lo riceverebbe volentieri prima che fosse proclarnato re di
Croazia. Cosi la visita non avrebbe piu quel carattere troppo politico che
altrimenti avrebbe.
Il commendatore Babuscio ringrazia ed esce.
17-V-41 ore 20
Alle 19 il Santo Padre ha ricevuto il duca di Spoleto.
107
Questi e uscito dal
Vaticano subito dopo l'udienza pontificia. Analogamente fara domani, alle 18,
il sig. Paveli.
lIlR
L'Eminentissimo cardinale Segretario di Stato - per mante-
1tl6 Aimone di Savoia Aosta, spoleramki vojvoda (1'1()()-1'148).
107 L:sp. isp. br. 14 (lli. svib. 1'141).
IOK L:sp. isp. br. 13 (18. ,,ib. 1'141).
373
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3
nere alle due visite il carattere di udienza privata accordata personalmente dal
Santo Padre - ha preferito che fossero omesse le visite a lui.
9.
1941, svibanj 17, Rim
Jugoslave11Skoposlanstvo proszjeduje kod paptitskog Dravnog tajnztvaprotiv proglaenja
hroatske drave. Ii!Josi da je nekoitko dana nakon ,!jemakog napada na Jugoslaviju,
,!jemaka vojska zauzela dto Banovtite Hroatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli,
plaenzk stranih vlada, onqj isti kqjtje osuden odfrancuskog suda Zbog ubqjstva kralja
Aleksandra, proglasto bez tkakve narodne podrke Nezavisnu DravII Hroatsku.
Hroatski predstavnici u jugoslave11Skqjvladi i vlast Banovine Hroatske povukla se pod
pritiskom neprjjate/ja u inozemstvo. Prema medunarodnom pravu, vojno zauzee nekog
podruga ne mjjen;a ni u emu n;egovopravno stan;e, pa se stoga iproglacn;e Nezavisne
Drave Hroatske smatra bez pravnog temelJa i kao nasilni in. Stoga jugoslavensko
poslanstvo u tme jugoslavenske kralJevske vlade estoko proslJedu;e kod Dravnog
tqjnitva protiv ovakve uloge n;emake vlade i smatra sve Jileu tom pogledu nitavnim.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 497, doc. 354 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ nr. 146 u: A.E.S. 4001/41.)
Dans les quelques jours qui ont suivi l'agression inopinee et injustifiee de
l'Allemagne contre la Yugoslavie, l'armee allemande a occupe une partie de
la Banovine de Croatie ainsi que sa capitale Zagreb. Ante Paveli, mercenaire
a la solde de gouvernements etrangers depuis de longues annees, celui-li
meme qui avait ete condamne a morr par les tribunaux fran<;ais pour le
meurtre de feu le roi Alexandre de Yougoslavie,lw profitant de la protection
des armees ennemies d'occupation, a proclame un "Etat independant croate",
avec la complicite d'un group d'individus n'ayant aucun mandat de la part du
peuple croate.
Davant la pression de l'ennemi les representants legitimes du peuple croate
au sein du Gouvernement royal de Yougoslavie, ainsi que les representants
legitimes des autorites autonomes de la Banovine de Croatie, se sont retires
a l'etranger.
Suivant les principes du droit international generalement admis, l'occupa-
tion militaire d'un territoire ne change en rien son statut legal et ne constitue
en aucune fa<;on une base legale pouvant justifier la fondation d'un statut
nouveau dans le territoire occupe. En consequence, la proclamation d'un etat
IM
csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u j lrvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
independant croate, imposee par les armees d'occupation, est privee de tout
fondement juridique et constitue un acte de violence.
La Legation royale de Y ougoslavie a l'honneur de faire savoir a la
Secretairerie d'Etat de Sa Saintete que Gouvernement royal de Yougoslavie
proteste energiquement contre cette mana:uvre du Gouvernement du Reich
et releve la nullite de tous les actes accomplis a l'occasion de la creation de
cet etat croate, qui n'ont pour but que le morcellement territorial et national
de la Y ougoslavie.
En portant ce qui precede a la connaissance de la Secretairerie d'Etat de
Sa Saintete, la Ugation Royale de Yougoslavie profite ...
1H'
10.
1941, svibanj 17, Rim
Jugoslavensko poslanstvo moli papli1Sko Dravno tajnitvo da posredufe u konst
prog01!JtmihSrba u podru{jima zapogednutim od neprijatelja, ti u Bosm; Hroatsko/ i
Vo/vodim:
Izvor: Obj. u: Ac/es 4, p. 498, doc. 355 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ nr. 147 u: A.E.S. 4002/41.)
De source digne de foi l'on apprend que de grande s persecutions et
asassinats s'effectuent contre l'elernent serbe en Bosnie, en Croatie et dans la
Voi'vodine.
D'ordre du gouvernernent Royal la Ugatian Royale de Yougoslavie a
l'honneur de prier la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete de vouloir bien trouver
les moyens pour intervenir contre cette extermination arbitraire et injustifiee
de l'element serbe dans ces regions occupees par l'ennemi.
En rernerciant la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete pour la suite qu'elle
voudra bien donner a sa demande, la lelation Royale profite ...
11.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mons. Ivan KrstdeIJ' Montim; Zan!Jemk (tajmka) za redovite poslove u papinskom
Dravnom tajmtvu, bi!Je~jpodrobnosti o priJemu pratn;e poglavmka Ante Pavelia kod
pape PiJa XIl Budui da Je juer bilo dogovorenoda bude primlJen samo poglavmk
110
Stoernik Ma~lione zapisao je na ovom priopenju: "accusare ricevimento".
Sveta Stolica, Nezavisna Drhva J [rvatska i Katolika crkva u [J rvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ['omes (Zaj.,'Teb)2, str. 343-463
Pave/i, bez svqjepratnje, tal!janskije veleposlamk pri Sv. Stolici traio od za,,!jemka
Montinija da prijemu bude pnputena takoder i Pavelievapratnja. Stoernlk dravni
tq/mk Magltone nije smatrao poe!jmm mije/fjati dogovoreno, predloivi da pratnja bude
pnmljena sljedeegdana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u RImu
naredmh dana, i budui da kao Vjemici imqju pravo sastati se s papom, doputen im Je
prijem kod pape istog dana ti 19,30 ali .ramo kao VjernICima, a ne .rlubemm o.robama.
Izvor: Obj. u: Acte.r 4, p. 498, doc. 356 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
Ore 13
L'ambasciatore d'Italia telefona al Sostituto dicendo che un messaggio del
Capo del Governo lo incarica di chiedere che per l'udienza di questa sera al
signor Ante Paveli non sia separato il seguito dal suo capo: resta l'udienza
personale e privata per il signor Paveli, ma sia concesso al seguito di
accompagnarlo almeno in Vaticano, anche senza essere ammesso alla presen-
za del Sommo Pontefice.
111
Gli si dice come la cosa non sia possibile.
Insiste perche lo si accontenti e si proponga la cosa in sede superiore.
Sua Eminenza il Cardinale Maglione non ritiene si debba cambiare cio che
estato stabilito. Tutt'al pili si potri domani o in altro giorno far ammettere
questa gente ad un'udienza comune del Santo Padre.
Sua Santita conferma questo punto di vista: a ehi facesse osservazione si
faccia notare che queste persone sono ammesse come semplici fedeli, non
potendosi negare a nessun cattolico la grazia di vedere il Papa.
Dopo una serie di telefonate tra l'ambasciatore d'Italia e la Segreteria di
Stato (Sua Eccel1enza Mons. Montini),112 non potendo i Croati trattenersi a
Roma nei giorni successivi, alle ore 19,30 il Santo Padre riceve in udienza
questi stessi Croati, come un gruppo di fedeli che prima di partire da Roma
desidera di vedere il Papa.
12.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mon.r. Ivan Kr.rtiteljMontliu; zamjemk (ta;ittka) za redovite poslove u paplilskom
Dravnom ta;iu/vu, biljei slua;'isticanja hrvatskIh zastava na Hrvatskom zavodu Sv.
III Lsp. isp. br. ti (17. svib. 1941).
112 Potpomognut moosignorom Tardinijem.
Sveta Stolica, I'\ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), l'omes (/.agreb) 2, str. 343-41l3
Jeronima u Rimu. Ravnateg' zavoda mons. Magjerec iZ'!Jestioje Dravno tqjmtvo da je
c!jelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavmka Pavelia, nalazei se u Rimu, pO.!J"etilo u 16
sati hrvatski zavod. Za tu je :<'goduiZ'!Jesiodvije hrvatske zastave. Samipitomci zavoda
bili su tim inom oduevgem: No jugoslavensktje veleposlamk Miroevtc-Sorgoprosvjedovao
protiv tog liza, jer da se reem'zavod nalaz/pod zattlom jugoslavenske vlade. Ravnateg
Mag;erecje mirno odgovoriona tajpros'!Jed, da dmga!Jenije mogao uintlt:
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 499, doc. 357 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
Monsignor Magjerec, rettore del collegio di san Gerolamo in Roma,
riferisce come oggi alle ore 16 tutto il gruppo dei componenti la missione
croata eccetto il sig. Paveli, si e recato al collegio.
llJ
Il rettore non sapeva di questa visita. E riuscito a trovare due bandiere
croate e ad esporle per l'occasione. Gli alunni sono esultanti. Non avrebbero
consentito al rettore altro atteggiamento.
Il Ministro
l14
ha fatto una telefonata nervosa per chiedere se era vero che
al collegio erano esposte bandiere croate. Il collegio e sotto la protezione del
Governo jugoslavo; il rettore sarebbe stato considerato responsabile di questo
atto. Il rettore rispose calmo dicendo essere vero il fatta delle bandiere; ma
non poter fare altrimenti.
115
13.
1941, svibanj IS, Vatikan
Mons. Ivan Krsttieg Montim; Zarqemk (tcgiuka) za redovde poslove u papinskom
Dr:ffzvnom tcgiutvu, bige,!prIJem poglavmka Ante Pavelia od strane pape Pija XJl
Sv. je Otac izraz/o svoju gubav prema hrvatskom narodu ija mu je '!Jemostpoznata,
naglasivi takoder odmah da je ostao post,!jan pri tome da ovo bude neslubeni prIJem.
Paveli je otvoreno zcgamlo da hrvatski narod elt" nadahnjivatz' sv,!j ,!vot i svo/e
zakonodavstvo na katolian.rtvu. Oko priznaf!J'a nove drave, nastaVtOje papa, trebat e
priekati mirovni ugovor, u ko/em e se rIJ"eitz' iPli-a1!Jedrava, jer Sv. Stolt"cane elt"blii
prtklof!Jena nIJedno/'stram; budui da se na svako/' strani nalaze katolt"et; za ko/e mora
vodtli brigu.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 500, doc. 358 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
113 Smjeten na Trgu cara Augusta (piazza Augusto Imperatore).
114 Tj . .Iugoslavije, 1'\. Mirocvi-Sorgo.
115 Tardini je zabiljeio na listu: "da Sua I'ccclknza Mons. Montini".
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Z,al:,'1"eb)2, str. 343-463
Questa sera, come stabilito, \\6 il Saoto Padre riceveva il slgoor Aote
Paveli, alle ore 18 oella sua biblioteca, in forma privata.
n Saoto Padre diceva subito del suo amore per il popolo croato, di cui
cooosce la fedelta ed i seotimeoti coSI siocerameote cattolici. Piu volte
insisteva che lo riceveva come privato, come figlio della Chiesa.
n sigoor Paveli assicurava ripetutamente ed apertamente che il popolo
croato desidera ispirare tutta la sua coodotta e la sua legislaziooe al
cattolicismo.
Circa il ricoooscimeoto del ouovo Staro, Sua Saotita faceva osservare come
la cosa sia tuttora molto delicata. La prassi della Santa Sede 000 cooseote di
proouociarsi io merito fioche uo trattato di pace 000 abbia definito le
questioni relative ad uo territorio. Essa deve essere imparziale; deve avere
riguardi per tutti; da tutte le parti sooo cattolici, per i quali la Saota Sede deve
mostrarsi defereote (...).117
14.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mons. Ivan Krstite!i Montim; zal7'!Jemk (ttfimka) za redovite poslove u papinskom
Dravnom to/fUtvu, bi/;e,! ra:rgovor kq;i Je vodio papa Pija XIl sa spoletanskim
vOjvodomprigodom n;egovogprj;ema, kOJi se dogodio dan prj;e, 17. svtbn;a u 19 satt; t'
tro/aoJe oko tri etvrt sata. Budui da Je za 18. svtbn;a btlo predvtdeno njegovoslubeno
oznaavaflje hrvatskim kra/;em, dravni to/luk sto. MaglioneJe nastOjao da to/prj;em
bude svakako prije tog slubenog ina. VOjvodaje ostaVtona papu izvrstan dOJam. Vijest
o promaknuu za hrvatskog kra/;a vOJvodtjepriopio talijanski kra/; Viktor Emanuel
III, prj;e svogputa u Albaniju, odakle se vraa tek reenog 18. sVlbn;a,pa mu VOjvoda
nije mogaoJO predati sVOJ' slubem}odg"etmk (promemorj;t')glede tog imenovan;a. Naime,
nIJe zadovo/;an da se to oznaava!ye mora odrati tako brzo, budui da politiko stan;e
u HrvatskOJ' nijejo sasvimjasno, a i Nijemci su siprisvOJtli veltki dio narodnog bogatstva.
Papa smatra da nema vze vremena za prethodne rasprave te je novom suverenu '{flelio
dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom,papa je t":(ra'?}o da ga nije mogue
za sada podii na slubenu ra'?}1lt1, ali e ostati dobropriJate/;jke veze.
I'?fJor:Obj. u: Actes 4, pp. 500-501, doc. 359 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
116Usp. isprave br. 7 i H (17. svih. 1941).
1110sobna su miljenja isputena,
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrva[ska i Katolika crkva u llrva[skoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, m. 343-463
Il Santo Padre ha ricevuto ieri sera il Duca di Spoleto, aderendo alla
pressante richiesta dell'ambasciatore d'Italia.
11R
Per suggerimento dell'E-
minentissimo Cardinale Segretario di Stato si e badato a che l'udienza
avvenisse prima di qualsiasi offerta di regno o proclarnazione che sembrava
fissata per la giomata di oggi. Percio l'udienza (decisa alle ore 16) estata
fissata per le ore 19. Di carattere privato, non ufficiale.
Il duca sembro molto contento di questo favore e fece ottima
impressione al Santo Padre per la bonta d'animo e di sentimenti che
dimostro. Egli spiego come prima di partire il re impera tore 119 lo chiamo
per dirgli eh' era designato a prendere la corona di Croazia. Il Duca non
ha ancora potuto presentare a Sua Maesti un pro-memoria che ha
preparato in seguito a questa offerta, perche il re e anda to in Albania: toma
domattina (cioe oggi) alle 6. In questo Pro-memoria sono alcune osservazioni
C1rca la discutibile opportuniti di procedere cosi precipitosamente alla
designazione d'un Re; sarebbe stato meglio vedere come le cose si dispone-
yana e si ordinavano; sembra che la situazione sia aneora molto delicata; i
tedeschi si sarebbero accaparrate tante fonti della ricchezza nazionale (foreste,
miniere, ecc.). Il Santo Padre ha fatto osservare che ormai molte di queste
riserve sono superate dagli avvenimenti; ormai sembra che non si sia piu in
di
.. li' .120 ( )121 Il P 1
tempo per queste SCUSSlOnlpre mman... apa augurava pera tro
anehe la feliciti temporale del nuovo Sovrano.
Quanto alle relazioni con la Santa Sede il Papa osservava come non sia
possibile per ora stabilire ufficialmente; vi sarebbero intanto quelle di buona
amicizia; cosi per il riconoscimento: la Santa Sede e solita in queste cose a
non pronunciarsi finche non sia definito eon un trattato di pace il complesso
di questioni che si riferiscono ad un nuovo Stato. Il duca sembrava
comprendere perfettamente questi punti di vista.
L'udienza duro circa tre quarti d'ora, in tona molto cordiale. La madre
del duca122 sembra sia stata molto contenta che il Papa lo abbia ricevuto prima
ch'egli si accinga a questo grande cimento.
118LJ sp. isp. br. Il (17. svib. 1941).
II. Tj. kralj Vikror L\manucl II I (Vittorio I \manucle I II). Kralj je otputovao za i\lbaniju 10. svibnja.
120O osjeajima spolcranskog vojvode Ciano daje sasvim drugaiju sliku (Diano J I, 1941-1943, pp. 24-32).
121Odlomak koji se odnosi na pitanja savjesti ispu[en je.
122lIcIena Orlcanska (I Iiene d'Orians), ena vojvode I '.manuela Filiberra od i\os[e (Emmanuel Philiberr
d'i\os[e).
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'onres (/.agreb) 2, str. 343-463
Dopo I'udienza il Papa saluto il seguito (poche persone) che accompagnavano
il duca. Seppe da lui che non avrebbe potuto prendere eon setale seguito, perche
composto di ufficiali italiani: cio non farebbe buona impressione.
123
15.
1941, svibanj 18, Vatikan
Dravn/ ta;ink sto. Magl/rme priopava predstavnicima Sv. Stokce (11uncjjima i
delegatima) kod pojedziu'h vlada, radi ispravljanja moguih kr/vih tumac'?ja, daje prijem
spoletanskog vojvode /poglavmka Pavel/a kod pape Pjja XI! imao potpuno neslubeno
obz!Je?/e.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 502-503, doc. 361 (prema tel. bez br. /okrunical
24
u: A.E.S. 4193/41.)
Il Duca di Spoleto aveva domandato udienza al Santo Padre nei giorni
scorsi.
125
Sua Santita volle riceverlo ieri sera sabato, unicamente come duca
di Spoleto e prima percio che si facesse qualsiasi atto circa sua assunzione
nuovo regno Croazia.
Avendo poi il signor Ante Paveli domandato egli pure udienza al Santo
Padre, Sua Santiti si edegnata concederla alui personalmente nella sua qualita
di cattolico, non gia capo dello Stato edeIla Missione croata attualmente in
Roma.
126
In conseguenza il signor Paveli sara ricevuto solo e in forma
strettamente privata. Con cio la Santa Sede non si diparte dalla sua linea di
neutralita e imparzialita in base alla quale si astiene dall'adottare provvedimen-
ti definitivi finche perduri lo stato di guerra. Tanto Le comunico per Sua
conoscenza. Ella potra, se del caso, dare a cotesto Governo le opportune
spiegazioni, e, nell'ipotesi che si verificassero costi false interpretazioni contro
la Santa Sede, Ella procurera, eon il dovuto tatta, che ne venga spiegata
l'attitudine.
127
123Mons. Tardini dodaje biljeku: "Da Sua I'ccellcnza Mons. Monrini". Prijem je objavljen javnosti u
J. 'OJJfnJalort' Romano od 19-20. svibnja 1941.
124LJ sp.isp. br. 7 (17. svib. 1941) gdje je mons. Tardini predloio da se predstavruci Sv. Stolice obavijeste
o motivima zbog kojib je poglavnik Paveli primljen od Pija XI!.
125LJ sp.isp. br. 14 (lH. svib. 1941).
126LJ sp.isp. br. B (IH. svib. 1941).
J 27 Usp. drugu okrunicu, br. 16 (19. svib. 1941).
Sveto Stolic". Nez"visn" Dr"v" Ilrv"tsb i K"tolib crkv" u Ilrv"tskoj 1941-1945
(S. Rozum). Fontcs (I'."greb) 2. str. 343-463
16.
1941, svibanj 19, Vatikan
Dravni tqjmk sto:(; Magltone prua predstavmCima Sv. Stolice (tumciJima i
delegattma) kod pqjedtltih vlada, radi isprav!janja moguih krivih tumac,!ja, daIJrye
obja1ye'!Je glede priJema spoletanskog vqjvode ipoglavmka Pavelia kod pape PiJa XII,
1/ da on sam kao dravni tqjmk niJeprtmto mjedntt od ove dVo/lee,a prat'!Ja poglavmka
Pavelia prtmIJenaje zasebno, samo radi polJupca svetogprstma.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 504, doc. 364 (prema tel. bez br. lokrunical u:
A.E.S. 4194/41.)
Faccio seguito mio cifrato circolare.
12x
Per impedire qualsiasi equivoco circa carattere privato e unicamente
pastorale del1e udienze concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al
signor Paveli, Cardinale Segretario di Stato non ha ricevuto ne fatto visita ai
due personaggi.
Persone che hanno accompagnato a Roma il signar Paveli, dovendo partire
subito da Roma, hanno chiesto vedere Santo Padre, che le ha ammesse pili tardi
nel1aserata, Sua augusta presenza per il solo bacio del sacro anel1o.
12
< J
17.
1941, svibanj 20, Vatikan
Dravni tajmk sto:(; Magltone zabiIJetoje sVo/ ra:<govor sa izvanredmm jugoslavensktm
veleposlamkom dr. Ntkom Miroevi-Sorgom, u ko/em je veleposlamk gOVOrtOo nepraved-
mm novtm granicama izmedu ItaliJe i Hrvatske, alto se na ponaa'!Je ravnatelJa
Hrvatskog zavoda sv. Jeromma u Rtmu, te je trato obaviJest o znacgil prijema to ga
je Papa ttd!Jeltospoletanskom vo/vodi ipoglavl1lku Paveliu.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 505, doc. 366 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4041/41.)
Il ministro di J ugoslavija mi ha parlato del1'ingiustizia (sic) e del1'incon-
gruenza dei nuovi confmi stabiliti tra l'Italia e la Croazia. Questa ha ceduto
territori nettamente slavi, e rimasta praticamente senza parti ecc. A Ragusa
si affacceranno molto probabilmente i tedeschi ecc. ecc.
12' usp. isp. br. 15 (111.svib. 1941).
129 usp. isp. br. 11 (lll. svib. 1941).
381
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Htvatska iKatolika ctkva u J J rvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), l'ontes (Za),'feh) 2, str. 343-4(,3
Mi ha anehe esposto le sue lagnanze contra l'attitudine del rettore del
eollegio di san Girolamo e mi ha consegnato una nota in praposito.
130
Ha infine eon molta delieatezza ehiesto qualche notizia eirea le udienze
coneesse dal Santo Padre al duea di Spoleto ed al sig. Paveli.
131
Gli ho dato le spiegazioni inviate da noi ai nunzi.
132
Mi e sembrato
pienamente soddisfatto.
18.
1941, svibanj 21, Vatikan
Mons. Ivan Krstzte!j MonIim; zamjemk (tajmka) za redovzteposlove u papinskom
Dravnom tqjmftvu, bz/jei svqj ra7.govorsa jugoslavenskzm poslamkom Nzkom Miroe-
vze-Sorgom, ko/i mu je kazao da su FranCtlski radzo i "Basler Nachrichten" prenjjeli
netone vjjesti glede susreta poglavmka Pavelzea sa papom Pjjom XII Kazao je, nazme,
da su ove radzopostqjepren!jele da se prigodom ovog susreta ra7.govaralo o pnzna1!Ju
Hroatske i da se ugovaralo o Konkordatu zzmedu Sv. Stolice i Hroatske, pa stoga traf(j
da se ovepri strane vjjestz'opovrgnu u "L'Osseroatore Romano". Papaje naknadno odluzo
da je bolje uf1!jesto opovrgnua napisali novi c1anak o to/' stvart; to je i uztyeno ti
"L'Osseroatore Romano" od 9-10 lijJ1!Ja1941.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 508, doc. 369 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
Sua Eeeellenza il ministro di ]ugoslavia, venuto in Segreteria per conferire
eon Sua Eeeellenza Monssignor Sostituto, riferisee ehe la Radio france se e i
Basler Nachnchten hanno diffuso notizie inesatte eirea l'udienza privatissima
eoneessa da Sua Santita a Sua Eeeellenza Paveli;131eioe:
1. sarebbe stato trattato eirea il riconoseimento della Croazia da parte della
Santa Sede;
2. e eirea la stipulazione di un Coneordato tra la Santa Sede e la Croazia.
Sua Eeeellenza il ministro desiderebbe ehe L'Osservatore Romano pub-
blieasse una smentita eonfermando ehe l'udienza ha avuto earattere assoluta-
mente privato senza entrare in questioni politiehe.
134
130 Predstavka nije ohjavljena.
131 Usp. isprave br. 13 i 14 (IH. svib. 1941).
132 Usp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941).
I))Csp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941).
1l4/_'Ossematoff' Romano naglasio je ve u svom prvom priopenju od 19-20. svibnja, potpuno osobno
obiljeje prijema danog poglavnjku Pavcliu.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Za!,'feb) 2, str. 343-463
Bi!jeka Mons. Tardinjja:
22-5-41 (...)135
Gii ho detto ai giornalisti cheleinformazioni dell'United Press
136
sono false
( d
' eli ') 137
come... or nano.'
19.
1941, svibanj 26, Vatikan
Dravni tajmk sto. Mag/zone, brzqjavljqjui apostolskom poslamku u FranCl/sko;
Valerjju Valen; opovrgava vjjest Amenckog novinskog ureda, po ko;'o; bi Sveta Stolica
Ma poslala svog poslamka na krlllyenje spoletanskog vOJvodehrvatskim kraf;em.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 515, doc. 375 (prema Tel. m. 302u: A.E.S. 4195/41.)
Ricevuto cifrato N. 303.
13R
Notizia data daAgenzia Americana einfondata.
20.
1941, svibanj 29, Washington
Apostolskipo1!Jeremk (delegat) u Washingtonu Hamlet Ivan Cicognani l':(yCt!Je dravnog
tqjmka sto Mag/zonea da Je vijest o susretu pape Pija XII sa spoletanskim vOJvodom,
poglavmkom Paveliem i 'yegovom pratl'!Jom, u S;edil'!Jenim Amenckim Dravama
ispravno shvaena. Preds;edmk i potpreds;edmk RepubItke l,:<!a'\fk su zadovof;stvo
135Osobne biljeke isputene.
136 Rasler Nachnchlf.l1 pozvao sc. naime, na izvor [Inilfd Prt!II-a.
13711ijaepripremljeno opovr!,'11uezaI'rancusku: 'Tacendo seguito telegrammi circolari del1B e19corrente
prego Vostra Eccellenza Reverendissima far opportunamente smentire infondate notizie pubblicate dal
Temps del 21 circa motivi concessione Udienza Pontificia Duca Spoleto e Capo Governo croato". Ali
ova brzojavka nikada nije bila poslana.
J edna biljeka Dravnog tajnitva kae: "Ex Audientia Sanctissimi: 23. Maggio 1941. Sua Santita non
ritiene opportuno I'invio di questo telc!,'famma. Crede invece che sarebbc bene fare un altro articolo
comc quello "Per laverita" (usp. L'Osservalore ROn/ana od 16. velj. 1941, p. 1), nel quale siano rettificate
notizie tendenziose efaise messe in giro nei riguardi della Santa Sede (cf. si veda ad esempio "Regime
Fascista" che si prende gioco della notizia della "radio cIandestina", mentre poi ruffonde tante notizie
e commenti a,'Versi allaSanta Sede)>>. J edna druga biljeka kae: "Non spedito. Si 1:preparato, invece,
per orrune del Santo Padre I'articolo "La parola della veri ta"; vidi I;Osservalore ROn/ana od 9-10. lipnja
1941, p. 1.
138Apostolski poslanik (nuncij) hio jehrzojavio 23. svibnja (hrzojavka jeprimljena tek 25. svibnja): <<Secondo
istruzioni impartitemi ho chiarito arritudine Santa Sede ad aleuni circo!i bene informati er membri
Legazione jugoslava. Questi tuttavia impressionati notizia data da Agenzia americana invio Lcgato
pontificio alla cerimonia della incoronazionc. ;t.apravo, spoletanski vojvoda nikada nije ni stupio u
Ilrvatsku.
383
Sveta Stolica, Nezavisoa Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), "ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
neslubenim obiljejem ovog susreta, a isto obi!je:fJeistakao Je list "New York Times".
Poslamk smatra da je spomenutz' susret bio l'zprsna priltka da Sv. Stolica pokae svoju
politiku nepristranost.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 520, doc. 379 (prema izvorniku: Rap. m. 482/41 u:
A.E.S. 5420/41.)
In data 19 Maggio corrente ho fatto pervenire a Sua Eccellenza il signor
Myron Taylor il Memorandum di cul accludo copia (Allegato If circa
l'udienza pontificia accordata al duca Aimone di Spoleto, al signor Paveli ed
ai membri della Missione Croata.
139
Il giorno seguente il signor Taylor mi
assicurava di aver consegnato copia del Memorandum personalmente a Sua
Eccellenza il Presidente di questa Repubblica, e al signor Summer Welles,
sottosegretario di Stato, i quali espressero vivo compiacimento.
La stampa ha messo nel dovuto rilievo il carattere privato e persona1e di
questa visita, in conformita di quanto mi Eu comunicato dalla Segreteria di
Stato. Analoga informazione era stata inviata al New York Times dal
corrispondente in Roma Herbert T. Matthews (Allegato 11).1411
Per quanto mi consta, nessuna critica estata fatta sulla stampa degli Stati
Uniti nei riguardi di dette visi te; se ne e compresa la natura, ed anzi questa e
stata buona oceasione per nuova dicruarazione della neutralita e imparzialita
della Santa Sede.
21.
1941, lipanj 2, Rim
JugoslaveltSko poslanstvo pros'!Jedu;epred paplnski"'l Dra1J1timto/niti/om protiv mogueg
slanja papinskog izaslamka u Hrvatsku, te sa'!J'etU;e da bi za duobril1ikepotrebe btlo
bobe imenovalJjednog biskupa 11 samo/ dravijer bi dolazak .rvakog stranog o'!Jekaznaio
na neki nal;t i prt':(ftar!Jehroat.rke drave.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 530, doc. 386 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ m. 182u: A.E.S. 4569/41.)
Mons. Cicoh't1ani ovim pm!sjetnikom, od 19. svibnja 1941. (obj. u: A . les 4, p. 521, m. 379, t\nnexe),
objanjava gosp. Tayloru neslubeno obiljdje koje jeSv. Stolica pridala posjetima spolctanskog vojvode
i poglavnika Pavelia.
m Usp. dvije okrunice stoernika Maglionea, br. 15 i 16 (18. i 19. svib. 1941).
140 Nel" York Ttil/eJ od 20. svibnja 1941. objavio je spomenuti lanak pod naslovom "Italy to enforce
"ascism of Cmats - Pope denies Rccognition".
Sn:ta Stolica, Nezavisna Dtava I Irvatska i Katol.ikacrkva LI Ilr\'atskoj 1941-1945
(S. Razum), !'ontes (Za!,'Teb)2, str. 343-463
La Legation royale de Yougoslavie vient d'entendre que le Saint Siege
envisagerait la possibilite de nommer un representant a Zagreb.
141
La presenee dans cette ville d'un envoye pontifical, provenant du dehors,
quelque soit le titre qu'on veuille lui donner, aura la signification d'une
quasi-reconnaissance publique de la situation politique actuelle.
Si des besoins pastoraux l'exigem, les pouvoirs necessaires pourront bien
etre delegues a un eveque sans prejudice pour les interets spirituels.
La Legation royale se fait un devoir d'attirer l'attention du Saint Siege sur
la delicatesse de l'affaire et sur la sensibilite extreme de tous ceux qui
combattent actuellement ou souffrem, n'importe ou pour la liberte des peuples
et des individus, liberte qui constitue, entre aurres, la condition necessaire a
l'accomplissement de la mission de l'Eglise dans le monde. C'est une grande
responsabilite que de les dmoraliser de quelque maniere que ce soit.
22.
1941, lipanj 2, Vatikan
Mons. Domzluk Tardzlu; tq;luk za izvanredne poslolJe 11papinskom Dravnom tq;'lllStvu,
bzl;'e/ svq;' ra?govor s jugoslaven.rkim z'=<:f;anmdnimpo.r/amkom Mirocvi-sorgom, koji je
pi.rmenim priope/gem pro.rlJedovao protiv .rlal!Japaptl1Skogpmdstavmka u Hroat.rku. Tq;'lllk
Tardzili Z~1tOJe pO'{!latt' stav SIJ. Stolice da ona ne Prt~la;e novonastale drave 11 vrj;eme Mo
kOjeg rata, ali .riprtdrava pravo da poalje u bilo kq/u dravu s lJemzC"kimposlargem crkvenog
do.rtOjan.rtvemka radi duhovmh probitaka. salJ'etovao Je JO po.rla11lku da .re ne z':(jaepmvzfe
u ovom ratu za vladu kOja Je u kratko vriJeme upropastzla .rvq;'u dravu, a .rebe .rpaszla
kukavitkim biJegom; bo!;'e bi mu bzlo da .rvOjesnage tuva za budui korisniJi rad
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 529, doc. 385 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4569/41.)
Ore 13. Viene il ministro di ]ugoslavia, il quale mi consegna questa nota
verbale, 142 accennandomi alla voce messa in giro dalla stampa dell'invio di un
rappresemante pontificio in Croazia.
Gli osservo che la Santa Sede non suole inviare rappresentanti diplomatici
o dare riconoscimenti quando si tratti di nuovi stati durante una guerra
guerreggiata. Ma la Santa Sede medesima si esempre riservata il diritto di
inviare, quando lo crede, un ecclesiastico eon missione puramente religiosa
dovunque. Avendo scorso, sotto gli ocem del Ministro, il perioda segnato in
141 Lsp. isp. br. 22 (2. lip. 1941).
142 Lsp. isp. br. 21 (2. lip. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
rosso gli elichiaro, senza tanti giri eli frase, ehe non spetta a nessun governo
o a nessun rappresentante eliplomatica eli suggerire alla Santa Sede o eli
giuelieare quello ehe si deve fare per la tutela degli interessi spirituali. Preso
... il via, gli faeeio notare quanto sia poeo opportuno ehe un governo ehe in
poehi giorni ha elistrutto laJ ugoslavia e ha salvato ... se stesso can una fuga
precipitosa, faeeia oggi lavoce grossa, lamentando e protestanda per cio ehe
e pili ehe spiegabile can le cireostanze presenti. CE mi indugio speeialmente
su quello ehe riguarda il collegio illirieo e il eomportamento del rettore).143
Consiglio in fine aSua Eeeellenza il ministra eli rimanere un po' pili tranquillo,
pensanda anehe anan eompromettere la sua persona, essendo malta meglio
ehe si riservi per una futura operosita piuttosto ehe si esaurisea ora in un
inutile e pericolosa atteggiamento bellieoso.
Ore 18. Leggendo la nota, mi sembra neeessario ehe, nella risposta, si
insinui al ministro ehe non spetta a lui ingerirsi in eose eli ordine spirituale e
religioso.
3-VI-41 Ex auelientia Eminentissirni.
Aeeusare rieevimento faeendo rilevare ehe la Santa Sede riveneliea a se il
eliritto eli provvedere nel rniglior moda ehe erede agli interessi religiosi (elirlo
bene, doke ... non eome ha detto iO).144
23.
1941, lipanj 6, London
Apostolskiposlamk (delegat) u Londonu Guglielmo Godfrry iZlJdrge dravnog tqjmka
sto. Maglronea ojavnom mnIJef!Juu EngleskOJ: Od 10 toaka izlJda donosimo samo
5. toku, kOJa se tie susreta pape PIJa Xll sa spoletanskim vOjvodom i poglavmkom
Paveliem, za kOJi kae da nIJepobudzo znaajnIJeJavne kritzke u EngleskOJ: Sama vlada
Je dobro obavlJdtena o tome. Inae, slubeno mnIJef!Je Jest da Je Pave/zepotaknuo ubOjstvo
kralJa Aleksandra.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 532-535, doc. 390 (prema izvorniku Rap. m. 448/41
u: A.E.S. 5160/41.)
(...)
5. Le uelienze eoneesse al Duea eli Spoleto ed al signor Paveli
145
non
hanno suscitato notevole eritiea in questo paese. Ad ogni moda il Governo
143 Csp. isp. br. 12 (18. svib. 1941).
144 Usp. isp. br. 29 (14. \ip. 1941).
'4S Usp. isprave br. 13 i 14 (18. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J J rvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), !'ontes (7.agreb) 2, str. 343-463
estato informa to precisamente dell'atteggiamento della Santa Sede,146ed io
ho avuto un colloquio col ministro degli Affari Esteri
147
in riguardo, in cui il
carattere puramente privato delle udienze estato sottolineato. Debbo dire,
pero, che negli ambienti ufficiali inglesi il Paveli e accusato di aver istigato
l'assassinio di Re Alessandro di J ugoslavia elo credono colpevole.
148
Il signor
Eden ha fatto menzione di cio ed ha detto che il Governo di Londra era
bene informato degli avvenimenti passati. (...)'
24.
1941, lipanj 6, London
Jugoslavensko poslanstvo prosl!fedtgepred papinskim Dravnim tqjnitvom protiv okupa-
cijejugoslavenskog podruga od strane Italije. Prema riJeimapros,!!eda, ovo se dogodIlo
prigodom sveanostipodiZa1!Ja hrvatske drave u nasl;ednu kral;evsku monarhiju, kOJe su
se dogodIle u Rimu 18. sVlb1!Ja.Tom Je prigodom sklopl;en sporazum kOjim se predaje
dio jugoslavenskog" podruja ItalIJi; kao i drugi sporazumi kOjima ItalIJa na pnkniJeni
nain zauzIma Hrvatsku.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 536, doc. 391 (prema izvornom pismenom priopenju
1verbalna notal nr. 187 u: A.E.S. 4983/41.)
D'ordre de son Gouvernement, la U~gation royale de Yougoslavie a
l'honneur de communiquer ce qui suit a laSecretairerie d'Etat de SaSaintete:
A l'occasion des ceremonies qui se sont deroulees a Rome le 18 mai a. c.,
l'Etat independant croate a ete transforme en Monarchie hereditaire. A cette
occasion ont ete conclus des accords qui cedent a l'Italie des portions
entieres du territoire national du royaume de Yougoslavie et d'autres accords
qui ne sont rien d'autre que l'annexlon comouflee de tout le territoire du
149
nouvel Etat croate.
Toutes ces decisions ont ete apportees par ces memes individus qui, aides
par les armees d'occupation, usurpent le pouvoir en Croatie, sans aucune
consultation ou participation du peuple dont les droits et les interets vitaux
sont durement atteints par ces decisions.
146 Usp. isprave br. 15 i 16 (lK. i 19. svib. 1941).
'47 Antun Eden.
,Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. lOJ .
o !sputeni su dijelovi pisma koji se ne tiu J J rvatske.
149 Usp. isp. br. 14 (lK. svib. 1941), bilj. 120. One lK. svibnja poslanstvo hrvatske vlade trailo je od
talijanskog kralja da oznai jednog princa iz savojske kue za hrvatskog kralja. Na to im je kralj
predstavio spoletanskog vojvodu. O sporazumu izmedu J J rvatske i Italije, vidi Relo'?}ol1i il1lerno'?}Ono/i
1941, p. 660 sl.
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katnlika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Le Gouvernement royal de Y ougoslavie proteste contre cette nouvelle
atteinte a l'unite du territoire de la Yougoslavie. Il proteste contre le
morcellement du peuple croate qui, ayant ses representants legitimes au sein
du Gouvernement royal yougoslave, poursuit par leur intermediaire sa lutte
pour l'unite et l'integrite du territoire croate dans le royaume de Y ougoslavie
et reconnalt comme son seul Roi legitime Sa Majeste le roi Pierre II de
Y
l
ISO
ougos aVle.
25.
1941, lipanj 7, Vatikan
Mons. Domimk Tardl1u; tcgtuk za izvanredne poslove u papInskom Dravnom tcgrllstvu,
btlje:fj priopenje zagrebakog nadbiskupa Alof<ija StepInCa, kojemu je papa Pijo XII
prigodom r!Jegovog prj;ema obeaoposlati u Hrvatsku Jednog svogpredstavmka.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 537, doc. 392 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4897/41.)
L'arcivescovo di Zagabria
151
mi dice che estato in udienza da Sua Santita
e che Sua Santiti gli ha gromesso che fara in modo di mandare un suo
rappresentante in Croazia. )2
26.
1941, lipanj 8, Jeruzalem
jugoslavenski kralj Petar Il, dva nveseca nakon dolaska njemakIh trupa na podruje
kraljevske jugoslavije, opiSUjenadstleko nasilje nad Srbima u Banatu od strane NiJemaca,
koji Ih V;'ecgui strj;elja;u u velIkim grupama, pa su Srbi prisiljeni u desedma tisua
naputati svo/e domove; u Juno/ Srbiji od strane Bugara, ko/i takoder ubija;u velIki bro/
Srba a osobz'to sveelllke i uitelje; i u Hrvatsko/' od strane hrvatskIh vlastI; ko/e
protu:f!dovski zakon provode takoder iprotlv Srba. Stoga molt'papu PiJa XII da uzme
llJegovprogollJen narod Srbe pod svo/u zatitu.
15< ) S istim nadnevkom, jugoslavensko je poslanstvo priopilo pismenim putem (verbalna nota br. lK9 u:
A.I:.S. 49K2/41), da se.J ugoslavija nalazi u ratu S Bugarskom i Madarskom poevi od (l. i 10. travnja
(') 1941. Osim toga prosvjedovala je na isti nain (verbalna nota br. 195. u: A.I:.S. 5622/41) protiv
zamjene slovenskih podruja.
151 Mons. Alojzije Stepinac.
152 L:sp. isprave br. 21 i 29 (2. i 14.lip. 1941). L: stvari opat samostana Montevergine (prov. Avellino) .J osip
Ramiro Marcone O.S.Il. bit eimenovan apostolskim povjerenikom (dlgu, odns. tonije izaslanikom,
opa.rkaIR.) u Zagrebu u srpnju 1941.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
(brz. poslana u 2,34 sata a primi/ena 9. lip. u 22 sata)
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 537-538, doc. 393 (prema izvornoj brzojavki m. 53
u: A.E.S. 4931141.)
Deux mois sont a peine ecoules depuis agression armee allemande contre
Y ougoslavie, que deja nous parviennent de tous cotes nouvelles que les
traitements infliges au peuple serbe dans provinces occupees de la Yougosla-
vie sont tel s que conscience du monde civil doit se revolter.
Dans nord du pays, dans Banat,153 troupes allemandes se sont livrees
pendant leur occupation a pendaisons et fusillades en masse de la population
serbe.
Des dizaines milliers Serbes sous pression de terreur la plus atroce on ete
obliges abandonner leurs demeures et quitter le pays dans le plus bref deIai
et dans etat de denuement le plus complet.
Dans Serbie du sud meme apres occupation militaire les Bulgares
massacrent sans pitie grand nombre de Serbes parmi lesquels en tout premier
lieu pretres et instituteurs. Ceux qui ont pu echapper a ces massacres ont du
quitter leurs foyers prives de tout.
Dans royaume croate pretendu independant
154
Serbes sont voues a
extermination systematique. Afin de rendre cette extermination plus efficace
et plus rapide, une des lois les plus brutales, si odieuses au monde civilise, la
loi contre les juifs est egalement appliquee apopulation serbe. Ravales au rang
race inferieure destinee a la disparution, les Serbes sont prives par cette loi
de tous droits et de tous moyens existence. La vie de plus de deux millions
Serbes qui vivent dans ces pays depuis des siecles est mise en peril de la
maruere la plus barbare. ]amais encore aucun peuple chretien n'a ete a ce
point abaisse et persecute par une autorite qui se targue elle aussi etre
chretienne.
j'en appelle a Votre Saintete pour qu'elle veuille bien prendre sous la
protection de Sa haute autorite mon peuple qui souffre de la plus injuste
violence.
Pierre IIroi de ] ougoslavie.
151 Ovo podruje granii s Rumunjskom.
154
10. travnja 1941.
389
Sveta Stolica, 'ezavi,na Drava IIrvat,ka i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ronte, (Zah'l"eb)2, ,tr. 343-463
27.
1941} lipanj 12}Rim
Jugoslavenska vlada, preko svogposlanstva, i1ae svqje vldergepolitike stvarnostipred
papinskim Dravnim tqfmftvom povodom prijema koji je papa Pifo XI! udIJelio
hroatskom poglavniku Anll" Pavelleu, u vrijemekada je doao u Rim poklonik hroatsku
krunu princu iZ savojske kue. Prema ovom vIdenju, poglavmk PavelzC ne moe
predstavljall"hroatski narod,jer mu se nametnuo uzpomo stranih sz/a, a hroatski narod
ima sVOJezakomte predstavmke u kraljevsko; jugoslavensko; vladi; kOJi se bore za
jedinstvenost i Cjelovitosthroatskog naroda unutar JugoslavIJe. PavelzCje naprotiv
raskomadao i narod i zemlju dangui je stancima, a na preostalom je dIJelu uveo
totalitanstiku dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstava; ostavzt e
kod jugoslavenskih katolzka, a osobitokod Hroata bolan o!J"ea/
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 545-546, doc. 398 (prema izvorniku u: A.E.S.
4899/41.)
Le Gouvernement royal de Y ougoslavie a ete douloureusement surpris
d'apprendre que le Saint Pere a accorde une audieoce il Aote Paveli, losrque
celui-ci etait venu il Rome offrir la couroooe du soi-disaot Etat croate il un
prioce de la Maisoo de Savoie.
155
Paveli o'a aucuoe qualite pour represeoter lepeuple croate et il amootre
que soo activite actuelle, pour oe pas pader de soo passe politique, se
developpe cootre les ioterets du peuple croate. Paveli a ete impose par les
armees etrangeres, il o'a aucuo foodemeot daos lavoloote du peuple. Celui-ci
a ses represeotaots legitimes, liberemeot eIus, qui se trouveot au sein du
Gouvernement royal yougasIave et qui lutteot pour l'ideal de leur peuple:
l'unite et l'iotegrite du peuple croate daos le Royaume de Y ougoslavie avec
Sa Majeste Pierre II pour roi. Paveli fait peu de cas de ces aspirations. Il a
marcele le territoire et le peuple croate; il eo a cede uoe partie il l'etraoger et
sur ce que restait du territoire il a institue uo Etat vassal de l'etraoger et y
introduit les idees pernicieuses qui ravagent les Etats totalitaires.
Pour ajouter au portrait de ce sinistre persoooage, il faut relever que, de
soo propre aveu, il est l'iostigateur de l'assassinat du Roi Alexandre et qu'il
est alle jusqu'il qualifier ce crime: le plus bel acte de sa vie.
l56
Il o'y a pas de doute que l'audieoce de Paveli aupres du Saint Pere
produira eo Yougoslavie laplus penible impressioo. Elle sera resseotie d'uoe
155 U'p. i'prave br. 13 i 14 (HI. ,vib. 1941).
lS6 U'p. i,p. br. 7 (17. ,vib. 1941), bilj. 101.
390
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katnlika crkva u lIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes (Zal,'Teb)2, str. 343-463
maniere particulierement douloureuse par les catholiques yougoslaves et
surtout par les Croates eux-memes.
Cette auelience a eu l'aspect d'une reconna.issance, b.ien qu'.inelirecte, de la
part du Sa.int Siege de la politique actuelle dans une partie du Royaume de
Y ougoslavie. Elle a ete, malheureusement, dejil exploitee dans ce sens par les
ennemis de la Y ougoslavie.
Le Saint S.iegea souvent fa.itpreuve de bienveillance envers laY ougoslavie
et a exprime il plusieurs reprises Sa sympathie pour les victimes des
agressions. Aujourd'hu.i que la Yougoslavie est envahie par un agresseur
superieur en nombre qu.i l'a pr.ivee momentanement de sa liberte et de son
.independance, elle est en droit d'attendre du Saint Siege un appu.i moral.
Bi!jeka stoermka Maglzonea:
Il ministro eli Yugoslavia, nel consegnarmi questo pro-memoria, mi ha
detto che il suo Governo deve averglielo .inviato prima d'aver ricevuto le
spiegazioni da me fornitegli circa il carattere dell'uelienza concessa dal Santo
Padre al sig. Paveli.
28.
1941, lipanj 13, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; tqjmk za i'?fJanredneposlove u ~apinskom Dravnom tqjnitvu,
bz!Je~/ sv,!j ra:<;govor sa talijanskim veleposlamkom pri Sveto/ Stolici o srdbi poglavmka
Ante Pavelzea, i~.a'?fJano/ spozncyom da je Sv. Stolica u Slovako/' otvonta pravo
veleposlanstvo (nunc/jatum), a u Hrvatsku eposlati samo "promatraa". Tada Je tCYluk
Tardini oqjasmo da se ne radi o "promatrau)~ ve o "apostolskom pohodite!ju'~ ko/i ima
isto V;emiko z'pnvremeno poslan;e, a ne diplomatsko. Osim toga, buduz' da Sv. Stolica
ne uobzcava pnznati novonastale drave dok trcye rat (slovaki slucy' Je ra,?!iit od
Hrvatske), ne moe pniniti u Vatikanu mkakvog hrvatskog predstavmka.
l'?fJor: Obj. u: Actes 4, pp. 547-548, doc. 400 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 4926/41.)
L'ambasciatore d'Italia mi elice che Paveli efurioso. Gli domando il
perche. "Perche", dice l'Ambasciatore, "e trattato della Santa Sede peggio
degli Slovacchi". Chiedo una spiegazione. ~ l'ambasciatore continua col dire
che Sua Eccellenza Monsignor Stepinac (...)1>7 ha riferito a Paveli che il Santo
Padre mandera in Croazia "un osservatore".15H Ora Paveli sa che .in
157 Nadbiskup zagrebaki. Biljeka osnbne naravi isputena.
IS' Usp. isp. br. 25 (/. lip. 1941).
391
Sveta Stolica, Nezavisna Dra"a J Ir"atska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'nntes (/,ah'Teb) 2, str. 343-4(,3
Slovaccma C'euna Nunziatura: quindi si meraviglia per il diverso trattamento.
L'ambasciatore fm.isce col chiedermi che cosa sia questo "osservatore". Gli
splego:
1. che si tratta di un visitatore apostolico, non gia di un "osservatore";
2. che la Santa Sede non suole riconoseere gli Stati nuovi bello perdurante;
3. che il visitatore apostolico ha una missione provvisoria e puramente
religiosa - e quindi la Santa Sede pua inviarlo;
4. che il caso della Slovacchia eben diverso.
L'ambasciatore non ... molla. Mi cmede se non potesse essere ricevuto
presso il Vaticano un qualsiasi rappresentante croato. Gli rispondo di no,
secondo il mio pensiero.
29.
1941, lipanj 14, Vatikan
Papinsko Dravno ta;iu!vo odgovara jugoslavenskom poslanstIlu na n/egov prosl!jed od 2.
l!prija glede imenovan/a apostolskog poslmuka u Hrvatskq/ Sv. Stolica, kada to trai
duhOl)tJapotreba v/emzka kq/i se nalaze u zaraemm zemlJama zma obve'?fJ da se za n/zfJ
zaU'-{jma i da prosudu/e kOJa su to sredrtva i na;pogodnlje osobe kOJe tm mogu pomoz:
Sama Sv. Stolica kod toga pai!' da se ne pnkloni niJednom polttikom dl/u u tzm zaraenim
zemlJama.
Izvor: Obj. u: Actes 4) p. 551, doc. 404 (prema nacrtu Priopenja u: A.E.S.
4569/41.)
La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, se referant a la Note m. lsi
59
que
la Legation royale de Y ougoslavie lui a adressee a la date du 2 de ce mois, a
I'honneur de faire remarquer a celle-ci que le Saint Siege, quand le bien
spirituel des fideIes catholiques est en cause - quel que soit celui des Etats
belligerants auquel ils appartiennent - a le devoir de s'y interesser et, en
consequence, le droit de juger quels sont les moyens et les personnes les plus
aptes a le procurer.
Bien entendu le Saint Siege, ce faisant, et conformement a son constant
usage, a soin d'eviter tout ce qui pourrait etre interprete comme une adhesion
aux buts politiques de tel ou tel des pays belligerants.
15. Csp. isp. br. 21 (2. lip. 1941).
392
SvemStolica, Nezavisna Drava I J rvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 343-463
30.
1941, lipanj 15, Vatikan
Britanski poslamk tra;f/ od Sv. Stolice da poree vycst koju jC o!?jaVloprtopcgni ured
Reuter, a premoju radto, prema kojqi bi Sv. Stolica poslala li Hrvatsku svog diplomatskog
predstavmka.
Ii})or: Obj. u: Actes 4, p. 553, doc. 407 (prema izvorniku u: A.E.S. 4898/41.)
L'Agence Reuter a publie une nouvelle de Rome en date du 6 juin selon
laquelle le Vaucan aurait accede a une invitauon du nouveau Gouvernement
croate de nommer un representant diplomauque a la capitale croate. Cette
nouvelle fut repetee le meme 6 juin dans une radio-emission d'AIger.
160
IIest a supposer qu'il n'y a aucune verite dans cette nouvelle, mais en tout
cas il serait fort desirable d'en publier un demenU forme!.
Bilj"eka stoerntka Maglionea:
15.vI.41.
Ho detto al sig. Ministra che la Santa Sede non ha l'intenzione di
accreditare in Croazia un suo rappresentante diplomauco. E proba bile invece
che si invll un visitatore apostolico.
31.
1941, srpanj 11, Vatikan
Dravni tcglllk sto MagItone, odgovarcgili zagrebakom nadbiskupu Steptiletl Ila t1jcgovo
izlJ)"eeod 14. lipl!ja, istie paptilO zadovoljstvo sp0i}lcgom o IJ)crskom ;fivotllll Hrvatsko/;
te razlae p0i}lati stav Sv. Stolice glede pr'":(jlanja drava nastalth li vr/)cme rata, 1/ da
Prt":(jzcgcnovonastale drave tek nakon zak!Ji,emh mirovmh pregovora, a kao prim;cr
sVo/c prakse '":(jlOsi primjcr Poljske, ko/u jC pr,":(jlala tek nakon zavretka prolog rata.
Pn":(jzat1jcHrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tllma/ii kao moralna podrka jcdno/
od strana li sukobu, to se protivi politici nepristranosti ko/ti provod,: Ovakvim stavom,
istie daljc stoermk, Sv. Stolica ne eli ne prtznati zasluge hrvatskog naroda u podnyctim
borbama za kato/zfku IJ)cru. Uostalom, .rkori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb
bti e ponovili dokaz oii1Ske brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodlI. Na
konetl, stoermk se nada da e nadbiskup nasto/ati ovakav .rtav Sv. Stolice predstav,ii i
iroj hrvat.rko/javnosti
160 L:sp. isp. br. 22 (2. !ip. 1941).
393
Svcta Stolica, Nczavisna Drova Hrvotsko i Katolika crkvo u IIrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463
I~or: Obj. u: Actes 5
J
pp. 81-82, doc. 9 (prema nacrtu spisa u: A.E.S. 5359/41.)
E pervenuta all'Augusto Pontefice la relazione dell'Eccellenza Vostra
Reverendissima recante la data del 14 Giugno ultimo scorso.*
Con vivo interesse il Santo Padre ha appreso le notizie relative ai pili
recenti avvenimenti riguardanti la vita religiosa in Croazia. Egli confida che,
in questo momenta particolarmente delicato, il bene delle anime egli interessi
della Chiesa saranno debitamente tutelati e prornossi, al di sopra e al di fuori
di qualsiasi considerazione di carattere meramente politico.
Per quanto riguarda il riconoscimento del nuovo Stato Croato, colgo
volentieri l'occasione per precisare in proposito il pensiero della Santa Sede,
pensiero che in Croazia non estato, forse, da tutti debitamente compreso
o interpretato.
Seguendo una sua costante tradizione, la quale, del resto, e pienamente
conforme alle norme che, in materia, sono universalmente ammesse nel
Diritto internazionale, agli Stati sorti nel corso e per effetto di una guerra la
Santa Sede non e solita accordare il riconoscimento nel cor so della guerra
medesima, ma solo quando i nuovi Stati sono riconosciuti formalmente, al
termine delle ostilira, dai trattati di pace o dagli organismi internazionali
eventualmente esistenti e competenti.
A tale norma si ispira la Santa Sede nei confronti degli Stati sorti per
effetto dell'anteriore guerra europea: la Polonia, ad esempio, ricostituita nel
corso del conflitto, non fu riconosciuta ufficialmente dalla Santa Sede che nel
mese di aprile del 1919.
Ne yale osservare, nel caso attuale, che la Croazia non si trova ora in
guerra con alcuna Potenza, quando altrove divampa e si estende il conflitto,
dall'esito del quale dipende la definitiva sistemazione dell'intera Europa.
All'Eccellenza Vostra non pua sfuggire che il riconoscimento, in tale
situazione, di uno Stato sorto in seguito adeterminate operazioni belliche e
sostenuto da una sola delle parti in conflitto, potrebbe facilmente essere
considerato come una specie di intervento morale nel conflitto medesimo: il che
laSanta Sede, per lasuaposizione di neutralita ed imparzialita, non pua non evitare.
La Santa Sede, d'altra parte, non ignora ma ha sempre riconosciuto anche
in documenti recentissimi, le benemerenze del popolo croato nelle lotte
sostenute in difesa della fede cattolica: sarebbe, pertanto, del tutto falso, oltre
che ingiurioso per la stessa Sede Apostolica, interpretare il suo attuale
atteggiamento verso lo Stato Croato come un disconoscimento dei meriti
acquistati nel corso dei secoli da figli si fedeli e devoti.
Izvjcc nadbiskupa Stcpinca nijc objavljcno ugorc navcdcoom izdanju.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Del resto, il prossllno invio a Zagrabia di un Visitatore Apostolico sara
una nuova prova della paterna sollecitudine del Vicario di Cristo per
l
'E . dil I 161
plscopato e popo o croato.
Sono sicuro che l'Eccellenza Vostra non si lascera sfuggire le favorevoli
occasioni che si presenteranno per illustrare il punto di vista della Santa Sede
in questa materia tanto delicata, evitando cosi che, al riguardo, si diffondano
opinioni non rispondenti alla verita delle cose e si assumano atteggiamenti
che non potrebbero non addolorare il cuore del Santo Padre, gia tanto
provato in quest'ora cosi grave della storia del mondo.
Significo in fine all'Eccellenza Vostra che le cose su esposte furono gia
dette sostanzialmente dal medesllno Santo Padre, nell'udienza del 18 Maggio
ultimo scorso, al sig. dott. Ante Paveli, il quale mostro comprensione per il
punta di vista e l'atteggiamento della Santa Sede.
162
32.
1941, srpanj 12, Rim
Sa/Jetmk Talijanskog veleposlal1Stvapri Sv. Stolici Fra/VO BabusClo RiZZo pzse papinskom
dravnom tcyiuku sto. Maglzoneu, potvrdujui da su tone vijesti da ryemake vlasti
nam;eravcyu preseliti slovensko puanstvo sa pripo;emh slovenskzh podruga u Hroatsku i
Srbiju. Kod toga e biti doputeno hroatskzin vlastzina da presele onolzko Srba zz Hroatske
u Srbiju, kolzko e Prtiniti Slovenaca. Pregovore oko toga vodzo Je u Zagrebu ryemaki
veleposlamk, i utvrdzlo se da bi oko 200.000 hroatskzh Srba bzlo preselJeno u Srbiju.
Sa/Jetmk Babusczo ZakIJulge kako se Paveli eli na tcy' naliz oslobodzlz'pravoslavmh,
um;esto da zh prisilJava na prelaske u katoliku Vjeru.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 225, doc. 112 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S.
5739/41.)
In relazione a ~uanto Vostra Eminenza reverendissima accenno all'Am-
basciatore Attolico
l
,3 circa il trasferimento in Croazia ein Slovenia di elementi
sloveni abitanti nel territorio occupato dalla Germania, le informazioni
pervenute confermano effettivamente l'intenzione del Governo tedesco di
liberare la zona della Slovenia passata sotto la sua sovranira della maggiore
possibile quantita di elementi di razza slovena.
'6' Papa jeto navijestio mons. Stepincu uvrijeme njegovog boravka u Rimu poetkom mjeseca lipnja, usp.
isp. br. 25 (J. lip. 1941). () reakciji poglavnika Pavelia na to, usp. isp. br. 2li (13. lip. 1941).
'62 Csp. isp. br. 13 (lli. svib. 1941).
'63O namjerama prebacivanja slovenskog puanstva, vidi Ak/m '(JIr rI,"/schm alls1JJiir/i)!!1I Poli/ik (ADAP),
serija D, svib. XU/2 (1%9), 7%-79li; svib. XI 1111(1970),132 sl.
395
Svcm Stolica, l\:czavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u llrvatskoj 1941-1945.
(S. Razulll), Fontcs (Zah'fcb) 2, str. 343-463
Non essendo pero l'attuale territorio serbo in grada di assorbire che una
modesta quantita di tale popolazione, la maggior parte sara trasferita in
Croazia e a quest'ultima sara permesso di trasferire in Serbia un ugual numero
di serbi.
Risulta d'altra parte che a primi di giugno il Ministro di Germania a
Belgrado 164si reco a Zagabria per concordare col Governo croata l'ammis-
sione di una aliquota di sloveni in Croazia contra trasferimento di altrettanti
serbi di religione ortodossa dalla Croazia in Serbia. La cifra concordata si
aggirerebbe sulle 200.000 persane. Non si hanno per ora maggiori notizie al
riguardo.
Credo pero di pater assicurare che la politica di Paveli tende a disfarsi
degli ortodossi cercando invece di trattenere i cattolici e di favorire anzi le
conversioni. Non sarebbe da ritenersi percio che vi sia il pericola contrario,
di obbligare i cattolici aconvertirsi alla ortodossia.
33.
1941, srpanj 22, Vatikan
1I1ol1S.DotJuiuk Tardlitt; tapttk za izvanredne poslove II papzit.rkom Dravnom tqjnitvu,
bilje:?/ razgovor stoenttka klaglionea sa knezom LobkoJlJiczem glede slanja apostolskog
po!Jodtlelja u Hrvatsku. PrlilC LobkoJJJlczje l~ttO kako je poglavi1tk Pave/ze srdit to Sv.
Stolzca u Hrvatsku abe "apostolskog pohoditef;a "J te da eli priznanje od .rtrane S,).
Stolice. Stoermk mu Je odgol)OrlOkako se poglavmk Pavelti treba umiriti; Jer se sve radi
u skladu s obicyima i praksom. Budui da Je Sv. Otac knezll LobkoJVlc'(}, prethodno
rekao da nee poslati "apostolskog pohodz'teba"J odlllano Je da se poaf;e pismo
zagrebakom nadbiskupu StepliJCtl
J
ko/im e ga obavgestz'ti da e u Zagreb sltii opat od
Montevergzile
J
kako bi razvi dio .rtanje i obavgestio Sv. Stoltcu. Sutradan Je tcy!uk Tardz!,i
premo knezu LobkoJlJ'cZU da Je Sv. Otac odredzo da crkveniposlamk ZI I-irvat.rkoj nee
nostti naslov "apostol.rkog pohoditeba ".
Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 90-91, doc. 17 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
5776/41.)
Ieri il principe Lobkowiz croato,!65 camenere di spada e cappa di Sua
Santita ha detto all'Eminentissimo:
'M Radi sc o POh'fcci; prcgovori su vodcni prcko njclllakog poslanika u Za).,'fcbu, Sicgfrkda Kaschca, "idi
ADAP, scrija D, ,,ib. XII/2 (1%9), 7%.
165 I':rvin Kar l o I,obkowi z (*l HH7), v i i as ni k aus tr o-ugar s ke v oj s ke, pos l i j e pr v og s yj <.: ts kog r am bor av i o
jc u Vukovaru (Ilrvatska). L travnju 1939. dakovaki hi skup lllOns. Antun Akalllovi prcdloio ).,'" jc
za imt.:novanjc "cameriere scgn':((J soprannuITIcrario di cappa c spada". Papa je pristao i imenovao ga
396
Sveta Stolica. Nezavisna Othva I!rvatska i Katolika crkva u I J rvatskoj 1941-1945
(S. Razum). Fontes (/.agreb) 2. str. .,43-4(,.'
1) che il sig. Ante Paveli e furibondo perche gli si invia un Visitatore
Apostolico 166; 2) che egli vuole il riconoscimento da parte della Santa Sede
(quale Stato cattolico) evuole un vero e proprio rappresentante pontificio.
Sua Eminenza ha risposto:
1) che il sig. Ante Paveli deve calmarsi, perche l'invio di un Visitatore
Apostolico esecondo le norme e le tIadizioni sempre seguite dalla Santa Sede;
2) che lo stesso Santo Padre spiego, a suo tempo, al sig. Paveu quale era la
situazione e quau le tradizioni della Santa Sede. IlPaveu, quindi, che allora
, d .. 167
annUl, eve ora qwetarsl.
A questo punto il Lobkowiz ha aggiunto che il 20 corrente nell'udienza
'6H
accenno al Santo Padre la stessa cosa e Sua Santita si degno rispondergli che
non teneva al titolo di Visitatore.
Sua Eminenza, cio udito, ha pregato il principe di tomare da lui mercoledi
23.
22-7-41. Ex audientia Eminentissimi (Ex audientia Sanctissimi):
Si scriva una lettera all'arcivescovo di Zagabria dicendo che l'Abate di
Montevergine va in Croazia per vedere come stanno le cose per riferire alla
Santa Sede (ma non si parli di Visitatore Apostolico).lr.9
Biljeka stoermka Maglionea:
23- 7-41. Ho detto al principe Lobkowiz che il Santo Padre ha disposto
che l'ecclesiastico inviato in Croazia non abbia il titolo di Visitatore
Apostolico. Non ho mancato peraltro di ribadire quanto avevo fatto rilevare
al Principe nella conversazione del 21. IlPrincipe mi 'ha espresso la speranza
che l'inviato della Santa Sede non prenda alloggio presso l'Arcivescovo.
34.
1941, srpanj 24, Beograd
Beogradski nar/biskup Jo.rip Ujci pie paptit.rkom Dravnom ta;inItvII o .rIoenom
poloaju katoltka u Srbiji; u.rlijedprogon.rtlJa.rp.rko-pravo.rlavllih 11 HrIJat.rkoi U.rprko.r
zau'{jman;ima hroat.rktlJ bi.rkllpa, o.robttozagrebakog Stpti/ca /. banjalukog Caria, te
H. lipnja 1939. Imco(lI'anje je objavljeno u II.II.S. 31 (1939). p. 727 (II.S.S. Onorificenze 1939. m. 1(54).
Kako je bio u slubi na papinskom dvoru. vlada poglavnika Pavelia vjerovala je da e se moi njime
posluiti za uspostavu redovitib diplomatskih odnosa.
'66 Csp. isp. br. 31 (II. srp. 1941).
'67 Csp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941).
IC.' r:OJfm'olorr roll/OIlO od 2il. srpnja (subota naveer u 1'i) objavljuje osobni prijem princa I.obkowica kod
Pape.
, Lsp. dalje isp. br. :>5(25. srp. 1941).
397
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
usprkos t~iitOJ zabranipoglavmka Pavelia bilo kakovim nepromt!jenim inima, postOje
pOJedina' iZ redova ustaa kOJi na svoju ruku ine nast~a. IZ toga proi'.\!aze glasine u
Srbiji da i .Katolika crkva progoni Srbe. Stoga nadbiskup l.!J!ipredlae Sv. Stolici da
poage u Hrvatsku nekog crkvenog dostOJanstvemka kOJi bi "prouio stvari na lim "!Jesta,
ipreporuzo hrvatskOJ'vladi mirnou, u"!Jerenost,pravdu i gllbav". Nadbiskup Je s1jestan
takoder da i Srbi u HrvatskOJ' SVOJimponaanjem ne smiju iza~jvatl' hrvatsku vlast.
I'.{}Jor:Obj. u: Actes 5, pp. 104-105, doc. 20 (prema izvornih.'U u: A.E.S.
6039/41.)
Ebbi 170gia occasione di inviare alcuni scritti a codesto sacro Dicastero
concernenti la penosa situazione, in cui veniamo a trovarci noi cattolici della
Serbia, in seguito alle violente persecuzioni praticate nel Regno di Croazia
contro i Serbi-ortodossi.
Non voglio esporre, che certi atti, purtroppo verificati, sign.ificano direttamen-
teun oltraggio al buon senso eal diritto civile... senza padare della carita cristiana.
IV
. . Im M S . 171 MG" 172~ ilI
eSCOVl,specla ente ons. tepmac e ons. anc, recero oro
possibile per temperare l'impetuosita di alcuni partitanti degli "Ustae" ... i
Vescovi non esitarono ad avvertire sulla gravita dei casi anche il capo dello
Stato dott. Paveli: ad onore del vero devo dire, che questi in data del 27
Giugno emano un ordine, che proibiva severamente ogni atto arbitrario, ma
sembra che questa disposizione abbia il medesimo effetto come le gride
contro i bravi nel primo capitolo dei "Promessi SpOSi",173giacche continu-
amente vengo pregato da Ministri e Vescovi serbo-ortodossi di interporre i rn.iei
buoni uffici presso la Santa Sede, rispettivamente per il sue trarn.ite presso il
Governo croato, che si termini una buona volta con queste vessazioni dei Serbi.
A Belgrado, e in Serbia gli ortodossi corn.inciano a guardare di cattivo
occhio i cattolici, per il semplice motivo, perche i Croati, i quali sono di
religione cattolica, perseguitano i Serbi a motivo della loro religione.*
Un nuovo malanno in questa penosa questione si meni festa nella diceria,
- se non creduta da tutti: ma da molti divulgata, - che la Ch.iesa cattolica
approvi le vessazioni praticate contro i Serbi. Non ci mancherebbe altro, che
170Mons . .J osip LJ ji (*lHHO) izabran je za nadbiskupa beogradskog 2H. studenog 1936.
171Mons. Alojzije Stepinac (lH98-1960), naslovni biskup Nikopse (28. svih. 1934), nadbiskup zagrebaki
od 7. prosinca 1937.
l72.J osip Stjepan Gari O.F.M. (lH70-1959), banjaluki biskup od 14. prosinca 1912.
171Alessandro Maozoni, I Pro)))fJsi SpOJI; izd. Lesca, str. 444-447.
Nadbiskup Lji iznosi ovdje vjerojatno miljenje Srba koji dolaze traiti pomo, a ne svoje.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katnlika crkva u I Irvatskoj 1941- J 945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
qualcheduno elica, che anche i sacerdoti sloveni Slano stati espulsi dalle lora
seeli per oreline del Vaticano.
Certe elicerie son grasse, ma talvolta pili grasse sono, pili vengono credute.
Perci6 mi perrnetto eli esprimere un modesto parere in questo riguardo:
sarebbe forse opportuno, se la Santa Sede inviasse a Zagrabia qualche
personaggio autorevole (anche senza attributi eliplomatici) il quale, dopo aver
stueliata la questione suI sopraluogo, potrebbe raccomandare al Governo
croato calma, moderazione, giustizia, carita; avvertendo che l'autorita dello
Stato viene dannneggiata, se ognuno crede eli poter far "giustizia" da se, e se
gli orelini del Governo incontreranno la medesima sorte come le gride contra
i bravi. Un vescovo serbo, al quale elissi che il Capo del Governo proibi ogni
vessazione, mi rispose: "Ma dove e l'autorita del Governo, se i suoi orclini
non vengono osservati?".
Naturalmente bisognera consigliare ai Serbi eli astenersi da ogni gesto, che
potrebbe irritare gli Ustae.
Per evitare imbarazzi alcuni ortodossi si fanno cattolici ... ma "cw bono",
quando manca la convinzione religiosa?
Un'intervenzione della Santa Sede avrebbe una buona eco in Serbia. In
Serbia dobbiamo procurare eli convivere "in caritate christiana" con gli
ortodossi tanto pili che molti cattolici, fuggiti dalla Slovenia,174 sono obbligati
eli rivolgersi all'ospitaliti dei Serbi.
Bi!jeka Mons. Tardliljja:
2-8-41. Ex auelientia Eminentissimi: Rispondere che gia estato inviato un
1 d
'f, . In
pre ato per ve ere e n enre ecc. ecc.
35.
1941, 'srpanj 2I, Vatikan
Dravni ta/mk sto Mag/~one obavjetava zagreba/kog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac a!je
u Hrvatsku "promatraa" Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu !t!Jesta oS1!Jedolo o
174 Njemaka jeizagnala slovenski narod iz pripojenog podruja tajerske. O cijelom tom pitanju podrobno
sc govori u H. i 9. svih. /'lcles et r l o c l I/l l en t .f , koji su posveeni pruanju pomoi rtvama rata od strane Sv.
Stolice.
175 Dok je Mons. Tardini pisan ovu biljeku, opat Marcone otputovao jevc za Zagreb. 'sp. narednu isp.
br. 35 (25. srp. 1941). Mons. Ujiobavjeten jeo tnme pismom od H.kolovoza 1941 (A. I'..S. 6039/41).
L pismu se opatu Marconeu ne pridaje nikakav slubeni naslov, ali se kae da e izvidjeti stanje "de
visu", iz eb'" proizlazi da bi mu najtoniji naslov bio naslov "promatraa". Bilo jeupoetku predvideno
da nosi naslov "apostolskog pohnditelja", ali kako su se vlasti u Zagrebu tome usprotivile, Papa je
odluio da se raj naslnv ne spominje (usp. isp. br. 33, od 22. srp. 1941.) Sveta jeStolica bila dosljedna
toj odluci pa ni u jednom kasoijem slubenom vatikanskom spisu, poslanom u Zagreb, ne spominje
399
Svera Srolica, Nezavisna Drava I Irvarska i Karolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1\145.
(S. Razum), l'onres (Zagreb) 2, srr. 343-4(,3
II/ersklitl potrebama hrvatskog naroda ti ovom trentltku i o tome obavijestio Sv. Stolictl
radi korismh providenja. Uz ovu osnovnu zadalI zaslgun10 e doi i do susreta sa vlastima,
pa neka !tlU ti SVef1111 b1ide Ila pomoi; kako bi opat mogao korisIla ,~)rilt' sll(!/il dtlf"OS!,
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 106, doc. 21 (prema nacrtu pisma u: A.E.S. 5776/41.)
Il Santo Padre, il Quale, com'El1a sa, nutre una particolare benevolenza
per la nobile nazione croata, invia eosta il Reverendissllno don Giuseppe
Ramiro Marcone, O.s.B., abbate di Montevergine,J 76 perche si renda conto
"de visu" delle partieolari necessita religiose del popolo croato nell'attuale
momenta e ne riferisca alla Santa Sede, per gli opportuni provvedimenti.
el presentarlo a Vostra Eccel1enza Reverendissima, sono sicuro che Elia
l'accogliera eon amabile deferenza.
Non manchera cost! certamente al Reverendissllno Abbate Marcone
oceasione di mettersi anche in eontatto eon le Autorita governative, e di
aseoltare le lora ricrueste.
Essendomi ben noti i sentimenti di filiale devozione che l'Eccel1enza
Vostra nutre verso laSanta Sede, confido che Ella non trascurera alom mezzo
in suo potere per rendere pili agevole e proficuo il eompito affjdato al
Reverendissimo abba te Marcone.
nas l ov " apos r obkog pohodirc!j:l ", n.: s amo openi ti nas l ov " i nv i ato" (" i zas l ani k, pos l : 1ni k" ) i l i nj egov
monaki naslov "abare" ("opar"). Bez obzira na ovu papinu odluku i susljednu dosljednost u njenom
provodenju, ipak je u svijesri varikanskib diplomara opat "farcone osrao kao "pobodirelj" ("visitatore'),
to porvrduje i pismo od 19. sij. 1943., upravljeno ralijanskom veleposlaostvu kod Sv. Stolice (vidi br.
('9), kao i izvjce njemakog savjernika u Rimu Ivana J urja Mensbausena od 19. lipnja 1943. (usp. ovdje
J . Kolanovi, Nadbiskup Alojzije Srepinac u izvjcima Njemakog poslanstva u i':agrebu, isp. br. 5).
L: istom c1uhu i prircc1ivai ovih .-4cles L I nasl ovima i kratkim saecima pridaju opatl l Nfarconcu redovito
naslov "apostolskog pohodi relja" C'visiterur aposroli<jue'j.
I76J nsip Ramiro "[arcnne O.S.B. (IKK2-19S2), henedikrinac u Genovi od 1K98, profesor u ;t,m'odu S,'.
Anzdma u Rimu, vojni kapdan od 1915-191H, redovitim oparom od Monrevergine imenovan je 11.
svibnja 191H. L svibnju 1941., prigodom posjete njegovoj opatiji, sroernik Maglione /-,'" upoznao. Dne
14. srpnja 1941. sroernik g" zove u Rim i 23. mu je objavio odluku pape Pij" XII. da /-,'" alje kao
apostolskog pobodirelja u I Irvatsku, kod biskupa a ne kod vlade. One 25. srpnja opat je bio u Rimu
sa svojim tajnikom occm .J osipom J \fasl l ccijem ().S.13., spreman da otpuruje. Susreo je mda s[()crnika
Magli one" i mons. Tardinija re je bio, 2K. srpnja, primljen od P"pe. Dne 30. srpnja napusrio je Rim
otpurO\'a"i za I,agreb. (Podaci su dobiveni od NjegO\'C Preuzvienosri I.judevita AnzeIma Tranfaglija
O.S.B., op"ra od Montevergine, prema dnevniku oca Masuccija. Pismo od 3. oujka I %H).
Nije bil o mogue nai (}dredenijih podaraka () izboru srocrnika l \fagl ionca. Izgl eda oevidno da sc je
htjelo naglasiti crkveno, a ne diplomatsko obiljeje poslanika Sv. Stolice. Opat Marcone govorio je
francuski i njemaki, a orac Masucci francuski, engl eski, i nakon nekol iko mjeseci boravka u Il narskoj,
hrvarski.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), l'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
36.
1941, kolovoZ J , Zagreb,
,
Apostolski izaslanzk ti Hrvatskq/ opat Marcone obat;"etava dravnog ta/nzka sto
Maglz"onea da je stigao ti Zagreb 3. kolovoza, da je vodio dva duga ra~ovora s
nadbz:rkupom Stepincem i da ga je primio poglavmk Paveli, ko/ije izraz/o zadovof/stvo
Zbog f!Jegovogdtlhovnog poslal'!Ja.
(brzo/avka poslana ti 19 sati; primbena istog dana u 22,30 s.)
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 131, doc. 36 (prema izv. brzojavki m. 1. u: A.E.S.
6183/41.)
Giunto giorno tre; 177ebbi due lunghi colloqui eon Arcivescovo Zaga-
bria,t7Xoggi ottenuto Poglavnik.
179
Questi mi sembra soddisfatto mia missione
spirituale; ringrazia espressamente Santo Padre.
37.
1941, kolovoZ 14, Rim
Alatn; predSjednzk "Saveza izraelsktb Zajednica - Ullione delle comtmitd tsraelitiche"
trai od stoerntka Maglionea da se S'Jeta Stolz"ca zauzme za brvatske tdove. Prema
nekim, naime, privatnim vijestima ko/e su do l!Jihovog "PoVjereltStva za pruaf!Je pomoi"
doNe preko nekth slimh udruga iZ Hrvatske, mnoge su tlstle hrvatskth ldo~a zatvorene;
mtlkarcz' Stl przsl!Jeni na teki rad ti bosa11Skim solanama, a ene, d;eca istam; svetlkupno
l'!Jiboko 6tzstla osoba, otpremljeni Stl ti Karlobag i na otok Pag, ko/i sto/e pod nadzorom
taliJanske vo/ske. Stoga predlae da se zatlzme kod hrvatske vlade da obtlstavi nastlno
otpremal'!Je, da se lanovi obitelji ne razdva/a;u, da se s odvedenim idovima ljudski
postupa i drugo, a ako to niJe mogue postii; da se ra~ovara s taliJanskim vlastima o
mogunostiprebaczval'!Ja ovth tdova u taliJa11Ska sakupbaka sredtta.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 250-252, doc. 132 (prema izvorniku: Nr. 1341. u:
A.S.S. 1941 Razza 25.)
Ricruamandoci a quanto abbiamo avuto l'onore e la possibilita di sengna-
I I di
M G IKO. V .
are a voce a reveren SS1mO ons. rano, J n ostra assenza, Cl permet-
tiamo di esporVi quanto segue.
177 Csp. isp. br. 35 (25. srp. 1'141).
17' Mons. Alojzije Stepinac.
179 Ante Paveli.
,"o Mons. Karlo era no, iz 2. Odjeljenja (papinskog) Dravnog tajnitva.
401
Svcta Stolica, 'czavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463
Dalle notizie di fonte privata e di alcune organizzazioni assistenziali del
Regno di Croazia, pervenute alla nostra Delegazione per l'Assistenza degli
emigranti ebrei,lRl ci risulterebbe che molte migliaia di ebrei croati residenti
a Zagabria o in altri centri della Croazia vengono arrestate senza alcuna
ragione, private di ogni loro avere edeportate.
Gli uomini vengono obbligati al duro lavoro nelle saline della Bosnia.
Invece le donne, i vecehi ed i bambini vengono convogliati verso il paesetto
costiero di Carlopago e l'isola di Pago, eon una poplazione complessiva di
erica 4 mila anime, tuttora presidiati dalle forze armate italiane.
Quest'ultimo gruppo, circa 6 mila persone, senza mezzi, senza indumenti,
perche costrette a partire portando solo quanto pua contenere un sacco da
montagna, e forzato a vievere all'apperto in zone rocciose, prive di vegetazi-
one, a tipo carsico, eon elima torrido, senza acqua sufficiente, prive di ogni
risorsa agricola, senza tetto nel senso letterale della parola.
Qusta masa di persone, in continuo aumento, e costretta a stare la notte
all'addiaccio ed il giorno sotto la sferza del sole, non avendo di che coprirsi ed
ove ripararsi, eon nutrimento assolutamente insufficente, senza medicinali e
lasciata completamente in balia di se stessa, giacche ogni forma di assistenza, sia
da parte di privati che da parte di organizzazioni, evietata dalle autorita croate.
Ci permettiamo di unirvi copia di una delle tante lettere pervenute alla
nostra Delegazione lR2la quale fa un quadro terribilmente veritiero della
situazione di questi disgraziati fra cui moltissimi di fede cristiana cattolica.
Di fronte a tale stato di cose, mossi da infinita pieta verso tanti sventurati
e fidando nell'alto senso di umanita e nei sentimenti di amore che hanno
sempre ed ovunque ispirata l'azione del Sommo Pontefice, ci rivolgiamo a
Voi aff1nche interveniate eon la Vostra autorevole parola presso le autorita
italiane e croate preposte a detti provvedimenti, in modo che questo
dolorosissimo stato di cose venga quanto prima a cessare.
Atal uopo ci permettiamo suggerirvi di cercare di ottenere le seguenti
nusure:
1) intervenire presso il Governo croato perche siano revocate le dispozioni
di spogliazione e di deportazione; perche le famiglie gia colpite non vengano
divi se; perche il trattamento dei deportati abbia almeno un carattere di
umaniti; perche l'alimentazione sia suff1ciente e perche sia provveduto
all'alloggiamento di tutci gli internati;
181 Vidi 1. biljcku u isp. od 16. svib. 1941. (u: Ac/es 8, p. 193, m. 1;6),*u kojoj sc kac da jc "Dclascm",
tj. "Dclci,'llziooc Assistcnza !imigranti I,brci" bila udruga za pruanjc pomoi unutar "Unionc dcllc
comunid israclitichc italianc" (dodatak, .\:R.).
182 Pismo nijc objavljcno.
402
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilnatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
2) raggiungere dallo stesso Governo croato che i lavori a cui gli umnini
vengono adibiti siano adatti alle possibilita fisiche di ciascuno e che non
abbiano il carattere di lavori forzati;
3) ottenere il permesso pe la nostra Delegazione di assistenza di mettersi
a contatto eon i detti campi di concentramento, per offrire a questi disgraziati
assistenza morale e materiale.
Ove non si potesse ottenere la cessazione completa delle odierne
persecuzioni, si potrebbe proporre alle autorira italiane di studiare la possi-
bilira di trasferire queste farniglie nei campi di concentramento d'Italia,
aff1nche le loro condizioni di vita siano rese possibili e possano avere il
compleeto aiuto della nostra Delegazione.
Facciamo sicuro affidamento che questo nos tro fervido appello sia da voi
benevolmente accolto e considerato eon cuore paterno e eon senso di larga
comprensione e quale suprema autorita morale dell'umanita, riuscirete rapi-
damente ad alleviare la sorte di questi derelitti. In tale certezza porgiamo i
nostri vivissimi ringraziamenti ed i pili deferenti ossequi.IH
3
38.
1941, kolovoZ 30, Rim
Apostolski poslamk (nuncij) pri TaliJ(JI1skojdravi Franjo Borgongim' Duca opisJ!je
dr:(:zvnom tajmku sto. Maglzoneu svqj susret i ra~ovor sa savjetmkom za kulturu
Hroatskog veleposlanstva u Rimu Antunom Nizeteom, ko/i mu je doao u pO!Jetu da se
on, poslamk, zauzme kod talijanske policije za oslobada1!Je Jednog splttskog sveemka.
Sa1!JetmkNizeteo rekao Je kako poglavmk Paveli eli pokazati svijetu da Je Hroatska
katolika zem/;a, te da Je u tom smislu ve 100.000 hroatsklh pravoslavaca postalo
katolicima. Zahvalzo se na pomoi ko/u Je pruf!o zatoenim Hroatima, ko/ih ima mnogo
po raznim talijanskim sakup!Jalimm po/;ima. Poslamk Borgongini svra!loJe ra~ovor
na glasIile o muenjima "pravoslavmh" od strane Hroata katolzka; sam ne poZncge
liyemce,alzje lIOpriati o tome, pa SlI I' Srbi /; 1111' na Katokku crkvu. Sa1!JetmkNizeteo
dopustioJe da Vjero/atnoposto/e u o/Jomprijelaznom razdob/;u neka uznemirava1!Ja,osobito
Zbog Hroata musltmana ko/i mrze Srbe. Konano poslamk Borgongini daoJe do Zj1a1ya
da se diplomatski predstavmd u Rimu ale na hroatskog veleposlamka da nije izvrio
svo/e slubene obveze prema drugim veleposlamclma, teJe t~lla po~ati stav Sv. Stoltee da
ne priZncge novonastale drave u tijeku rata. SaVjetmk Nizeteo Je obeaoprenijeti sadrcg
ra~ovora svom pretpostav/;enom, hroatskom veleposlamku, i molzaJe za oprote1!JeZbog
183
Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
nepoi}zavarya diplomatskth obtccga,jer Hrvatt; kako je rekao, tijekom 400 godina nisu
imaH svoje drave.
Izvor: Obj. u: Ac/es 8, pp. 259-260, doc. 138 (prema izvorniku Rap. m. 9450
u: A.E.S. 6662/41.)
E venuto questa mattina, accompagnato da due Superiori del Terzo Ordine
Francescano - dimoranti ai Santi Cosma eDamiano
11l4
- il signor Antun Nizeteo,
addetto culturale alla Regia Legazione di Croazia presso il Quirinale.
Egli desidera un mi_ointervento presso lapolizia, per liberare un sacerdote
croato di Spalato (...)lK, destinato al confmo in Chieti, cosa di cui mi occupero
al pili pres to.
Credo mio dovere riferire all'Eminenza Vostra Reverendissima, in breve,
il colloquio.
Si eintrodotto dicendo che Paveli ciene a far sapere a tutci che la Croazia
e cattolica, e poi, per farmi piacere, ha aggiunto che gia 100.000 Croaci
cosiddetti "Ortodossi" - e non si sa come lo fossero - sono divenuci cattolici.
Mi ringraziava quindi dell'opera da me spiegata per i suoi connazionali,
visitando i campi civili e militari di internamento.
Rispondevo di aver veduto molti Croaci nei vari campi e gli ho riferito le
loro domande alla Santa Sede per un intervento presso il Governo italiano
allo scopo di ottenere il rimpatrio dei Croati "ortodossi". Il mio interlocutore
mi ha detto che se il Santo Padre interviene, la cosa si otterra.
Ho proseguito riportando i lamenti ascoltati qua e la di vessazioni contro gli
"ortodossi", inflitte, a quanto mi si diceva, dai cattolici croati; io non conoscevo
tali fatti, ne potevo dire se fossero veri o meno; comunque, pero credevo utile
per lui riferire quanto avevo inteso. "Certo, soggiungevo, i Serbi sono molto
irritati contro la Chiesa Cattolica; ed e bene che i cattolici non si dipartano
dall'insegnamento di ostro Signore, che VL!olela propagazione della Verita per
mezzo della persuasione e non della violenza. Gli apostoli del Vangelo hanno
sostenuto il martirio, ma non hanno combattuto con le armi. Queste sono le
istruzioni che il Sommo Pontefice ha dato e continua adare al clero ed ai fedeli".
Il signor Nizeteo mi ha detto che qualche turbolenza vi deve essere stata
nei momenti di transizione specialmente a causa dei Croaci mussulmani che
odiano i Serbi, rna non mi ha acceqnato minimamente aviolenze dei cattolici
verso gli "ortodossi".
lK' Na Staro-rimskom trgu 0'orum Romanum) u Rimu.
IK5 Imena isputena.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Non ho tralasciato eli dire che uno degli ufficiali prigionieri, eon il quale avevo
padato, asseriva eli avere in quakhe lettera la conferma delle lamentate atrocita.
In fine ho fatto cadere il discorso sulla mancata visita del Ministro eli
Croazia,lR6 suo Capo Missione, agli ambasciatori ed al Decano in Roma e sulla
mancata lettera d'uso ai colleghi del Corpo eliplomatico - eli che alcuni si sono
lamentati -. Mi ha risposto che il Ministro non aveva fatto visita alle
Rappresentanze eliplomatiche eli quegli Stati che non avevano rieonosciuto la
Croazia. Gli ho replicato spiegandogli qual'e invece l'uso internazionale
vigente tra i membri eli uno stesso Corpo diplomatico e come il suo Ministro
non poteva mancare eli avere relazioni "ufficiali e personali" almeno eon il
Decano. Gli ho poi spiegato come la Santa Sede non possa, durante una
guerra in corso, rieonoscere de facto et de tim gli Stati che si vengono formando.
Il signor Nizeteo mi ha promesso che riferira ogni cosa al suo Mini stro,
che sta per ritornare in Roma, e mi ha ringraziato molto per tutto quanto gli
aveva detto e si e scusato col elirmi che da 400 anni i Croati non sono uno
Stato e perci6 ignorano le usanze eliplomatiche; ma essi sono e vogliono
essere la elifesa e l'avanguarelia del Cattolicismo nei Bakani.
In tutta la conversazione i due Francescani non hanno detto una parola,
pur approvando eon i gesti il mio elire nei punti pili salienti.
39.
1941, rujan 3, Vatikan
Dravni tajmk sto Maglione odg01Jara na t":(y"etcgopata Marconea kojega je poslao iZ
Zagreba 23. kolovoza. Sto Maglione zahva/juje se na dragogemm vijestima. Nada se da e
opat Marcone moi ubudue, kada veze s inozemstvom budu olakane, redovdo slali ovakova
t":(y"ea. Zadovof;im je to se opat ifluzeo za srpsko puanstvo ipotie ga da nastavipmati
im kransku pomo. Istie posebno zadovof;stvo to su spomenuti opat i zagrebatki nadbtskup
Steptizac pnskoili u pomo izagnanom slovel1Skom pual1Stvu i I"!Jihovtmsveemctma. Sv. Otac
Je potvrdno odgovorio na opatovu molbu da se tim izagnaniama dopremi odredena svota novca.
Potie nadaf;e opata da se zauZf11e,pazei uvijek da to ne bi Imalo slubeni oblIk, ifl UJ7!Jereno
postupanje sa IdOVIma 11 Hrvatsko;: (U svom t":(yellopat Marco~e bio je opIsao, l~edll
ostal0l; nepnnyereno ponaan;e hrvatskIh vlasliprema IdovIma. Naime, svi Sll tdovi morali
na svo/im gmdtma nosiIz' metalnu ploicu sa slovom ((b>. H!Jelo se to nametnuti i
kranskim IdovIma, alt"je nadbiskup Stepli1ac to uspio sprijeitt). Neka bdije, pIe
nadaf;e sto Maglione, nad ponaa11Jem blskupj;skog i redovmkog sveenstva da bi uvj;ek
ostalo izpan politIkIh na!Jecal"!Ja, o.rtqjui ipak, uvijek odano i u neseblno/' suradl"!J"is
18.
Stijepo Peri.
405
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), l'omes (7.a!:,'Tcb) 2, str. 343-463
vlastima. Primio je do znarya ono to je opat napisao o duhovno; skrbi nadbiskupa
Stepinca za katoltke u Medimurju, zauzetom od strane Madara, te kae da Sv. Sto/z"ca
ne mis/z"mjjeryati u tom podruCju dosadarye crkveno ra'?f,ramCef!Je. Konano, s obzirom
da opat Marcone teko uspostavlJa veze sa Sv. Stolicom, Sv. OtacJe obeao dodiJeltti mu
sve ovlastt"kOJe tmaju redovttipapinskipredstavnici u stramm dravama.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 261-262, doc. 139 (prema nacrtu spisa /minuta/ u:
A.E.S. 6660/41.)
Mi e pervenuto il pregiato rapporto del 23 agosto ultimo scorso 187 eon il
quale la Paternit:i Vostra reverendissima referiva le sue prime impressioni su
la situazione politico-religiosa in Croazia.
Ringrazio vivamente Vostra Paternita delle interessanti notizie fornite in
proposito alla Santa Sede e voglio sperare che, divenendo le eomunicazioni
eon l'estero meno diffi.cili,Ella avra modo di tenermi regolarmente al corrente
dello svolgimento della missione affi.dataLe. Le sara, poi, grato se vorra in
seguito riferire su i singoli argomenti eon rapporti distinti.
Ben volentieri esprimo a Vostra Paternit:i il mio compiacimento per la
premura eon cui si eadoperata in favore della popolazione serba, emi ritengo
sicuro che continuera eon la prudenza ed il tatto richiesti dalle circostanze, a
svolgere la Sua caritatevole opera nell'intento d'impedire che i fatti lamentati
abbiano a riprodursi.
Con soddisfazione ho rilevato quanto Vostra Paternit:i e l'eccellentissimo
arcivescovo di Zagrabia
188
hanno fatto allo seopo di alleviare, nei limiti del
possibile, le sofferenze dei sacerdoti e dei cattolici sloveni esiliati. ell'inco-
raggiare Vostra Paternita arendere sempre pili effi.ciente tale interessamento,
sono lieto di poterLe comunicare che il Santo Padre Si edegnato di aceogliere
favorevolmente la domanda da Lei avanzata, intesa ad ottenere un sussidio
per provvedere allepili urgenti necessita.
189
A questo riguardo, peraltro, come
187 Aposrolski izaslanik pie u svom izvjcu: "I giudci in Cmazia sono ohbligati a portare sui peno un
diseo metalIjeo di dieci cm. di diamerm di eolorc gial10 nel cui ccntro i: scrina la Icttcra " (idov:
giudco). Questo distintivo mal rollefato e I'odio dei cmati verso di lom, nonchi: gli svamaggi eeonorruci
a cui sono soggcni, dctcrmina spcsso nell'animo degli cbrei il J csiderio di passare allaChiesa cartolica.
'on si eseludono eon qUCS[()a PI7'oI7' i motivi soprannaturali eJ il lavoro silcnzioso della grazia divina.
II nostm elem agevola lalom convcrsione, pemando che almcno i lom figli saranno educati neliescuole
cattolichc equindi saranno piu sinccramente cristiani" (A.I'.S. 4951/41). Od ovih metalnih oznaka uva
se nekoliko primjeraka s vlasrorunom biljckom mons. Tardinija: "Questi distimivi sono stati portati
dall'arciveseovo di Zagabria (Mom. Stepinac). Son quelli creati in Cmazia per gli ebrei. Si volcva impor1i
anchc agl i cbrci convcrtiti. L'arcivcscovo e riuscito ad i mpc r ur 1o" .
18' Mons. Alojzije Stepinac.
189 Vlastoruna biljeka stoernika Maglionea od 25. srpnja 1941 (A.E.S. 5795/41) kae: "II Samo Padre
si i: degnato disporre;
406
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fnmes (Zagreb) 2, str. 343-463
pure a proposito dell'impiego delle somme cosu giacenti, mi riservo di farLe
quanto prima pervenire le opportune istruzioni.
Presentandosene l'occasione, Vostra Paternita procuri, confidenzialmente
esempre in modo che ad eventuali Suoi passi non possa attribuirsi carattere
ufficiale, di raceomandare a eru di dovere moderazione per quanto concerne
il trattamento degli ebrei residenti in territorio croato.
Quanto all'attitudine del dero, sia seeolare che regolare in questioni
politiche, Vostra Paternira continui a vigilare affinche esso resti al di fuori e
al di sopra delle eompetizioni di parte, pur prestando all'autorita civile la sua
leale e disinteressata collaborazione.
Ho preso atta di quello che Vostra Paternita ha riferito circa lareale possibilita
per l'eccellentissimo Mgr arcivescovo di Zagrabia di continuare ad assistere i
fedeli del territario di Murakos.
190
Non ho bisogno d'aggiungere che, nelle attuali
cireostanze e perdurando talepossibilita, laSanta Sede non intende sottrarre quei
fedeli alla giurisdizione alla quale sono finora rimasti soggetti.
Mi pregio, infine, di significare alla Paternita Vostra che il Santo Padre,
avuto riguardo alle attuali difficolra di comunicazione eon la Santa Sede, Si e
degnato concederLe l'uso delle facolra che si sogliono accordare ai Rappre-
sentanti Pontifici.
40.
1941, rujan 6, Ljubljana,
ljubijcmski biskup Grgur BO(l'1anmolz'papinskog dravnog ta/nzka stof. Maglz'onea da
se zauzme kod tali/anskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove iZ!?JegleIZ
Hrvatske, ko/ima bipriJet1la veltka opasnost ako bi ih se vratilo u Hrvatsku.
(brz,!/avka poslana u 10,55 sati; primijena 11 17 sati)
Izvor: Obj. u: Actes 8
J
p. 263, doc. 140 (prema izvornoj brzojavci m. 1096 u:
A.E.S. 6900/41.)
1. ehe nel Collegio di Propaganda siano ammessi Hserrunaristi di Maribor secondo leindieazioni fornite
dall'L~rrunentissimo Cardinale ['umasoni;
2. ehe per gli altri serrunaristi di Maribor, pei quali si ehiedeva un sussidio, si diano 50.000 lire;
3. ehe pei saeerdoti di Maribor e di Lubiana seaceiati dalie lora sedi s'invii un sussidio di 150.000 lire
(7SJ )O() per dioeesi).
I~~somma complessiva porrebbe essere inviata al veseovo di Lubiana eon preghiera di passare al suo
collega di Maribor la parte indicata.
Turri questi sussidi debbono essere presi daUa somma di 200.0()O doUari messa reeentemente a
disposizione del Santo Padre dai vcscovi americanj",
I"" Tadanje pogranino podruje Madarske (tj. hrvatsko Medimurje, op. J :R.).
407
Svcta Srolica, Nczavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), [<ontcs (Zagreb) 2, str. 343-463
Vescovo di Lubiana
l91
prega intervenire Ministero Interni per emigraci
ebrei battezzaci trovancisi ora provincia Lubiana di confinarli interno re;;no
per non essere rimandaci in Croazia dove minacciano gravissime pene.
19
41.
1941
J
rujan lOJ Rim
Isusovac Tacchi Venturt' obavjetava sto Magkonea da se je uspjeno zaloffo kod
proelmka talijanske policj;'e za IZlvegle hrvatske krtene Z,dove u Ljub!janskojpokrajliu:
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 274, doc. 147 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S.
6972/41.)
Rescituisco il telegramma di Mons. vescovo di Lubiana inviatomi ieri
193 . . . 194
sera. Stamane l'Eccellenza il capo della polizla, al quale l'ho mostrato, ha
in mia presenza disposto che subito venisse per telefono significato al
Questore di Lubiana l'ordine da lui imparcito di accordare cio che Monsignor
vescovo richiedeva per gli ebrei croaci emigraci nella nuova provincia italiana
di Lubiana.
Col dispaccio rescituisco anche lalettera 195 della signora X laquale supplico
il Santo Padre le ottenesse pei suoi parenci la stessa grazia che Monsignor
Roman ha domandato per tutci indiscintamente i croaci battezzaci, di stirpe
ebraica, rifugiatisi in Lubiana e suo territorio.
1
%
42.
1941, rujan 22, Rim
Apostolskiposlamk (7wnciJ) ti ItaliJi Franjo Borgongini Duca ,':(ydtge paptitskog dravnog
ta;illka .rto Maglionea o .rvom ra:<;govoru.ra hrvat.rki171 veleposlamkom ti ItaliJi' StiJ'epom
Peneem. Veleposlamk Perle isprtao se najpriJe to po <JIanju niJe dip/oma~ vepravmk. Iiflio
Je, zatim, kako su odno.ri t~edtl Hrvat.rke i ItaliJe ti po.r!Jedl'!Jevrijeme postali napeti; bi/o .r
'" Mons. Gtgur Roman (18l:l3-1959), biskup (ne nadbiskup, kako ,roji u AC/ff, op .. \:R.) od [930.
192 Vidi isp. br. 41 (!Il. ruj. 1941).
,.] Vidi i,p. br. 4ll (6. ruj. 1941).
"4 Karmen Senise, proelnik talijanske policije od ]94ll. do 15. travnja 1943.
195 Pismo nije objavljeno.
'96 One 17. ruj"" o. Tacchi Venturi zamoljcn je da se pobrine za izbjeglice ncarijevce u Suaku (t\.E.S.
7(39/41). ('One IR. listopada [941 Cl. Tacchi Venturi izvjeuje stoernika Maglionea do je poduzeo
potrebne korake u vezi s molbom ljubljanskog biskupa Grgura Romana. Biskup je, naime, bio molio
17. rujna da bi se u postupku skupljanja idova na ,akupljaka mjesta pazilo da krteni idovi budu
odvojeni od starozavjetnih idova. Vidi Ackr 8, pp. 318-319, doc. 176; dodatak, JR.)
408
S,'era Srolica, Nezavisna Drava Ilrvarsb i Katnlib crkva u I !rvalskoj 1941-1945
(S. Razum), !'ontes (i'.a!-,'feb) 2, SIr. 343-463
toga to je Italjji nepravedno pripao iroki obalni pq/as, bz/o to talijanske vlasti tamo ine
nastl/e nad Hrvatima. Nadal/e, poglavmk Paveli ek da imenovani hrvatski kralJ
Tomislav Il dode u Hrvatsku za nekolzko m/e.recz; ali i Italija mora .po'-?}zati da
Dalmacija ne prtpada n/q/ Nakon toga hrvatski velepo.rlamk je odgovorio na pitat!/e
koJe mu je ap, poslamk pod u!Jeca/em srpske promidbe postavio glede hrvatskih
okrutnostt; te .rtl ra~ovarali o prelamina s pravoslavlJa na katolz'anstvo i o drugim
ratnim pitanjima. Nakon odlaska veleposlamka, apoposlamk Borgongim' Duca do'-?}zao
Je da Je dr, Peri odmalena bio katolzk, ali Zbog rastave i nove emdbe preao Je u
.rtarokatokku crkvu. Ova Je zl1je11lCa kod nekog, kae apopo.rlamk, o.rtavtla lo do/am
o poglav11lku Paveltctl, ko/i ne razmtIJa koga e kamo po.rlatt:
Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 244-245, doc. 95 (prema izvorniku Rap, m. 9580 u:
A.E.S, 7349/41.)
Riservato.
Il 17 corrente e venuto a farmi visita protocollare il Ministro di Croazia
dott, Cristiepo Peri, accreditato presso Sua Maesta il Re.
197
Egli ha cominciato col dire di non essere diplomati co Ceun avvocato di
RagusaJ e ha riconosciuto di aver molto ritardato a farmi questa prima
visita, l' R Mi ha aggiunto, per scusarsi, che quasi ogni giorno vengono missioni
ufficiali daHa Croazia, che egli deve accogliere ed accompagnare,
Mi ha confidato che le relazioni eon l'Italia sono in questi ultimi tempi
alquanto tese: a prescindere dai eon fini stabiliti e che attribuiscono all'Italia
una larga fascia su tutto il litorale dalmata da Fiume al Montenegro - fascia
che penetra molto in profondita, in paese indubbiamente croato, - vi sono
stati incidenti, per esempio estato fucilato un croato dalle truppe italiane solo
perche teneva un fucile da caccia, eppure questo croato era amico dell'Italia.
"Di questi fatti ne sono avvenuti parecchi", cosi mi diceva eon rammarico.
Q 1 R
199 h d "11P 1 'k
21K1
d' li h
uanto anuovo e ml a etto: og avru e 10 vog amo c e
prenda possesso fra qualche mese e speriamo di accomodare le difficolti eon
l'Italia, pero anche I'Italia deve convincersi che la Dalmazia non e italiana.
Intanto si deve costruire un palazzo del Re, a Zagabria; basta, vedremo ...".
Circa poi le note atrocita dei Croati, contra gli "Ortodossi", i Serbi e i
Musulmani,201 gli ho detto che i Serbi, eon molti dei quali io avevo padato,
sono irritatissimi per le violenze avvenute eontro di loro e ne accusavano
1~7 Kralj Viklor I':manuel III (ViItorio L\manuele IID.
mVjerodajnice je predao kod Kvirinala 3. lipnja 1941.
199 Aimone di Savoia-Aosta, spolcranski vojvoda. L.:sp. isprave br. H i 14 (17. i IH svib. (941).
2'M > Ante Paveli.
201 Kako slijedi iz daljnjega teksta, rakvu je informaciju dobio od Srha, pa ne udi rakvo uopbvanje.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
anche i cattolici croati. A questo proposito aggiungevo: la Chiesa Cattolica
non pua enon vuole fare propaganda eon laviolenza. Gesu ha detto: "andate
e predicate", ma non: "andate e prendete lagente a fucilate". Mi ha risposto
che gia si sono convertiti 350.000 "ortodossi,,;2112ho replicato che queste
conversioni non persuadevano troppo, perche per la conversione ci vuole il
sentimento ... Ha detto: "Il sentimento verra poi".
Parlando dei Musulrnani della Bosnia, mi ha eonfessato che essi sono di
pura razza croata.
Alla fIne mi ha detto: "L'Italia ha da capire che deve andare d'acordo eon
noi contro la pressione germanica, che [mira, se non si bada, per travolgere
tutto".
Per la campagna di Russia egli crede che, se si riesce aprevenire l'inverno,
sara risolutiva.
Dopo lasua partenza dalla Nunziatura, ho saputo che egli enato cattolico,
ma che per divorziare dalla moglie, croata di Spalato, e passato alla setta dei
vecehi cattolici ecosi si e sposato eon una tedesca. Chi mi dava queste notizie,
mi faceva notare che Paveli avrebbe dovuto mandare, almeno aRoma, una
persona che fosse in regola eon la Chiesa.
Bi!jeka mons. Tardinjja:
24-9-41. Visto da Sua Santita.
43.
1941, rujan 27, Vatikan
Papinsko Dravno tajnitvo odgovarajuijugoslavenskom kraljevskom poslanstvu na
njegovepodsjetmke od 19. kolovoza i 1. ngna, a u veij' s progonom Srba u Hrvatskq;;
izraava veltko a!jef!JeZbogsvakog nasilja kq;e dolazi s bz'lokq;e strane, osobito ako ga
ane katoliet; podS;dqjui tgedno da Je Sv. Stolica ve dala korisna uputstva s tim u veij'
svome izaslamku u Hrvatskq;; opatu Marconeu.
Izvor: Obj. u: Actes 8
J
p. 293, doc. 162 (prema nacrtu u: A.E.S. 6916/41.)
. La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete a rec;:ules Pro-memoria n. 289 et n.
300 du 19aout dernier et du 1er septembre eourant
203
par lesquels laLegation
Royale de Yougoslavie appelait son attention sur les persecutions dont ont
ete victimes les Serbes en Croatie.
202 Oito je broj prelazaka u Katoliku crkvu preuvelian.
20J Podsjetnik nije objavljen; vidi ADAP serija D, svib. XIII!l, hr. 205, str. 263.
Svcta Stolica, Nczavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u IIrvarskoj 1'141-1'145
(S. Razum), I'ontcs (i'.ah'Tcb)2, srr. 343-463
toga toje ItaliJi nepravednoprt}ao iroki obaini po/as, bz/o to taliJanske vlasti tamo iize
nasil/e nad Hrvatima. Nada/fr!, poglavmk Pave/i ek da imenovani hrvatskz' kra!!
Tomislav Il dode u Hrvatsku za nekohko m/esecz; ali i Italga mora sp0'(!1ati da
DalmaciJa ne pripada '? /q/ Nakon toga hrvatski ve/eposlamk je odgovorio na pitarye
kOJe mu je apo poslamk pod u!Jecq;em .rrpske promzdbe postavio glede hrvatskzh
okrtJtnosb; te Sll ra:<govarako pre/ascima s pravoslavija na katokanstvo i o drtJgim
ratnim pttal!Jima. Nakon odlaska ve/eposlamka, apoposlamk Borgongini Duca dOi}zao
je da Je dr. Peri odmalena bio katolIk, ali Zbog rastave i nove emdbe preao Je li
starokatoliku crkvu. Ova je ii!Jel1lcakod nekog, kae apoposlamk, ostavila lo dOjam
o poglavmku Paveliu, kOJi ne razmlsija koga e kamo poslatI:
Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 244-245, doc. 95 (prema izvorniku Rap. m. 9580 u:
A.E.S. 7349/41.)
Riservato.
Il 17 corrente e venuto a farmi visita protocollare il Ministro di Croazia
dott. Cristiepo Peri, accredjtato presso Sua Maesta il Re.
197
Egli ha eominciato col dire di non essere diplomatico Ceun avvocato di
RagusaA e ha rieonosciuto di aver molto ritardato a farmi questa prima
visita.
1
' H Mi ha aggiunto, per scusarsi, che quasi ogni giorno vengono mjssioni
ufficiali dalla Croazia, che egli deve aceogliere ed accompagnare.
Mi ha confidato che le relazioni eon l'Italia sono in questi ultimi tempi
alquanto tese: a prescindere dai eonfini stabiliti e che attribwseono all'Italia
una larga fascia su tutto il litorale dalmata da Fiume al Montenegro - fascia
che penetra molto in profondita, in paese indubbiamente croato, - vi sono
stati incidenti, per esempio estato fucilato un croato dalle truppe italiane solo
perche teneva un fucile da caccia, eppure questo croato era amico dell'Italia.
"Di questi fatti ne sono avvenuti parecchi", cosi mi diceva eon rammarico.
Q I R
199 . 1 d "II P I 'k
2
(HI d' li h
uanto anuovo e nu 1a etto: og aVIl1 e 10 vog amo c e
prenda possesso fra qualche mese e speriamo di accomodare le difficolta eon
l'Italia, pero anche l'Italia deve eonvincersi che la Dalmazia non e italiana.
Intanto si deve costruire un palazzo del Re, a Zagabria; basta, vedremo ...".
Circa poi le note atrocita dei Croati, contro gli "Ortodossi", i Serbi e i
Musulmani,201 gli ho detto che i Serbi, eon molti dei quali io avevo padato,
sono irritatissimi per le violenze avvenute eontro di loro e ne accusavano
197 Kralj Vikror I~manuel III (Virtorio I,manuelc III).
19' Vjcrodajnicc jc prcdao kod Kvirinala 3. lipnja 1'141.
199 Aimonc di Savoia-Aosta, spolcranski vojvoda. Csp. ispravc br. tj i 14 (17. i 18 svib. 1'141).
200 Antc Paveli.
201 Kako slijcdi iz daljnjcga rcksra, takvu jc informaciju dobio od Srba, pa nc udi takvo uopovanjc.
Sveta Stolica, Nezavisna Or?ava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Vescovo di Lubiana
191
prega intervenire Ministero Interni per emigrati
ebrei battezzati trovantisi ora provincia Lubiana di confinarli interno repno
per non essere rimandati in Croazia dove minacciano gravissime pene.
19
41.
1941, rujan 10, Rim
Isusovac Tacchi Ventun' obaty'etava stoi.: Maglionea da se je uspjeno zaloio kod
proelmka talijanske policije za izbjegle hrv~tske krtene Ztdove u Ljubg'ansko;pokrajtill:
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 274, doc. 147 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S.
6972/41.)
Restituisco il telegramma di Mons. vescovo di Lubiana inviatomi ieri
sera.
193
Stamane l'Eccellenza il capo della polizia,194al quale l'ho mostrato, ha
in mia presenza disposto che subito venisse per telefono significato al
Questore di Lubiana l'ordine da lui impartito di accordare cio che Monsignor
vescovo richiedeva per gli ebrei croati emigrati nella nuova provincia italiana
di Lubiana.
Col dispaccio restituisco anche la lettera
195
della signora X laquale supplico
il Santo Padre le ottenesse pei suoi parenti la stessa grazia che Monsignor
Roman ha domandato per tutti indistintamente i croati battezzati, di stirpe
ebraica, rifugiatisi in Lubiana e suo territorio.
l
9!>
42.
1941, rujan 22, Rim
Apostolskiposlamk (nuncij) u Italiji' Franjo Borgongtiti Duca i'{!!jeujepapinskog dravnog
tcgittka stoi.: Magltonea o svom ra:<govoru .ra hrvat.rkim veleposlamkom u Italiji' Stij'epom
Peneem. Velepo.rlamk Pene ispriao .re negprije to po iYanju nije diplomat, vepravmk. I={!lto
Je, zatim, kako su odno.ri izmedu Hrvatske i Ital!Je u po.rgednJe vrijeme postali napetz; btlo .r
191 Mons. Grgur Ro?man (1883-1959), biskup (ne nadbiskup, kako stoji uAd,S, op . .I:R.) od 1930.
192 Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941).
193 Vidi isp. br. 40 (6. ruj. 1941).
194 Karmen Senjsc, proelnik talijanske policije od 1940. do 15. travnja 1943.
195 Pismo nije objavljeno.
196 One 17. rujna o. Taeehi Venturi zamoljen je da sc pobrine za izbjeglice nearijevcc u Suaku (ALS.
7039/41). (*One IR. listopada 1941 o. Tacchi Venturi izvjeuje sto?ernika Maglionea da je poduzeo
potrebne korake u vezi s molbom ljubljanskog biskupa Grgura Ro?mana. Biskup je, naime, bio mouo
17. rujna da bi sc u postupku skupljanja idova oa sakupljaka mjesta pazilo da krteni idovi budu
odvojeni od starozavjetnih idova. Vidi Actes 8, pp. 318-319, doc. 176; dodatak, .\:R.)
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1~41-1 ~45
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
pure a proposito dell'impiego delle somme cost! giacenti, mi riservo di farLe
quanto prima pervenire le opportune istruzioni.
Presentandosene l'occasione, Vostra Paternid procuri, confidenzialmente
esempre in moda che ad eventuali Suoi passi non possa attribuirsi carattere
ufficiale, di raceomandare a ehi di dovere moderazione per quanto concerne
il trattamento degli ebrei residenti in territorio croata.
Quanto all'attitudine del dero, sia secolare che regolare in questioni
politiche, Vostra Paternid continui a vigilare affinche esso resti al di fuori e
al di sopra delle competizioni di parte, pur prestanda all'autorid civile la sua
leale e disinteressata collaborazione.
Ha preso atta di quello che Vostra Paternira ha riferito circalareale possibilita
per l'eccellentissimo Mgr arcivescovo di Zagrabia di continuare ad assistere i
fedeli del territorio di Murakos.
190
Non ha bisagna d'aggiungere che, nelle attuali
circostanze e perdurando talepossibilira, laSanta Sede non intende sottrarre quei
fedeli alla giurisdizione alla quale sano finora rimasti soggetti.
Mi pregio, infine, di significare alla Paternita Vostra che il Santo Padre,
avuto riguardo alle attuali difficolta di comunicazione can la Santa Sede, Si e
degnato concederLe l'uso delle facold che si sogliono accordare ai Rappre-
sentanti Pontifici.
40.
1941, rujan 6, Ljubljana,
LjubgrJnski biskup Grgur Roman molipapinskog dravnog tqjmka stoj.. Magft'onea da
se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjth pOSI01)aza krtene Ztdove tz!? jegle tZ
Hrvatske, kojima biprijettfa veltka opasnost ako bi th se vrattlo u Hrvatsku.
(brzq;a1Jka poslana u 10,55 satt; Prtmgena u 17satz)
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 263, doc. 140 (prema izvornoj brzojavci m. 1096 u:
A.E.S. 6900/41.)
1. che ncl Collegio di Propaganda siano ammessi H setllinaristi di Maribor secondo le indicazioni forrute
dall'L\minentissimo Cardinale Fumasoni;
2. che per gli altri seminaristi di Maribor, pei quali si chiedeva un sussidio, si diano 50.000 lire;
3. che pei sacerdoti di Maribor e di Lubiana scacciati dalle loro sedi s'inv;i un sussidio di 150.000 lire
(75.000 per diocesi).
La som ma complessiva potrebbe essere inviata al veseovo di Lubiana eon preghiera di passare al suo
eollega di Maribor la parte indicata.
Tutti questi sussidi debbono essere presi dalla somma di 200.000 dollari messa recentemente a
disposizion~ dd Santo Padre dai vcscovi american/',
190 Tadanje pogranino podruje Madarske (tj. hrvatsko Medimurje, op. J:R.).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
vlastima. Primio je do zna1'!Jaono to je opat napisao o duhovno/' skrbi nadbiskupa
Stepinca za katoltke u Medimutju, zauzetom od strane Madara, te kae da Sv. Stolica
ne misli m!/e'!Jatz'u tom podruju dosada'!Jecrkveno ra:<granic'!Je. Konano, s obzirom
da opat Marcone teko uspostav!Ja veze sa Sv. Stolicom, Sv. Otac Je obeao dodiJeliti mu
sve ovlasti ko/e ima/u redovitipapinskipredstavmd u stranim dravama.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 261-262, doc. 139 (prema nacrtu spisa /minuta/ u:
A.E.S. 6660/41.)
Mi e pervenuto il pregiato rapporto del 23 agosto ultimo scorso
187
eon il
quale la Paternit:l Vostra reverendissima referiva le sue prime impressioni su
la situazione politico-religiosa in Croazia.
Ringrazio vivamente Vostra Paternita delle interessanti notizie fornite in
proposito alla Santa Sede e voglio sperare che, divenendo le eomunicazioni
eon l'estero meno difficili, Ella avra modo di tenermi regolarmente al corrente
dello svolgimento della missione affidataLe. Le sara, poi, grato se vorra in
seguito riferire su i singoli argomenti eon rapporti distinti.
Ben volentieri esprimo a Vostra Paternita il mio compiacimento per la
premura eon cui si eadoperata in favore della popolazione serba, emi ritengo
sicuro che continuera eon la prudenza ed il tatto richiesti dalle circostanze, a
svolgere la Sua caritatevole opera nell'intento d'impedire che i fatti lamentati
abbiano a riprodursi.
Con soddisfazione ho rilevato quanto Vostra Paternit:l e l'eccellentissimo
arcivescovo di Zagrabia
188
hanno fatto allo scopo di alleviare, nei limiti del
possibile, le sofferenze dei sacerdoti e dei cattolici sloveni esiliati. Nell'ineo-
raggiare Vostra Paternit:l a rendere sempre pili efficiente tale interessamento,
sono lieto di poterLe comunicare che il Santo Padre Si e degnato di aceogliere
favorevolmente la domanda da Lei avanzata, intesa ad ottenere un sussidio
per provvedere allepili urgenti necessita.
1X9
A questo riguardo, peraltro, come
187 Apostolski izaslanik pie u svom izvjcu: "I giudei in Croazia sono obblil,,,,ti a ponare sui petto un
diseo metalIico di dieci cm. di diametro di colore giallo ncl cui centro e scritta la Icttera " (idov:
giudeo). Questo distintivo mal rolleraro e 1'odio dei croati verso di loro, nonch~gli svantaggi eeonorruci
a cui sono soggetti, determina spesso nell'animo degli ebrei il desidcrio di passare alla Chiesa cattolica.
Non si eseludono eon questo a pnoti i motivi soprannaturali cd il lavoro siicnzioso della grazia divi na.
11nostro elero agevola laloro conversione, pensando che almeno i loro figli saranno educati neIlesCllole
carroliche equindi saranne) piti sinceramente cristiani" (A.".S. 4951/41). Od ovih metalnih oznaka uva
se nekoliko primjeraka svlastorunom biljckom mons. Tardinija: "Qucsti distintivi sono srati ponati
dall'arcivescovo di Zagabria (Mons. Stepinac). Son quelli creati in Croazia per gli ebrei. Si vole\'a imporli
anchc agli cbrci convertiri. L'arcivt:scovo e riuscito ad impcdirlo",
188 Mons. Alojzije Stepinac.
IK9 Vlastoruna biljcka sroernika Maglionea od 25. srpnja 1941 (i\.I':.S. 5795/41) kae: "II Santo Padre
si e degnato disporre:
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Jrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), !"ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Non ho tralasciato di dire che uno degli ufficiali prigionieri, eon il guale avevo
parlato, asseriva di avere in gualche lettera la eonferma delle lamentate atrocita.
In fine ho fatto cadere il discorso sulla mancata visita del Ministro di
Croazia,186 suo Capo Missione, agli ambasciatori ed al Decano in Roma e sulla
mancata lettera d'uso ai colleghi del Corpo diplomatieo - di che akuni si sono
lamentati -. Mi ha risposto che il Ministro non aveva fatto visita alle
Rappresentanze diplomatiche di guegli Stati che non avevano riconosciuto la
Croazia. Gli ho replicato spiegandogli gual'e invece l'uso internazionale
vigente tra i membri di uno stesso Corpo diplomatico e eome il suo Ministro
non poteva mancare di avere relazioru "ufficiali e personali" almeno eon il
Decano. Gli ho poi spiegato come la Santa Sede non possa, durante una
guerra in corso, rieonoscere dejacto et de tim gli Stati che si vengono formando.
Il signor Nizeteo mi ha promesso che riferid ogru cosa al suo Ministro,
che sta per ritornare in Roma, e mi ha ringraziato molto per tutto guanto gli
aveva detto e si e scusato col dirmi che da 400 anni i Croati non sono uno
Stato e perci6 ignorano le usanze diplomatiche; ma essi sono e voglio no
essere la difesa e l'avanguardia del Cattolicismo nei Bakani.
In tutta la conversazione i due Francescaru non hanno detto una parola,
pur approvando eon i gesti il mio dire nei punti pili salienti.
39.
1941, rujan 3, Vatikan
Dr.frzvni tqjmk sto Magltone odg01Jara na i~jetqj opata Marconea k,!jega je poslao tZ
Zagreba 23. kolovoza. Sto Magltone zahvaljuje se na dragoqenim vIJestima. Nada se da e
opat Marcone moi ubudue, kada veze s inozemstvom budu olakane, redovt!o slati ovak01Ja
tZ!!J'ea.ZadovoljrJ11je to se opat zauzeo za srpsko puanstvo ipotie ga da nastavipmati
im kransku pomo. Istie posebno zadovo!jstvo to su spomenuti opat i zagrebac'ki nadbiskup
Stepti/ac priskolIt' u pomo t~gnanom slovenskom puanstvu i n;ihovim sveenicima. Sv. Otac
je potvrdno odgOVOriOna opatovu molbu da se tim tzagnanicima dopremi odredena svota novca.
Potie nadalje opata da se zauifJle, pazei uviJek da to ne bi imalo slubeni obltk, ifl UJf!Jereno
postupanje sa Ztdovima u Hrvatsk'!J: (U svom tZ!!J'euopat Marcone biOje opisao, t~edu
ostaloJ!yneprtir!JenmoPonaa1ye hrvatskth 1Jlastiprema Ztdovima. Naime, svi su Ztdovi moralt'
na SVOJimgmdima nositi metalnu ploicu sa slovom b). Htjelo se to nametnuti i
kranskim Zidovima, alt'je nadbiskup Stepinac to uspio sprj;elit). Neka bdIJe, ptfe
nadalje sto. Magltone, nad ponaan;em biskupiJskog i redovnikog sveenstva da bi uviJek
ostalo t~an polt'ttckth nagecan;a, ostcgi,i ipak, uviJek odano i u nesebtcnOJ' suradn;i s
I"
Stijepo Peri.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
nepoiflavar!JfJdiplomatskIh obiq;fJ, jer HrvatI; kako je rekao, tiJekom 400 godll1a nisu
imali svq;e drave.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 259-260, doc. 138 (prema izvorniku Rap. m. 9450
u: A.E.S. 6662/41.)
E venuto questa mattina, accompagnato da due Superiori del Terzo Ord.ine
Francescano - d.imoranti a.i Santi Cosma eDamiano
1114
- il signor Antun izeteo,
addetto culturale alla Regia Legazione d.i Croazia presso il Quir.inale.
EgLi desidera un m~o .intervento presso la poLizia, per Liberare un sacerdote
croato d.i Spalato (...)lH, destinato al confmo in Chieti, cosa di cui mi occupero
al pili presto.
Credo mio dovere riferire all'Em.inenza Vostra Reverend.iss.ima, in breve,
il colloquio.
Si eintrodotto d.icendo che Paveli tiene a far sapere a tutci che la Croazia
e cattoLica, e poi, per farmi piacere, ha aggiunto che gia 100.000 Croaci
cosiddetti "Ortodossi" - e non si sa come lo fossero - sono d.ivenuci cattoLici.
Mi ringraziava quindi dell'opera da me spiegata per i suoi connazionaLi,
visitando i campi civili e militari d.i .internamento.
Rispondevo d.i aver veduto molti Croati nei vari campi e gLi ho riferito le
loro domande alla Santa Sede per un intervento presso il Governo italiano
allo scopo d.i ottenere il r.impatrio dei Croaci "ortodossi". Il mio interlocutore
mi ha detto che se il Santo Padre interviene, la cosa si otterra.
Ho prosegu.ito riportando i lamenti aseoltati qua e la d.i vessazioni contro gLi
"ortodossi", infLitte, a quanto mi si d.iceva, da.i cattoLici croati; io non conoscevo
tab fatti, ne potevo d.irese fossero veri o meno; comunque, pero credevo utile
per lui riferire quanto avevo .inteso. "Certo, soggiungevo, i Serbi sono molto
irritati contro la Chiesa CattoLica; ed e bene che i cattoLici non si d.ipartano
dall'.insegnamento d.i ostro Signore, che vuole lapropagazione della Verita per
mezzo della persuasione e non della violenza. GLi apostoli del Vangelo hanno
sostenuto il martirio, ma non hanno combattuto eon le armi. Queste sono le
istruzioni che il Sommo Pontefice ha dato e continua adare al clero ed a.ifedeli".
Il signor Nizeteo mi ha detto che qualche turbolenza vi deve essere stata
nei momenti d.i transizione specialmente a causa dei Croati mussulmani che
od.iano i Serbi, ma non mi ha acceqnato min.imamente aviolenze dei cattol.ic.i
verso gli "ortodossi".
'" Na Staro-rimskom trgu (Forum Romanum) u Rimu.
1~5 Imena isputena.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u Hrvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463
2) raggiungere dallo stesso Governo croato che i lavori a cui gli uomini
vengono adibiti siano adatti alle possibilita fisiche di ciascuno e che non
abbiano il carattere di lavori forzati;
3) ottenere il permesso pe la nostra Delegazione di assistenza di mettersi
a contatto eon i detti campi di concentramento, per offrire a questi disgraziati
assistenza morale e materiale.
Ove non si potesse ottenere la cessazione completa delle odierne
persecuzioni, si potrebbe proporre alle autorita italiane di studiare la possi-
bilita di trasferire queste famiglie nei campi di concentramento d'Italia,
aff1nche le loro condizioni di vita siano rese possibili e possano avere il
compleeto aiuto della nostra Delegazione.
Facciamo sicuro affidamento che questo nostro fervido appello sia da voi
benevolmente accolto e considerato eon cuore paterno e eon senso di larga
comprensione e quale suprema autorita morale dell'umanita, riuscirete rapi-
damente ad alleviare la sorte di questi derelitti. In tale certezza porgiamo i
nostri vivissimi ringraziamenti ed i pili deferenti ossequi.
1
X
3
38.
1941, kolovoZ 30, Rim
Apostolski pOJIamk (nunciJ) pri TaliJelnskqj dravI' Franjo Borgongini Duca opisuje
dravnom tqjmku sto Maglioneu svoj susret i raif,0vor sa savjetmkom za kulturu
Hrvatskog veleposlanstva u Rimu Antunom Nizeteom, koji mu je doao u pogetu da se
on, poslamk, zauzme kod talijanske policiJe za oslobadatyeJednog spktskog sveemka.
SaVjetmk Nizeteo rekao Je kako poglavmk Paveli elipokazah' sviJetu da Je Hrvatska
katolika zemlja, te da Je u tom smislu ve 100.000 hrvatskih pravoslavaca postalo
katolicima. Zahvalio se na pomoi koju Je pmio zatoenim Hrvatima, ko/ih ima mnogo
po raznim talijanskim sakupljalimm polJima. Poslamk Borgonglili svraho Je raif,0vor
Ila glasIile o muenjima "pravoslavnih" od strane Hrvata katoltka; sam ne POZnaje
li1jenice, altje l/opriati o tome, pa .rtl I' Srbi IJidi na Katoliku crkvu. SaVjetmk Nizeteo
dopustioJe da '!Jero/atnoposto/e u o/JompriJelaznom razdoblJu neka uznemiravatya, OJobito
Zbog Hrvata musltmana ko/i mrze Srbe. Konano poslamk Borgongtni daoJe do '{!Ia/1ja
da se diplomatski predstavnici ti Rimu ale na hrvatskog veleposlamka da niJe iZvrIO
svo/e slubene obvezeprema drugim veleposlamctma, teJe izmo p0'{!lati stav Sv. Stoltce da
ne priznaje novonastale drave u tiJeku rata. Sa'!Jetmk Nizeteo Je obeaopreniJeti sadraj
raif,ovora svom pretpostavIJenom, hrvatskom veleposlamku, i moltoJe za oprotetye Zbog
,.3
Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zah'teb) 2, str. 343-463
Dalle notizie eli fonte privata e eli alcune organizzazioni assistenziali del
Regno eli Croazia, pervenute alla nostra Delegazione per l'Assistenza degli
emigranti ebrei,lRl ci risulterebbe che malte migliaia eli ebrei croati residenti
a Zagabria o in altri centri della Croazia vengana arrestate senza alcuna
ragione, private eli ogni loro avere edeportate.
Gli uomini vengana obbligati al duro lavoro nelle saline della Bosnia.
Invece le donne, i vecehi ed i bambini vengana convogliati verso il paesetto
costiero eli Carlopaga e l'isola eli Paga, can una poplazione camplessiva eli
erica 4 mila anime, tuttora presidiati dalle forze armate italiane.
Quest'ultimo gruppo, circa 6 mila persane, senza mezzi, senza indumenti,
perche costrette a partire portanda solo quanto pua contenere un sacco da
montagna, e forzato a vievere all'apperto in zone rocciose, prive eli vegetazi-
one, a tipa carsico, can elima torrido, senza acqua sufficiente, prive eli agru
risorsa agricola, senza tetto nel sensa letterale della parola.
Qusta masa eli persane, in continuo aumento, e costretta a stare la notte
all'adeliaccio ed il giorno sotto la sferza del sale, non avendo eli che coprirsi ed
ove ripararsi, can nutrimento assolutamente insufficente, senza medicinali e
lasciata completamente in baliaeli se stessa, giacche agru forma eli assistenza, sia
da parte eli privati che da parte eli organizzazioni, evietata dalle autorita croate.
Ci permettiamo eli unirvi copia eli una delle tante lettere pervenute alla
nostra Delegazione
1R2
la quale fa un quadro terribilmente veritiera della
situazione di questi disgraziati fra cm moltissimi di fede cristiana cattolica.
Di fronte a tale stato eli cose, mossi da infinita pieta verso tanti sventurati
e fidando nell'alto sensa di umanita e nei sentimenti eli amore che hanno
sempre ed ovunque ispirata l'azione del Sommo Pontefice, ci rivolgiamo a
Voi affinche interveniate can la Vostra autorevole parala pressa le autoriti
italiane e croate preposte a detti provveelimenti, in moda che questo
dolorosissimo stato di cose venga quanto prima a cessare.
Atal uopo ci permettiamo suggerirvi eli cercare eli ottenere le seguenti
mlsure:
1) intervenire pressa il Governo croata perche siano revocate ledispozioni
eli spogliazione e eli deportazione; perche le famiglie gia colpite non vengana
divise; perche il trattamento dei deportati abbia almeno un carattere di
umaniti; perche l'alimentazione sia sufficiente e perche sia provveduta
all'alloggiamento eli tutti gli internati;
1'1 Vidi 1. biljeku u isp. od 16. svib. 1941. (u: Actes 8, p. 193, m. K6),'u kojoj se kae da je "Delasem",
tj. "Delegazione i\ssistenza Emigranti Ebrci" bila udruga za pruanje pomoi unutar "Unione dcllc
comunita israelitiche italiane" (dodatak, .\:R.).
1'2 Pismo nije objavljeno.
SvemStolica. Nezavisna Drava J Irvarska iKatolika crkva u J Jrvatskoj 1941-1945
(S. Razum). I'nntes (Zagreb) 2. str. 343-463
36.
1941, kolovoZ I, Zagreb,
,
Apostolski izaslamk u Hrvatskq;' opat Marcone obav;'etava dravnog tq;'mka sto
Maglzonea da je stigao u Zagreb 3. kolovoza, da je vodto dva duga ra~ovora s
nadbiskupom Stepincem i da ga je prinllo poglavmk Pavelzi, kqjt'je ,:vaZjo zadovol;'stvo
Zbog n;'egovogduhovnog poslan;'a.
(brzo;'avka poslana u 19 sat,; primbena istog dana u 22,30 s.)
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 131, doc. 36 (prema izv. brzojavki m. 1. u: A.E.S.
6183/41.)
Giunto giorno tre;177ebbi due lunghi colloqui con Arcivescovo Zaga-
bria,17Hoggi ottenuto Poglavnik
179
Questi mi sembra soddisfatto mia missione
spirituale; ringrazia espressamente Santo Padre.
37.
1941, kolovoZ 14, Rim
Alain; predgedmk "Saveza ,:vaelskzh za;edmi:a - Umone delle comrmzld zsraelil,i:he"
Ira:? ! od stoemzka Maglzonea da se SIJeta Stolzi:a zauzme za hrvatske Z,dove. Prema
nekim, naime, privatnim viJestima kOJe su do njihovog "Po1!Jerenstvaza pruanje pomo,",'
dole preko nekih slzemo udruga iZ Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskzh Zzdo~a zatvorene;
mukarci su pnsibeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, d;eca i stam; sveukupno
'!lth oko 6tisua osoba, otprembeni.ru u Karlobag zna otok Pag, kOJi .rtOJe pod nadzorom
taliJcl11.rkevOJske. Stoga predlae da se zau~e kod hrvat.rke vlade da obustavi naszlno
otprema1'!}e, da .re lanovi obitebi ne razdva;a;tl, da se .r odvedenim Zzdovima budski
po.rtupa i drugo, a ako to nije mogue po.rtil; da se ra~ovara s talijanskim vlastt'ma o
moguno.rtiprebacival'!Ja ovih Zidova u talijanska sakupbaka sredista.
Izvor: Obj. u: Acte.r 8, pp. 250-252, doc. 132 (prema izvorniku: Nr. 1341. u:
A.S.S. 1941 Razza 25.)
Richiamandoci a quanto abbiamo avuto l'onore e la possibilita di sengna-
1 1 d
" M G lHO. V .
are a voce a reveren lSSlmo ons. rano. 10 ostra assenza, Cl permet-
tiamo di esporVi quanto segue.
177 Csp. isp. br. 35 (25. srp. 1941).
17. Mons. Alojzije Stepinac.
179 Ante Paveli.
IK U i\fons. Karlo Grano, jz 2. Odjeljenja (papinskog) Dravnog tajnitva.
Svera Srolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fonres (7.a!,'Teb) 2, srr. 343-4(,3
l.'ierskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku i o tome obavijestio Sv. Stolim
radi korisnih providenja. Uz OVIIosnovnu '{fldalI zasZgul7lo e doi i do swreta sa vlastima,
pa neka !JItI II SIJemu bude na pomoi; kako bi opat mogao korisllo t':(yriti svo/u dunost.
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 106, doc. 21 (prema nacrtu pisma u: A.E.S. 5776/41.)
Il Santo Padre, il Quale, com'Ella sa, nutre una part.icolare benevolenza
per la nobile nazione croata, invia costa il Reverendiss1mo don Giuseppe
Ramiro Marcone, O.s.B., abbate di Montevergine,176 perche si renda conto
"de visu" deJJe part.icolari necessita reJ.igiose del popolo croato neJJ'attuale
momenta e ne riferisca alla Santa Sede, per gli opportuni provvedimenti.
Nel presentarlo a Vostra Eccellenza Reverendissima, sono sicuro che EJJa
l'accogliera con amabile deferenza.
Non manchera cost! cerramente al Reverendiss1mo Abbate Marcone
occasione di mettersi anche in contatto con Je Autorita governat.ive, e di
ascoltare Jeloro richieste.
Essendomi ben not.i i sent.iment.i di filiale devozione che l'Eccellenza
Vostra nutre verso la Santa Sede, confido che Ella non trascurera alcun mezzo
in suo potere per rendere pili agevole e proficuo il compita affidato al
Reverendissimo abbate Marcone.
n.IS)C)\, " apost oiskc)g pohodit dja" , n,: samo openiti naslov "in"iarc}" ("izaslanik, poslanik" ) ili njegov
monaki naslov "abare" ("opar"). Bez obzira na ovu papinu odluku isusljednu dosljednosr u njenom
provodenju, ipak je u svijesti varikanskih diplomata opar "[arcone osrao kao "pohodirelj" ("visirarore'),
ro porvrduje i pismo od 1'1. sij. 1'14.'\., upravljeno ralijanskom veleposlansrvu kod Sv. Stolice (vieli br.
6'1), kao i izvjce njemakog savjernika u Rimu Ivanajurja Menshausena od 19. lipnja 1943. (usp. ovdje
.J. Kolanovi, 'adbiskup Alojzije Srepinac u izvjcima Njemakog poslansrva u z'agrebu, isp. br. 5).
C ist om duhu i prircdivai ovih ....- 1rte.r LI naslovima i kratkim saecima pridaju 0P: lt ll Marconcu redovito
naslov "apostolskog pohodirdja" ("visirerur aposroligue').
I16Josip Ramiro Marcone O.S.B. (I HH2-1952), benedikrinac u Genovi od 1H'I!>,profesor u Zavodu S,'.
Anzdma u Rimu, vojni kapdan od 1915-191 H, redovitim oparom od Monreverg;ne imenovan je 11.
svihnja 191H. LJ svibnju 1941., prigodom posjete njegovoj opariji, sroernik Maglione ,f .,' " upoznao. One
14. srpnja 1941. stoernik ga ZOve u Rim i 23. mu je objavio odluku pape Pija XII. da ga alje kao
apostolskog pohoditdja u I [rvarsku, kod biskupa a ne kod vlade. One 25. srpnja opar je bio u Rimu
sa svojim rajnikom ocem Josipom I\lasuccijem O.S.Il., spreman da otpuruje. Susreo je rada stoernika
,""faglionea i mons. Tardinija re je bio, 2H. srpnja, primljen od Pape. One 31). srpnja napusrio je Rim
otpurovavi za Za!,'Teb. (Podaci su dobiveni od NjegO\'C Preuzvicnosri Ljudevira Anzdma Tranfaglija
O.S.Il., opara od Monrevcrgine, prema dnevniku oca Masuccija. Pismo od 3. oujka 1'I6H).
Nije bilo mo~ue nai odreden.ijih podataka o izhoru sroernika ~Iagli()nea. Izglcdn oevidno < .b sc je
htjelo naglasiri crkveno, a ne diplomatsko obiljeje poslanika Sv. Stolice. Opar Marcone govorio le
francuski i njemaki, : l. orac Masucci francuski, <.:n~lcski, i nakon nekoliko mjeseci hora"ka LI Ilr\'arskoj.
hrvarski.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941- I 945
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463
qualcheduno dica, che anche i sacerdoti sloveni Slano stati espulsi dalle loro
sedi per ordine del Vaticano.
Certe dicerie son grosse, ma talvolta piu grosse sono, piu vengono credute.
Percio mi perrnetto di esprimere un modesto parere in questo riguardo:
sarebbe forse opportuno, se la Santa Sede inviasse a Zagrabia qualche
personaggio autorevole (anche senza attributi diplomatici) il quale, dopo aver
studiata la questione suI sopraluogo, potrebbe raccomandare al Governo
croato calma, moderazione, giustizia, carita; avvertendo che l'autorita dello
Stato viene dannneggiata, se ognuno crede di poter far "giustizia" da se, e se
gli ordini del Governo incontreranno la medesima sorte come le gride contro
i bravi. Un vescovo serbo, al quale dissi che il Capo del Governo proibi ogni
vessazione, mi rispose: "Ma dove e I'autorita del Governo, se i suoi ordini
non vengono osservati?".
Naturalmente bisognera consigliare ai Serbi di astenersi da ogni gesto, che
potrebbe irritare gli Ustae.
Per evitare imbarazzi alcuni ortodossi si fanno cattolici ... ma "cw bono",
quando manca la convinzione religiosa?
Un'intervenzione della Santa Sede avrebbe una buona eco in Serbia. In
Serbia dobbiamo procurare di convivere "in caritate christiana" con gli
ortodossi tanto piu che molti cattolici, fuggiti dalla Slovenia,174 sono obbligati
di rivolgersi all'ospitalita dei Serbi.
Biljeka Mons. Tardinija:
2-8-41. Ex audientia Eminentissimi: Rispondere che gia estato inviato un
I d
'f, . 175
pre ato per ve ere e n enre ecc. ecc.
35.
1941, 'srpanj 25, Vatikan
Dravni tajmk sto Mag/zone obal!iefavazagreba/kog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac alje
u Hrvatsku "promatraa"-Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu mjesta oSI!iedolo o
174 Njemaka jeizagnala slovenski narod iz pripojenog podruja tajerske. O cijelomtom pitanju podrobno
sc govori li H. i 9. svib. Ac/eJ et d OOl l l l en t .r , koji su posveeni pruanju pomoi rtvama rata od strane Sv.
Stolice.
175 Dok je Mons. Tardini pisao ovu biljeku, opat Marcone otputovao je ve za Zagreb. Usp. narednu isp.
br. 35 (25. srp. 1941). Mons. Ujiobavjeten jeo tome pismom od H. kolovoza 1941 (A. 1- :. S. 6039/41).
L: pismu se opatu Marconeu ne pridaje nikakav slubeni naslov, ali se kae da e izvidjeti stanje "de
visu", iz ega proizlazi da bi mu najtoniji naslov bio naslov "promatraa". Bilo jeupoetku predvideno
da nosi naslov "apostolskog pohodirdja
H
, ali kako su sc vlasti li Zagrebu tome usprotivile, Papa je
odluio da se taj naslov ne spominje (usp. isp. br. 33, od 22. srp. 1941.) Sveta jeStolica bila dosljedna
[oj odluci pa ni li jednom kasnijem slubenom vatikanskom spisu, poslanom LI Zagreb. ne spominje
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
usprkos i~iatqj zabranipoglavnzka Pavelia bilo kakovim nepromzbcnimanima, posto/c
po/cdznet' iZ redova ustaa ko/i na svo/u ruku ane nasi!ja. Iz toga proi~aze glasine u
Srbiji da i Katolika crkva progoni Srbe. Stoga nadbiskup Qjipredlae Sv. Stolici da
poabc u Hrvatsku nekog crkvenog dosto/tJnstvemkako/i bi "prouao stvari na lim m;csta,
ipreporuao hrvatsko/' vladz'mirnou, um;crenos~pravdu i ljubav". Nadbiskup jC sVjcstan
takoder da i Srbi u Hrvatsko/ svo/im ponaanjem ne smiju izazivatt' hrvatsku vlast.
I'-? }Jor: Obj. u: Actes 5, pp. 104-105, doc. 20 (prema izvorniku u: A.E.S.
6039/41.)
Ebbi
170
gia oceasione di inviare alcuni scritti a codesto sacro Dicastero
concernenti la penosa situazione, in cui veniamo a trovarci noi cattolici della
Serbia, in seguito alle violente persecuzioni praticate nel Regno di Croazia
contro i Serbi-ortodossi.
Non voglio esporre, che certi atti, purtroppo verificati, significano direttamen-
teun oltraggio al buon senso eal diritto civile... senza padare della carici cristiana.
I V
. . Im M S . 171 MG" 172r '11
eSCOVl,specla ente ons. tepmac e ons. ane, lecero 1 oro
possibile per temperare l'impetuosita di alcuni partitanti degli "Ustae" ... i
Vescovi non esitarono ad avvertire sulla gravita dei casi anche il capo dello
Stato dott. Paveli: ad onore del vero devo dire, che guesti in data del 27
Giugno emano un ordine, che proibiva severamente ogni atto arbitrario, ma
sembra che guesta disposizione abbia il medesimo effetto come le gride
eontro i bravi nel primo capitolo dei "P rome ssi Sposi",173 giacche continu-
amente vengo pregato da Ministri e Vescovi serbo-ortodossi di interporre i miei
buoni uffici presso la Santa Sede, rispettivamente per il sue tramite presso il
Governo croato, che si termini una buona volta eon gueste vessazioni dei Serbi.
A Belgrado, e in Serbia gli ortodossi cominciano a guardare di cattivo
occhio i cattolici, per il semplice motivo, perche i Croati, i guali sono di
religione cattolica, perseguitano i Serbi a motivo della loro religione."
Un nuovo malanno in guesta penosa guestione si meni festa nella diceria,
- se non creduta da tutti: ma da molti divulgata, - che la Chiesa cattolica
approvi le vessazioni praticate contro i Serbi. Non ci mancherebbe altro, che
170Mons. Josip t.:ji ('1880) izabran je za nadbiskupa heogradskog 28. studenog 1936.
171Mons. Alojzije Stepinac (1898-1%0), naslovni hiskup 'ikopse (28. svib. 1934), nadbiskup zagrebaki
od 7. prosioca 1937.
l72.JosipStjepan Gari O.F.M. (1870-1959), banjaluki biskup od 14. prosinca 1912.
173Alessandro Manzoni, IPr()))lfJsi SpOJI; izd. Lesca, str. 444-447.
Nadbiskup L:jiiznosi ovdje vjerojatno miljenje Srba koji dolaze traiti pomo, a ne svoje.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 141-4(,1
1) che il sig. Ante Paveli e furibondo perche gli si invia un Visitatore
Apostolico 166;2) che egli vuole il riconoscimento da parte della Santa Sede
(quale Stato cattolico) evuole un vero e proprio rappresentante pontificio.
Sua Eminenza ha risposto:
1) che il sig. Ante Paveli deve calmarsi, perche l'invio di un Visitatore
Apostolico e secondo le norme ele tradizioni sempre seguite dalla Santa Sede;
2) che lo stesso Santo Padre spiego, a suo tempo, al sig. Paveli quale era la
situazione e quali le tradizioni della Santa Sede. IlPaveli, quindi, che allora
, d .. 167
annm, eve ora qU1etarsL
A questo punto il Lobkowiz ha aggiunto che il 20 corrente nell'udienza
'6H
accenno al Santo Padre la stessa cosa e Sua Santita si degno rispondergli che
non teneva al titolo di Visitatore,
Sua Eminenza, cio udito, ha pregato il principe di tomare da lui mercoledi
23.
22- 7-4L Ex audientia Eminentissirni (Ex audientia Sanctissimi):
Si scriva una lettera all'arcivescovo di Zagabria dicendo che l'Abate di
Montevergine va in Croazia per vedere come stanno le cose per riferire alla
Santa Sede (ma non si parli di Visitatore Apostolico),I69
Bi!jeka stoermka Maglz'onea:
23-7-41. Ho detto al principe Lobkowiz che il Santo Padre ha disposto
che l'ecc1esiastico inviato in Croazia non abbia il titolo di Visitatore
Apostolico. Non ho mancato peraltro di ribadire quanto avevo fatto rilevare
al Principe nella conversazione del 21. Il Principe mi ha espresso la speranza
che l'inviato della Santa Sede non prenda allaggio pressa l'Arcivescovo.
34.
1941, srpanj 24, Beograd
Beogradski nadbiskup Josip [f;!i ptfe paptilSkolll Dravnom tqjmftvu o sloenom
poloqju ka/oltka u SrbIJi; uslIJed progollSlva slpsko-pravoslavlJt!J u HTI!a/sko/ Usprkos
zauiJmal'!Jima hroatski!J biskupa, osobito zagrebakog S/eptilCa i bal'!J'alutkog Galia, /e
Il. lipnja 1919. Imenovanje je objavljeno u /\.I\.S. 31 (1939), p. 727 (1\.5.S. Onorificenze 1919. m. 1(54).
Kako je bio u slubi na papinskom dvoru, vlada poglavnika Pavelia vjerovala je da e se moi njime
posluiti za uspostavu redovitih diplomatskih odnosa.
16 <> Lsp. isp. br. 11 (11. srp. 1941).
167 Lsp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941).
1(" /:O.rwmfoI7 romano od 20. srpnja (subota naveer u I 'J) objavljuje osobni prijem princa I.obkowica kod
Pape.
"" Lsp. dalje isp. br. 15 (25. srp. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u I !rvarskoj 1941-1945.
(S. Razum), I;onrcs (Zah'Teb) 2, srr. 343-46.)
Non essendo pero l'attuale territorio serbo in grado di assorb.ire che una
modesta quant.ita di tale popolazione, la magg.ior parte sara trasferita in
Croazia e a quest'ult.ima sara permesso di trasferire in Serbia un ugual numero
di serbi.
Risulta d'altra parte che a primi di giugno il Ministro di German.ia a
Belgrado164si reco a Zagabria per concordare col Governo croato l'amm.is-
sione di una aliquota di sloven.i in Croazia contro trasferimento di altrettant.i
serbi di religione ortodossa dalla Croazia .in Serbia. La cifra concordata si
aggirerebbe sulle 200.000 persone. Non si hanno per ora maggiori notizie al
riguardo.
Credo pero d.i poter assicurare che la politica di Paveli tende a disfarsi
degli ortodossi cercando invece di trattenere .i cattolici e di favorire anzi le
conversioni. Non sarebbe da ritenersi percio che vi sia il per.icolo contrario,
di obbligare i cattolici a convert.irsi alla ortodossia.
33.
1941, srpanj 22, Vatikan
Mons. Domiluk Tardtlu; ta;luk za izvanredm poslO/Jeli paptlukom Dravnom ta;lllftvu,
bi/jefi ra~govor stoermka Maglioma sa knezom Lobko1JJlczem glede slatga apostolskog
pohodde!ja ti .Hrvatsku. Pnllc LobkoJJJlczje I~1I0 kako je poglavmk PaveM srdit to Sv.
Stoltca u Hrvatsku alJe "apostolskog pohodllelJa'~ te da eli pn~a1!Je od strane Sv.
Stolice. Stoenuk mti Je odgOVOriOkako se poglavmk Pavelt! treba umirtll; jer se sve radi
u skladu s obia;ima i praksom. Budui da Je Sv. Otac kne~1 LobkO//llc~1 prethodno
rekao da nee poslati "apostolskog pohodttelJa", odlueno Je da se poalJe pismo
zagrebakom nadbiskupu SteplllCti, ko/im e ga obaviJestiti da e u Zagreb slICi opat od
Montevergl11e, kako bi razVldlo stanje i obaviJestio Sv. Sto!tcu. Sutradan je ta;luk TardIni
premo kne~1 Lobk01/llC~1 da je Sv. Otac odredio da crkveniposlamk u Hrvatsko/ nee
nosili naslov "apostolskog pohoditeIJa ".
Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 90-91, doc. 17 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
5776/41.)
Jeri il principe Lobkow.iz croato,16S camenere d.i spada e cappa di Sua
Sant.ita ha detto all'Eminent.issimo:
IM Radi sc o p0t -,'Tcci; prcgo\" ori su vodeni preko njemakog poslanikn LI Zahrrcbu, SichJ{ ricda K :lschca, " idi
ADAP, serija D, svib. XJI/2 (1%9),7%.
SvcmStolica, Nczavisna Drava J Irvatska iKatolika crkva u IIrvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomcs (/.al,,'TCb)2, str. 343-463
Del resto, il prossimo invio a Zagrabia di un Visitatore Apostolico sara
una nuova prava della paterna sollecitudine del Vicario di Cristo per
l
'E . dil 1 1(,1
p1scopato e popo o croato. .
Sono sicura che l'Eccellenza Vostra non si lasceni sfuggire le favorevoli
oceasioru che si presenteranno per illustrare il punto di vista della Santa Sede
in questa materia tanto delicata, evitando cosi che, al riguardo, si diffondano
opinioni non rispondenti alla veri ta delle cose e si assumano atteggiamenti
che non potrebbera non addolorare il cuore del Santo Padre, gia tanto
provato in quest'ora cosi grave della storia del mondo.
Significo in fine all'Eccellenza Vostra che le cose su esposte furono gia
dette sostanzialmente dal medesimo Santo Padre, nell'udienza del 18 Maggio
ultimo scorso, al sig. dott. Ante Paveli, il quale mostro comprensione per il
punto di vista e l'atteggiamento della Santa Sede.
162
32.
1941, srpanj 12, Rim
Sa/!ietmk Taljjanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo BabusClo RiZZo pIJe papinskom
dravnom tcyiuku sto: Maglzoneu, potvrd'!Jui da su tone vjjesti da tyemake vlasti
nafr!Jeravcyupreseliti slovensko puanstvo sa pnpqjemh slovenskIh podntija u Hrvatsku I'
Srbiju. Kod toga e biti doputeno hrvatskim vlastima da presele onolzko Srba iZ Hrvatske
u Srbiju, kolzko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodIOje u Zagrebu tyemaki
veleposlamk, i utvrdzlo se da bi oko 200.000 hrvatskIh Srba bilo presebeno u Srbiju.
Sa'!Jetmk BabusClo zakbu'!Je kako se Paveli eli na tcy' nain osloboditi pravoslavmh,
ufr!Jesto da Ih pnsi!java na prelaske 11 katolzfku '!Jeru.
Izyor: Obj. u: Actes 8, p. 225, doc. 112 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S.
5739/41.)
I? relazione. a ~~a~to ':' ostra ~minen~a revere?-dis.sima acc~nn? all'Am~
basC1atore Attolico . C1rcail trasfenmento 10 Croaz1a e10 Sloverua di element1
sloveru abitanti nel territorio occupato dalla Germania, le informazioni
pervenute confermano effettivamente l'intenzione del Governo tedesco di
liberare la zona della Slovenia passata sorto la sua sovraruti della maggiore
possibile quantita di elementi di razza slovena.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u J Jrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
I~or: Obj. u: Actes 5, pp. 81-82, doc. 9(prema nacrtu spisa u: A.E.S. 5359/41.)
E pervenuta all'Augusto Pontefice la relazione dell'Eccellenza Vostra
Reverendissirna recante la data del 14 Giugno ultirno scorso.*
Con vivo interesse il Santo Padre ha appreso le notizie relative ai piu
recenti avvenirnenti riguardanti la vita religiosa in Croazia. Egli confida che,
in questo momento particolarmente delicato, il bene delle anime egli interessi
della Chiesa saranno debitamente tutelati e prornossi, al di sopra e al di fuori
di qualsiasi considerazione di carattere meramente politico.
Per quanto riguarda il riconoscimento del nuovo Stato Croata, colgo
volentieri l'occasione per precisare in proposito il pensiero della Santa Sede,
pensiero che in Croazia non estato, forse, da tutti debitamente compreso
o interpretato.
Seguendo una sua costante tradizione, la quale, del resto, e pienamente
conforme alle norme che, in materia, sono universalmente ammesse nel
Diritto internazionale, agli Stati sorti nel corso e per effetto di una guerra la
Santa Sede non e solita accordare il riconoscimento nel corso della guerra
medesirna, ma solo quando i nuovi Stati sono riconosciuti formalmente, al
termine delle ostilit:i, dai trattati di pace o dagli organismi internazionali
eventualmente esistenti e competenti.
A tale norma si ispiro la Santa Sede nei confronti degli Stati sorti per
effetto dell'anteriore guerra europea: la Polonia, ad esempio, ricostituita nel
corso del conflitto, non fu riconosciuta ufficialmente dalla Santa Sede che nel
mese di aprile del 1919.
e yale osservare, nel caso attuale, che la Croazia non si trova ora in
guerra eon alcuna Potenza, quando altrove divampa e si estende il conflitto,
dall'esito del quale dipende la definitiva sistemazione dell'intera Europa.
All'Eccellenza Vostra non pua sfuggire che il riconoscirnento, in tale
situazione, di uno Stato sorto in seguito adeterminate operazioni belliche e
sostenuto da una sola delle parti in conflitto, potrebbe facilmente essere
considerato come una specie di intervento morale nel conflitto medesimo: il che
laSantaSede, per lasuaposizione di neutralitaedimparzialita, non pua non evitare.
La Santa Sede, d'altra parte, non ignora ma ha sempre riconosciuto anche
in documenti recentissimi, le benemerenze del popolo croato nelle lotte
sostenute in difesa della fede cattolica: sarebbe, pertanto, del tutto falso, oltre
che ingiurioso per la stessa Sede Apostolica, interpretare il suo attuale
atteggiamento verso lo Stato Croato come un disconoscimento dei meriti
acquistati nel corso dei secoli da figli si fedeli e devoti.
Izvjee nadbiskupa Stepinca nije objavljeno u gore navedenom izdanju.
Svcm Stolica, Nczavisna Drava Ilrvatska i Karnljka crkva u J lrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontcs (Za/-,'Tcb) 2, str. 343-463
30.
1941, lipanj 15, Vatikan
Britanski poslamk !ra:f./ od Sv. Stolt'ce da poree v//est ko/u je o!? /aviopriopa/ni ured
Reutel) a prenio JU radio, prema ko/q/ bi Sv. Sto/z'caposlala u Hrvatsku .rvogdplomatskog
preds!avmka.
I'{!Jor:Obj. u: Actes 4, p. 553, doc. 407 (prema izvorniku u: A.E.S. 4898/41.)
L'Agence Reuter a publie une nouvelle de Rome en date du 6 juin selon
laquelle le Vatican aurait accede a une invitation du nouveau Gouvernement
croate de nommer un representant diplomatique a la capitale croate. Cette
nouvelle fut repetee le meme 6 juin dans une radio-emission d'AIger.
'
(,(I
Il est a supposer qu'il n'y a aucune verite dans cette nouvelle, mais en tout
cas il serait fort desirable d'en publier un dementi forme!.
BtI/eka s!oermka Mag/z'onea:
15.VI.41.
Ho detto al sig. Ministro che la Santa Sede non ha l'intenzione di
accreditare in Croazia un suo rappresentante diplomatico. E probabile invece
che si invii un visitatore apostolico.
31.
1941, srpanj 11, Vatikan
Dravni to/iuk stof Magltone, odgovaro/tlizagrebakom nadbi.rkupu Steplilcu na ,!/egovo
iZVJeeod 14. Ip'ya, istiepaplilO zad01Jo//stvospoifl%m o Vjerskom :f.!votuu Hrvat.rko/;
te razlae pOiflati stav Sv. Stolt'ceglede prizna/ga drava nastalt'h 11vrijeme rata, !i da
priif1o/e novonastale drave tek nakon zakbtfenih mlTovm'bpregovora, a kao prlirger
svo/e prakse lZ:!losipri1l? JerPobske, ko/u Je priznala tek nakon zavretka prolog rata.
PrtZ:!1a1ge Hrvatske od strane Sv. Sto/z'cemoglo bi se tumaiti kao moralna podrka Jedno/'
od strana u .rukobu, to se protlvipO/z'tlci neprlstrano.rti ko/u provodi: Ovakvim .rtavom,
IStiedabe stoermk, Sv. Stolica ne eli ne priznati za.rlugehrvatskog naroda u podniJetim
borbama za katoliku Vjeru. Uo.rtalom, .rkori dolazak apostol.rkogpohodlie!Ja u Zagreb
bzi e ponovni dokaz oiiuke brige Sv. Oca prema bIskupima i hrvatskom narodu. Na
konctf, stoermk se nada da e nadbiskup nasto/ati ovakav stav Sv. Stoltcepredstavzii I'
ZTo/' hrvatsko/javnosti
16 <J
Lsr. ;sr. br. 22 (2. lir. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1\141-1945.
(S. Razum), Foorcs (Zah'Teb)2, str. 343-4(,)
Slovaccrua c'e una Nunziatura: guindi si meraviglia per il diverso trattamento.
L'ambasciatore f1I1.iscecol cruedermi che cosa sia guesto "osservatore". Gli
splego:
1. che si tratta di un visitatore apostolico, non gia di un "osservatore";
2. che la Santa Sede non suole riconoscere gli Stati nuovi bello perdurante;
3. che il visitatore apostolico ha una missione provvisoria e puramente
religiosa - e guindi la Santa Sede pua inviarlo;
4. che il caso della Slovaccrua eben diverso.
L'ambasciatore non ... molla. Mi cruede se non potesse essere ricevuto
presso il Vaticano un gualsiasi rappresentante croato. Gli rispondo di no,
secondo il mio pensiero.
29.
1941, lipanj 14, Vatikan
Papinsko Dravno ta;iuftvo odgovara jugoslavenskom poslanstvu na n/egov prosVjed od 2.
Itpn/a glede imenovanja apostolskog poslmuka ti HrvatskOJ: Sv. Stolica, kada to trai
duhol'fla potreba z!/emlka kOJi se nalaze u zaraemtn zemlJama ima obvezu da se za tgzh
iflu~jma i da prosud"!Je kOJa SJ( to sredstva i na;pogodni/e osobe kOJe im mogu pomoi
Sama Sv. Stolica kod toga pai!' da se ne pnkloni nijednom polit1ckom ci//u ti tim zaraenim
zemlJama.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 551, doc. 404 (prema nacrtu Priopenja u: A.E.S.
4569/41.)
La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, se referant a la Note m. 18i
s9
gue
la Legation royale de Yougoslavie lui a adressee a la date du 2 de ce mois, a
l'honneur de faire remarguer a celle-ci gue le Saint Siege, guand le bien
spirituel des fideles catholigues est en cause - guel gue soit celui des Etats
belligerants auguel ils appartiennent - a le devoir de s'y interesser et, en
conseguence, le droit de juger guels sont les moyens et les personnes les plus
aptes a le procurer.
Bien entendu le Saint Siege, ce faisant, et conformement a son constant
usage, a solo d'eviter tout ce qui pourrait etre interprete comme une adhesion
aux buts politiques de tel ou tel des pays belligerants.
,,~
Usp. isp. br. 21 (2. lip. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
mani ere particulierement douloureuse par les catholiques yougoslaves et
surtout par les Croates eux-memes.
Cette audience a eu l'aspect d'une reconnaissance, bien qu'indirecte, de la
part du Saint Siege de la politique actuelle dans une partie du Royaume de
Yougoslavie. Elle a ete, malheureusement, deja exploitee dans ce sens par les
ennemis de la Yougoslavie.
Le Saint Siege asouvent fait preuve de bienveillance envers laYougoslavie
et a exprime a plusieurs reprises Sa sympathie pour les victimes des
agressions. Aujourd'hui que la Yougoslavie est envahie par un agresseur
superieur en nombre qui l'a privee momentanement de sa liberte et de son
independance, elle est en droit d'attendre du Saint Siege un appui moral.
Bi!jeka stoermka Maglionea:
Il ministro di Yugoslavia, nel consegnarmi questo pro-memoria, mi ha
detto che il suo Governo deve averglielo inviato prima d'aver ricevuto le
spiegazioni da me fornitegli circa il carattere dell'udienza concessa dal Santo
Padre al sig. Paveli.
28.
1941, lipanj 13, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; tqjmk za i'(!Janredneposlove f{ ~apinskom Dravnom tqjnitvu,
bi!je:ff sv,!j razgovor sa talijanskim veleposlamkom pri Sveto/ Stolia' o srdbipoglavmka
Ante Pavelia, t':(:zzvano/'spo'? flc!Jomda je Sv. Stolica f{ Slovako/' otvorila pravo
veleposlanstvo (nuncijaturu), a u Hrvatsku eposlati samo ''promatraa''. Tada je tqjmk
Tardini o!? jasmoda se ne radi o ''promatrau': ve o "apostolskom pohoditelju': ko/i ima
isto 1!jernikoiprivremeno poslanje, a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica
ne uobiava priznati novonastale drave dok trqje rat (slovaki slueyje ra'{jtcit od
Hrvatske), ne moe primiti u Vattkanu mkakvog hrvatskog predstavmka.
I'(!Jor: Obj. u: Actes 4) pp. 547-548, doc. 400 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 4926/41.)
L'ambasciatore d'Italia mi dice che Paveli efurioso. Gli domando il
perche. "Perche", dice l'Ambasciatore, "e trattato della Santa Sede peggio
degli Slovacchi". Chiedo una spiegazione. ~ l'ambasciatore continua col dire
che Sua Eccellenza Monsignor Stepinac (...)1>7 ha riferito aPaveli che il Santo
Padre mandera in Croazia "un osservatore".15H Ora Paveli sa che in
Il7 Nadbiskup zagrebaki. Biljeka osobne naravi isputena.
Il8 Usp. isp. br. 25 (1. lip. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463
27.
1941, lipanj 12, Rim
jugoslavenska vlada, preko svogposlanstva, i<:faesvq/e vzde,? /epolt'tike stvamostipred
papinskim Dravnim ta/nzstvom povodom prfJema ko/i je papa Pijo XII udijelio
hrvatskom poglavnzku Anti Pave/zeu, u vrijeme kada je doao u Rim pokloniti hrvatsku
krunu princu iZ savo/ske kue. Prema ovom VZdel!ju,poglavmk Pave/ze ne moe
predstavI/ati hrvatski narod,jer mu se nametnuo uz pomo stranih sz/a, a hrvatski narod
ima svo/e zakonite predstavnzke u kraIJevsko/ jugoslavensko/' vladz; ko/i se bore za
jedinstvenost i Cjelovitost hrvatskog naroda unutar jugoslavije. Pave/ze je naprotiv
raskomadao i narod i zemlJu darrgui je stancima, a na preostalom je dijelu uveo
totalt'tarzstikudravu. 1YJegovprfJem kod Sv. Oca, kae se dalJe u predstava; ostavit e
kod jugoslavenskzh katoltka, a osobito kod Hrvata bolan og'eqi
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 545-546, doc. 398 (prema izvorniku u: A.E.S.
4899/41.)
Le Gouvernement royal de Yougoslavie a ete douloureusement surpris
d'apprendre que le Saint Pere a accorde une audience aAnte Paveli, losrque
celui-ci etait venu a Rome offrir la couronne du soi-disant Etat croate a un
prince de la Maison de Savoie.
1SS
Paveli n'a aucune qualite pour representer lepeuple croate et il a montre
que son activite actuelle, pour ne pas pader de son passe politique, se
developpe contre les interets du peuple croate. Paveli a ete impose par les
armees etrangeres, il n'a aucun fondement dans lavolonte du peuple. Celui-ci
a ses representants legitimes, liberement elus, qui se trouvent au sein du
Gouvernement royal yougoslave et qui luttent pour l'ideal de leur peuple:
l'urute et l'integrite du peuple croate dans le Royaume de Yougoslavie avec
Sa Majeste Pierre II pour roi. Paveli fait peu de cas de ces aspirations. Il a
morcele le territoire et le peuple croate; il en a cede une partie a l'etranger et
sur ce que restait du territoire il a institue un Etat vassal de l'etranger et y
introduit les idees perrucieuses qui ravagent les Etats totalitaires.
Pour ajouter au portrait de ce sirustre personnage, il faut relever que, de
son propre aveu, il est l'instigateur de l'assassinat du Roi Alexandre et qu'il
est alle jusqu'a qualifier ce crime: le plus bel acte de sa vie.
IS6
Il n'y a pas de doute que l'audience de Paveli aupres du Saint Pere
produira en Yougoslavie la plus peruble impression. Elle sera ressentie d'une
155 Usp. isprave br. 13 i14 (IH. svib. 1941).
156 Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I !rvatska i Katolika crkva u i!rvatskoj 1941-1945
(S. Razum), f'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
(brz poslana ti 2,34 sata a primi/ena 9. lip. ti 22 sata)
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 537-538, doc. 393 (prema izvornoj brzojavki m. 53
u: A.E.S. 4931/41.)
Deux mois sont a peine ecoules depuis agression armee al1emande contre
Yougoslavie, que deja nou S parviennent de tous cotes nouvel1es que les
traitements infliges au peuple serbe dans provinces occupees de la Y ougosla-
vie sont tels que conscience du monde civil doit se revolter.
Dans nord du pays, dans Banat,'S3 troupes allemandes se sont livrees
pendant leur occupation a pendaisons et fusillades en masse de la population
serbe.
Des dizaines milliers Serbes sous pression de terreur la plus atroce on ete
obliges abandonner leurs demeures et quitter le pays dans le plus bref delai
et dans etat de denuement le plus complet.
Dans Serbie du sud meme apres occupation militaire les Bulgares
massacrent sans pitie grand nombre de Serbes parmi lesquels en tout premier
lieu pretres et instituteurs. Ceux qui ont pu echapper a ces massacres ont du
guitter leurs foyers prives de tout.
Dans royaume croate pretendu independant
154
Serbes sont voues a
extermination systematique. Afin de rendre cette extermination plus efficace
et plus rapide, une des lois !es plus brutales, si odieuses au monde civilise, la
loi contre !es juifs est egalement appliquee apopulation serbe. Ravales au rang
race inferieure destinee a la disparution, les Serbes sont prives par cette loi
de tous droits et de tous moyens existence. La vie de plus de deux millions
Serbes qui vivent dans ces pays depuis des siecles est mise en peril de la
maruere la plus barbare. Jamais encore aucun peuple chretien n'a ete a ce
point abaisse et persecute par une autorite qui se targue el1e aussi etre
chretienne.
ren appel1e a Votre Saintete pour qu'el1e veuille bien prendre sous la
protection de Sa haute autorite mon peuple qui souffre de la plus injuste
violence.
Pierre II roi de J ougoslavie.
ISJ Ovo podruje granii s Rumunjskom.
IS4 10. travnja 1941.
Sveta Stolica, I"ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Ra%llm), Fontes (Za!,'Teb) 2, str. 343-463
Le Gouvernement royal de Y ougoslavie proteste contre cette nouvelle
atteinte a l'umte du territoire de la Yougoslavie. Il proteste contre le
morcellement du peuple croate qui, ayant ses representants legitimes au sein
du Gouvernement royal yougoslave, poursuit par leur intermediaire sa lutte
pour l'unite et l'integrite du territoire croate dans le royaume de Y ougoslavie
et reconnait comme son seul Roi legiume Sa Majeste le roi Pierre II de
Y I
ISO
ougos aVle.
2J.
1941, lipanj 7, Vatikan
Mons. Domz'mk Tardz'm; tq;"mk za z'zvanredneposlove u papz'nskom Dravnom ta;"mftvu,
bz!;"e:? / priopen;"e zagrebakog nadbz'skupa Alo/':dJa Stepz'nca, ko/emu je papa Pj;"oXII
prz'godom 1'!Jegovog prj;ema obeaoposlatz' u Hrvatsku jednog svogpredstavmka.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 537, doc. 392 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4897/41.)
L'arcivescovo di Zagabria
1S1
mi dice che estato in udienza da Sua Sanuta
e che Sua Sanura gli ha gromesso che fara in modo di mandare un suo
rappresentante in Croazia. ,2
26.
1941, lipanj 8, Jeruzalem
jugoslavenskz' kra!;" Petar Il, dva "!Jeseca nakon dolaska n;emakzh trupa na podruje
kraljevske jugoslavj;e, opz'sUJe nadstzeko nasz'ljenad Srbz'ma u Banatu od strane Nj;emaca,
ko/i zh 1.!J'eq;"u z' strj;elj'q;u u velzkzm grupama, pa su Srbz' prz'siljeni u desedma tisua
naputati svo/e domove; u juno/ Srbj;i od strane Bugara, ko/i takoder ubj;'q;u velzkz' bro/
Srba a osobito sveemke z' uitelje; i u Hrvatsko/' od strane hrvatskzh vlastz; ko/e
protu:'f/dovskz' zakon provode takoder z'protzv Srba. Stoga molz'papu Pj;a XII da uzme
n;egovprogon;en narod Srbe pod svo/u zatztu.
"" S istim nadoevkom, jugoslavensko je poslanstvo priopilo pismenim putem (verbalna nota br. 1H9 u:
A.L'.S. 49H2/41), da se Jugoslavija nalazi u ratu S Bugarskom i Madar<kom poevi od 6. i lO. travnja
(!) 1941. Osim toga prowjedovala je na isti nain (verbalna nota br. 195. u: A.I ':.S. 5622/41) protiv
zamjene slovenskib podruja.
151 Mons. Alojzije Stepinac.
152 Csp. isprave br. 21 i 29 (2. i 14. lip. 1941). C stvari opat samostana Montevergine (prov. Avellino) Josip
Ramiro Marcone O.S.Il. bit e imenovan apostolskim povjerenikom (dJegu, odns. tonije izaslanikom,
opaska .I:R.) u 7.agrebu u srpnju 1941.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), ['ontes (%ab'Teb) 2, str. 343-463
estato informa to precisamente dell'atteggiamento della Santa Sede,146ed io
ho avuto un colloquio col ministro degli Affari Esteri
147
in riguardo, in cui il
carattere puramente privato delle udienze estato sottolineato. Debbo dire,
pero, che negli ambienti ufficiali inglesi il Paveli e accusato di aver istigato
l'assassinio di Re Alessandro di Jugoslavia e lo credono colpevole.
148
Il signor
Eden ha fatto menzione di cio ed ha detto che il Governo di Londra era
bene informa to degli avvenimenti passati. (...)*
24.
1941, lipanj 6, London
Jugoslavensko poslanstvo prosl!Jed1!Je pred papinskim Dravnim tajnitvom protiv okupa-
cgejugoslavenskog podruga od strane Italge. Prema rj;eiinaprosVJeda, ovo se dogodzlo
prigodom sveanostipodz~n;a hrvatske drave u nasljednu kraljevsku monarhiju, kOJesu
se dogodzle u Rimu 18. svzbn;a. Tom Je prigodom sklopljen sporazum kOJlin se predaje
dio Jugoslavenskog" podruga Italgl; kao i drugi sporazumi kOjima Italga na przkrz'veni
nain zau~ina Hrvatsku.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 536, doc. 391 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ m. 187 u: A.E.S. 4983/41.)
D'ordre de son Gouvernement, la Legation royale de Yougoslavie a
l'honneur de communiquer ce qui suit illa Secretairerie d'Etat de Sa Saintete:
A l'occasion des ce:remonies qui se sont deroulees ilRome le 18 mai a. c.,
l'Etat independant croate a ete transforme en Monarchie hereditaire. A cette
occasion ont ete conclus des accords qui cedent ill'Italie des portions
entieres du territoire national du royaume de Yougoslavie et d'autres accords
qui ne sont rien d'autre que l'annexion comouflee de tout le territoire du
nouvel Etat croate.
149
Toutes ces decisions ont ete apportees par ces memes individus qui, aides
par les armees d'occupation, usurpent le pouvoir en Croatie, sans aucune
consultation ou participation du peuple dont les droits et !es interets vitaux
sont durement atteints par ces decisions.
146 L:sp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941).
147 Antun I~den.
14' Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 10I.
o Isputeni su dijelovi pisma koji se ne tiu Hrvatske.
149 Usp. isp. br. 14 (IH. svib. 1941), bilj. 120. One IH. svibnja poslanstvo hrvatske vlade trailo je od
talijanskog kralja da oznai jednog princa iz savojske kue za hrvatskog kralja. Na to im je kralj
predstavio spo1ctanskog vojvodu. O sporazumu izmeu Hrvatske i Italije, vidi Rela::;ioni lilterna'(iona/i
1941. p. 660 sl.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
rosso gli dichiaro, senza tanti giri di frase, che non spetta a nessun governo
o a nessun rappresentante diplomatico di suggerire alla Santa Sede o di
giudicare quello che si deve fare per la tutela degli interessi spirituali. Preso
... il via, gli faccio notare quanto sia poco opportuno che un governo che in
pochi giorni ha distrutto laJugoslavia e ha salvato ... se stesso eon una fuga
precipitosa, faccia oggi lavoce grossa, lamentando e protestando per cio che
e pili che spiegabile eon le circostanze presenti. (E mi indugio specialmente
su quello che riguarda il collegio illirico e il comportamento del rettore).143
Consiglio in fine aSuaEccellenza il ministro di rimanere un po' pili tranquillo,
pensando anche a non compromettere la sua persona, essendo molto meglio
che si riservi per una futura operosita piuttosto che si esaurisca ora in un
inutile e pericoloso atteggiamento bellicoso.
Ore 18. Leggendo la nota, mi sembra necessario che, nella risposta, si
insinui al ministro che non spetta a lui ingerirsi in cose di ordine spirituale e
religioso.
3-VI-41 Ex audientia Eminentissirni.
Accusare ricevimento facendo rilevare che la Santa Sede rivendica a se il
diritto di provvedere nel miglior modo che crede agli interessi religiosi (dirlo
bene, doke ... non come ho detto iO).144
23.
1941, lipanj 6, London
Apostolskiposlanik (delegat) u Londonu Cuglz'elmo Co4frey iz'!Jduje dravnog tajmka
sto: Maglz'onea ojavnom mnjjenju u EngleskOJ: Od 10 toaka iz'!Jda donosimo samo
5. toku, kOJa se tie susreta pape PiJa XI! sa spoletanskim vOJ'vodomi poglavmkom
Paveliem, za kOJi kae da niJepobudzo ~aqjniJe javne kritzke u EngleskOJ: Sama vlada
je dobro obaviJdtena o tome. Inae, slubeno mniJe1!Je jest daje Paveli potaknuo ubOjStvo
kralJa Aleksandra.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 532-535, doc. 390 (prema izvorniku Rap. m. 448/41
u: A.E.S. 5160/41.)
(...)
5. Le udienze concesse al Duca di Spoleto ed al signor Paveli
14S
non
hanno suscitato notevole critica in questo paese. Ad ogni modo il Governo
143 Usp. isp. br. 12 (18. svib. 1941).
144 Usp. isp. br. 29 (14. lip. 1941).
14\ Usp. isprave br. 13 i 14 (lS. svib. 1941).
S,'cta Stolica, Nczavisna Drava Ilrvarska i Karolika crkva u Ilrvarskoj 19411945
(S. Razum). "OnlCS(Zai,'lcb) 2, srr. 343-463
La Legation royale de Yougoslavie vient d'entendre que le Saint Siege
envisagerait la possibilite de nommer un representant a Zagreb,141
La presenee dans cette ville d'un envoye pontifical, provenant du dehors,
quelque soit le titre qu'on veuille lui donner, aura la signification d'une
quasi-reconnaissance publique de la situation politique actuelle,
Si des besoins pastoraux l'exigent, les pouvoirs necessaires pourront bien
etre delegues a un eveque sans prejudice pour les interets spirituels,
La Legation royale se fait un devoir d'attirer l'attention du Saint Siege sur
la delicatesse de l'affaire et sur la sensibilite extreme de tous ceux qui
combattent actuellement ou souffrent, n'importe ou pour la liberte des peuples
et des individus, liberte qui constitue, entre autres, la condition necessaire a
l'accomplissement de la mission de l'Eglise dans le monde. C'est une grande
responsabilite que de les demoraliser de quelque maniere que ce soit.
22.
1941, lipanj 2, Vatikan
Mons. Domimk Tardziu; Ia;iuk za izvanredne poslove 11paptnskom Dravnom tcynzslvu,
bilje:f/ sv,!j ra:<govor s jitgoslavcnskiJJJ t~anredmm poslmukom Mzroevi? SmgoJJJ) kOji je
pisJJJemm priopen;cm proJ1!Jcdovaoprotiv slan;a paptiukog predstavmka u H17Jalsku. T cgnzk
Tardzizi i'{!ziojC po'{!zati stav Sv. Stolice da ona ne Prt":{fzcgcnovonastale drave u vrycme bzlo
kOjeg rata, ali st"pridrava pravo da poaljc 11 bzlo kOJU dravu s 1Jjcmilkzm poslao/cm crkvenog
dostOjanstvemka radi duhovmh probztaka. SaVjCtovaojC jo poslanzktt da se ne zZ!a:(f:prwie
u ovom ratu za vladu kOja jC u kratko vrgcme upropa.rtzla SVOji, dravu, a sebe spasila
kukavic1ezm bgcgom; bolje bi mu bzlo da sVOjcmage uva za budui korisniji rad
liPor: Obj, u: Actes 4) p. 529, doc. 385 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4569/41.)
Ore 13. Viene il ministro di )ugoslavia, il quale mi consegna questa nota
verbale,142 accennandomi alla voce messa in giro dalla stampa dell'invio di un
rappresentante pontificio in Croazia.
Gli osservo che la Santa Sede non suole inviare rappresentanti diplomatici
o dare riconoscimenti quando si tratti di nuovi stati durante una guerra
guerreggiata. Ma la Santa Sede medesima si esempre riservata il diritto di
inviare, quando lo crede, un ecclesiastico eon missione puramente religiosa
dovunque. Avendo scorso, sotto gli occhi del Ministro, il periodo segnato in
141 Lsp. isp. br. 22 (2. lip. 1941).
14' Lsp. isp. br. 21 (2. lip. 1941).
SvemStolica, Nezavisna Dtava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fonres (Zah'feb) 2, str. 343-463
neslubenim obi/ieijem ovog susreta, a isto obi/ieije istakao je list "New York Times".
Poslamk smatra da je spomenuti susret bio i'{!Jrsnapriltka da Sv. Stokca pokae sv'!iu
poktiku nepristranost.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 520, doc. 379 (prema izvorniku: Rap. nr. 482/41 u:
A.E.S. 5420/41.)
In data 19 Maggio corrente ho fatto pervenire a Sua Eccellenza il signor
Myron Taylor il Memorandum di cui accludo copia (Allegato 1)* circa
I'udienza pontificia accordata al duca Aimone di Spoleto, al signor Paveli ed
ai membri della Missione Croata.
m
Il giorno seguente il signor Taylor mi
assicurava di aver consegnato copia del Memorandum personalmente a Sua
Eccellenza il Presidente di questa Repubblica, e al signor Summer Welles,
sottosegretario di Stato, i quali espressero vivo comp.iacimento.
La stampa ha messo ne! dovuto ril.ievo il carattere privato e personale di
questa visita, in conform.ita di quanto m.i Eu comun.icato dalla Segreteria di
Stato. Analoga informazione era stata inviata al New York Times dal
corrispondente in Roma Herbert T. Matthews (Allegato II).140
Per quanto m.i consta, nessuna critica estata fatta sulla stampa degl.i Stati
Un.iti nei riguardi di dette visi te; se ne e compresa la natura, ed anzi questa e
stata buona oceasione per nuova dichiarazione della neutralit:i e imparzial.ita
della Santa Sede.
21.
1941, lipanj 2, Rim
jugoslavensko poslanstvo pros1!Jeduje pred papli1Skim Dravnim ta;illstvomprotiv mogueg
slanja papinskog izaslamka u Hrvatsku, te sa1!JetuJe da bi za duobrz":(nike potrebe bzlo
boge imenovattjednog biskupa /{ sam,!j draVtjer bi dolaif1k svakog stranog 01!Jekaznaio
na neki naiil iprz~ar!Je hrvat.rke drave.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 530, doc. 386(prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ nr. 182 u: A.E.S. 4569/41.)
Mons. Cicof,'11aniovim potlsjetnikom, od 19. svibnja 1941. (obj. u: Ati", 4, p. 521, nr. 379, t\nnexe),
objanjava gosp. Taylnru neslubeno obiljeje koje jeSv. Stolica pridala posjetima spoletanskog vojvode
i poglavnika Pavelia.
139 esp. dvije okrunice stoernika Maglionea, br. 15 i 16 (18. i 19. svib. 1941).
"" N"" York Tzi,m od 20. svibnja 1941. objavio je spomenuti lanak pod naslovom "Imly to enforce
Fascism of Croars - Popc dcnics RCCoW1it ion" .
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Bi!jeka Mons. Tardinjja:
22-5-41 (...)135
Gi:i ha detto ai giornalisti cheleinformazioru del!'United Press
136
sano false
(
d
' din . ) 137
come ... ar ana.'
19.
1941, svibanj 26, Vatikan
Dravni tqjmk sto. Magitone, brzqjav!jqjui apostolskom poslaruku u FrancuskOJ
Valerjju Valert; opovrgava vjjest Amerikog novinskog ureda, po kOjr!i bi Sveta Stolica
btla poslala svogposlamka na krut!}ct!}cspoletanskog vOJvodehroatskim kragcm.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 515, doc. 375 (prema Tel. nr. 302u: A.E.S. 4195/41.)
Ricevuto cifrato N. 303.
13R
Notizia data da Agenzia Americana e infondata.
20.
1941, svibanj 29, Washington
ApostolskipoVjcremk (de/ega!)u Washingtonu Hamlet Ivan Gcognani tZVJCt!Jc dravnog
tajmka sto: Magltonea da Jc viJcst o msretu pape PiJa XII sa spoletanskim vOJvodom,
poglavmkom Paveliem i t!}cgovompratt!}om, u S;cdin;cnim Amertckim Dravama
ispravno shvaena. Predgcdmk i potpredgcdmk RepubItke t~aZtli su zadovogstvo
135Osobne biljeke isputene.
136 Ras/er NadmehfeJ1 pozvao se, naime, na izvor UJ1ited PI1!JJ-a.
13713ijaepripremljeno OPovrh'T1uezaFrancusku: 'Tacendo seguito relegrammi circolari delHl e19corrente
prego Vostra Eccellenza Reverendissima far opportunamente smentire infondate notizie pubblicate dal
Temp.r del 21 circa motivi concessione Udienza Pontificia Duca Spoleto e Capo Govcrno croato". Ali
ova brzojavka nikada nije bila poslana.
Jedna biljeka Dravnog tajnitva kae: I'x Audientia Sanctissimi: 23. Maggio 1941. Sua Santira non
ritiene opportuno j'invio di questo telegramma. Crede inveee che sarebbc bene fare un altro articolo
come quello "Per laverid" (usp. L'O.r.remalol1! Romano od 16. velj. 1941, p. 1), nel quale siano rettificate
notizie tendenziose efaise messe in giro nei riguardi della Santa Sede (ef. si veda ad esempio "Regimc
Fascista" che si prende gioco della notizia della "radin dandestina", mentre poi cliffonde tante notizie
e commenti avversi allaSanta Sede)>>. Jedna druga biljeka kae: Non spedito. Si i: preparato, invece,
per ordine del Santo Padre I'articolo "La parola della verira"; vidi 1,'OJJemalore Romano od 9-10. lipnja
1941, p. 1.
138Apostolski poslanik (nuncij) bio jebrzojavio 23. sviboja 0)rzojavka jeprimljena tek 25. svibnja): <<Seeondo
istruzioni impartitemi ho chiarito attitudioe Santa Sede ad aleuni circoli bene informati et membri
Legazione jUh'oslava. Questi tuttavia impressionati notizia data da Agenzia americana invio Lcgato
pontificio alla cerimonia della incoronazionc. ;t.apravo, spolcranski vojvoda nikada nije ni stupio u
llrvarsku.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Itvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), Fnntes (Lagreb) 2, str. 343-463
Mi ha anche esposto le sue lagnanze contro l'attitudine del rettore del
collegio di san Girolamo e mi ha consegnato una nota in proposito,130
Ha infine eon molta delicatezza cruesto qualche notizia circa le udienze
concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al sig. Paveli.
131
Gli ho dato le spiegazioni inviate da noi ai nunzi.
132
Mi e sembrato
pienamente soddisfatto.
18.
1941, svibanj 21, Vatikan
Mons. Ivan Krstite!j Montim; Zangemk (tcgizzka) za redovite poslove u papinskom
Dravnom tcgnitvu, biIJe:ffsvqj ra:<govor sajugoslavenskim poslamkom Ntkom Miroe-
vi-Sorgom, koji mu je kazao da su Francuski radio i "Basler Nachrichten" preniJeli
netone viJestiglede msreta poglavmka Pavelia sa papom PiJom XIl Kazao je, naime,
da su ove radtopostcgepreniJele da se prigodom ovog susreta ra:<govaraloo prz'z!ta'!ju
Hroatske i da se ugovaralo o Konkordatu izmedu Sv. Stolice i Hroatske, pa stoga tra:f/
da se ovepristrane viJes!z' opovrgnu u "L 'OsseroatoreRomano ". Papa je naknadno odluio
da je bolJe ungesto opovrgnua napisa!z' novi c1anak o toj stvarz; to je i uliyeno u
"L'Osseroatore Romano" od 9-10 lip'YCJ1941.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 508, doc. 369 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S,
4189/41.)
Sua Eccellenza il ministro di ]ugoslavia, venuto in Segreteria per conferire
eon Sua Eccellenza Monssignor Sostituto, riferisce che la Radio france se e i
Basler Nachrzchten hanno diffuso notizie inesatte circa l'udienza privatissima
eoncessa da Sua Santita a Sua Eccellenza Paveli; 133cioe:
1. sarebbe stato trattato circa il riconoscimento della Croazia da parte della
Santa Sede;
2. e circa la stipulazione di un Concordato tra la Santa Sede e la Croazia.
Sua Eccellenza il ministro desiderebbe che L'Osservatore Romano pub-
blicasse una smentita confermando che l'udienza ha avuto carattere assoluta-
mente privato senza enttare in questioni politiche.
134
ilI) Predstavka nije objavljena.
131 Usp. isprave br. 13 i 14 (Itl. svih. 1941).
132 Usp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941).
133 Usp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941).
134 J~}OJJt!nJalore Romano naglasio je V(,; LI svom prvom priopenju od 19-20. svibnja, potpuno osobno
obiljeje prijema danog poglavniku Pavc1iu.
Svela Stolica, Nezavisna Dr7.avaIlrvalska i Katolika crkva LI Ilrvalskoj 1941-1945
(S. Razum), ['onlCs (Zagreb) 2, SIr. 343-463
16.
1941, svibanj 19, Vatikan
Dravni tqjmk sto Magltone prua predstavnicima Sv. Stolice (11unciJimai
delegatima) kod pqjedinih vlada, radi ispravljanja moguih krivih tumae,!ja, dagn;e
objaJye1'!le glede priJema spoletanskog vo/vode ipoglavmka Pavelia kod pape Pija XII,
I;: da on sam kao dravni tqjmk nijepnimo mjednu od ove dvo/ice, a prat'!Ja poglavmka
Pavelia primgena Je zasebno, samo radipogupca svetogprstena.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 504, doc. 364 (prema tel. bez br. lokrunical u:
A.E.S. 4194/41.)
Faccio seguito mio cifrato circolare.
12x
Per impedire qualsiasi equivoco circa carattere privato e unicamente
pastorale delle udienze concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al
signor Paveli, Cardinale Segretario di Stato non ha ricevuto ne fatto visita ai
due personaggi.
Persone che hanno accompagnato a Roma il signor Paveli, dovendo partire
subito da Roma, hanno chiesto vedere Santo Padre, che leha ammesse pili tardi
.. 1~
nella serata, Sua augusta presenza per il solo baoo del sacro anello.
17.
1941, svibanj 20, Vatikan
Dravni tqjmk sto Maglzone zabige:(!oJe sVo/'ra=? [,ovor sa izvanrednim Jugoslavenskim
veleposlamkom dr. Ntkom Miroevi-Sorgom, u kryemJe veleposlamk govorio o nepraved-
mm novtm granicama izmedu Italije i Hrvatske, alto se na ponaa'!Je ravnatega
Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rtmu, teJe tra:(!o obavijest o znaaju priJema to ga
Je Papa udiJeItospoletanskom vo/vodi ipoglavnzku Paveliu.
Ii}Jor: Obj. u: Actes 4, p. 505, doc. 366 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4041/41.)
Il ministro di Jugoslavija mi ha padato dell'ingiustizia (sic) e dell'incon-
gruenza dei nuovi conflli stabiliti tra l'Italia e la Croazia. Questa ha ceduto
territori nettamente slavi, e rimasta praticamente senza porti ecc. A Ragusa
si affacceranno molto probabilmente i tedeschi ecc. ecc.
128 usp. isp. br. 15 (lK. svib. 1941).
129 Usp. isp. br. 11 (1K. svib. 1941).
Sveta Smlica, Nezavisna Drava [[rvatska i Katolika crkva u [[rvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), 1'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Dopo I'udienza il Papa saluto il seguito (poche persone) che accompagnavano
il duca. Seppe da lui che non avrebbe potuto prendere eon se tale seguito, perche
composto di ufficiali italiaru: cio non farebbe buona impressione.
123
15.
1941, svibanj 18, Vatikan
Dravni teyi1tk stof Magltone prtopava predstavnicima Sv. Stolice (11Uncjjimat
delegatima) kod pqjedti1th vlada, radi ispravbar!ja moguih krtvth tumaer!Ja,daje priJem
spoletanskog vOjvodeipoglavmka Pavelia kod pape PiJa XII imao potpuno ne.rlubeno
obibe? ;e.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 502-503, doc. 361 (prema tel. bez br. /okrurucal
24
u: A.E.S. 4193/41.)
Il Duca di Spoleto aveva domandato udienza al Santo Padre nei giorru
scorsi.
125
Sua Santita volle riceverlo ieri sera sabato, urucamente come duca
di Spoleto e prima percio che si facesse qualsiasi atto circa sua assunzione
nuovo regno Croazia.
Avendo poi il signor Ante Paveli domandato egli pure udienza al Santo
Padre, Sua Santita si edegnata concederla alui personalmente nella sua qualita
di cattolico, non gia capo dello Stato e della Missione croata attualmente in
Roma.
126
In conseguenza il signor Paveli sara ricevuto solo e in forma
strettamente privata. Con cio la Santa Sede non si dipane dalla sua linea di
neutralita e imparzialira in base alla quale si astiene dall'adottare provvedimen-
ti defirutivi finche perduri lo stato di guerra. Tanto Le comuruco per Sua
conoscenza. Ella potra, se del caso, dare a cotesto Governo le opportune
spiegazioru, e, nell'ipotesi che si verificassero costi false interpretazioru contro
la Santa Sede, Ella procurera, eon il dovuto tatto, che ne venga spiegata
l'attitudine.
127
123 Mons. Tardini dodaje biljeku: "Da Sua liceel1enza Mom. Montini". Prijem je objavljen javnosti u
1,'OsJflvotOl' ROf))ollo ou 19-20. svibnja 1941.
124 L.:sp.isp. br. 7 (17. svib. 1941) gdje je mons. Tardini predloio da se predstavnici Sv. Stolice obavijeste
o motivima zbog kojih je poglavnik Paveli primljen od Pija XII.
125 L.:sp.isp. br. 14 (lf!. svib. 1941).
126 L.:sp.isp. br. 13 (IH. svib. 1941).
127 L.:sp.drugu okrunicu, br. 16 (19. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), Fontes (Za),,>reb)2, str. 343-463
Il Santo Padre ha ricevuto ieri sera il Duca di Spoleto, aderendo alla
pressante richiesta dell'ambasciatore d'Italia.
11H
Per suggerimento dell'E-
minentissimo Cardinale Segretario di Stato si e badato a che l'udienza
avvenisse prima di qualsiasi offerta di regno o proclamazione che sembrava
fissata per la giomata di oggi. Perci6 l'udienza (decisa alle ore 16) estata
fissata per le ore 19. Di carattere privato, non ufficiale.
Il duca sembr6 molto contento di questo favore e fece ottima
impressione al Santo Padre per la bonta d'animo e di sentimenti che
dimostr6. Egli spieg6 come prima di partire il re imperatore 119 lo chiam6
per dirgli eh' era designato a prendere la corona di Croazia. Il Duca non
ha ancora potuto presentare a Sua Maesta un pro-memoria che ha
preparato in seguito a questa offerta, perche il re e andato in Albania: toma
domattina (cioe oggi) alle 6. In questo Pro-memoria sono alcune osservazioni
circa la discutibile opportunita di procedere cosi precipitosamente alla
designazione d'un Re; sarebbe stato meglio vedere come le cose si dispone-
yana e si ordinavano; sembra che la situazione sia ancora molto delicata; i
tedeschi si sarebbero accaparrate tante fonti della ricchezza nazionale (foreste,
miniere, ecc.). Il Santo Padre ha fatto osservare che ormai molte di queste
riserve sono superate dagli avvenimenti; ormai sembra che non si sia piu in
di
.. li' 120 ( ) 121 Il P 1
tempo per queste SCUSSlOrll pre mman... apa augurava pera tro
anche la feliciti temporale del nuovo Sovrano.
Quanto alle relazioni con la Santa Sede il Papa osservava come non sia
possibile per ora stabilire ufficialmente; vi sarebbero intanto quelle di buona
amicizia; cosi per il riconoscimento: la Santa Sede e solita in queste cose a
non pronunciarsi finehe non sia definito eon un trattato di pace il complesso
di questioni che si riferiscono ad un nuovo Stato. Il duca sembrava
comprendere perfettamente questi punti di vista.
L'udienza dur6 circa tre quarti d'ora, in tona molto cordiale. La madre
del duca
122
sembra sia stata molto contenta che il Papa lo abbia ricevuto prima
ch'egli si accinga a questo grande cimento.
"' Usp. isp. br. ti (17. svib. 1'141).
II. Tj. kralj Viktor L~manuel 111(Vittorio Emanuele 11l). Kralj je otputovao za Albaniju 10. svibnja.
120 osjeajima spoletanskog vojvode eiano daje sasvim drugaiju sliku (Diono 11,1'141-1'143, pp. 24-32).
121 Odlomak koji se odnosi na pimnja savjesti isputen je.
122 Ilelena Orieanska (I-J"~ned'Orians), ena vojvode I~manuela Filiberta od Aoste (Emmanuel Philibert
d'Aoste).
Sveta Stolica, Nezavisna Dr7.avaI lrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945,
(S, Razum), l'ontes (Za),,'t"cb)2, str. 343-463
Questa sera, come stabilito, 116 il Santo Padre riceveva il slgnor Ante
Paveli, alle ore 18 nella sua biblioteca, in forma privata.
nSanto Padre diceva subito del suo amore per il popolo croato, di cui
conosce la fedelti ed i sentimenti cosi sinceramente cattolici. Pili volte
insisteva che lo riceveva come privato, come figlio della Chiesa.
nsignor Paveli assicurava ripetutamente ed apertamente che il popolo
croato desidera ispirare tutta la sua condotta e la sua legislazione al
cattolicismo.
Circa il riconoscimento del nuovo Stato, Sua Santi ta faceva osservare come
la cosa sia tuttora molto delicata. La prassi della Santa Sede non consente di
pronunciarsi in merito finche un trattato di pace non abbia definito le
questioni relative ad un territorio. Essa deve essere imparziale; deve avere
riguardi per tutti; da tutte le parti sono cattolici, per i quali la Santa Sede deve
mostrarsi deferente (...).117
14.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mons. Ivan Krstite!j Montim; zamfemk (tqjmka) za redovzte poslove u papinskom
Dravnom tqjmtvu, bi!jei raiJ!,0vor ko/i je vodio papa Pjjo XII. sa spoletanskim
vo/vodom prigodom njegovog prj;ema, ko/i se dogodio dan prj;e, 17. svib1!ja u 19 satt; z'
trqjao je oko tri etvrt sata. Budui da je za 18. svzbf? Ja btlo predvtdeno f? Jegovoslubeno
oznaa1Jaf? Jehrvatskim kra!Jem, dravni ta;ittk sto. Magltone je nasto/ao da ta;'prijem
bude svakako prije tog slubenog liza. Vo/voda je ostavzo na papu izvrstan do/am. Vijest
o promaknuu za hrvatskog kra!Ja vo/vodZje priopzo taliJanski kra!J' "Viktor Emanuel
III, prj;e svog puta u AlbaniJu, odakle se vraa tek reenog 18. svzbf? Ja,pa mu vo/'voda
niJe mogao JOpredati svo/' sltibenipodgetmk (promemorj;'zlj glede tog zmenovaf? Ja. Naime,
niJe zadovo!J(JI1 da se to oi}1aava1!Je mora odrati tako brzo, budui da politiko starije
u Hrvatsko/' niJeJO sasvzm Jasno, a i NiJemci su sipnsvo/ilt" veltki dzo narodnog bogatstva.
Papa smatra vda nema vze vremena za prethodne rasprave te Je novom Sttverenu zaelio
dobru sreu. Sto se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa Je z':{razzoda ga nije mogue
za sada podii na slubenu razinu, alt" e ostati dobropriJate!Jske veze.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 500-501, doc. 359 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 4189/41.)
116 Usp. isprave br, 7 i H (17, svib, 1941),
117 Osobna su miljenja isputena,
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonrcs (Za~,'reb)2, Str. 343-4!i3
Jeronima II RimII. Ravnatelj zavoda mons. Mag/erec iZI!jestioje Dravno tCfjmstvoda je
cjjelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavmka Pavelzea, nalazei se II RinZll, pogetzlo II 16
sati hrvatski zavod. Za tll Je ? f,0du iZ'!Jesiodvije hrvatske zastave. Samipitomci zavoda
bdi SZItim lizomoduevlJem:No jllgoslavenskzje veleposlamk Miroevze-Sorgopros'!Jedovao
protiv tog liza, Jer da se reem' zavod l1alazipod zaMom Jugoslavenske vlade. RavnatelJ'
Ma!!JerecJe mirno odgovoriona tqjpros'!Jcd, da drugaiJcnije mogao IIlndi
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 499, doc. 357 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
Monsignor Magjerec, rettore del collegio di san Gerolamo in Roma,
riferisce come oggi alle ore 16 tutto il gruppo dei componenti la missione
croata eccetto il sig. Paveli, si e recato al collegio.
ll3
Il rettore non sapeva di questa visita. E riuscito a trovare due bandiere
croate e ad esporle per l'occasione. Gli alunru sono esultanti. Non avrebbero
consentito al rettore altro atteggiamento.
Il Ministro 114 ha fatto una telefonata nervosa per chiedere se era vero che
al collegio erano esposte bandiere croate. Il collegio e sotto la protezione del
Governo jugoslavo; il rettore sarebbe stato considerato responsabile di questo
atto. Il rettore rispose calmo dicendo essere vero il fatto delle bandiere; ma
non poter fare altrimenti.
115
13.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mons. Ivan Krstde/; Montlnz; za1t!Jcmk (tcgiuka) za redovde poslove u papznskom
Dravnom tcgiustvu, biIJeiJprijem poglavmka Ante Paveltia od strane pape Pija XI!
Sv. Je Otac zZ!a~/o sVOJulJubav prema hrvatskom narodu ija mu Je '!Jemost poznata,
naglasivi takoder odmah da Je ostao postOjan pri tome da ovo bude neslubeni prj;em.
Pavelze Je otvoreno ZcgamlOda hrvatski narod ek nadahf!J'ivatz' sVOJ'ivot i sVOJe
zakonodavstvo na katollcanstvll. Oko priznaf!Ja nove drave, nastavIOJe papa, trebat e
priekati mirovni ugovor, II kOjem e se rijiJitiipita1!Jc drava, Jer Sv. Stolica ne eli biti
prtklof!Jcna nijcdnOJ' stram; budlli da se na svakOJ'strani nalaze katokcz; za kOJe mora
voditi brigu.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 500, doc. 358 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
JI)Smjeten na Trgu cara Augusta (piazza Augusto Imperatore).
JI'Tj. Jugoslavije, N. Miroevi-Sorgo.
Jl5Tardini je zabiljeio na listu: "da Sua I'ccellcnza Mons. Monnni".
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i I..::atolikacrkva u I Jrvatskoj 1<)41- 1<)45.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
Paveli, bez svo/e pratlye, tal//anskiJe veleposlamk pri Sv. Stolici traio od zam;emka
Montlili/a da priJemu bude priputena takoder i Pavelieva pratn/a. Stoer711k dravni
tqjmk MaglIone niJe smatrao poeljilim m!Jen/ati dogovoreno, predloivi da pratnja bude
primljena sljedeeg dana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u Rimu
narednih dana, i budui da kao '!Ienui:i il7lq/u pravo sastati se s papom, doputen im Je
priJem kod pape istog dana u 19,30 ali samo kao '!Ienui:ima, a ne slubenim osobama.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 498, doc. 356 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
4189/41.)
Ore 13
L'ambasciatore d'Italia telefona al Sostituto dicendo che un messaggio del
Capo del Governo lo incarica di chiedere che per l'udienza di questa sera al
signor Ante Paveli non sia separato il seguito dal suo capo: resta l'udienza
personale e privata per il signor Paveli, ma sia concesso al seguito di
accompagnarlo almeno in Vaticano, anche senza essere ammesso alla presen-
za del Sommo Pontefice.
111
Gli si dice come la cosa non sia possibile.
Insiste perche lo si accontenti e si proponga la cosa in sede superiore.
Sua Eminenza il Cardinale Maglione non ritiene si debba cambiare cio che
estato stabilito. Tutt'al piu si potri domani o in altro giorno far ammettere
questa gente ad un'udienza comune del Santo Padre.
Sua Santita conferma questo punta di vista: a ehi facesse osservazione si
faccia notare che queste persone sono ammesse come semplici fedeli, non
potendosi negare a nessun cattolico la grazia di vedere il Papa.
Dopo una serie di telefonate tra l'ambasciatore d'Italia e la Segreteria di
Stato (Sua Eccellenza Mons. Montini),112 non potendo i Croati trattenersi a
Roma nei giorni successivi, alle ore 19,30 il Santo Padre riceve in udienza
questi stessi Croati, come un gruppo di fedeli che prima di partire da Roma
desidera di vedere il Papa.
12.
1941, svibanj 18, Vatikan
Mons. Ivan Krstitelj' Montliu; Zam;emk (ta/mka) za redovite poslove u papInskom
Dravnom tajnitvu, bilje:? ! slUaj'istli:af!Ja hrvatskih zastava na I-frvatskom zavodu Sv.
111 Lsp. isp. br. !l (17. svib. 1<)41).
112 Potpomognut moosignorom Tardinijem.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), !'ontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3
independant croate, imposee par les armees d'occupation, est privee de tout
fondement juridique et constitue un acte de violence.
La Legation royale de Yougoslavie a l'honneur de faire savoir a la
Secretairerie d'Etat de Sa Saintete que Gouvernement royal de Yougoslavie
proteste energiquement contre cette manreuvre du Gouvernement du Reich
et rdeve la nullite de tous les actes accomplis a l'occasion de la creation de
cet etat croate, qui n'ont pour but que le morcellement territorial et national
de la Y ougoslavie.
En portant ce qui precede a la connaissance de la Secretairerie d'Etat de
Sa Saintete, la Ugation Royale de Yougoslavie profite ...
llo
10.
1941, svibanj 17, Rim
jugoslavensko poslanstvo moN papli1Sko Dravno tajmstvo da posred1!]e u korist
progon;enih Srba u podruijima i!1po.gednutimod nepr/jate!ja, ri u Bosm; Hrvatsko; i
Vo;vodim:
Izvor: Obj. u: ActeJ 4, p. 498, doc. 355 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ m. 147 u: A.E.S. 4002/41.)
De source digne de foi l'on apprend que de grande s persecutions et
asassinats s'effectuent contre l'element serbe en Bosnie, en Croatie et dans la
Voivodine.
D'ordre du gouvernement Royal la Legation Royale de Yougoslavie a
l'honneur de prier la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete de vouloir bien trouver
les moyens pour intervenir contre cette extermination arbitraire et injustifiee
de l'eIement serbe dans ces regions occupees par l'ennemi.
En remerciant la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete pour la suite qu'elle
voudra bien donner a sa demande, la lelation Royale profite ...
11.
1941, svibanj 18, Vatikan
MoJlS. Ivan .Krstlie!j Montim; Za17gemk (ttfjmka) za redovlie poslove u papinskom
Dravnom tcy'UStvU}biljelpodrobnostio prj;emu pratn;e poglavmka Ante Pavelia kod
pape P/ja XII Budui da Je juer bilo dogovorenoda bllde primljen samo poglavmk
110
Sto(;rnik Maglione zapisao je na ovom priopenju: "accusare riccvimcnto".
Sveta Stolica, Nezavisna Dtava IIrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
nere alle due visite il carattere di udienza privata accordata personalmente dal
Santo Padre - ha preferito che fossero omesse le visite a lui.
9 .
1941, svibanj 17, Rim
Jugoslavensko poslanstvo pros'!Jedtgekod papinskog Dravnog tq/nitva protiv proglaen;a
hroatske drave. I~osi da je nekolzko dana nakon njemakog napada na Jugoslavl/u,
njemaka vq/ska zauzela dio Banovine Hroatske i sam Zagreb, te da je Ante Pavek,
plaemk stranih vlada, onq/ isti ko/ije osuden od.francuskog SIIda Zbog ubo/stva kralja
Aleksandra, proglasio bez zkakve narodne podrke NezaVisnu Dravu Hroatsku.
Hroatskipredstavnici u jugoslavensko/' vladi i vlast Banovzlle Hroatske povukla se pod
pn'tzskom neprj;atelja u znozemstvo. Prema medunarodnom pravu, vo/no zauzee nekog
podmJa ne mijenja ni u emu njegovopravno stanje, pa se stoga iproglael? JeNezavisne
Drave Hroatske smatra bez pravnog temelja i kao naszlni an. Stoga jugoslavensko
poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko pros'!Jedtge kod Dravnog
tcgnzftvaprotiv ovakve uloge l? Jemakevlade ismatra sve alle u tom pogledu nitavnim.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 497, doc. 354 (prema izvornom pismenom priopenju
/verbalna nota/ ot. 146 u: A.E.S. 4001/41.)
Dans les quelques jours qui ont suivi l'agression inopi nee et injustifiee de
l'Allemagne contre la Yugoslavie, l'armee allemande a occupe une partie de
laBanovine de Croatie ainsi que sa capitale Zagreb. Ante Paveli, mercenaire
a la solde de gouvernements etrangers depuis de longues annees, celui-la
meme qui avait ete condamne a mort par les tribunaux fran<;ais pour le
meurtre de feu le roi Alexandre de Yougoslavie, J(~) profitant de la protection
des armees ennemies d'occupation, aproclame un "Etat independant croate",
avec la complicite d'un group d'individus n'ayant aucun mandat de lapart du
peuple croate.
Davant lapression de l'ennemi les representants legitimes du peuple croate
au sein du Gouvernement royal de Yougoslavie, ainsi que les representants
legitimes des autori tes autonomes de la Banovine de Croatie, se sont retires
a l'etranger.
Suivant les principes du droit international generalement admis, l'occupa-
tion militaire d'un territoire ne change en rien son statut legal et ne constitue
en aucune fa<;on une base legale pouvant justifier la fondation d'un statut
nouveau dans le territoire occupe. En consequence, laproclamation d'un etat
109
Csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava 1lrvarska ; Katolika crkva u 1~lrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
dana, 17. svibl'!Ja, u 19satt; dakle prije njegovog slubenogproglae1'!Ja hroatsktm kraljem,
spoletanskog vqjvodu, Sutra u 18 sati' na isti e nain prtmdipoglavmka Pavelia.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 495-496, doc. 352 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 4189/41.)
ore 10,50 - Sua Santita - presente I'Eminentissimo Cardinale Segretario di
Stato - mi dice le sue auguste decisioni circa l'udienza del sig. Paveli e del
duca di Spoleto.
106
Mi vien dato l'ordine di comunicare tutto all'ambasciata
d'!talia.
ore 11,15 - Viene - in assenza dell'ambasciatore - il commendatore
Babuscio. Gli dico che il Santo Padre ricevera il sig. Paveli, ma solo - senza
la delegazione.
in forma privata, cioe come una personalita cattolica, non come una
personalita politica;
senza sbandieramenti o reclame, cioe che la stampa italiana non snaturi il
carattere di questa udienza.
Sviluppando particolarmente quest'ultimo punto faccio notare al commen-
datore Babuscio che la linea della Santa Sede e ben nota e ben chiara: finche
perdura la guerra, la Santa Sede si astiene da tutto cio che potrebbe aver l'aria
di un pronunciamento politico e si astiene altresi dal prendere provvedimenti
definitivi.
Il commendatore Babuscio si dichiara compreso di tutto questo. Mi dice
che il sig. Paveli verra solo, eon la sua automobile, andra dal Santo Padre e
poi se ne andra via. (A questo punto gli faccio osservare che forse sarebbe
bene che il sig. Paveli andasse dall'Eminentissimo Segretario di Stato).
Aggiungo che - essendosi padato anche dell'udienza del duca di Spoleto
- Sua Santita lo riceverebbe volentieri prima che fosse proclarnato re di
Croazia. Cosi la visita non avrebbe piu quel carattere troppo politico che
altrimenti avrebbe.
Il commendatore Babuscio ringrazia ed esce.
17-V-41 ore 20
Alle 19 il Santo Padre ha ricevuto il duca di Spoleto.
107
Questi e uscito dal
Vaticano subito dopo l'udienza pontificia. Analogamente fara domani, alle 18,
il sig. Paveli.
IIIX
L'Eminentissimo cardinale Segretario di Stato - per mante-
11)6 i\imone di Savo;a i\osta. spoletanski vojvoda (19IXl-1948).
107 L:sp. ;sp. br. 14 (18. svib. 1941).
10K Usp. isp. hr. 13 (18. s\'ih. 1941).
Svcta Stolica, Nezavisna Dtava Htvatska i Katolika crkva u lIrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ['ootcs (Za!-,'Tcb)2, str. 343-4(,3
D. Del Mestri
104
- ha dato le pili ampie assicurazioni ed ha fatto le pili calde
raccomandazioni.
2. che il Papa, nella sua qualiti di Padre di tutti i fedeli riceve chiunque a
lui si rivolga (questa liena e specialmente seguita per sentiemnto di apostolato
da Sua Santita Pio XII). Ora non sarebbe offensivo e, forse, dannoso rifiutare
al sig. Paveli una udienza quando egli la implora?
3. Il sig. Paveli inizia ora il suo governo. Ci saranno tante e tante cose
da fare per il bene della Chiesa in Croazia. Non potra essere pili che
vantaggiosa una parola - ammonitiva e incitativa - del Papa?
4. E tanto brutta la cansuetudine che si e pur troppo introdotta, di molte
e molte personaliti che vengono aRoma enon vanno dal Papa. Non bisogna
dimenticare che Roma e diocesi di Papa. Se, dunque, deploriamo - e eon
ragione - questo assenteismo, perche respingere una personalita cattolica -
came il sig. Paveli - che chiede udienza?
C) Come conciliare questo duplice ordine di cozzanti considerazioni?
Su una maniera sola, cioe:
- accordare l'udienza - non rifiutada;
- elirninare dall'udienza stessa tutto cio che potrebbe dade un carattere
politico e compromettere la Santa Sede. Quindi: senza solennita (udienza
privata) e senza reclame (esigere cio specialmente dal Governo italiano) ed
inoltre preavvisare i pili importanti rappresentanti pontific} perche sappiano
perche, nel caso, pos sano rettificare false interpretazioni.
1tb
8 .
1941, svibanj 17, Vatikan
Mons. Dominik Tardztu; ta/mk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu,
biljei prethodne podrobnosti oko prijema spoletamkog vojvode Azmona od Savoje i
poglavmka Pavelia. Sv. Otac odluio je pnmiti zh, pa je ovu odluku i sve podrobnosti
tajmk Tardini pnopto komendatoru BabuSC1u, savjetmku talijanskog veleposlanstva pn'
Sv. Stolia: Bit e to osobni i neslubeni posjet, pa kao takav treba NkpredstavI/en i u
pnopa;tucama. Sv. .re Stofzca, nazme, ne elipnklanjati nijednom politikom tjeel!Ju sve
dok traje rat. Dravni ta;tllk .rto. Magfzone, da bi .re sauvao osobni ij1aa;pri;ema kod
pape, i.rpu.rtzl e prijem spomenute dvqjzce kod .rebe. Sv. Otac pnmzo Je neslubeno, istog
104 Don Guido del Mestri, savjctnik u apostolskom poslanstvu u Bcoh'Tadu.
"" Usp. isp. br. ~(17. svib. 1941) te br. 11 i13 (18. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvarska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
ii[aava potpuno u prtlog; drugo, Papaje otac svih '!.iermkaipnma sve kqji mu se obrate;
tree, ovo bi mogla biti dobraprigoda da Papa poglavmku Paveliu t~ese svqje vtdenje u
korist Crkve u Hrvatsko/;' i etvrto, ovo bi pnft,at? je pndonijelo suzbijanju onog u
pos!jedtyc vriJcme usta!Jcnogobiajaprema ko/cm dravnici pog"etgit talijanske vlasti u
Rtmu, a ne i samog papu. Na konCIl mons. Tardini zak!Ju1gc,da pnmatyc treba
omogutlt;ali odbaczlisve ono to bi mu dalopoltitcko obi!JcfJc,dakle neslubenopnmatyc.
U tom smislu treba prethodno obaviJcst"i apostolske poslamke u nektm va:? !tj;im
dravama, kako bi mogli datt; ako ustreba, pravo tumaetyc.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 493-495, doc. 351 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
Ieri Sua Eminenza l'ambasciatore d'Italia ha insistentemente chiesto
all'Eminentissimo Superiore se il Santo Padre avrebbe ricevuto in udienza il
. P li' l1X)
Slg. ave c.
La questione edelicata.
A) Da una parte e innegabille:
1. che il sig. Paveli viene a Roma per una mlSSlone squisitamente
li
1111
po lica;
2. che una udienza pontificia al sig. Paveli potrebbe essere sfruttata quasi
come un pronunciamento politico della Santa Sede circa il nuovo regno
croato,102 pronunciamento del quale sia il regno stesso che il sig. Paveli
trarrebbero un grande vantaggio ai fini politici.
B) D'a1tra parte e parimente innegabile:
1. che il sig. Paveli si professa cattolico, che il nuovo Stato si dice e si
proclama cattolico. In questo punto il vescovo di Lubiana 1Il3 - parlando con
10() usp. isp. br. (, (16. svib. 1941).
101 Jedna zabiljeka Dravnog tajnitva prikazuje Pavelievu osobu: "Si diceva che il Paveli ha assassinato
il Re Alessandro a Marseille. I.'Arcivescovo di Zagabria Mgr. Stepinac e andato da Lui eparlava su
guesto argomento.
Paveli ha risposto:
- ","ccc11cnza, mia coscienza e assolutamente guicta e tranguilla. Jo ho laresponsabilitit di guesto fatto
intanto inguanto laha ogni altro Croato. I tribunali francesi tentavano imputarmi guesto personalmcnte,
ma non riuscivano"
-.L'Arcivescovo ha udira che il Paveli si elamemato davanti ad uno dei suoi collaboratori, che anchc
fra i ecclesiastici si e diffusa guesta accusa contro di lui e gli farebbe ).,'fandedolare, sc semirebbe che
anche in Vaticano si crede gualche cosa di simile".
1()2 Proglaeno lO. travnja 1941.
JO J Mons. Grgur Roman
Sveta Stol;c., 'ez.visna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fnmes (Zaj,'teb) 2, str. 343-463
Si manifestano in Croazia due tendenze, delle quali una favorevole
all'inf1uenza tedesca, l'altra a quella italiana.
Mgr arcivescovo,97 i prelati, il dero siano prudenti e non si compromet-
tano.
Tengano pero presente l'interesse della religione.
6.
1941, svibanj 16, Vatikan
Ivan Krstite!j Montim; zaf7!Jemk (tqjmka) za redoviteposlove u papinskom Dravnom
tajnitvu, bilJei kako Je po naredbi dravnog tajmka sto Maglionea ii/oio papi Piju
XIl svqj ra:;govorsa talijanskim veleposlamkom glede pO!Jetepoglavmka Ante Pavelia
Rimu te o mogunosti f!Jegovogpr!Jemaod stranepape. Papa ne vIdipotekoa da ga pritm'
bez l':(paf!Jskih obreda, neslubeno, kao obinog katolzka. No, o tqj stvan; nadodcye
Montim; stvari trebajo razblstntl:
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 491-492, doc. 348 (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S.4189/41.)
Ho riferito a Sua Santid. quanto l'Erninentissimo cardinale Segretario mi
ordinava di sottoporre alla Sua considerazione circa la conversazione eon
l'Ambasciatore d'Italia di stamane.
98
Il Santo Padre ha apprezzato lapremura di Sua Eminenza. Gliene parlera
domattina. Non vedrebbe tuttavia difficolta a concedere una udienza senza
esteriorita, come a persona privata, come a semplice cattolico. L'udienza
potrebbe essere non pubblicata. Ma e cosa da studiare.
99
7 .
1941, svibanj 17, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; tCYluk za l':(panredneposlove u papinskom Dr.'(:Jvnomtcynltvu,
biIJe:f/razloge za i protiv buduegpnmaf!Ja hrvatskog poglavmka Ante Pavelia kod Sv.
Oca. Dva su rai/oga proltv, ti poglavmk Paveli dolazi u Rim radi Istopolitikih
rai/oga, i drugo, papinsko bi pnmaf!Je moglo biti Iskoriteno kao politiko proglaef!Je
novogHrvatskog kralJevstva. NaprotiV, etiri su rai/oga za f!Jegovopnmaf!Je: prvo, Paveli
Je katolik, a i nova dr.'(:Jva Je katolika, pa u smislu pnmaf!Ja lJublJanski se nadbiskup
91 Mons. Alojzije Stepin.c.
98 Radi se o P.vc1ievom posjetu Rimu io pitanju prijema kod Pape.
'J9 Csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463
4 .
1941, veljaa 22, Vatikan
Dravni tajmk sto. Magltone traf/ od apostolskog poslamka (1zuncija) u Beogradu
Hektora Felicfja obavijesti o pnkladnosti sla'!la papinskog izaslanzka na svenarodni
euharistijski .rkup 11Zagreb, moleiga osobzto da dobijeJamstva s obzirom na dvije toke:
da e spomenuti skup zadrati isto V;emtcko obilje:fJei da mu beogradske vlasti neprtdaju
mkakv1l promtdbu hrvatske pol dike.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 400-401, doc. 268 (prema izvornom nacrtu 1minutal
u: A.E.S. 1334/41.)
Sua Eccellenza Mons. Luigi Stepinac, Arcivescovo di Zagabri~, in una sua
recente visita a Roma ha presentato una supplica al Santo Padre
9
, nella quale
chiede che il grande Congresso eucaristico nazionale che avra luogo in quella
citta il 20, 21 i 22 giugno prossimo a chiusura delle feste per il XIII centenario
delle relazioru fra i Croati e la Santa Sede, sia presieduto da un eminentissimo
porporato, quale Legato pontificio.
Di pili chiede l'insigne favore che la stessa Santid Sua Si degni coronare
con la Sua augusta parola in latino o in france se, la fine del detto congresso.
Prima di dare una risposta aMons. Stepinac, occorrerebbe che I'Eccellenza
Vostra Reverendissima potesse rassicurare la Santa Sede soprattutto su i due
punti seguenti: che, doe, le marufestazioru del congresso saranno contenute
nel campo strettamente religioso e che cotesto Governo non attribuisca allo
stesso alcuno scopo di affermazione politica croata osimili.
PS. Mi dica pure, ne La prego vivamente, il suo parere su l'opporturuta,
o meno, della designazione di un Legato.w'
J.
1941, svibanj 15, Vatikan
Stoermk Maglzone biljei da .re u Hrvatskoj oitqju dva politlcka IIS1l!Jere'!la, Jedno
sklonije N!Jemcima, drugo Tal!Janima. Nadbiskup Steptitac, o.rtalicrkveni dosto;al1stvemi:i
i .rveen.rtvorazborito seponaaju, ne m!J'eajui.re u POlitiku, vepromtcu V;erskiprobitak.
Izvor: Obj. u: Acte.r 4, p. 491, doc. 347 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.
Bez br., Jugoslavia 144.)
95 U5p. isp. br. 2 (Ll. vclj. 1'141).
96 Pitanje je rijeeno kroz politike dogadaje.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska iKatolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463
3 .
1941, veljaa 14, Vatikan
Mons. Domimk Tardim; tqjmk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tqjmtvu,
povodom molbe zagrebakog nadbiskupa Stepinca od 13. veljae kqjom je zamolio papu
Pija XI! apostolskog izaslamka na svenarodnom euharistiJskom skupu u Zagrebu, biljei
svqja raZ1tll!ja,!ja,te medu ostalom, navodei stoermka PellegrinettiJa, kae "da se radi
o dobrim Hrvatima koji u svim ovimjavnim oitovafyima malo prevte tsttCUsv,!! narodm'
ogdqj iprotusrpstvo ': ali budui da se radi o "vrlo vjermckom narodu" i o istoI!jermckim
euhartstiJskim slavljima, moe se podupriJeti ova duhovna poduzetnost; glede papinog pak
izaslamka trebat e apostolski poslamk (nunciJ) u Beogradu dobittjamstva da e slav!Je
imati isto l!Jemtcka obtgefJa i da (beogradska) vlast u ,!jima ne vtdi mkakve polittcke
promtdbe.
Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 387, doc. 262 (prema izvornoj zabiljeci u: A.E.S.
1334/41.)
Per quanto:
- non sia possibile prevedere quello che accadra da qui a giugno92
- non sia da escludere \come rilevo l'Eminentissimo Card. Pellegrinetti in
una recente congregazione)~ che i buoni croati mettano un po'troppo avanti
in tutte queste manifestazioni il lora sentimento nazionale e antiserbo,
pure:
- si tratta di un popolo molto religioso
- e di manifestazioni eucaristiche, cioe puramente religiose.
Quindi, tutto considerato, si pua approvare e incoraggiare l'iniziativa.
Quanto all'invio di un Cardinal Legato bisognerebbe, forse, essere
assicurati dal Nunzio che:
- le manifestazioni saranno contenute ne! campo puramente religioso
- il governo non vi vede affermazioni di carattere politico.
16-2-41
Ex audientia Eminentissimi:
Sentire il Nunzio, anche gli ultimi avvenimenti lasciano in dubbio ...
94
92 Vidi isp. br. 2 (13. velj. 1941).
9) I~rmenegildo Pellegrinetti, stCl7.ernikod 1937. (IK76-1943), lan Svetog Zbora za izvanredne crkvene
poslove, bio je apostolski poslanik (nuncij) u 13eograduod 29. 5. 1922. do 21. 11. 1937.
94 Vidi isp. br. 4 (22. velj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
(641-1941) delle relazioru del popolo croato colla Santa Sede e del suo
battesimo,89 fanno tutto il possibile per rinnovare spiritualmente i fedeli a loro
affidati, sia colle missioru popolari, sia con esercizi spirituali chiusi, come pure
con congressi eucaristici locali, nonche con pellegrinaggi mariaru. Gia ora,
dopo sette mesi di questo Anno Santo, si vedono i frutti abbondanti del
lavoro prestato nello zelo pastorale. Quale coronamento di tutte le marufe-
stazioru giubilari, e quale ringraziamento al Signore di tutti i bene fici ricevuti,
dobrebbe(lj essere il grande Congresso Eucaristico Nazionale da tenersi a
Zagabria nei giorru 20, 21 e 22 giugno del corrente anno.
90
La Santita Vostra ci ha incoraggiato a queste opere spirituali concedendoci
il grande dono del giubileo straordinario, ora I'umilissimo sottoscritto
devotamente prega la stessa Santita Vostra di voler paternamente concederci
due altri bene fici col degnarsi di inviare nella persona di un Eminentissimo
Cardinale, il Vostro Legato al sopradetto Congresso Eucaristico Nazionale,
nonche coronare la chiusura del medisimo Congresso colla Vostra venera ta
ed augusta paroJa e coll'Apostolica Benedizione.
Le grazie, che Vostra Santiti si degnera di concederci, confermeranno il
popolo croato nella fedeIta tredici vol te secolare verso la Santa Sede, gli
daranno nello stesso tempo la forza spirituale per respingere gli attacchi da
parte dello scisma orientale, il quale per la maggioranza numerica e per la
posizione privilegiata dispone di mezzi molto efficaci di propaganda anticat-
tolica, nonche I'incoraggeranno nella lotta contro il bolscevismo sempre piu
invadente, specialmente negli ultimi tempi dopo le relazioru diplomatiche
allacciate tra la Jugoslavia e I'U.R.S.S. Come nei secoli passati i Croati erano
l'Antemurale Christiarutatis contro leinvasioni turche, cosi ora nei pericoli attuali
si propongono di esserlo coll'aiuto di Dio e coll'appoggio della Santa Sede.
L'interesse per il Congresso Eucaristico Nazionale epiu che eccellente tra
il popolo. Zagabria, la citta capitale dei Croati, ove si svolgera il Congresso,
ha gia iruziati i preparativi per la buona riuscita delle feste eucaristiche. Il
Governo autonomo croato ha gia delegato alcuru suoi membri per idiversi
comitati di organizzazione del Congresso, e permette tutto il suo appoggio,
come pure il Governo centrale di Belgrado.
Le grazie, che il sottoscritto umilmente chiede da Vostra Santita, daranno
a tutti questi preparativi un nuovo potente slancio, e la Benedizione
Apostolica, che implora per questa santa impresa, ne sara il pegno della felice
. . 91
nusclta.
~9 L'OssenJatore ROfllano govorei o proslavi, objavljuje lanak o pokrtavanju Hrvatske (4-5. studeni 1940).
90 Usp. isp. br. 1 (24. stud. 1940).
91 Usp. isp. br. 3 i 4 (14. i22. velj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Dr?ava I Irvatsko i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fnntes (Zagreb) 2, str. 343-463
3) che per lo stesso motivo non esempre permessa al Clero la
partecipazione attiva a campagne e movimenti di carattere patriottico e
nazionale, specialmente quando facciano capo acorrenti diverse o si risolvano
in lotta contro il Governo centrale, venendo in tal modo a prendere le
apparenze di competizioni di parte o di ribellione contro i poteri costituiti;
4) che lamisura del patriottismo di un sacerdote edata non gia dall'ardore,
eon cui combatte per le rivendicazioni nazionali, ma dallo zelo, eon cui
s'adopera per il progresso spirituale della patria, base indispensabile e sicura
della sua prosperici e della sua grandezza.
Il ricruamo a questi princip! potri ridurre di numero e di gravita le
intemperanze segnalate alla Santa Sede; ma, conoscendo la situazione, non
oserei dire ch'esso yana ad eliminarle del tutto (...).88
2 .
1941, veljaa 13, Rim
Nadbiskup zagrebaki Alo/~e Stepinac, u vriJeme svogapogeta Rimu, mok papu Pjfa
XI!, nakon to Je ve bio odobrio hrvatskom narodu Izvanrednu oblJetmeku godinu
povodom '!Jegoveproslave 13-stolJetne1!Jemosti Sv. S/o/za; da sada poalJe svog Izaslamka na
Svenarodni euharistjjski skup, ko/i e se odrati u Zagrebu od 20-22. lip'!Ja, te da povodom
Zak!jue'!Jaovog skupa uputi svo/u riJei apostolski blagoslov. Te bi milosti utvrdzle brvatski
narod u 13-stolJetno/' 1!Jemostiprema Sveto/'StOlla; dale bi mu duhovnuJakost da se odupre
napadtgima od strane istonib raskolmka (pravoslavnih),ko/i Zbogsvo/e b1T!Jeane nadmonos!l'
ipovlatenog polocga raspolau d;elotvomlm sredstvimaprotukato/zeke promidbe, te bi ga
osokolile u borbz'protiv bolJIevlzma, ko/i nakon uspostave diplomatskih odnosaJugoslavije
i SSSR postcge sve nasIlniji: Inae, tijekom cijeleoblJetmekegodine brvatski biskupi nasto/e
dubovno obnoviti brvatski narod pukim misijama, zatvoremm duhovmm 1!Jebama,
fJijesmm eubanstijsklm skupOVima i marijanskim hodoaima.
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 385-386, doc. 261 (prema izvorniku u: A.E.S.
1334/41.)
Beatissimo Padre!
Il sottoscritto arcivescovo di Zagabria, in qualira di presidente delle
Conferenze dei Vescovi dellajugoslavia, prostrato ai piedi di Vostra Santita,
umilmente prega quanto segue:
I Vescovi croati negli ultimi due anni, ed in modo speciale durante
quest'anno giubilare (29. VI. 1940. - 29. VI. 1941.) per il XIlI secolo
"
Osobna su razmiljanja isputena.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
della cristiaruta"; il fenomena si ripete oggi, enon senza ragione, in quella
ingaggiata da 20 anru con i Serbi ortodossi.
Persuasi questi ultimi che, per snazionalizzare i Croati e realizzare
l'uruficazione politica, e necessario allontanarli da Roma, conducono una
tenace e mal camuffata camp agna di proselitismo, che, secondo le statistiche
pitl discrete, ha fatto fin qui oltre 200.000 vittime, ed in agru tempio
ortodosso che sorge nei centri cattolici vedono una pietra miliare della loro
sistematica avanzata.
I Croati, che si danno perfettamente conto della manovra, profittana di
tutte le oceasioru per affermare la loro cattolicita, e appunto in questi giorru
si apprestano a celebrare solennemente il 13 centenario dei loro primi contatti
can la sede di Pietro,87 col fine evidente, anche se non uruco, di far
comprendere aBelgrado che essi non sano soli, ma hanno dietro di se la
forza ed il prestigio bimillenario della Chiesa.
In questa lotta pro aris et jocis e pressoche impossibile al Clero rimanere
indifferente o neutt:ale, senza esporsi al pericola di perdere il contatto col
popolo e di essere riguardato come traditore della Chiesa e della patria.
Cio non vuol dire, evidentemente, che, sotto il pretesto del patriottismo
e della religione, esso debba ritenersi autorizzato a prender parte a cospirazi-
oru vere e proprie, e a servire da agente di propaganda o di collegamento,
come sembrano aver fatto alcuru dei soggetti segnalati alla Segreteria di Stato.
Ma, non essendo cosa agevole fissare i limiti del lecito e dell'illecito in
materia si delicata e scabrosa, riesce difficile adottare misure che impediscano
il ripetersi degli inconveruenti lamentati.
La via della persuasione e essenzialmente lenta, giacche non si pua
modificare da un giorno all'altro una mentalita, che ha assunto l'aspetto e la
fermezza d'una tradizione; quella della forza metterebbe i Vescovi in una
spiacevole i pericolosa situazione di fronte al popolo croata.
Siamo quindi rimasti d'accordo che il meglio, per ora, sara di ribadire i
principl, ai quali deve essere subordinata l'attivita privata e pubblica del Clero,
ricordando a quest'ultimo, quando se ne presenti l'occasione:
1) che la digni ti sacerdotale importa una limitazione della liberta individu-
ale, in quanto interdice al sacerdote tutto cio che eincompatibile can il decoro
e can i doveri del suo stato, e can gli interessi superiori della Chiesa;
2) che tale limitazione affetta in particolar moda il terreno politico, in
quanto gli atteggiamenti del Clero vengana invariabilmente attribuiti alla
Chiesa ed atti rano su di essa gli adl e le reppresaglie degli avversari;
L:sp. isp. br. 41>(20. sij. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 268-271, doc. 178 (prema izvorniku: Rap. m.
3184/234 u: A.E.S. 446/41.)
Mi giunse, a suo tempo, insieme ai relativi all~gati, il venerato Dispaccio
n. 3740/40, in data del 5 Maggio ultimo scorso.
x
,
Ritendo poco prudente trattare per lettera il delicato argomento, che ne
costituival'oggetto, credetti bene di attendere un'occasione per potedo fareavoce.
In mancanza di altra opportunita mi sono valso di quella offertami dalla
Conferenza Episeopale, tenutasi nei giorni 7-9 del mese eorrente.
In tale occasione segnalai ai Vescovi gli addebiti mossi ad alcuni sacerdoti
ereligiosi jugoslavi, a motivo della lora attivita politica, ed insistetti ancora
una volta su lanecessita di richiamare il Clera al preciso dovere di mantenersi
estraneo alle competizioni di parte.
Dopo un rapido esame dei fatti denunziati, che risultarono parte esagerati
e parte privi di fondamento, prese la parola lo Eccellentissimo Arcivescovo
di Zagabria,R(' per dirmi, in sostanza, che, nonostante il fermo proposito de.i
Veseovi di esigere dal Clero la totale astensione dalla politica attiva, riesce
difficile otteneda, a causa della situazione vigente in Croazia.
Tale situazione e caratterizzata dal fatto che gli antichi "partiti politici" sono
oggi praticamente fusi in un unico "movimento nazionale", continuaz.ione e
riflesso del conflitto serbo-croato, che ne gli anni trascorsi ne gli accordi
intervenuti son valsi ad attenuare, eche in questi ultim.i tempi sembra si siafatto
anche piu acuto, acausaforse delleaccresc.iutesperanze di una soluzione radicale.
Si tratta, in altre parole, di un "movimento di emancipazione da Belgrado",
rappresentato da due correnti: l'una moderata, che reclama, almeno per ora,
un'ampia autonom.ia nel quadro unitario della Jugoslavia (Maek), l'altra
estrernista, che si batte per l'indipendenza assoluta elaseparazione immediata,
ritenendo imposs.ib.ile e dannosa per gli .interess.i croati ogni eollaborazione
eon .i Serb.i (paveli).
Al carattere "naz.ionale" del movimento va strettamente unito quello
"religioso", .in quanto .i Croati identificano da secoli la patr.ia con la Fede,
riguardata non solo eome dono di Dio eprezioso retaggio dei padri, ma anche
come mezzo di difesa contro la minaccia di assorbimento da parte di popoli
piu forti e piu agguerriti.
Le lotte sanguinose da essi sostenute contro i Turchi assunsero di fatto i
contorni di una "crociata" e meritarono loro l'amb.ito titolo di "antemurale
85 Brzojavka nije objavljena.
86 Alojzije Stepinac.
SvecaStolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S, Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
1.
1940, studeni 24, Beograd
Apostolski poslamk (nuncfJ) u Beogradu Hektor Felid t~"erge stoerntka Alqjzjja
Maglionea, papinskog dravnog tqjmka, o poloqju Hrvata u Jugoslavfji: Pngodom
biskupskog zagedanja upozono je biskupe na neke sveemke, o kojima je dopro glas ve
i do Sv, Stolice, kqJi se clJelatno bave polittkom. Biskupi su razmatrali ovo pitan;e i
ustanovili da se radi tli oprelJeranim tvrdn;ama tit' su bez temelJa. Nadbiskup Stepinac
je naglasio, da usprkos zahijeva ko/i' su biskupi UPUtllt'svom sveenstvu da se potpuno
uzdre od clJelatnepolittke, teko je to postii Zbog sveukupnog stan;a u Hrvatsko/: Ovo
je stan;e, naime, obilJeeno time da su se stare "politike stranke" rgedimle u jedinstveni
"narodni pokret'~ to proizlazj iZ srpsko-hrvatskog sukoba, ko/i' sto/i' pred kor;emtim
r;een;em. Radi se o "pokretu osamostalJen;aod Beograda" ko/i' se sasto/i' od dvIJestrtge:
Umjerena, s Maekom na elu, ko/a tra:{j iroku samostalnost unutar JugoslavIJe, i
ekstremna, s Paveliem na elu, ko/a se bori za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz
"nactonaIno" obt!Je:fJe, ovo stanje dobiva i "Vjersko" obt!Je:fJe; naime, kako su se stolJeima
snagom sVOJeVjerebonlt'protiv Turaka - i zadobtli naslov "predzjde kranstva'~ tako se
tIJekom proteklih 20 godina istom Vjerom Hrvati odupiru pravoslavnim Srbima. Srbt;
naime, ele Hrvate odnarodtti i u dravi stvontipolttiko jedinstvo, a za to smatrqju da
je potrebno Hrvate odVOjiti od Rima i ukIJt(lti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom
pomamnom pnkupIJan;u pnstaa (prozelttizmu) pndobtlt' su Vte od 200.000 "~ava" t;
osim toga, t~radtlt' su mnogepravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su SVJesni
tog srpsko-pravoslavnog prodora te stoga nastOje u svakOj' pngodi tstaknuti sVOJe
katolianstvo. Medu ostalim spremq;u se sveano proslaviti 13-stolJ"etnupovezanost sa
stolicom sv. Petra i ttme dati do znan;a da nisu sami i da msu odjuer. U tOj'borbi teko
je hrvatskom sveenstvu ostati potpuno t'zpan dogadq;a, ali to ne Zflal' da se pod t'z!tkom
domolJublJa i VjeresmIJtl upustttt' u istopolttiku promtdbu, u emu nIJe uvIJek lako
nai pravu mjeru. Btskupi u takvom stan;u mogu upotrlJebtti samo sredstva uVjeravan;a,
amkako stle, ko/a bi ih mogla staviti u neugodanpoloq;' nasuprot hrvatskog naroda. S
takVim stavom slo:(fo se i sam nuncIJ'Felici te su na spomenutom zagedan;u dogovorena
4 naela, ko/ima se mora podredtti svaka osobna tjavna ej/elatno.rtsveenstva. To .ru: 1)
.rveem'c"ko do.rto/an.rtvo ogranirgeosobnu slobodu u .rmtsluda Zabran;tgesveemku .rveono to
je nespo/ivo s t!jegOVtmdunosttma i .r viim crkvemm probttkom; 2) ovo se ogranien;ettfe
o.robt'to politikog podmija, s obzjrom da se ponaan;e sveenstvanuno pnptsrge Crkvi kao
gelim;' 3) s tstog razloga, nIJe uvIJek doputeno sveenstvuef;elatnosuef;elovatt' u polt'tic'ktm
nadmetan;ima, osobtto ne kao vodttelJima;4) domolJublJe.rveemka ne m;en' se toltko po
borbenosti za narodnu stvar kol tko po pregnuu na duhovnompolJu,jer je to rgedno i teme!;'
svakovrsnog narodnog napredka. Ova e naela Vjero;atnouman;iti dosadan;eneum;ereno.rtt
na tom podruiju, aliposlamk Felt'ct'ne Vjengeda e ih potpuno uklJUiti
Sveta Srolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum). ['onte, (Zagreb) 2. str. 343-463
NAVEDENA DJELA
AAS = Acta Apostolicae Sed.is.
Actes = Actes et Documents du Saint St"egerelatifs d la secondeguerre mondiale: 4. Le
Saint Stege et la guerre en Europe (juzn 1940 - JUtn 1941), Citta del
Vaticano, 1967. - 5. Le Satnt Stege et la guerre mondtale (;ui/let 1941 -
octobre 1942), Cd.v., 1969. - 7. Le Salnt Stege et la gume mondtale
(novembre 1942 - decembre 1943), Cd.v., 1973. - 8. Le Salnt Stege et les
victimes de laguerre (;anVter 1941 - deeembre 1942), Cd.V., 1974. - 9. Le
Salnt Stege et les vicltmes de la guerre (;anVter- deeembre 1943), Cd.V., 1975.
- 10. Le Salnt Stege et les vti:ttmesde la gume (;anVter 1944 -Jui/let 1945),
Cd.v., 1980.
ADAP =Aktm z;,r deutschen auswdrtigen Poltttk, Serija D, vol. XII (1969), XIII
(1970).
BAKI Stjepan, to treba znali kod pnma'!Ja u kat. Crkvu, u: Katoliki list,
92/1941, br. 21-22 (od 3. lipnja 1941), str. 254-256.; u posebnom
Prilogu Katolikog lista br. 23 (od 11. lipnja 1941) objavljen je
predhodni tekst u proirenom obliku pod naslovom: Propisi za
pnma'!Je u katoliku Crkvu.
BI': 1JGARAleksa, Alqidje Stepinac, hroatski kardtila~ Rim: ZIRAL, 1974.
CAYALLI Fiorello, IIprocesso dell'arcivescovodi Zagabrla, Roma 1947.
CIANO Galeazzo, Dtario, I-II., Milano-Roma, 1946.
FALCONl Carlo, II si/enz;o di PtO XII, (=Problemi e documenti, 22), Milano:
Sugar, 1965.
JELI-Ben Fikreta, Ustae i NDH, (=Monografije - Biografije, 5), Zagreb:
SNL - K, 1978.
MAN7.0NI Alessandro, Ipromessi SPOSt; izd. Lesca.
GIACOMOMartina, Stona della Chtesa moderna, III, Rim, tipkopis, 1989.
PATIlm Richard, The case 0/ Cardtilal Aloistus SteptnaC, Milwaukee 1953.
ANJEK Franjo, Kranstvo na hroatskom prostortI, Zagreb: KS, 1991.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945
(S. Razum), Fnmes (Zagreb) 2, str. 343-463
Slovake i Hrvatske.
HIl
No, apostolski izaslanik u Zagrebu nastojao je i dalje
da pomogne barem krtenim idovima i onim u mjeovitim brakovima, jer
su ovi svakodnevno dolazili k njemu traei pomo. U vladinim krugovima
zajamili su mu da e ove dvije grupe idova biti poteene. No, ovim
jamstvima nije pridavao preveliku teinu.
HI
I uistinu, progoni su se nastavili i u svibnju 1943., i to pod vodstvom
naelnika njemake policije Heinricha Himmlera. Tada je opat Marcone
zajedno s nadbiskupom Stepincem ishodio kod hrvatskog ministra unutarnjih
poslova Andrije Artukovia, da ovaj pred Himmlerom zatiti barem idove
u mjeovitim brakovima.
R2
No, ni prethodna jamstva ni privremene obustave
progona nisu koristile niemu, jer tijekom Ledne svibanjske noi, dok su ljudi
mirno spavali, policija je pritvorila sve Zidove, osim onih u mjeovitim
brakovima,pa ak i one koji su ve odavna krteni, i nasilno ih otpremila u
jemaku.
H
Na taj tragian nain zavrila je svoj ivot velika veina hrvatskih idova.
Katolika se crkva u tom potresnom vremenu zauzimala za konkretne ljude,
ne dijelei ih po podrijetlu, vjeri ili opredjeljenju. Na alost, nacistika
zloinaka ideologija previe je obuzela ljude koji su u svojim rukama imali
mo, pa je esto onemoguila i one dobrohotne ljude koji su htjeli, da uine
neto za progonjene. adbiskup Stepinac bio je meu onima koji je
progonjenima pomagao, herojski se izlaui i vlastitoj pogibelji. Za njegovo
portvovno pomaganje carigradsko Povjerenstvo za pomo europskim ido-
vima izjavilo je u lipnju 1943.: "Mi znamo da je mons. dr. Stepinac uinio sve
mogue da pomogne i olaka sudbinu nesretnih hrvatskih Zidova, iji broj
prema naim obavijestima ne prelazi danas brojku od 2.500 mukaraca, ena
i djece."H4
Stjepan Razum zc
l!O usp. isp. br. 76 (1. trav. 1943).
81 Jsp. br. 75 (31. n. 1943).
82 [sp. br. HI (10. svib. 1943).
83 [sp. br. 85 (24. svib. 1943).
84 Isp. br. 90 (11. (ip. 1943), bilj. 350.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u I Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
Zasigurno je, da je to bila djelomina istina. No, najoitije je to da hrvatske
vlasti nisu mogle slobodno i samostalno odluivati o ivotu svojih graana.
Dne 17. srpnja 1942. apostolski izaslanik opat Marcone obavjetava papin-
skog dravnog tajnika Maglionea da je Njemaka naredila naelniku hrvatske
policije dr. Eugenu Kvaterniku da u roku od est mjeseci izrui Njemakoj
sve hrvatske idove. Naelnik Kvaternik nastojat e, kae izaslanik, to jevie
mogue odugovlaiti izvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta
Stolica uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti idovima
mirno ivjeti na nekom hrvatskom otoku. Istim pismom opat Marcone iznosi
takoer potekoe koje se javljaju u vezi s odlaskom pedesetak idovske djece
u Tursku, zbog toga to moraju obilaziti Srbiju, a od susjednih zemalja nisu
jo dobili doputenje.
74
Ovo prebacivanje bit e kasnije povezano jo s
mnogim diplomatskim dopisivanjem izmeu Sv. Stolice i susjednih zemalja.
75
Nakon mnogih uzastopnih zauzimanja apostolskog izaslanika u Zagrebu
kod poglavnika Pavelia i naelnika policije, dobio je konano vrlo alostan
odgovor od novoimenovanog naelnika dr. Ljudevita Zimpermanna,76 koji je
izrazio aljenje zbog svih stvari uinjenih idovima, ali na alost, kae
izaslanik u pismu od 8. studenog, ni on ne moe promijeniti vaee odluke
da se svi idovi prije ili kasnije otpreme u Njemaku.
77
Shvativi to, izaslanik
je molio i Poglavnika i naelnika policije da se s njima postupa barem
dobrohotno. Odgovorili su: "idovi moraju napustiti Hrvatsku; no vladina
nakana nije da ih mui". I sam je Poglavnik u tom smislu izdao naredbe, ali
koje se na alost kod niih vlasti nisu potivale.
7H
U jednom se trenutku, u oujku 1943, opatu Marconeu priinilo da e
njegovo zauzimanje donijeti dobrih plodova, ali tada je uvidio da i sam
Poglavnik stoji pod velikim pritiskom fanatinog naciste Siegfrieda Kaschea,
njemakog veleposlanika u Zagrebu, koji je uzviknuo: "Sveta Stolica poinje
postajati previe jaka u Hrvatskoj; elim vidjeti da li e ovaj puta pobijediti
ona ili ja". Opatu nije preostalo nita dru.p0 nego da moli Gospodina da
poglavnik Paveli izdri ovim pritiscima.
7
Stanje oko spaavanja idova
postalo je jo zamrenije, ne samo u Hrvatskoj nego i u itavoj Europi, time
to je Sv. Stolica uvidjela da njemake vlasti svako njeno javno zauzimanje za
idove mogu uzeti kao povod jo eem progonu na podrujima Italije,
74 Isp. br. 58 (17. srp. 1942).
75 Usp. isp. br. 63 (14.lis. 1942), br. 71 (23.vclj. 1943) i br.9() (11.lip. 1943).
7. O njemu vidi: Fikreta .Jeli-Buti, llrto.re i NDH, /.agreb 1978, str. 185.
77 Isp. br. 66 (8. stud. 1942).
'" Isp. br. 67 (1. proso 1942).
79 Isp. br. 73 (13. O. 1943).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Jlrvatska i Katolika crkva u I Irvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (I:agreb) 2, str. 343-463
Na ve spomenutom svom zasjedanju u studenom 1941, hrvatski su
biskupi izrazili zabrinutost za sve koji trpe, zauzevi se osobito za idove,
traei od poglavnika Pavelia ljudsko postupanje prema njima.
63
Nadbiskup Stepinac traio je 9. sijenja 1942. od papinskog dravnog
tajnika, stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskih vlasti za dvije
stotine hrvatske idovske djece, koju zagrebaka idovska opina eli prebaciti
u Firencu.
6 4
No talijanske vlasti nisu bile spremne prihvatiti ovu djecu.
6 s
Krajem godine moli opat Marcone stoernika Maglionea da se zauzme za
prebacivanje u Italiju 50 ili 60 idovske djece.
66
U meuvremenu stizale su stalno pojedinane i grupne molbe, upravljene
bilo izravno na Sv. Stolicu, bilo preko njenog izaslanika u Zagrebu, nekog
drugog biskupa ili pak izravno nadbiskupu Stepincu.
67
Sveta Stolica nije
posustala u svom diplomatskom posredovanju i karitativnom pomaganju.
Zauzimala se ona u korist nearijevaca, tj. idova u Hrvatskoj, i to preko svoga
izaslanika opata Marconea kod pojedinih osoba u Zagrebu, kao i kod
talijanskih vlasti za ona hrvatska podruja koja su prisilno drale. Osim toga,
tajnik poslanika Marconea, o. Josip Masucci kao i tajnik nadbiskupa Stepinca,
Stjepan Lackovi osobno su ve pohoditi razliita sakupljaka polja, kako to
opisuje stoernik Maglione.
68
Svjestan ove pomoi bio je nadasve zagrebaki
idovski veliki rabin Miroslav alom Freiberger. On odaje priznanje Sv. Stolici
i hrvatskim biskupima za sve to su uinili za idove.
69
Na alost, i sam veliki
rabin Freiberger, zajedno spredsjednikom hrvatskih idova Hugom Konnom
i cijelom grupom od 400 osoba zavrit e negdje u svibnju 1943. u
k 1
vk l' J 70
sa up pc om po JU u asenovcu.
Dravni tajnik stoernik Maglione traio je od izaslanika Marconea
neprestano zauzimanje, bilo za sve idove, bilo posebno za krtene.
71
Hrvatske vlasti vrlo su teko davale obavijesti o sudbinama hrvatskih
idova.
72
Kada su na to bile prisiljene, odgovarale su da su se dotini idovi
pridruili odmetnutim etnicima ili komunistima, ili da su pak u inozemstvu.
73
63 Usp. isp. br. 44 (3. proso 1941).
64 Isp. br. 46 (9. sij. 1942).
65 LJsp. isp. br. 48 (21).sij. 1942) kao i isp. br. 46 (9. sij. 1942) bilj. 214.
66 J sp. br. 68 (15. proso 1942).
67 Usp. isp. br. 45 (19. proSo 1941), br. 54 (12. trav. 1942) i br. 90 (11. !ip. 1943), bilj. 350.
6' Isp. br. 55 (21. trav. 1942).
69 LJsp. isp. br. 59 (4. kol. 1942) i br. 60 (31).ruj. 1942).
70 Usp. isp. br. 88 (2. lip. 1943).
71 Isp. br. 62 (6. lis. 1942) i br. 74 (30. o. 1943).
72 LJsp. isp. 57 (17. srp. 1942).
73 Isp. br. 54 (12. trav. 1942), bilj. 236.
Sveta Stolica, Nezavisna Dt;;ava Iltvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'onres (Zab'1'eb)2, str. 343-463
Spaavary'e progory'enih tdova
Slubena politika socijal-nacionalista u Njemakoj prema idovima bila je
saeta u izrazu "konano rjeenje idovskog pitanja". Radilo se o razraenoj
zamisli koja se ticala 11 milijuna europskih idova, a koji su trebali nestati s
lica zemlje.
S B
Budui da je Hrvatska bila u stvari njemaka podlona drava,
bilo je jasno koju su sudbinu mogli oekivati i hrvatski idovi. Sv. Stolica,
zajedno s domaim hrvatskim biskupima, inila je uistinu mnogo, premda
esto uzaludno, u spaavanju idova.
Predsjednik "Saveza izraelskih zajednica" u Italiji, gosp. Alatri trai 14.
kolovoza 1941. od stoernika Alojzija Maglionea da se Sveta Stolica zauzme
za hrvatske idove. Prema nekim, naime,' privatnim vijestima koje su do
njihovog "Povjerenstva za pruanje pomoi" dole preko nekih slinih udruga
iz Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskih idova zatvorene; mukarci su
prisiljeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, djeca i starci, sveukupno
njih oko 6 tisua osoba, otpremljeni su u Karlobag i na otok Pag, koji stoje
pod nadzorom talijanske vojske. Stoga predlae da se zauzme kod hrvatske
vlade da obustavi nasilno otpremanje, da se lanovi obitelji ne razdvajaju, da
se s odvedenim idovima ljudski postupa i da raspolau dovoljnom hranom;
drugo, da ih se ne prisiljava na radove koji prelaze njihove fizike sposobnosti;
i tree, da se dopusti njihovom "Povjerenstvu za pruanje pomoi" slobodan
pristup ovim nesretnicima. Ako to ne bi bilo mogue postii, savjetuje Alatri,
neka se razgovara s talijanskim vlastima o mogunosti prebacivanja ovih
idova u talijanska sakupljaka sredita?
Deset dana kasnije, dne 23. kolovoza apostolski izaslanik opat Marcone
opisuje muno stanje u Hrvatskoj. "Hrvatski su idovi prisiljeni na grudima
nositi metalnu ploicu promjera 10cm, ute boje, u ijem se sreditu nalazi slovo
< < ". Takva seobiljeja pokualo nametnuti i krtenim idovima, ali jenadbiskup
Stepinac to nekako uspio sprijeiti.
6 lI
Ovakovo obiljeavanje, pretrpljene gospo-
darstvene tete i drugi loi postupci, uinili su vrlo nesigurnim ivot hrvatskih
idova. Ve 6. rujna ljubljanski biskup Grgur Roman moli stoernika Maglionea
da se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove
iz Hrvatske, koji se nalaze u tadanjoj Ljubljanskoj pokrajini, a koji se zbog
prijetee opasnosti ne ele vratiti u Hrvatsku.
6 1
Za ovu grupu Sv. Stolica uspjeno
se zaloila kod proelnika talijanske policije.
62
58 Usp. Ac/es 8, str. 37.
59 [sp. br. 37 (14. kol. 1941).
60 Usp. isp. br. 39 (3. ruj. 1941). bilj. br. lK7.
61 1sp. br. 40 (6. ruj. 194).
62 Usp. isp. br. 41 (10. ruj. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
nad hrvatskim katolikim puanstvom. Dne 30. svibnja 1943. bio je Stepinac
primljen kod pape Pija XII., te je tom prigodom predao 34 svjedoanstva
koja dokazuju zauzimanje Katolike crkve u Hrvatskoj u korist progonjenih.
Od ovih, 18 isprava je u korist Srba, 6 isprava u korist idova, 5 isprava koje
zabranjuju prisilno obraanje svetosavskih pravoslavaca, 2 isprave govore o
etnikim zlodjelima i 2 protiv nacistikih teorija, Od tih istih, 10 isprava
potjee iz 1941. godine, 14 iz !942. godine, tri isprave iz 1943. godine (do
svibnja) i 7 ih je bez nadnevka.,4
Tijekom vremena i Sv. je Stolica postala svjesna velike srpske protukato-
like promidbe. Tako stoernik Maglione pie 2. travnja 1943. apostolskom
izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko-pravoslavnoj" promidbi
protiv hrvatskih katolika i osobito protiv biskupa, koji su optueni da nisu
digli svoj glas u njihovu korist i da su se tovie sloili sa loim postu8cima
protiv njih. Stoernik Maglione, poznajui stav hrvatskih biskupa,' nije
povjerovao u utemeljenost tih optubi, te je zatraio od izaslanika Marconea
da prikupi sve potrebne podatke ~ako bi se u javnom mnijenju moglo
suprostaviti takvoj bezonoj optubi.'6
Izaslanik opat Marcone odgovorio je stoerniku Maglioneu 8. svibnja
1943., utvrujui prije svega poznatu duboku mrnju koju Srpska pravoslavna
crkva iskazuje prema Katolikoj crkvi. Istaknuo je, nadalje, kako je samo
vodstvo Pravoslavne crkve bilo umijeana u dravni udar, to je bilo dovelo
do ulaska talijansko-njemakih oruanih snaga. Ustae su poinili okrutna
djela, ali vie po osobnom nahoenju, nego kao izvrenje viih naredaba.
Hrvatski biskupi, da bi se uspjeno suprostavili looj vjerskoj dravnoj politici,
osnovali su ve 1941. posebno Povjerenstvo koje e nadzirati i omoguavati
samo slobodno prelaenje u Katoliku crkvu. Sam opat Marcone utjecao je
povoljno na poglavnika Pavelia u njegovom odnosu prema Pravoslavnoj
crkvi. No, kako su se mnogi Srbi prikljuili buntovnicima hrvatske su vlasti,
odnosno strane okupacijske trupe, reagirale protiv njih. Hrvatski biskupi i
posebno zagrebaki nadbiskup Stepinac uvijek su izraavali aljenje zbog
nasilja s koje god strane ono dolazilo. S druge pak strane, kae izaslanik,
pravoslavno crkveno vodstvo nije jo nikada diglo svoj glas protiv nasilja to
su ga uinili pobunjeni etnici. Izgleda, zakljuuje opat Marcone, da strana
promidba u srpskoj slubi, elei opravdati etnike 3';loine, optuuje
katoliko sveenstvo zbog njihove sporosti u osudi nasilja.'?
54 Usp. isp. br. H7(31. svib. 1943).
55 Preko izvjca nadbiskupa Stepinca od 3. proso 1941, usp. br. 44.
56 Isp. br. 7H(2. trav. 1943).
57 Isp. br. SO(H.svib. 1943).
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava lIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo Babuscio Rizzo, piui o tome, zakljuio
je tada da se poglavnik Paveli eli na taj nain osloboditi pravoslavnih, bez
da ih prisiljava prijei u katoliku vjeru.
4R
Hrvatske vlasti, premda su tijekom ljeta 1941. proglasile neke zabrane
protiv svetosavskih pravoslavaca, kao naprimjer ukinue pristojbe za pravo-
slavni patrijarhat i sl., ipak nisu nikada zakonski naredile pravoslavnima da
prijeu u Katoliku crkvu.
49
No, praksa je uznemirila ne samo srpsko vodstvo bive drave i njihove
crkve, ve i hrvatske katolike biskupe, koji su na svom zasjedanju od 17-20.
studenog 1941. meu ostalim raspravljali i o pitanju obraenja pravos)avaca,
a zakljuke su ove rasprave poslali i poglavniku dr. Anti Paveliu.,1I Sam
papinski dravni tajnik stoernik Maglione pohvalio je hrvatske biskupe i
naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku cr'5:vu mora biti plod osobne
odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.' i
Vidjevi da nee uspjeti s brzim prelascima, odluio je poglavnik Paveli
krajem veljae ili poetkom oujka 1942. osnovati Hrvatsku pravoslavnu
crkvu, da bi na taj nain odcijepio hrvatske pravoslavce od srpskog politikog
utjecaja. Premda ovo nije imalo nekog uspjeha, hrvatske vlasti nisu nikada
vrile vjerski progon, pie izaslanik Marcone, dapae, u Ministarstvu bogo-
tovlja nalazio se jedan pravoslavni sveenik koji je zastupao probitke svoje
Crkve.
s2
I nadbiskup Stepinac 24. svibnja 1943. prikazuje papinskom dravnom
tajniku stoerniku Maglioneu napore koje je uinilo hrvatsko katoliko
crkveno vodstvo u korist srpsko-pravoslavnog ivlja i idova. Brutalnosti
koje su se dogodile u ovom prevratnikom vremenu, nastavlja nadbiskup,
plod su neodgovornih osoba koje su esto radile protiv odredaba vlasti. Da
bi prikazao pravu istinu nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve
pozitivno uinila hrvatska vlast, za razliku od prethodne beogradske vlasti
koja je ila uporno za udorednim i stvarnim zatiranjem hrvatskog naroda.
Na koncu, nadbiskup izraava uvjerenje da, ako e Katolika crkva morati jo
samo i jedan dan i'.:ieti pod vlau Srbije, morat e pretrpjeti razdoblje
okrutnog muenitva.' U istom pismu nadbiskup navjeuje da e uskoro
doi u Rim te da e osobno podastrijeti svjedoanstva o etnikim zloinima
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463
se za sve istone krane koji su se u srednjem vijeku odijelili od Katolike
crkve, izraz raskolnici (izmatict), ime se u katolikoj ekleziologiji izraavalo
uvjerenje da su oni uzrokovali raskol unutar jedne sveope-Katolike crkve,
uslijed ega su nastale mnoge istone i jedna zapadna Crkva. U vrijeme
drugog svjetskog rata, upravo u ovim naim ispravama esto ~ se pridjeva,
s jedne strane (u vatikanskim izvorima) naziv otpadnici (distdentt/' istiui time
njihov jednostrani in otpada od Katolike crkve, a s druge strane (u
hrvatskim izvorima) naziv grko-istoni kram; ime ih se poistovjetilo sa
njihovim obredom. Nakon rata, uslijed sve veeg ekumenskog gibanja,
katolici su preuzeli od tih istih grko-istonih krana naziv pravoslavni
(ortodoksm) kram; ime su oni sami isticali svoju povlasticu da posjeduju
pravu vjeru. U posljednje vrijeme u katolikoj bogoslovnoj literaturi, razliku-
jui pravoslavne krane od drave do drave, sve se ee one u Srbiji naziva
svetosavskim pravoslavnima, po prihvaenom bogoslovnom pojmu "svetosa-
vje", odnosno po njihovom vjerozaetniku sv. Savi. Time se eli istaknuti
posebnost srpskih pravoslavaca.
Srpska svetosavska Crkva uzela je nakon prvog svjetskog rata pod svoje
okrilje sve narode koji su ivjeli na podruju kraljevske Jugoslavije, koji su
dodue bili pravoslavne vjere, ali ne bijahu kao narod svi Srbi. Ta Crkva plod
je ujedinjenja, odnosno ukinua samostalne crnogorske Crkve i samostalnog
partrijarhata Karlovakog, to se dogodilo 30. lipnja 1920.
46
Tzv. "srpsko
pitanje" u Hrvatskoj hrvatske su vlasti pokuale u prvom trenutku rijeiti
prisiljavanjem pravoslavnog ivlja da prijee u Katoliku crkvu. Videi da
dravno vodstvo na ovom vjerskom podruju postupa nenadleno i protu-
probitano, Katolika je crkva ve u lipnju 1941. javno istakla osnovna naela
tko i pod kojim uvjetima moe biti primljen pod njeno okrilje.
47
Uviajui da ovakovi prisiljeni brzi prelasci nee uroditi dobrim plodovi-
ma, i dravno vodstvo ubrzo je poelo razmiljati o jednom drugom rjeenju.
Naime, Nijemci, elei oistiti dio slovenskog podruja od slovenskog ivlja,
jer su ga pripojili svojoj njemakoj dravi, preseljavali su ove ljude u Hrvatsku
i Srbiju. Kod toga dopustili su hrvatskim vlastima da presele onoliko "Srba"
iz Hrvatske u Srbiju, koliko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodio
je u Zagrebu njemaki veleposlanik Siegfried Kasche, te se tada utvrdilo da
bi oko 200.000 hrvatskih Srba bilo preseljeno u Srbiju. Savjetnik talijanskog
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva LI Hrvatskoj 1041-1045.
(S. Razum), ['ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Poglavnika Pavelia nije zadovoljio ni naslov "apostolskog pohoditelja". To
je svoje nezadovoljstvo izrazio Sv. Stolici preko kneza Ervina Karla Lobkowicza
22. srpnja. Tada je Paveliu porueno da se umiri, jer se sve radi u skladu s
obiajima i praksom. Budui da je Sv. Otac, u jednom prethodnom susretu,
knezu Lobkowiczu rekao da nee poslati "apostolskog pohoditelja", odlueno je
da se poalje pismo zagrebakom nadbiskupu Stepincu, kojim e ga obavijestiti
da e u Zagreb stii opat od Montevergine, benediktinac Josip Ramiro Marcone,
kako bi razvidio stanje i o tome obavijestio Sv. Stolicu. Sutradan je tajnik Tardini
prenio knezu Lobkowiczu da jeSv. Otac odredio da crkveni poslanik u Hrvatskoj
nee nositi naslov "apostolskog pohoditelja".41
. Tih dana, tonije 24. srpnja, pritisnut prijetnjama koje su dolazile od Srba
prema katolicima u Srbiji, zbog slinog ali obrnutog stanja u Hrvatskoj,
beogradski nadbiskup Josip Uji moli Sv. Stolicu da poalje u Hrvatsku
nekog crkvenog dostojanstvenika koji bi "prouio stvari na licu mjesta, i
preporuio hrvatskoj vladi mirnou, umjerenost, pravdu i ljubav".42
No prije nego je ovo pismo stiglo u Vatikan, dravni tajnik Maglione
obavjetava, dne 25. svibnja, zagrebakog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac
alje u Hrvatsku "promatraa" Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu
mjesta osvjedoio o vjerskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku
i o tome obavijestio Sv. Stolicu radi korisnih provienja. Uz ovu osnovnu
zadau zasigurno e doi i do susreta sa vlastima, pa neka mu u svemu bude
na pomoi, kako bi opat mogao korisno izvriti svoju dunost.
43
Dne 30. srpnja opat Marcone u pratnji svoga tajnika, monakog subrata
Josipa Masuccija napustio je Rim44otputovavi za Hrvatsku, gdje e tijekom
tih ratnih godina uiniti mnogo dobra u spaavanju ljudskih ivota.
Iz svih ovih dopisivanja dvije se stvari osobito istiu: prvo, jugoslavensko
poslanstvo nije se umorilo dokazujui pred Svetom Stolicom pravnu neute-
meljenost novonastale Nezavisne Drave Hrvatske; i drugo, Sveta Stolica
neumorno istie u svim razgovorima sa hrvatskim predstavnicima svoju
ustaljenu praksu po kojoj ne priznaje novonastale drave u vrijeme ratova.
Problem pravoslavaca u Hrvatsko/'
Prije svega potrebno je rei rije-dvije o nazivlju ovdje upotrebljavanom.
Tijekom cijele povijesti, gotovo do pred Drugi vatikanski sabor upotrebljavao
41 lsp. br. 33 (22. srp. 1041).
42 Isp. br. 34 (24. srp. 1041).
43 Isp. br. 35 (25. srp. 1041); vidi bilj. * O problematici njegovog naslova.
44 Isp. br. 35 (25. srp. 1041), bilj. 176.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska iKatolika crkva u Hrvotskoj 19411945
(S. Razum), Fonces (Za6'Teb) 2, str. 343463
dravu s vjernikim poslanjem crkvenog dostojanstvenika radi duhovnih
b
k 16
pro Ita a.-
Vrativi se iz Rima, nadbiskup Stepinac priopio je poglavniku Paveliu,
da Sv. Stolica kani u Hrvatsku poslati svog "promatraa". Paveli se na to
razljutio, to je izrazio i pred talijanskim veleposlanstvom kako bi talijanska
strana izvrila pritisak na Sv. Stolicu, da sa Hrvatskom ne postupa loije nego
sa Slovakom. Na to je, 13. lipnja, mons. Dominik Tardini, objasnio
talijanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, da se ne radi o "promatrau", ve
o "apostolskom pohoditelju", koji ima isto vjerniko i privremeno poslanje,
a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica ne uobiava priznati
novonastale drave dok traje rat, ne moe primiti u Vatikanu nikakvog
hrvatskog predstavnika.
37
Odgovarajui na prosvjed jugoslavenskog po-
slanstva protiv slanja apostolskog poslanika u Hrvatsku, Dravno tajnitvo
istie da, kada to trai duhovna potreba vjernika koji se nalaze u zaraenim
zemljama, ima obvezu da se za njih zauzima i da prosuuje koja su to sredstva
i najpogodnije osobe koje im mogu pomoi. Sama Sv. Stolica kod toga pazi
da se ne prikloni nijednom politikom cilju u tim zaraenim zemljama.
3R
Svetoj Stolici stvar su oteale i priopajnice koje su razglasile da u
Hrvatsku alje svog diplomatskog predstavnika. Na to je britanski veleposla-
nik pri Sv. Stolici traio da to opovrgne.
39
Odgovarajui na izvjee nadbiskupa Stepinca, stoernik Maglione istie
11. srpnja 1941. poznati stav Sv. Stolice glede priznanja drava nastalih u
vrijeme rata, tj. da priznaje novonastale drave tek nakon zakljuenih
mirovnih pregovora, a kao primjer svoje prakse iznosi primjer Poljske, koju
je priznala tek nakon zavretka prolog rata. Premda se Hrvatska sada ne
nalazi u ratu s nijednom Silom, ali oko nje bijesni ratni vihor, istie stoernik.
Priznanje Hrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tumaiti kao moralna
podrka jednoj od strana u sukobu, to se protivi politici nepristranosti koju
provodi. Ovakvim stavom, istie dalje stoernik, Sv. Stolica ne eli ne priznati
zasluge hrvatskog naroda u podnijetim borbama za katoliku vjeru. Uostalom,
skori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb bit e ponovni dokaz oinske
brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodu. Na koncu, stoernik se
nada da e nadbiskup nastojati ovakav stav Sv. Stolice predstaviti i iroj
hrvatskoj javnosti.
41l
J6 Isp. br. 22 (2. lip. 1941).
37 lsp. br. 2H(13. Iip_ 1941).
J R Isp. br. 29 (14. Iip_ 1941).
39 lsp. br. 30 (15. !ip_ 1941).
40 Isp. br. 31 (11. srp. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Jrvatska iKatolika crkva li Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zab'tcb) 2, str. 343-4li3
kom istog poslanstva, nisu jenjavali, a kamo li prestajali. Ovi su prosvjedi bili
toliko uestali da su dozlogrdili i mons. Dominiku Tardiniju, tajniku za
izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, koji jeve 2. lipnja 1941.
savjetovao poslaniku Miroevi-Sorgu da se ne izlae previe u ovom ratu za
vladu koja jeu kratko vrijeme upropastila svoju dravu, a sebe spasila kukavikim
bijegom; bolje bi mu bilo da svoje snage uva za budui korisniji rad.
31J
Dne 6. lipnja isto poslanstvo prosvjedovalo je pred istim tajnitvom protiv
okupacije jugoslavenskog podruja od strane Italije. Prema rijeima prosvjeda,
ovo se dogodilo prigodom sveanosti podizanja hrvatske drave u nasljednu
kraljevsku monarhiju, koje su se odrale u Rimu 18. svibnja. Tom jeprigodom
sklopljen sporazum kojim se dio "jugoslavenskog" podruja predao Italiji, kao
i drugi sporazumi kojima jeItalija na prikriveni nain zauzela Hrvatsku dravu
('Rimski ugovori,,).31
Dne 12. lipnja sama Jugoslavenska vlada izlae Dravnom tajnitvu da
poglavnik Paveli ne moe predstavljati hrvatski narod, jer mu se nametnuo
uz pomo stranih sila, a hrvatski narod ima svoje zakonite predstavnike u
kraljevskoj jugoslavenskoj vladi, koji se bore za jedinstvenost i cjelovitost
hrvatskog naroda unutar Jugoslavije. Paveli je naprotiv raskomadao i narod
i zemlju darujui je strancima, a na preostalom je dijelu uveo totalitaristiku
dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstavci, ostavit e kod
jugoslavenskih katolika, a osobito kod Hrvata bolan osjeaj.32
to se tie pitanja koje je usko povezano sa priznanjem drave, tj. slanja
apostolskog predstavnika u Hrvatsku, Benigar kae da je ve prigodom svog
posjeta papi, poglavnik Paveli zatraio da Sv. Stolica poalje u Hrvatsku svog
redovitog diplomatskog predstavnika.
3
) Svoje obeanje u tom pogledu dao je
Papa nadbiskupu Stepincu prigodom njegovog posjeta Rimu 7. lipnja.
34
No,
jugoslavensko poslanstvo prosvjeduje protiv mogueg slanja papinskog iza-
slanika u Hrvatsku pred papinskim Dravnim tajnitvom ve 2. lipnja, te
savjetuje da bi za duobrinike potrebe bilo bolje imenovati jednog biskupa
u samoj dravi, jer bi dolaza!< svakog stranog ovjeka znaio na neki nain i
priznanje Hrvatske drave.
3
, Na taj je prosvjed odgovorio mons. Tardini
iznosei javnosti poznati stav Sv. Stolice, tj. da ona ne priznaje novonastale
drave u vrijeme bilo kojeg rata, ali si pridrava pravo da poalje u bilo koju
J O !sp. br. 22 (2. lip. 1941).
JI Isp. br. 24 (Ii. !ip. 1941).
J2 !sp. br. 27 (12. !ip. 1941).
J J I3cnigar, Alo;{,ji' .\ieplizae, str. 371.
14 Isp. br. 25 (7. !ip. 1941).
J5 [sp. br. 21 (2. !ip. 1941).
SVClaStolica, Nczavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomcs (Zagrcb) 2, str. 343-463
bolje umjesto opovrgnua napisati novi lanak o toj stvari, to je i uinjeno
u "L'Osservatore Romano" od 9-10. lipnja 1941.
25
Dne 26. svibnja dravni tajnik sto. Maglione, u brzojavki apostolskom
poslaniku u Francuskoj Valeriju Valeri, opovrgava vijest Amerikog novin-
skog ureda, po kojoj bi Sveta Stolica bila poslala svog poslanika na krunjenje
spoletanskog vojvode hrvatskim kraljem.
2
'
Sporni vatikanski susreti shvaeni su u javnosti Sjedinjenih Amerikih
Drava ispravno.
27
U engleskoj javnosti pobudili su, pak, znaajnije javne
kritike.
2K
No, ako su se ovi vatikanski susreti mogli protumaiti kao dio papinog
obiaja da prima sve katolike koji to ele - nametnuto pitanje uspostave
diplomatskih odnosa, koje se rodilo samim trenutkom udijeljenog prijema, a
posebno pitanje slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, pobudilo je
istinsko protivljenje. Da bi se to onemoguilo, jugoslavensko kraljevsko
poslanstvo nije proputalo priliku da predstavi Nezavisnu Dravu Hrvatsku
kao nezakonitu i protupravnu.
Ve je 17. svibnja jugoslavensko kraljevsko poslanstvo prosvjedovalo kod
papinskog Dravnog tajnitva protiv proglaenja Hrvatske drave. U tom je
prosvjedu iznijelo svoje vienje tih prevratnikih dana. Ono je iznijelo da je
nekoliko dana nakon njemakog napada na Jugoslaviju, njemaka vojska bila
zauzela dio Banovine Hrvatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli, plaenik
stranih vlada - onaj isti koji je bio osuen od francuskog suda zbog ubojstva
kralja Aleksandra - proglasio bez ikakve narodne podrke ezavisnu Dravu
Hrvatsku. Hrvatski predstavnici u jugoslavenskoj vladi i vlasti Banovine
Hrvatske povukle su se pod pritiskom neprijatelja u inozemstvo. Prema
meunarodnom pravu, vojno zauzee nekog podruja ne mijenja ni u emu
njegovo pravno stanje, pa se stoga i proglaenje Nezavisne Drave Hrvatske
smatra bez pravnog temelja i kao nasilni in. Stoga je jugoslavensko
poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko prosvjedovalo pred
Dravnim tajnitvom protiv ovakve uloge njemake vlade, smatrajui sve ine
u tom pogledu nitavnim.
29
Prosvjedi jugoslavensko-srpske vlade preko svog poslanstva kod Sv.
Stolice, na ijem je elu bio spomenuti dr. Niko Miroevi-Sorgo i s dr.
Nikolom Moscatellom, sveenikom hvarske biskupije, kao crkvenim savjetni-
25 Isp. br. 1~(21. svib. 1941).
26 lsp. br. 19 (26. svib. 1941).
27 Usp. isp. br. 20 (29. svib. 1941).
28 Lsp. isp. br. 23 (6. lip. 1941).
29 Isp. br. 9 (17. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u I-Jrvarskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3
inom oduevljeni. No jugoslavenski je veleposlanik, Dubrovanin dr. Niko
Miroevi-Sorgo prosvjedovao protiv tog ina, jer da se reeni zavod nalazi
pod zatitom jugoslavenske vlade. Ravnatelj Magjerec opravdao se pred
Dravnim tajnitvom mirno odgovarajui na taj prosvjed, da drugaije nije
v .. 19
mogao UCln1t1.
Ubrzo nakon toga, u 18 sati, kako je bilo dogovoreno, papa je primio
poglavnika Pavelia. Sv. je Otac tom prigodom izrazio svoju ljubav prema
hrvatskom narodu ija mu je vjernost poznata, naglasivi takoer odmah da
je ostao postojan pri tome da ovo bude neslubeni prijem. Paveli je otvoreno
zajamio da hrvatski narod eli nadahnjivati svoj ivot i svoje zakonodavstvo
na katolianstvu. Oko priznanja nove drave, nastavio je papa, trebat e
priekati mirovni ugovor, u kojem e se rijeiti i pitanje drava, jer Sv. Stolica
ne eli biti priklonjena nijednoj strani, budui da se na svakoj strani nalaze
katolici, za koje mora voditi brigu.20
Kao to se moglo oekivati, uslijedili su zbog ovih vatikanskih susreta
diplomatski prosvjedi upueni Sv. Stolici. Ovi e prosvjedi stizati tijekom
svibnja i gotovo cijelog mjeseca lipnja. No, Sv. Stolica u velikoj je mjeri
preduhitrila ove prosvjede.
Dravni tajnik sto. Maglione priopava ve 18. svibnja predstavnicima
Sv. Stolice kod pojedinih vlada, a u skladu s prijedlogom mons. Tardinija,21
da je prijem spoletanskog vojvode i poglavnika Pavelia kod pape Pija XII.
imao potpuno neslubeno obiljeje.
22
Slino ini i sutradan, istiui posebno
da je pratnja poglavnika Pavelia bila primljena zasebno, samo radi poljupca
2t '
svetog prstena.
Izvorno tumaenje ovih susreta traio je od stoernika Maglionea jugosla-
venski veleposlanik Miroevi-Sorgo 20. svibnja. Tom je zgodom ujedno
govorio o nepravednim novim granicama izmeu Italije i Hrvatske i alio se
na ponaanje ravnatelja Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (zbog isticanja
hrvatskih stjegova).24 Sutradan je traio od mons. Montinija da se pristrane
vijesti objavljene na Francuskom radiju i u "Basler Nachrichten" opovrgnu u
"L'Osservatore Romano". Navodno da su ove priopajnice prenijele da se
prigodom ovih susreta razgovaralo o priznanju Hrvatske te da se ugovaralo
o Konkordatu izmeu Sv. Stolice i Hrvatske. Papa je naknadno odluio da je
19 Isp. br. 12 (lll. svib. 1941).
20 Isp. br. 13 (lll. svib. 1941).
21 Csp. isp. br. 7 (17 svib. 1941).
22 Isp. br. 15. (IH. svib. 1941).
21 lsp. br. 1(, (19. svib. 1941).
24 Jsp. br. 17 (20. svib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), i'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Tih je dana poglavnik Paveli zatraio od talijanskog kralja Viktora
Emanuela III. da odredi jednog od talijanskih knezova za hrvatskog kralja.
Kralj je odredio da to bude spoletanski vojvoda Aimone od Savoje i Aoste.
Sada je papa trebao primiti i njega. Dne 17. svibnja mons. Tardini priopio
je savjetniku talijanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici, komendatoru Babusci-
ou da e papa primiti i poglavnika i vojvodu, ali u osobnom i neslubenom
obliku. Osim toga, Paveli bi trebao biti primljen bez pratnje. Takvim
nainom Sv. se Stolica nije eljela prikloniti nijednom buduem politikom
rjeenju, sve dok traje rat. Sam dravni tajnik, stoernik Maglione odluio je,
da bi se sauvalo neslubeno obiljeje ovih posjeta, ispustiti prijem spomenute
dvojice dravnika kod sebe.
Istog dana, 17. svibnja u 19 sati primio je papa spoletanskog vojvodu
Aimonea. Vojvoda je ostavio na papu izvrstan dojam. U svom razgovoru s
papom, vojvoda je rekao da mu je vijest o njegovom promaknuu za
hrvatskog kralja priopio talijanski kralj Viktor Emanuel III. On sam ima
nekih dvojbi oko tog imenovanja, ali nije mogao kralju predati svoj podsjetnik
o tome, budui da je ovaj odputovao u Albaniju, a vraa se tek sutradan, 18.
svibnja. Naime, nije zadovoljan da se njegovo kraljevsko oznaavanje mora
odrati tako brzo, budui da politiko stanje u Hrvatskoj nije jo sasvim jasno,
ai Nijemci su si prisvojili veliki dio narodnog bogatstva. Papa smatra da nema
vie vremena voditi te prethodne rasprave te je novom suverenu zaelio
dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa je kazao da
ih nije mggue za sada podii na slubenu razinu, ali e ostati dobroprijatelj-
ske veze.
U meuvremenu hrvatsko je dravno poslanstvo uinilo pritisak na
talijansku vladu, kako bi isposlovalo da s poglavnikom Paveliem bude
primljena i njegova pratnja. U tom smislu zauzeo se talijanski veleposlanik pri
Sv. Stolici tijekom sutranjeg dana, 18. svibnja. Dravni tajnik sto. Maglione
nije smatrao poeljnim mijenjati ve dogovoreno, predloivi da pratnja bude
primljena sljedeeg dana zasebno. o, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati
u Rimu narednih dana, i budui da kao vjernici imaju pravo sastati se s papom,
doputen im je prijem kod pape istog 18. svibnja u 19,30 ali samo kao
vjernicima, a ne slubenim osobama.
1K
No, prije nego li e biti primljeni od
pape, posjetilo je, u 16 sati, cijelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavnika
Pavelia, Hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu. Za tu je zgodu ravnatelj mons.
Juraj Magjerec izvijesio dva hrvatska stijega. Sami pitomci zavoda bili su tim
17 Isp. br. 14 (IH. s\ib. 1941) i br. H (17. svib. 1941).
" Isp. br. 11 (IH. syib. 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1')41-1')45.
(S. Razum), l'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Kad je nadbiskup Stepinac molio, 13. veljae 1941., papu Pija XII. da
poalje svog izaslanika na Svenarodni euharistijski skup koji se imao odrati
u Zagrebu u lipnju 1941., tada je Sv. Stolica htjela dobiti sigurna jamstva da
beogradska vlast u tome nee vidjeti nikakvu hrvatsku politiku promidbu,
drugim rijeima htjela je za slanje svog izaslanika na isto vjerski skup dobiti
neizravno doputenje beogradske vlasti.
13
Ovo su dva svjedoanstva koja znakovito pokazuju u kakvim se nutarnjim
i vanjsko-politikim okolnostima rodila Nezavisna Drava Hrvatska, progla-
ena 10. travnja 1941., ije je vodstvo preuzela gore spomenuta krajnja
stranka, s dr. Antom Paveliem na elu. U njenom raanju kumovala je drava
Italija, uzevi pri tom veliki dio hrvatskog obalnog pojasa.
14
Da bi uredio odnose s Italijom, poglavnik Paveli doao je sredinom
svibnja 1941. u Rim. Tom se prigodom elio susresti i s papom Pijom XII.
Talijanski poslanik pri Svetoj Stolici razgovarao je o toj mogunosti sa
zamjenikom tajnika za redovite poslove u papinskom Dravnom tajnitvu,
Ivanom Krstiteljem Montinijem. Ovaj je 16. svibnja o tom razgovoru
obavijestio papu, koji nije vidio potekoa '~udijeliti prijem bez vanjskih
znakova, u neslubenom obliku, kao katoliku".b Tajnik za izvanredne poslove
u papinskom Dravnom tajnitvu, mons. Dominik Tardini saeo je sutradan
razloge za i protiv mogueg primanja hrvatskog poglavnika Ante Pavelia.
Dva su razloga protiv, tj. poglavnik Paveli dolazi u Rim radi isto politikih
razloga, i drugo, papinsko bi primanje moglo biti iskoriteno kao politiko
proglaenje novog Hrvatskog kraljevstva. Naprotiv, etiri su razloga za
njegovo primanje: prvo, Paveli je katolik, a i nova drava je katolika (s tog
razloga za primanje izrazio se potvrdno i ljubljanski nadbiskup); drugo, Papa
je otac svih vjernika i prima sve koji mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti
dobra prigoda da Papa poglavniku Paveliu iznese svoje vienje u korist
Crkve u Hrvatskoj; i etvrto, ovo bi primanje pridonijelo suzbijanju onog u
posljednje vrijeme ustaljenog obiaja prema kojem dravnici posjeuju talijan-
ske vlasti u Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zakljuuje, da
primanje treba omoguiti, ali odbaciti sve ono to bi mu dalo politiko
obiljeje, dakle neslubeno primanje. U tom smislu treba prethodno obavije-
stiti apostolske poslanike u nekim vanijim dravama, kako bi mogli dati, ako
b
V 16
ustre a, pravo tumacenJe.
13 L:sp. isp. br. 3 (14. velj. 1')41), br. 4 (22. velj. 1')41).
14 Csp. Beni!,,,,r,Aloj"j' JteplilO(, str. 35H-363.
15 Isp. br. 6 (16. svib. 1')41).
16 Isp. br. 7 (17. svib. 1')41).
Sveta Stolka, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945
(S. Razum), "omes (Zagreb) 2, str. 343-4Ci3
adbiskup Stepinac zaloio se 1943. godine kod Svete Stolice za tisue
Slovenaca i Hrvata koji su se nali u od Talijana zaposjednutim podrujima.
Rjeavajui ovo pitanje rimski isusovac o. Tacchi Ven turi, naziva nadbiskupa
"vrlo asnim biskupom zagrebakim".9
U srpnju 1943. Vatikanski radio govori o zauzimanju nadbiskupa Stepinca
u korist svih nepravedno proganjanih, bilo da su idovi, Srbi, Cigani ili
katoliki Hrvati. Nije gledao narodnost ni vjeru onih kojima je trebalo
" 10
pomoC!.
Na koncu, i sam Falconi, u svom poznatom protukatolikom djelu "utnja
Pija XII", ne gajei nikakovu sklonost prema Stepincu, morao je priznati:
"Stepinac je bio bez sumnje ovjek Boji, pravian i poten: dapae bio je
isposnik, koji nije bio obuzet nikakvim ljudskim astohlepljem".l
Diplomatsko ne-priznava'!Je Nezavisne Drave Hrvatske od strane Svete
Stolice
Apostolski poslanik u Beogradu Hektor Felici opisuje 24. studenog 1940.
politiko stanje u Hrvatskoj. Ovo je stanje bilo, naime, obiljeeno time da su
se stare "politike stranke" ujedinile u jedinstveni "narodni pokret", koji se
rodio kao odgovor na srpsko-hrvatski sukob, stvarajui pretpostavke za
njegovo korjenito rjeenje. Radilo se o "pokretu osamostaljenja od Beograda"
koji se sastojao od dvije struje: umjerene, s Maekom na elu, koja je traila
iroku samostalnost unutar Jugoslavije, i krajnje, s Paveliem na elu, koja se
borila za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nacionalno" obiljeje, ovo
je stanje dobilo i "vjersko" obiljeje, kae dalje poslanik Felici; naime, kako
su se stoljeima snagom svoje vjere bili borili protiv Turaka - i zadobili naslov
"predzie kranstva", tako su se tijekom proteklih 20 godina istom vjerom
Hrvati odupirali pravoslavnim Srbima. Srbi su, naime, eljeli Hrvate adnaro-
diti i u dravi stvoriti politiko jedinstvo, smatrajui da je za tu svrhu bilo
potrebno Hrvate odvojiti od Rima i ukljuiti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom
pomamnom prikupljanju pristaa pridobili su vie od 200.000 "rtava" i, osim
toga, izgradili su mnoge pravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su
bili svjesni tog srpsko-pravoslavnog prodora te su stoga nastojali u svakoj
prigodi istaknuti svoje katolianstvo. Tako to politiko-vjersko stanje opisuje
Talijan, apostolski poslanik u Beogradu.
12
9 Isp. br. 72 (2. o. 1943).
10 Isp. br. 90 (11. lip. 1943), bilj. br. 350.
II Jl f p / i JOC fra senza dubbio 1111 / l o m o di Dio, 1" ,,110 e Itak: an'.?!"" a s c el o , eh, n o n a l / ev a a l c I/ n a Oll1bl~Ont t l f h a n a ,
!'alconi, IIJ11e1/'{IO di Pio XII, str. 40Ci.
12 Isp. br. 1 (24. stud. 1940).
Sveta Stolica, N<:zavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 3434li3
dotine isprave, tako da hrvatski itatelj moe imati cjeloviti uviaj u ispravu
ve na temelju samog hrvatskog saetka. Dok su u vatikanskom izdanju
isprave razvrstane prema vremenskom redosljedu unutar etiri razliite grupe,
ovdje se objavljuju u jedinstvenom vremenskom nizu. To stoga to se radi
samo o 93 isprave, koje mogu biti lako pregledne i unutar takvog rasporeda.
Zahvaljujem ravnatelju naeg Hrvatskog dravno,g arhiva, dr. Josipu
Ko1anoviu na poticaju za ovaj rad, a gospoi Marini Skali na pomoi kod
poetnog odabira isprava.
Da bi na domai itatelj dobio laki uvid u ove isprave, donosim u ovom
Uvodu kratku ralambu nekih trajno isticanih ratnih problema. To jest, elim
progovoriti o etirima pitanjama: o dranju hrvatskih katolikih biskupa u
ratnim prilikama, o diplomatskom nepriznavanju Nezavisne Drave Hrvatske
od strane Svete Stolice, o problemu pravoslavaca u Hrvatskoj i o spaavanju
progonjenih idova.
Draf!/e hroatskih katolz'kih biskupa u ratnim przfzkama
Papinski dravni tajnik kardinal Alojzije Maglione biljei 15. svibnja 1941., u
samom poetku rata, svoje saznanje o hrvatskom sveenstvu: "U Hrvatskoj
se oituju dva politika usmjerenja, jedno sklonije Nijemcima, drugo Talijani-
ma. Nadbiskup Stepinac, ostali crkveni dostojanstvenici i sveenstvo razborito
se ponaaju, ne mijeaju se u politiku, ve promiu vjerski probitak".!>
Kada su Nijemci protjerali oko 350 sveenika iz mariborske biskupije i
oko dvadesetak iz ljubljanske, nadbiskup ih je Stepinac primio u svoju
nadbiskupiju. O tome stoernik Maglione pie apostolskom izaslaniku u
Zagrebu opatu Marconeu sljedee: "Sa zadovoljstvom sam prihvatio to to
su Vae Oinstva (tj. opat Marcone) i preuzvieni nadbiskup zagrebaki
uinili, u granicama mogueg, u cilju olakanja patnji sveenika i ostalih
protjeranih slovenskih vjernika".?
U drugom pismu, od 21. veljae 1942., stoernik Maglione priznaje ivu
svijest hrvatskih biskupa za gorue probleme, koja je iskazana u izvjeu
nadbiskupa Stepinca sa posljednjeg zasijedanja hrvatskih biskupa odranog od
17. do 20. studenog 1941. Meu ostalim njihovim stvarima, pohvaljuje
osobito naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku crkvu mora biti plod
osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.
R
6 Isp. br. 5 (15. svib. 1941).
7 Isp. br. 39 (3. ruj. 1941).
, Isp. br. 53 (21. velj. 1942).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes CLagreb) 2, str. 343-463
Kod odabira ovih isprava. za na zbornik odredio sam neka mjerila prema
kojima sam izvrio odabir.' aime, u spomenutom vatikanskom izdanju
nalazi se uistinu mnogo isprava koje se odnose na nae dravno i svenarodno
podruje, bilo u okviru stare kraljevske Jugoslavije, bilo u okviru Tezavisne
Drave Hrvatske. Naravno da je prvotno mjerilo bila sama osoba nadbiskupa
Stepinca; to znai da su sve isprave u kojima se on spominje ili im je on autor,
ovdje donesene. Ukljuio sam ovdje i one isprave koje govore o isto
dravnoj politici, i to glede dvije stvari: glede prijema poglavnika Pavelia kod
sv. oca Pija XII. i glede nastojanja hrvatske diplomacije da Sv. Stolica prizna
novonastalu hrvatsku dravu. Ove sam isprave uvrstio ovdje, jer one daju
jedan iri diplomatski okvir koji pomae u razumijevanju ostalih, za nas u
ovom trenutku zanimljivih isprava. Ovdje nisu ukljuene isprave koje se
odnose na probleme ratnih rtava s podruja june Hrvatske, tada velikim
dijelom pripojene Italiji, jer na ta pitanja nadbiskup nije mogao izravno
djelovati. Od mnogih prosvjeda i vrlo bogatog diplomatskog djelovanja
jugoslavenskog kraljevskog poslanstva kod Sv. Stolice, donosim samo one
isprave koje su opet u vezi s naom temom. No, valja pripomenuti, da je
djelatnost upravo ovog poslanstva svojim estim i preestim dopisima i
prosvjedima utjecala u svjetskim diplomatskim krugovima na stvaranje slike
o Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i o svim njenim pojavnim oblicima, a osobito
o Katolikoj crkvi u njoj. e elei upasti u povijesnu pristranost, moram
rei da su ovi prosvjedi bili utemeljeni na pravnoj neprekinutosti priznate
jugoslavenske vlade pa su stoga bili i prihvaani kako od meunarodne
zajednice openito, tako posebno i od same Sv. Stolice.
Sve su isprave objelodanjene, kao i u vatikanskom izdanju, na svojim
izvornim jezicima, od kojih je najvei dio na talijanskom. Popratne biljeke u
vatikanskom izdanju napisane su na francuskom jeziku, ajaih ovdje prevodim
na hrvatski. Biljeke ili samo dio teksta unutar njih, koje sam jadodao, oznaio
sam zvjezdicom (*). To stoga to je cilj ovog izdanja da se preko njega vidi
narav biljeaka i primjedaba kao i duh kojim su ih prireivai vatikanskog
izdanja pisali. to se ovog posljednjeg tie, moram rei da su se pokazali
uistinu nepristranima. Moj najglavniji zahvat u ovom izdanju jesu opirni
saetci svake pojedine isprave. U njima sam nastojao istai svaku misao iz
Odabir sam uinio iz ovih svezaka: 4. Le .Iitl/II .I/e)(, el la /!,",rrr:eli h'lIrope (j1ll!11940 -.1"1/1 1941), Citci del
Vatieano, 1%7. - 5. LeSal/ll.li"t;!,eflla.gllerrr:mollrliale (f/lIl/d 1941 oclob,.1942), Cd.V., 1%9. 7. Le Jailll
.Ii~e el la .gllerrr:/IIollrliale (nOI!f11lbl~1942 rlimllb,~ 1943), Cd.V., 1973. - H. Lt Sainl .Ii~e elleJ Il/ch/lleJ rie la
!!."m~ (follv/,r 1941 . rlimllb,~ 1942), Cd.V., 1974.. 9. l..li .101/Tf .Ii~e el IfJ virh/lleJ rielo j!,"em (follv'-er - rliwllbrr
1943), Cd.V., 1975.. 10. lA' .101/11.Ii~e ff les ",ch!lIeJ rie la !!.",rrr: (jallvier 1944 ')/1111" 1945), Cd.V., 1980.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u I Jrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
1940. do lipnja 1941.; V. od srpnja 1941. do listopada 1942.; VII. od
studenog 1942. do prosinca 1943.; XI. od sijenja 1944. do svibnja 1945.
Drugi svezak donosi pisma pape Pija XII. upuena njemakim biskupima.
Trei govori o Sv. Stolici i vjerskom stanju u Poljskoj i baltikim zemljama.
esti, osmi, deveti i deseti svezak zapremaju isprave koje govore o Sv.
Stolici i ratnim rtvama, tj. VI. svezak od oujka 1939. do prosinca 1940.;
VIlI. od sijenja 1941. do prosinca 1942.; IX. od sijenja do prosinca
1943.; X. od sijenja 1944. do srpnja 1945.
Kako jevidljivo iz ove podjele, najvei dio objavljenih isprava govori, osim
o onom sveopem diplomatskom zauzimanju Sv. Stolice za stiavanjem i
erestankom sukoba, o spaavanju ratnih rtava, i to ponajvie progonjenih
Zidova, ali i svih ostalih.
elja je bila prireivaa ovog zbornika, posveenog nadbiskupu stoerniku
Stepincu, povodom 50. godinjice njegovog suenja, da se iz svih navedenih
svezaka izdvoje isprave koje sena bilo koji nain odnose na nadbiskupa Stepinca.
eljelo se ovim ponovnim izdavanjem - a za hrvatsku javnost prvim - postii
dvojaki cilj: s jedne strane, upoznati djelatnost nadbiskupa Stepinca tijekom
drugog svjetskog rata na temelju izvornih isprava. No, kod toga treba rei, da je
ovaj cilj bilo mogue ostvariti samo djelomino, zbog toga to je prvotno
objelodanjivanje ovih isprava uinjeno s motrita Sv. Stolice, a to znai da mnoge
isprave, koje bi u svakom sluaju bile zanimljive za nau domau crkvenu i
svjetovnu povijest, ali nisu bile zanimljive s obzirom na djelatnost Sv. Stolice,
nisu objavljene. Takve isprave jo uvijek lee nedostupne u arhivu papinskog
Dravnog tajnitva.} S druge pak strane, ovim se ponovnim izdavanjem eli
postii to da domaa, hrvatska javnost upozna ono na emu je ira, europska i
svjetska imala priliku stvoriti svoj sud o Hrvatskoj, o Katolikoj crkvi u Hrvatskoj
i o nadbiskupu Stepincu tijekom drugog svjetskog rata.
Nezavisna Drava Hrvatska, kao stvarnost koja je postojala od 1941-1945,
zauzela je odreeno mjesto u diplomatskom i karitativnom djelovanju Svete
Stolice, to se odraava u mnotvu ondje objelodanjenih isprava. Zagrebaki
nadbiskup Alojzije Stepinac bio je osobno vrlo djelatan na prostranom
podruju svoje nadbiskupije, pa stoga i esto spominjan u diplomatskim
izvjeima koja su stizala iz Zagreba, od apostolskog izaslanika opata Josipa
Ramira Marconea
4
u Rim, kao i u onim koja su iz Rima bila upuivana kako
u Zagreb, tako i na razne druge diplomatske adrese.
J Uvid u ovu t-,'t'aduima dr. Juraj Batelja, promicatelj postupka proglaenja blaenim zat-,'t'ebakog
nadbiskupa Alojzija Stepinca. Domaa i uope znanstvena javnost oekuje da se ovi izvori objave u
svojoj cjelovitosti.
4 O njemu vidi u: Aleksa Benit-,,,,r, Aloj? 'j' Jlep,iIOC, hrool.rki k"rd,ilOl, Rim 1974, str. 372-376.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I lrvatska i Katolika crkva u llrvarskoj 1941-1945
(S. Razum), rontes (Zagreb) 2, str. 343-463
SVETA STOLICA, NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA I
KATOLIKA CRKVA U HRVATSKO] 1941-1945
(to znade svjetska znanstvena javnost o Hrvatskoj i Katolikoj crkvi u
Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskog rata na temelju objavljenih isprava IZ
vatikanskih arhiva?)
PRETHODNA RIJE
Kao nakon svih velikih kriza koje su potresale drutvo, tako je i nakon
drugog svjetskog rata slijedilo razdoblje obilnog povjesniarskog rada. Da bi
se to bolje rasvijetWo uzroke i teke posljedice tog rata, neke su drave
pristupile objelodanjivanju slubenih diplomatskih isprava, pohranjenih jo
uvijek u njihovim ministarstvima vanjskih poslova. Tako su Britanci objelo-
danili Documents on British Foreign PoliryJ Francuzi Documents diplomatiques franfais
J
Talijani I DoCtlmenti diplomatiei italiam; dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava
Foreign Relations 0/the United States te Nijemci Akten zur deutschen auswiirltgen Politzk,
s istovremenim engleskim prijevodom Documents 011 Gennan Foreign Poliry.l
Slijedei ove primjere, ali isto tako, da bi to uspjenije odgovorila na
optube protukatolike literature,2 i Sveta je Stolica objelodanila isprave koje
su nastale djelovanjem papinskog Dravnog tajnitva (to se u neku ruku ima
smatrati papinim Ministarstvom vanjskih poslova), a koje rasvjetljuju djelat-
nost Sv. Stolice u vrijeme drugog svjetskog rata. Posao prireivanja obavili
su Pierre Blet, Angelo Martini, Burkhart Schneider i Robert A. Graham.
Zajedniki naslov svih 11 objavljenih svezaka jeActes et Documents du Saint Stege
relatifs ti la seconde guem mondiale, izilih u Vatikanu od 1965. do 1981. Svaki
svezak ima svoj vlastiti naslov, koji je dobio prema sadraju i vremenskom
razdoblju o kojem radi:
Prvi, etvrti, peti, sedmi i jedanaesti svezak govore o Sv. Stolici i ratu u
Europi, tj. 1. svezak od oujka 1939. do kolovoza 1940.; IV. od lipnja
I Vidi podrobnije u: Acles ti docl/mmlI dl! SmiJI SJ~' rtlakft ti la JfCondt,ll,l!trrtmondia" I, str. V, )G'CVX)CVI.
Dobar prikaz izdanja Sjedinjenih Amerikih Drhva kao ionog njemakog vidi u: George O. Kent,
h"di"ilg Diploma"c DO(JJmtl1II:A R"Jitlv of Ofjicial u ..\ : and Gm/an DOCl/IlItI/I.r Jtne.r li: Amtncan Arrhivi.rt, sv.
57 (summer)11994, str. 462-481.
2 Prorubtoliki stav u odnosu na probleme drugog svjetskog rata doao je do izraaja osobito u knjizi:
Carlo ""koni, IIIJ1en,,"odi Pio XII, Milann 1965.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zab'Teb) 2, str. 343-463
La Secretairerie d'Etat n'a pas besoin de dire a la Legation Royale que le
Saint-Siege deplore vivement toute violence quelle qu'elle soit et a plus forte
raison encore si ce sont des catholiques qui y font recours. Elle tient,
cependant, a l'assurer qu'elle n'a pas manque de donner au Reverendissime
P
, Abb' M ' C . l" Z04
ere e arcone, envoye en roaue, es J nstrucUons opportunes.
44.
1941, prosinac J, Zagreb
Zagrebaki nadbiskup AloJi!Je StepzIzac iZi!!du;e papu Pija XII o za!Jedanju hrvatskzh
bzskupa, odranom od 17-20 studenog, na kOjem su bdi pnsutm; Zbog loe prometne
povezano.rtz; .ramo sedmorica bzskupa. Pod prvom tokom raspravgali su o pita'!}u
obrae'!}a raskolmka (srpsko-pravoslavmh), a zakguke.ru ove rasprave poslalipoglavmku
dr. Antz' Pavelz'u,' zatim su z':([a,?!/iZabnnutost za sve one kOJi trpe, traei od poglavmka
gudsko postupa'!}e .ra idovima, ukolzko Je to mogue s ob'{/rom na '!}emaku prisutnost;
zauzeli su .re zatzm kod istog poglavmka za prognane slovenske .rveemke kOJi su sVOJe
utoite nali u HrvatskOJ; ali ni ovc!Je msu sigurni od NiJemaca; bzskupi su nadage
poduzeli neke korake kako bi pnskot/i u pomo na i!!erskom i moralnom podruiju
hrvatskzm radmama u f\[;emakOJ;' doniJeli su neke zakguke glede katolzfkog tiska, te
konano raspravgali o materj;alnom sta'!}u upmka.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 368-370, doc. 216 (prema izvorniku: Nr. 267/BK-
1941 u: A.E.S. 228/42.)
Beatissimo Padre,
L'infrascritto arcivescovo di Zagabria come presidente della conferenza
dell'episcopato in Croazia prostrato ai piedi di Vostra Santita si fa dovere di
umiliare la breve relazione sulle questioni pertratate nelle sedute tenute addi
17-20 di novembre scorso.
Vi erano presenti soltanto sette ordinari, e precisamente: L'arcivescovo di
Zagabria; i vescovi di Djakovo, Spalato, Lesina, Senj, Veglia e l'amministra-
tore ~postolico di Crisio; come ospite assisteva ache l'arcivesovo di Belgra-
do.
zo
, Dispiacenti non potevano prendere parte alla conferenza causa le
difficolta di comunicazione: L'arcivescovo di Sarajevo; i vescovi di Mostar,
204 Vidi isp. br. 39 (3. ruj. 1941).
205 Sudionici biskupskog zasjedanja bijahu: zagrebaki Alojzije Stepinac, (189B-1960), bosansko-dakovaki
i srijemski Antun Akamovi (1875-1959), splitski Kvirin Klement Boncfai (1870-1957), hvarski Miho
Pui (18RO;uostavci od 197U),senjski Viktor Buri (1897), krki J osip Srebrni (1876-1966), krievaki
J anko imrak (lR83-1946), beogradski .J osip uji (1880-1964).
Sveta Stolica. ~ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilnatskuj 1941-1945.
(S. Razum). I'ontes (Za!,'1'eb) 2. str. 343-4(,3
Banjaluka, Sebenico e l'amministratore apostolico di Ragusa;206 essi pero
mandarono in iscritto alla presidenza il loro parere riguardo all'argomente
principale che doveva essere pertrattato. Alla prima sedma intervenne anche
il Legato Apostolico in Croazia, l'eccellentissimo abbate Giuseppe Ramiro
Marcone, OSB.
1. Il principale oggetto e scopo della presente conferenza era la questione
della conversione degli schismatici (dissidenti serbo-ortodossi) alla religione e
Chiesa cattolica, per la quale si mostravano le migliori prospettive. Dopo una
lunga e seria discussione l'episcopato ha creduto opportuno di presentare al
capo dello Stato dott. Ante Paveli un memoriale di cw allego il breve
sunto,21l7dal quale Santira Vostra potni conoscere quale sia il pensiero ed il
punto di vista dei vescovi nella questione di si grave e tanta irnponanza per
la Chiesa in Croazia.
2. L'episcopato si e occupato pure della questione di tutti coloro che 0q&:i
tanto soffrono ed ha diretto allo stesso capo dello Stato una lettera 8
chiedendo l'umano trattamento verso gli ebrei in quanto cio v'e ancora
possibile a motivo della presenza dei tedeschi; in particolare poi di quelli che
sono stati recentemente battezzati e sono provenienti da genitori e proavi
ebrei battezzati.
3. L'episcopato ha interessato lo stesso Poglavnik di aiutare quanto piLi
possibile gli sloveni espulsi dai tedeschi dalle loro case in Stiria e Corusola
(sielj settentrionale ora dispersi per la Croazia.
2119
I sacerdoti di questi sloveni
sono in gran parte collocati come cappellani o coadiutori nelle parrocchie
della arcidiocesi di Zagrabria (circa 200) e cosi questi sono, grazie al Signore,
in certo modo assecurati; un minor numero (circa 30) sono nella diocesi di
Djakovo. L'episcopato da pane sua ha assegnato agli emigrati sloveni un
sussidio in denaro. Ma i tedeschi purtroppo anche qw non lasciano del tutto
in pace i sacerdoti sloveni.
21fl
Si fa pressione al governo di Zagabria, che essi
siano allontanati dai paesi (parrocchie) al confine nell'interno, forse perche
non venissero a conoscere o vedere terribili scene che in quest'ultimo tempo
206 Vrhbrmnski Ivan ari (lH71-1%O). mostarsko-duvanjski i trebinjski 1\lojzije Mii (lH59-1942).
banjaluki .J osip Gari (IH70-194('), ibenski .J eronim Mileta (IH71-1947).
207 Tekst ovog pisllla s nadnevkolll od 20. studcoog 1941. objavio je isusovac l'iorello Cavalli u svom djelu:
/I PromJo d,lI'amiJ'.ft'ovo di Za,~aIJlla. Roma 1947, pp. 2111-229. Vidi takoder: Richard Pattee, The CaJ' od
CardJiIaI /IloiSlilJ .I'lfplilac, pp. 3H4-39S.
20' Pislllo nije objavljeno. Vidi Cavalli, II. d;:, p. 25(, f; Parree, II. d;:, p. 305 f.
10') Vidi pismo stoernika J \faglionea. br. 39 (3. rujna 1941).
110 Vatikan je poduzeo odrede ne mjere kod talijanske vlade u korist odvedenih mariborskih i ljubljanskih
sveenika. Talijansko je poslanstvo odgovorilo 20. listopada da njihovo zauzimanju u Berlinu nije imalo
oikakvog uioka (1\.1;.5. 9354/41).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crha u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, m. 343-463
si ripetevano, quando gli organi statali caCClavano la popolazione slovena
verso il settentrione.
4. L'episcopato ha intrapreso passi opportuni per provvedere meglio alla
vita religiosa e morale degli operai croati in Germania, in specie delle donne
operaie (fanciulle), essendo queste in riguardo spirituale e morale esposte a
maggiori pericoli.
5. L'episcopato ha deliberato e preso alcune concrete misure per la
diffusione della stampa cattolica e per la riforma di un settimanale.
6. In fine l'episcopato si e occupato ancora di alcune questioni di minore
importanza e di condizione materiale del dero curato.
Presentando umilmente questa relazione a Vostra Santita rinnovo a nome
di tutto l'episcopato i sensi di filiale riverenza e di omaggio e prego laVostra
Santita di voler impartire la Paterna benedizione a noi vescovi ed a tutto il
popolo croato.
Di Vostra Santita devotissimo figlio.
45.
1941, prosinac 19, Vatikan
Dravni tqjmk sto: MagltiJne, slijedom molbe :f.!dovskog transkogpredstavmka, upuene
preko transkog biskupa Santi na, pie opatu Marconeu da se obaviJestt' o sudbini nekIh
hn;atsklh ZIdova od kOjih ve iZVjesno vrjjeme nema mkakvlh viJesk
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 389-390, doc. 238 (prema nacrtu u: A.E.S. 9653/41.)
Il rappresentante della cominita ebraica di Trieste, per il tramite di
quell'eccellentissimo ordinario,211 ha supplicato la Santa Sede di far eseguire
indagini allo scopo di conoscere la sorte di un certo numero di persone di
razza ebraica, dimoranti in regioni che attualmente fanno parte della Croazia,
le quali da un certo tempo non hanno dato notizia di se alle famiglie.
I loro congiunti preferirebbero ricevere anche notizie dolorose, piuttosto
che continuare avivere nell'angoscia causata da un silenzio di cili ignorano il
motivo.
Rimetto, pertanto, '1ui compiegato, alla Paternita Vostra reverendissima
l'elenco di tali persone, 12e interessando. La vivamente a compiere, con la
211 Antun Santin (lH95), biskup Rijeke ou 1933, Tma ou 193H. L:sp. isp. "d 17. prosinca 1941. (u: Attes
8, p. 3H6, doc. 234), *u kojoj sto. Maglione odgovara transkom biskupu Santinu, PO[() je O\'aj bio
molio Sv. Stolicu da sc zauzme za neke slavenske sveenike, osudcnc na smrt, da je molba uzeta u
ozbiljno razmatranje (dodatak, SR.).
212 Popis nije objavljen.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145.
(S. Razum), Fomes (Za!,'Teb)2, str. 343-463
prudenza ed il tatto ehe le eircostanze riehiedono, i passi opportuni presso
eodesti organi gavernativi eompetenti, onde ottenere le desiderate informazi-
oru.
46.
1942, sijeanj 9, Zagreb
Nadbiskup zagrebaki Stepinac traff od stoerntka Magltanea da se zau'{jme kod
talf/amkto vlasti u konst dvi/e stotine :'f!i:lovske4/ece, kq/u zagrebaka :'f!i:lovskaopina
eli iZ Zagreba poslati u Firencu, a za kq/u se on ve sam zauzeo kod talijanskog
veleposlamka u Zagreb~ R4faela Casertana.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 409, doc. 253 (prema izvorniku: Nr. 7/BK-1942 u:
A.E.S. 429/42.)
Zagrebiae eirea 200 pueri stirpis judaieae, plerumque sine parentibus, 7-17
annos nati, propter leges antisemitieas miseram vitam dueunt.
Communitas hebraiea Zagrebiae existens vellet istos pueros, supposita
lieentia Gubernii italici, Flarentiam mittere, vel in alium loeum Italiae, ubi
expensis eommunitatis hebraieae ibi existentis sive seholam frequentare sive
vitae rustieae se dedieare possent.
Infraseriptus tatam rem Ministro Italiae
213
Zagrebiae exposuit, qui dixit,
eam potius eharaeterem eharitativum quam politieum induere debere. Idem
Minister interventum Sanetae Sedis effieaeem putat.
Qua de eausa rogo Eminentiam Tuam Reverendissimam, ut apud aueto-
ritates italieas interventum ponere velit, ut lieentia supra memorata eaneeda-
tur, et quidem quam eitius, eum periculum sit in mora.
214
47.
1942, sijeanj 14, Vatikan
Jugoslavensko kra!/evJko pOJlamtvo, u OJobiJveemka dr. Ntkole MOJcateIla,Ja1!ietmka
tstoga pOJlanJtva, iznoJi pred papin.rkim Dravnim ta;iutvom Jvo/epoglede u ve'{f' J
21) Raffaele Caserrano.
214 Odgovor stie 23. sijenja: "Qllesro ufficio non ha mancato di segnalare il caso a persona alltorevole,
la qualc, pero, ha fano ora sapere che i compctenri organi italiani non sono disposti a concedere il
desideraro permesso nel Regno. Vostra Ecce)J cnza potrebbe, forsc, pregare codcsro ministro d'ltalia di
prcsentare egli stesso edi raceomandare presso il Ministcro degli esteri lacaritarevolc proposta di Vostra
I\ccellenza" (/\LS. 555/42); Vidi ispravu br. 48 (2il. sij. 1'142).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonces (Zagreb) 2, str. 343-463
grupnim prelascima na katoliku 1!Jeruu Hrvatsko/ i u vezi s zatvaran;em bogoslovnog
S;ememta u Splitu od strane talijanskzh vlasti: Glede prve toke, velzki grupni prelasci
pravoslavmh u Hrvatsko/ u katoliku 1!Jeru, kae poslanstvo, postaje in;emca javnog
zaniman;a iprosudivanJa. Budui da u normalnim vremenima, ti omm predratnzm (prije
6. travn;a 1941) niJe bzlo mkakovlh pokazatef;a u tom sm;eru, Jasno Je da se tu radi o
neemu to u svom poetku nema mkakve veze s 1!Jerom,veJe to plod okolnosti ko/e su
sasvzm drugaije prirode. U tu po/avu uvueni su sadan;i i budui 1!Jerskz'probtci Premda
Je Jasno da ni Sv. Stolzca ni m;esni katoliki dosto/anstvemd nema;t( nita s ttm pokretom,
ipak Je katolz!ko zme nepravedno povezano s odredemm odgovornzm pokretaIma i sa
samom 1iyemcomprelazaka. Stoga Je potrebno da crkveni velzkodosto/anstvemcz; u skladu
sa svo/0m liJjPom prolou i s probtczma 1!Jere, za;ame ivot i utvrde sa1!Jesti oVih
nesretmka. Sto se tie druge toke, zatvaranja splitskog S;ememta, zaudu;e postupak
taliJanskth vlastz;Jer se radtlo o pitomcima, ko/i su svipo Jezzku ipo og'ea;u bzlz'Hrvati:
Oszm toga poznato Je da tamo nema mjed ne taliJanske upe, ve su sve hrvatske. Budui
da se 1!Jeramoe sauvati samo po narodnom sveenstvu, potrebno Je tamo osiguran' neki
Zavod za hrvatske mladzce. U tom smiriti poslanstvo moli Sv. Stolzcu da poduzme neke
korake.
Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 394-396, doc. 224, Annexe (prema izvorniku Nr.
1/42 u: A.E.S. 64/42.)
Cite du Vatican, 14 janvier 1942
Faisant suite i l'entretien que le conseiller de cette Legation, Monseigneur
Moscatello, a eu l'honneur d'avoir avec Son Eminence le Cardinal Secretaire
d'Etat, la Legation Royale de Yougoslavie se permet de rappeler i l'attention
de la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete les sujets suivants:
1. Il est dans le domaine publie qu'une masse imposante d'orthodoxes en
Croatie a demande a etre re<;uedans l'Eglise catholique romaine.
Comme aux temps normaux, c'estidire avant le6avril 1941, il n'y avait aucun
indice d'un tel mouvement ou d'un travail dans les consciences en ce sens, il est
clair qu'on se trouve en presenee d'un fait qui n'a rien de religieux dans son
origine, mais qui a ete produit par des circonstances de tout autre nature.
Cependant, dans ce phenomene de portee historique, ne EUt-ceque par le
nombre des demandes, sont engages d'une maniere grave les interets religieux
presents et futurs.
En effet, bien que ni leSaint Siege ni laHierarchie catholique n'aient eu aucun
part dans ce mouvement, il est notoire que le nom catholique y a ete indliment
associe per certains promoteurs responsables et par des circonstances memes.
Pour consequent, la necessite de fixer clairement les responsabilites
s'impose d'une fa<;on imperieuse. Ainsi seulement pourront etre rassurees
Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva liIlrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), I'nntes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3
nombre de conscience s troublees et sauvegardee pour l'avenir la possibilite
d'une coexistance paisible entre citoyens des deux confessions religieuses.
D'apres l'opinion de la U:gation Royale et de nombre de personnes
serieuses, plutot que de prendre acte officiellement, soit implicitement ou
explicitement, de la "conversion" en masse de ces echappes aux massacres,
la Hierarchie agirait d'une maniere conforme a ses belles traditions et aux
vrais interets de la religion en faisant courageusement tout son possible pour
assurer la vie et rassurer la conscience de ces malheureux. Elle aiderait ainsi
a preparer pour l'avenir une atmosphere de comprehension mutuelle entre
!es fiddes des deux confessions et les rapprochements qui sont dans les plans
de la Providence et dans les vceux de tous les vrais croyants.
II. La Legation Roya!e de Yougoslavie vient d'apprendre que les autOrltes
italiennes ont ferme le Seminaire theologique regional de Split ou se prepare
au sacerdoce !e clerge de toute la province eccIesiastique dalmate.
La raison qui aurait amene !esdites autorites a prendre cette mesure est
absolument stupefiante: parce que tous les eleves du seminaire sont de langue
et de sentiments croates! Comme s'il pouvait en etre autrement dans une
region ou - comme le Saint Siege ne peu pas ]'ignorer - il n'y a pas une seule
paroisse ou fraction de paroisse italienne, sauf laville de Zara elle meme mixte
au point de vue de la langue. Cette circonstance en dit assez sur l'enormite
de la mesure en question!
Il ne sied pas a cette Ugation Roya!e d'insister aupres du Saint Siege pour
qu'Il use de tous !es moyens a Sa disposition pour sauver un Institut auquel
est lie l'avenir de la religion en ladite region, car il est prouve par l'experience
que la conservation de la religion depend pratiquement de la conservation du
clerge national.
Cette Ugation Royale saura vivement gre a la Secretairerie d'Etat de bien
vouloir l'informer des demarches entreprises par Elle a ce sujet et des resultats
obtenus.
48.
1942} sijeanj 20} Rim
Isusovac Tacch" Ventun; pitan za sav/et od .rtoermka Maglt'onea glede 200 hJ7Jatske
tdovske djece} odgovara mu, da diplomatsko zauz"ma1?Je kod taljjcmskth vlast" u korist
ove c!Jecenee tmat" mkakvog uspjeha. Razlog ovakvog razmtfbanja lei u dosada!!Joj
prak.r" taliJan.rkth vlastt; kOJe neprestano prfJee ulazak s"romamh staraca" slabe nl!Jaadt;
kOJi se ele spasit,. od pnstlnog odvode!!Ja skla!!J{gu" se kod sVOJerodbine u ItaliJi; alt' tm
to do sada niJe doputeno. Ako je mzfbenje taliJanskog veleposlamka 11 Zagrebu tst"m/o
da je "bobe da stvar poprtmi karitativno nego It'polt/iko obt!Je?Je'~ zato sam veleposlamk
Sveta Srolica, I'\czavisna Drava Ilrvarsko i Karolika crkva u lirvmskoj 1<)41-1<)45
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463
lo ne preporui svqjom Minislarslvu vanjskzh pos/ova 11 Rimu, pita se otac Tacch/:
Stoen-nk Maglzone se slae s ml!jenjem oca Tacchjja.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 416-417, doc. 261 (prema izvorniku: Bez br. u:
A.E.S. 555/42.)
Ho considerato il pietosissimo caso a Vostra Eminenza esposto dall'ec-
cellentissimo arcivescovo di Zagabria, e da Lei comunicatomi nella venerata
/
21-
Sua del 18 corrente mese (n. 429 42). '
Mi duolo molto di dovede rispondere che quanto ame non veggo neppure
un'ombra di probabilita che l'intercessione della Santa Sede possa essere
accolta.
Fin qui ci fu constantemente negato l'ingresso in Italia per povere vecchie
e teneri adolescenti che avevano nel suolo italiano i lora stretti congiunti
presso i quali potevano salvarsi dell'orribile deportazione; sara mai possibile
che, insistendosi dal Governo sulla stessa linea di condotta, voglia ora
permettere si stabilisca in Italia una comunita o collegio di duecento giovanetti
ebrei?
Monsignor arcivescov0
216
scrive avere inteso dal Ministra d'Italia cola
residente che la cosa riveste "potius characterem charitativum quam politi-
cum"; ma se cosi e, non potrebbe Sua Eccellenza reverendissima pregare
l'onorevole Ministra, il quale pensa riuscirebbe efficace un intervento della
Santa Sede, che presenti e raccomandi egli stesso la caritatevole proposta
dell'arcivescovo al suo Ministero degli Affari Esteri?
Le ho esposto candidamente, Eminenza, il povera pensiero mio, pronto
nel resto, a compiere Ognl pili pressante ufficio in proposito quando a Lei
21~J
sembrasse opportuno.
Slijedi biljeka .rtoerlllka Magllonea:
P T hi h
. 21K
. acc a raglOne.
21; Vidi pismo, br. 46 (<).sij. 1<)42).
21" I.agrebaki nadbiskup Alojzije Srepinac.
217 () ",'ome sc obavjduje aposrolski izas1:J nik u Zagrebu 27. sijenja (A.I' ..S. 651/42).
'" Vidi biljdku 214. u pismu, br. 4() (<).sij. 1<)42). ('Daljnje nasrojanje oko prebacivanja ove idovske djece
u Italiju vidi u isp. br. 6H (15. proso 1<)42) dodatak, .I:R.)
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
49.
1942, sijeanj 2I, Vatikan
Papinsko Dravno tqjmftvo, odgovarqjuzjugoslavenskom poslanstvu na ,!jegov dopis od
9. sijenja, z'zposi ovako: prema katokkoj nauci obrae'!Jene smIJe bitiplod va'!Jske przszle,
ve pria'!Ja'!Ja due uz zstine kOJe Katokka crkva nauava. Zbog toga Katolz'ka crkva
doputa przma'!Je u sVOJekrzlo samo onih
v
odraskh, :fplezjqjprz'ipoprviputa zlzjoj seponovno
vratztz;kOJi su potpuno s1Jesnitog ana. Cz''!Jenicada odjednom velzki broj hrvatskih otpadmka
traff da bude primljeno u Katolzfku crkvu, ne moe ne zaokupljati hrvatske biskupe kOJi
po naravi brane i tzte katolz'c'R.e probz'tke u HrvatskOJ: U svakom sluaju, u ovom postupku
obraa'!Ja treba osiguratz' dvjje i'!Jenice:potpunu slobodu otpadmka kOJi se vraaju Crkvi i
nadle:f!zostjedino crkvemh vlastz' u ovom pz'ta'!Ju. Biskupsko p01Jerenstvo, kOJe su osnovak
hrvatski biskupz; a podrano je od Sv. Stokee, zma upravo tu zadau, da osigura da obrae'!J'e
bude plod nutarnjeg u1Jere'!Ja,a ne va'!Jskeprzszle. Sama Sv. Stokea neeprestati takoder bdjetz'
nad tzme da se u tOJ stvarz' u potpunostz" provode kanonske odredbe. to se tzfe splz'tskog
S;ememfta, Sv. se Stokea trqjno trudi da ono bude ponovno otvoreno.
Izvor: Obj. u: Aetes 5, pp. 393-394, doc. 224, (prema nacrtu u: A.E.S. 644/42.).
Sereferant alanote de laLegation Royale de Yougoslavie pres leSaint-Siege,
nr. 1/42du 9janvier courant,219la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete al'honneur
de porter a la connaissance de la meme Legation ce qui suit:
D'apres les principes de la doctrine catholique, la conversion doit etre le
resultat, non pas de contraintes exterieures, mais de l'adhesion de l'ame aux
verites enseignees par l'Eglise catholique.
C'est pour cela que l'Eglise catholique n'admet dans son sein les adultes, qui
demandent ay entrer ou ay faireretour, qu'a lacondition qu'ils soient pleinement
conscients de la portee et des consequences de l'acte qu'ils veulent accomplir.
Four consequent, le fait que tout a coup grand nombre de dissidents
croates' demandat a etre re<;:udans l'Eglise catholique, ne pouvait pas ne pas
preoccuper vivement l'Episcopat croate auquel revient naturellement la
defense et la protection des interets catholiques en Croatie.
Loin de prendre acte officiellement, soit explicitement soit implicitement,
de ce fait, il se fit un devo1r de rappeler formellement a qui de droit la
necessite que le retour des dissidents put s'accomplir en tout liberte, et de
219 Vidi isp. br. 47 (14. sij. 1'142); *Dodatak, odnosno predstavka jugoslavenskog poslanstva nadnevena je
sa 14. sijenjem, dok joj sc ovdje pridaje 9. sijeanj, (dodatok, SR.).
Pod pojmom "dissidents croarcs" papinsko Dravno tajnitvn podrazumijeva hrvatske pravoslavce.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
revendiquer en meme temps a l'Autorite ecclesiastique la competence
exclusive de donner des ordres et des directives en matiere de conversions.
Si un Comite episcopal Eut aussitot constitue avec la charge de traiter et
de decider toutes les questions concernant cette matiere, cela a ete fait
precisement dans le but d'obtenir que !es conversions fussent, en conformite
avec les principes de la doctrine catholique, le fruit de la persuasion et non
pas d'une contrainte. Le Saint Siege de son cate, ne negligea pas non plus de
recommander et d'incu1quer l'observance exacte des prescriptions canoniques
et des directives donnees a se sujet.
Pour ce qui concerne leSeminaire theologique de Split, le Saint-Siege n'a pas
manque de s'interesser afin que cette institution put reprendre son activite.
J usqu'a present, toutefois, ses demarches n'ont pas obtenu le resu1tat espere.
50.
1942, veljaa 4, Vatikan
Dravni tqjmk sto. Maglzone opisuje pokllq) Ntkole Ruinovtea, sal!jetntka pri
hrvatskom veleposlanstvu kod Talvanske drave, da se predstavi 11 papinskom Dravnom
tqjnitvu kao otpravmk poslova Hrvatske vlade kod Sv. StoNce. Nakon to, u prattyi
ravnatelja Hrvatskog zavoda Sv. Jeronima mons. JU1Ja Mag/erca, nVe uSPtOda ga dravm'
tajmk sto. Magltone primi m' u slubenom ni u poluslubenom obfzku, susreo se s tyim
neslubeno 4. veljae,Jednostavno kao katohk, alt' s nalogom poglavmka PaveftCa da bi
razgovarao o Crkvi u Hn;atskqi
Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 401-402, doc. 233, (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 1191/42.).
Domenica scorsa, 1 di questo mese, si presento nella mia anticamera il
sig. Nicola Ruinovi,220 accompagnato dal Rettore del Collegio di S.
Girolamo,221 e qualificandosi, a quanto mi estato riferito, come Incarieato
d'Affari della Croazia presso la Santa Sede, chiese di essere introdotto presso
di me. Gli Eu risposto che io prendevo parte ad una Congregazione e Mgr
Sigismondi,222 che era J a per spiegargli perche io non avevo la possibilita di
riceverlo, gli fece chiaramente comprendere che egli non doveva presentarsi
come investito di una missione ufficiale od anche semplicemente ufficiosa.
221l Nikola Ruinovi (*19()7), savjetnik u I Irvatskom poslanstvu pri Kvirinalu (pri talijanskoj dravi).
221 Mons. J uraj Magjerec.
mMons. Petar Sigismondi (19()H-1%7), tada slubenik ("addetro") uPrvom odjeljenju papinskog Dravnog
tajnitva.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zaf.,'Teb) 2, str. 343-463
Per maggior sicurezza luneru 2 pregai Sua Eccellenza Mgr Felici
223
di
ripetere e precisare ancora una volta al sig. Ruinovi che io non potevo
considerarlo come investito di una missione ufficiale od ufficiosa.
224
Mgr Felici deve aver ben compiuto l'incarico affidatogli, perche il sig.
Ruinovi, presentatosi stamane alle ore 11,30 - solo, come gli avevo fatto
dire - mi ha dichiarato subito che veniva "in missione non ufficiale ne
ufficiosa, ma privata, come cattolico, che, per incarico del sig. Paveli,225mi
avrebbe intrattenuto delle guestioni riguardanti la Chiesa in Croazia".
Ho preso atto di gueste dichiarazioni e lo ho ribadito guando, avendo
letto lelettere del Ministro degli Esteri
22
!> e dell'Abbate Marcone,227 ho rilevato
che ambedue erano poco precise in proposito (cio che ho fatto rilevare anche
al sig. Rusinovi).
Ho aggiunto che dell'incarico avuto dal Poglavnik il sig. Rusinovi non
deve padare ...
Egli ha convenuto ed ha promesso. Vedremo!
fl.
1942, veljaa 7, Vatikan
Dravm' tqjmk .rtof.: Maglt'one opi.ruje .rvqj .rusre! .ra engle.rkim veleposlamkom kOJi .re
zanimaoje li .ra1!J'etmkhroat.rkog velepo.rlan.rtva pri Taljjan.rkOJ drat!l; NIkola Ruinovl~
primljen u VatIkanu kao diplomatski predstavmk. Sto. Magltone odgovorzoje da je
primljen u neslubenom obltku.
Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 409-410, doc. 242, (prema izvornoj zabiljebi u:
A.E.S. 1291/42.).
Il sig. Ministro d'Inghilterra
22R
mi chiede se e esatto che il Consigliere della
Croazia presso il Quirinale
229
ha ricevuto una missione diplomatica presso la
Santa Sede.
mMons. I lektor Felici, naslovni nadbiskup korintski. Njemake vlasti, kod zauzea .J ugoslavije, prisilile su
ga, kao apostolsko).'; poslanika (nuncija) u Beogradu, da napusti zemlju.
224Dne 21. studenog 1941. Mons. Felici predstavio je elju hrvatske vlasti da eli imati opunomoenika
(agent:l) LIRimu za razgovore ~a Svetom Stolicom. Stocrnik Nf:1gliooc, razgovarajui k~lsnijc () tome s
Pijom Xlf., odgovorio mu je: "al pili un intcrmcciiario privato scnza caratterc ne ufficiale ni: ufficioso"
("najvie neslubeni posrednik, ni sa sluhenim ni sa polusluhenim obiljejem") (A.I ':.S. 11Hl/42, izv.).
225 J\nte Paveli.
226,,,naden I 'orkovi.
227Ramiro Marcone O.S.B., opat od Montevergine. Ruinovi je jednostavno rekao da ga je Paveli poslao
kao "rappresentante ufficioso" Cpoluslubenog predstavnika") kod Sv. Stolice (A.I~.S. llHl/42, izv.).
228Cosp. Franjo Codolphin d' Arcy Osborne.
229 Nikola Ruinovi.
Svcta Stolica, Nezavisna Dr;;ava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fnntes (Zagrcb) 2, str. 343-463
Gli rispondo che io ho ricevuto questo signore - che non epiu Consigliere
presso la Legazione di Croazia aRoma - a titolo non ufficiale e neppure
ufficiosa, ma a titolo privato.
n Ministro mi ha domandato pure se il detta signore ha un incarico
permanente.
Gli ho risposto: lo lo ricevero quando potro, sempre allo stesso titolo e
aseoltera quando egli verra dirmi circa gli affari religiosi del suo paese. E
affare suo rimanere a Roma per poco o per lungo tempo.
f2.
1942, veljaa 8, Vatikan
Dravni ta;iuk sto: Magfione odgovara hrlJatskom mliusktl IJan/skih poslolJa M/adentl
Lorkomcu na njegovo pismo od 14. sijenja, kojim mu je bio predstalJlo dr. Niko/ti
RtlliJOVlca kao oputlomoel1lka br/1atske II/ade za ra:<:govorsa Sv. Stolicom, da e
spomenutog dr. RUli101JlCa primati tlvijek ti nesltlbenom oMku i lo onda kada e se
mdtti o :'(ivolu CrklJe ti J-lmatskqi
. 2~1
f'{flor: Ob). u: Actes 5, pp. 411-412, doc. 244, (prema nacrtu Bez br. u: A.E.S.
1180/42.).
J 'ai re<;:ula visite de Mr. le Dr Nikola Ruinovi
231
qui m'a remis la lettre,
datee du 14 janvier dernier,m par laguelle Votre Escellence a bien voulu me
le presenter.
Ainsi gue j'en ai donne l'assurance a Mr le Dr Ruinovi, je serai a sa
disposition pour recevoir de Ini, a titre prive, les communications concernant
la vie de l'Eglise Catholique en Croatie, qu'il sera charge de me faire.
] e saisis volontiers cette occasion pour Vous offrir, Excellence, les
assurances de ma consideration tres distinguee.
m
2311 Biljeka arhi"iste: "parti ta su carta da dispaccin senza numcro".
231 t..:sp. isp. br. SI) (4. ,-e1j. 1942).
232 L svom pismu, !'vIladen I,orkovi, potpis.1n kao T\'finistaf vanjskih ro~l()\'a Nezavisnc Drave Ilrv:1tsh.:,
pie: "".mincncc, j'ai I'honncur dc porter a Votrc connaissancc quc r-.lr. Nikola Ruinovi, consciller dc
Lgation,:l l:t choi si par le COll\'crnCl11l'nr dl,; l'Etnr Indpcndanr de (roatie pour line mission spciaJ c
pour pn.:.ndn:. cont<\cr :1\'cc le Sainr-Siegc. I ~n ccrte Yllalit~ il restera en rc1ation pcrmancnte avec Ic~
Autoriti:s du Varican". (1\.".S. 1('()/42. iz,-.).
233Na zasebnom p:1pirll dodanom o\'om nacrtu, sto. ivbglione pie: "Prego non ag.~lIngcre nulb a 4ucsra
lettcra". Istng dana Maglinnc odgovarajui na pisOlo opata Marcnnca nd 14. sijcnja, isp. br. SO (4. velj.
1942) istaknun jc da Ruinnvicvo poslanjc: "nnn ha carattcrc ufficiale od ufficioso, ma scmpliccmcntc
privatn, c si limita alle qucsrioni conccrncnti la vira dclla Chicsa Cattolica in Croazia" (;\.I:.S. 12H1/32,
nacrt).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Bzljeka stoermka Maglionea:
approvato dal Santo Padre. 6-II-1942.
fJ.
1942, veljaa 21, Vatikan
Stoemzk Magizone piui apostolskom izaslamku u Hrvatsko; opatu Marconeu prt":(fzcge
:(JvusviJest hrvatskzh biskupa za gorueprobleme, koja Je iskazana u zW"eunadbiskupa
Stepinca sa pos!Jedn;eg zas;edan;a hrvatskzh biskupa odranog od 17. do 20. studenog
prole godine. Medu ostalim n;ihovim stvartma, pohva!Ji!Je osobdo naelo kOJe ~stupcgu
da povrat u Katoliku crkvu mora bdi plod osobne odluke z nutam;eg uo/em!Ja, a ne
van;ske przsz"je.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 442-443, doc. 289 (prema nacrtu spisa / minuta/ u:
A.E.S. 1447/42.)
Com'e noto alla Paterruta Vostra Reverendissima, Sua Eccellenza Monsi-
gnore Stepinac, nella sua qualita di presidente, ha umiliato al Santo Padre una
breve relazione su lo svolgimento dei lavori della conferenza episeopale
tenutasi a Zagabria dal 17 al 20 novembre dello seorso anno.
234
I criteri in base ai quali gli eccellentissimi ordinari hanno proceduto alla
scelta delle questioni da trattarsi e la sollecitudine posta nell'addivenire alle
relative pratiche risoluzioru, dimostrano quanto sia vivo in essi il senso delle
responsabiliti che gravano sopra di loro nelle attuali delicate cireostanze.
Se degno di lode, poi, e l'interessamento spiegato allo seopo di far
assicurare ai dissidenti pariti di diritti eon gli altri cittadini, di ottenere un
trattamento umano per i cittadini di discendenza ebraica, di aiutare gli sloveru
espulsi e specialmente sacerdoti, di provvedere alle esigenze della vita religiosa
e morale degli operai croati in Germarua e di incrementare la preziosa
efficienza della stampa cattolica, merita partieolare lode la fermezza eon cui
gli eccellentissirni ordinari hanno rivendicato alla gerarchia il diritto di dare
ordini e direttive in materia di eonversioru e la cura eon cui hanno cercato di
Prethodnog dana \1. veljae) voditelj jugoslavenskog poslanstva, Mons. Moscatello napisao jepredstavku
o glasinama o hrvat.,kom predstavniku, potiui suzdrljivost. Odgovoreno mu je 14. veljae "que la
nomination d'un representant croate, officiel ou officieux, n'tait pas envisah",e" (A.E.S. 1281/42, nacrt).
Ruinnvi je uinio dopis da ga Papa primi. Na jedno pitanje postavljeno po Mons. Prettner Cippicu
17. oujka Zamjeniku (Substirutu), Maglione je istaknuo: "Per Mgr. Cippico: I" non v'i: inviaro della
Croazia presso laSanta Sede. 2" Mgr Cippico fani bene a non occuparsi di tali questioni (A.S.S. 1942,
Varie 1452).
234 Vidi izvjee, br. 44 (3. proso 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J J rvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, Str. 343-463
tutelare il prineipio che le conversioni devono essere frutto d'intima convin-
zione e non di pressioni esteriori.
A quest'ultimo proposito, mi ritengo sicura ch'essi non mancheranno
di continuare a vigilare, intervenendo efficacemente qualora occorresse,
affinche tale prineipio sia fedelmente seguito e si eviti can pari sollecitu-
dine quanto potrebbe impedire od ostacolare il ritarna sincera alla Chiesa
dei dissidenti come tutto quanto sarebbe suscettibile di violentarne
comunque la coscienze, nell'intento di determinare od affrettare tale
ritarna. Deva, pai, far rilevare a Vostra Paternita che la qualifica di
"ortodossi" can cui, prescindendo dal significato della parala, sano stati
designati i dissidenti, va sostituita can altra termine, per esempio can
quello di "dissidenti" o di "scismatici".
Il Santo Padre, nel prendere conoscenza della relazione, Si e degnato
manifestare il Suo augusto compiacimento per laprava di zelo pastorale data
dagli eccellentissimi ordinari croati.
Come pegno di tale compiacimento e dei paterni sentimenti can i quali
ha accolto l'omaggio di figliale devozione umiliato Gli da Mons. Stepinac a
nome anche dei suoi confratelli, Sua Santiti imparte di cuore ad essi ed ai
fedeli affidati alle lora cure I'Apostolica Benedizione.
54.
1942, travanj 12, Zagreb
Apostolski izaslamk u Hrvatskoj opat Marcone odgovara stoemlku Maglt"oneu na
,,!jegovo pismo od 19.prosinca 1941., da nije uspio doznati nita o sudbinama idova, o
kqjima f!jihova rodbina u Trstu ve due vremena nije ula vijesti Hrvatski ministar
vaf!jskih J:oslova objasnioJe u svom odgovoruSv. Stoka" (vidi blg"eku236), da se veina
traemh Zidovaprtdruf!la odmetnuttm etniCimatk komumstlma, tk su pak u tiwzemstvu.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 505, doc. 347 (prema izvorniku Rap. m. 284/42 u:
A.E.S. 3119/42).
In risposta al venerata foglio n. 9653/41 del 19dicembre 1941
235
pregiorni
riferire quanto segue:
Trasrnisi al Ministera degli Esteri lalunga listadegli ebrei, giunta cost! dalla
comunita israelitica di Trieste. Raccomandai due o tre vol teavoce lamassima
sollecitudine.
'lS
csp. isp. br. 45 (19. proso 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i J ..:arolib crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463
Finalmente il 27 marzo corrente anna mi e pervenuta la risposta, che non
prima di oggi ho potuto inviare all'Eminen'za Vostra Reverendissima.
236
Colgo guesta oceasione per rilevare come le autorid civili eli Croazia,
nonostante le mie premure e guelle del mio segretario, eon molta difficolta
si inducono a dare una risposta, guando si tratta eli ebrei.
N. B. La lista della comuruta israelitica eli Trieste da me trasmessa a guesto
Mirustero degli Esteri non mi e stara pili restituita, non ostante le mie vive
1nSlstenze.
ff.
1942, travanj 21, Vatikan
Stoenl1k Maglione, u OdgOl
1
01"tt na izl!J"ee apostolskog p01!jeremka (delegata) u fP"ashziz-
gtonu Cicognanija, i~zo.ri da se Sveta Stolica ve zauzela u korist near!jelJaCau Hrvatsko;;
i to preko svoga izaslanika opata Marconea kod po;iJdzil1hosoba /I Zagrebu, kao i kod
talijanskih vlasti za ona hrvatska podmija kOJa priszlno dre. Osim loga, ta;iuk
poslantka ll/farconea kao i ta;iuk nadbiskupa Steptnca osobno su vepohodzli mi/zeila
sakupljaka polja.
Izvor: Obj. u: Actes 8
J
p. 514, doc. 358 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S.
2920/42.)
Con il relativo allegato mi e regolarmente perventuo il rapporto dell'Ec-
cellenza Vostra Reverendissima n. 115/42 in data 7 febbraio corrente anno
237
riguardante la situazione dei non ariaru nei territori croati.
Al riguardo credo opportuno farle presente che la Santa Sede, pur nei
limiti imposti dalle attuali circostanze, non ha mancato di intrverure a favore
eli d
23X
ette persone.
Il reverendissimo Abate Marcone, inviato dalla Santa Sede in Croazia, ha
infatti, pili volte richiamato l'attenzione di varie personalid eli Zagabria sUlle
condizioru fatte ai non ariani. Il suo segretario e guello dell'eccellentissimo
arcivescovo eli Zagabria, hanno potuto visi tare eliversi campi eli concentra-
mento e portarvi una paroJ a di conforto e di aiuto.
236 U odgovoru (nr. V.T. 13X/42), koji jeapostolski izaslanik posredovao papinskom Dravnom tajnitvu,
Q,rvatski, dodaj' .I:R.) ministar "anjskih poslova bk: ....Si pun ritenere eon certez," che la mamor
pane dei nominati oci \'usrro dcnco si e ribelIam con i n:rnici c comunisti o che si trova all'estero" .
mIzvjce nije objavljeno.
mCsp. isp. hr. 54 (12. trav. 1942).
Sveta Stolica, I"ezovisna Drhva Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (/.ah'feh) 2, str. 343-46.1
Per guelli, poi, che si erano rifugiati nei territori occupati dalle truppe italiane
la Segreteria di Stato ha ottenuto che non venissero respinti nei paesi di origine.
56.
1942, svibanj 1, Vatikan
Paptitski dravni tqjmk sto. MagItone, odgovarajui beogradskom nadbiskupu UjCicu,
slijedom '!jegovetube Zbogpr-ist/mhprelazaka proziodemh od strane hn;atskth ustaa, t~aa
jasni stav Svete Stolicepo kojem smatra da se otpadnici od Katolike crkve 11 Hn;atskqj trebqju
vratiti u '!jeno krtlo potpuno spontano, s IJu/an!},it, tII!jerenjem,isk!ju1g'uisvaku van;sku
Pr/stlu. O tome je Sv. Stolica Zie.rvralt!apozomos/ i !Jn;atskim btskupima, ko/i su pred
hn;atskim IlIastima energinozahtijevalt'potpunu slobodu obraenja. Isto tako, zahtijevalo se
je da se sa otpadnicima postupa na jednaki IJatitkao i s ostalim gracIanima.
Izvor: Obj. u: Ac/e.r 8, pp. 523-524, doc. 363(prema nacrtu u: A.E.S. 3038/42).
Ringrazio vivamente l'EcceJ lenza Vostra Reverendissima delle notizie e dei
rilievi ch'Ella mi comunicava eon la sua lettera del 18 marzo ultimo scorso, m
Per guanto si riferisce al grave problema del ritorno dei dissidenti* alla
Cluesa cattolica in Croazia, ritengo del tutto superfluo assicurare l'Eccellenza
Vostra che la Santa Sede intende ch'esso sia frutto d'intima persuasione enon
di pressiorU, da gualungue rarte esse provengano.
Su guesto punto, la Santa Sede medesima non ha mancato di richiamare
espressamente l'attenzione dell'eccellentissimo episcopato croato,240 il guale si
e fatto un dovere di rivendicare energicamente presso le autorita croate la
piena libewl. delle conversiorU.
Ne si emancato, per guanto le circostanze l'hanno consentito, di insistere
presso ehi di dovere affinche i dissidenti ottenessero un trattamento non
inferiore a quello assicurato agli altri cittadini.
241
23_ Pismo nije objavljeno. Mons. L:ji, beogradski hiskup, tim je pismom kririzirao metode ohraenja koje
koriste mit:lC LI J Ir,,:uskoj. "Qucsti atti, rutt'altro chc corrisponlicnri all:1 c:lrit:1 crisrian:l c ai sensi dd
Canone 1351 ebbero da noi in Serhia una ripercussione mo\to penosa" (i\Y.S. 303H/42).
L:sp. hiljeku * u isp. hr. 49 (25. sij. 1942).
24<> l\lalo prije, 14. veljae, u jednom upursrvu poslanom apostolskom izaslaniku Marconeu, sroernik Tajnik
(Maglione, .U~.) saeo je misao vodilju S'Tre Stolice glede "prisilnih ohraenja", o emu je U ono vrijeme
govorio Il1cdun:uouni tisak: "Rircngo, pcrtanro supcrf1uo far prescotc alla Patcrnita Vosrra la ncccssid.
a vigjl~rc, d'accordo con codcsti cccdlcntissimi vcscovi, c intcrvcncndo cvcntualmcntc prcsso chi di
dovcre, affinchi: il rirnrno dei dissidenri alla chiesa Cattolica si compia in piena \ibert:i, in forza d'intima
persuasione e non di pressioni esreriori da 'J ualun'J ue parte esse provengano" (i\.,".S. 1274/42); vidi
rakoder isp. br. 53 (21. velj. 1~42).
24' Vidi isprave br. 53 (21. velj. 1942) i br. 44 (3. proso 1941).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
J7.
1942, srpanj 17, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone obal!l"etavastoernzka Magkonea da je
vrlo teko doz'do obavijesti o sudbini hroatskzh Zzdova.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 601, doc. 430 (prema izvorniku: Rap. Of. 416/42 u:
A.S.S. 1941 Razza 8.)
In risposta al foglio n. 48473 del 18 aprile corrente anna242 pregiorni
riferire quanto segue:
Negli scorsi mesi leautorita croate, richieste di notizie sugli ebrei, si erano
chiusein un silenzio inspiegabile. Per suggerimento del Ministro degli Interni
Dr. Artukovi il mio Padre Segretario, durante la mia assenza, fece una
protesta, dopo laquale si incomincio ad avere qualche risposta. (...).243
J8.
1942, srpanj 17, Zagreb
Apostolski zzaslamk u Zagrebu opat Marcone obal!ietava stoernika Magkonea da je
Njemaka naredila naelmku hroatske .f!0kcijedr. Eugenu Kvaternzku da u roku od est
mjeseci zZrui Njemakoj sve hroatske Zzdove. Naelmk dr. Eugen Kvaternzk nastojat e
.rtoje vie mogue odugovlaitiizvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta Stokca
uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti Zzdovima mirno ziJeti na
nekom hroatskom otoku. Opat Marcone iznosz' takoder potekoe kq;e sejav!jqju u ve~j
odlaska pedesetak zdovske c!;eceu Tursku, Zbog toga to morqju obilazzti Srbiju, a od
sUSJedmhzemaga nisu jo dobzli doputen;e.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 601-602, doc. 431 (prema izvorniku: Rap. Of.
417/ 42, u: A.E.S. 5766/42.)
Dal capo stesso della polizia Dr. Eugenio Kvaternik, col quale mi ero
lamentato per la crudeld usate verso gli ebrei di tutte le eta e di tutte le
condizioni, ebbi asapere quanto segue:
Il governo tedesco hairnposto al suddetto che entro lo spazio di sei mesi
tutti gli ebrei residenti nello Stato croato debbono essere trasferiti in
Germania, dove, secondo quanto mi hariferito lo stesso Kvaternik, sono stati
242 Pismo nije objavljeno. Radi se o jednom pojedinanom sluaju.
24) Isputeni tekst odnosi se na pojedinani sluaj.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
uccisi negli ultirni tempi due milioni di ebrei. Pare che la stessa sorte attendera
gli ebrei croati specialmente se vecchi ed incapaci al hvoro.
Essendosi questa notizia propagata nell'ambiente ebraico, io sono conti-
nuamente sollecitato a fare qualche passo per la loro salvezza. Anche il
caporabbino di Zagabria spesso viene a visitarmi ed a raccontarmi nuove
sventure.
lo mi raccomando al capo della polizia, il quale, dietro mio suggerimento,
ritarda, per quanto gli e possibile, l'esecuzione di questo ordine. Anzi eli
sarebbe lieto se la Santa Sede potesse interporsi per il ritiro di quest'ordine, 44
o per lo meno per proporre che tutti gli ebrei croati fossero concentrati in
un'isola o in una zona della Croazia, ove potessero vivere in pace.
lntanto vengo asapere dal caporabbino che la Turchia e disposta ad
accogliere cinquanta bambini ebrei di Croazia, ma per non passare per la
Serbia dovrebbero fare il giro dell'Ungheria, della Rumania e della Bulgaria.
Mentre la Bu1garia ha gia concesso il transito, l'Ungheria e la Rumania si
oppongono.
Il caporabbino prega la Santa Sede di volersi interporre presso le due
suddette Nazioni allo scopo di ottenergli il richiesto passaggio.
Bi/jeka mons. Tardin!ja:
11-8-42. Ex audientia Eminentissimi:
1. Faccia il passo di cui al n. 1 a nome della Santa Sede.
245
2. lnteressare i Nunzi di Budapest e Bucarest (questo lo facciamo noi).246
59.
1942, kolovoZ 4, Zagreb
Zagrebaki fdovski ve/zki rabin Fretberger, odajuipn"=<!!anfe papi Piju XII za ono to
su predstavnici Sv. Stolice i hrvatski bIskupi lIZ;l1lz' za ZIdove, moli zau'{fmanje 11konst
IdovskIh ena i djece ko/i se nalaze u sakup/jakim poljima.
244 Na rubu oznaka mons. Tardinija: "1"; gledaj biljcku na kraju izvjca.
245 Vidi pismo, br. 62 (6. list. 1942).
246 Pisma dvojici apostolskih poslanika (nuncija) napisana su 14. kolovoza (A.E.S. 5767/42), i o tome se
obavjctava istog dana apostolski poslanik (vizitator) u Zagrebu (A.E.S. 5766/42): "... Prego penanto
Vostra Paternitil di interessare anome della Santa Sede, codeste autorit:i affinch vogliano proporre tale
soluzione e fare in moda ch'essa possa essere messa in atro...". Apostolski poslanik u Bukuretu pie
5. rujna ministru vanjskih poslova: "...Vu que legouvernement turque serait dispos :i les recevoir, le
Saint Siege serait tres heureux et reconnaissant si les autorits roumaines pourraient donner le permis
de passagc" (nr. 9197/42, Arch. Nunciature).
SvemStolica, Nezavisna Drova Ilrvarsko i !(atoljka crkva u J [rvarskoj 1941-1945.
(S. Razum), !'onres (Zagreb) 2, srr. 141-463
lzyor: Obj. u: Actes 8, pp. 611-612, doc. 441 (prema izvorniku: Bez br. u:
A.E.S. 5979/42.)
Plein de respeet j'ose d'appara1'tre devant le throne de Votre Saintete pour
Vous exprimer comme Grand rabbin de Zagreb et ehef spirituel des J uifs en
Croatie ma gratitude la plus profonde et eelle de ma eongregation pour la
bonte sans bornes qu'ont montre les representants du Saint Siege et les ehefs
de 1'eglise envers nos pauvres freres.
L'amour biblique envers le proehain - quelle que soit sa eonfession - peut
seulement etre praetique par des hommes qui sont remplis de eroyanees en
le Toutpuissant, le pere de tout etre humain.
Maintenant dans un moment ou les restes des restes de notre eommunaute
se trouvent dans la situation la plus eritique, - dans un moment ou ron veut
deeider de leurs vies - nos yeux sont fixes sur Votre Saintete. Nous prions
Votre Saintete dans le nom de quelques rnilliers de femmes et d'enfants
abandonnes, dont les soutiens se trouvent dans les ehamps de eoneentration,
dans le nom des veuves et des orphelins, dans le nom des vieux et des faibles,
de leur aider afin qu'ils puissent rester dans leurs domieiles et y passer leurs
jours s'i! le faut dans des eireonstanees les plus humbles.
ous eroyons que Dieu, qlli depuis des milliers d'annees a eprouve Israel,
qu'il a earesse et ehatie, aidera notre peuple de surrnonter, meme avee les
plus grands saerifiees, eette epreuve laplus lourde qui ait jamais aeeable Israel.
Il reste ti eraindre que nous, - qui se trouvons dejti au bords de nos forees
- ne veeurent le jour, si Votre Saintete ne nous aeeorde son aide magnanime.
En eroyant fermement que Vos paroles trouveront le seeours de Dieu et
seront eouronnees de sl1eees, nous prions le ToutPuissant de nous don ner
de forees pour perseverer.
J e prie Votre Saintete d'etre assure de ma gratitude la plus profonde.
Votre tres obedient serviteur. 247
247
Pismo upueno apostolskom izaslaniku u i'.agreb 29. kolovoza: "...Sani graro alla Paremir:i Vosrra
Reverenuissima se, ncl mouo che rirerr:i piti com'enienre econ laprudenza eu il ratto che lacircosmnze
richiedono, vorr:i far prcsenre al menzionaro [)ottore (Freiberger) come laSanraSede, sempre desidef[)sa
di porgcr soccorso C !'iollicvo ~i snffcn.:nri, non abhia manc:uo di inrcrcssarsi in pili ()ccasioni in favorc
delle persone raccomandate" (".".S. 5979/42).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crha u J Irvatskoj ]<)41-1'!4S
(S. Razum), Fontes (/.a!-,'teb)2, str. 343-463
60.
1942, rujan 30, Zagreb
Apostol.rki izaslamk opat Marcone odgovara dralJ110m tainzku sto. Maglzomu da je
z':{(at!0 zagrebakom :f!dovskom ve/zkom rabinu dr. Frezbergem spremnost Sv. S/olice,
kOjom uvijek pomae patezm osobama. Dr. Frezberger je zahvalzo za sve Utiyeno, premda
se u mnogzm stvarzma nije moglo postzii nzkakav usp;eh. Ipak, opat Marcone sa sVOJim
ta/nzkom uspzo Je zagovoriti kod hroatskzh vlasti mnoge zdove.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 668-669, doc. 495 (prema izvorniku Rap. m. 511/42
u: A.E.S. 7212/42).
In risposta al venerato foglio n. 5979/42 del 29 agosto corrente anno
24H
pregiomi riferire quanto segue:
Ho avuto frequenti colloqui col rabbino maggiore di Zagabria Dr.
Freiberger in queste ultime settimane e gli ho comunicato il contenuto del
predetto foglio.
Egli e pieno di gratitudine per l'opera, che svolge la Santa Sede a favore
degli ebrei, e vede che tanto io, quanto il mio segretario abbiamo frequenti
contatti col Capo della Polizia Eugenio Kvaternik.
Purtroppo non abbiamo potuto ottenere di mutare il corso degli eventi.
Nondimeno molte eccezioni da noi proposte nella deportazione degli ebrei
sono state concesse e le famiglie, a base di matrimoni misti tra ebrei anche
non battezzati e cattolici, sono state senza eccezione risparmiate.
61.
1942, listopad 3, Vatikan
Eritamki veleposlamk kod Sv. Stolice predcye Domziuku Tardziziiu tcyiuku za izvanredne
poslo/Je u papinskom Dravnom /q;iutvu, prigovor pro/zil mogueg susreta !Jroatskog
poglavmka Pavelzla sa Sv. Ocem. UprateOJ' bt!J'eci tq;iuk Tardtiu' t'z!zosi kako je ovcy'
pngovor lle/eposlamk predao samozitzciJatzimo, bez uput.r/va sVOJevlade, pa mu sa'!Jett!Je da
bi bilo korisnije da poui mglesku jaVnost, a ne paptilSko Dra1J11otcyiu!vo o tome kako
se papa treba ponaati
Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 736-737, doc. 498, (prema izvorniku u: A.E.S.
7213/42.).
24K
Vidi isp. br. 5<) (4. kol. 1<)42), bilj. 247.
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u I In'atskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
I understand that Paveli is likely to visit Rome shortly and it may well
be that he will ask for an audience with the Pope.
His reception in 1941
249
by His Holiness caused a very bad impression in
official and unofficial circles in England where he is regarded as a regicide,
or at any rate as the organiser of regicide.
Since then the Craatian regime over which he presides and his Ustachi
have been responsible for the murder of some 600,000 Serbs and at the
present moment his traops are destraying Serbian villages in Bosnia and
exterminating the Serbian population:
Consequently his reception by the Pope, whether as a private person and
a Catholic, as last time, or as head of the present Craatian regime, will
undoubtedly arause strang and adverse criticism in Great Britain.
Bi!jeka Mons, Tardinija:
Sua Eccellenza il ministro Osborne, consegnando quest'appunto, mi dice
che efatto di sua iniziativa, senza istruzioni del suo governo, Gli rispondo -
dopo averlo letto - che l'appunto e fatto non solo senza le istruzioni, ma
anche senza la competenza. Perche Sua Eccellenza il Ministra comprende al
pari di me che il Santo Padre fani quello che credera meglio, nel caso, senza
che aspetti a nessuno di interloquire. Qui non sappiamo ancora se Paveli
verra a Roma, Ad ogni modo, se venisse e chiedesse udienza, sarebbe ben
difficile rifiutargliela. Il Santo Padre - in via ordinaria - accoglie tutci colora
che vogliono andare a Lui e sa trovare il modo e l'occasione per dire a
ciascuno quanto e utile per l'interlocutore e per la Chiesa.
Il ministra risponde che egli, personalmente, capisce benissimo tutto
questo, ma non lo capirebbera (dice) in Inghilterra,
Quindi - concludo io - la via migliore per Sua Eccellenza il Ministra non
e quella di scrivere a noi quel che gli Inglesi non capiscono, ma piuttosto
quella di spiegare agli Inglesi quello che il Ministra stesso capisce.
(Il Ministra e, da qualche tempo, un po' eccitato, Sara forse il pralungarsi
della sua forzata permanenza in Vaticano o saranno le vicende della guerra
che lo inaspriscono, Ma si vede bene che non e calmo e che neppure eben
disposto verso la Santa Sede),
24~L:sp. isprave br. 7 iH (17. svib. 1941); isp. br. 13 (IH. svih. 1941).
Novija istraivanja i hrvatskih i srpskih povjesniara i demografa opovrgla su takva pretjerivanja o broju
rtava. L:sp. erjavi, CI/hici JtollOlmlhJo .fllj!,oJIoVlj_ IIl7lj!,oJl! JlljetJkoJl! rohl, Zagreb 19H9; 13.Koovi, rtve
l7lgog wetJkq~ roto /I .f1(~oJIoVljl: l.ondon-l3eo!,'l'au 19H5.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava 1!rvatska i Katolika crkva u J !rvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
62.
1942, listopad 6, Vatikan
Stoemlk Magltone tra;' od apostolskog izaslamka u Zagrebu opata Marconea da se
ponovno zau~e u korist hrvatskih izdova.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 675, doc. 502 (prema nacrtu spisa 1minutal u: A.E.S.
6960142.)
Circa la penosa situazione in cui versano gli ebrei in Croazia continuano
a giungere alla Santa Sede segnalazioni e notizie, accompagnate da insistenti
preghiere perche Essa ottenga dal Governo di Zagabria un pili benevolo
trattamento per quegli infelici.
Ho tuttora presente quanto la Paternita Vostra Reverendissima riferiva,
eon il pregiato rapporto n. 208/42 del 19 febbraio ultimo seorso,250 a
proposito dei passi compiuti e delle osservazioni che Le sono state fatte
presenti dalle competenti Autorita.
Prego, peraltro, laPaternita Vostra di profittare di una propizia oceasione
per richiamare nuovamente, eon il dovuto tatto, l'attenzione delle Autorita
d
. I 251
me esrme su tae argomento.
63.
1942, listopad 14, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone javlja stoemtku Maglloneu da je prtOpIo
zagrebakom velzkom rabz'nu po'(/tlimu odluku madar.rkog ministarstva da pusti preko
svog podruf!ja 50-ero hrvatske zdovske ef/ece, na prolazu za Tursku. Rabin je zahvalan
za posredovanje Sv. Stolt'ce u tom poslu, alt' do sada nije mogao predati madarskom
mZ;l1starstvu vaf!Jskih poslova mkakav Zah!Jev u tom pogledu, Jer hrvatska polici;a nije
jo dopustzla f!Jzhov odlazak.
I,?!or: Obj. u: Actes 8, pp. 683-684, doc. 514 (prema izvorniku Rap. nr. 530/42
u: A.E.S. 7212/42).
In risposta al venerato foglio n. 6361/42 del 16settembre corrente anno
252
pregiomi informare l'Eminenza Vostra reverendissima che ho comunicato al
250 Izvjee nije objavljeno; vidi isp. br. 54 (12. trav. 1942).
251 Vicli isp. br. 67 (1. proso 1942).
252 Pismo nijeobjavljeno. Tim jepismom apostolskom izaslaniku uZagrebu priopen odgovor apostolskog
poslanika (nuncija) u Budimpeti. Pismo apostolskog poslanika uBudimpeti stoerniku Maglioneu vidi
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crha u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. "Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Rabbino Maggiore di Zagabria la risposta del1'eccel1entissimo Nunzio Apo-
stolico di Budapest contenuta nel suddetto foglio.
Il rabbino e assai riconoscente all'Eminenza Vostra reverendissima per
l'opera svolta e mi ha spiegato che finora non ha potuto inoltrare la domanda
di passaggio al Governo ungherese, perche la polizia croata non ancora si
decide a rilasciare il passaporto per il trasferimento dei cinquanta bambini
ebrei in Turchia.
64.
1942, listopad 16, Vatikan
Dravni tcgillk sto. .Maglione oba1!Jdtavaopata .Marconeadaje knez Ervin Lobk01VICiJ
odreden od Hrvat.rke vlade za ra~ovore sa Sv. StolIcom, pnmgen od Sv. Stoltce samo II
neslubenom obltkll i samo radipita1!Ja ko/a se tiu /vota Crkve II Hrvata.
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 743, doc. 501, (prema nacrtu u: A.E.S. 7321/42.).
Nei gior_ni scorsi ho ricevuto la visita del signor principe Erwain de
Lobkowici,3 schelto da codeste Autorita per sostituire il dr Nikola
Ruinovi
254
chiamato ad altro incarico.
Ritengo superfluo aggiungere che anche le missione affidata al signor
principe de Lobkovicz non ha carattere ufficiale od ufficioso ma semplice-
mente privato e si limita alle questioni concernenti la vita della Chiesa
Cattolica in Croazia.
u: Ac/es 8, p. 629, m. 456 (isp. od 2H. ko/. 1942); 'u njemu javlja ua je Madarska spremna izdati vizc
za prelazak hrvatske idovske djece preko Madarske, ali da u tom pogledu madarsko ministarstvo
vanjskih poslova nije jo dobilo nikakav zahtjev (dodatak J :R.).
25) I~rvin Lobkowicz (Erwein von Lobkowicz), iz kncevskc obitelji Lobkowicz (usp. AI/llal/acl; de Co/ha
1941, str. 251), usp. isp. br. 33 (22. srp. 1941). Dne 5. listopada prcdao je mons. Montiniju pismo
!vfinistarst\'a vanjskih poslova I Irvatskc za s(07.crnika Nlaglionca. !v[inisrar I,orkovi predstavio je
!.obkowicza na mjesto hrvatskog predstavnika Ruinovi>, kojeg je ourcuio za drugu slubu. Budui ua
je f\1inis(nf nazvao kneza kao "cn\'oy cxtraordinairt.: er ministre pli:nipo(cntiaire", mons. lvJ ontini odmah
je primjetio da mu nee biti priznat taj naslov. I sto tak" radio Zagreb i tisak gow)rili su o njcmu ka"
opunoll1oenom diplomati kod Sv. Stolice, a vatikanski "Cfficio informazioni per la stampa" utvrdio
je ua sc ounosi iZllltliu Sv. Stolice i Ilrnttsk<..: nisu promijenili pa su ovo npovrt-,Tf1uce prenijde r:lzne
novine. Sro7.crnik l\faglionc odgovorio jl' IH. listop'l(.ia l..orkovicll da je bio spreman primiti od knez:l,
u neslubenom ohliku, vijesti koje sc tiu ivora Crkve u Iln';uskoj, koje mu je on p""jerio rrenijcti
(1\.1 ':.S. 7420/42).
254 , ", 'Ijeseca srpnja opoz\'an je u Ilnat,ku. :\Ions. Tardini zapisao je pod nauncvkom oU 23. srpnja 1941:
"Viene il sig. Rozinovi(1 ('luci ~o\':lnorro crnato che e prcs:"o la Leg-azione ([oafa aRoma e che e
incaricaro di rr:l.ftare col V:lticano, in via pri,-ara, le 'luesrioni rc!igiosl.: della Croazia. Per ht \'erid. non
ha maj tranato nuHa con mc). Vil.:ne per conged:lrsi. Andra co mc commissario civik in una regione
croara, do\'e ci sono le truppe italiane." (1\.1':.S. 5453/42).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Footes (i'.agreb) 2, str. 343-463
65.
1942, listopad 19, Vatikan
Britanski veleposlamk kod Sv. Stoliceponovno stavlja prigovor protiv mogueg susreta
hrvatskog poglavmka Pavelia sa Sv. Ocem.
Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 746, doc. 504, (prema izvorniku 31/9/42 u: A.E.S.
7720/42.).
Le 3 octobre j'avais pade a Monseigneur Tardini de lapossibilite d'une visite
de Paveli a Rome au cours de laquelle il demanderait une audience avec leSaint
Pere.
2SS
],avais exprime l'opinion qu'une telle audience ferait une tres mauvaise
impression en Angleterre pwsque non seulement est Paveli considere comme
un regieide mais pendant la derniere annee son Regirne et ses troupes ont
massacre quelques 600.000 Serbes et en ce moment meme sont engages a
detruire les villages serbes en Bosnie et a exterminer la population serbe.
J e viens de recevoir la confirmation de mon Gouvernement qu'une
audience accordee a Paveli ferait la plus mauvaise impression possible a
Londres, et encore parmi toutes les Nations Unies. Elle serait inevitablement
interpretee comme indiquant condonation des atrocites du regime Paveli et
sournission a l'Axe. L'annee derniere Sa Saintete avait exprime l'opinion que
Pavep avait ete injustement calomnie et qu'il n'etait pas coupable d'assassi-
nat.
2
,6 En vue du massacre en masse des Serbes depws lors il patraitrait
impossible que Sa Saintete pwsse etre encore de cette opinion ou puisse
absoudre Paveli de sa responsabilite pour ces massacres.
Biljeka mo1J.f.Tardinjja:
20-10-42. Ex audientia Eminentissimi: Non rispondere.
66.
1942, studeni 8, Zagreb
Apostolski IZf1slamk u Zagrebu opat Marcom odgovarqjui na pismo stoermka
Magkonea javlja da je pokuao olaka!i alosne ul!jetehrvatsk,h Idova, imqjui ti tom
vidu vie susreta s poglavmkom Paveliem i naelmkom policije. U to je vrijeme novi
naelmk policije postao dr. Zimpermann, koji ak Zbog svih rumh stvari uliyemh
255 l,;sp. isp. br. 61 (3. list. 1942).
256 Vjerojatno tijekom primanja udijcljenog gosp. Osbornu. Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
idovima, aH na alost ni on ne moe promijeniti vaee odluke da se svi tdoviprjje zli
kasnije otpreme u lYjemaku.
Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 709-710, doc. 537(prema izvorniku Rap. nr. 559/42
u: A.E.S. 8078/42).
In risposta al foglio 5930/42 del 26 agosto eorrente ann0
257
pregiomi
riferire quanto segue:
Per quanto mi estato possibile ho cercato di alleviare le tristi condizioni
degli ebrei croati. Ho ripetutamente trattato di questo problema col Poglavnik
e col Capo della Polizia. Quakhe cosa si e ottenuto, ma non molto.
Essendo in queste ultime settimane cambiato il capo della polizia, ho preso
contatto col nuovo capo Dr. Zimbarmann. Questi e un vecchio funzionario,
che inizia la sua carriera sotto l'Austria.
Egli ha vivamente eon me deplorato gli eccessi commessi in Croazia
contro gli ebrei, pero mi ha apertamente detto che egli non pua mutare
sostanzialmente i provvedimenti adottati eontro quegli infelici e che opresto
o tardi tutti debbono essere trasportati in Germania.
67.
1942, prosinac I, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone odgovarajui na pismo stoemtka
MagHonea iznosi kako je u svim ra'.?govonmas Poglavmkom i naclmkom polzclje traio
da se sa tdovima postupa dobrohotno. Odgovorisu u tlm ra'.?govorlmauvijek bik ))tdovi
morqju napustiti Hrvatsku; no vladtila nakana nije da ih mui)). I sam je Poglavmk u
tom smislu izdao naredbe, kOJese naalost kod mzth lJlastine pot,,!ju.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 735, doc. 557 (prema izvorniku Rap. nr. 607/42 u:
A.E.S. 8445/42).
In risposta al venerato foglio n. 6960/42 del 6 ottobre corrente ann025~
pregiomi riferire quanto segue:
Nelle mie visite al Poglavnik e nei miei contatti eon le altre autorita civili,
specie col capo della polizia, ho sempre insistito per un benevolo trattamento
verso gli ebrei. Le risposte sono state sempre le stesse: "GIi ebrei devono
lasciare la Croazia; non enelle intenzioni del Governo di trattarli duramente".
Il Poglavnik ha anche impartito ordini in questo senso.
257 Pismo nije objavljeno.
258 Vidi isp. br. 62 (6. list. 1942).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska iKatolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945
(S. Razum), Fnmes (7.a!,'Tcb)2, str. 343-4(,3
Siccome questo Governo non ha la forza di farsi ubbidire, e facile, anzi
ecerto che le autorita dipendenti invece di ubbidire agli ordini superiori, tante
volte si abbandonano agli eccessi deplorati.
68.
i942} prosinac ifj Zagreb
Apostolski izaslanzk u Zagrebu opat Marcone iz'!/du/e stoenuka Maglionea opokuq;u
zagrebakog :{!dovskog veltkog rabina da prebaci u Italiju 50 zk 60-ero zdovske tI/cee,
ali budui da to ne uspijeva preko talijanskog veleposlanzka u Zagrebu} moli Sv. Stolicu
da se ona zauzme za tu stvar.
Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 749, doc. 566 (prema izvorniku Rap. m. 171/42 u:
A.E.S. 651/43).
Il capo-rabbino di Zagabria mi ha riferito che in seguito alle ultime
doportazioni 50 o 60 fanciulli ebrei di questa citta sono rimasti senza
assistenza. Egli desidererebbe inviare a spese sue questi fanciulli presso una
qualsiasi comunita israelita: Firenze, Livorno, Padova ecc.
Si e rivolto al Ministro d'Italia, ma questi non ha creciuto di prendere
l'iniziativa della proposta presso il Governo italiano, temendo un rifiuto a
causa dei molti ebrei gia affluiti nella penisola.
Il capo-rabbino, confidando nell'appoggio della Santa Sede, mi prega di
esporre all'Eminenza Vostra reverendissima il caso, affinche la Santa Sede, se
lo crede opportuno, gli ottenga il permesso di trasferire in Italia detti fanciulli
accompagnati dai loro istitutori.
Sembra che il governo croato non sia contrario.
259
69.
i943} sijeanj i9, Vatikan
Papzizsko Dravno tq;rustvo odgovara talijanskom veleposlanstvu kod Svete Stolice na
njegovpod!Jetmk, kqfim moli da Sv. Stolica sal!/etllJehrvatskom sveenstvu da poradz' na
primiref!Ju duhova, li na pomiref!Ju izmedu vlasti i f!JeZinihprotzimzka. Dravno Je
tq;ni/vo dalo opatu Marconeu, prigodom njegovognedavnog boravka u Rimu, konsna
uput.rtva kako da potakne hrvatske bzskupe i sveenzkeda u!Jeu,sJedne strane, na vlast
da biprema svo/improtivnicima (!J:kommustzma) bzta blaga, a s druge strane, na f!Jezzne
protivnzke da bi jqj zskai}vali odanu poslunost. Opat Marcone nije mogao zadrak
259
Vidi isprave br. 46 i 4t! (9. i 20. sij. 1942).
Sveta Stolica, Nezavisna Dt7.ava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
tldenje, kae se daIJc u odgovoru Dravnog tajnitva, kada Jc ti recnompodg'etmku
proitao tvrdnju "da ponaa/gc hrvatskog sveenstva predstavlJa zasigurno Jcdan od
ncgopasnlJihelemenata u ovom hrvatskom stargu ". Opat Jc, nasuprot ovq; tvrdrgi; Zcgamio
da i biskupi' i sveenicipotu;u ustrq;cnu vlas~ tovie daJU podupiru i brane, premda se
ne sla!t uvIJck s Igcnim ponaa/gcm. No druga!JcJc stargc, dodao Jc "apostollki'
pohodztelJ": medu sveenstvomna podruCjitprzkIJucnom Italiji: A toJc i razumlJivo Zbog
ra:Jiitih 17?Jcrapoduzetih od talijanskih vlasti; kao to su odvodergc sveemka,
onemoguaval'!}c pouavarga o/cronauka u kolama, ukidargc zcgcdniklh blagdanskih
svetih misa za dake, ukidargc potpore od strane vlade bogoslovnimgcmenitima i drugo.
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 83-84, doc. 19 (prema nacrtu u: A.E.S. 168/43).
La Segreteria di Stato di Sua Santita si onora di accusare alla Eccellentis-
sima Regia Ambasciata d'Italia gresso la Santa Sede ricevimento dell'appunto
n. 3802, del 23dicembre 1942, , (I circa la pacificazione degli animi in Croazia.
Ben volentieri la Segreteria di Stato coglie l'occasione per ripetere che la
Santa Sede esempre pronta a concorrere a tutte quelle iniziative che tendano
alla pacificazione e alla riconciliazione degli animi.
Pertanto anche nel caso in questione non ha tralasciato, (come ha gia fatto
per il passato) di dare al Visitatore Apostolico: abbate Giuseppe Ramiro
Marcone, di passaggio per Roma nei giorni scorsi,261le opportune istruzioni
affmche esorti l'episcopato ed il dero di Croazia ad adoperarsi perche le
autorita diano prova di mitezza verso gli oppositori e questi ultimi, alla lor
volta, diano assicurazioni e prove di leale obbedienza.
Il Visitatore Apostolico, al quale la Segreteria di Stato ha mostrato
l'appunto di cotesta Ambasciata, non ha potuto trattenere una qualche
sorpresa nel leggere cio che si afferma, senza alcuna riserva e cioe che
"l'atteggiamento del dero (croato) rappresenta certamente uno degli elementi
piu pericolosi della situazione croata".
L'abate Marcone ha assicurato, invece, che tanto l'episcopato quanto il
dero croato rispettano le autorita costitwte e concorrono efficacemente
26<} Podsjetnik nijeobjavljen. Mons. Tardini, ujednoj vlastorunoj biljeci od 4. sijenja 1943 (t\.E.S. 137/43)
saimlje sadraj podsjetnika talijanskog veleposlanstva "la CJ ualcpregava laSanta Sede di cnnsigliare il
clero di Croazia di cnncorrere alla pacificazione degl; animi, cercando di persuadere e calmare i
comunisti ...".
(Talijansko veleposlanstvo smjera vjerojatno na sveenstvo na zauzetim dalmatinskim podrujima, koji
se prikljuio partizanima u borbi protiv Talijana, dodatak, .i:R.)
Ovo jejedina isprava ukojoj seod strane papinskog Dravno)!; tajnitva opatu Marconeu pridjeva naslov
"apostolskog pohoditelja" ('visitatore apostolico'').
2(,1 Na istom listu mons. Tardini biljei 6. sijenja 1943: "O~i ho vedute>I'abate Marcone. I:ho preb'"to
di mandarmi un appunto".
Svcta Stolica, Nczavisna Drava J Irvarska i Katolika crha u Ilrvarskoj 1<)41-1<)45
(S. Razum). I'ontes (7.agreb) 2, srr. 343-463
all'opera eli pacificazione interna: e, che il dero anzi secolare che regolare,
nella sua grande maggioranza, appoggia e elifende il governo centrale, benche
non ne possa sempre approvare gli atteggiamenti.
Cio non si pua - ha aggiunto il Visitatore Apostolico - elire ugualmente
del dero eli nazionalita croata dei territori annessi all'Italia: ma e chiaro che
eliversi provveelimenti presi dalle autorita italiane in quelle regioni (quali per
esempio deportazioni eli sacerdoti, elifficolti create ai sacerdoti per insegna-
mento della religione nelle scuole, abolizione della messa collettiva per gli
alunni nelle feste, soppressione dei sussieli governativi ai seminari teologici
ecc.) non potevano non suscitare tra il dero e i fedeli vivo malcontento.
70.
1943, veljaa 13, Vatikan
Stoenuk Maglzone, sIj/edom molbe jugoslaven.rkog poslan.rtva, !raff od apostolskog
poslamka (nunci/a) u Italiji Fra/ije Borgongini Duce da se zauzme kod talijc1I1skzhvlasti
za oko 1.700 Zidova, koji su pr't:vegli u Splzl s nadom da e tu moi i ostatz; ali onda
StI sejavile glaslite da e bdi prebaeni u KraIJevzcu.Doulo se naime, da nee u Italijii
moi ui oni kOJi tamo nemcglt rodbzitezli sVOJihdobara, odnosno kOJi nemcgu 11lkakvzh
zasluga da zh tali/an.rka drava priflu:
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 124, doc. 49 (prema nacrtu u: A.S.S. 58377).
Secondo le notizie teste giunte a questa Legazione eli jugoslavia,262 circa
1.700 israeliti eli Croazia, che avevano trovato rifugio a Spalato, ed ai quali le
autorita italiane avevano fatto sperare eli potervi rimanere senza pericolo,
sarebbero stati frescamente trasferiti a Kraljevica (porto Re).
Essi sarebbero stati inoltre informati che, tutti quelli che non abbiano
parenti o beni in Italia, o non vantino speciali benemerenze verso questo
paese, verranno espulsi, e, poiche sono ben pochi coloro che possano esibire
tali titoli, la maggioranza dei detti rifugiati verrebbe ad essere colpita dal
minacciato provveelimento, che li esporrebbe a granelissimi pericoli.
A richiesta della menzionata Legazione interesso l'Eccellenza Vostra
Reverenelissima a volersi adoperare presso le competenti autorita affinche la
grave misura non venga applicata.
26
.
In attesa eli conoscere i risultati delle Sue caritatevoli premure profitto ...
262 Ne znamo jesu li obavijesti priopene pismeno ili usmeno.
26J Apostolski poslanik od~oYara 21. oujka da jc od glavnc policijske upravc primio na znanjc .....chc la
notizia non corrispondc a vcrir," (Rapp. m. [l700, A.I~.S. 2<)03/43).
437
Sveta Stoljca, Nezavisna Drava J Irvatska i Katoljka crkva u J Irvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463
71.
1943, veljaa 23, Zagreb
Apostolski izaslamk opat Marconeprenosi stoemzku MaglionezI z~aze zahvalnosk ko/e
je zagrebaki velzki rabziz iskazao Sveto/ Stolici za prtlenu pomo u prebaciva1'!JII grtlpe
:f!dovske 4/ece iZ Zagreba u Tursku.
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 139, doc. 62 (prema izvorniku Rap. m. 712/43 u:
A.E.S. 1437/43.)
Il Rabbino Maggiore di Zagabria
264
mi ha pregato di esprimere i suoi
vivissimi ringraziamenti alla Santa Sede per l'aiuto efficace da essa pres~ato
nel trasferimento di un gruppo di ragazzi ebrei da Zagabria in Turcrua.
26
,
Tra essi vi e pure il figliodel Rabbino Maggiore.
Egli sta organizzando un'altra spedizione in Turcrua di piccoli ebrei.
72.
1943, oujak 2, Rim
Otac isusovac Tacchi Venturi iZ1!/eq/estoemzka Maglionea o uspjenom zauifmaf!Ju
kod podtq/mka talijanskog Ratnog stoera u korist ksua zatoemh Slovenaca iZ
ljublJanske pokrq/ne kao i ne malog bro/a Hrvata, za ko/c ga moko zagrebaki
nadbiskup Stepinac.
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 164, doc. 73 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S.
1364/43.)
Compio il dovere di restituire gl'inseriti inviatimi eon venerata Sua del
febbraio (n. 955/43).266
Con questa occasione credo opportuno informare Vostra Eminenza
Reverendissima di cio che in questi ultimi giorni feci per procurare siarecato
un rimedio all'infelicissimaeondizione dellemigliaiadi Sloveni dellaProvincia
di Lubiana ed anche ai non pocru Croati, secondo ne fui pregato da quel
degnissimo veseovo di Zagabria mons. Stepinac,z67
264 Miroslav alom Freiberger; vidi pismo, br. 59 (4. kol. 1942).
265 Vidi izvjee, br. SH(17. srp. 1942).
266 L:metak nije objavljen.
261 Aloj7jje Stepinac (lH9H-1%O), nadbiskup zagrebaki od 1937.
438
Svcta Stolica. 'czavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum). ['omcs (l.agrcb) 2. str. 343-463
Avendo io la sorte di godere l'amicizia del nuovo Sottosegretario di Stato
alla Guerra,26H dal cui Ministero questi internati dipendono, mi sembro opera
di gran carita e di non poco vantaggio per l'Italia conferire eon lui sopra un
cosi grave argomento. Fui dunque sabato scors0
269
a trovarlo e gli rimisi la
copia degli elencru che ora restituisco a Vostra Eminenza.
La graviti della questione, che nel vero e molto complessa, fu bene intesa
ed ebbi assicurazione che .sara, come si merita, studiata e risoluta quanto
prima si potra.
Naturalmente ci vorra del tempo innanzi di raggiungere l'intento, ma pure
la machina comincia a muoversi, fosse anche a passo di lumaca, laddove fin
qui, il dovere di curare la durissima condizione di tutto un popolo d'internati,
1
. . . b . ff: . 270
a magglOr parte mnocentl, sem ra non verusse a atto sentlto.
73.
1943, oujak 13, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone izvjeuje stoernzka Maglionea o svom
uspjenom zauzimanju kod hroatskih vlasti u korist Zzdova, aH naalost sam poglavmk
Paveli pod velzkim je pritiskom fanatzcnog naciste Siegfrieda Kaschea, njemakog
veleposlamka u Zagrebu, pa je upitno kofzko e to zauzimanje imati koristz:
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 187-188, doc. 98 (prema izvorniku Rap. m. 739/43
u: A.E.S. 2433/43.)
Non poche volte
271
ho dovuto occuparmi degli ebrei croati presso il Capo
dello Stato, presso vari ministeri e presso il Capo della Polizia. In ogru allarme
gli ebrei affollano la mia abitazione.
Ripetute volte, a voce ed anche in iscritto, ho insistito presso il Poglav-
nik,27 affinche innanzi tutto non siano molestate le famiglie sorte da
matrimoni misti ed in genere tutti gli ebrei battezzati. Il Poglavnik mi ha
sempre promesso di rispettare gli ebrei divenuti cattolici o sposati con
cattolici.
2.' Gencral Antonio Soricc. koji jc zamijcnin gcncrala Scucra 13. veljae 1943.
269 T.j. 27. veljae 1943.
270 Vidi isp. od 22. travnja 1943. (u: AcleJ 9, p. 261, doc. 159), *gdje stoernik Maglione obavjetava
apostolskog poslanika (delegata) uWashingtonu opoduzetim koracima zapoboljanje poloaja zatoenih
"J ugoslavena" u Italiji (dodatak, .\:R.).
271 Vidi izvjce. hr. 66 (H.stud. 1942) i hr. 71 (23. velj. 1943).
272 Ame Paveli.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u ! !rvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fonres CZah'Teb) 2, str. 343-4(,3
In questi ultimi giorni vi estato un altro allarme nell'ambiente ebraieo a
eausa di un manifesto della Polizia, ehe invitava quegl'infeliei a presentarsi
pressa gli uffiei di pubbliea sieurezza. Mosso dal desiderio di salvare almeno
gli ebrei eattoliei, ha seritto una lettera
273
al Poglavnik, pregandolo di non
molestare gli ebrei eattoliei. Gli rieordai inoltre ehe io, fondandami sulle sue
promesse, avevo gia dato in questo sensa assieurazioni alla Santa Sede. Non
desideravo trovarmi in eontradizione eoi fatti.
Intanto sano venuto asapere ehe il Poglavnik un giorno, alla presenza di
alcune autorita affermo eruaramente al ministro del Reieh
274
ehe egli non
intendava perseguitare gli ebrei battezzati, avendo gia dato assieurazioni in
questo senso al rappresentatnte della Santa Sede pressa l'episeopato. Ma per
mezzo di un uffieiale, buon eattolieo addetto all'ambaseiata tedesea, sano ora
informato ehe il ministro del Reieh Sigfrido Kasehe, protestante e fanatico
nazista, dopo l'affissione del manifesto riguardante gli ebrei, abbia esclamato:
"La Santa Sede comineia a diventare troppo potente in Croazia; voglio vedere
se questa vol ta vin<:eessa o io". Prego il Signore ehe coneeda al Poglavnik la
forza di resistere.
27
'
74.
1943, oujak 30, Vatikan
Stoermk Magltime potie apostolskog izaslamka u Zagrebu opata Marconea da se
zauzme za ostatak hrvatsklb ido1Ja,od kojibje 80% krtemb, a ko/iiua prijeti lJeltka
opasnost da budu nastIno odvedem:
Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, p. 214, doc. 123 (prema izvornoj brz. br. 17 u: A.E.S.
2090/43.)
Viene riferito Santa Sede ehe ebrei rimasti liberi in Croazia, di ew 80%
b
. bb . Id . 176
attezzat1, correre era perlCo o eportazlOne.-
Interesso Vostra Paternita fare, qualora notizia corrispanda a verira, passi
possibili ed opportuni per impedire tale grave misura.
277
273 Pismo nije pronadeno.
274 Siegfried Kasche hijae "Si\-Oberh'Tuppenfi.ihrer".
mVidi isp. br. 75 (31. o. 1943).
276 Vidi isp. od 13. o. 1943. (u: Ade.r 9, p. lK3, m. 92), *u kojoj sro. Magl;one biljei kako je Musso\ini
obustavio primanje idova iz Ilrvarske, ro se dogodilo uslijed njemakog zahtijevanja za vrim
postupanjem proriv istih id""a (dodatak, .I:R.).
277 Vidi nie isp. hr. 75 (31. o. 1943).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvorska i Katnlika crkva u J Irvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), Fontes (l:agreb) 2, str. 343-463
75.
1943, oujak 31, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcom odgovarajui stoemzku Magkoneu na
njegovu brzqjavku od 30. otgka, kae da tra;izo bdije nad postup~ima prema Zzdovima,
ko/i svakodnevno k l'!Jemudolaze po obavijesti U vlada;itim krugovima Za;am1li su mu
da seprema '!Jima ne mijel!Jamita, t;: da e bitipotedeni Zidovi u !l!Jdovitim brakovi ma
i oni krtent: No, sam izaslamk ne I!lertgetim Jamstvima pa Je istog dana pisao glede
toga i samom Poglavmku.
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 215-216, doc. 126 (prema izvorniku Rap. m. 764/43
u: A.E.S. 2091/43.)
In risposta al telegramma n. 17 del 30 corrente mese
27X
pregiomi riferire
quanto segue:
Come ebbi a rilevare nel foglio n. 739/43 del 13 marzo scorso
m
io
sorveglio continuamente la situazione ebraica. Sono gli ebrei stessi che mi
tengono desto, i quali ogni giorno vengono a chiedermi notizie. Nelle alte
sfere governative mi assicurano che non vi e nulla di nuovo circa gli ebrei e
che in ogni caso imatrimoni misti e gli ebrei battezzati saranno risparmiati.
Ma io diffido di queste assicurazioni. Perci6 in pari data ho scritto un'altra
lettera al Poglavnik per confermarlo negli eventuali buoni propositi.
280
76.
1943, travanj 1, Vatikan
Zabi!Jdka Papzizskog dravnog ta;iuftva 11 ko/q; se iznosi zamrenost diplomatskog
zauzimanja Svete Stokce za prof,of!JeneZzdove, s obzirom da l!Jemakevlasti mogu to uzeti
kao povodjo elemprogonu Zzdova na zauzettm podrtiqima Italije, Slovake i Hrvatske.
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 216-217, doc. 127 (prema izvorniku u: A.E.S.
6741/43.)
Circa i passi fatti daHa Santa Sede riguardo alla deportazione degli ebrei e
la risposta da inviare al qui unito telegramma di Sua Eccellenza Mons.
C
281
1Cognaru.
mVidi isp. br. 74 (30. o. 1'143).
279 Vidi isp. br. 73 (13. o. ['143).
2Rll Pismo nije objavljeno.
mOJ 26 oujka; "idi brzojavku u: ric/N 9, pp. 21l6-21l7, m. 117, 'kojom apostolski povjerenik (de1c).,,"t)
L I \X'ashingtonu mons. Cicngnani prenosi sto7.crniku Nfaglioncu goruu molhu triju idovskih rahina,
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1'145.
(S. Razum), Fontes (Zai,'Teb)2, srr. 343-463
Per evitare la deportazione in massa degli ebrei, che si verifica attualmente
in vari paesi d'Europa, la Santa Sede ha interessato il Nunzio d'Italia,282
l'Incaricato di affari in Slovaccrua
2M3
e l'Incaricato della Santa Sede in
Croazia.
2114
Mgr. Nunzio d'Italia ha comunicato che il Governo italiano ha stabilito di
non eonsegnare alle autorira tedesche gli ebrei residenti nel territorio france se
occupato dalle truppe italiane.
2M5
Mgr. Incaricato d'affari in Slovaccrua ha comunicato che la deportazione
, 1 b bil .. 2M6
e mo to pro a e, ma non unmmente.
Mgr. Marcone ha comunicato che il Poglavnik prima dell'attuale ordine
agli ebrei di presentarsi agli uffici della Pubblica Sicurezza, lo aveva assicurato
di "rispettare" gli ebrei cattolici o uniti in matrimonio eon cattolici.
287
Poiche l'interessamento della Santa Sede ha avuto, guantungue solo
relativamente, gualche efficacia, non sarebbe opportuno farne un accenno,
sia pure vago, nel telegramma di risposta all'ultimo telegramma di Sua
Eccellenza Mgr. Cicognani?2MM
Un accenno aperto non sembrerebbe conveniente, non solo preche non
si sa mai che cosa pua avverure da un momenta all'altro ..., ma anche per
impedire che la Germania, venendo a eonoscenza delle dich.iarazioru della
Santa Sede, renda ancor piu gravi le rrusure antiebraiche nei territori da essa
occupati e faccia nuove e piu forti insistenze presso i Goverru aderenti
all'Asse.
slijedom upozoravajuih vijesti pristiglih iz Londona, da se sprema sustavno i brzo unitenje idova,
to je I litler ve naredio i zapoelo se s rime u Poljskoj, da Sv. Srolica javno pozove odgovorne i da
se moli kako bi se zaustavilo prisilno odvodenje i unirenje (dodatak, .rR.).
282 Mons. Borgongini Duca; vidi isp. br. 70 (13. velj. 1'143), kao i onu od 17. velj. 1'143. (u: ActeJ 9, p 131,
m. 55), 'kojom isti sto. Maglione trai od mons. Borgongini Duce da se zauzme kod talijanskih vlasti
za poljske idove pritvorene u Fcrramonti Tarsia (dodatak, IR.).
28) Mons. Burzio; vidi dvije isprave (od 6. i 'I. oujka 1'143. u: ActeJ 9, p. l70, m. B1; pp. l7'1-180. m. 87).
'kojom stoernik Maglione trai od otpravruka poslova u Bratislavi mons. Bruzija da se zauzme kod
slovakih vlasri da ne dopusti nasilno odvodenje 20.000 slovakih idova (dodatak, J :R.).
284 Opat Marcone; vidi brzojavku, br. 74 (30. o. 1'143).
285 Vidi isp. od 30. o. 1'143. (u: ActeJ 9, pp. 213-214, m. 122), 'u kojoj papinsko Dravno tajnitvo biljei
posjet mons. !\mbrozija Marchionija, koji jl:, slijedom susreta sa podtajnikom L I talijanskom ministarstvu
vanjskih poslova J osipom Basrianinijem, kazao da je Talijanska vlada rijcila pitanje idova. koji Se
nalaze na francuskom podruju zauzetom po Talijanima, u njihovu (idovsku) korisr (dodatak, .\:R.).
286 Vidi brz. od 11. o. 1'143. (u: ActeJ 9, p. 1H1. m. B'I). 'kojom otpravnik poslova u Bratislavi mnns.
Bruzio javlja stoerniku Maglioneu da nasilno odvodenje preosralih 20.lH)O idova u Slovakoj vrlo je
vjerojatno, ali nije skoranje (dodatak, .rR.).
2'7 Vidi izvjce, br. 73 (13. o. 1'143).
mVidi bilj. 2Bl.
Sveta Stolica, 'czavisna Drava I [rvarska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945
(S. Razum), Fonrcs (Zah'Tcb)2, srr. 343-4(,3
Si potrebbe, pertanto, rispondere a Mgr. Cieognani come segue nel qui
. d' I 2H9
muto progetto 1 te egramma.
77.
1943, travanj 2, Vatikan
Stoernzk Maglzone daje do Z!Zanjaapostolskom izaslaniku u Zagrebu da je papa PIJa
XIl primzo s radou pismo zagrebakog velikog rabina povodom godzsnjzce ,!jegovog
krurgcnja.
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 218, doc. 129 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S.
2055/43.)
Mi e pervenuto il pregiato rapporto n. 745/43 del 16 marzo ultimo
scorso
2911
eon il quale la Signoria Vostra Reverendissima mi trasmetteva la
lettera direttaLe dal rabbino maggiore di Zagabria
291
in oceasione del fausto
anniversario della ineoronazione di Sua Santi ta.
Il Santo Padre, al quale ho riferito in proposito, Si e degnato gradire i
sentimenti di gratitudine espressi nella lettera per l'opera di carita svolta Santa
Sede.
Nell'interessare la Signoria Vostra a comunicare, nel modo che riterra
opportuno, tale augusto compiacimento al firmatario, profitto ...
78.
1943, travanj 2, Vatikan
Stoernzk Maglzone pie apostolskom izaslanzku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko-
pravoslavno/" promzdbiproliv hrvatskzh katolzka i osobitoprotiv biskupa, optuujui zh
da nisu dz'glt' svqjglas u njihovu korist i da su se tovie slozli sa loim postupcima protzv
rgih. Stoernzk Magizone, poznq;ui stav hrvatskzh biskupa, ne 1!Jcrzgcu utemeljcnost tzh
optubz; te mok izaslanzka Marconea da przkupi sve potrebne podatke kako bi se u
javnom mnIJcrgu moglo suprostaviti takvo/ bezo11o/' optubi
289 Vidi 3. biljdku u ispravi od 2(,. o. 1943. (u: Actes 9, p. 207, nr. 117), *gdjc jc objavljen dio odgovora
povjcrcniku (ddcgatu) u Washingtonu mons. I Iamleru Cicognaruju ...da Svcta Srolica nastavlja brinuti
sc za idovc" (' ...chc Santa Scdc continua occuparsi favorc cbrd', hrz. br. 914, A.E.S. ('741/43),
(dodatak, .\:R.).
290 Izvjcc nijc objavljcno.
291 Miroslav alom Frcibergcr; vidi pismo, br. 59 (4. kol. 1942).
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (I':agreb) 2, str. 343-463
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 218-219, doc. 130 (prema nacrtu spisa Iminutal u:
A.E.S. 2173/43.)
La Paternita Vostra Reverendissima non ignora che la propaganda
"serbo-ortodossa" accusa i cattolici croati e in particolare l'episcopato di non
aver osato alzare la voce contro il trattamento inflltto in Croazia ai
"serbo-ortodossi" e di esservi per fino conniventi.
E superfluo dire alla Paternit:i Vostra che il tenore della dichiarazione fatta
in proposito dai membri dell'egiscopato croato nella lettera indirizzata al
Poglavnik il 20 novembre 1941 n basta a smentire tale accusa. Non dubito,
infatti, che i110ro atteggiamento sia stato sempre conforme ai principi in detta
lettera propugnati.
Ritengo, tuttavia, opportuno richiamare l'attenzione della Paternita Vostra
su le asserzioni sopra accennate che, in taluni ambienti inclini aprestarvi fede,
possono recare sensibili danni al prestigio del nome cattolieo.
Vostra Paternit:i ne faccia parola a codesto eccellentissimo Arcivescov0
293
il quale, presi eventualmente gli opportuni aceordi eon i suoi eccellentissimi
eolleghi, vedra se e eome, nelle delicate circostanze presenti, sia possibile e
conveniente mettere in luce la mancanza di fondamento delle asserzioni
medesime.
E poiche non e da escludersi che la propaganda "serbo-ortodossa" non
solo continui ma intensifichi i suoi tentativi, interesso vivamente la Paternita
Vostra a raceogliere diligentemente ed a trasmettermi tutti quegli elementi che
potessero servire, qualora le circostanze lo richiedessero, a illuminare oppor-
tunamente la pubblica opinione.
294
79.
1943, svibanj 3, Vatikan
Stoenuk Magltone trai od apostolskog izaslanzka u Zagrebu opata Marconea da mu
poa!je podrobne obavi/esti o pona.f'a!1jit taljjanskth trupa u okru?Jit Kra/i, protiv kojth
je estoko proSVjedovao nadbiskup Steptizac.
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 269, doc. 169, (prema izvornoj brzojavki nr. 19 u:
A.E.S. 2797/43.)
202 Vidi izvjce br. 44 (3. proso 1941), bilj. 207.
29J Mom. Alojzije Srepinac.
294 Vidi isp. br. H(J (H. ",ih. 1943).
Sveta Stolica, Nezavisoa Drava I Irvatska iKatolika crkva u J J rvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, stt. 343-463
S cl
. .. 295 Z b' 296 bb C
econ O notlzle qw pervenute arCIVeSCOVo aga na avre e lorte-
mente protestato presso cotesta Legazione italiana per comportamento
truppe italiane nei riguardi popolazione civile distretto K.rasi.
Interesso Vostra Paternita Reverendissima inviare sol1ecitamente via sicura
. . C 297
preC1se 1nlOrmazlOlli.
80.
1943, svibanj 8, Zagreb
Apostolski izaslamk opat Marcone odgovara stoermku Maglt'oneu na njegovo pismo od
2. travtga glede ponaatga Katolike crkve u Hroatskq/ Pr/je svega, utvrdlge poznatu
duboku mrtgu ko/u raskolnika jugoslavenska Crkva iskaZtije prema Katolt'ko/ crkvz:
Istie, nadalJe, kako je samo vodstvo pravoslavne Crkve btlo umiJ"eano u drffzvni udar,
to je dovelo do ulaska taliJansko-tgemakih omanih snaga, pa je razumlJivo da su ove
nove vlastiprogatgale posebno raskolmekipravoslavni kler. Ustae su dodue poimli neka
okmtna tIJela, ali vie po osobnom nahodetgu, nego kao izvretge viih naredaba. Sam je
pak poglavmk Paveli gegio tiJekom 1941. godine misao o jednom brzom prelasku
raskolmka na katolleku '!Jem. Prottv ovzh 17greda i miJ"eatga vlasti' u isto '!Jerska pztatga
suprotstavtli su se hroatski biskupi na svome zaSjedanju u studenom 1941. godine. tovie,
osnovali su posebno PO'!Jerenstvo ko/e e nad,?/rati i omoguavati samo slobodno pre/aetge
u Katolzeku crkvu. Sam opat Marcone ugecao je povolJno Ila poglavmka Pavelz!a u
tgegovom odnosu prema pravoslavno/' Crkvz: T/zd;evi da nee uspjeti sa br'?}mpre/amma,
odluio je poglavmk kregem ve!Jae zlt' poetkom 0tijka 1942. osnovati' Hroatsku
pravoslavnu crkvu. Hroatske vlastz; nastavlJa izaslamk Marcone, msu nzkada vrile
'!Jerski progon, dapae, u Mznlstarstvu bogotovlJa nala'?}' se jedan raskolmeki sveemk
ko/i zastupa probztke svo/e Crkve. No, kako su negvei blmtovmi:i u dratJi oni iZ redova
pravoslavnog f!vIJa, naravno je da hroatska vlast, zlt' toniJe okupaciJske Impe, reagiregtl
protzv tgthovzh naomamh bandi Pod ovakvzm u'!Jetzma, kae da!Je Izaslanzk Marcone,
hrvatski bzskupi nemegf'(posebnog motzva da javno pro.r'!JeduJuprotzv hroatske tJlasti a u
konst pravoslavaca. Usprkos tome bIskupI' i posebno zagrebaki nadbIskup Stepinac
uviJek t':(raavegtl aIJeJ!je Zbog nasi!Ja s ko/e god strane ono dola'?}: S druge pak strane,
kae zzaslamk, ra.rkolmeko crkveno vodstvo nije jo mkada diglo svo/ glas protzv nasilJa
to ga zne poblm;eni etmi:i I:<;gleda,'?flkIJt,tije opat Marcone, da strana promzdba u
srpsko/ slUbI; elei opravdati etmeke ,?!ozite,opttif!!Je katolzeko sveenstvo Zbog 1'yihove
sporosti ti osudi nasilJa.
295 Nije nam poznat i%vorovih vijesti.
296 Mons. Alojzije Stepinac.
297 Vidi izvjce, br. H3(15. svib. 1943).
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145.
(S. Razum), ['onces (Zagreb) 2, srr. 343-463
lZlJOr: Obj. u: Actes 9, pp. 219-221, doc. 130, Annexe 1. (prema izvorniku Prot.
809/43, u: A.E.S. 3189/43.)
In risposta al foglio n. 2173 del 2 aprile corrente ann0
29H
pregiomi riferire
quanto segue:
E nota a tutti l'odio profondo della Ouesa scismatica jugoslava contro i
cattolici e l'aperto favore che la monarchia di Belgrado mostrava per i
dissidenti.
La gerarchia scismatica si trova apertamente coinvolta nel colpo di Stato,
che porto all'invasione della J ugoslavia da parte delle truppe italo-tedesche.
299
Si spiega per cio come gli invasori in un primo tempo perseguitassero il dero
scismatico ad essi molto ostile e come, per padare della sola Croazia, i
sacerdoti ortodossi in gran parte fuggissero, in parte fossero anche uccisi e
pochi rimanessero al loro posto.
Costituitosti il nuovo Governo croato il 10aprile 1941, passarono alcuni
mesi senza che la situazione si normalizzasse. Si deve ammettere che gli
Ustasci, squadristi del Governo croato, abbiano pili per privata iniziativa che
per ordine superiore qua e la infierito contro la popolazione scismatica, le
quali non facilmente si adattavano ne si adattano alla nuova situazione. Si
deve anche ammettere che il Capo del Governo Ante Paveli durante tutto
il 1941 nutrisse l'idea di un rapido passaggio alla Fede cattolica di tutti gli
scismatici viventi nei confini croati.
Contro gli eccessi degli ustasci e le intromissioni del Governo nella
conver~ione degli. scismatici protesta l'~~iscopato cro~t~, nella. Conferenza
tenutasl a Zagabna nel novembre 1941. Non pago di CIO l'eplscopato, nel
rivendicare a se il divino mandato di evangelizzare i popoli, nomino
un'apposita Commissione di ecdesiastici, la quale, tutelando la pili rigorosa
liberta di coscienza, avrebbe dovuto inviare missionari ove fossero stati
richiesti dalle popolazioni scismatiche e dirigere il movimento di conversione.
Le persistenti guerriglie interne ostacolarono assai l'opera dei missionari.
Intanto io stesso, giunto in quel periodo di tempo in Croazi,301 cercai di
far comprendere al Poglavnik la necessita di procedere lentamente e cauta-
mente nella conversione dei dissidenti e lo trattenni anche dalla totale
distruzione delle loro chiese.
29R Vidi isp. hr. 7H(2. rrav. 1'143).
mI"jemake su trupe ule uJ ugoslaviju 6. travnja 1'141.
J O() Vidi izvjce, br. 44 (3. proso 1'141).
lO' Vidi isprave br. 34 i35 (24. i 25. srp. 1'141).
Sveta Stolica, Neza\'isna Drava J J rvatska i Katolika crkva u I J rvatskoj 1'.>41-1'.>45
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Tra il mese di febbraio e di marzo della scorso anna 1942 il Poglavnik,
vista impossibile la rapida conversione dei dissidenti, pen so di creare una
chiesa scismatica croata can un metropolita. La Cluesa fu creata, ma venne
sconfessata dalla gerarchia scismatica di Belgrado ed il metropolita scomuni-
cato.
Non vi Eu mai da parte del Governo croata una persecuzione religiosa
contra gli scismatici, anzi da pili di un anna essi sano favoriti ed aiutati dalle
autorira civili. Il Ministero dei culti ha come impiegato un sacerdote
scismatico che cura gli interessi della sua chiesa. Il problema del reclutamento
del nuovo dero scismatico e preso in considerazione dalle autoriti croate,
anzi alcuni giovani sono gii stati inviati in Bulgaria per la loro formazione.
A~le~~il verbale
302
~ .una seduta che ebbe luogo press.o il Regio Ministro
d'Italia; dalla quale Sl rileya come anche 1 rappresentanu dell'Asse pensano
alla riorganizzazione della Chiesa scismatica croata.
Quanto si e detto non influisce naturalmente sui lato politico della
questione. Siccome lamaggior parte dei ribelli appartiene alla chiesa scismatica
serbo-croata, e chiaro che il Governo croato, o meglio le truppe occupanti
reagiscono contro le bande armate. Di qui l'equivoco sfruttato dalla propa-
ganda straniera.
In queste condizioni di cose l'episcopato nostro croato non aveva enon
ha motivi speciali per protestare pubblicamente contro il Governo a favore
degli scismatici. Cio non toglie che i vescovi e particolarmente ['arcivescovo
di Zagabria
31l4
abbiano sempre deplorato la violenza da qualunque ~~rte essa
venga. Egli dovendo recarsi aRoma verso la fine del corrente mese b porteri
can se alcuni documenti relativi alla questione.
Intanto conviene notare che la gerarchia scismatica serba e quella croata
in embrione mai ha alzato lavoce contra gli eccessi dei cetnici tutti scismatici
e dei ribelli quasi tutti scismatici. Sembra accertato che le agenzie estere,
inspirate dal dero scismatico serbo, capovolgendo la situaziane ed accusando
il dero cattolico d'inerzia, vogliano scagionare i ceuUci ed i ribelli dalla
respansabilira dei delitti commessi in Croazia.
J <Il Zapisnik nije objavljen.
J OJ Raffa<.:1eCasertano.
.
l04 Mons. Alojzije Stepinac.
]05 Papa Pijo XII. primio je mons. Srepinaca 30. svibnja 1'.>43 (I 'ogli d'udienza).
Sveta Stolica, lezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Lagreb) 2, str. 343-463
81.
1943, svibanj 10, Zagreb
Apostolski :.Zaslamk u Zagrebu opat Marcone ZZI!Jetge stoemzka Magkonea o progonu
hrvatskih Zzdova pod vodstvom naelmka 1'!Jemalkepokcge Heinricha Himmlera, kao i
o zau'{jma,!ju f!Jegai nadbiskupa Stepzlzcau konst zstzh zdova kod mZlzzstraunlltar!!Jlh
poslova Andrije Artukovia, ko/ije pred Himmlerom uspio zatititi barem idove u
"!Jdovziim brakovima.
Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 287, doc. 182, (prema izvorniku Rap. m. 812/43 u:
A.E.S. 3200/43.)
Nei primi giorni del corrente mese il Capo della Polizia tedesca Himmler
estato a Zagabria.
3116
Dimorando lui qui, sano stati ricercati gli ultimi ebrei
residenti nella Capitale ein tutta la Croazia edeportati in Germania. Si calcola
che ne siano stati catturati circa 600. Ora non restano che pochi ebrei nascosti
e fuggiaschi.
La Gestapo dirigeva le operazioni di ricerca coadiuvata dalla polizia croata.
T
I" 307 bb' di'
anto 10, quanto arclVescovo non a lama trascurato recarcl pressa
il ministro degli interni
30H
per perorare la causa ebraica. Questi ci ha dichiarato
che egli ha tenacemente difeso gli ebrei di fronte ad Himmler, ma ha potuto
solo ottenere che fossero risparmiati imatrimoni misti. Si teme pero che in
seguito anche tali famiglie saranno molestate. Tra gli ebrei catturati edeportati
in Germania si trovano purtroppo non podu cattolici. Il fermento nella
cittadinanza e forte.
82.
1943, svibanj 14, Vatikan
Ivan Krstite!; Montim; Za"!Jemk (ta;luka) za redoviteposlove 11 papinskom Dravnom
tajnitvu, bzljef/ raspoloenje u Vattkamf povodom nqjave kneza Lobkowicza o skorom
msretu poglalmtka Pavelia s Musso!llzgem ZIRimu. Kako se Sv. Stokca ne eliponovno
z~agati diplomatskim kritzkama, Zbog mogueg- i neslubenog - Poglavmkovogprimanja
kod Sv. Oca, potie hrvatsku stranu da do msreta dode na nekom drugom "!Jestu zzvan
Rima. No, kako se Poglavmk mora podlof/ti MussolzngezJomutvrdenom redu, Sveta bi
se Stolica trebala zauzeh' na talgt11Zsko/' strani da se utvrdi to neko drugo "!Jesto.
)06 Ilcinrich Ilimmlcr vodio je progon Zidova.
)117 Mons. Alojzije Stepinac.
)118 Andrija Artukovi.
Svem Stolica, l'\ezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), hmtes (i'.ah'Tcb)2, str. 343-463
Izvor: Obj. u: Actes 7, p. 337, doc. 193, (prema izvornom tipkopisu u: A.S.S.
Carte Sostituto).
Il Prineipe Lobkowiez
3119
riferisee ehe e previsto prossimamente un
ineontro in Italia di Ante Paveli eon Mussolini, per invito di questo ultimo.
Il Prineipe ha riferito ad Ante Paveli ehe il Santo Padre gli aveva detto
in udienza di evitare ehe il Poglavnik venisse a Roma per questo ineontro; ma il
Poglavnik fa sapere ehe egli deve rimettersi a cio ehe Mussolini stabilira: se
dunque si vuole evitare ehe l'ineontro avvenga aRoma, bisagna ehe la Santa
Sede chieda aneh'essa a Mussolini di fissare per l'ineontro un'altra loealiti
31O
Altrimenti, se eioe il Poglavnik venisse aRoma, bisagna fin da ora
prevedere eh'egli chiedera udienza al Santo Padre e desidera d'essere ricevuto,
anehe in forma privata, se non e possibile in forma uffieiale.
311
Bi!jeka mons. Granija:
18-5-43. SeAnte Paveli venisse aRoma, sarebbe rieevuto dal Santo Padre
in forma privatissima. L'Eminentissimo Superiore* ha detto a Sua Santita ehe
egli pero non lo ricevera.
Bi!jeka mons. Montlizija:
26-5-43. Ex Audientia Sanetissimi: Si pua aeeennare all'Ambaseiatore
d'Italia di ...
Per ora nuHa da fare.
83.
1943, svibanj U, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone iZ1!J'et!}e stoermka Maglt"onea o pros1!Jedu
kOjeg je nadbiskup Steplizac "putio talijanskom veleposlamku u Zagrebu Rciffaelu
Casertanu protiv brutalllogpollaallja talijanskih trupa u okm:fju Kraia. Opat Marcom
smatra da SII vijesti o tome pregerane pa se jo uvijek oekt!}!1 dokaz:: Sam poglavmk
Paveli zamjerio je SteptizCtl to tqj pros1!Jed nije uputio preko hrvatskog Ministarstva
l'alyskih poslova. Opat Marcom podrat e nadbIskupa Steptizca u prOS1!Jed;',ako se viJesti
dokau ,sttiu'tima, kao to je bio podrao i mostarskog bIskupa Petra Cule u pros1!Jedu
protiv etmekth ;doc!Jela.
3U'! Karlo I~n'in I"bkovicz (Karl "rwein von Lobkowicz). O njegovom poloaju u Vatikanu, usp. isp. br.
64 (16. list. 1942).
31U Do posjeta nije dolo.
'" () neslubenom posjetu poglavnika Pavelia papi Piju X II. u svibnju 1941., usp. isp. br. 7 i dr. (17.
svib. 1941.).
Tj. dravni mjnik sro. Alojzije Maglione.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zab'feb) 2, str. 343-463
l'{!Jor:Obj. u: Actes 9, p. 297, doc. 189, (prema izvorniku Rap. nr. 829/43 u:
A.E.S. 3435/43.)
In risposta al telegramma n. 19 del 3 corrente mese
312
pregiomi riferire
quanto segue:
Nello scorso mese di febbraio le truppe italiane, perseguitando i ribelli,
giunsero nel distretto di Krai appartenente all'archidiocesi di Zagabria.
L'archivescovo,313 avendo avuto notizie, riconosciute poi esagerate, sulle
crudeld ed eccessi delle truppe italiane, senza indugio la sera stessa per
telefono protesta fortemente presso il Regio Ministro Casertano.
314
La
mattina scrisse una lettera, ove espresse imedesimi concetti, aggiungendo che
avrebbe in seguito raccolto i documenti relativi.
Il ministro Casertano passa la lettera per competenza al gen. Re,315Capo
della Missione mili tare italiana, il quale la voleva respingere come offensiva
dell'esercito. Ma Casertano lo persuase ad accettada.
Fin qui l'arcivescovo non disse nulla ame. lo seppi l'incidente dallo stesso
Poglavnik,316il quale riprovava l'arcivescovo da uno strano punto di vista,
dalla pretesa cioe che l'archivescovo avrebbe dovuto inviare la protesta
attraverso il Ministero croato degli esteri. Il Ministro Casertano viceversa
sospettava che il Ministro degli esteri Lorkovi aveva spinto l'arcivescovo a
protestare, persuadendolo ad inviare la protesta direttamente al ministro
Casertano. Cosa non vera.
Avendomi il Poglavnik padato della faccenda, io chiesi all'arcivescovo
quali erano i termini della questione. Questi sostenne i pretesi eccessi ed
aspettava i documenti. lo gli risposi esortandolo ormai anon ritirarsi sei fatti
erano veri, aggiun?endo che gli avrei dato il mio appoggio, come feci pel
vescovo di Mostar 17contro i cetnici di fronte al Regio Ministro.
84.
1943, svibanj 24, Zagreb
Zagrebaki nadbiskup Alo/dje Stepinacpnkai!lJe papinskom dravnom tf!jmku stoer-
mku Maglz'oneu napore krye je uimto hrvatsko katolz'ko crkveno vodstvo u konst
312 Vidi isp. br. 79 (3. svib. 1943).
313 Mons. Alojzije Stepinac.
31' Raffaele Caserrano, talijanski veleposlanik u Zagrebu od travnja 1942. (*Ovaj nadnevak nije toan, jer
je veleposlanik Casertano predao vjerodajnice 3. srpnja 1941., dodatak, SR.).
315 Ivan Karlo Re (Hl95-1%4).
316 Ante Paveli.
317 Mons. Petar ule (rod. 1B9B),mostarski biskup od 1942.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i K.,tolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463
srpsko-pravoslavnog !vIJa i idova. Iifl't'to tvrdi da sva ova srpska promidba nema
drugog cilja nego da sro~ ugled kqjlje stekla hrvatska vlast u oima Sv. Stolice. Brutalnosti
kqje su se dogodtle u ovom prevratmekom vremenu plod su neodgovornih osoba kqje su
esto radtlepro!tv odredaba vlastI: Usprkos svOJtOj"prom1dbii 20-godlI'!Jem ug'!Jetava'!JII
Katolleke crkve u bIvemjugoslavenskom ustrOJu,Katolteka se crkva zauzela za progo'!Jene
Srbe i onda kada je to tetIlo !'!Jenimdrugim probl'tcima. Da bipnkazao pravu istinu o
sada'!Jo/ hrvatskOJ' vlastI; nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve pOifhvno
uimIa hrvatska vlast, za rai!lku od prethodne beogradske vlasti kOJaje IlIa uporno za
moralnim l'stvarnim zatira'!Jem hrvatskog naroda. Nadbiskup l':(raava u1!Jere'!Je da, ako
e Katolteka crkva morati samo i jedan dan tiJeti pod vlau Srb!Je, mora pretrp;ek
razdoblJe okrutnog muemllva. Uskoro, kada dode u Rim, osobno e podastr!Jeti
s1!Jedoanslvao etmekim i!oimma nad hrvatskIm katoltekIm puanstvom.
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 221-224, doc. 130, Annexe II. (prema izvorniku Nr.
150/Pr. u: A.E.S. 3773/43.)31R .
Mi pregio eli comunicare all'Eminenza Vostra guanto segue: Il reverenelis-
simo abbate Marcone, rappresentatne della Santa Sede in Croazia mi fece
sapere che siano pervenute certe accuse alla Santa Sede, come se la Chiesa
cattolica in Croazia non avesse fatto il suo dovere verso gli ortodossi, i guali
si sentono perseguitati, anzi, ehe la Chiesa, seeondo le medesime calunnie,
avrebbe approvato e inscenato le misure contro gli scismatici.
Affinche elia la prova documentata dai fatti che la Chiesa cattolica in
Croazia ha conservato sempre intatto il suo carattere eli essere protettrice eli
tutti i sofferenti, oso presentare all'Eminenza Vostra:
1. Alcuni documenti, i guali provano, guanta abbiama fatta per i Serbi,
malgrado tutti i mali, che i Serbi ci hanno inflitto durante i 20 anni della vita
comune;
2. Alcuni documenti, dai guali si vede, guanto abbiamo fatto a pro dei
Giudei.
319
Mi sento obbligato eli avvertire l'Eminenza Vostra che il materiale inviato
dalla propaganda serba alla Santa Sede non serve, che per far cadere negli
occhi della Santa Sede il prestigio del Regime attuale in Croazia.
Non ostante tutta la propaganda nemica contro laChiesa in Croazia resta
il fatto storico che la Chiesa cattolica in Croazia ha sempre fatto sentire la
suavoce anche davanti ai piu alti personaggi dello Stato, anche guando guesto
lIK Ovo pismo s ispravama donio jeu Vatikan osobno mons. Stepinac; vidi isp. br. HO (!:l.svib. 1943), bilj.
305.
31. Budui da jenemogue objaviti sve isprave koje je mons. Stepinac donio sa sobom, objavljujemo popis
od 34 komada, koji je pripravi lo Dravno tajnitvo; vidi isp. br. H7 (31. svib. 1943).
Svcta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u llrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), ['ontcs (7.agreb) 2, str. .>43-463
non era senza il pericolo per gli altri interessi della Chiesa. Questo ci hanno
conferrnato e riconosciuto anche non pochi Serbi, guidati non dall'odio ma
dalla verid e gratitudine.
Per aver un'idea esatta dei fatti bisogna sapere che la crudeld, delle quali
si lamentano i Serbi, si sono avverate nel periodo della rivoluzione nazionale,
quando il tempo ha portato eon se degli individui irresponsabili, i quali hanno
commesso dei delitti a nome del Governo ma di fatti senza il sapere delle
autorid dello Stato, o anche spesso contro i decreti del Governo. Il che si
vede dal fatto che molti di questi irresponsabili sono stati fucilati per ord.ine
del Governo. Gli accusatori serbi dovrebbero rammentarsi che il serbo Punia
Rai, dopo aver ucciso nel Parlamento di Belgrado alcuni deputati croati,3211
estato messo, si, in careere ma nello stesso tempo era quasi libero ottenendo
dal Governo di Belgrado un sussidio mensile di 2.000 dinari. Questo e fatto
sicuro, seppure segreto.
Si deve poi notare che il Governo croato, dato non concesso d'aver
commesso tanti mali, come dicono i Serbi, ha fatto anche molto del bene.
Eccone alcuni fatti per l'informazione dell'Eminenza Vostra:
1. Il Governo croato lotta energicamente contro l'aborto, che minacciava
la rovina non solamente alla Croazia ma anche alla Chiesa in Croazia. Si
parlava di 20.000 aborti annualmente, mentre un buon medico cattolico mi
dice che ne erano circa 60.000 annualmente. Il male fece tali progressi che io
dovetti scrivere una lettera ai medici ammonendoli che sono responsabili
davanti a Dio per questi delitti. Il Governo pero scismatico di Belgrado non
ha fatto quasi niente per ostacolare il progresso di questo male in Croazia
essendo ispirato in prima linea dai medici giudei e ortodossi.
2. Il Governo croato attuale proibi severamente tutte le pubblicazioni
pornografiche, che erano dirette anche queste in prima linea dai giudei eSerbi.
Esse erano una vera peste per la gioventu croata. Quanto feci io presso il
Governo serbo per impedire queste pubblicazioni ma tutto Euinvano!
3. Il Regime attuale in Croazia aboU la massoneria e fa guerra accanita
contro il comunisrno, che comincio a fiorire sotto il Governo di Belgrado.
4. Il Governo ha emanato i decreti contro la blasfemia.
5. Vuole inoltre che i soldati siano educati cristianamente, che nell'esercito
gii jugoslavo era tanto ostacolato.
6. Il Governo insiste sull'educazione religiosa della gioventu nelle scuole.
Non e contrario alle scuole confessionali, le quali il Governo serbo voleva
sopprimere a qualunque costo.
320
Smrtonosni napad izvren 20. lipnja 1'J 2H.
Sveta Stolica, ~ezavisna Drava J lrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj lY41-1Y45
(S. Razum), ['ontes (Zagreb) 2, str. 343-463
7. Ai seminari come anche agli altri istituti ecclesiastici il Governo ha
aumentato le dotazioni.
8. Ugualmente ha aumentato la dotazione mensile ai sacerdoci.
9. L'atcivita caritatevole della Cruesa se ne gade pure dei soccorsi del Governo.
10. Il Governo aiuta le costruzioni e riparazioni delle cruese.
Potrebbero aggiungersi parecch.ie altre cose buone, che il Governo croato
ha fatto o e disposto a farle.
Dal detto segue che il Regime attuale in Croazia pare almeno di essere di
buona volonta, la quale non pua essere negata dalla Chiesa.
Del resto devo assicurare l'Eminenza Vostra che i Serbi non cesseranno
di accusare e di odiare la Chiesa cattolica, qualunque sara ('atteggiamento della
Chiesa verso essi. Cio non ostante faremo anche nell'avvenire il nostro dovere
dettato dalla carita cristiana anche verso i nemici.
Dall'altra parte pero devo esprimere di nuovo la mia persuasione che la
Chiesa cattolica avrebbe da subire un periodo di martirio crudele nel caso, se
la Croazia dovesse un sol giorno essere soggiogata di nuovo daHa Serbia.
Questo risulta dalle voci, che corrono come pure dall'ulcimo foglio volante
emesso dai Cetnici (truppe serbe), che qui alleg0
321
per informarne l'E-
minenza Vostra. Il foglio e autencico e tradotto daHa lingua serba.
Fra poco come spero potro presentare aH'Eminenza Vostra l'altro
materiale, dal quale risultano le erudelta commesse dai Cetnici contro la
popolazione cattolica croata.
Eminenza! Se la reazione da parte dei Croaci estata talvolta crudele, noi
lo deploriamo e condanniamo. Ma e fuor di ogni dubio che questa reazione
estata provocata dai Serbi, i quali hanno violato tutci i diritci del popolo croato
nei 20 anni della vita comune inJ uguslavia. Questo ammettono edeplorano del
resto parecch.i uomini serbi seru, non guidati dall'odio e dalla vendetta.
8J.
1943, svibanj 24, Zagreb
Apostolski zZfislamk u Zagrebu opat Marcom izvjeuje stoermka lvfaglt'onea da Stl svi
preostali hr/Jatski zdovl; ukljuItjui i krte11e, osilIl omo iZ !t!JCovitihbrakova, t!Jekom
Jedne noi prtivoreni z ' nasilno odvedeni u !YJemaku.
J 2I l.erak nije objavljen.
O pitanju autentinosti ovog izvjea viui F. anjek, Krdl/JflJO Ila hroafsko1JJ plVsfom, Zagreb, KS 1Y91,
str. 371.
453
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, pp. 312-313, doc. 198(prema izvorniku Rap. nr. 852/43
u: A.S.S. Ebrei).
Nel riscontrare il telegramma n. 21 del 3 corrente mese
322
dell'Eminenza
Vostra Reverendissima sono oltremodo dolente significarLe che, eccetto
almeno per ora, imatrimoni misti, tutti gli ebrei, compresi quelli che sono
stati giada anni battezzati, sono stati catturati e trasportati in Germania. Tra
questi disgraziati si trovano purtroppo anche i coniugi X, di cui l'Eminenza
Vostra Reverendissima si era gentilmente interessato.
La scena della cattura di questi infelici estata veramente commovente:
Durante lanotte, mentre tranquillamente si dormiva, agenti di Polizia, si sono
presentati nelle abitazioni di questi e, senza alcun riguardo all'eta, alla
condizione sociale, al battesimo, li hanno catturati. Qaulcuno dei piu vecehi
emorto per il terrore.
Preghiamo il buon Dio che affretti il tempo della pace e della giustizia
sociale eindividuale.
86.
1943, svibanj 31, Zagreb
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone radosno a!je stoernzku Maglioneu prijepis
pisma hroatskog ministra vatyskih poslova dr. Mzle Budaka, kojim zqjamzge da su
m;Covztibrakovi u Hroatskqj zatien:: Na tu viJest, mnogi idovi zz takovzh brakova
dolaze u zzaslamkovo gedzte u Zagrebu i radosno zahvaljuju Sv. Stolicz'za trud kqjzje
bzla uloila da bi zh spaszla.
Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, p. 324, doc. 211 (prema izvorniku Rap. nr. 864/43 u:
A.E.S.3621/43).
Sono oltremodo lieto trasmettere all'Eminenza Vostra Reverendissima
copia dellalettera
323
inviatami dal Ministro degli Esteri dr. MileBudak e che
riguarda imatrimoni misti.
La lettera che mi pregio tradurre all'Eminenza Vostra Reverendissima e
come segue:
"1 matrimoni misti in Croazia sono protetti, e nessuna misura sara
giammai presa contro di essi".
322 Brzojavka nije objavljena.
l2l Pismo nije objavljeno.
454
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katouka crkva u Hrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
Moltissimi individui, che avevano da anni celebrato il matrimonio misto,
e fIno ad ieri vivevano in continuo orgasmo per il panico di essere da un
momenta all'altro catturati, affollano ora lanostra abitazione, e eon lelacrime
agli occhi ringraziano la Santa Sede, che sola in questi tristissimi tempi si
prende cura anehe di questi infelici figli d'Israele.
324
87.
1943, svibanj 31, Vatikan
Popis, saif!Jenpo papinskom Dravnom ta/mltvu, od 34 isprave, kOJeJe u Rzm donio
osobno nadbiskup Stepinac predavi ih dravnom tqjmku stoemzku Maglioneu, i kOJe
st;jedoe o po~jtivnom draf!Ju Katolike crkve u HrvatskOJ' prema pravoslavmma z'
ZidOVima. Dravno ta/mltvo Zak!Jutge da ove isprave oevzdnopokaztgu lanost srpskih
optubiprotiv hrvatskih biskupa. Nadbiskup se Stepinac ispravno postavio u sloenosti
situacIJei nIJepodlegao srpsko-pravoslavnOJ'promzdbz;kOJa cf;eltgesa sigurnogapodruga
iZ inozemstva. Nadbiskup Je zavrIJedio za sVOJedraf!Jepohvalu.
Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 224-229, doc. 130, Annexe III. (prema izvorniku u:
A.E.S. 3773/43.)
1. Intervento dell'Arcivescovo di Zagabria contro la fucilazione di ostaggi
serbi effettuata nei primi giorni dalla creazione dello Stato craato.
325
2. Lettera al Poglavnik per pratestare contra la fucilazione di 260 serbi a
Glina fatta dagli ustasci (14 maggio 1941).
3. Circolare circa la conversione degli "ortodossi": vive raccomandazioni
al dera perche non si ammettano allaChiesa cattolica senon persone sincere,
bene istruite e in stato di vivere secondo i principi della morale cattolica (15
maggio 1941).326
4. Lettera al Ministra degli Interni, anome dei vescovi craati, per chiedere
che le disposizioni emanate nei riguardi degli ebrei e dei serbi siano eseguite
rispettando la persona umana (22 maggio 1941).327
5. Lettera al Ministra degli Interni per raccomandare un trattamento equo
ai non-ariani di religione cattolica.
328
324 Izaslaniku jeodgovoreno 12. lipnja: ..NeI prcnderc conosccnza con vivo compiacimcnto di talenotizia,
mi auguro che codesto Govcrno si astcrra gualsiasi provvcdimcnto a carico anche degu ebrci non
congi unti in matrimonio misto" (A.E.S. 3621/43).
325 Vidi F. (avalli, /I procwo del/arci1JescOt)odi Zagahna, Roma 1947, str. 237.
326 Vidi R. Pattee, The ca.re of Car(ililal Aloisius .\iepillac, Milwaukcc 1953, str. 370 sl.
327 Vidi 10. Cavalli, 11. dj, str. 253-256; R. Pattcc, 11. di, str. 3lX)-302.
l28 Vidi R. Pattcc, 11. tI;:, str. 302-305.
455
Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska iKatolika crkva u I J rvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), I'nnres (Zagreb) 2, str. 343-463
6. Trasmette al Poglavnik una lettera dell'arcivescovo di Belgrado con Cul
si duede la cessazione delle persecuzioni contro i serbi in Croazia (9 luglio
1941)..
7. Appoggia presso il Governo una lettera di scerdoti radunati a aina
che chiedono la sospensione delle deportazioni in Serbia "dell'elemento
d
.. 319
orto osso passato al cattolicesuno" ..-
8. Lettera al Poglavnik per chiedere un trattamento piu umano in favore
dei non ariani e dei serbo-ortodossi trasferiti in campi di concentramento (21
luglio 1941).
9. Circolare della curia arcivescovile al dero (19 ottobre 1941) circa le
conversioni di ebrei e serbo-ortodossi: Non si facciano pressioni di sorta, ma
non si respingano purche siano sinceri e intimamente persuasi. Particolari
insistenze su la necessita di una istruzione cattolica "a fondo".
1O. Lettera al Poglavnik per ottenere il permesso di soccorrere e confortare
nel Natale gli interna ti di J asenovac e Lobor (6 dicembre 1941).3.)(1
11. Aderendo alla preghiera dell'arcivescovo di Belgrado, interviene presso
il Ministra degli Interni a favore dei serbi internati e prigionieri, chiedendo
ch'essi siano liberati o possano ricevere pacchi postali dalla Serbia. L'abate
Marcone si associa al passo (29/XnI1941 ).33)
12. Dal verbale della conferenza episopale del 18 novembre 1941: I
vescovi decidono di intervenire presso il Poglavnik affinche siano assicurati
agli ebrei convertiti al Cattolicesimo i diritti civili e la tranquilla possessione
dei beni e sia concesso ai sacerdoti cattolici di assistere i cattolici intrernati
. 332
non-anaru.
13. Lettera del Vicario Generale di Zagabria all'autorita civile di Nuova
Gradika: giustifica l'operato dei sacerdoti della regione che non avevan
voluto iniziare l'istruzione religiosa agli "ortodossi" prima che questi ne
avessero fatto spontaneamente richiesta all'autorita religiosa (8 febbraio
1942).333
14. L'arcivescovo interviene, dietro preghiera del vescovo di Segna, contro
la demolizione delle chiese scismatiche (10 febbraio 1942). Le autorita
promettono che sara severamente proibita e impedita.
J 29 Vidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 238 sl.; R. Patree, Il. d;:, str. 399 sl.
llO Vidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 263 sl.; R. Pattee, Il. d;:, str. 345 sl.
lliVidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 239 sl.; R. Pattee, Il. rij:, str. 295.
ll2 Vidi I'. Cavalli, Il. d;:, str. 256 sl.; R. Pattee, n. dl, str. 314 sl.
J J J Vidi R. Pattee, n. dl, str. 39K sl.; 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 230 sl.
456
Sveta Stolica, l\:czavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u I-lrvatskoj 1')41-1')45
(S, Razum), Fonres (I'.agreb) 2, str. 343-4(,3
15. Circolare dell'arcivescovo al dero per raccomandare massima cautela
nell'accettazione di persane nella Cluesa cattolica: si esan1.inino bene i motivi
e non si accettino se non si tratta eli persane sincere (2 marzo 1942) ..>34
16. Lettera dell'arcivescovo al Mini stro degli Interni r marzo 1942): in
seguito alle voci corse c}rca prossime razzie contro gli ebrei, cruede si
risparmina gli innocenti.
33j
17. Interviene personaimente pressa il Poglavnik per ottenere la liberazi-
one dal campo eli concentramento del sig. Stevan iri, gia Mini stro jugoslavo,
fratella eli un vescovo "ortodosso".
18. Interviene pressa il Poglavnik per ottenere la liberazione degli
scismatici eli Pakrac, convertiti al cattolicesimo, falsamente accusati eli
intelligenze con i ribellipartigani (17 settembre 1942).3.)(,
19. Interviene per facilitare l'en1.igrazione al sig. Bogdan Bojki, scismatico,
gia caposezione del Governo della Banovina croata, al quale da un sussielio
eli 20.000 kune. Sussieli ad ebrei per 30.000 kune (settembre 1942).
20. Lettera d'un commerciante "ortodosso" all'arcivescovo, in cui si loda
l'atteggiamento imparziale a caritatevole del Santo Padre e dell'arcivescovo
nelle presenti congiunture (23 ottobre 1942),
21. Lettera dell'arcivescovo, a nome dei vescovi croati, all'ufficiale dell'Or-
eline Pubblico per cruedere che isacerdati cattolici possano assistere spiritu-
almente e materialmente i cattolici posti nei campi eli concentramento (21
novembre 1942),337
22. Lettera al Poglavnik (26 maggio 1942): avendo appreso che la
popolazione eli Kordun dovra lasciare il villaggio, cruede si usi umanita per i
bambini.
23. Relazione del parroco eli Grubino Polje relicembre 1942): 1)
melafatte dei cetnici nel villaggio; 2) non ha mai fatto pressioni per ottenere
conversioni; 3) ha elifeso i serbi, inutilmente, pressa gli ustascia; 4) ha mandata
viveri agli internati, senza elistinzione eli nazionalita e eli religione.
24. Ripetuti felici interventi dell'arcivescovo per salvare la vita a condan-
nati a marte e per la liberazione dal carcere eli prigionieri politici (12 ottobre
1942).
25. Dietro pregruera dell'arcivescovo eli Belgrada, l'arcivescovo e l'abate
Marcone intervengono presso il Governo croato per ottenere al vescovo
334 Vidi R, Pattce, II, dj:, str. 373 sl.
.115 Vidi F, Cavalli, II, dj:, srr, 25H; R. Patree, JI, dj:, srr. 31l("
33(, Vidi I:, Ca\'alli, II, "i, str. 2411sl.; R. Parree, II, "i, srr. 4117sl.
337 Vidi 1', Caval!i, II, "i, srr. 2(,5 sl.
457
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Razum), Fontcs CLagreb) 2, str. 343-463
scismatico serbo SavaTrlaji, incarcerato, il permesso di rivedere la vecchia
madre.
26. Rif1essioni dell'arcivescovo su la falsiti delle accuse mosse dagli
"ortodossi" contro la pretesa impassibilita dei vescovi cattolici di fronte al
barbaro trattamento usato ai serbi e agli ebrei in Croazia.
27. Lettera dell'arcivescovo al Poglavnik (6marzo 1943). Protesta contro
il progettato annullamento, da parte dello Stato, di matrimoni tra persone di
diversa stirpe e contro il duro trattamento usato a serbi ed ebrei nei campi
di concentramento.
33K
28. Relazione del segretario dell'arcivescovo: Il 29 marzo 1943 per
interessamento dell'arcivescovo si ottiene di poter rifocillare1.800ebrei diretti
in Germania dalla Grecia. Altrettanto si ottiene il 24 aprile per un trena di
2.000 ebrei pure provenienti dallaGrecia.
339
29. Copia di un proclama cetnico: continuazione ad oltranza della lotta
contro i tedeschi, gli ustascia egli italiani (maggio 1943).
30. Lettera dell'arcivescovo, presidente dellaConferenza dei vescovi croati
al Poglavnik circa le conversioni di "ortodossi": condanna le pressioni fatte
erivendica laquestione all'episcopato (20dicembre 1941).
31. Discorso (maggio 1942) sui presupposti della pace. Nulla di speciale
d
. ~
a segnalare: qualche accenno al nspetto per lapersona umana.
32. Discorso per la festa dei santi Pietro ePaolo (giugno 1942). A pagina
3 esplicito accenno all'atteggiamento caritatevole della Chiesa cattolica verso
i dissidenti esuoi sforzi per allontanare daessi persecuzioni emaltrattamenti.
A pagina 5 risposta alle accuse fatte alla Santa Sede di ostilita nei riguardi
della "nazione" croata. A pagina 6 condanna la proibizione di pubblicare il
discorso tenuto dal Santo Padre in occasione del suo giubileo episcopale.
33. Discorso per lafestadi Cristo Re(ottobre 1942). Chiari accenni contro
leteorie razziste (p. 2), contro leviolenze commesse in nome di teorie razziste
e nazionaliste (p. 3).341
34. Discorso nel IV anniversario dell'incoronazione del Santo Padre (14
marzo 1943): chiari accenni ai diritti inalienabili della persona umana (p. 3),
ai diritti delle minoranze (pp. 4 e 5), deplorazione delle violenze commesse
in nome di teorie razziste (p. 3).342
))8Vidi ondje., str. 259-262; R. Panee, n. d;:, str. 310-312.
))9Vidi R. Panee, str. 313 sl.
)40 Vidi R. Pattee, str. 267-271.
341 Vidi olld;'., str. 276-281.
)42 Vidi ond;'., str. 271-276.
458
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
I documenti rimessi da mons. arcivescovo di Zagabria a Sua Eminenza
dimostrano esaurientemente lafalsici delleaccusemosse dallapropaganda serboor-
todossa contro l'episcopato croato, quasi assistesseimpassibile allepersecuzioni -
esagerate dalla propaganda stessa, ma innegabili - di cui sono stati e sono,
sebbene in minore misura, oggetto in Croazia i serbo-ortodossi egli ebrei.*
L'arcivescovo si e giustamente astenuto da manifestazioni clamorose
(desiderate evidentemente dalla propaganda serbo-ortodossa, organizzata al
sicuro al1'estero) che avrebbero peggiorato la situazione; ma ha moltiplicato
i suoi interventi ascritto eavoce in favore dei perseguitati ed ha condannato,
senza intemperanze di linguaggio ma eon chiarezza, le teorie in nome delle
quali le persecuzioni sono state effettuate.
Una parola di compiacimento per l'arcivescovo sarebbe meritata.
343
Nel1'esprimergliela, si potrebbe raccomandargli di continuare atenere infor-
mata la Santa Sede, aggiungendo se possibile qualche notizia anche circa
l'atteggiamento degli altri vescovi croati.
E tutto materiale che potrebbe servire, qualora lapropaganda serbo-orto-
dossa riprendesse i suoi atacchi.
Biljeka stoernIka Maglionea:
Va bene. (L'ho gia ringraziato a voce).
88.
1943, lipanj 2, Vatikan
Papinski dravni tq/mk sto: Maglzone traff od apostolskog izaslamka u Zagrebu opata
Marconea, sljjedom molbe palestinskog ureda jewish, da se obavjjesti za grupu od 400
hroatskl'h Idova ko/i su naszlno otpremljeni zqjedno sa svo/im pred!Jedmkom Hugom
Konnom i velIkim rabinom FreIoergerom, i ko/i se moda jo uvijek nalaze u
sakup!jakom polJu jasenovac zli Stara GradIka.
Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, pp. 327-328, doc. 215 (prema izvornoj Brz. br. 22 u:
A.E.S. 3491/43).
Delegato Apostolica Turchia comunica
344
quanto segue:
Prijevod ovih 34 saetaka vidi F. anjek, J I. tI;:, str. 373-376.
)4) Vidi pismo stoernika Maglionea mons. Stepincu od 17. lipnja 1943, R. Panee, str. 261 sl.
)44 Mons. Andel J osip Roncalli; vidi brzojavku od 30. svibnja 1943. uAc/u 9, pp. 321-322, m. 208, *kojom
apostolski povjerenik Roncalli prenaa stoerniku Maglioneu molbu palestinskog ureda J ewish da bi se
Sv. Stolica zauzela zagrupu od 1.500 slovake idovske djece, koja se nalaze na putu za Palestinu, iza
400 hrvatskih idova koji su nasilno otpremljeni zajedno sa svojim predsjednikom Hugom Konnom i
459
Sveta Stolica, Ne%avisna Drava Hrvatska i Katolika crha u Hrvatskoj 1941-1945.
(S. Ra%um), Fontes (Zah'Teb)2, str. 343-463
"Agenzia J ewish Palestina supplica per intervento favore 400 ebrei Croazia
deportati eon presidente Ugo Konn et gran rabbino Freiberger. Forse
trovansi ancora campo di concentramento J asenovats ovvero Staragradiskas.
Agenzia desidererebbe precise notizie".
Veda Vostra Paternita Reverendissima se e possibile fare qualche cosa in
proposito e voglia informarmi.
o45
89.
1943, tzpanj J, Vatikan
Papinsko Dravno tajmJtvo bi/lei kako je sal!ietmktl Ta/iian.rkog ve/epo.r/an.rtva pri Sv.
Stoket; dano do i}tania kako bi l?tlo dobro da .re lz!?iegne .ru.rretPaveltC-Mu.r.roltiti u Rimu.
Izvor: Obj. u: Acte.r 7, p. 404, doc. 231, (prema izvornom tipkopisu u: A.S.S.
Carte Sostituto).
Questa mattina si e fatto osservare al M.se d'Ajeta, Consigliere della Regia
Ambasciata d'Italia, se non convenga, nel caso d'una visi ta del Signor Ante
Paveli al Governo Italiano, di evitare che I'incontro si verificru a Roma.
346
Conviene su I'opportunita di evitare tale incontro a Roma: ne fara parola
al Ministro degli Esteri.
90.
1943, lipanj 11, Carigrad
Dr. Lf7e/tmal111
047
i.rka=<!yezahva/no.rt aposto/.rkom pOVjeremku (de/egatu) u Carigradtl
ROl1callyt' ZfJ pmanu pomo tdovtitta od .rtrane Sv. StoHce i zagrebakog nadbiskupa
AlOjziJa Steptitca.
Izvo1:' Obj. u: Acte.r 9, pp. 337-338, doc. 226, (prema izvorniku Bez br. u:
A.E.S. 5063/43.)
velikim r"hinom l'reibergcrom, i koji se moda jo uvijek nala%eu sakupljakom polju J asenovac ili
Stara Cradika (dodu/ak, .I:H.).
J 4; i'.ahtje\' je ponovljen 15. kol(J \'oza 1943: "...Prego Paternit:i Vostra di volermi cortesemente significare
se ha potuto fare qualche cosa al riguardo" (A.l.S. 5055/43).
346 O iskrsnulim potckoama prigodom prvog posjeta poglavnika Pavelia Rimu u svibnju 1941., usp. isp.
br. 7 (17. svih. 1941).
J 47 Meir Touval-Weltmann, kasniji i%faelskidravni slubenik, hio jetada uCarib'Taduposlanik Povjerenstva
za pomo europskim idovima.
460
Sveta Stolica, ]\iezavisna Dra"a J lrvatska i Katolika crkva u Iln'atskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3
J e remercie profondement pour l'entretien que Votre Excellence m'a bien
voulu accorder et pour la conference qui m'a nouveau fait sentir la
bienveillance paternelle de Votre Excellence en faveur de nos refugies juifs.
Au cours de cette conference j'ai re<;u la permission de passer ilVotre
Excellence les copies du recent memoire de M. Barlas34~et de moi en priant
Votre Excellence de les transmettre ilMgr. Righi.
349
J e suis ilV otre Excellence
tres reconnaissant de nous avoir rendu possible de passer nos prieres par
l'intermediaire du dr. Righi au Saint Siege.
En meme temps et selon la permission et conseils bienveillants de Votre
Excellence je me permets de transmettre quelques aide-memoires
350
et je me
remercie le plus profondement pour toute aide precieuse de la part du Saint
Siege, de Votre Excellence et celle de Mgr. dr. Righi.
91.
1943, lipanj 13, Vatikan
Stoemtk Magltone, na potielf/jugoslavenskog poslanstva, trai od papinskog poslamka
(11t1nei/a)u Itali/i Borgongini Duee da se obavl/esti kakav stav zauzjmcgu trenutano
taliJr111skevlasti glede otprema1!J'ai,dova tZ Italije, a ko/ipogeal s podruga JugoslaviJe.
Izvor: Obj. u: Aetes 9, p. 338, doc. 228, (prema nacrtu spisa 1minutal u: A.E.S.
3679/43.)
34R Vidi isp. od 22. svib. 1943. u Acln 9, pp. 300-307, m. 195, 'kojom apostolski povjerenik (delegat) u
Carigr:ldu mons. }{oncalli izvjeuje stoernika Maglionca o svom SlISr<,;tus velikim rabinom caribTfadskc
zajednice Akenazim dr. Markusom i sa gosp. Ch. Bar1asom, tajnikom idovskog ureda za Palestinu,
koji mu je doao zah"aliti za uspjeno zauzimanje Sv. Stolice za slovake idove (dodatak, SR.).
)4'1 Mons. llugo Righi, tajnik Apostolskog poslanstva u Cari,,'fadu,
3511J edan nd ovih diplomarskih podsjetnika izraava priznaoje zagrebakom nadbiskupu Stepincu: "]\ious
<o\'flOS <jue J 'v1h'fDr Stepinac a fait tout son possible pour aider et faciliter le SOrt malheureux des .J uifs
de Croatie, dum le nombre selelO nos information ne dpa"e aujourd'hui le chiffre de 250U hommes,
femmes er cnfanrs. 10US \'ous prinos de \'ouloir bien communi<1ucr il Mgr Stepinac nos profonds
n.:mcrcicmcnrs pour sa conduirc er soo aide er nou s le prinos de conrinucr par son haut presrigc soo
acrion de sau\'cr nos malhellreux freres, soclIrs er enfanrs donr les dcrniers centaines avec le Prl:si<.lcnr
Dr llugo Kon et a"ec le Grand Rabbin Dr Miroslav !'reiherh'!:r som arrcts il ya un mois, ]\ious prinns
aussi J \,fgr Srepinac de vouloir bicn inrcr\'cnir aupres les auroritt:s inrc.:rcssl:cs <.le facilitcr le voyage des
.Iuifs de Croatie en llonh".ie et en Iralie, d'ou nou s esprons les pou,'oir transporter J ans un pays ncutre,
ou par un pays neutre en Palestine". ]\ieko!iko dana kasnije, 6. srpnja 1943, Varikanski radio prenio je
na njemakom jeziku zbirku iZ\'adaka iz pastirskih pisama i govora ]\[ons, Stepinca: "In unzahligen
sehriftlichen I'ingaben und mtindlichen ImCl'vemionen setzte cl' si eh ftir alle ungerecht Verfolgten, seien
sie .J uden, Serhen, I.igcuner oder karholische Kroaten, ein, I ':1' war und ist allen diesen l.cuten das einzige
As)'!. l,in besonderes Kapite! ist seine carirative Aktion fiir alle oh ne L;nterschied der Re!igion und
Nationalitat",
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika etkva u IIrvatskoj 1'141-1'145.
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
La Legazione di lugoslavia presso la Santa Sede ha segnalat0
351
a questa
Segreteria di Stato che le autoriti germaniche avrebbera domandato al
Governo italiano di eonsegnar lora - per poi deportarli in Poloma - tutci gli
ebrei iugoslavi che si trovano in Italia o nei territori occupaci dalle truppe
italiane.
Quantunque Vostra Eccellenza abbia gia comumcat0
352
a questa Segreteria
di Stato che il Governo italiano e contrario alle deportazioni degli ebrei, al
fine tuttavia di poter rispondere eon maggior sicurezza alla Legazione
suddetta, La prego di volersi informare circa le attuali disposiziom del
Governo, relacive agli ebrei iugoslavi in genere, internaci in Italia o nei territori
d
353
a essa occupat1.
92.
194J, veljaa 19, Zagreb,
Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone iiJ!jef!jebrzqjavkom papinsko Dravno
ttfjni/vo o sta1!Juu Hrvatskq/ Kae, da su tijekom posgedl!Jih !ledana u porastu 1!JCal!Ja
osobito intelektualaca. Opat i nadbiskup Stepinac su pros1!Jedovalikod Poglavntka protiv
tih ina, ali on odgovara da time eli iZ!?JiJi atentate. Ipak, mnogi su nezadovogru' to
opat i nadbiskup energinije ne pros1!Jedujuprotiv toga.
(brz. poslana u 16 satt; a pn'mgena 5. o: u 12 satt)
I'{!Jor: Obj. u: Ac/es 10, pp. 546-547, doc. 454 (prema izvornoj Brzojavki br.
25 u: A.E.S. 1532/45).
Ultime setcimane sensibile aumento impiccagioni specialmente di intellet-
tuali spesso senza formale pracesso; comumsci accusaci (?) favoreggiamento
parcigiani. lo, Arcivescov? di Zagabria
354
abbiamo fatto passi presso autorita,
talora presso Poglavnik:
3
,5 risposta e ... prevemre attentaci.
351 S pismcnim priopcnjcm (nota verbalc) nr. 110 od 2'1. svibnja 1'143: ...uscr dc toute son inf1uenee
aupres du Gouvernement italien pour prvcnir tourc rernisc dcs juifs yougoslavcs cntrc les mains des
Allemands" (A.E.S. 367'1/43).
352 Vidi isp. br. 70 (13. velj. 1'143), bilj. 263.
)SJ Apostolski poslanik (nuncij) odgovara 14. lipnja 1'143. nakon to je razgo-'arao s ravnateljem politikih
poslova u Ministarstvu vanjskih poslova: ...sono stato assicurato chc non vi enuIla di mutato
ncll'attcggiamcnto assunto dal Govcrno itaUano al riguardo. Pcrtanto, nc~suna conscgna di ebrci sara
affcttuata allc autorita !,'Crmanichc" (rapp. Ot. 12216, A.li.S. 3H3'1/43). O tomc jc obavjctcno jugosla-
vensko Poslanstvo 22. lipnja (A.E.S. 31l3'1/43). Poslanstvo zahvaljujc pismcnim priopenjcm (vcrbalnom
notom) 4. rujna, Ot. 322 (A.E.S. 5641/43).
354 Mons. Aloj,ijc Stcpinac (1Il'lll-1'i60), zagrebaki nadbiskup (nc biskup, kako stoji uAC/eJ, op. IR.) od 1'137.
3SS Antc Paveli.
Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatnlika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145
(S. Razum), Fonces (Zagreb) 2, str. 343-463
Molti mormorano contro me e Arcivescovo chiedendo energicamente
dim
d C " ') . (?) 356
protestare .., provve enU sostenen o !' ... e scomumca ..
93.
194J, oujak 1J, Vatikan
Mons. Domimk Tardzrll; tqjmk za i~anredne poslove 1 1 papinskom Dravnom tqjmftvll,
odgovarq/ui apostolskom izaslamku u Zagrebu opatu Marconeu na njegovu brzqjavku od
1 9. veljae, iskazuje aljenje Zbog on4Jc opisanog statyC1u Hrvatsko/; i iifaava u1!Jcretyc
da hrvatski biskupz' nee propustiti upozonti da se pOl'!JU naela gudske pravde i
kranske gubavz; to e onemoguiti svaku dagrgu optubu protiv istih biskupa.
I~or: Obj. u: Actes lO, p. 559, doc. 468 (prema izvornoj Brzojavki br. 42 u:
A.E.S. 1532/45).
Santa Sede ha appreso eon vivo rammarico dolorose notizie comurucate
daVostra Paterruta Revereodissima col telegramma ne. 25giunto receotemeo-
357
te.
Santa Sede e skura che cotesto episcopato non manchera richiamare
principi giustizia umana e cariti cristiana: il che varra altresi impedire ulteriori
accuse mosse contro stesso episcopato e a pervenire gravi consegueoze per
cattolicesimo coteste regioru.
356 Vidi isp. br. '13(13. o. 1'145),
357 Vidi isp. br. 'I Z (1'1. vclj. 1'145).

You might also like