Sveta Stolica, Nezavisna Ddava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945
(S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463
SVETA STOLICA, NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA I KATOLIKA CRKVA U HRVATSKO] 1941-1945 (to znade svjetska znanstvena javnost o Hrvatskoj i Katolikoj crkvi u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskog rata na temelju objavljenih isprava 1Z vatikanskih arhiva?) PRETHODNA RIJ E Kao nakon svih velikih kriza koje su potresale drutvo, tako je i nakon drugog svjetskog rata slijedilo razdoblje obilnog povjesniarskog rada. Da bi se to bolje rasvijetlilo uzroke i teke posljedice tog rata, neke su drave pristupile objelodanjivanju slubenih diplomatskih isprava, pohranjenih jo uvijek u njihovim ministarstvima vanjskih poslova. Tako su Britanci objelo- danili Documents on British Foreign Poliry, Francuzi Documents diplomatiques.franfais, Talijani I Documenti diplomatici italiam; dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava Foreign Relations 0/ the United States te Nijemci Akten zur deutschen auswdrtigen Polink, s istovremenim engleskim prijevodom Documents on German Foreign Poliry.l Slijedei ove primjere, ali isto tako, da bi to uspjenije odgovorila na optube protukatolike literature,2 i Sveta je Stolica objelodanila isprave koje su nastale djelovanjem papinskog Dravnog tajnitva (to se u neku ruku ima smatrati papinim Ministarstvom vanjskih poslova), a koje rasvjetljuju djelat- nost Sv. Stolice u vrijeme drugog svjetskog rata. Posao prireivanja obavili su Pierre Blet, Angelo Martini, Burkhart Schneider i Robert A. Graham. Zajedniki naslov svih 11 objavljenih svezaka jeActes et Documents du Saint Siege relatgs d la seconde guem mondiale, izilih u Vatikanu od 1965.do 1981.Svaki svezak ima svoj vlastiti naslov, koji je dobio prema sadraju i vremenskom razdoblju o kojem radi: Prvi, etvrti, peti, sedmi i jedanaesti svezak govore o Sv. Stolici i ratu u Europi, tj.!. svezak od oujka 1939. do kolovoza 1940.; N. od lipnja I Vidi podrobnije u: Acles el docl/JJlmlJ dl/.\fll;" Stige nlalifJ ti !tJ Jfcol1dej!,l/erreJJlOl1dialeI,str. V, )(,,{V-)(',{VJ . Dobar prikaz izdanja Sjedinjenih Amerikih Drava kao i ooog njemakog vidi u: George O. Kent, h'dilt;tg Diplomalte DOCl/mmIJ: A Revil!1lJof OlJicial u.J : al1d Cefmal1 Docl/mmls Jenes u: Ar/ltneal1 An:hivisl, sv. 57 (summer)11994, str. 462-481. 2 Protukatoliki stav u odnosu na probleme drugog svjetskog rata doao je do izraaja osobito u knjizi: Carlo l'alconi, /I siim?," di p," XII, Milano 1%5. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 1940. do lipnja 1941.; V. od srpnja 1941. do listopada 1942.; VII. od studenog 1942. do prosinca 1943.; XI. od sijenja 1944. do svibnja 1945. Drugi svezak donosi pisma pape Pija XII. upuena njemakim biskupima. Trei govori o Sv. Stolici i vjerskom stanju u Poljskoj i baltikim zemljama. esti, osmi, deveti i deseti svezak zapremaju isprave koje govore o Sv. Stolici i ratnim rtvama, tj. VI. svezak od oujka 1939. do prosinca 1940.; VIlI. od sijenja 1941. do prosinca 1942.; IX. od sijenja do prosinca 1943.; X. od sijenja 1944. do srpnja 1945. Kako jevidljivo iz ove podjele, najvei dio objavljenih isprava govori, osim o onom sveopem diplomatskom zauzimanju Sv. Stolice za stiavanjem i erestankom sukoba, o spaavanju ratnih rtava, i to ponajvie progonjenih Zidova, ali i svih ostalih. elja je bila prireivaa ovog zbornika, posveenog nadbiskupu stoerniku Stepincu, povodom 50. godinjice njegovog suenja, da se iz svih navedenih svezaka izdvoje isprave koje sena bilo koji nain odnose na nadbiskupa Stepinca. eljelo se ovim ponovnim izdavanjem - a za hrvatsku javnost prvim - postii dvojaki cilj: s jedne strane, upoznati djelatnost nadbiskupa Stepinca tijekom drugog svjetskog rata na temelju izvornih isprava. No, kod toga treba rei, da je ovaj cilj bilo mogue ostvariti samo djelomino, zbog toga to je prvotno objelodanjivanje ovih isprava uinjeno s motrita Sv. Stolice, ato znai da mnoge isprave, koje bi u svakom sluaju bile zanimljive za nau domau crkvenu i svjetovnu povijest, ali nisu bile zanimljive s obzirom na djelatnost Sv. Stolice, nisu objavljene. Takve isprave jo uvijek lee nedostupne u arhivu papinskog Dravnog tajnitva. 3 S druge pak strane, ovim se ponovnim izdavanjem eli postii to da domaa, hrvatska javnost upozna ono na emu je ira, europska i svjetska imala priliku stvoriti svoj sud o Hrvatskoj, o Katolikoj crkvi u Hrvatskoj i o nadbiskupu Stepincu tijekom drugog svjetskog rata. Nezavisna Drava Hrvatska, kao stvarnost koja je postojala od 1941-1945, zauzela je odreeno mjesto u diplomatskom i karitativnom djelovanju Svete Stolice, to se odraava u mnotvu ondje objelodanjenih isprava. Zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac bio je osobno vrlo djelatan na prostranom podruju svoje nadbish."Upije, pa stoga i esto spominjan u diplomatskim izvjeima koja su stizala iz Zagreba, od apostolskog izaslanika opata J osipa Ramira Marconea 4 u Rim, kao i u onim koja su iz Rima bila upuivana kako u Zagreb, tako i na razne druge diplomatske adrese. J Uvid u ovu h'Tadu ima dr. J uraj Batelja, promicatelj postupka proglaenja blaenim zah'Tebakog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Domab i uope znanstvena javnost oekuje da se ovi izvori objave u s v oj oj c j c ..: l ov i f ()s r i . 4 O njemu vidi u: Alcksa Benigar, AloJ?!!e .I'leplilOC,hl7Jot.rki hm!lilOl, Rim 1974, str. 372376. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Kod odabira ovih isprava za na zbornik odredio sam neka mjerila prema kojima sam izvrio odabir. 5 aime, u spomenutom vatikanskom izdanju nalazi se uistinu mnogo isprava koje se odnose na nae dravno i svenarodno podruje, bilo u okviru stare kraljevske J ugoslavije, bilo u okviru Nezavisne Drave Hrvatske. Naravno da je prvotno mjerilo bila sama osoba nadbiskupa Stepinca; to znai da su sve isprave u kojima se on spominje ili im je on autor, ovdje donesene. Ukljuio sam ovdje i one isprave koje govore o isto dravnoj politici, i to glede dvije stvari: glede prijema poglavnika Pavelia kod sv. oca Pija XII. i glede nastojanja hrvatske diplomacije da Sv. Stolica prizna novonastalu hrvatsku dravu. Ove sam isprave uvrstio ovdje, jer one daju jedan iri diplomatski okvir koji pomae u razumijevanju ostalih, za nas u ovom trenutku zanimljivih isprava. Ovdje nisu ukljuene isprave koje se odnose na probleme ratnih rtava s podruja june Hrvatske, tada velikim dijelom pripojene Italiji, jer na ta pitanja nadbiskup nije mogao izravno djelovati. Od mnogih prosvjeda i vrlo bogatog diplomatskog djelovanja jugoslavenskog kraljevskog poslanstva kod Sv. Stolice, donosim samo one isprave koje su opet u vezi s naom temom. No, valja pripomenuti, da je djelatnost upravo ovog poslanstva svojim estim i preestim dopisima i prosvjedima utjecala u svjetskim diplomatskim krugovima na stvaranje slike o Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i o svim njenim pojavnim oblicima, a osobito o Katolikoj crkvi u njoj. Ne elei upasti u povijesnu pristranost, moram rei da su ovi prosvjedi bili utemeljeni na pravnoj neprekinutosti priznate jugoslavenske vlade pa su stoga bili i prihvaani kako od meunarodne zajednice openito, tako posebno i od same Sv. Stolice. Sve su isprave objelodanjene, kao i u vatikanskom izdanju, na svojim izvornim jezicima, od kojih je najvei dio na talijanskom. Popratne biljeke u vatikanskom izdanju napisane su na francuskom jeziku, ajaih ovdje prevodim na hrvatski. Biljeke ili samo dio teksta unutar njih, koje sam jadodao, oznaio sam zvjezdicom (*). To stoga to je cilj ovog izdanja da se preko njega vidi narav biljeaka i primjedaba kao i duh kojim su ih prireivai vatikanskog izdanja pisali. to se ovog posljednjeg tie, moram rei da su se pokazali uistinu nepristranima. Moj najglavniji zahvat u ovom izdanju jesu opirni saetci svake pojedine isprave. U njima sam nastojao istai svaku misao iz Odabir sam uinio iz ovih svezaka: 4. 11 Jainl.\iij(t elIa ,~lIfm eli h'tlIope (jil/il 1940 -.;iIIii 1941), Cirra del Vaticano, 1967. - 5. LeJ{//ill.liiy,fflla.gtleml1lol/diale (/11I11,11941- oelob,e 1942), Cd.V., 1969. -7. VJainl .\i~~e et la.Wlme l1Iondiale (nOl.'f1Ilh"1942 - dieel1lhle 1943), Cd.V., 1973. - H. l.e Jainl.\iij(e elles oielrilleJde la )l.l/ene (janoiel 1941 - dimnh" 1942), Cd.V., 1974. - 9. 11. Jalill.\iij(, ,lles oirllimJ dda gllfm (jirlllnel - dicel1lblf 1943), Cd.V., 1975. - 10. l.e .Iirlill Jie';!,e,lles oielrimJ de la )l.11fm'(jirl/oi'I 1944 -./IlIllel 1945), Cd.V., 1980. Sveta Stolica, Nezavisna Dtava IIrvatska iKatolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 343-463 dotine isprave, tako da hrvatski itatelj moe imati cjeloviti uviaj u ispravu ve na temelju samog hrvatskog saetka. Dok su u vatikanskom izdanju isprave razvrstane prema vremenskom redosljedu unutar etiri razliite grupe, ovdje se objavljuju u jedinstvenom vremenskom nizu. To stoga to se radi samo o 93 isprave, koje mogu biti lako pregledne i unutar takvog rasporeda. Zahvaljujem ravnatelju naeg Hrvatskog dravno,g arhiva, dr. J osipu Kolanoviu na poticaju za ovaj rad, a gospoi Marini Skali na pomoi kod poetnog odabira isprava. Da bi na domai itatelj dobio laki uvid u ove isprave, donosim u ovom Uvodu kratku ralambu nekih trajno isticanih ratnih problema. To jest, elim progovoriti o etirima pitanjama: o dranju hrvatskih katolikih biskupa u ratnim prilikama, o diplomatskom nepriznavanju Nezavisne Drave Hrvatske od strane Svete Stolice, o problemu pravoslavaca u Hrvatskoj i o spaavanju progonjenih idova. Draf!je hroatskih katolikih biskupa u ratnim prtllkama Papinski dravni tajnik kardinal Alojzije Maglione biljei 15. svibnja 1941., u samom poetku rata, svoje saznanje o hrvatskom sveenstvu: "U Hrvatskoj se oituju dva politika usmjerenja, jedno sklonije Nijemcima, drugo Talijani- ma. Nadbiskup Stepinac, ostali crkveni dostojanstvenici i sveenstvo razborito se ponaaju, ne mijeaju se u politiku, ve promiu vjerski probitak".6 Kada su Nijemci protjerali oko 350 sveenika iz mariborske biskupije i oko dvadesetak iz ljubljanske, nadbiskup ih je Stepinac primio u svoju nadbiskupiju. O tome stoernik Maglione pie apostolskom izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu sljedee: "Sa zadovoljstvom sam prihvatio to to su Vae Oinstvo (tj. opat Marcone) i preuzvieni nadbiskup zagrebaki uinili, u granicama mogueg, u cilju olakanja patnji sveenika i ostalih protjeranih slovenskih vjernika". 7 U drugom pismu, od 21. veljae 1942., stoernik Maglione priznaje ivu svijest hrvatskih biskupa za gorue probleme, koja je iskazana u izvjeu nadbiskupa Stepinca sa posljednjeg zasijedanja hrvatskih biskupa odranog od 17. do 20. studenog 1941. Meu ostalim njihovim stvarima, pohvaljuje osobito naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku crkvu mora biti plod osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile. R Isp. br. 5 (15. svib. 1941). 7 Isp. br. 39 (3. TUj. 1941). Isp. br. 53 (21. velj. 1942). SveL1Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes (Z'h'teb) 2, str. 343-463 Nadbiskup Stepinac zaloio se 1943. godine kod Svete Stolice za tisue Slovenaca i Hrvata koji su se nali u od Talijana zaposjednutim podrujima. Rjeavajui ovo pitanje rimski isusovac o. Tacchi Venturi, naziva nadbiskupa "vrlo asnim biskupom zagrebakim".9 U srpnju 1943. Vatikanski radio govori o zauzimanju nadbiskupa Stepinca u korist svih nepravedno proganjanih, bilo da su idovi, Srbi, Cigani ili katoliki Hrvati. Nije gledao narodnost ni vjeru onih kojima je trebalo " 10 pomacI. Na koncu, i sam Falconi, u svom poznatom protukatolikom djelu "utnja Pija XII", ne gajei nikakavu sklonost prema Stepincu, morao je priznati: "Stepinac je bio bez sumnje ovjek Boji, pravian i poten: dapae bio je isposnik, koji nije bio obuzet nikakvim ljudskim astohlepljem".l Diplomatsko ne-priznava'?Je Nezavisne Drave Hroatske od strane Svete Stolice Apostolski poslanik u Beogradu Hektar Felici opisuje 24. studenog 1940. politiko stanje u Hrvatskoj. Ovo je stanje bilo, naime, obiljeeno time da su se stare "politike stranke" ujedinile u jedinstveni "narodni pokret", koji se rodio kao odgovor na srpsko-hrvatski sukob, stvarajui pretpostavke za njegovo korjenito rjeenje. Radilo se o "pokretu osamostaljenja od Beograda" koji se sastojao od dvije struje: umjerene, s Maekom na elu, koja je traila iroku samostalnost unutar J ugoslavije, i krajnje, s Paveliem na elu, koja se borila za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nacionalno" obiljeje, ovo je stanje dobilo i "vjersko" obiljeje, kae dalje poslanik Felici; naime, kako su se stoljeima snagom svoje vjere bili borili protiv Turaka - i zadobili naslov "predzie kranstva", tako su se tijekom proteklih 20 godina istom vjerom Hrvati odupirali pravoslavnim Srbima. Srbi su, naime, eljeli Hrvate adnaro- diti i u dravi stvoriti politiko jedinstvo, smatrajui da je za tu svrhu bilo potrebno Hrvate odvojiti od Rima i ukljuiti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom pomamnom prikupljanju pristaa pridobili su vie od 200.000 "rtava" i, osim toga, izgradili su mnoge pravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su bili svjesni tog srpsko-pravoslavnog prodora te su stoga nastojali u svakoj prigodi istaknuti svoje kato!ianstvo. Tako to politiko-vjersko stanje opisuje Talijan, apostolski poslanik u Beogradu. 12 [sp. br. 72 (2. o. 1943). 10 Isp. br. 90 (11. !ip. 1943), bilj. br. 350. II StepIlloe era Jen,a dl/bbio 1/11 1/01110 di Dio, "Ilo eleale: all,i 1/11 aJccta, eb, 11011 ave/Ja akt/Ila ambi,!olle tImaIla, Falconi, II Jllell,io di Pio XII, str. 406. 12 Isp. br. 1 (24. srud. 1940). 347 Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katnlika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (l:aI:,'Teb)2, str. 343-463 Kad je nadbiskup Stepinac molio, 13. veljae 1941., papu Pija XII. da poalje svog izaslanika na Svenarodni euharistijski skup koji se imao odrati u Zagrebu u lipnju 1941., tada je Sv. Stolica htjela dobiti sigurna jamstva da beogradska vlast u tome nee vidjeti nikakvu hrvatsku politiku promidbu, drugim rijeima htjela je za slanje svog izaslanika na isto vjerski skup dobiti neizravno doputenje beogradske vlasti. 13 Ovo su dva svjedoanstva koja znakovito pokazuju u kakvim se nutarnjim i vanjsko-politikim okolnostima rodila Nezavisna Drava Hrvatska, progla- ena 10. travnja 1941., ije je vodstvo preuzela gore spomenuta krajnja stranka, s dr. Antom Paveliem na elu. U njenom raanju kumovala jedrava Italija, uzevi pri tom veliki dio hrvatskog obalnog pojasa. 14 Da bi uredio odnose s Italijom, poglavnik Paveli doao je sredinom svibnja 1941. u Rim. Tom se prigodom elio susresti i s papom Pijom XII. Talijanski poslanik pri Svetoj Stolici razgovarao je o toj mogunosti sa zamjenikom tajnika za redovite poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, Ivanom Krstiteljem Montinijem. Ovaj je 16. svibnja o tom razgovoru obavijestio papu, koji nije vidio potekoa ':udijeliti prijem bez vanjskih znakova, u neslubenom obliku, kao katoliku" .bTajnik za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, mons. Dominik Tardini saeo je sutradan razloge za i protiv mogueg primanja hrvatskog poglavnika Ante Pavelia. Dva su razloga protiv, tj. poglavnik Paveli dolazi u Rim radi isto politikih razloga, i drugo, papinsko bi primanje moglo biti iskoriteno kao politiko proglaenje novog Hrvatskog kraljevstva. Naprotiv, etiri su razloga za njegovo primanje: prvo, Paveli je katolik, a i nova drava je katolika (s tog razloga za primanje izrazio se potvrdno i ljubljanski nadbiskup); drugo, Papa je otac svih vjernika i prima sve koji mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti dobra prigoda da Papa poglavniku Paveliu iznese svoje vienje u korist Crkve u Hrvatskoj; i etvrto, ovo bi primanje pridonijelo suzbijanju onog u posljednje vrijeme ustaljenog obiaja prema kojem dravnici posjeuju talijan- ske vlasti u Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zakljuuje, da primanje treba omoguiti, ali odbaciti sve ono to bi mu dalo politiko obiljeje, dakle neslubeno primanje. U tom smislu treba prethodno obavije- stiti apostolske poslanike u nekim vanijim dravama, kako bi mogli dati, ako b V 16 ustre a, pravo tumacenJ e. 13 LSp. isp. br. 3 (14. velj. 1941), br. 4 (22. velj. 1941). 14 LSP. 13enih"Ir,AlOJ"'}' .IUP'/'OC, str. 35H-363. 15 Isp. br. 6 (16. svib. 1941). 16 J sp. br. 7 (17. svih. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes (J :agreb) 2, str. 343-463 Tih je dana poglavnik Paveli zatraio od talijanskog kralja Viktora Emanuela III. da odredi jednog od talijanskih knezova za hrvatskog kralja. Kralj je odredio da to bude spoletanski vojvoda Aimone od Savoje i Aoste. Sada je papa trebao primiti i njega. Dne 17. svibnja mons. Tardini priopio je savjetniku talijanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici, komendatoru Babusci- ou da e papa primiti i poglavnika i vojvodu, ali u osobnom i neslubenom obliku. Osim toga, Paveli bi trebao biti primljen bez pratnje. Takvim nainom Sv. se Stolica nije eljela prikloniti nijednom buduem politikom rjeenju, sve dok traje rat. Sam dravni tajnik, stoernik Maglione odluio je, da bi se sauvalo neslubeno obiljeje ovih posjeta, ispustiti prijem spomenute dvojice dravnika kod sebe. Istog dana, 17. svibnja u 19 sati primio je papa spoletanskog vojvodu Aimonea. Vojvoda je ostavio na papu izvrstan dojam. U svom razgovoru s papom, vojvoda je rekao da mu je vijest o njegovom promaknuu za hrvatskog kralja priopio talijanski kralj Viktor Emanuel III. On sam ima nekih dvojbi oko tog imenovanja, ali nije mogao kralju predati svoj podsjetnik o tome, budui da je ovaj odputovao u Albaniju, a vraa se tek sutradan, 18. svibnja. Naime, nije zadovoljan da se njegovo kraljevsko oznaavanje mora odrati tako brzo, budui da politiko stanje u Hrvatskoj nije jo sasvim jasno, ai Nijemci su si prisvojili veliki dio narodnog bogatstva. Papa smatra da nema vie vremena voditi te prethodne rasprave te je novom suverenu zaelio dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa je kazao da ih nije m~pe za sada podii na slubenu razinu, ali e ostati dobroprijatelj- ske veze. U meuvremenu hrvatsko je dravno poslanstvo uinilo pritisak na talijansku vladu, kako bi isposlovalo da s poglavnikom Paveliem bude primljena i njegova pratnja. U tom smislu zauzeo se talijanski veleposlanik pri Sv. Stolici tijekom sutranjeg dana, 18. svibnja. Dravni tajnik sto. Maglione nije smatrao poeljnim mijenjati ve dogovoreno, predloivi da pratnja bude primljena sljedeeg dana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u Rimu narednih dana, i budui da kao vjernici imaju pravo sastati se s papom, doputen im je prijem kod pape istog 18. svibnja u 19,30 ali samo kao vjernicima, a ne slubenim osobama. 1K No, prije nego li e biti primljeni od pape, posjetilo je, u 16 sati, cijelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavnika Pavelia, Hrvatski zavod Sv. J eronima u Rimu. Za tu je zgodu ravnatelj mons. J uraj Magjerec izvijesio dva hrvatska stijega. Sami pitomci zavoda bili su tim 11 Isp. br. 14 (lH. svib. 1941) i br. H(17. svih. 1941). 18 Isp. br. II (IH. s\"ib. 1941). Svcta Stolica, Nczavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ['ootes (Zaf,'tcb) 2, str. 343-463 inom oduevljeni. No jugoslavenski je veleposlanik, Dubrovanin dr. Niko Miroevi-Sorgo prosvjedovao protiv tog ina, jer da se reeni zavod nalazi pod zatitom jugoslavenske vlade. Ravnatelj Magjerec opravdao se pred Dravnim tajnitvom mirno odgovarajui na taj prosvjed, da drugaije nije v 1~ mogao UCln1tl. Ubrzo nakon toga, u 18 sati, kako je bilo dogovoreno, papa je primio poglavnika Pavelia. Sv. je Otac tom prigodom izrazio svoju ljubav prema hrvatskom narodu ija mu je vjernost poznata, naglasivi takoer odmah da je ostao postojan pri tome da ovo bude neslubeni prijem. Paveli je otvoreno zajamio da hrvatski narod eli nadahnjivati svoj ivot i svoje zakonodavstvo na katolianstvu. Oko priznanja nove drave, nastavio je papa, trebat e priekati mirovni ugovor, u kojem e se rijeiti i pitanje drava, jer Sv. Stolica ne eli biti priklonjena nijednoj strani, budui da se na svakoj strani nalaze katolici, za koje mora voditi brigu.2l1 Kao to se moglo oekivati, uslijedili su zbog ovih vatikanskih susreta diplomatski prosvjedi upueni Sv. Stolici. Ovi e prosvjedi stizati tijekom svibnja i gotovo cijelog mjeseca lipnja. No, Sv. Stolica u velikoj je mjeri preduhitrila ove prosvjede. Dravni tajnik sta. Maglione priopava ve 18. svibnja predstavnicima Sv. Stolice kod pojedinih vlada, a u skladu s prijedlogom mons. Tardinija,21 da je prijem spoletanskog vojvode i poglavnika Pavelia kod pape Pija XII. imao potpuno neslubeno obiljeje. 22 Slino ini i sutradan, istiui posebno da je pratnja poglavnika Pavelia bila primljena zasebno, samo radi poljupca 2.T' svetog prstena. Izvorno tumaenje ovih susreta traio je od stoernika Maglionea jugosla- venski veleposlanik Miroevi-Sorgo 20. svibnja. Tom je zgodom ujedno govorio o nepravednim novim granicama izmeu Italije i Hrvatske i alio se na ponaanje ravnatelja Hrvatskog zavoda sv. J eronima u Rimu (zbog isticanja hrvatskih stjegova).24 Sutradan je traio od mons. Montinija da se pristrane vijesti objavljene na Francuskom radiju i u "Basler Nachrichten" opovrgnu u "L'Osservatore Romano". Navodno da su ove priopajnice prenijele da se prigodom ovih susreta razgovaralo o priznanju Hrvatske te da se ugovaralo o Konkordatu izmeu Sv. Stolice i Hrvatske. Papa je naknadno odluio da je 19 Isp. br. 12 (18. svib. 1941). 20 [sp. br. 13 (18. svib. 1941). 21 Csp. isp. br. 7 (17 svib. 1941). " [sp. br. 15. ([8. svib. 1941). 23 (sp. br. 16 (19. svib. 1941). 24 (sp. br. 17 (20. svib. 1941). SvemStolica, 'ezavisoa Dtava J Itvatska iKatolika ctkva u J Itvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 bolje umjesto opovrgnua napisati novi lanak o !oj stvari, to je i uinjeno u "L'Osservatore Romano" od 9-10. lipnja 1941. 2 ' Dne 26. svibnja dravni tajnik sto. Maglione, u brzojavki apostolskom poslaniku u Francuskoj Valeriju Valeri, opovrgava vijest Amerikog novin- skog ureda, po kojoj bi Sveta Stolica bila poslala svog poslanika na krunjenje spoletanskog vojvode hrvatskim kraljem. 2 > Sporni vatikanski susreti shvaeni su u javnosti Sjedinjenih Amerikih Drava ispravno. 27 U engleskoj javnosti pobudili su, pak, znaajnije javne kritike. 2x No, ako su se ovi vatikanski susreti mogli protumaiti kao dio papinog obiaja da prima sve katolike koji to ele - nametnuto pitanje uspostave diplomatskih odnosa, koje se rodilo samim trenutkom udijeljenog prijema, a posebno pitanje slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, pobudilo je istinsko protivljenje. Da bi se to onemoguilo, jugoslavensko kraljevsko poslanstvo nije proputalo priliku da predstavi Nezavisnu Dravu Hrvatsku kao nezakonitu i protupravnu. Ve je 17. svibnja jugoslavensko kraljevsko poslanstvo prosvjedovalo kod papinskog Dravnog tajnitva protiv proglaenja Hrvatske drave. U tom je prosvjedu iznijelo svoje vienje tih prevratnikih dana. Ono je iznijelo da je nekoliko dana nakon njemakog napada na J ugoslaviju, njemaka vojska bila zauzela dio Banovine Hrvatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli, plaenik stranih vlada - onaj isti koji je bio osuen od francuskog suda zbog ubojstva kralja Aleksandra - proglasio bez ikakve narodne podrke Nezavisnu Dravu Hrvatsku. Hrvatski predstavnici u jugoslavenskoj vladi i vlasti Banovine Hrvatske povukle su se pod pritiskom neprijatelja u inozemstvo. Prema meunarodnom pravu, vojno zauzee nekog podruja ne mijenja ni u emu njegovo pravno stanje, pa se stoga i proglaenje ezavisne Drave Hrvatske smatra bez pravnog temelja i kao nasilni in. Stoga je jugoslavensko poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko prosvjedovalo pred Dravnim tajnitvom protiv ovakve uloge njemake vlade, smatrajui sve ine u tom pogledu nitavnim. 29 Prosvjedi jugoslavensko-srpske vlade preko svog poslanstva kod Sv. Stolice, na ijem je elu bio spomenuti dr. Niko Miroevi-Sorgo i s dr. Nikolom Moscatellom, sveenikom hvarske biskupije, kao crkvenim savjetni- 25 Isp. br. Ul (21. svib. 1941). 26 Isp. br. 19 (26. svib. 1941). 27 Usp. isp. br. 20 (29. svib. 1941). 28 Csp. isp. br. 23 (6. ~p. 1941). 29 Isp. br. 9 (17. svib. 1941). SvemStolica, Nezavisna Drava J In.atska i Katnlika crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), 1'ontes (Za!,'fcb) 2, str. 343463 kom istog poslanstva, nisu jenjavali, a kamo li prestajali. Ovi su prosvjedi bili toliko uestali da su dozlogrdili i mons. Dominiku Tardiniju, tajniku za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, koji jeve 2. lipnja 1941. savjetovao poslaniku Miroevi-Sorgu da se ne izlae previe u ovom ratu za vladu koja jeu kratko vrijeme upropastila svoju dravu, asebe spasila kukavikim bijegom; bolje bi mu bilo da svoje snage uva za budui korisniji rad. 3 1! Dne 6. lipnja isto poslanstvo prosvjedovalo je pred istim tajnitvom protiv okupacije jugoslavenskog podruja od strane Italije. Prema rijeima prosvjeda, ovo se dogodilo prigodom sveanosti podizanja hrvatske drave u nasljednu kraljevsku monarhiju, koje su se odrale u Rimu 18. svibnja. Tom jeprigodom sklopljen sporazum kojim se dio "jugoslavenskog" podruja predao Italiji, kao i drugi sporazumi kojima jeItalija na prikriveni nain zauzela Hrvatsku dravu ('Rimski ugovori,,).3! Dne 12. lipnja sama J ugoslavenska vlada izlae Dravnom tajnitvu da poglavnik Paveli ne moe predstavljati hrvatski narod, jer mu se nametnuo uz pomo stranih sila, a hrvatski narod ima svoje zakonite predstavnike u kraljevskoj jugoslavenskoj vladi, koji se bore za jedinstvenost i cjelovitost hrvatskog naroda unutar J ugoslavije. Paveli je naprotiv raskomadao i narod i zemlju darujui je strancima, a na preostalom je dijelu uveo totalitaristiku dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstavci, ostavit e kod jugoslavenskih katolika, a osobito kod Hrvata bolan osjeaj.32 to se tie pitanja koje je usko povezano sa priznanjem drave, tj. slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, Benigar kae da je ve prigodom svog posjeta papi, poglavnik Paveli zatraio da Sv. Stolica poalje u Hrvatsku svog redovitog diplomatskog predstavnika. BSvoje obeanje u tom pogledu dao je Papa nadbiskupu Stepincu prigodom njegovog posjeta Rimu 7. lipnja. 34 No, jugoslavensko poslanstvo prosvjeduje protiv mogueg slanja papinskog iza- slanika u Hrvatsku pred papinskim Dravnim tajnitvom ve 2. lipnja, te savjetuje da bi za duobrinike potrebe bilo bolje imenovati jednog biskupa u samoj dravi, jer bi dolaza1-' svakog stranog ovjeka znaio na neki nain i priznanje Hrvatske drave. 3 , Na taj je prosvjed odgovorio mons. Tardini iznosei javnosti poznati stav Sv. Stolice, tj. da ona ne priznaje novonastale drave u vrijeme bilo kojeg rata, ali si pridrava pravo da poalje u bilo koju )0 Isp. br. 22 (2. lip. 1941). )1 lsp. br. 24 (6. lip. 1941). )2 (sp. br. 27 (12. lip. 1941). )) 13cnigar,Aloj'<!if .l/rpinar, str. 371. )4 Isp. br. 2S (7. lip. 1941). )5 Isp. br. 21 (2. lip. 1941). Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1\141-1945 (S. Razum), Fnotcs (l.ah'Teb) 2, str. 343-463 dravu s vjernikim poslanjem crkvenog dostojanstvenika radi duhovnih b k 36 pro Ita a. Vrativi se iz Rima, nadbiskup Stepinac priopio je poglavniku Paveliu, da Sv. Stolica kani u Hrvatsku poslati svog "promatraa". Paveli se na to razljutio, to je izrazio i pred talijanskim veleposlanstvom kako bi talijanska strana izvrila pritisak na Sv. Stolicu, da sa Hrvatskom ne postupa loije nego sa Slovakom. Na to je, 13. lipnja, mons. Dominik Tardini, objasnio talijanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, da se ne radi o "promatrau", ve o "apostolskom pohoditelju", koji ima isto vjerniko i privremeno poslanje, a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica ne uobiava priznati novonastale drave dok traje rat, ne moe primiti u Vatikanu nikakvog hrvatskog predstavnika. H Odgovarajui na prosvjed jugoslavenskog po- slanstva protiv slanja apostolskog poslanika u Hrvatsku, Dravno tajnitvo istie da, kada to trai duhovna potreba vjernika koji se nalaze u zaraenim zemljama, ima obvezu da se za njih zauzima i da prosuuje koja su to sredstva i najpogodnije osobe koje im mogu pomoi. Sama Sv. Stolica kod toga pazi da se ne prikloni nijednom politikom cilju u tim zaraenim zemljama. 3R Svetoj Stolici stvar su oteale i priopajnice koje su razglasile da u Hrvatsku alje svog diplomatskog predstavnika. Na to je britanski veleposla- nik pri Sv. Stolici traio da to opovrgne. 39 Odgovarajui na izvjee nadbiskupa Stepinca, stoernik Maglione istie 11. srpnja 1941. poznati stav Sv. Stolice glede priznanja drava nastalih u vrijeme rata, tj. da priznaje novonastale drave tek nakon zakljuenih mirovnih pregovora, a kao primjer svoje prakse iznosi primjer Poljske, koju je priznala tek nakon zavretka prolog rata. Premda se Hrvatska sada ne nalazi u ratu s nijednom Silom, ali oko nje bijesni ratni vihor, istie stoernik. Priznanje Hrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tumaiti kao moralna podrka jednoj od strana u sukobu, to se protivi politici nepristranosti koju provodi. Ovakvim stavom, istie dalje stoernik, Sv. Stolica ne eli ne priznati zasluge hrvatskog naroda u podnijetim borbama za katoliku vjeru. Uostalom, skori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb bit e ponovni dokaz oinske brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodu. Na koncu, stoernik se nada da e nadbiskup nastojati ovakav stav Sv. Stolice predstaviti i iroj hrvatskoj javnosti. 40 36 Isp. br. 22 (2. lip. 1941). 37 Isp. br. 2H (13. lip. 1941). J K [sp. br. 29 (14. lip. 1941). 39 lsp. br. 30 (15. lip. 1941). 40 Isp. hr. 31 (11. srp. 1941). 353 Sveta Stolica, Nezavisna Drava J J rvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Poglavnika Pavelia nije zadovoljio ni naslov "apostolskog pohoditelja". To je svoje nezadovoljstvo izrazio Sv. Stolici preko kneza Ervina Karla Lobkowicza 22. srpnja. Tada je Paveliu porueno da se umiri, jer se sve radi u skladu s obiajima i praksom. Budui da je Sv. Otac, u jednom prethodnom susretu, knezu Lobkowiczu rekao da nee poslati "apostolskog pohoditelja", odlueno je da se poalje pismo zagrebakom nadbiskupu Stepincu, kojim e ga obavijestiti da e u Zagreb stii opat od Montevergine, benediktinac josip Ramiro Marcone, kako bi razvidio stanje i o tome obavijestio Sv. Stolicu. Sutradan je tajnik Tardini prenio knezu Lobkowiczu da jeSv. Otac odredio da crkveni poslanik u Hrvatskoj nee nositi naslov "apostolskog pohoditelja".41 Tih dana, tonije 24. srpnja, pritisnut prijetnjama koje su dolazile od Srba prema katolicima u Srbiji, zbog slinog ali obrnu tog stanja u Hrvatskoj, beogradski nadbiskup josip Uji moli Sv. Stolicu da poalje u Hrvatsku nekog crkvenog dostojanstvenika koji bi "prouio stvari na licu mjesta, i preporuio hrvatskoj vladi mirnou, umjerenost, pravdu i ljubav".42 No prije nego je ovo pismo stiglo u Vatikan, dravni tajnik Maglione obavjetava, dne 25. svibnja, zagrebakog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac alje u Hrvatsku "promatraa" j osipa Ramira Marconea, kako bi se na licu mjesta osvjedoio o vjerskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku i o tome obavijestio Sv. Stolicu radi korisnih provienja. Uz ovu osnovnu zadau zasigurno e doi i do susreta sa vlastima, pa neka mu u svemu bude na pomoi, kako bi opat mogao korisno izvriti svoju dunost. 43 Dne 30. srpnja opat Marcone u pratnji svoga tajnika, monakog subrata josipa Masuccija napustio je Rim44otputovavi za Hrvatsku, gdje e tijekom tih ratnih godina uiniti mnogo dobra u spaavanju ljudskih ivota. Iz svih ovih dopisivanja dvije se stvari osobito istiu: prvo, jugoslavensko poslanstvo nije se umorilo dokazujui pred Svetom Stolicom pravnu neute- meljenost novonastale Nezavisne Drave Hrvatske; i drugo, Sveta Stolica neumorno istie u svim razgovorima sa hrvatskim predstavnicima svoju ustaljenu praksu po kojoj ne priznaje novonastale drave u vrijeme ratova. Problem pravoslavaca u Hrvatsko/' Prije svega potrebno je rei rije-dvije o nazivlju ovdje upotrebljavanom. Tijekom cijele povijesti, gotovo do pred Drugi vatikanski sabor upotrebljavao 4' Isp. br. 33 (22. srp. 1941). 42 Isp. br. 34 (24. srp. 1941). 43 Isp. br. 35 (25. srp. 1941); vidi bilj. o problematici njegovog naslova. 44 Isp. br. 35 (25. srp. 1941), bilj. 176. Svcta Stolica. lczavisna Drava Hrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum). Foorcs (Lah'Tcb)2. str. 343-463 se za sve istone krane koji su se u srednjem vijeku odijelili od Katolike crkve, izraz raskolnici (izmatict), ime se u katolikoj ekleziologiji izraavalo uvjerenje da su oni uzrokovali raskol unutar jedne sveope-Katolike crkve, uslijed ega su nastale mnoge istone i jedna zapadna Crkva. U vrijeme drugog svjetskog rata, upravo u ovim naim ispravama esto ~ se pridjeva, s jedne strane (u vatikanskim izvorima) naziv otpadnici (disldentt/' istiui time njihov jednostrani in otpada od Katolike crkve, a s druge strane (u hrvatskim izvorima) naziv grko-istoni kram; ime ih se poistovjetilo sa njihovim obredom. Nakon rata, uslijed sve veeg ekumenskog gibanja, katolici su preuzeli od tih istih grko-istonih krana naziv pravoslavni (ortodoksm) kram; ime su oni sami isticali svoju povlasticu da posjeduju pravu vjeru. U posljednje vrijeme u katolikoj bogoslovnoj literaturi, razliku- jui pravoslavne krane od drave do drave, sve se ee one u Srbiji naziva svetosavskim pravoslavnima, po prihvaenom bogoslovnom pojmu "svetosa- vje", odnosno po njihovom vjerozaetniku sv. Savi. Time se eli istaknuti posebnost srpskih pravoslavaca. Srpska svetosavska Crkva uzela je nakon prvog svjetskog rata pod svoje okrilje sve narode koji su ivjeli na podruju kraljevske J ugoslavije, koji su dodue bili pravoslavne vjere, ali ne bijahu kao narod svi Srbi. Ta Crkva plod je ujedinjenja, odnosno ukinua samostalne crnogorske Crkve i samostalnog partrijarhata Karlovakog, to se dogodilo 30. lipnja 1920. 46 Tzv. "srpsko pitanje" u Hrvatskoj hrvatske su vlasti pokuale u prvom trenutku rijeiti prisiljavanjem pravoslavnog ivlja da prijee u Katoliku crkvu. Videi da dravno vodstvo na ovom vjerskom podruju postupa nenadleno i protu- probitano, Katolika je crkva ve u lipnju 1941. javno istakla osnovna naela tko i pod kojim uvjetima moe biti primljen pod njeno okrilje. 47 Uviajui da ovakovi prisiljeni brzi prelasci nee uroditi dobrim plodovi- ma, i dravno vodstvo ubrzo je poelo razmiljati o jednom drugom rjeenju. Naime, Nijemci, elei oistiti dio slovenskog podruja od slovenskog ivlja, jer su ga pripojili svojoj njemakoj dravi, preseljavali su ove ljude u Hrvatsku i Srbiju. Kod toga dopustili su hrvatskim vlastima da presele onoliko "Srba" iz Hrvatske u Srbiju, koliko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodio je u Zagrebu njemaki veleposlanik Siegfried Kasche, te se tada utvrdilo da bi oko 200.000 hrvatskih Srba bilo preseljeno u Srbiju. Savjetnik talijanskog 45 Usp. isp. br. 53 (21. vdj. 1942). 46 Usp. Faleoru. 11. dl. str. 544-545. bilj. 18. 47 Vidi S. Baki. Propisi za pninaJY' II kotolik./l Crkvll, u: Katoliki list, 9211941 br. 23. poscban prilog (od 11. lipnja 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo Babuscio Rizzo, piui o tome, zakljuio je tada da se poglavnik Paveli eli na taj nain osloboditi pravoslavnih, bez da ih prisiljava prijei u katoliku vjeru. 4B Hrvatske vlasti, premda su tijekom ljeta 1941. proglasile neke zabrane protiv svetosavskih pravoslavaca, kao naprimjer ukinue pristojbe za pravo- slavni patrijarhat i sl., ipak nisu nikada zakonski naredile pravoslavnima da prijeu u Katoliku crkvu.4~ No, praksa je uznemirila ne samo srpsko vodstvo bive drave i njihove crkve, ve i hrvatske katolike biskupe, koji su na svom zasjedanju od 17-20. studenog 1941. meu ostalim raspravljali i o pitanju obraenja pravos)avaca, a zakljuke su ove rasprave poslali i poglavniku dr. Anti Paveliu.'o Sam papinski dravni tajnik stoernik Maglione pohvalio je hrvatske biskupe i naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku cr~ mora biti plod osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.'l Vidjevi da nee uspjeti s brzim prelascima, odluio je poglavnik Paveli krajem veljae ili poetkom oujka 1942. osnovati Hrvatsku pravoslavnu crkvu, da bi na taj nain odcijepio hrvatske pravoslavce od srpskog politikog utjecaja. Premda ovo nije imalo nekog uspjeha, hrvatske vlasti nisu nikada vrile vjerski progon, pie izaslanik Marcone, dapae, u Ministarstvu bogo- tovlja nalazio se jedan pravoslavni sveenik koji je zastupao probitke svoje Crkve. sz I nadbiskup Stepinac 24. svibnja 1943. prikazuje papinskom dravnom tajniku stoerniku Maglioneu napore koje je uinilo hrvatsko katoliko crkveno vodstvo u korist srpsko-pravoslavnog ivlja i idova. Brutalnosti koje su se dogodile u ovom prevratnikom vremenu, nastavlja nadbiskup, plod su neodgovornih osoba koje su esto radile protiv odredaba vlasti. Da bi prikazao pravu istinu nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve pozitivno uinila hrvatska vlast, za razliku od prethodne beogradske vlasti koja je ila uporno za udorednim i stvarnim zatiranjem hrvatskog naroda. Na koncu, nadbiskup izraava uvjerenje da, ako e Katolika crkva morati jo samo i jedan dan i:rieti pod vlau Srbije, morat e pretrpjeti razdoblje okrutnog muenitva.' U istom pismu nadbiskup navjeuje da e uskoro doi u Rim te da e osobno podastrijeti svjedoanstva o etnikim zloinima 4' 1sp. br. 30 (15. \ip. 1941). 49 Vidi hlconi, 11. dj:, str. 352-357. so Csp. isp. br. 44 (3. proso 1941). Sl 1sp. br. 53 (21. vdj. 1942). 52 Isp. br. !lO(B. svib. 1943). 5) 1sp. br. H4(24. svib. 1943). Svcta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskaj 19411945 (S. Razum), !'antcs (Za)..,'Tcb) 2, str. 343-463 nad hrvatskim katolikim puanstvom. Dne 30. svibnja 1943. bio je Stepinac primljen kod pape Pija XII., te je tom prigodom predao 34 svjedoanstva koja dokazuju zauzimanje Katolike crkve u Hrvatskoj u korist progonjenih. Od ovih, 18 isprava je u korist Srba, 6 isprava u korist idova, 5 isprava koje zabranjuju prisilno obraanje svetosavskih pravoslavaca, 2 isprave govore o etnikim zlodjelima i 2 protiv nacistikih teorija. Od tih istih, 10 isprava potjee iz 1941. godine, 14 iz 1942. godine, tri isprave iz 1943. godine (do svibnja) i 7 ih je bez nadnevka.,4 Tijekom vremena i Sv. je Stolica postala svjesna velike srpske protukato- like promidbe. Tako stoernik Maglione pie 2. travnja 1943. apostolskom izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko-pravoslavnoj" promidbi protiv hrvatskih katolika i osobito protiv biskupa, koji su optueni da nisu digli svoj glas u njihovu korist i da su se tovie sloili sa loim postugcima protiv njih. Stoernik Maglione, poznajui stav hrvatskih biskupa,' nije povjerovao u utemeljenost tih optubi, te je zatraio od izaslanika Marconea da prikupi sve potrebne podatke kako bi se u javnom mnijenju moglo suprostaviti takvoj bezonoj optubi.,6 Izaslanik opat Marcone odgovorio je stoerniku Maglioneu 8. svibnja 1943., utvrujui prije svega poznatu duboku mrnju koju Srpska pravoslavna crkva iskazuje prema Katolikoj crkvi. Istaknuo je, nadalje, kako je samo vodstvo Pravoslavne crkve bilo umijeano u dravni udar, to je bilo dovelo do ulaska talijansko-njemakih oruanih snaga. Ustae su poinili okrutna djela, ali vie po osobnom nahoenju, nego kao izvrenje viih naredaba. Hrvatski biskupi, da bi se uspjeno suprostavili looj vjerskoj dravnoj politici, osnovali su ve 1941. posebno Povjerenstvo koje e nadzirati i omoguavati samo slobodno prelaenje u Katoliku crkvu. Sam opat Marcone utjecao je povoljno na poglavnika Pavelia u njegovom odnosu prema Pravoslavnoj crkvi. No, kako su se mnogi Srbi prikljuili buntovnicima hrvatske su vlasti, odnosno strane okupacijske trupe, reagirale protiv njih. Hrvatski biskupi i posebno zagrebaki nadbiskup Stepinac uvijek su izraavali aljenje zbog nasilja s koje god strane ono dolazilo. S druge pak strane, kae izaslanik, pravoslavno crkveno vodstvo nije jo nikada diglo svoj glas protiv nasilja to su ga uinili pobunjeni etnici. Izgleda, zakljuuje opat Marcone, da strana promidba u srpskoj slubi, elei opravdati etnike ?loine, optuuje katoliko sveenstvo zbog njihove sporosti u osudi nasilja.'? s4 Usp. isp. br. li7 (31. svib. 1943). 55 Prcko izvjca nadbiskupa Stcpinca od 3. proso 1941, usp. hr. 44. 56 Isp. br. 7!l (2. trav. 1943). 57 Isp. br. !lO(8. svib. 1943). 357 Sveta Stoljea, 'czavi,na Drava I Irvat,ka i Katolika erkva u Ilrvat,koj 1941-1945. (S. Razum), !'onte, (Zagreb) 2, ,tr. 343-463 SpaavaJye progorgenzh tdova Slubena politika socijal-nacionalista u Njemakoj prema idovima bila je saeta u izrazu "konano rjeenje idovskog pitanja". Radilo se o razraenoj zamisli koja. se ticala 11 milijuna europskih idova, a koji su trebali nestati s lica zemlje.'s Budui da je Hrvatska bila u stvari njemaka podlona drava, bilo je jasno koju su sudbinu mogli oekivati i hrvatski idovi. Sv. Stolica, zajedno s domaim hrvatskim biskupima, inila je uistinu mnogo, premda esto uzaludno, u spaavanju idova. Predsjednik "Saveza izraelskih zajednica" u Italiji, gosp. Alatri trai 14. kolovoza 1941. od stoernika Alojzija Maglionea da se Sveta Stolica zauzme za hrvatske idove. Prema nekim, naime; privatnim vijestima koje su do njihovog "Povjerenstva za pruanje pomoi" dole preko nekih slinih udruga iz Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskih idova zatvorene; mukarci su prisiljeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, djeca i starci, sveukupno njih oko 6 tisua osoba, otpremljeni su u Karlobag i na otok Pag, koji stoje pod nadzorom talijanske vojske. Stoga predlae da se zauzme kod hrvatske vlade da obustavi nasilno otpremanje, da se lanovi obitelji ne razdvajaju, da se s odvedenim idovima ljudski postupa i da raspolau dovoljnom hranom; drugo, da ih se ne prisiljava na radove koji prelaze njihove fizike sposobnosti; i tree, da se dopusti njihovom "Povjerenstvu za pruanje pomoi" slobodan pristup ovim nesretnicima. Ako to ne bi bilo mogue postii, savjetuje Alatri, neka se razgovara s talijanskim vlastima o mogunosti prebacivanja ovih idova u talijanska sakupljaka sredita. S9 Deset dana kasnije, dne 23. kolovoza apostolski izaslanik opat Marcone opisuje muno stanje u Hrvatskoj. "Hrvatski su idovi prisiljeni na grudima nositi metalnu ploicu promjera 10 cm, ute boje, u ijem se sreditu nalazi slovo ". Takva seobiljeja pokualo nametnuti i krtenim idovima, ali jenadbiskup Stepinac to nekako uspio sprijeiti. 60 Ovakava obiljeavanje, pretrpljene gospo- darstvene tete i drugi loi postupci, uinili su vrlo nesigurnim ivot hrvatskih idova. Ve 6. rujna ljubljanski biskup Grgur Roman moli stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove iz Hrvatske, koji se nalaze u tadanjoj Ljubljanskoj pokrajini, a koji se zbog prijetee opasnosti ne elevratiti u Hrvatsku.!>! Za ovu grupu Sv. Stolica uspjeno se zaloila kod proelnika talijanske policije.!>2 58 C'p. Ac/ej 8, ,tr. 37. 59 I,p. br. 37 (14. kol. 1941). 60 lj,p. i,p. br. 39 (3. ruj. 1941), bilj. br. 1B7. 61 !sp. br. 40 (6. ruj. 194). 62 U'p. i,p. br. 41 (10. ruj. 1941). Sveta Stolica, Nczavisna Drava I !rvatska i Katolika crkva u J Irvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463 Na ve spomenutom svom zasjedanju u studenom 1941, hrvatski su biskupi izrazili zabrinutost za sve koji trpe, zauzevi se osobito za idove, traei od poglavnika Pavelia ljudsko postupanje prema njima. 63 Nadbiskup Stepinac traio je 9. sijenja 1942. od papinskog dravnog tajnika, stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskih vlasti za dvije stotine hrvatske idovske djece, koju zagrebaka idovska opina eli prebaci~ u Firencu. 64 No talijanske vlasti nisu bile spremne prihvatiti ovu djecu. 6 ' Krajem godine moli opat Marcone stoernika Maglionea da se zauzme za prebacivanje u Italiju 50 ili 60 idovske djece. 66 U meuvremenu stizale su stalno pojedinane i grupne molbe, upravljene bilo izravno na Sv. Stolicu, bilo preko njenog izaslanika u Zagrebu, nekog drugog biskupa ili pak izravno nadbiskupu Stepincu. 67 Sveta Stolica nije posustala u svom diplomatskom posredovanju i karitativnom pomaganju. Zauzimala se ona u korist nearijevaca, tj. idova u Hrvatskoj, i to preko svoga izaslanika opata Marconea kod pojedinih osoba u Zagrebu, kao i kod talijanskih vlasti za ona hrvatska podruja koja su prisilno drale. Osim toga, tajnik poslanika Marconea, o. J osip Masucci kao i tajnik nadbiskupa Stepinca, Stjepan Lackovi osobno su ve pohoditi razliita sakupljaka polja, kako to opisuje stoernik Maglione. 6R Svjestan ove pomoi bio je nadasve zagrebaki idovski veliki rabin Miroslav alom Freiberger. On odaje priznanje Sv. Stolici i hrvatskim biskupima za sve to su uinili za idove. 69 Na alost, i sam veliki rabin Freiberger, zajedno spredsjednikom hrvatskih idova Hugom Konnom i cijelom grupom od 400 osoba zavrit e negdje u svibnju 1943. u ku 1 vk l' J 70 sa P )ac om po J U u asenovcu. Dravni tajnik stoernik Maglione traio je od izaslanika Marconea neprestano zauzimanje, bilo za sve idove, bilo posebno za krtene. 71 Hrvatske vlasti vrlo su teko davale obavijesti o sudbinama hrvatskih idova. 72 Kada su na to bile prisiljene, odgovarale su da su se dotini idovi pridruili odmetnutim etnicima ili komunistima, ili da su pak u inozemstvu. 73 6J usp. isp. br. 44 (3. pros. 1941). 64 Isp. br. 46 (9. sij. 1942). 6S Usp. isp. br. 4B (2l1.sij. 1942) kao i isp. br. 46 (9. sij. 1942) bilj. 214. 66 J sp. br. 6B (15. proso 1942). 61 Usp. isp. br. 45 (19. proso 1941), br. 54 (12. trav. 1942) i br. 90 (11. lip. 1943), bilj. 350. 68 Isp. br. 55 (21. trav. 1942). 69 Csp. isp. br. 59 (4. kol. 1942) i br. 60 (30. ruj. 1942). 10 Csp. isp. br. 8B (2. lip. 1943). 11 [sp. br. 62 (6. Ii,. 1942) i br. 74 (30. o. 1943). 12 Csp. isp. 57 (17. srp. 1942). 13 [sp. br. 54 (12. trav. 1942), bilj. 236. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Lagreb) 2, str. 343-463 Zasigurno je, da je to bila djelomina istina. No, najoitije je to da hrvatske vlasti nisu mogle slobodno i samostalno odluivati o ivotu svojih graana. Dne 17. srpnja 1942. apostolski izaslanik opat Marcone obavjetava papin- skog dravnog tajnika Maglionea da je Njemaka naredila naelniku hrvatske policije dr. Eugenu Kvaterniku da u roku od est mjeseci izrui Njemakoj sve hrvatske idove. Naelnik Kvaternik nastojat e, kae izaslanik, to jevie mogue odugovlaiti izvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta Stolica uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti idovima mirno ivjeti na nekom hrvatskom otoku. Istim pismom opat Marcone iznosi takoer potekoe koje se javljaju u vezi s odlaskom pedesetak idovske djece u Tursku, zbog toga to moraju obilaziti Srbiju, a od susjednih zemalja nisu jo dobili doputenje. 74 Ovo prebacivanje bit e kasnije povezano jo s mnogim diplomatskim dopisivanjem izmeu Sv. Stolice i susjednih zemalja. 75 Nakon mnogih uzastopnih zauzimanja apostolskog izaslanika u Zagrebu kod poglavnika Pavelia i naelnika policije, dobio je konano vrlo alostan odgovor od novoimenovanog naelnika dr. Ljudevita Zimpermanna,76 koji je izrazio aljenje zbog svih stvari uinjenih idovima, ali na alost, kae izaslanik u pismu od 8. studenog, ni on ne moe promijeniti vaee odluke da se svi idovi prije ili kasnije otpreme u Njemaku. 77 Shvativi to, izaslanik je molio i Poglavnika i naelnika policije da se s njima postupa barem dobrohotno. Odgovorili su: "idovi moraju napustiti Hrvatsku; no vladina nakana nije da ih mui". I sam je Poglavnik u tom smislu izdao naredbe, ali koje se na alost kod niih vlasti nisu potivale. 7R U jednom se trenutku, u oujku 1943, opatu Marconeu priinilo da e njegovo zauzimanje donijeti dobrih plodova, ali tada je uvidio da i sam Poglavnik stoji pod velikim pritiskom fanatinog naciste Siegfrieda Kaschea, njemakog veleposlanika u Zagrebu, koji je uzviknuo: "Sveta Stolica poinje postajati previe jaka u Hrvatskoj; elim vidjeti da li e ovaj puta pobijediti ona ili ja". Opatu nije preostalo nita dru.p0 nego da moli Gospodina da poglavnik Paveli izdri ovim pritiscima. 7 Stanje oko spaavanja idova postalo je jo zamrenije, ne samo u Hrvatskoj nego i u itavoj Europi, time to je Sv. Stolica uvidjela da njemake vlasti svako njeno javno zauzimanje za idove mogu uzeti kao povod jo eem progonu na podrujima Italije, 74 Isp. br. 58 (17. srp. 1942). 75 Usp. isp. br. 63 (14. lis. 1942), br. 71 (2.lvdj. 1943) i br. 90 (11. lip. 1943). 76 O njemu vidi: Fikreta J eli-Buti, lIitae i NDH, /.agreb 197H, str. lH5. 77 !sp. br. 66 (H. srud. 1942). 78 !sp. br. 67 (1. proso 1942). 79 !sp. br. 73 (13. o. 1943). Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463 Slovake i Hrvatske. R o No, apostolski izaslanik u Zagrebu nastojao je i dalje da pomogne barem krtenim idovima i onim u mjeovitim brakovima, jer su ovi svakodnevno dolazili k njemu traei pomo. U vladinim krugovima zajamili su mu da e ove dvije grupe idova biti poteene. No, ovim jamstvima nije pridavao preveliku teinu. B1 I uistinu, progoni su se nastavili i u svibnju 1943., i to pod vodstvom naelnika njemake policije Heinricha Himmlera. Tada je opat Marcone zajedno s nadbiskupom Stepincem ishodio kod hrvatskog ministra unutarnjih poslova Andrije Artukovia, da ovaj pred Himmlerom zatiti barem idove u mjeovitim brakovima. R 2 No, ni prethodna jamstva ni privremene obustave progona nisu koristile niemu, jer tijekom Ledne svibanjske noi, dok su ljudi mirno spavali, policija je pritvorila sve Zidove, osim onih u mjeovitim brakovima, pa ak i one koji su ve odavna krteni, i nasilno ih otpremila u N vk R1 lemac u. Na taj tragian nain zavrila je svoj ivot velika veina hrvatskih idova. Katolika se crkva u tom potresnom vremenu zauzimala za konkretne ljude, ne dijelei ih po podrijetlu, vjeri ili opredjeljenju. Na alost, nacistika zloinaka ideologija previe je obuzela ljude koji su u svojim rukama imali mo, pa je esto onemoguila i one dobrohotne ljude koji su htjeli, da uine neto za progonjene. Nadbiskup Stepinac bio je meu onima koji je progonjenima pomagao, herojski se izlaui i vlastitoj pogibelji. Za njegovo portvovno pomaganje carigradsko Povjerenstvo za pomo europskim ido- vima izjavilo je u lipnju 1943.: "Mi znamo da je mons. dr. Stepinac uinio sve mogue da pomogne i olaka sudbinu nesretnih hrvatskih Zidova, iji broj prema naim obavijestima ne prelazi danas brojku od 2.500 mukaraca, ena i djece.,,1l4 Stjepan Razum zc 110 L;sp. isp. br. 76 (I. trav. 1943). 81 Isp. br. 75 (31. ". 1943). 82 lsp. br. 81 (10. svib. 1943). 83 Isp. br. 85 (24. svib. 1943). 84 Isp. br. 90 (11. up. 1943), bilj. 350. Svcta Stolica, Nczavisna Dtava I Irvatska iKatolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), "Ootc, (J :a/:,'Tcb)2, str. 343-463 NAVEDENA DJ ELA AAS =Acta Apostolicae Sedis. Actes = Actes et Documents du Saint Sie'gerelatgs d la secondeguerre mondiale: 4. Le Saint Sie'ge et la guerre en Europe (;uin 1940 - Juin 1941), Citta del Vaticano, 1967. - 5, Le Saint Sie'geet la guerre mondlale (;uillet 1941 _ octobre 1942), Cd.V., 1969. - 7. Le Saint Sie'ge et la guerre mondlale (novembre 1942 - dcembre 1943), Cd.V., 1973. - 8. Le Saint Sl~e et les victimes de laguerre (;anvier 1941 - dicembre 1942), Cd.V., 1974. - 9. Le Saint Sl~e et les victimes de la guerre (;anvier - dicembre 1943), Cd.V., 1975. - 10. Le Saint Sie'geet les victimes de la guerre (;anvier 1944 -Juillet 1945), Cd.v., 1980. ADAP = Akten zur deutschen auslviirtigen Poldzk, Serija D, vol. XII (1969), XIII (1970). BAKIC Stjepan, to treba znati kod prima,!ja u kat. Crkvu, u: Katoliki list, 92/1941, br. 21-22 (od 3. lipnja 1941), str. 254-256.; u posebnom Prilogu Katolikog lista br. 23 (od 11. lipnja 1941) objavljen je predhodni tekst u proirenom obliku pod naslovom: Propisi za primatye u katoliku Crkvu. B":NIGARAleksa, Alry=iJe Stepinac, hf7Jatski kardinal, Rim: ZIRAL, 1974. CAVA'LI Fiorello, IIprocesso dell'arcivescovodi Zagabria, Roma 1947. CIA 'o Galeazzo, Dlario, I-II., Milano-Roma, 1946. FALCONI Carlo, II silen=(!odi Pzo XII, (=Problemi e documenti, 22), Milano: Sugar, 1965. J ELl-Bun Fikreta, Ustae i NDH, (=Monografije - Biografije, 5), Zagreb: SNL - K, 1978. MANZONI Alessandro, Ipromessi SPOS1; izd. Lesca. GIACOMOMartina, Stona della Chlesa moderna, III, Rim, tipkopis, 1989. PATII\I~Richard, The case OJ Cardli1a1Aloislus Stepinac, Milwaukee 1953. A J liK Franjo, Kranstvo na hf7JatskomprostonI, Zagreb: KS, 1991. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J !rvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 1. 1940, studeni 24, Beograd Apostolski poslamk (nunc!J) u Beogradu Hektor Felici iif!jeuje stoernzka Alqj'{jja Maglionea, papinskog dravnog tajmka, o poloaju Hroata u Jugoslav!Jt: Prigodom biskupskog za.gcdanja upozorio Jc biskupe na neke sveemke, oko/ima Jc dopro glas ve i do Sv. Stolice, ko/i se djelatno bave politzkom. Biskupi su razmatrali ovo pitatgc i ustanovzli da se radi zli o pre!Jcranim tvrdtgama zli su bez teme!Ja. Nadbiskup Stepinac Jc naglasio, da usprkos zah!Jcva ko/i su biskupi upuMi svom sveenstvu da se potpuno uzdre od djelatne politzke, teko Jc to postii Zbog sveukupnog statga u Hroatsko/: Ovo Jc statgc, naime, obi!Jceno time da su se stare "politike stranke" Z!Jcdimleu Jcdinstveni "narodni pokret", to proi~azz' iZ srpsko-hroatskog sukoba, ko/i sto/i pred kor;cnitim r;cetgem. Radi se o "pokretu osamosta!Jel!Jaod Beograda" ko/i se sasto/i od dv!Je sfr1!Jc: um;erena, s Maekom na elu, ko/a tra~{/ iroku samostalnost unutar Jugoslav!Je, i ekstremna, s Paveliem na elu, ko/a se bori za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nacz'onalno" obi!JcfJc, ovo statgc dobiva i "Vjcrsko" obi!JefJe;naime, kako su se sto!JCima snagom svo/e Vjerebonlz'protiv Turaka - i zadobzlz' naslov "predifde kranstva'~ tako se t!Jckom proteklzh 20 godina istom Vjcrom Hroati odupz'rupravoslavnim Srbima. Srbz; naime, ele Hroate odnaroditi i u dravz' stvoritipolz'tiko Jedinstvo, a za to smatraju da Je potrebno Hroate odvo/iti od Rima i uk!Juzti zh u pravoslavnu Crkvu. U tom pomamnom pnkup!Jatgu pnstaa (prozelztIZfnu)pndobzlz' su vie od 200.000 ":{:lava" z; osim toga, z':<:gradzli su mnoge pravoslavne crkve u hroatskim sredztima. Hroati su sVjcsni tog srpsko-pravoslavnog prodora te stoga nasto/e u svako/' pngodi zstaknutz' svo/e katolianstvo. Medu ostalim spremcgu se sveano proslavl'tz 13-sto!Jetnu povezanost sa stolicom sv. Petra i tzme dati do znatga da msu sami i da msu odJuer. U to/' borbi teko Je hroatskom sveemtvu ostati potpuno izvan dogadcga, ali to ne znaz' da se pod z'=\!zkom domo!Jttb!Jai Vjere sm!Ju upustz'tzu zstopo/z'tzcku promzdbu, u emu n!Je uv!Jek lako naipravu m;eru. Bzskupi u takvom statgu mogu upotrj;cbz'tz samo sredstva uVjcravatga, amkako szle, ko/a bi zh mogla staviti u neugodan polocg' nasuprot hroatskog naroda. S takVIm stavom slOiose i sam nunc!J'Felici te su na spomenutom za.gcdatgu dogovorena 4 naela, ko/tma se mora podredzti svaka osobna zjavna djelatnost sveenstva. To su: I) sveenic"kodosto/anstvoogranzcZ!Jc osobnu slobodu u smzslu da if1bratglgc sveemku sve ono to Jc nespo/ivo s tgCgovzmdu:{postzma z s viIm crkvenim probt'tkom; 2) ovo se ogranietgctzee osobztopolitic"Jeog podma, s obifrom da se ponaatgc sveenstvanu:{popnpzsZ!JcCrkvi kao gclinz;' 3) s zstog ra~oga, n!Jc uv!Jek doputeno sveenstvu djelatno sudjelovatz'u polz'tzc"Jezm nadmetatgtma, osobt'to ne kao vodzte!Jtma;4) domo!Jub!Jesveemka ne m;cn' se tolzko po borbenosti za narodnu stvar kolzko po pregnuu na duhovnom po!Ju,JCrJc to Z!Jcdnoi teme!; svakovrsnog narodnog napredka. Ova e naela VjCrryatnoumatgitz' dosadatgc neum;erenostz' na tom podruu, aliposlamk Felicz'ne Vjcngc da e zh potpuno zskIJuztz: Sveta Stolica, Nezavisna Drhva Ilrvatska iKatolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Za!-,'rcb)2, str. 343-463 Ii}Jor: Obj. u: Acles 4, pp. 268-271, doc. 178 (prema izvorniku: Rap. nr. 3184/234 u: A.E.S. 446/41.) Mi giunse, a suo tempo, insieme ai relativi all~gati, il venerato Dispaccio n. 3740/40, in data del 5 Maggio ultimo scorso. x , Ritendo poco prudente trattare per lettera il delicato argomento, che ne costituiva l'oggetto, credetti bene di attendere un'occasione per potedo fare avoce. In mancanza di altra opportunita mi sono valso di guella offertami dalla Conferenza Episcopale, tenutasi nei giorni 7-9 del mese corrente. In tale oceasione segnalai ai Vescovi gli addebiti mossi ad alcuni sacerdoti ereligiosi jugoslavi, a motivo della loro attiviti politica, ed insistetti ancora una volta su la necessita di richiamare il Clero al preciso dovere di mantenersi estraneo alle competizioni di parte. Dopo un rapido esame dei fatti denunziati, che risultarono parte esagerati e parte privi di fondamento, prese la parola lo Eccellentissimo Arcivescovo di Zagabria,R6 per dirmi, in sostanza, che, nonostante il fermo proposito dei Vescovi di esigere dal Clero la totale astensione dalla politica attiva, riesce difficile otteneda, a causa della situazione vigente in Croazia. Tale situazione e caratterizzata dal fatto che gli antiehi "partiti politici" sono oggi praticamente fusi in un unico "movimento nazionale", continuazione e riflesso del conflitto serbo-croato, che ne gli anni trascorsi ne gli accordi intervenuti son valsi ad attenuare, e che in guesti ultimi tempi sembra si sia fatto anche pili acuto, acausa forse delle accresciute speranze di una soluzione radicale. Si tratta, in altre parole, di un "movimento di emancipazione da Belgrado", rappresentato da due correnti: l'una moderata, che reclama, almeno per ora, un'ampia autonomia nel guadro unitario della J ugoslavia (Maek), l'altra estremista, che si batte per l'indipendenza assoluta ela separazione immediata, ritenendo impossibile e dannosa per gli interessi croati ogru collaborazione eon i Serbi (paveli). Al carattere "nazionale" del movimento va strettamente unito guello "religioso", in guanto i Croati identificano da secoli la patria eon la Fede, riguardata non solo come dono di Dio eprezioso retaggio dei padri, ma anche come mezzo di difesa contro la minaccia di assorbimento da parte di popoli pili forti e pili agguerriti. Le lotte sanguinose da essi sostenute contro i Turehi assunsero di fatto i contorni di una "crociata" e meritarono loro l'ambito titolo di "antemurale '5 Brzojavka nije objavljena. N O Alojzije Stepinac. Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska iKatolika crha li llrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463 della cristianita"; il fenomeno si ripete oggi, enon senza raglOne, m quella ingaggiata da 20 anni con i Serbi ortodossi. Persuasi questi ultimi che, per snazionalizzare i Croati e realizzare l'unificazione politica, e necessario allontanarli da Roma, conducono una tenace e mal camuffata campagna di proselitismo, che, secondo le statistiche pili discrete, ha fatto fin qui oltre 200.000 vittime, ed in ogni tempio ortodosso che sorge nei centri cattolici vedono una pietra miliare della loro sistematica avanzata. I Croati, che si danno perfettamente conto della manovra, profittano di tutte le oceasioni per affermare la loro cattolicita, e appunto in questi giorni si apprestano a celebrare solennemente il 13 centenario dei loro primi contatti eon la sede di Pietro,R7 col fme evidente, anche se non unico, di far comprendere a Belgrado che essi non sono soli, ma hanno dietro di se la forza ed il prestigio bimillenario della Chiesa. In questa lotta pro aris et Joeis e pressoche impossibile al Clero rimanere indifferente o neutt;ale, senza esporsi al pericolo di perdere il contatto col popolo e di essere riguardato come traditore della Chiesa e della patria. Cio non vuol dire, evidentemente, che, sotto il pretesto del patriottismo e della religione, esso debba ritenersi autorizzato a prender parte a cospirazi- oni vere e proprie, e a servire da agente di propaganda o di collegamento, come sembrano aver fatto alcuni dei soggetti segnalati alla Segreteria di Stato. Ma, non essendo cosa agevole fissare i limiti dellecito e dell'illecito in materia si delicata e scabrosa, riesce difficile adottare m1sure che impediscano il ripetersi degli inconvenienti lamentati. La via della persuasione e essenzialmente lenta, giacche non si puo modificare da un giorno all'altro una mentalita, che ha assunto l'aspetto e la fermezza d'una tradizione; quella della forza metterebbe i Vescovi in una spiacevole i pericolosa situazione di fronte al popolo croato. Siamo quindi rimasti d'accordo che il meglio, per ora, sara di ribadire i prirJ cipi, ai quali deve essere subordirJ ata l'attivita privata e pubblica del Clero, ricordando a quest'ultimo, quando se ne presenti l'occasione: 1) che la dignita sacerdotale importa una limitazione della liberta individu- ale, in quanto interdice al sacerdote tutto cio che eincompatibile eon il decoro e eon i doveri del suo stato, e eon gli interessi superiori della Chiesa; 2) che tale limitazione affetta in particolar modo il terreno politico, in quanto gli atteggiamenti del Clero vengono invariabilmente attribuiti alla Chiesa ed attirano su di essa gli odl e le reppresaglie degli avversari; '1 Usp. isp. br. 4H(20. sij. 1941). 365 Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 3) che per lo stesso motivo non esempre permessa al Clera la partecipazione attiva a campagne e movimenti di carattere patriottico e nazionale, specialmente quando facciano capo a correnti diverse o si risolvano in lotta contra il Governo centrale, venendo in tal mod o a prendere le apparenze di competizioni di parte o di ribellione contra i poteri costitui ti; 4) che larnisura del patriottismo di un sacerdote e data non gia dall'ardore, eon cui combatte per le rivendicazioni nazionali, ma dallo zelo, eon cui s'adopera per il progresso spirituale della patria, base indispensabile e sicura della sua prasperiti edeIla sua grandezza. Il richiamo a questi princip! potri ridurre di numera e di graviti le intemperanze segnalate alla Santa Sede; ma, conoscendo la situazione, non oserei dire ch'esso varra ad elirninarle del tutto (...).88 2 . 1941, veljaa 13, Rim Nadbiskup zagrebaki Alqjije Stepinac, u vriJeme svoga pOSjeta Rimu, moli papu Pija XII, nakon to Je ve bio odobrio hroatskom narodu izvanrednu obf;etniku godinu povodom ,!jegoveproslave 13-stof;etne 1!Jemosti Sv. Stolta; da sada poaf;e svog izaslanika na Svenarodni euharistijski skup, koji' e se odrati u Zagrebu od 20-22. lipf!Ja, te da povodom Zak!juef!Jaovog skupa upu!z' svoju riJei apostolski blagoslov. Te bi milom' utvrdtle hroatski narod u 13-stof;etnoj 1!Jemostiprema Svetqj Stolza; dale bi mu duhovnu Jakost da se odupre napada;ifna od strane istomh raskolmka (pravoslavmh) kOJi Zbog sVOJebrqjanenadmonosti ipovlatenog poloa;a raspola:(fl cj;elotvomimsredstvimaprotukatolike promidbe, te bz'ga osokolile u borbiprotiv bof;fevizma, kOJi nakon uspostave diplomatskih odnosaJugoslav!Je i SSSR postaje sve nastln!Ji: Inae, t!Jekom c!Jeleobf;etmeke godine hroatski biskupi nastOje duhovno obnoviti hroatski narod pukim mis!Jama, zatvorenim duhovnim Vjebama, m;emim euharist!Jskim skupovima i mar!Janskim hodoaIma. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 385-386, doc. 261 (prema izvorniku u: A.E.S. 1334/41.) Beatissimo Padre! Il sottoscritto arcivescovo di Zagabria, in qualita di presidente delle Conferenze dei Vescovi della ]ugoslavia, prostrato ai piedi di Vostra Santita, umilmente prega quanto segue: I Vescovi craati negli ultimi due anni, ed in modo speciale durante quest'anno giubilare (29. VI. 1940. - 29. VI. 1941.) per il XIIl secolo
Osobna su razmiljanja isputena.
Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatsknj 1941-1945 (S. R.1zum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 (641-1941) delle relazioni del popolo croato colla Santa Sede e del suo battesimo,89 fanno tutto il possibile per rinnovare spiritualmente i fedeli aloro affidati, siacolle rnissioni popolari, siaeon esercizi spirituali chiusi, eome pure eon congressi eucaristici locali, nonche con pellegrinaggi mariani. Gia ora, dopo sette mesi di questo Anno Santo, si vedono i frutti abbondanti del lavoro prestato nello zelo pastorale. Quale eoronamento di tutte le manife- stazioni giubilari, e quale ringraziamento al Signore di tutti i benefici ricevuti, dobrebbe(lj essere il grande Congresso Eucaristico Nazionale da tenersi a Zagabria nei giorni 20, 21 e 22 giugno del corrente anno. 9Cl La Santita Vostra ci ha ineoraggiato aqueste opere spirituali concedendoci il grande dono del giubileo straordinario, ora l'urnilissimo sottoscritto devotamente prega la stessa Santita Vostra di voler paternamente concederci due altri benefici col degnarsi di inviare nella persona di un Eminentissimo Cardinale, il Vostro Legato al sopradetto Congresso Eucaristieo Nazionale, nonche coronare la chiusura del medisimo Congresso colla Vostra venerata ed augusta parola e eoll'Apostolica Benedizione. Le grazie, che Vostra Santi ta si degnera di concederci, confermeranno il popolo croato nella fedelta tredici volte seeolare verso la Santa Sede, gli daranno nello stesso tempo la forza spirituale per respingere gli attacchi da parte dello scisma orientale, il quale per la maggioranza numerica e per la posizione privilegiata dispone di mezzi molto efficaci di propaganda anticat- tolica, nonche l'ineoraggeranno nella lotta contro il bolscevismo sempre piu invadente, specialmente negli ultirni tempi dopo le relazioni diplomatiche allacciate tra laJ ugoslavia e l'U.R.S.S. Come nei seeoli passati i Croati erano l'Antemurale Christianitatis contro leinvasioni turche, eosi ora nei pericoli attuali si propongono di esserlo coll'aiuto di Dio e coll'appoggio della Santa Sede. L'interesse per il Congresso Eucaristieo Nazionale e piu che eccellente tra il popolo. Zagabria, la citta capitale dei Croati, ove si svolgera il Congresso, ha gia iniziati i preparativi per la buona riuscita delle feste eucaristiche. Il Governo autonomo croato ha gia delegato alcuni suoi membri per idiversi comitati di organizzazione del Congresso, e permette tutto il suo appoggio, come pure il Governo centrale di Belgrado. Le grazie, che il sottoscritto umilmente chiede da Vostra Santita, daranno a tutti questi preparativi un nuovo potente slancio, e la Benedizione Apostolica, che implora per questa santa impresa, ne sara il pegno della felice . . 91 nusclta. '9 L'Omroa/ore Romano govorei o proslavi, objavljuje lanak o pokrtavanju J J rvatske (4-5. studeni 1940). 90 Usp. isp. br. 1 (24. stud. 1940). 91 L:sp. isp. br. 3 i 4 (14. i 22. velj. 1941). 367 Sveta Stolica, Nezavisna D~ava Hrvatska i Katolika crkva u lIrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), f'omes (Zagreb) 2, str. 343-403 3 . 1941, veljaa 14, Vatikan Mons. Domimk Tardim; tajmk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajmtvu, povodom molbe zagrebakog nadbiskupa Stepinca od 13. veljae kqjom je zamolt"opapu Pija XI! apostolskog izaslamka na svenarodnom euharistj;skom skupu u Zagrebu, bi!ie/ svqja razmIljanja, te medu ostalom, navodei stoermka Pellegnnettj;a, kae "da se radi o dobnm HrvatIma kOJi'u mm ovim }avmm oIiova11jimamalo prevle IstICUsVOJ narodni osjeqj iprotusrpstvo'~ alt"buduz'da se radi o "vrlo vjermckom narodu" i o Istol!iermcklm euhanstj;sklm slavlJima, moe se poduprijeti ova duhovna poduzetnost; glede papInog pak izaslamka trebat e apostolskiposlamk (nuncj;) u Beogradu dobziljamstva da e slavlJe Imati Isto 1!Jermcka obilJC:'fJai da (beogradska) vlast u 11jima ne VIdi mkakve poli/lcke promIdbe. li}Jor: Obj. u: Actes 4, p. 387, doc. 262 (prema izvornoj zabiljeci u: A.E.S. 1334/41.) Per quanto: - non sia possibile prevedere quello che accadd. da qui a giugno 92 - non sia da escludere \come rileya l'Eminentissimo Card. Pellegrinetti in una recente congregazione'~ che i buoni croati mettano un po'troppo avanti in tutte queste manifestazioni il loro sentimento nazionale e antiserbo, pure: - si tratta di un popolo molto religioso - e di manifestazioni eucaristiche, cioe puramente religiose. Quindi, tutto considerato, si pua approvare e incoraggiare l'iniziativa. Quanto all'invio di un Cardinal Legato bisognerebbe, forse, essere assicurati dal Nunzio che: - le manifestazioni saranno contenute nd campo puramente religioso - il governo non vi vede affermazioni di carattere politico. 16-2-41 Ex audientia Eminentissimi: Sentire il Nunzio, anche gli ultimi avverumenti lasciano in dubbio ... 94 9l Vidi isp. br. 2 (13. vclj. 1941). 93 I~rmencgildo Pellegrinetti, stoernik od 1937. (11;70-1943), lan Svetog Zbora za izvanredne crkvene poslove, bio je apostolski poslanik (nuncij) u Beogradu od 29. 5. 1922. do 21. 11. 1937. 94 Vidi isp. br. 4 (22. vclj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drhva Hrvatska i Katolika crk-'a u Ilrvatskoj W41-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 4 . 1941, veljaa 22, Vatikan Dravni ttfjmk sto: Maglzone trai od apostolskog poslamka (Izunefja) u Beogradu Hektora Felicfja obavfjesti o pnkladnosti sla,!ja papinskog izaslamka na svenarodm' euharistijski Jkup u Zagreb, moleiga osobzlo da dobijejamstva s ob'{./romna dvije toke: da e .rpomenuti skup zadrati isto v;emie"koobt~e?1ei da mti beogradske vlasti ne pndcgu mkakvu promidbu hroatJke politike. Izvor: Obj. u: AeteJ 4, pp. 400-401, doc. 268 (prema izvornom nacrtu / minuta/ u: A.E.S. 1334/41.) Sua Eccellenza Mons. Luigi Stepinac, Arciveseovo di Zagabria, in una sua recente visita a Roma ha presentata una supplica al Santo Padre 95 nella quale chlede che il grande Congresso eucaristico nazionale che avra luogo in quella citta il 20, 21 i 22giugno prossimo achlusura delle feste per il XIII centenario delle relazioni fra i Croati elaSanta Sede, siapresieduto da un eminentissimo parparato, quale Legato pontificio. Di pili chlede l'insigne favore che la stessa Santiti Sua Si degni coronare eon la Sua augusta parola in latina o in francese, la fine del detto congresso. Prima di dare una risposta aMons. Stepinac, oceorrerebbe che I'Eccellenza Vostra Reverendissima potesse rassicurare la Santa Sede soprattutto su i due punti seguenti: che, eioe, le manifestazioni del congresso saranno contenute nel campo strettamente religioso e che catesto Governo non attribuisca alla stesso alcuno scopo di affermazione politica croata osimili. PS. Mi dica pure, ne La prego vivamente, il suo parere su l'opportunita, o mena, della designazione di un Legato.% J . 1941, svibanj 15, Vatikan Stoemtk Maglzone bt~ei da se 11 HroatskOj oitZ!ju dva poIzlika usnyerenja, Jedno skloniJe Nijemcima, dmgo TaliJrmima. Nadbirkup Steptizae, oJtali crkveni dOJtOjfJ/1stvenici i sveenstvorazborito J eponacgu, ne miJ"ecgui se u poMtku, vepromiu v;erskiprobttak. Izvor: Obj. u: Aetes 4, p. 491, doc. 347 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. Bez br., J ugoslavia 144.) 95 Usp. isp. br. 2 (13. vclj. 1941). % Pitanje je rijceno kroz politike dogadaje. 369 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), !'ontes (Za!,'Teb)2, str. 343-463 Si manifestano in Croazia due tendenze, delle guali una favorevole all'inf1uenza tedesca, l'altra a guella italiana. Mgr arcivescovo,97 i prelati, il dero siano prudenti e non si compromet- tano. Tengano pero presente l'interesse della religione. 6 . 1941, svibanj 16, Vatikan Ivan Krstite!j Montim; zaff!jemk (tqjmka) za redoviteposlove u papinskom Dravnom tajnitvu, bl/jei kako je po naredbi dravnog tqjmka sto Maglionea ii/oio papi Piju XII sv,!j ra'?/!,ovor sa taliJ{JfJskimveleposlamkom glede pOJete poglavmka Ante Pavelia Rimu te o mogunosti "!JegovogpriJemaod strane pape. Papa ne vidipotekoa da ga primi bez izya"!Jskih obreda, neslubeno, kao obinog katohka. No, o t,!j stvan; nadodo/e Montim; stvan' trebajo razblstnlt: Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 491-492, doc. 348 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) Ho riferito a Sua Santita guanto l'Erninentissimo cardinale Segretario mi ordinava di sottoporre alla Sua considerazione circa la conversazione eon l'Ambasciatore d'Italia di stamane. 98 Il Santo Padre ha apprezzato la premura di Sua Eminenza. Gliene parlera domattina. Non vedrebbe tuttavia difficolta a concedere una udienza senza esteriorira, come a persona privata, come a semplice cattolico. L'udienza . . . 99 potrebbe essere non pubblicata. Ma e cosa da studiare. 7 . 1941, svibanj 17, Vatikan Mons. Domimk Tardim; to/fuk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom to/fUtvu, bl!Je:firai/oge za iprotiv buduegpnma"!Ja hrvatskogpoglavmka Ante Pavelia kod Sv. Oca. Dva su rai/oga prottv, 1/ poglavmk PaveltC dolai!' u Rim radi Istopolitikih rai/oga, i drugo, papinsko bi pnma"!Je moglo biti Iskonteno kao politiko proglac"!Je novogHrvatskog kralJevstva. Naprotiv, cttri su rai/oga za "!Jegovo pnnla"!Je:prvo, Paveli Je katohk, a i nova drava Je katolika, pa u smislu pnma"!Ja lJublJanski se nadbiskup 97 Mons. Alojzije Stepinac. 98 Radi se o Pavdievom posjeru Rimu i o pitanju prijema kod Pape. 'J') l.isp. isp. hr. 7 (17. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj '[941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 ii[aava potpuno u pnlog; drugo, Papa je otac smh l!iermka :}rima sve ko/i mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti dobra prigoda da Papa poglavmku Pavelti!u i~ese svqje viden;e u konst Crkve u Hrvatsko/;' i etvrto, ovo bi priman;e pndoniJelo suzbiJan;u onog u pos!Jedn;e vrijeme usta!Jenogobiqjaprema ko/em dravmCi po.gd:!Ju taliJanske vlasti u Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zak!Jutge, da pnman;e treba omoguit:;ali odbaciti sve ono to bi mu dalopolitz'ko obi!JefJe,dakle neslubenopnman;e. U tom sm:slu treba prethodno obaviJestiti apostolske poslamke u nekIm va:f.!1iJim dravama, kako bi mogli dat:; ako ustreba, pravo tumaenje. l'{!Jor: Obj. u: Actes 4, pp. 493-495, doc. 351 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) Ieri Sua Eminenza l'ambasciatore d'Italia ha insistentemente chiesto all'Eminentissimo Superiore se il Santo Padre avrebbe ricevuto in udienza il . P li' \lKI slg. ave c. La questione edelicata. A) Da una parte e innegabille: 1. che il sig. Paveli viene a Roma per una mlSSlOne squisitamente li 1111 po t1ca; 2. che una udienza pontificia al sig. Paveli potrebbe essere sfruttata quasi come un pronunciamento politico della Santa Sede circa il nuovo regno croato,102 pronunciamento del quale sia il regno stesso che il sig. Paveli trarrebbero un grande vantaggio ai fini politici. B) D'altra parte e parimente innegabile: 1. che il sig. Paveli si professa cattolico, che il nuovo Stato si dice e si proclama cattolico. In questo punto il vescovo di Lubiana 1 !13 - parlando eon I(J (I usp. isp. br. 6 (16. svib. 1941). 101 J edna zabiljcka Dravnog rajnirva prikazuje Pavelievu osobu: "Si diceva che il Paveli ha assassinaro il Re Alessandro a Marseille. L'Arcivescovo di Zagabria Mgr. Stepinac e andaro da Lui eparlava su quc s to ar gomc nto. Paveli ha risposto: - "Eccellenza, mia coscienza e assolutamente quieta e tranquilla. lo ho laresponsabilit.~di questo fatto intanto inquanto lahaogoi alrro Croaro. I rribunali francesi rentavano impurarmi quesro personaimente, ma non r i us c i v ano" -.L'Arcivescovo ha ucuro che il Paveli si e lamentaro davanti ad uno dei suoi collaborarori, che anche fra i ecc\esiastici si e diffusa quesra accusa contro di lui e gli farebhe h'Tandedolare, se sentirebbe che anche in Vaticano si crede qualche cosa di similc". 1112 Proglaeno 1(l. rravnja 1941. l O J Mons. Grgur Roman Sveta Stolica, !'<ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), I'ontes (Zah'l'eb) 2, str. 343-4(,3 D. Del Mestri 104 - ha dato le piu ampie assicurazioni ed ha fatto le piu calde raccomandazioni. 2. che il Papa, nella sua qualita di Padre di tutti i fedeli riceve chiunque a lui si rivolga (questa liena e specialmente seguita per sentiemnto di apostolato da Sua Santid Pio XII). Ora non sarebbe offensivo e, forse, dannoso rifiutare al sig. Paveli una udienza quando egli la implora? 3. Il sig. Paveli inizia ora il suo governo. Ci saranno tante e tante cose da fare per il bene della Chiesa in Croazia. Non potra essere piu che vantaggiosa una parola - ammonitiva e incitativa - del Papa? 4. E tanto brutta la consuetudine che si e pur troppo introdotta, di molte e molte personalita che vengono aRoma enon vanno dal Papa. Non bisogna dimenticare che Roma e diocesi di Papa. Se, dunque, deploriamo - e eon ragione - questo assenteismo, perche respingere una personalita cattolica - come il sig. Paveli - che chiede udienza? C) Come conciliare questo duplice ordine di cozzanti considerazioni? Su una maniera sola, cioe: - accordare l'udienza - non rifiutada; - eliminare dall'udienza stessa tutto cio che potrebbe dade un carattere politico e compromettere la Santa Sede. Quindi: senza solennita (udienza privata) e senza reclame (esigere cio specialmente dal Governo italiano) ed inoltre preavvisare i piu importanti rappresentanti pontific} perche sappiano perche, ne! caso, possano rettificare false interpretazioni. llb 8 . 1941, svibanj 17, Vatikan Mons. Domziuk Tardztu; ta;iuk za izvanredne poslove li papinskom Dravnom ta;futvu, bz/jei prethodne podrobnostt' oko prijema spoletanskog vo/vode Aimona od Savo/e i poglavmka Pavelia. Sv. Otac odluio je primitt' Ih, pa je ovu odluku i sve podrobnostt' ta;luk Tardini priopio komendatoru Babusciu, sav;'etmku talijanskog veleposlanstva pri Sv. Stolzii Bit e to osobni i neslubenipoget, pa kao takav treba bi!ipredstavyen i u priopa;fueama. Sv. se Stolzea, naime, ne ekprtklanjatt' niJednom polz'tikom 1]ee'!Jusve dok traje rat. Dravni ta;tuk sto. Maglzime, da bi se sauvao osobni ~aa;priJema kod pape, ispusti! e priJem spomenute dVo/lee kod sebe. Sv. Otac prtima je neslubeno, istog lO' Don Guido del Mestri, savjetnik u apostolskom poslanstvu u Beoh'l'adu. llIS Usp. isp. br.H (17. svib. 1941) te br. 11 i13 (lB. svib. 1941). Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i K.,roiika ctkva u Iltvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), \'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 dana, 17. svibnja, u 19sah; dakle prije tyegovog slubenogproglaef!ja hrvatskim kralJem, spoletanskog vOjvodu. Sutra u 18 sati na isti e nain primiti poglavmka Pavelz'a. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 495-496, doc. 352 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) ore 10,50 - Sua Santita - presente l'Eminentissimo Cardinale Segretario di Stato - mi dice le sue auguste decisioni circa l'udienza del sig. Paveli e del duca di Spoleto. 106 Mi vien dato l'ordine di comunicare tutto all'ambasciata d'Italia. ore 11,15 - Viene - in assenza dell'ambasciatore - il commendatore Babuscio. Gli dico che il Santo Padre ricevera il sig. Paveli, ma solo - senza la delegazione. in forma privata, cioe come una personalita cattolica, non come una personalita politica; senza sbandieramenti o reclame, cioe che la stampa italiana non snaturi il carattere di questa udienza. Sviluppando particolarmente quest'ultimo punto faccio notare al commen- datore Babuscio che la linea della Santa Sede e ben nota e ben chiara: finche perdura la guerra, la Santa Sede si astiene da tutto cio che potrebbe aver l'aria di un pronunciamento politico e si astiene altresi dal prendere provvedimenti definitivi. Il commendatore Babuscio si dichiara compreso di tutto questo. Mi dice che il sig. Paveli verra solo, eon la sua automobile, andra dal Santo Padre e poi se ne andra via. (A questo punto gli faccio osservare che forse sarebbe bene che il sig. Paveli andasse dall'Eminentissimo Segretario di Stato). Aggiungo che - essendosi padato anche dell'udienza del duca di Spoleto - Sua Santita lo riceverebbe volentieri prima che fosse proclarnato re di Croazia. Cosi la visita non avrebbe piu quel carattere troppo politico che altrimenti avrebbe. Il commendatore Babuscio ringrazia ed esce. 17-V-41 ore 20 Alle 19 il Santo Padre ha ricevuto il duca di Spoleto. 107 Questi e uscito dal Vaticano subito dopo l'udienza pontificia. Analogamente fara domani, alle 18, il sig. Paveli. lIlR L'Eminentissimo cardinale Segretario di Stato - per mante- 1tl6 Aimone di Savoia Aosta, spoleramki vojvoda (1'1()()-1'148). 107 L:sp. isp. br. 14 (lli. svib. 1'141). IOK L:sp. isp. br. 13 (18. ,,ib. 1'141). 373 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3 nere alle due visite il carattere di udienza privata accordata personalmente dal Santo Padre - ha preferito che fossero omesse le visite a lui. 9. 1941, svibanj 17, Rim Jugoslave11Skoposlanstvo proszjeduje kod paptitskog Dravnog tajnztvaprotiv proglaenja hroatske drave. Ii!Josi da je nekoitko dana nakon ,!jemakog napada na Jugoslaviju, ,!jemaka vojska zauzela dto Banovtite Hroatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli, plaenzk stranih vlada, onqj isti kqjtje osuden odfrancuskog suda Zbog ubqjstva kralja Aleksandra, proglasto bez tkakve narodne podrke Nezavisnu DravII Hroatsku. Hroatski predstavnici u jugoslave11Skqjvladi i vlast Banovine Hroatske povukla se pod pritiskom neprjjate/ja u inozemstvo. Prema medunarodnom pravu, vojno zauzee nekog podruga ne mjjen;a ni u emu n;egovopravno stan;e, pa se stoga iproglacn;e Nezavisne Drave Hroatske smatra bez pravnog temelJa i kao nasilni in. Stoga jugoslavensko poslanstvo u tme jugoslavenske kralJevske vlade estoko proslJedu;e kod Dravnog tqjnitva protiv ovakve uloge n;emake vlade i smatra sve Jileu tom pogledu nitavnim. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 497, doc. 354 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ nr. 146 u: A.E.S. 4001/41.) Dans les quelques jours qui ont suivi l'agression inopinee et injustifiee de l'Allemagne contre la Yugoslavie, l'armee allemande a occupe une partie de la Banovine de Croatie ainsi que sa capitale Zagreb. Ante Paveli, mercenaire a la solde de gouvernements etrangers depuis de longues annees, celui-li meme qui avait ete condamne a morr par les tribunaux fran<;ais pour le meurtre de feu le roi Alexandre de Yougoslavie,lw profitant de la protection des armees ennemies d'occupation, a proclame un "Etat independant croate", avec la complicite d'un group d'individus n'ayant aucun mandat de la part du peuple croate. Davant la pression de l'ennemi les representants legitimes du peuple croate au sein du Gouvernement royal de Yougoslavie, ainsi que les representants legitimes des autorites autonomes de la Banovine de Croatie, se sont retires a l'etranger. Suivant les principes du droit international generalement admis, l'occupa- tion militaire d'un territoire ne change en rien son statut legal et ne constitue en aucune fa<;on une base legale pouvant justifier la fondation d'un statut nouveau dans le territoire occupe. En consequence, la proclamation d'un etat IM csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u j lrvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 independant croate, imposee par les armees d'occupation, est privee de tout fondement juridique et constitue un acte de violence. La Legation royale de Y ougoslavie a l'honneur de faire savoir a la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete que Gouvernement royal de Yougoslavie proteste energiquement contre cette mana:uvre du Gouvernement du Reich et releve la nullite de tous les actes accomplis a l'occasion de la creation de cet etat croate, qui n'ont pour but que le morcellement territorial et national de la Y ougoslavie. En portant ce qui precede a la connaissance de la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, la Ugation Royale de Yougoslavie profite ... 1H' 10. 1941, svibanj 17, Rim Jugoslavensko poslanstvo moli papli1Sko Dravno tajnitvo da posredufe u konst prog01!JtmihSrba u podru{jima zapogednutim od neprijatelja, ti u Bosm; Hroatsko/ i Vo/vodim: Izvor: Obj. u: Ac/es 4, p. 498, doc. 355 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ nr. 147 u: A.E.S. 4002/41.) De source digne de foi l'on apprend que de grande s persecutions et asassinats s'effectuent contre l'elernent serbe en Bosnie, en Croatie et dans la Voi'vodine. D'ordre du gouvernernent Royal la Ugatian Royale de Yougoslavie a l'honneur de prier la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete de vouloir bien trouver les moyens pour intervenir contre cette extermination arbitraire et injustifiee de l'element serbe dans ces regions occupees par l'ennemi. En rernerciant la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete pour la suite qu'elle voudra bien donner a sa demande, la lelation Royale profite ... 11. 1941, svibanj 18, Vatikan Mons. Ivan KrstdeIJ' Montim; Zan!Jemk (tajmka) za redovite poslove u papinskom Dravnom tajmtvu, bi!Je~jpodrobnosti o priJemu pratn;e poglavmka Ante Pavelia kod pape PiJa XIl Budui da Je juer bilo dogovorenoda bude primlJen samo poglavmk 110 Stoernik Ma~lione zapisao je na ovom priopenju: "accusare ricevimento". Sveta Stolica, Nezavisna Drhva J [rvatska i Katolika crkva u [J rvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ['omes (Zaj.,'Teb)2, str. 343-463 Pave/i, bez svqjepratnje, tal!janskije veleposlamk pri Sv. Stolici traio od za,,!jemka Montinija da prijemu bude pnputena takoder i Pavelievapratnja. Stoernlk dravni tq/mk Magltone nije smatrao poe!jmm mije/fjati dogovoreno, predloivi da pratnja bude pnmljena sljedeegdana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u RImu naredmh dana, i budui da kao Vjemici imqju pravo sastati se s papom, doputen im Je prijem kod pape istog dana ti 19,30 ali .ramo kao VjernICima, a ne .rlubemm o.robama. Izvor: Obj. u: Acte.r 4, p. 498, doc. 356 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) Ore 13 L'ambasciatore d'Italia telefona al Sostituto dicendo che un messaggio del Capo del Governo lo incarica di chiedere che per l'udienza di questa sera al signor Ante Paveli non sia separato il seguito dal suo capo: resta l'udienza personale e privata per il signor Paveli, ma sia concesso al seguito di accompagnarlo almeno in Vaticano, anche senza essere ammesso alla presen- za del Sommo Pontefice. 111 Gli si dice come la cosa non sia possibile. Insiste perche lo si accontenti e si proponga la cosa in sede superiore. Sua Eminenza il Cardinale Maglione non ritiene si debba cambiare cio che estato stabilito. Tutt'al pili si potri domani o in altro giorno far ammettere questa gente ad un'udienza comune del Santo Padre. Sua Santita conferma questo punto di vista: a ehi facesse osservazione si faccia notare che queste persone sono ammesse come semplici fedeli, non potendosi negare a nessun cattolico la grazia di vedere il Papa. Dopo una serie di telefonate tra l'ambasciatore d'Italia e la Segreteria di Stato (Sua Eccel1enza Mons. Montini),112 non potendo i Croati trattenersi a Roma nei giorni successivi, alle ore 19,30 il Santo Padre riceve in udienza questi stessi Croati, come un gruppo di fedeli che prima di partire da Roma desidera di vedere il Papa. 12. 1941, svibanj 18, Vatikan Mon.r. Ivan Kr.rtiteljMontliu; zamjemk (ta;ittka) za redovite poslove u paplilskom Dravnom ta;iu/vu, biljei slua;'isticanja hrvatskIh zastava na Hrvatskom zavodu Sv. III Lsp. isp. br. ti (17. svib. 1941). 112 Potpomognut moosignorom Tardinijem. Sveta Stolica, I'\ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), l'omes (/.agreb) 2, str. 343-41l3 Jeronima u Rimu. Ravnateg' zavoda mons. Magjerec iZ'!Jestioje Dravno tqjmtvo da je c!jelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavmka Pavelia, nalazei se u Rimu, pO.!J"etilo u 16 sati hrvatski zavod. Za tu je :<'goduiZ'!Jesiodvije hrvatske zastave. Samipitomci zavoda bili su tim inom oduevgem: No jugoslavensktje veleposlamk Miroevtc-Sorgoprosvjedovao protiv tog liza, jer da se reem'zavod nalaz/pod zattlom jugoslavenske vlade. Ravnateg Mag;erecje mirno odgovoriona tajpros'!Jed, da dmga!Jenije mogao uintlt: Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 499, doc. 357 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) Monsignor Magjerec, rettore del collegio di san Gerolamo in Roma, riferisce come oggi alle ore 16 tutto il gruppo dei componenti la missione croata eccetto il sig. Paveli, si e recato al collegio. llJ Il rettore non sapeva di questa visita. E riuscito a trovare due bandiere croate e ad esporle per l'occasione. Gli alunni sono esultanti. Non avrebbero consentito al rettore altro atteggiamento. Il Ministro l14 ha fatto una telefonata nervosa per chiedere se era vero che al collegio erano esposte bandiere croate. Il collegio e sotto la protezione del Governo jugoslavo; il rettore sarebbe stato considerato responsabile di questo atto. Il rettore rispose calmo dicendo essere vero il fatta delle bandiere; ma non poter fare altrimenti. 115 13. 1941, svibanj IS, Vatikan Mons. Ivan Krsttieg Montim; Zarqemk (tcgiuka) za redovde poslove u papinskom Dr:ffzvnom tcgiutvu, bige,!prIJem poglavmka Ante Pavelia od strane pape Pija XJl Sv. je Otac izraz/o svoju gubav prema hrvatskom narodu ija mu je '!Jemostpoznata, naglasivi takoder odmah da je ostao post,!jan pri tome da ovo bude neslubeni prIJem. Paveli je otvoreno zcgamlo da hrvatski narod elt" nadahnjivatz' sv,!j ,!vot i svo/e zakonodavstvo na katolian.rtvu. Oko priznaf!J'a nove drave, nastaVtOje papa, trebat e priekati mirovni ugovor, u ko/em e se rIJ"eitz' iPli-a1!Jedrava, jer Sv. Stolt"cane elt"blii prtklof!Jena nIJedno/'stram; budui da se na svako/' strani nalaze katolt"et; za ko/e mora vodtli brigu. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 500, doc. 358 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) 113 Smjeten na Trgu cara Augusta (piazza Augusto Imperatore). 114 Tj . .Iugoslavije, 1'\. Mirocvi-Sorgo. 115 Tardini je zabiljeio na listu: "da Sua I'ccclknza Mons. Montini". Sveta Stolica, 'ezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Z,al:,'1"eb)2, str. 343-463 Questa sera, come stabilito, \\6 il Saoto Padre riceveva il slgoor Aote Paveli, alle ore 18 oella sua biblioteca, in forma privata. n Saoto Padre diceva subito del suo amore per il popolo croato, di cui cooosce la fedelta ed i seotimeoti coSI siocerameote cattolici. Piu volte insisteva che lo riceveva come privato, come figlio della Chiesa. n sigoor Paveli assicurava ripetutamente ed apertamente che il popolo croato desidera ispirare tutta la sua coodotta e la sua legislaziooe al cattolicismo. Circa il ricoooscimeoto del ouovo Staro, Sua Saotita faceva osservare come la cosa sia tuttora molto delicata. La prassi della Santa Sede 000 cooseote di proouociarsi io merito fioche uo trattato di pace 000 abbia definito le questioni relative ad uo territorio. Essa deve essere imparziale; deve avere riguardi per tutti; da tutte le parti sooo cattolici, per i quali la Saota Sede deve mostrarsi defereote (...).117 14. 1941, svibanj 18, Vatikan Mons. Ivan Krstite!i Montim; zal7'!Jemk (ttfimka) za redovite poslove u papinskom Dravnom to/fUtvu, bi/;e,! ra:rgovor kq;i Je vodio papa Pija XIl sa spoletanskim vOjvodomprigodom n;egovogprj;ema, kOJi se dogodio dan prj;e, 17. svtbn;a u 19 satt; t' tro/aoJe oko tri etvrt sata. Budui da Je za 18. svtbn;a btlo predvtdeno njegovoslubeno oznaavaflje hrvatskim kra/;em, dravni to/luk sto. MaglioneJe nastOjao da to/prj;em bude svakako prije tog slubenog ina. VOjvodaje ostaVtona papu izvrstan dOJam. Vijest o promaknuu za hrvatskog kra/;a vOJvodtjepriopio talijanski kra/; Viktor Emanuel III, prj;e svogputa u Albaniju, odakle se vraa tek reenog 18. sVlbn;a,pa mu VOjvoda nije mogaoJO predati sVOJ' slubem}odg"etmk (promemorj;t')glede tog imenovan;a. Naime, nIJe zadovo/;an da se to oznaava!ye mora odrati tako brzo, budui da politiko stan;e u HrvatskOJ' nijejo sasvimjasno, a i Nijemci su siprisvOJtli veltki dio narodnog bogatstva. Papa smatra da nema vze vremena za prethodne rasprave te je novom suverenu '{flelio dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom,papa je t":(ra'?}o da ga nije mogue za sada podii na slubenu ra'?}1lt1, ali e ostati dobropriJate/;jke veze. I'?fJor:Obj. u: Actes 4, pp. 500-501, doc. 359 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) 116Usp. isprave br. 7 i H (17. svih. 1941). 1110sobna su miljenja isputena, Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrva[ska i Katolika crkva u llrva[skoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, m. 343-463 Il Santo Padre ha ricevuto ieri sera il Duca di Spoleto, aderendo alla pressante richiesta dell'ambasciatore d'Italia. 11R Per suggerimento dell'E- minentissimo Cardinale Segretario di Stato si e badato a che l'udienza avvenisse prima di qualsiasi offerta di regno o proclarnazione che sembrava fissata per la giomata di oggi. Percio l'udienza (decisa alle ore 16) estata fissata per le ore 19. Di carattere privato, non ufficiale. Il duca sembro molto contento di questo favore e fece ottima impressione al Santo Padre per la bonta d'animo e di sentimenti che dimostro. Egli spiego come prima di partire il re impera tore 119 lo chiamo per dirgli eh' era designato a prendere la corona di Croazia. Il Duca non ha ancora potuto presentare a Sua Maesti un pro-memoria che ha preparato in seguito a questa offerta, perche il re e anda to in Albania: toma domattina (cioe oggi) alle 6. In questo Pro-memoria sono alcune osservazioni C1rca la discutibile opportuniti di procedere cosi precipitosamente alla designazione d'un Re; sarebbe stato meglio vedere come le cose si dispone- yana e si ordinavano; sembra che la situazione sia aneora molto delicata; i tedeschi si sarebbero accaparrate tante fonti della ricchezza nazionale (foreste, miniere, ecc.). Il Santo Padre ha fatto osservare che ormai molte di queste riserve sono superate dagli avvenimenti; ormai sembra che non si sia piu in di .. li' .120 ( )121 Il P 1 tempo per queste SCUSSlOnlpre mman... apa augurava pera tro anehe la feliciti temporale del nuovo Sovrano. Quanto alle relazioni con la Santa Sede il Papa osservava come non sia possibile per ora stabilire ufficialmente; vi sarebbero intanto quelle di buona amicizia; cosi per il riconoscimento: la Santa Sede e solita in queste cose a non pronunciarsi finche non sia definito eon un trattato di pace il complesso di questioni che si riferiscono ad un nuovo Stato. Il duca sembrava comprendere perfettamente questi punti di vista. L'udienza duro circa tre quarti d'ora, in tona molto cordiale. La madre del duca122 sembra sia stata molto contenta che il Papa lo abbia ricevuto prima ch'egli si accinga a questo grande cimento. 118LJ sp. isp. br. Il (17. svib. 1941). II. Tj. kralj Vikror L\manucl II I (Vittorio I \manucle I II). Kralj je otputovao za i\lbaniju 10. svibnja. 120O osjeajima spolcranskog vojvode Ciano daje sasvim drugaiju sliku (Diano J I, 1941-1943, pp. 24-32). 121Odlomak koji se odnosi na pitanja savjesti ispu[en je. 122lIcIena Orlcanska (I Iiene d'Orians), ena vojvode I '.manuela Filiberra od i\os[e (Emmanuel Philiberr d'i\os[e). Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), !'onres (/.agreb) 2, str. 343-463 Dopo I'udienza il Papa saluto il seguito (poche persone) che accompagnavano il duca. Seppe da lui che non avrebbe potuto prendere eon setale seguito, perche composto di ufficiali italiani: cio non farebbe buona impressione. 123 15. 1941, svibanj 18, Vatikan Dravn/ ta;ink sto. Magl/rme priopava predstavnicima Sv. Stokce (11uncjjima i delegatima) kod pojedziu'h vlada, radi ispravljanja moguih kr/vih tumac'?ja, daje prijem spoletanskog vojvode /poglavmka Pavel/a kod pape Pjja XI! imao potpuno neslubeno obz!Je?/e. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 502-503, doc. 361 (prema tel. bez br. /okrunical 24 u: A.E.S. 4193/41.) Il Duca di Spoleto aveva domandato udienza al Santo Padre nei giorni scorsi. 125 Sua Santita volle riceverlo ieri sera sabato, unicamente come duca di Spoleto e prima percio che si facesse qualsiasi atto circa sua assunzione nuovo regno Croazia. Avendo poi il signor Ante Paveli domandato egli pure udienza al Santo Padre, Sua Santiti si edegnata concederla alui personalmente nella sua qualita di cattolico, non gia capo dello Stato edeIla Missione croata attualmente in Roma. 126 In conseguenza il signor Paveli sara ricevuto solo e in forma strettamente privata. Con cio la Santa Sede non si diparte dalla sua linea di neutralita e imparzialita in base alla quale si astiene dall'adottare provvedimen- ti definitivi finche perduri lo stato di guerra. Tanto Le comunico per Sua conoscenza. Ella potra, se del caso, dare a cotesto Governo le opportune spiegazioni, e, nell'ipotesi che si verificassero costi false interpretazioni contro la Santa Sede, Ella procurera, eon il dovuto tatta, che ne venga spiegata l'attitudine. 127 123Mons. Tardini dodaje biljeku: "Da Sua I'ccellcnza Mons. Monrini". Prijem je objavljen javnosti u J. 'OJJfnJalort' Romano od 19-20. svibnja 1941. 124LJ sp.isp. br. 7 (17. svib. 1941) gdje je mons. Tardini predloio da se predstavruci Sv. Stolice obavijeste o motivima zbog kojib je poglavnik Paveli primljen od Pija XI!. 125LJ sp.isp. br. 14 (lH. svib. 1941). 126LJ sp.isp. br. B (IH. svib. 1941). J 27 Usp. drugu okrunicu, br. 16 (19. svib. 1941). Sveto Stolic". Nez"visn" Dr"v" Ilrv"tsb i K"tolib crkv" u Ilrv"tskoj 1941-1945 (S. Rozum). Fontcs (I'."greb) 2. str. 343-463 16. 1941, svibanj 19, Vatikan Dravni tqjmk sto:(; Magltone prua predstavmCima Sv. Stolice (tumciJima i delegattma) kod pqjedtltih vlada, radi isprav!janja moguih krivih tumac,!ja, daIJrye obja1ye'!Je glede priJema spoletanskog vqjvode ipoglavmka Pavelia kod pape PiJa XII, 1/ da on sam kao dravni tqjmk niJeprtmto mjedntt od ove dVo/lee,a prat'!Ja poglavmka Pavelia prtmIJenaje zasebno, samo radi polJupca svetogprstma. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 504, doc. 364 (prema tel. bez br. lokrunical u: A.E.S. 4194/41.) Faccio seguito mio cifrato circolare. 12x Per impedire qualsiasi equivoco circa carattere privato e unicamente pastorale del1e udienze concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al signor Paveli, Cardinale Segretario di Stato non ha ricevuto ne fatto visita ai due personaggi. Persone che hanno accompagnato a Roma il signar Paveli, dovendo partire subito da Roma, hanno chiesto vedere Santo Padre, che le ha ammesse pili tardi nel1aserata, Sua augusta presenza per il solo bacio del sacro anel1o. 12 < J 17. 1941, svibanj 20, Vatikan Dravni tajmk sto:(; Magltone zabiIJetoje sVo/ ra:<govor sa izvanredmm jugoslavensktm veleposlamkom dr. Ntkom Miroevi-Sorgom, u ko/em je veleposlamk gOVOrtOo nepraved- mm novtm granicama izmedu ItaliJe i Hrvatske, alto se na ponaa'!Je ravnatelJa Hrvatskog zavoda sv. Jeromma u Rtmu, te je trato obaviJest o znacgil prijema to ga je Papa ttd!Jeltospoletanskom vo/vodi ipoglavl1lku Paveliu. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 505, doc. 366 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4041/41.) Il ministro di J ugoslavija mi ha parlato del1'ingiustizia (sic) e del1'incon- gruenza dei nuovi confmi stabiliti tra l'Italia e la Croazia. Questa ha ceduto territori nettamente slavi, e rimasta praticamente senza parti ecc. A Ragusa si affacceranno molto probabilmente i tedeschi ecc. ecc. 12' usp. isp. br. 15 (111.svib. 1941). 129 usp. isp. br. 11 (lll. svib. 1941). 381 Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Htvatska iKatolika ctkva u J J rvatskoj 1941-1945. (S. Razum), l'ontes (Za),'feh) 2, str. 343-4(,3 Mi ha anehe esposto le sue lagnanze contra l'attitudine del rettore del eollegio di san Girolamo e mi ha consegnato una nota in praposito. 130 Ha infine eon molta delieatezza ehiesto qualche notizia eirea le udienze coneesse dal Santo Padre al duea di Spoleto ed al sig. Paveli. 131 Gli ho dato le spiegazioni inviate da noi ai nunzi. 132 Mi e sembrato pienamente soddisfatto. 18. 1941, svibanj 21, Vatikan Mons. Ivan Krstzte!j MonIim; zamjemk (tajmka) za redovzteposlove u papinskom Dravnom tqjmftvu, bz/jei svqj ra7.govorsa jugoslavenskzm poslamkom Nzkom Miroe- vze-Sorgom, ko/i mu je kazao da su FranCtlski radzo i "Basler Nachrichten" prenjjeli netone vjjesti glede susreta poglavmka Pavelzea sa papom Pjjom XII Kazao je, nazme, da su ove radzopostqjepren!jele da se prigodom ovog susreta ra7.govaralo o pnzna1!Ju Hroatske i da se ugovaralo o Konkordatu zzmedu Sv. Stolice i Hroatske, pa stoga traf(j da se ovepri strane vjjestz'opovrgnu u "L'Osseroatore Romano". Papaje naknadno odluzo da je bolje uf1!jesto opovrgnua napisali novi c1anak o to/' stvart; to je i uztyeno ti "L'Osseroatore Romano" od 9-10 lijJ1!Ja1941. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 508, doc. 369 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) Sua Eeeellenza il ministro di ]ugoslavia, venuto in Segreteria per conferire eon Sua Eeeellenza Monssignor Sostituto, riferisee ehe la Radio france se e i Basler Nachnchten hanno diffuso notizie inesatte eirea l'udienza privatissima eoneessa da Sua Santita a Sua Eeeellenza Paveli;131eioe: 1. sarebbe stato trattato eirea il riconoseimento della Croazia da parte della Santa Sede; 2. e eirea la stipulazione di un Coneordato tra la Santa Sede e la Croazia. Sua Eeeellenza il ministro desiderebbe ehe L'Osservatore Romano pub- blieasse una smentita eonfermando ehe l'udienza ha avuto earattere assoluta- mente privato senza entrare in questioni politiehe. 134 130 Predstavka nije ohjavljena. 131 Usp. isprave br. 13 i 14 (IH. svib. 1941). 132 Usp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941). I))Csp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941). 1l4/_'Ossematoff' Romano naglasio je ve u svom prvom priopenju od 19-20. svibnja, potpuno osobno obiljeje prijema danog poglavnjku Pavcliu. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Za!,'feb) 2, str. 343-463 Bi!jeka Mons. Tardinjja: 22-5-41 (...)135 Gii ho detto ai giornalisti cheleinformazioni dell'United Press 136 sono false ( d ' eli ') 137 come... or nano.' 19. 1941, svibanj 26, Vatikan Dravni tajmk sto. Mag/zone, brzqjavljqjui apostolskom poslamku u FranCl/sko; Valerjju Valen; opovrgava vjjest Amenckog novinskog ureda, po ko;'o; bi Sveta Stolica Ma poslala svog poslamka na krlllyenje spoletanskog vOJvodehrvatskim kraf;em. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 515, doc. 375 (prema Tel. m. 302u: A.E.S. 4195/41.) Ricevuto cifrato N. 303. 13R Notizia data daAgenzia Americana einfondata. 20. 1941, svibanj 29, Washington Apostolskipo1!Jeremk (delegat) u Washingtonu Hamlet Ivan Cicognani l':(yCt!Je dravnog tqjmka sto Mag/zonea da Je vijest o susretu pape Pija XII sa spoletanskim vOJvodom, poglavmkom Paveliem i 'yegovom pratl'!Jom, u S;edil'!Jenim Amenckim Dravama ispravno shvaena. Preds;edmk i potpreds;edmk RepubItke l,:<!a'\fk su zadovof;stvo 135Osobne biljeke isputene. 136 Rasler Nachnchlf.l1 pozvao sc. naime, na izvor [Inilfd Prt!II-a. 13711ijaepripremljeno opovr!,'11uezaI'rancusku: 'Tacendo seguito telegrammi circolari del1B e19corrente prego Vostra Eccellenza Reverendissima far opportunamente smentire infondate notizie pubblicate dal Temps del 21 circa motivi concessione Udienza Pontificia Duca Spoleto e Capo Governo croato". Ali ova brzojavka nikada nije bila poslana. J edna biljeka Dravnog tajnitva kae: "Ex Audientia Sanctissimi: 23. Maggio 1941. Sua Santita non ritiene opportuno I'invio di questo telc!,'famma. Crede invece che sarebbc bene fare un altro articolo comc quello "Per laverita" (usp. L'Osservalore ROn/ana od 16. velj. 1941, p. 1), nel quale siano rettificate notizie tendenziose efaise messe in giro nei riguardi della Santa Sede (cf. si veda ad esempio "Regime Fascista" che si prende gioco della notizia della "radio cIandestina", mentre poi ruffonde tante notizie e commenti a,'Versi allaSanta Sede)>>. J edna druga biljeka kae: "Non spedito. Si 1:preparato, invece, per orrune del Santo Padre I'articolo "La parola della veri ta"; vidi I;Osservalore ROn/ana od 9-10. lipnja 1941, p. 1. 138Apostolski poslanik (nuncij) hio jehrzojavio 23. svibnja (hrzojavka jeprimljena tek 25. svibnja): <<Secondo istruzioni impartitemi ho chiarito arritudine Santa Sede ad aleuni circo!i bene informati er membri Legazione jugoslava. Questi tuttavia impressionati notizia data da Agenzia americana invio Lcgato pontificio alla cerimonia della incoronazionc. ;t.apravo, spoletanski vojvoda nikada nije ni stupio u Ilrvatsku. 383 Sveta Stolica, Nezavisoa Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), "ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 neslubenim obiljejem ovog susreta, a isto obi!je:fJeistakao Je list "New York Times". Poslamk smatra da je spomenutz' susret bio l'zprsna priltka da Sv. Stolica pokae svoju politiku nepristranost. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 520, doc. 379 (prema izvorniku: Rap. m. 482/41 u: A.E.S. 5420/41.) In data 19 Maggio corrente ho fatto pervenire a Sua Eccellenza il signor Myron Taylor il Memorandum di cul accludo copia (Allegato If circa l'udienza pontificia accordata al duca Aimone di Spoleto, al signor Paveli ed ai membri della Missione Croata. 139 Il giorno seguente il signor Taylor mi assicurava di aver consegnato copia del Memorandum personalmente a Sua Eccellenza il Presidente di questa Repubblica, e al signor Summer Welles, sottosegretario di Stato, i quali espressero vivo compiacimento. La stampa ha messo nel dovuto rilievo il carattere privato e persona1e di questa visita, in conformita di quanto mi Eu comunicato dalla Segreteria di Stato. Analoga informazione era stata inviata al New York Times dal corrispondente in Roma Herbert T. Matthews (Allegato 11).1411 Per quanto mi consta, nessuna critica estata fatta sulla stampa degli Stati Uniti nei riguardi di dette visi te; se ne e compresa la natura, ed anzi questa e stata buona oceasione per nuova dicruarazione della neutralita e imparzialita della Santa Sede. 21. 1941, lipanj 2, Rim JugoslaveltSko poslanstvo pros'!Jedu;epred paplnski"'l Dra1J1timto/niti/om protiv mogueg slanja papinskog izaslamka u Hrvatsku, te sa'!J'etU;e da bi za duobril1ikepotrebe btlo bobe imenovalJjednog biskupa 11 samo/ dravijer bi dolazak .rvakog stranog o'!Jekaznaio na neki nal;t i prt':(ftar!Jehroat.rke drave. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 530, doc. 386 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ m. 182u: A.E.S. 4569/41.) Mons. Cicoh't1ani ovim pm!sjetnikom, od 19. svibnja 1941. (obj. u: A . les 4, p. 521, m. 379, t\nnexe), objanjava gosp. Tayloru neslubeno obiljdje koje jeSv. Stolica pridala posjetima spolctanskog vojvode i poglavnika Pavelia. m Usp. dvije okrunice stoernika Maglionea, br. 15 i 16 (18. i 19. svib. 1941). 140 Nel" York Ttil/eJ od 20. svibnja 1941. objavio je spomenuti lanak pod naslovom "Italy to enforce "ascism of Cmats - Pope denies Rccognition". Sn:ta Stolica, Nezavisna Dtava I Irvatska i Katol.ikacrkva LI Ilr\'atskoj 1941-1945 (S. Razum), !'ontes (Za!,'Teb)2, str. 343-463 La Legation royale de Yougoslavie vient d'entendre que le Saint Siege envisagerait la possibilite de nommer un representant a Zagreb. 141 La presenee dans cette ville d'un envoye pontifical, provenant du dehors, quelque soit le titre qu'on veuille lui donner, aura la signification d'une quasi-reconnaissance publique de la situation politique actuelle. Si des besoins pastoraux l'exigem, les pouvoirs necessaires pourront bien etre delegues a un eveque sans prejudice pour les interets spirituels. La Legation royale se fait un devoir d'attirer l'attention du Saint Siege sur la delicatesse de l'affaire et sur la sensibilite extreme de tous ceux qui combattent actuellement ou souffrem, n'importe ou pour la liberte des peuples et des individus, liberte qui constitue, entre aurres, la condition necessaire a l'accomplissement de la mission de l'Eglise dans le monde. C'est une grande responsabilite que de les dmoraliser de quelque maniere que ce soit. 22. 1941, lipanj 2, Vatikan Mons. Domzluk Tardzlu; tq;luk za izvanredne poslolJe 11papinskom Dravnom tq;'lllStvu, bzl;'e/ svq;' ra?govor s jugoslaven.rkim z'=<:f;anmdnimpo.r/amkom Mirocvi-sorgom, koji je pi.rmenim priope/gem pro.rlJedovao protiv .rlal!Japaptl1Skogpmdstavmka u Hroat.rku. Tq;'lllk Tardzili Z~1tOJe pO'{!latt' stav SIJ. Stolice da ona ne Prt~la;e novonastale drave 11 vrj;eme Mo kOjeg rata, ali .riprtdrava pravo da poalje u bilo kq/u dravu s lJemzC"kimposlargem crkvenog do.rtOjan.rtvemka radi duhovmh probitaka. salJ'etovao Je JO po.rla11lku da .re ne z':(jaepmvzfe u ovom ratu za vladu kOja Je u kratko vriJeme upropastzla .rvq;'u dravu, a .rebe .rpaszla kukavitkim biJegom; bo!;'e bi mu bzlo da .rvOjesnage tuva za budui korisniJi rad Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 529, doc. 385 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4569/41.) Ore 13. Viene il ministro di ]ugoslavia, il quale mi consegna questa nota verbale, 142 accennandomi alla voce messa in giro dalla stampa dell'invio di un rappresemante pontificio in Croazia. Gli osservo che la Santa Sede non suole inviare rappresentanti diplomatici o dare riconoscimenti quando si tratti di nuovi stati durante una guerra guerreggiata. Ma la Santa Sede medesima si esempre riservata il diritto di inviare, quando lo crede, un ecclesiastico eon missione puramente religiosa dovunque. Avendo scorso, sotto gli ocem del Ministro, il perioda segnato in 141 Lsp. isp. br. 22 (2. lip. 1941). 142 Lsp. isp. br. 21 (2. lip. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 rosso gli elichiaro, senza tanti giri eli frase, ehe non spetta a nessun governo o a nessun rappresentante eliplomatica eli suggerire alla Santa Sede o eli giuelieare quello ehe si deve fare per la tutela degli interessi spirituali. Preso ... il via, gli faeeio notare quanto sia poeo opportuno ehe un governo ehe in poehi giorni ha elistrutto laJ ugoslavia e ha salvato ... se stesso can una fuga precipitosa, faeeia oggi lavoce grossa, lamentando e protestanda per cio ehe e pili ehe spiegabile can le cireostanze presenti. CE mi indugio speeialmente su quello ehe riguarda il collegio illirieo e il eomportamento del rettore).143 Consiglio in fine aSua Eeeellenza il ministra eli rimanere un po' pili tranquillo, pensanda anehe anan eompromettere la sua persona, essendo malta meglio ehe si riservi per una futura operosita piuttosto ehe si esaurisea ora in un inutile e pericolosa atteggiamento bellieoso. Ore 18. Leggendo la nota, mi sembra neeessario ehe, nella risposta, si insinui al ministro ehe non spetta a lui ingerirsi in eose eli ordine spirituale e religioso. 3-VI-41 Ex auelientia Eminentissirni. Aeeusare rieevimento faeendo rilevare ehe la Santa Sede riveneliea a se il eliritto eli provvedere nel rniglior moda ehe erede agli interessi religiosi (elirlo bene, doke ... non eome ha detto iO).144 23. 1941, lipanj 6, London Apostolskiposlamk (delegat) u Londonu Guglielmo Godfrry iZlJdrge dravnog tqjmka sto. Maglronea ojavnom mnIJef!Juu EngleskOJ: Od 10 toaka izlJda donosimo samo 5. toku, kOJa se tie susreta pape PIJa Xll sa spoletanskim vOjvodom i poglavmkom Paveliem, za kOJi kae da nIJepobudzo znaajnIJeJavne kritzke u EngleskOJ: Sama vlada Je dobro obavlJdtena o tome. Inae, slubeno mnIJef!Je Jest da Je Pave/zepotaknuo ubOjstvo kralJa Aleksandra. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 532-535, doc. 390 (prema izvorniku Rap. m. 448/41 u: A.E.S. 5160/41.) (...) 5. Le uelienze eoneesse al Duea eli Spoleto ed al signor Paveli 145 non hanno suscitato notevole eritiea in questo paese. Ad ogni moda il Governo 143 Csp. isp. br. 12 (18. svib. 1941). 144 Usp. isp. br. 29 (14. \ip. 1941). '4S Usp. isprave br. 13 i 14 (18. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J J rvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), !'ontes (7.agreb) 2, str. 343-463 estato informa to precisamente dell'atteggiamento della Santa Sede,146ed io ho avuto un colloquio col ministro degli Affari Esteri 147 in riguardo, in cui il carattere puramente privato delle udienze estato sottolineato. Debbo dire, pero, che negli ambienti ufficiali inglesi il Paveli e accusato di aver istigato l'assassinio di Re Alessandro di J ugoslavia elo credono colpevole. 148 Il signor Eden ha fatto menzione di cio ed ha detto che il Governo di Londra era bene informato degli avvenimenti passati. (...)' 24. 1941, lipanj 6, London Jugoslavensko poslanstvo prosl!fedtgepred papinskim Dravnim tqjnitvom protiv okupa- cijejugoslavenskog podruga od strane Italije. Prema riJeimapros,!!eda, ovo se dogodIlo prigodom sveanostipodiZa1!Ja hrvatske drave u nasl;ednu kral;evsku monarhiju, kOJe su se dogodIle u Rimu 18. sVlb1!Ja.Tom Je prigodom sklopl;en sporazum kOjim se predaje dio jugoslavenskog" podruja ItalIJi; kao i drugi sporazumi kOjima ItalIJa na pnkniJeni nain zauzIma Hrvatsku. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 536, doc. 391 (prema izvornom pismenom priopenju 1verbalna notal nr. 187 u: A.E.S. 4983/41.) D'ordre de son Gouvernement, la U~gation royale de Yougoslavie a l'honneur de communiquer ce qui suit a laSecretairerie d'Etat de SaSaintete: A l'occasion des ceremonies qui se sont deroulees a Rome le 18 mai a. c., l'Etat independant croate a ete transforme en Monarchie hereditaire. A cette occasion ont ete conclus des accords qui cedent a l'Italie des portions entieres du territoire national du royaume de Yougoslavie et d'autres accords qui ne sont rien d'autre que l'annexlon comouflee de tout le territoire du 149 nouvel Etat croate. Toutes ces decisions ont ete apportees par ces memes individus qui, aides par les armees d'occupation, usurpent le pouvoir en Croatie, sans aucune consultation ou participation du peuple dont les droits et les interets vitaux sont durement atteints par ces decisions. 146 Usp. isprave br. 15 i 16 (lK. i 19. svib. 1941). '47 Antun Eden. ,Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. lOJ . o !sputeni su dijelovi pisma koji se ne tiu J J rvatske. 149 Usp. isp. br. 14 (lK. svib. 1941), bilj. 120. One lK. svibnja poslanstvo hrvatske vlade trailo je od talijanskog kralja da oznai jednog princa iz savojske kue za hrvatskog kralja. Na to im je kralj predstavio spoletanskog vojvodu. O sporazumu izmedu J J rvatske i Italije, vidi Relo'?}ol1i il1lerno'?}Ono/i 1941, p. 660 sl. Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katnlika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), !'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Le Gouvernement royal de Y ougoslavie proteste contre cette nouvelle atteinte a l'unite du territoire de la Yougoslavie. Il proteste contre le morcellement du peuple croate qui, ayant ses representants legitimes au sein du Gouvernement royal yougoslave, poursuit par leur intermediaire sa lutte pour l'unite et l'integrite du territoire croate dans le royaume de Y ougoslavie et reconnalt comme son seul Roi legitime Sa Majeste le roi Pierre II de Y l ISO ougos aVle. 25. 1941, lipanj 7, Vatikan Mons. Domimk Tardl1u; tcgtuk za izvanredne poslove u papInskom Dravnom tcgrllstvu, btlje:fj priopenje zagrebakog nadbiskupa Alof<ija StepInCa, kojemu je papa Pijo XII prigodom r!Jegovog prj;ema obeaoposlati u Hrvatsku Jednog svogpredstavmka. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 537, doc. 392 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4897/41.) L'arcivescovo di Zagabria 151 mi dice che estato in udienza da Sua Santita e che Sua Santiti gli ha gromesso che fara in modo di mandare un suo rappresentante in Croazia. )2 26. 1941, lipanj 8, Jeruzalem jugoslavenski kralj Petar Il, dva nveseca nakon dolaska njemakIh trupa na podruje kraljevske jugoslavije, opiSUjenadstleko nasilje nad Srbima u Banatu od strane NiJemaca, koji Ih V;'ecgui strj;elja;u u velIkim grupama, pa su Srbi prisiljeni u desedma tisua naputati svo/e domove; u Juno/ Srbiji od strane Bugara, ko/i takoder ubija;u velIki bro/ Srba a osobz'to sveelllke i uitelje; i u Hrvatsko/' od strane hrvatskIh vlastI; ko/e protu:f!dovski zakon provode takoder iprotlv Srba. Stoga molt'papu PiJa XII da uzme llJegovprogollJen narod Srbe pod svo/u zatitu. 15< ) S istim nadnevkom, jugoslavensko je poslanstvo priopilo pismenim putem (verbalna nota br. lK9 u: A.I:.S. 49K2/41), da se.J ugoslavija nalazi u ratu S Bugarskom i Madarskom poevi od (l. i 10. travnja (') 1941. Osim toga prosvjedovala je na isti nain (verbalna nota br. 195. u: A.I:.S. 5622/41) protiv zamjene slovenskih podruja. 151 Mons. Alojzije Stepinac. 152 L:sp. isprave br. 21 i 29 (2. i 14.lip. 1941). L: stvari opat samostana Montevergine (prov. Avellino) .J osip Ramiro Marcone O.S.Il. bit eimenovan apostolskim povjerenikom (dlgu, odns. tonije izaslanikom, opa.rkaIR.) u Zagrebu u srpnju 1941. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 (brz. poslana u 2,34 sata a primi/ena 9. lip. u 22 sata) Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 537-538, doc. 393 (prema izvornoj brzojavki m. 53 u: A.E.S. 4931141.) Deux mois sont a peine ecoules depuis agression armee allemande contre Y ougoslavie, que deja nous parviennent de tous cotes nouvelles que les traitements infliges au peuple serbe dans provinces occupees de la Yougosla- vie sont tel s que conscience du monde civil doit se revolter. Dans nord du pays, dans Banat,153 troupes allemandes se sont livrees pendant leur occupation a pendaisons et fusillades en masse de la population serbe. Des dizaines milliers Serbes sous pression de terreur la plus atroce on ete obliges abandonner leurs demeures et quitter le pays dans le plus bref deIai et dans etat de denuement le plus complet. Dans Serbie du sud meme apres occupation militaire les Bulgares massacrent sans pitie grand nombre de Serbes parmi lesquels en tout premier lieu pretres et instituteurs. Ceux qui ont pu echapper a ces massacres ont du quitter leurs foyers prives de tout. Dans royaume croate pretendu independant 154 Serbes sont voues a extermination systematique. Afin de rendre cette extermination plus efficace et plus rapide, une des lois les plus brutales, si odieuses au monde civilise, la loi contre les juifs est egalement appliquee apopulation serbe. Ravales au rang race inferieure destinee a la disparution, les Serbes sont prives par cette loi de tous droits et de tous moyens existence. La vie de plus de deux millions Serbes qui vivent dans ces pays depuis des siecles est mise en peril de la maruere la plus barbare. ]amais encore aucun peuple chretien n'a ete a ce point abaisse et persecute par une autorite qui se targue elle aussi etre chretienne. j'en appelle a Votre Saintete pour qu'elle veuille bien prendre sous la protection de Sa haute autorite mon peuple qui souffre de la plus injuste violence. Pierre IIroi de ] ougoslavie. 151 Ovo podruje granii s Rumunjskom. 154 10. travnja 1941. 389 Sveta Stolica, 'ezavi,na Drava IIrvat,ka i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ronte, (Zah'l"eb)2, ,tr. 343-463 27. 1941} lipanj 12}Rim Jugoslavenska vlada, preko svogposlanstva, i1ae svqje vldergepolitike stvarnostipred papinskim Dravnim tqfmftvom povodom prijema koji je papa Pifo XI! udIJelio hroatskom poglavniku Anll" Pavelleu, u vrijemekada je doao u Rim poklonik hroatsku krunu princu iZ savojske kue. Prema ovom vIdenju, poglavmk PavelzC ne moe predstavljall"hroatski narod,jer mu se nametnuo uzpomo stranih sz/a, a hroatski narod ima sVOJezakomte predstavmke u kraljevsko; jugoslavensko; vladi; kOJi se bore za jedinstvenost i Cjelovitosthroatskog naroda unutar JugoslavIJe. PavelzCje naprotiv raskomadao i narod i zemlju dangui je stancima, a na preostalom je dIJelu uveo totalitanstiku dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstava; ostavzt e kod jugoslavenskih katolzka, a osobitokod Hroata bolan o!J"ea/ Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 545-546, doc. 398 (prema izvorniku u: A.E.S. 4899/41.) Le Gouvernement royal de Y ougoslavie a ete douloureusement surpris d'apprendre que le Saint Pere a accorde une audieoce il Aote Paveli, losrque celui-ci etait venu il Rome offrir la couroooe du soi-disaot Etat croate il un prioce de la Maisoo de Savoie. 155 Paveli o'a aucuoe qualite pour represeoter lepeuple croate et il amootre que soo activite actuelle, pour oe pas pader de soo passe politique, se developpe cootre les ioterets du peuple croate. Paveli a ete impose par les armees etrangeres, il o'a aucuo foodemeot daos lavoloote du peuple. Celui-ci a ses represeotaots legitimes, liberemeot eIus, qui se trouveot au sein du Gouvernement royal yougasIave et qui lutteot pour l'ideal de leur peuple: l'unite et l'iotegrite du peuple croate daos le Royaume de Y ougoslavie avec Sa Majeste Pierre II pour roi. Paveli fait peu de cas de ces aspirations. Il a marcele le territoire et le peuple croate; il eo a cede uoe partie il l'etraoger et sur ce que restait du territoire il a institue uo Etat vassal de l'etraoger et y introduit les idees pernicieuses qui ravagent les Etats totalitaires. Pour ajouter au portrait de ce sinistre persoooage, il faut relever que, de soo propre aveu, il est l'iostigateur de l'assassinat du Roi Alexandre et qu'il est alle jusqu'il qualifier ce crime: le plus bel acte de sa vie. l56 Il o'y a pas de doute que l'audieoce de Paveli aupres du Saint Pere produira eo Yougoslavie laplus penible impressioo. Elle sera resseotie d'uoe 155 U'p. i'prave br. 13 i 14 (HI. ,vib. 1941). lS6 U'p. i,p. br. 7 (17. ,vib. 1941), bilj. 101. 390 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katnlika crkva u lIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes (Zal,'Teb)2, str. 343-463 maniere particulierement douloureuse par les catholiques yougoslaves et surtout par les Croates eux-memes. Cette auelience a eu l'aspect d'une reconna.issance, b.ien qu'.inelirecte, de la part du Sa.int Siege de la politique actuelle dans une partie du Royaume de Y ougoslavie. Elle a ete, malheureusement, dejil exploitee dans ce sens par les ennemis de la Y ougoslavie. Le Saint S.iegea souvent fa.itpreuve de bienveillance envers laY ougoslavie et a exprime il plusieurs reprises Sa sympathie pour les victimes des agressions. Aujourd'hu.i que la Yougoslavie est envahie par un agresseur superieur en nombre qu.i l'a pr.ivee momentanement de sa liberte et de son .independance, elle est en droit d'attendre du Saint Siege un appu.i moral. Bi!jeka stoermka Maglzonea: Il ministro eli Yugoslavia, nel consegnarmi questo pro-memoria, mi ha detto che il suo Governo deve averglielo .inviato prima d'aver ricevuto le spiegazioni da me fornitegli circa il carattere dell'uelienza concessa dal Santo Padre al sig. Paveli. 28. 1941, lipanj 13, Vatikan Mons. Domimk Tardim; tqjmk za i'?fJanredneposlove u ~apinskom Dravnom tqjnitvu, bz!Je~/ sv,!j ra:<;govor sa talijanskim veleposlamkom pri Sveto/ Stolici o srdbi poglavmka Ante Pavelzea, i~.a'?fJano/ spozncyom da je Sv. Stolica u Slovako/' otvonta pravo veleposlanstvo (nunc/jatum), a u Hrvatsku eposlati samo "promatraa". Tada Je tCYluk Tardini oqjasmo da se ne radi o "promatrau)~ ve o "apostolskom pohodite!ju'~ ko/i ima isto V;emiko z'pnvremeno poslan;e, a ne diplomatsko. Osim toga, buduz' da Sv. Stolica ne uobzcava pnznati novonastale drave dok trcye rat (slovaki slucy' Je ra,?!iit od Hrvatske), ne moe pniniti u Vatikanu mkakvog hrvatskog predstavmka. l'?fJor: Obj. u: Actes 4, pp. 547-548, doc. 400 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4926/41.) L'ambasciatore d'Italia mi elice che Paveli efurioso. Gli domando il perche. "Perche", dice l'Ambasciatore, "e trattato della Santa Sede peggio degli Slovacchi". Chiedo una spiegazione. ~ l'ambasciatore continua col dire che Sua Eccellenza Monsignor Stepinac (...)1>7 ha riferito a Paveli che il Santo Padre mandera in Croazia "un osservatore".15H Ora Paveli sa che .in 157 Nadbiskup zagrebaki. Biljeka osnbne naravi isputena. IS' Usp. isp. br. 25 (/. lip. 1941). 391 Sveta Stolica, Nezavisna Dra"a J Ir"atska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), !'nntes (/,ah'Teb) 2, str. 343-4(,3 Slovaccma C'euna Nunziatura: quindi si meraviglia per il diverso trattamento. L'ambasciatore fm.isce col chiedermi che cosa sia questo "osservatore". Gli splego: 1. che si tratta di un visitatore apostolico, non gia di un "osservatore"; 2. che la Santa Sede non suole riconoseere gli Stati nuovi bello perdurante; 3. che il visitatore apostolico ha una missione provvisoria e puramente religiosa - e quindi la Santa Sede pua inviarlo; 4. che il caso della Slovacchia eben diverso. L'ambasciatore non ... molla. Mi cmede se non potesse essere ricevuto presso il Vaticano un qualsiasi rappresentante croato. Gli rispondo di no, secondo il mio pensiero. 29. 1941, lipanj 14, Vatikan Papinsko Dravno ta;iu!vo odgovara jugoslavenskom poslanstIlu na n/egov prosl!jed od 2. l!prija glede imenovan/a apostolskog poslmuka u Hrvatskq/ Sv. Stolica, kada to trai duhOl)tJapotreba v/emzka kq/i se nalaze u zaraemm zemlJama zma obve'?fJ da se za n/zfJ zaU'-{jma i da prosudu/e kOJa su to sredrtva i na;pogodnlje osobe kOJe tm mogu pomoz: Sama Sv. Stolica kod toga pai!' da se ne pnkloni niJednom polttikom dl/u u tzm zaraenim zemlJama. Izvor: Obj. u: Actes 4) p. 551, doc. 404 (prema nacrtu Priopenja u: A.E.S. 4569/41.) La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, se referant a la Note m. lsi 59 que la Legation royale de Y ougoslavie lui a adressee a la date du 2 de ce mois, a I'honneur de faire remarquer a celle-ci que le Saint Siege, quand le bien spirituel des fideIes catholiques est en cause - quel que soit celui des Etats belligerants auquel ils appartiennent - a le devoir de s'y interesser et, en consequence, le droit de juger quels sont les moyens et les personnes les plus aptes a le procurer. Bien entendu le Saint Siege, ce faisant, et conformement a son constant usage, a soin d'eviter tout ce qui pourrait etre interprete comme une adhesion aux buts politiques de tel ou tel des pays belligerants. 15. Csp. isp. br. 21 (2. lip. 1941). 392 SvemStolica, Nezavisna Drava I J rvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 343-463 30. 1941, lipanj 15, Vatikan Britanski poslamk tra;f/ od Sv. Stolice da poree vycst koju jC o!?jaVloprtopcgni ured Reuter, a premoju radto, prema kojqi bi Sv. Stolica poslala li Hrvatsku svog diplomatskog predstavmka. Ii})or: Obj. u: Actes 4, p. 553, doc. 407 (prema izvorniku u: A.E.S. 4898/41.) L'Agence Reuter a publie une nouvelle de Rome en date du 6 juin selon laquelle le Vaucan aurait accede a une invitauon du nouveau Gouvernement croate de nommer un representant diplomauque a la capitale croate. Cette nouvelle fut repetee le meme 6 juin dans une radio-emission d'AIger. 160 IIest a supposer qu'il n'y a aucune verite dans cette nouvelle, mais en tout cas il serait fort desirable d'en publier un demenU forme!. Bilj"eka stoerntka Maglionea: 15.vI.41. Ho detto al sig. Ministra che la Santa Sede non ha l'intenzione di accreditare in Croazia un suo rappresentante diplomauco. E proba bile invece che si invll un visitatore apostolico. 31. 1941, srpanj 11, Vatikan Dravni tcglllk sto MagItone, odgovarcgili zagrebakom nadbiskupu Steptiletl Ila t1jcgovo izlJ)"eeod 14. lipl!ja, istie paptilO zadovoljstvo sp0i}lcgom o IJ)crskom ;fivotllll Hrvatsko/; te razlae p0i}lati stav Sv. Stolice glede pr'":(jlanja drava nastalth li vr/)cme rata, 1/ da Prt":(jzcgcnovonastale drave tek nakon zak!Ji,emh mirovmh pregovora, a kao prim;cr sVo/c prakse '":(jlOsi primjcr Poljske, ko/u jC pr,":(jlala tek nakon zavretka prolog rata. Pn":(jzat1jcHrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tllma/ii kao moralna podrka jcdno/ od strana li sukobu, to se protivi politici nepristranosti ko/ti provod,: Ovakvim stavom, istie daljc stoermk, Sv. Stolica ne eli ne prtznati zasluge hrvatskog naroda u podnyctim borbama za kato/zfku IJ)cru. Uostalom, .rkori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb bti e ponovili dokaz oii1Ske brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodlI. Na konetl, stoermk se nada da e nadbiskup nasto/ati ovakav .rtav Sv. Stolice predstav,ii i iroj hrvat.rko/javnosti 160 L:sp. isp. br. 22 (2. !ip. 1941). 393 Svcta Stolica, Nczavisna Drova Hrvotsko i Katolika crkvo u IIrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463 I~or: Obj. u: Actes 5 J pp. 81-82, doc. 9 (prema nacrtu spisa u: A.E.S. 5359/41.) E pervenuta all'Augusto Pontefice la relazione dell'Eccellenza Vostra Reverendissima recante la data del 14 Giugno ultimo scorso.* Con vivo interesse il Santo Padre ha appreso le notizie relative ai pili recenti avvenimenti riguardanti la vita religiosa in Croazia. Egli confida che, in questo momenta particolarmente delicato, il bene delle anime egli interessi della Chiesa saranno debitamente tutelati e prornossi, al di sopra e al di fuori di qualsiasi considerazione di carattere meramente politico. Per quanto riguarda il riconoscimento del nuovo Stato Croato, colgo volentieri l'occasione per precisare in proposito il pensiero della Santa Sede, pensiero che in Croazia non estato, forse, da tutti debitamente compreso o interpretato. Seguendo una sua costante tradizione, la quale, del resto, e pienamente conforme alle norme che, in materia, sono universalmente ammesse nel Diritto internazionale, agli Stati sorti nel corso e per effetto di una guerra la Santa Sede non e solita accordare il riconoscimento nel cor so della guerra medesima, ma solo quando i nuovi Stati sono riconosciuti formalmente, al termine delle ostilira, dai trattati di pace o dagli organismi internazionali eventualmente esistenti e competenti. A tale norma si ispira la Santa Sede nei confronti degli Stati sorti per effetto dell'anteriore guerra europea: la Polonia, ad esempio, ricostituita nel corso del conflitto, non fu riconosciuta ufficialmente dalla Santa Sede che nel mese di aprile del 1919. Ne yale osservare, nel caso attuale, che la Croazia non si trova ora in guerra con alcuna Potenza, quando altrove divampa e si estende il conflitto, dall'esito del quale dipende la definitiva sistemazione dell'intera Europa. All'Eccellenza Vostra non pua sfuggire che il riconoscimento, in tale situazione, di uno Stato sorto in seguito adeterminate operazioni belliche e sostenuto da una sola delle parti in conflitto, potrebbe facilmente essere considerato come una specie di intervento morale nel conflitto medesimo: il che laSanta Sede, per lasuaposizione di neutralita ed imparzialita, non pua non evitare. La Santa Sede, d'altra parte, non ignora ma ha sempre riconosciuto anche in documenti recentissimi, le benemerenze del popolo croato nelle lotte sostenute in difesa della fede cattolica: sarebbe, pertanto, del tutto falso, oltre che ingiurioso per la stessa Sede Apostolica, interpretare il suo attuale atteggiamento verso lo Stato Croato come un disconoscimento dei meriti acquistati nel corso dei secoli da figli si fedeli e devoti. Izvjcc nadbiskupa Stcpinca nijc objavljcno ugorc navcdcoom izdanju. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Del resto, il prossllno invio a Zagrabia di un Visitatore Apostolico sara una nuova prova della paterna sollecitudine del Vicario di Cristo per l 'E . dil I 161 plscopato e popo o croato. Sono sicuro che l'Eccellenza Vostra non si lascera sfuggire le favorevoli occasioni che si presenteranno per illustrare il punto di vista della Santa Sede in questa materia tanto delicata, evitando cosi che, al riguardo, si diffondano opinioni non rispondenti alla verita delle cose e si assumano atteggiamenti che non potrebbero non addolorare il cuore del Santo Padre, gia tanto provato in quest'ora cosi grave della storia del mondo. Significo in fine all'Eccellenza Vostra che le cose su esposte furono gia dette sostanzialmente dal medesllno Santo Padre, nell'udienza del 18 Maggio ultimo scorso, al sig. dott. Ante Paveli, il quale mostro comprensione per il punta di vista e l'atteggiamento della Santa Sede. 162 32. 1941, srpanj 12, Rim Sa/Jetmk Talijanskog veleposlal1Stvapri Sv. Stolici Fra/VO BabusClo RiZZo pzse papinskom dravnom tcyiuku sto. Maglzoneu, potvrdujui da su tone vijesti da ryemake vlasti nam;eravcyu preseliti slovensko puanstvo sa pripo;emh slovenskzh podruga u Hroatsku i Srbiju. Kod toga e biti doputeno hroatskzin vlastzina da presele onolzko Srba zz Hroatske u Srbiju, kolzko e Prtiniti Slovenaca. Pregovore oko toga vodzo Je u Zagrebu ryemaki veleposlamk, i utvrdzlo se da bi oko 200.000 hroatskzh Srba bzlo preselJeno u Srbiju. Sa/Jetmk Babusczo ZakIJulge kako se Paveli eli na tcy' naliz oslobodzlz'pravoslavmh, um;esto da zh prisilJava na prelaske u katoliku Vjeru. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 225, doc. 112 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 5739/41.) In relazione a ~uanto Vostra Eminenza reverendissima accenno all'Am- basciatore Attolico l ,3 circa il trasferimento in Croazia ein Slovenia di elementi sloveni abitanti nel territorio occupato dalla Germania, le informazioni pervenute confermano effettivamente l'intenzione del Governo tedesco di liberare la zona della Slovenia passata sotto la sua sovranira della maggiore possibile quantita di elementi di razza slovena. '6' Papa jeto navijestio mons. Stepincu uvrijeme njegovog boravka u Rimu poetkom mjeseca lipnja, usp. isp. br. 25 (J. lip. 1941). () reakciji poglavnika Pavelia na to, usp. isp. br. 2li (13. lip. 1941). '62 Csp. isp. br. 13 (lli. svib. 1941). '63O namjerama prebacivanja slovenskog puanstva, vidi Ak/m '(JIr rI,"/schm alls1JJiir/i)!!1I Poli/ik (ADAP), serija D, svib. XU/2 (1%9), 7%-79li; svib. XI 1111(1970),132 sl. 395 Svcm Stolica, l\:czavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u llrvatskoj 1941-1945. (S. Razulll), Fontcs (Zah'fcb) 2, str. 343-463 Non essendo pero l'attuale territorio serbo in grada di assorbire che una modesta quantita di tale popolazione, la maggior parte sara trasferita in Croazia e a quest'ultima sara permesso di trasferire in Serbia un ugual numero di serbi. Risulta d'altra parte che a primi di giugno il Ministro di Germania a Belgrado 164si reco a Zagabria per concordare col Governo croata l'ammis- sione di una aliquota di sloveni in Croazia contra trasferimento di altrettanti serbi di religione ortodossa dalla Croazia in Serbia. La cifra concordata si aggirerebbe sulle 200.000 persane. Non si hanno per ora maggiori notizie al riguardo. Credo pero di pater assicurare che la politica di Paveli tende a disfarsi degli ortodossi cercando invece di trattenere i cattolici e di favorire anzi le conversioni. Non sarebbe da ritenersi percio che vi sia il pericola contrario, di obbligare i cattolici aconvertirsi alla ortodossia. 33. 1941, srpanj 22, Vatikan 1I1ol1S.DotJuiuk Tardlitt; tapttk za izvanredne poslove II papzit.rkom Dravnom tqjnitvu, bilje:?/ razgovor stoenttka klaglionea sa knezom LobkoJlJiczem glede slanja apostolskog po!Jodtlelja u Hrvatsku. PrlilC LobkoJJJlczje l~ttO kako je poglavi1tk Pave/ze srdit to Sv. Stolzca u Hrvatsku abe "apostolskog pohoditef;a "J te da eli priznanje od .rtrane S,). Stolice. Stoermk mu Je odgol)OrlOkako se poglavmk Pavelti treba umiriti; Jer se sve radi u skladu s obicyima i praksom. Budui da Je Sv. Otac knezll LobkoJVlc'(}, prethodno rekao da nee poslati "apostolskog pohodz'teba"J odlllano Je da se poaf;e pismo zagrebakom nadbiskupu StepliJCtl J ko/im e ga obavgestz'ti da e u Zagreb sltii opat od Montevergzile J kako bi razvi dio .rtanje i obavgestio Sv. Stoltcu. Sutradan Je tcy!uk Tardz!,i premo knezu LobkoJlJ'cZU da Je Sv. Otac odredzo da crkveniposlamk ZI I-irvat.rkoj nee nostti naslov "apostol.rkog pohoditeba ". Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 90-91, doc. 17 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 5776/41.) Ieri il principe Lobkowiz croato,!65 camenere di spada e cappa di Sua Santita ha detto all'Eminentissimo: 'M Radi sc o POh'fcci; prcgovori su vodcni prcko njclllakog poslanika u Za).,'fcbu, Sicgfrkda Kaschca, "idi ADAP, scrija D, ,,ib. XII/2 (1%9), 7%. 165 I':rvin Kar l o I,obkowi z (*l HH7), v i i as ni k aus tr o-ugar s ke v oj s ke, pos l i j e pr v og s yj <.: ts kog r am bor av i o jc u Vukovaru (Ilrvatska). L travnju 1939. dakovaki hi skup lllOns. Antun Akalllovi prcdloio ).,'" jc za imt.:novanjc "cameriere scgn':((J soprannuITIcrario di cappa c spada". Papa je pristao i imenovao ga 396 Sveta Stolica. Nezavisna Othva I!rvatska i Katolika crkva u I J rvatskoj 1941-1945 (S. Razum). Fontes (/.agreb) 2. str. .,43-4(,.' 1) che il sig. Ante Paveli e furibondo perche gli si invia un Visitatore Apostolico 166; 2) che egli vuole il riconoscimento da parte della Santa Sede (quale Stato cattolico) evuole un vero e proprio rappresentante pontificio. Sua Eminenza ha risposto: 1) che il sig. Ante Paveli deve calmarsi, perche l'invio di un Visitatore Apostolico esecondo le norme e le tIadizioni sempre seguite dalla Santa Sede; 2) che lo stesso Santo Padre spiego, a suo tempo, al sig. Paveu quale era la situazione e quau le tradizioni della Santa Sede. IlPaveu, quindi, che allora , d .. 167 annUl, eve ora qwetarsl. A questo punto il Lobkowiz ha aggiunto che il 20 corrente nell'udienza '6H accenno al Santo Padre la stessa cosa e Sua Santita si degno rispondergli che non teneva al titolo di Visitatore. Sua Eminenza, cio udito, ha pregato il principe di tomare da lui mercoledi 23. 22-7-41. Ex audientia Eminentissimi (Ex audientia Sanctissimi): Si scriva una lettera all'arcivescovo di Zagabria dicendo che l'Abate di Montevergine va in Croazia per vedere come stanno le cose per riferire alla Santa Sede (ma non si parli di Visitatore Apostolico).lr.9 Biljeka stoermka Maglionea: 23- 7-41. Ho detto al principe Lobkowiz che il Santo Padre ha disposto che l'ecclesiastico inviato in Croazia non abbia il titolo di Visitatore Apostolico. Non ho mancato peraltro di ribadire quanto avevo fatto rilevare al Principe nella conversazione del 21. IlPrincipe mi 'ha espresso la speranza che l'inviato della Santa Sede non prenda alloggio presso l'Arcivescovo. 34. 1941, srpanj 24, Beograd Beogradski nar/biskup Jo.rip Ujci pie paptit.rkom Dravnom ta;inItvII o .rIoenom poloaju katoltka u Srbiji; u.rlijedprogon.rtlJa.rp.rko-pravo.rlavllih 11 HrIJat.rkoi U.rprko.r zau'{jman;ima hroat.rktlJ bi.rkllpa, o.robttozagrebakog Stpti/ca /. banjalukog Caria, te H. lipnja 1939. Imco(lI'anje je objavljeno u II.II.S. 31 (1939). p. 727 (II.S.S. Onorificenze 1939. m. 1(54). Kako je bio u slubi na papinskom dvoru. vlada poglavnika Pavelia vjerovala je da e se moi njime posluiti za uspostavu redovitib diplomatskih odnosa. '66 Csp. isp. br. 31 (II. srp. 1941). '67 Csp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941). IC.' r:OJfm'olorr roll/OIlO od 2il. srpnja (subota naveer u 1'i) objavljuje osobni prijem princa I.obkowica kod Pape. , Lsp. dalje isp. br. :>5(25. srp. 1941). 397 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 usprkos t~iitOJ zabranipoglavmka Pavelia bilo kakovim nepromt!jenim inima, postOje pOJedina' iZ redova ustaa kOJi na svoju ruku ine nast~a. IZ toga proi'.\!aze glasine u Srbiji da i .Katolika crkva progoni Srbe. Stoga nadbiskup l.!J!ipredlae Sv. Stolici da poage u Hrvatsku nekog crkvenog dostOJanstvemka kOJi bi "prouio stvari na lim "!Jesta, ipreporuzo hrvatskOJ'vladi mirnou, u"!Jerenost,pravdu i gllbav". Nadbiskup Je s1jestan takoder da i Srbi u HrvatskOJ' SVOJimponaanjem ne smiju iza~jvatl' hrvatsku vlast. I'.{}Jor:Obj. u: Actes 5, pp. 104-105, doc. 20 (prema izvornih.'U u: A.E.S. 6039/41.) Ebbi 170gia occasione di inviare alcuni scritti a codesto sacro Dicastero concernenti la penosa situazione, in cui veniamo a trovarci noi cattolici della Serbia, in seguito alle violente persecuzioni praticate nel Regno di Croazia contro i Serbi-ortodossi. Non voglio esporre, che certi atti, purtroppo verificati, sign.ificano direttamen- teun oltraggio al buon senso eal diritto civile... senza padare della carita cristiana. IV . . Im M S . 171 MG" 172~ ilI eSCOVl,specla ente ons. tepmac e ons. anc, recero oro possibile per temperare l'impetuosita di alcuni partitanti degli "Ustae" ... i Vescovi non esitarono ad avvertire sulla gravita dei casi anche il capo dello Stato dott. Paveli: ad onore del vero devo dire, che questi in data del 27 Giugno emano un ordine, che proibiva severamente ogni atto arbitrario, ma sembra che questa disposizione abbia il medesimo effetto come le gride contro i bravi nel primo capitolo dei "Promessi SpOSi",173giacche continu- amente vengo pregato da Ministri e Vescovi serbo-ortodossi di interporre i rn.iei buoni uffici presso la Santa Sede, rispettivamente per il sue trarn.ite presso il Governo croato, che si termini una buona volta con queste vessazioni dei Serbi. A Belgrado, e in Serbia gli ortodossi corn.inciano a guardare di cattivo occhio i cattolici, per il semplice motivo, perche i Croati, i quali sono di religione cattolica, perseguitano i Serbi a motivo della loro religione.* Un nuovo malanno in questa penosa questione si meni festa nella diceria, - se non creduta da tutti: ma da molti divulgata, - che la Ch.iesa cattolica approvi le vessazioni praticate contro i Serbi. Non ci mancherebbe altro, che 170Mons . .J osip LJ ji (*lHHO) izabran je za nadbiskupa beogradskog 2H. studenog 1936. 171Mons. Alojzije Stepinac (lH98-1960), naslovni biskup Nikopse (28. svih. 1934), nadbiskup zagrebaki od 7. prosinca 1937. l72.J osip Stjepan Gari O.F.M. (lH70-1959), banjaluki biskup od 14. prosinca 1912. 171Alessandro Maozoni, I Pro)))fJsi SpOJI; izd. Lesca, str. 444-447. Nadbiskup Lji iznosi ovdje vjerojatno miljenje Srba koji dolaze traiti pomo, a ne svoje. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katnlika crkva u I Irvatskoj 1941- J 945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 qualcheduno elica, che anche i sacerdoti sloveni Slano stati espulsi dalle lora seeli per oreline del Vaticano. Certe elicerie son grasse, ma talvolta pili grasse sono, pili vengono credute. Perci6 mi perrnetto eli esprimere un modesto parere in questo riguardo: sarebbe forse opportuno, se la Santa Sede inviasse a Zagrabia qualche personaggio autorevole (anche senza attributi eliplomatici) il quale, dopo aver stueliata la questione suI sopraluogo, potrebbe raccomandare al Governo croato calma, moderazione, giustizia, carita; avvertendo che l'autorita dello Stato viene dannneggiata, se ognuno crede eli poter far "giustizia" da se, e se gli orelini del Governo incontreranno la medesima sorte come le gride contra i bravi. Un vescovo serbo, al quale elissi che il Capo del Governo proibi ogni vessazione, mi rispose: "Ma dove e l'autorita del Governo, se i suoi orclini non vengono osservati?". Naturalmente bisognera consigliare ai Serbi eli astenersi da ogni gesto, che potrebbe irritare gli Ustae. Per evitare imbarazzi alcuni ortodossi si fanno cattolici ... ma "cw bono", quando manca la convinzione religiosa? Un'intervenzione della Santa Sede avrebbe una buona eco in Serbia. In Serbia dobbiamo procurare eli convivere "in caritate christiana" con gli ortodossi tanto pili che molti cattolici, fuggiti dalla Slovenia,174 sono obbligati eli rivolgersi all'ospitaliti dei Serbi. Bi!jeka Mons. Tardliljja: 2-8-41. Ex auelientia Eminentissimi: Rispondere che gia estato inviato un 1 d 'f, . In pre ato per ve ere e n enre ecc. ecc. 35. 1941, 'srpanj 2I, Vatikan Dravni ta/mk sto Mag/~one obavjetava zagreba/kog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac a!je u Hrvatsku "promatraa" Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu !t!Jesta oS1!Jedolo o 174 Njemaka jeizagnala slovenski narod iz pripojenog podruja tajerske. O cijelom tom pitanju podrobno sc govori u H. i 9. svih. /'lcles et r l o c l I/l l en t .f , koji su posveeni pruanju pomoi rtvama rata od strane Sv. Stolice. 175 Dok je Mons. Tardini pisan ovu biljeku, opat Marcone otputovao jevc za Zagreb. 'sp. narednu isp. br. 35 (25. srp. 1941). Mons. Ujiobavjeten jeo tnme pismom od H.kolovoza 1941 (A. I'..S. 6039/41). L pismu se opatu Marconeu ne pridaje nikakav slubeni naslov, ali se kae da e izvidjeti stanje "de visu", iz eb'" proizlazi da bi mu najtoniji naslov bio naslov "promatraa". Bilo jeupoetku predvideno da nosi naslov "apostolskog pohnditelja", ali kako su se vlasti u Zagrebu tome usprotivile, Papa je odluio da se raj naslnv ne spominje (usp. isp. br. 33, od 22. srp. 1941.) Sveta jeStolica bila dosljedna toj odluci pa ni u jednom kasoijem slubenom vatikanskom spisu, poslanom u Zagreb, ne spominje 399 Svera Srolica, Nezavisna Drava I Irvarska i Karolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1\145. (S. Razum), l'onres (Zagreb) 2, srr. 343-4(,3 II/ersklitl potrebama hrvatskog naroda ti ovom trentltku i o tome obavijestio Sv. Stolictl radi korismh providenja. Uz ovu osnovnu zadalI zaslgun10 e doi i do susreta sa vlastima, pa neka !tlU ti SVef1111 b1ide Ila pomoi; kako bi opat mogao korisIla ,~)rilt' sll(!/il dtlf"OS!, Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 106, doc. 21 (prema nacrtu pisma u: A.E.S. 5776/41.) Il Santo Padre, il Quale, com'El1a sa, nutre una particolare benevolenza per la nobile nazione croata, invia eosta il Reverendissllno don Giuseppe Ramiro Marcone, O.s.B., abbate di Montevergine,J 76 perche si renda conto "de visu" delle partieolari necessita religiose del popolo croato nell'attuale momenta e ne riferisca alla Santa Sede, per gli opportuni provvedimenti. el presentarlo a Vostra Eccel1enza Reverendissima, sono sicuro che Elia l'accogliera eon amabile deferenza. Non manchera cost! certamente al Reverendissllno Abbate Marcone oceasione di mettersi anche in eontatto eon le Autorita governative, e di aseoltare le lora ricrueste. Essendomi ben noti i sentimenti di filiale devozione che l'Eccel1enza Vostra nutre verso laSanta Sede, confido che Ella non trascurera alom mezzo in suo potere per rendere pili agevole e proficuo il eompito affjdato al Reverendissimo abba te Marcone. nas l ov " apos r obkog pohodirc!j:l ", n.: s amo openi ti nas l ov " i nv i ato" (" i zas l ani k, pos l : 1ni k" ) i l i nj egov monaki naslov "abare" ("opar"). Bez obzira na ovu papinu odluku i susljednu dosljednost u njenom provodenju, ipak je u svijesri varikanskib diplomara opat "farcone osrao kao "pobodirelj" ("visitatore'), to porvrduje i pismo od 19. sij. 1943., upravljeno ralijanskom veleposlaostvu kod Sv. Stolice (vidi br. ('9), kao i izvjce njemakog savjernika u Rimu Ivana J urja Mensbausena od 19. lipnja 1943. (usp. ovdje J . Kolanovi, Nadbiskup Alojzije Srepinac u izvjcima Njemakog poslanstva u i':agrebu, isp. br. 5). L: istom c1uhu i prircc1ivai ovih .-4cles L I nasl ovima i kratkim saecima pridaju opatl l Nfarconcu redovito naslov "apostolskog pohodi relja" C'visiterur aposroli<jue'j. I76J nsip Ramiro "[arcnne O.S.B. (IKK2-19S2), henedikrinac u Genovi od 1K98, profesor u ;t,m'odu S,'. Anzdma u Rimu, vojni kapdan od 1915-191H, redovitim oparom od Monrevergine imenovan je 11. svibnja 191H. L svibnju 1941., prigodom posjete njegovoj opatiji, sroernik Maglione /-,'" upoznao. Dne 14. srpnja 1941. sroernik g" zove u Rim i 23. mu je objavio odluku pape Pij" XII. da /-,'" alje kao apostolskog pobodirelja u I Irvatsku, kod biskupa a ne kod vlade. One 25. srpnja opat je bio u Rimu sa svojim tajnikom occm .J osipom J \fasl l ccijem ().S.13., spreman da otpuruje. Susreo je mda s[()crnika Magli one" i mons. Tardinija re je bio, 2K. srpnja, primljen od P"pe. Dne 30. srpnja napusrio je Rim otpurO\'a"i za I,agreb. (Podaci su dobiveni od NjegO\'C Preuzvienosri I.judevita AnzeIma Tranfaglija O.S.B., op"ra od Montevergine, prema dnevniku oca Masuccija. Pismo od 3. oujka I %H). Nije bil o mogue nai (}dredenijih podaraka () izboru srocrnika l \fagl ionca. Izgl eda oevidno da sc je htjelo naglasiti crkveno, a ne diplomatsko obiljeje poslanika Sv. Stolice. Opat Marcone govorio je francuski i njemaki, a orac Masucci francuski, engl eski, i nakon nekol iko mjeseci boravka u Il narskoj, hrvarski. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), l'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 36. 1941, kolovoZ J , Zagreb, , Apostolski izaslanzk ti Hrvatskq/ opat Marcone obat;"etava dravnog ta/nzka sto Maglz"onea da je stigao ti Zagreb 3. kolovoza, da je vodio dva duga ra~ovora s nadbz:rkupom Stepincem i da ga je primio poglavmk Paveli, ko/ije izraz/o zadovof/stvo Zbog f!Jegovogdtlhovnog poslal'!Ja. (brzo/avka poslana ti 19 sati; primbena istog dana u 22,30 s.) Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 131, doc. 36 (prema izv. brzojavki m. 1. u: A.E.S. 6183/41.) Giunto giorno tre; 177ebbi due lunghi colloqui eon Arcivescovo Zaga- bria,t7Xoggi ottenuto Poglavnik. 179 Questi mi sembra soddisfatto mia missione spirituale; ringrazia espressamente Santo Padre. 37. 1941, kolovoZ 14, Rim Alatn; predSjednzk "Saveza izraelsktb Zajednica - Ullione delle comtmitd tsraelitiche" trai od stoerntka Maglionea da se S'Jeta Stolz"ca zauzme za brvatske tdove. Prema nekim, naime, privatnim vijestima ko/e su do l!Jihovog "PoVjereltStva za pruaf!Je pomoi" doNe preko nekth slimh udruga iZ Hrvatske, mnoge su tlstle hrvatskth ldo~a zatvorene; mtlkarcz' Stl przsl!Jeni na teki rad ti bosa11Skim solanama, a ene, d;eca istam; svetlkupno l'!Jiboko 6tzstla osoba, otpremljeni Stl ti Karlobag i na otok Pag, ko/i sto/e pod nadzorom taliJanske vo/ske. Stoga predlae da se zatlzme kod hrvatske vlade da obtlstavi nastlno otpremal'!Je, da se lanovi obitelji ne razdva/a;u, da se s odvedenim idovima ljudski postupa i drugo, a ako to niJe mogue postii; da se ra~ovara s taliJanskim vlastima o mogunostiprebaczval'!Ja ovth tdova u taliJa11Ska sakupbaka sredtta. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 250-252, doc. 132 (prema izvorniku: Nr. 1341. u: A.S.S. 1941 Razza 25.) Ricruamandoci a quanto abbiamo avuto l'onore e la possibilita di sengna- I I di M G IKO. V . are a voce a reveren SS1mO ons. rano, J n ostra assenza, Cl permet- tiamo di esporVi quanto segue. 177 Csp. isp. br. 35 (25. srp. 1'141). 17' Mons. Alojzije Stepinac. 179 Ante Paveli. ,"o Mons. Karlo era no, iz 2. Odjeljenja (papinskog) Dravnog tajnitva. 401 Svcta Stolica, 'czavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontcs (Zagrcb) 2, str. 343-463 Dalle notizie di fonte privata e di alcune organizzazioni assistenziali del Regno di Croazia, pervenute alla nostra Delegazione per l'Assistenza degli emigranti ebrei,lRl ci risulterebbe che molte migliaia di ebrei croati residenti a Zagabria o in altri centri della Croazia vengono arrestate senza alcuna ragione, private di ogni loro avere edeportate. Gli uomini vengono obbligati al duro lavoro nelle saline della Bosnia. Invece le donne, i vecehi ed i bambini vengono convogliati verso il paesetto costiero di Carlopago e l'isola di Pago, eon una poplazione complessiva di erica 4 mila anime, tuttora presidiati dalle forze armate italiane. Quest'ultimo gruppo, circa 6 mila persone, senza mezzi, senza indumenti, perche costrette a partire portando solo quanto pua contenere un sacco da montagna, e forzato a vievere all'apperto in zone rocciose, prive di vegetazi- one, a tipo carsico, eon elima torrido, senza acqua sufficiente, prive di ogni risorsa agricola, senza tetto nel senso letterale della parola. Qusta masa di persone, in continuo aumento, e costretta a stare la notte all'addiaccio ed il giorno sotto la sferza del sole, non avendo di che coprirsi ed ove ripararsi, eon nutrimento assolutamente insufficente, senza medicinali e lasciata completamente in balia di se stessa, giacche ogni forma di assistenza, sia da parte di privati che da parte di organizzazioni, evietata dalle autorita croate. Ci permettiamo di unirvi copia di una delle tante lettere pervenute alla nostra Delegazione lR2la quale fa un quadro terribilmente veritiero della situazione di questi disgraziati fra cui moltissimi di fede cristiana cattolica. Di fronte a tale stato di cose, mossi da infinita pieta verso tanti sventurati e fidando nell'alto senso di umanita e nei sentimenti di amore che hanno sempre ed ovunque ispirata l'azione del Sommo Pontefice, ci rivolgiamo a Voi aff1nche interveniate eon la Vostra autorevole parola presso le autorita italiane e croate preposte a detti provvedimenti, in modo che questo dolorosissimo stato di cose venga quanto prima a cessare. Atal uopo ci permettiamo suggerirvi di cercare di ottenere le seguenti nusure: 1) intervenire presso il Governo croato perche siano revocate le dispozioni di spogliazione e di deportazione; perche le famiglie gia colpite non vengano divi se; perche il trattamento dei deportati abbia almeno un carattere di umaniti; perche l'alimentazione sia suff1ciente e perche sia provveduto all'alloggiamento di tutci gli internati; 181 Vidi 1. biljcku u isp. od 16. svib. 1941. (u: Ac/es 8, p. 193, m. 1;6),*u kojoj sc kac da jc "Dclascm", tj. "Dclci,'llziooc Assistcnza !imigranti I,brci" bila udruga za pruanjc pomoi unutar "Unionc dcllc comunid israclitichc italianc" (dodatak, .\:R.). 182 Pismo nijc objavljcno. 402 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilnatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 2) raggiungere dallo stesso Governo croato che i lavori a cui gli umnini vengono adibiti siano adatti alle possibilita fisiche di ciascuno e che non abbiano il carattere di lavori forzati; 3) ottenere il permesso pe la nostra Delegazione di assistenza di mettersi a contatto eon i detti campi di concentramento, per offrire a questi disgraziati assistenza morale e materiale. Ove non si potesse ottenere la cessazione completa delle odierne persecuzioni, si potrebbe proporre alle autorira italiane di studiare la possi- bilira di trasferire queste farniglie nei campi di concentramento d'Italia, aff1nche le loro condizioni di vita siano rese possibili e possano avere il compleeto aiuto della nostra Delegazione. Facciamo sicuro affidamento che questo nos tro fervido appello sia da voi benevolmente accolto e considerato eon cuore paterno e eon senso di larga comprensione e quale suprema autorita morale dell'umanita, riuscirete rapi- damente ad alleviare la sorte di questi derelitti. In tale certezza porgiamo i nostri vivissimi ringraziamenti ed i pili deferenti ossequi.IH 3 38. 1941, kolovoZ 30, Rim Apostolski poslamk (nuncij) pri TaliJ(JI1skojdravi Franjo Borgongim' Duca opisJ!je dr:(:zvnom tajmku sto. Maglzoneu svqj susret i ra~ovor sa savjetmkom za kulturu Hroatskog veleposlanstva u Rimu Antunom Nizeteom, ko/i mu je doao u pO!Jetu da se on, poslamk, zauzme kod talijanske policije za oslobada1!Je Jednog splttskog sveemka. Sa1!JetmkNizeteo rekao Je kako poglavmk Paveli eli pokazati svijetu da Je Hroatska katolika zem/;a, te da Je u tom smislu ve 100.000 hroatsklh pravoslavaca postalo katolicima. Zahvalzo se na pomoi ko/u Je pruf!o zatoenim Hroatima, ko/ih ima mnogo po raznim talijanskim sakup!Jalimm po/;ima. Poslamk Borgongini svra!loJe ra~ovor na glasIile o muenjima "pravoslavmh" od strane Hroata katolzka; sam ne poZncge liyemce,alzje lIOpriati o tome, pa SlI I' Srbi /; 1111' na Katokku crkvu. Sa1!JetmkNizeteo dopustioJe da Vjero/atnoposto/e u o/Jomprijelaznom razdob/;u neka uznemirava1!Ja,osobito Zbog Hroata musltmana ko/i mrze Srbe. Konano poslamk Borgongini daoJe do Zj1a1ya da se diplomatski predstavmd u Rimu ale na hroatskog veleposlamka da nije izvrio svo/e slubene obveze prema drugim veleposlamclma, teJe t~lla po~ati stav Sv. Stoltee da ne priZncge novonastale drave u tijeku rata. SaVjetmk Nizeteo Je obeaoprenijeti sadrcg ra~ovora svom pretpostav/;enom, hroatskom veleposlamku, i molzaJe za oprote1!JeZbog 183 Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 nepoi}zavarya diplomatskth obtccga,jer Hrvatt; kako je rekao, tijekom 400 godina nisu imaH svoje drave. Izvor: Obj. u: Ac/es 8, pp. 259-260, doc. 138 (prema izvorniku Rap. m. 9450 u: A.E.S. 6662/41.) E venuto questa mattina, accompagnato da due Superiori del Terzo Ordine Francescano - dimoranti ai Santi Cosma eDamiano 11l4 - il signor Antun Nizeteo, addetto culturale alla Regia Legazione di Croazia presso il Quirinale. Egli desidera un mi_ointervento presso lapolizia, per liberare un sacerdote croato di Spalato (...)lK, destinato al confmo in Chieti, cosa di cui mi occupero al pili pres to. Credo mio dovere riferire all'Eminenza Vostra Reverendissima, in breve, il colloquio. Si eintrodotto dicendo che Paveli ciene a far sapere a tutci che la Croazia e cattolica, e poi, per farmi piacere, ha aggiunto che gia 100.000 Croaci cosiddetti "Ortodossi" - e non si sa come lo fossero - sono divenuci cattolici. Mi ringraziava quindi dell'opera da me spiegata per i suoi connazionali, visitando i campi civili e militari di internamento. Rispondevo di aver veduto molti Croaci nei vari campi e gli ho riferito le loro domande alla Santa Sede per un intervento presso il Governo italiano allo scopo di ottenere il rimpatrio dei Croati "ortodossi". Il mio interlocutore mi ha detto che se il Santo Padre interviene, la cosa si otterra. Ho proseguito riportando i lamenti ascoltati qua e la di vessazioni contro gli "ortodossi", inflitte, a quanto mi si diceva, dai cattolici croati; io non conoscevo tali fatti, ne potevo dire se fossero veri o meno; comunque, pero credevo utile per lui riferire quanto avevo inteso. "Certo, soggiungevo, i Serbi sono molto irritati contro la Chiesa Cattolica; ed e bene che i cattolici non si dipartano dall'insegnamento di ostro Signore, che VL!olela propagazione della Verita per mezzo della persuasione e non della violenza. Gli apostoli del Vangelo hanno sostenuto il martirio, ma non hanno combattuto con le armi. Queste sono le istruzioni che il Sommo Pontefice ha dato e continua adare al clero ed ai fedeli". Il signor Nizeteo mi ha detto che qualche turbolenza vi deve essere stata nei momenti di transizione specialmente a causa dei Croaci mussulmani che odiano i Serbi, rna non mi ha acceqnato minimamente aviolenze dei cattolici verso gli "ortodossi". lK' Na Staro-rimskom trgu 0'orum Romanum) u Rimu. IK5 Imena isputena. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Non ho tralasciato eli dire che uno degli ufficiali prigionieri, eon il quale avevo padato, asseriva eli avere in quakhe lettera la conferma delle lamentate atrocita. In fine ho fatto cadere il discorso sulla mancata visita del Ministro eli Croazia,lR6 suo Capo Missione, agli ambasciatori ed al Decano in Roma e sulla mancata lettera d'uso ai colleghi del Corpo eliplomatico - eli che alcuni si sono lamentati -. Mi ha risposto che il Ministro non aveva fatto visita alle Rappresentanze eliplomatiche eli quegli Stati che non avevano rieonosciuto la Croazia. Gli ho replicato spiegandogli qual'e invece l'uso internazionale vigente tra i membri eli uno stesso Corpo diplomatico e come il suo Ministro non poteva mancare eli avere relazioni "ufficiali e personali" almeno eon il Decano. Gli ho poi spiegato come la Santa Sede non possa, durante una guerra in corso, rieonoscere de facto et de tim gli Stati che si vengono formando. Il signor Nizeteo mi ha promesso che riferira ogni cosa al suo Mini stro, che sta per ritornare in Roma, e mi ha ringraziato molto per tutto quanto gli aveva detto e si e scusato col elirmi che da 400 anni i Croati non sono uno Stato e perci6 ignorano le usanze eliplomatiche; ma essi sono e vogliono essere la elifesa e l'avanguarelia del Cattolicismo nei Bakani. In tutta la conversazione i due Francescani non hanno detto una parola, pur approvando eon i gesti il mio elire nei punti pili salienti. 39. 1941, rujan 3, Vatikan Dravni tajmk sto Maglione odg01Jara na t":(y"etcgopata Marconea kojega je poslao iZ Zagreba 23. kolovoza. Sto Maglione zahva/juje se na dragogemm vijestima. Nada se da e opat Marcone moi ubudue, kada veze s inozemstvom budu olakane, redovdo slali ovakova t":(y"ea. Zadovof;im je to se opat ifluzeo za srpsko puanstvo ipotie ga da nastavipmati im kransku pomo. Istie posebno zadovof;stvo to su spomenuti opat i zagrebatki nadbtskup Steptizac pnskoili u pomo izagnanom slovel1Skom pual1Stvu i I"!Jihovtmsveemctma. Sv. Otac Je potvrdno odgovorio na opatovu molbu da se tim izagnaniama dopremi odredena svota novca. Potie nadaf;e opata da se zauZf11e,pazei uvijek da to ne bi Imalo slubeni oblIk, ifl UJ7!Jereno postupanje sa IdOVIma 11 Hrvatsko;: (U svom t":(yellopat Marco~e bio je opIsao, l~edll ostal0l; nepnnyereno ponaan;e hrvatskIh vlasliprema IdovIma. Naime, svi Sll tdovi morali na svo/im gmdtma nosiIz' metalnu ploicu sa slovom ((b>. H!Jelo se to nametnuti i kranskim IdovIma, alt"je nadbiskup Stepli1ac to uspio sprijeitt). Neka bdije, pIe nadaf;e sto Maglione, nad ponaa11Jem blskupj;skog i redovmkog sveenstva da bi uvj;ek ostalo izpan politIkIh na!Jecal"!Ja, o.rtqjui ipak, uvijek odano i u neseblno/' suradl"!J"is 18. Stijepo Peri. 405 Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), l'omes (7.a!:,'Tcb) 2, str. 343-463 vlastima. Primio je do znarya ono to je opat napisao o duhovno; skrbi nadbiskupa Stepinca za katoltke u Medimurju, zauzetom od strane Madara, te kae da Sv. Sto/z"ca ne mis/z"mjjeryati u tom podruCju dosadarye crkveno ra'?f,ramCef!Je. Konano, s obzirom da opat Marcone teko uspostavlJa veze sa Sv. Stolicom, Sv. OtacJe obeao dodiJeltti mu sve ovlastt"kOJe tmaju redovttipapinskipredstavnici u stramm dravama. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 261-262, doc. 139 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S. 6660/41.) Mi e pervenuto il pregiato rapporto del 23 agosto ultimo scorso 187 eon il quale la Paternit:i Vostra reverendissima referiva le sue prime impressioni su la situazione politico-religiosa in Croazia. Ringrazio vivamente Vostra Paternita delle interessanti notizie fornite in proposito alla Santa Sede e voglio sperare che, divenendo le eomunicazioni eon l'estero meno diffi.cili,Ella avra modo di tenermi regolarmente al corrente dello svolgimento della missione affi.dataLe. Le sara, poi, grato se vorra in seguito riferire su i singoli argomenti eon rapporti distinti. Ben volentieri esprimo a Vostra Paternit:i il mio compiacimento per la premura eon cui si eadoperata in favore della popolazione serba, emi ritengo sicuro che continuera eon la prudenza ed il tatto richiesti dalle circostanze, a svolgere la Sua caritatevole opera nell'intento d'impedire che i fatti lamentati abbiano a riprodursi. Con soddisfazione ho rilevato quanto Vostra Paternit:i e l'eccellentissimo arcivescovo di Zagrabia 188 hanno fatto allo seopo di alleviare, nei limiti del possibile, le sofferenze dei sacerdoti e dei cattolici sloveni esiliati. ell'inco- raggiare Vostra Paternita arendere sempre pili effi.ciente tale interessamento, sono lieto di poterLe comunicare che il Santo Padre Si edegnato di aceogliere favorevolmente la domanda da Lei avanzata, intesa ad ottenere un sussidio per provvedere allepili urgenti necessita. 189 A questo riguardo, peraltro, come 187 Aposrolski izaslanik pie u svom izvjcu: "I giudci in Cmazia sono ohbligati a portare sui peno un diseo metalIjeo di dieci cm. di diamerm di eolorc gial10 nel cui ccntro i: scrina la Icttcra " (idov: giudco). Questo distintivo mal rollefato e I'odio dei cmati verso di lom, nonchi: gli svamaggi eeonorruci a cui sono soggcni, dctcrmina spcsso nell'animo degli cbrei il J csiderio di passare allaChiesa cartolica. 'on si eseludono eon qUCS[()a PI7'oI7' i motivi soprannaturali eJ il lavoro silcnzioso della grazia divina. II nostm elem agevola lalom convcrsione, pemando che almcno i lom figli saranno educati neliescuole cattolichc equindi saranno piu sinccramente cristiani" (A.I'.S. 4951/41). Od ovih metalnih oznaka uva se nekoliko primjeraka s vlasrorunom biljckom mons. Tardinija: "Questi distimivi sono stati portati dall'arciveseovo di Zagabria (Mom. Stepinac). Son quelli creati in Cmazia per gli ebrei. Si volcva impor1i anchc agl i cbrci convcrtiti. L'arcivcscovo e riuscito ad i mpc r ur 1o" . 18' Mons. Alojzije Stepinac. 189 Vlastoruna biljeka stoernika Maglionea od 25. srpnja 1941 (A.E.S. 5795/41) kae: "II Samo Padre si i: degnato disporre; 406 Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fnmes (Zagreb) 2, str. 343-463 pure a proposito dell'impiego delle somme cosu giacenti, mi riservo di farLe quanto prima pervenire le opportune istruzioni. Presentandosene l'occasione, Vostra Paternita procuri, confidenzialmente esempre in modo che ad eventuali Suoi passi non possa attribuirsi carattere ufficiale, di raceomandare a eru di dovere moderazione per quanto concerne il trattamento degli ebrei residenti in territorio croato. Quanto all'attitudine del dero, sia seeolare che regolare in questioni politiche, Vostra Paternira continui a vigilare affinche esso resti al di fuori e al di sopra delle eompetizioni di parte, pur prestando all'autorita civile la sua leale e disinteressata collaborazione. Ho preso atta di quello che Vostra Paternita ha riferito circa lareale possibilita per l'eccellentissimo Mgr arcivescovo di Zagrabia di continuare ad assistere i fedeli del territario di Murakos. 190 Non ho bisogno d'aggiungere che, nelle attuali cireostanze e perdurando talepossibilita, laSanta Sede non intende sottrarre quei fedeli alla giurisdizione alla quale sono finora rimasti soggetti. Mi pregio, infine, di significare alla Paternita Vostra che il Santo Padre, avuto riguardo alle attuali difficolra di comunicazione eon la Santa Sede, Si e degnato concederLe l'uso delle facolra che si sogliono accordare ai Rappre- sentanti Pontifici. 40. 1941, rujan 6, Ljubljana, ljubijcmski biskup Grgur BO(l'1anmolz'papinskog dravnog ta/nzka stof. Maglz'onea da se zauzme kod tali/anskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove iZ!?JegleIZ Hrvatske, ko/ima bipriJet1la veltka opasnost ako bi ih se vratilo u Hrvatsku. (brz,!/avka poslana u 10,55 sati; primijena 11 17 sati) Izvor: Obj. u: Actes 8 J p. 263, doc. 140 (prema izvornoj brzojavci m. 1096 u: A.E.S. 6900/41.) 1. ehe nel Collegio di Propaganda siano ammessi Hserrunaristi di Maribor secondo leindieazioni fornite dall'L~rrunentissimo Cardinale ['umasoni; 2. ehe per gli altri serrunaristi di Maribor, pei quali si ehiedeva un sussidio, si diano 50.000 lire; 3. ehe pei saeerdoti di Maribor e di Lubiana seaceiati dalie lora sedi s'invii un sussidio di 150.000 lire (7SJ )O() per dioeesi). I~~somma complessiva porrebbe essere inviata al veseovo di Lubiana eon preghiera di passare al suo collega di Maribor la parte indicata. Turri questi sussidi debbono essere presi daUa somma di 200.0()O doUari messa reeentemente a disposizione del Santo Padre dai vcscovi americanj", I"" Tadanje pogranino podruje Madarske (tj. hrvatsko Medimurje, op. J :R.). 407 Svcta Srolica, Nczavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), [<ontcs (Zagreb) 2, str. 343-463 Vescovo di Lubiana l91 prega intervenire Ministero Interni per emigraci ebrei battezzaci trovancisi ora provincia Lubiana di confinarli interno re;;no per non essere rimandaci in Croazia dove minacciano gravissime pene. 19 41. 1941 J rujan lOJ Rim Isusovac Tacchi Venturt' obavjetava sto Magkonea da se je uspjeno zaloffo kod proelmka talijanske policj;'e za IZlvegle hrvatske krtene Z,dove u Ljub!janskojpokrajliu: Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 274, doc. 147 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 6972/41.) Rescituisco il telegramma di Mons. vescovo di Lubiana inviatomi ieri 193 . . . 194 sera. Stamane l'Eccellenza il capo della polizla, al quale l'ho mostrato, ha in mia presenza disposto che subito venisse per telefono significato al Questore di Lubiana l'ordine da lui imparcito di accordare cio che Monsignor vescovo richiedeva per gli ebrei croaci emigraci nella nuova provincia italiana di Lubiana. Col dispaccio rescituisco anche lalettera 195 della signora X laquale supplico il Santo Padre le ottenesse pei suoi parenci la stessa grazia che Monsignor Roman ha domandato per tutci indiscintamente i croaci battezzaci, di stirpe ebraica, rifugiatisi in Lubiana e suo territorio. 1 % 42. 1941, rujan 22, Rim Apostolskiposlamk (7wnciJ) ti ItaliJi Franjo Borgongini Duca ,':(ydtge paptitskog dravnog ta;illka .rto Maglionea o .rvom ra:<;govoru.ra hrvat.rki171 veleposlamkom ti ItaliJi' StiJ'epom Peneem. Veleposlamk Perle isprtao se najpriJe to po <JIanju niJe dip/oma~ vepravmk. Iiflio Je, zatim, kako su odno.ri t~edtl Hrvat.rke i ItaliJe ti po.r!Jedl'!Jevrijeme postali napeti; bi/o .r '" Mons. Gtgur Roman (18l:l3-1959), biskup (ne nadbiskup, kako ,roji u AC/ff, op .. \:R.) od [930. 192 Vidi isp. br. 41 (!Il. ruj. 1941). ,.] Vidi i,p. br. 4ll (6. ruj. 1941). "4 Karmen Senise, proelnik talijanske policije od ]94ll. do 15. travnja 1943. 195 Pismo nije objavljeno. '96 One 17. ruj"" o. Tacchi Venturi zamoljcn je da se pobrine za izbjeglice ncarijevce u Suaku (t\.E.S. 7(39/41). ('One IR. listopada [941 Cl. Tacchi Venturi izvjeuje stoernika Maglionea do je poduzeo potrebne korake u vezi s molbom ljubljanskog biskupa Grgura Romana. Biskup je, naime, bio molio 17. rujna da bi se u postupku skupljanja idova na ,akupljaka mjesta pazilo da krteni idovi budu odvojeni od starozavjetnih idova. Vidi Ackr 8, pp. 318-319, doc. 176; dodatak, JR.) 408 S,'era Srolica, Nezavisna Drava Ilrvarsb i Katnlib crkva u I !rvalskoj 1941-1945 (S. Razum), !'ontes (i'.a!-,'feb) 2, SIr. 343-463 toga to je Italjji nepravedno pripao iroki obalni pq/as, bz/o to talijanske vlasti tamo ine nastl/e nad Hrvatima. Nadal/e, poglavmk Paveli ek da imenovani hrvatski kralJ Tomislav Il dode u Hrvatsku za nekolzko m/e.recz; ali i Italija mora .po'-?}zati da Dalmacija ne prtpada n/q/ Nakon toga hrvatski velepo.rlamk je odgovorio na pitat!/e koJe mu je ap, poslamk pod u!Jeca/em srpske promidbe postavio glede hrvatskih okrutnostt; te .rtl ra~ovarali o prelamina s pravoslavlJa na katolz'anstvo i o drugim ratnim pitanjima. Nakon odlaska veleposlamka, apoposlamk Borgongim' Duca do'-?}zao Je da Je dr, Peri odmalena bio katolzk, ali Zbog rastave i nove emdbe preao Je u .rtarokatokku crkvu. Ova Je zl1je11lCa kod nekog, kae apopo.rlamk, o.rtavtla lo do/am o poglav11lku Paveltctl, ko/i ne razmtIJa koga e kamo po.rlatt: Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 244-245, doc. 95 (prema izvorniku Rap, m. 9580 u: A.E.S, 7349/41.) Riservato. Il 17 corrente e venuto a farmi visita protocollare il Ministro di Croazia dott, Cristiepo Peri, accreditato presso Sua Maesta il Re. 197 Egli ha cominciato col dire di non essere diplomati co Ceun avvocato di RagusaJ e ha riconosciuto di aver molto ritardato a farmi questa prima visita, l' R Mi ha aggiunto, per scusarsi, che quasi ogni giorno vengono missioni ufficiali daHa Croazia, che egli deve accogliere ed accompagnare, Mi ha confidato che le relazioni eon l'Italia sono in questi ultimi tempi alquanto tese: a prescindere dai eon fini stabiliti e che attribuiscono all'Italia una larga fascia su tutto il litorale dalmata da Fiume al Montenegro - fascia che penetra molto in profondita, in paese indubbiamente croato, - vi sono stati incidenti, per esempio estato fucilato un croato dalle truppe italiane solo perche teneva un fucile da caccia, eppure questo croato era amico dell'Italia. "Di questi fatti ne sono avvenuti parecchi", cosi mi diceva eon rammarico. Q 1 R 199 h d "11P 1 'k 21K1 d' li h uanto anuovo e ml a etto: og avru e 10 vog amo c e prenda possesso fra qualche mese e speriamo di accomodare le difficolti eon l'Italia, pero anche I'Italia deve convincersi che la Dalmazia non e italiana. Intanto si deve costruire un palazzo del Re, a Zagabria; basta, vedremo ...". Circa poi le note atrocita dei Croati, contra gli "Ortodossi", i Serbi e i Musulmani,201 gli ho detto che i Serbi, eon molti dei quali io avevo padato, sono irritatissimi per le violenze avvenute eontro di loro e ne accusavano 1~7 Kralj Viklor I':manuel III (ViItorio L\manuele IID. mVjerodajnice je predao kod Kvirinala 3. lipnja 1941. 199 Aimone di Savoia-Aosta, spolcranski vojvoda. L.:sp. isprave br. H i 14 (17. i IH svib. (941). 2'M > Ante Paveli. 201 Kako slijedi iz daljnjega teksta, rakvu je informaciju dobio od Srha, pa ne udi rakvo uopbvanje. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 anche i cattolici croati. A questo proposito aggiungevo: la Chiesa Cattolica non pua enon vuole fare propaganda eon laviolenza. Gesu ha detto: "andate e predicate", ma non: "andate e prendete lagente a fucilate". Mi ha risposto che gia si sono convertiti 350.000 "ortodossi,,;2112ho replicato che queste conversioni non persuadevano troppo, perche per la conversione ci vuole il sentimento ... Ha detto: "Il sentimento verra poi". Parlando dei Musulrnani della Bosnia, mi ha eonfessato che essi sono di pura razza croata. Alla fIne mi ha detto: "L'Italia ha da capire che deve andare d'acordo eon noi contro la pressione germanica, che [mira, se non si bada, per travolgere tutto". Per la campagna di Russia egli crede che, se si riesce aprevenire l'inverno, sara risolutiva. Dopo lasua partenza dalla Nunziatura, ho saputo che egli enato cattolico, ma che per divorziare dalla moglie, croata di Spalato, e passato alla setta dei vecehi cattolici ecosi si e sposato eon una tedesca. Chi mi dava queste notizie, mi faceva notare che Paveli avrebbe dovuto mandare, almeno aRoma, una persona che fosse in regola eon la Chiesa. Bi!jeka mons. Tardinjja: 24-9-41. Visto da Sua Santita. 43. 1941, rujan 27, Vatikan Papinsko Dravno tajnitvo odgovarajuijugoslavenskom kraljevskom poslanstvu na njegovepodsjetmke od 19. kolovoza i 1. ngna, a u veij' s progonom Srba u Hrvatskq;; izraava veltko a!jef!JeZbogsvakog nasilja kq;e dolazi s bz'lokq;e strane, osobito ako ga ane katoliet; podS;dqjui tgedno da Je Sv. Stolica ve dala korisna uputstva s tim u veij' svome izaslamku u Hrvatskq;; opatu Marconeu. Izvor: Obj. u: Actes 8 J p. 293, doc. 162 (prema nacrtu u: A.E.S. 6916/41.) . La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete a rec;:ules Pro-memoria n. 289 et n. 300 du 19aout dernier et du 1er septembre eourant 203 par lesquels laLegation Royale de Yougoslavie appelait son attention sur les persecutions dont ont ete victimes les Serbes en Croatie. 202 Oito je broj prelazaka u Katoliku crkvu preuvelian. 20J Podsjetnik nije objavljen; vidi ADAP serija D, svib. XIII!l, hr. 205, str. 263. Svcta Stolica, Nczavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u IIrvarskoj 1'141-1'145 (S. Razum), I'ontcs (i'.ah'Tcb)2, srr. 343-463 toga toje ItaliJi nepravednoprt}ao iroki obaini po/as, bz/o to taliJanske vlasti tamo iize nasil/e nad Hrvatima. Nada/fr!, poglavmk Pave/i ek da imenovani hrvatskz' kra!! Tomislav Il dode u Hrvatsku za nekohko m/esecz; ali i Italga mora sp0'(!1ati da DalmaciJa ne pripada '? /q/ Nakon toga hrvatski ve/eposlamk je odgovorio na pitarye kOJe mu je apo poslamk pod u!Jecq;em .rrpske promzdbe postavio glede hrvatskzh okrtJtnosb; te Sll ra:<govarako pre/ascima s pravoslavija na katokanstvo i o drtJgim ratnim pttal!Jima. Nakon odlaska ve/eposlamka, apoposlamk Borgongini Duca dOi}zao je da Je dr. Peri odmalena bio katolIk, ali Zbog rastave i nove emdbe preao Je li starokatoliku crkvu. Ova je ii!Jel1lcakod nekog, kae apoposlamk, ostavila lo dOjam o poglavmku Paveliu, kOJi ne razmlsija koga e kamo poslatI: Izvor: Obj. u: Ac/es 5, pp. 244-245, doc. 95 (prema izvorniku Rap. m. 9580 u: A.E.S. 7349/41.) Riservato. Il 17 corrente e venuto a farmi visita protocollare il Ministro di Croazia dott. Cristiepo Peri, accredjtato presso Sua Maesta il Re. 197 Egli ha eominciato col dire di non essere diplomatico Ceun avvocato di RagusaA e ha rieonosciuto di aver molto ritardato a farmi questa prima visita. 1 ' H Mi ha aggiunto, per scusarsi, che quasi ogni giorno vengono mjssioni ufficiali dalla Croazia, che egli deve aceogliere ed accompagnare. Mi ha confidato che le relazioni eon l'Italia sono in questi ultimi tempi alquanto tese: a prescindere dai eonfini stabiliti e che attribwseono all'Italia una larga fascia su tutto il litorale dalmata da Fiume al Montenegro - fascia che penetra molto in profondita, in paese indubbiamente croato, - vi sono stati incidenti, per esempio estato fucilato un croato dalle truppe italiane solo perche teneva un fucile da caccia, eppure questo croato era amico dell'Italia. "Di questi fatti ne sono avvenuti parecchi", cosi mi diceva eon rammarico. Q I R 199 . 1 d "II P I 'k 2 (HI d' li h uanto anuovo e nu 1a etto: og aVIl1 e 10 vog amo c e prenda possesso fra qualche mese e speriamo di accomodare le difficolta eon l'Italia, pero anche l'Italia deve eonvincersi che la Dalmazia non e italiana. Intanto si deve costruire un palazzo del Re, a Zagabria; basta, vedremo ...". Circa poi le note atrocita dei Croati, contro gli "Ortodossi", i Serbi e i Musulmani,201 gli ho detto che i Serbi, eon molti dei quali io avevo padato, sono irritatissimi per le violenze avvenute eontro di loro e ne accusavano 197 Kralj Vikror I~manuel III (Virtorio I,manuelc III). 19' Vjcrodajnicc jc prcdao kod Kvirinala 3. lipnja 1'141. 199 Aimonc di Savoia-Aosta, spolcranski vojvoda. Csp. ispravc br. tj i 14 (17. i 18 svib. 1'141). 200 Antc Paveli. 201 Kako slijcdi iz daljnjcga rcksra, takvu jc informaciju dobio od Srba, pa nc udi takvo uopovanjc. Sveta Stolica, Nezavisna Or?ava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Vescovo di Lubiana 191 prega intervenire Ministero Interni per emigrati ebrei battezzati trovantisi ora provincia Lubiana di confinarli interno repno per non essere rimandati in Croazia dove minacciano gravissime pene. 19 41. 1941, rujan 10, Rim Isusovac Tacchi Ventun' obaty'etava stoi.: Maglionea da se je uspjeno zaloio kod proelmka talijanske policije za izbjegle hrv~tske krtene Ztdove u Ljubg'ansko;pokrajtill: Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 274, doc. 147 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 6972/41.) Restituisco il telegramma di Mons. vescovo di Lubiana inviatomi ieri sera. 193 Stamane l'Eccellenza il capo della polizia,194al quale l'ho mostrato, ha in mia presenza disposto che subito venisse per telefono significato al Questore di Lubiana l'ordine da lui impartito di accordare cio che Monsignor vescovo richiedeva per gli ebrei croati emigrati nella nuova provincia italiana di Lubiana. Col dispaccio restituisco anche la lettera 195 della signora X laquale supplico il Santo Padre le ottenesse pei suoi parenti la stessa grazia che Monsignor Roman ha domandato per tutti indistintamente i croati battezzati, di stirpe ebraica, rifugiatisi in Lubiana e suo territorio. l 9!> 42. 1941, rujan 22, Rim Apostolskiposlamk (nuncij) u Italiji' Franjo Borgongtiti Duca i'{!!jeujepapinskog dravnog tcgittka stoi.: Magltonea o svom ra:<govoru .ra hrvat.rkim veleposlamkom u Italiji' Stij'epom Peneem. Velepo.rlamk Pene ispriao .re negprije to po iYanju nije diplomat, vepravmk. I={!lto Je, zatim, kako su odno.ri izmedu Hrvatske i Ital!Je u po.rgednJe vrijeme postali napetz; btlo .r 191 Mons. Grgur Ro?man (1883-1959), biskup (ne nadbiskup, kako stoji uAd,S, op . .I:R.) od 1930. 192 Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941). 193 Vidi isp. br. 40 (6. ruj. 1941). 194 Karmen Senjsc, proelnik talijanske policije od 1940. do 15. travnja 1943. 195 Pismo nije objavljeno. 196 One 17. rujna o. Taeehi Venturi zamoljen je da sc pobrine za izbjeglice nearijevcc u Suaku (ALS. 7039/41). (*One IR. listopada 1941 o. Tacchi Venturi izvjeuje sto?ernika Maglionea da je poduzeo potrebne korake u vezi s molbom ljubljanskog biskupa Grgura Ro?mana. Biskup je, naime, bio mouo 17. rujna da bi sc u postupku skupljanja idova oa sakupljaka mjesta pazilo da krteni idovi budu odvojeni od starozavjetnih idova. Vidi Actes 8, pp. 318-319, doc. 176; dodatak, .\:R.) Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1~41-1 ~45 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 pure a proposito dell'impiego delle somme cost! giacenti, mi riservo di farLe quanto prima pervenire le opportune istruzioni. Presentandosene l'occasione, Vostra Paternid procuri, confidenzialmente esempre in moda che ad eventuali Suoi passi non possa attribuirsi carattere ufficiale, di raceomandare a ehi di dovere moderazione per quanto concerne il trattamento degli ebrei residenti in territorio croata. Quanto all'attitudine del dero, sia secolare che regolare in questioni politiche, Vostra Paternid continui a vigilare affinche esso resti al di fuori e al di sopra delle competizioni di parte, pur prestanda all'autorid civile la sua leale e disinteressata collaborazione. Ha preso atta di quello che Vostra Paternira ha riferito circalareale possibilita per l'eccellentissimo Mgr arcivescovo di Zagrabia di continuare ad assistere i fedeli del territorio di Murakos. 190 Non ha bisagna d'aggiungere che, nelle attuali circostanze e perdurando talepossibilira, laSanta Sede non intende sottrarre quei fedeli alla giurisdizione alla quale sano finora rimasti soggetti. Mi pregio, infine, di significare alla Paternita Vostra che il Santo Padre, avuto riguardo alle attuali difficolta di comunicazione can la Santa Sede, Si e degnato concederLe l'uso delle facold che si sogliono accordare ai Rappre- sentanti Pontifici. 40. 1941, rujan 6, Ljubljana, LjubgrJnski biskup Grgur Roman molipapinskog dravnog tqjmka stoj.. Magft'onea da se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjth pOSI01)aza krtene Ztdove tz!? jegle tZ Hrvatske, kojima biprijettfa veltka opasnost ako bi th se vrattlo u Hrvatsku. (brzq;a1Jka poslana u 10,55 satt; Prtmgena u 17satz) Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 263, doc. 140 (prema izvornoj brzojavci m. 1096 u: A.E.S. 6900/41.) 1. che ncl Collegio di Propaganda siano ammessi H setllinaristi di Maribor secondo le indicazioni forrute dall'L\minentissimo Cardinale Fumasoni; 2. che per gli altri seminaristi di Maribor, pei quali si chiedeva un sussidio, si diano 50.000 lire; 3. che pei sacerdoti di Maribor e di Lubiana scacciati dalle loro sedi s'inv;i un sussidio di 150.000 lire (75.000 per diocesi). La som ma complessiva potrebbe essere inviata al veseovo di Lubiana eon preghiera di passare al suo eollega di Maribor la parte indicata. Tutti questi sussidi debbono essere presi dalla somma di 200.000 dollari messa recentemente a disposizion~ dd Santo Padre dai vcscovi american/', 190 Tadanje pogranino podruje Madarske (tj. hrvatsko Medimurje, op. J:R.). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 vlastima. Primio je do zna1'!Jaono to je opat napisao o duhovno/' skrbi nadbiskupa Stepinca za katoltke u Medimutju, zauzetom od strane Madara, te kae da Sv. Stolica ne misli m!/e'!Jatz'u tom podruju dosada'!Jecrkveno ra:<granic'!Je. Konano, s obzirom da opat Marcone teko uspostav!Ja veze sa Sv. Stolicom, Sv. Otac Je obeao dodiJeliti mu sve ovlasti ko/e ima/u redovitipapinskipredstavmd u stranim dravama. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 261-262, doc. 139 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S. 6660/41.) Mi e pervenuto il pregiato rapporto del 23 agosto ultimo scorso 187 eon il quale la Paternit:l Vostra reverendissima referiva le sue prime impressioni su la situazione politico-religiosa in Croazia. Ringrazio vivamente Vostra Paternita delle interessanti notizie fornite in proposito alla Santa Sede e voglio sperare che, divenendo le eomunicazioni eon l'estero meno difficili, Ella avra modo di tenermi regolarmente al corrente dello svolgimento della missione affidataLe. Le sara, poi, grato se vorra in seguito riferire su i singoli argomenti eon rapporti distinti. Ben volentieri esprimo a Vostra Paternita il mio compiacimento per la premura eon cui si eadoperata in favore della popolazione serba, emi ritengo sicuro che continuera eon la prudenza ed il tatto richiesti dalle circostanze, a svolgere la Sua caritatevole opera nell'intento d'impedire che i fatti lamentati abbiano a riprodursi. Con soddisfazione ho rilevato quanto Vostra Paternit:l e l'eccellentissimo arcivescovo di Zagrabia 188 hanno fatto allo scopo di alleviare, nei limiti del possibile, le sofferenze dei sacerdoti e dei cattolici sloveni esiliati. Nell'ineo- raggiare Vostra Paternit:l a rendere sempre pili efficiente tale interessamento, sono lieto di poterLe comunicare che il Santo Padre Si e degnato di aceogliere favorevolmente la domanda da Lei avanzata, intesa ad ottenere un sussidio per provvedere allepili urgenti necessita. 1X9 A questo riguardo, peraltro, come 187 Apostolski izaslanik pie u svom izvjcu: "I giudei in Croazia sono obblil,,,,ti a ponare sui petto un diseo metalIico di dieci cm. di diametro di colore giallo ncl cui centro e scritta la Icttera " (idov: giudeo). Questo distintivo mal rolleraro e 1'odio dei croati verso di loro, nonch~gli svantaggi eeonorruci a cui sono soggetti, determina spesso nell'animo degli ebrei il desidcrio di passare alla Chiesa cattolica. Non si eseludono eon questo a pnoti i motivi soprannaturali cd il lavoro siicnzioso della grazia divi na. 11nostro elero agevola laloro conversione, pensando che almeno i loro figli saranno educati neIlesCllole carroliche equindi saranne) piti sinceramente cristiani" (A.".S. 4951/41). Od ovih metalnih oznaka uva se nekoliko primjeraka svlastorunom biljckom mons. Tardinija: "Qucsti distintivi sono srati ponati dall'arcivescovo di Zagabria (Mons. Stepinac). Son quelli creati in Croazia per gli ebrei. Si vole\'a imporli anchc agli cbrci convertiri. L'arcivt:scovo e riuscito ad impcdirlo", 188 Mons. Alojzije Stepinac. IK9 Vlastoruna biljcka sroernika Maglionea od 25. srpnja 1941 (i\.I':.S. 5795/41) kae: "II Santo Padre si e degnato disporre: Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Jrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), !"ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Non ho tralasciato di dire che uno degli ufficiali prigionieri, eon il guale avevo parlato, asseriva di avere in gualche lettera la eonferma delle lamentate atrocita. In fine ho fatto cadere il discorso sulla mancata visita del Ministro di Croazia,186 suo Capo Missione, agli ambasciatori ed al Decano in Roma e sulla mancata lettera d'uso ai colleghi del Corpo diplomatieo - di che akuni si sono lamentati -. Mi ha risposto che il Ministro non aveva fatto visita alle Rappresentanze diplomatiche di guegli Stati che non avevano riconosciuto la Croazia. Gli ho replicato spiegandogli gual'e invece l'uso internazionale vigente tra i membri di uno stesso Corpo diplomatico e eome il suo Ministro non poteva mancare di avere relazioru "ufficiali e personali" almeno eon il Decano. Gli ho poi spiegato come la Santa Sede non possa, durante una guerra in corso, rieonoscere dejacto et de tim gli Stati che si vengono formando. Il signor Nizeteo mi ha promesso che riferid ogru cosa al suo Ministro, che sta per ritornare in Roma, e mi ha ringraziato molto per tutto guanto gli aveva detto e si e scusato col dirmi che da 400 anni i Croati non sono uno Stato e perci6 ignorano le usanze diplomatiche; ma essi sono e voglio no essere la difesa e l'avanguardia del Cattolicismo nei Bakani. In tutta la conversazione i due Francescaru non hanno detto una parola, pur approvando eon i gesti il mio dire nei punti pili salienti. 39. 1941, rujan 3, Vatikan Dr.frzvni tqjmk sto Magltone odg01Jara na i~jetqj opata Marconea k,!jega je poslao tZ Zagreba 23. kolovoza. Sto Magltone zahvaljuje se na dragoqenim vIJestima. Nada se da e opat Marcone moi ubudue, kada veze s inozemstvom budu olakane, redovt!o slati ovak01Ja tZ!!J'ea.ZadovoljrJ11je to se opat zauzeo za srpsko puanstvo ipotie ga da nastavipmati im kransku pomo. Istie posebno zadovo!jstvo to su spomenuti opat i zagrebac'ki nadbiskup Stepti/ac priskolIt' u pomo t~gnanom slovenskom puanstvu i n;ihovim sveenicima. Sv. Otac je potvrdno odgOVOriOna opatovu molbu da se tim tzagnanicima dopremi odredena svota novca. Potie nadalje opata da se zauifJle, pazei uviJek da to ne bi imalo slubeni obltk, ifl UJf!Jereno postupanje sa Ztdovima u Hrvatsk'!J: (U svom tZ!!J'euopat Marcone biOje opisao, t~edu ostaloJ!yneprtir!JenmoPonaa1ye hrvatskth 1Jlastiprema Ztdovima. Naime, svi su Ztdovi moralt' na SVOJimgmdima nositi metalnu ploicu sa slovom b). Htjelo se to nametnuti i kranskim Zidovima, alt'je nadbiskup Stepinac to uspio sprj;elit). Neka bdIJe, ptfe nadalje sto. Magltone, nad ponaan;em biskupiJskog i redovnikog sveenstva da bi uviJek ostalo t~an polt'ttckth nagecan;a, ostcgi,i ipak, uviJek odano i u nesebtcnOJ' suradn;i s I" Stijepo Peri. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 nepoiflavar!JfJdiplomatskIh obiq;fJ, jer HrvatI; kako je rekao, tiJekom 400 godll1a nisu imali svq;e drave. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 259-260, doc. 138 (prema izvorniku Rap. m. 9450 u: A.E.S. 6662/41.) E venuto questa mattina, accompagnato da due Superiori del Terzo Ord.ine Francescano - d.imoranti a.i Santi Cosma eDamiano 1114 - il signor Antun izeteo, addetto culturale alla Regia Legazione d.i Croazia presso il Quir.inale. EgLi desidera un m~o .intervento presso la poLizia, per Liberare un sacerdote croato d.i Spalato (...)lH, destinato al confmo in Chieti, cosa di cui mi occupero al pili presto. Credo mio dovere riferire all'Em.inenza Vostra Reverend.iss.ima, in breve, il colloquio. Si eintrodotto d.icendo che Paveli tiene a far sapere a tutci che la Croazia e cattoLica, e poi, per farmi piacere, ha aggiunto che gia 100.000 Croaci cosiddetti "Ortodossi" - e non si sa come lo fossero - sono d.ivenuci cattoLici. Mi ringraziava quindi dell'opera da me spiegata per i suoi connazionaLi, visitando i campi civili e militari d.i .internamento. Rispondevo d.i aver veduto molti Croati nei vari campi e gLi ho riferito le loro domande alla Santa Sede per un intervento presso il Governo italiano allo scopo d.i ottenere il r.impatrio dei Croaci "ortodossi". Il mio interlocutore mi ha detto che se il Santo Padre interviene, la cosa si otterra. Ho prosegu.ito riportando i lamenti aseoltati qua e la d.i vessazioni contro gLi "ortodossi", infLitte, a quanto mi si d.iceva, da.i cattoLici croati; io non conoscevo tab fatti, ne potevo d.irese fossero veri o meno; comunque, pero credevo utile per lui riferire quanto avevo .inteso. "Certo, soggiungevo, i Serbi sono molto irritati contro la Chiesa CattoLica; ed e bene che i cattoLici non si d.ipartano dall'.insegnamento d.i ostro Signore, che vuole lapropagazione della Verita per mezzo della persuasione e non della violenza. GLi apostoli del Vangelo hanno sostenuto il martirio, ma non hanno combattuto eon le armi. Queste sono le istruzioni che il Sommo Pontefice ha dato e continua adare al clero ed a.ifedeli". Il signor Nizeteo mi ha detto che qualche turbolenza vi deve essere stata nei momenti d.i transizione specialmente a causa dei Croati mussulmani che od.iano i Serbi, ma non mi ha acceqnato min.imamente aviolenze dei cattol.ic.i verso gli "ortodossi". '" Na Staro-rimskom trgu (Forum Romanum) u Rimu. 1~5 Imena isputena. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u Hrvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463 2) raggiungere dallo stesso Governo croato che i lavori a cui gli uomini vengono adibiti siano adatti alle possibilita fisiche di ciascuno e che non abbiano il carattere di lavori forzati; 3) ottenere il permesso pe la nostra Delegazione di assistenza di mettersi a contatto eon i detti campi di concentramento, per offrire a questi disgraziati assistenza morale e materiale. Ove non si potesse ottenere la cessazione completa delle odierne persecuzioni, si potrebbe proporre alle autorita italiane di studiare la possi- bilita di trasferire queste famiglie nei campi di concentramento d'Italia, aff1nche le loro condizioni di vita siano rese possibili e possano avere il compleeto aiuto della nostra Delegazione. Facciamo sicuro affidamento che questo nostro fervido appello sia da voi benevolmente accolto e considerato eon cuore paterno e eon senso di larga comprensione e quale suprema autorita morale dell'umanita, riuscirete rapi- damente ad alleviare la sorte di questi derelitti. In tale certezza porgiamo i nostri vivissimi ringraziamenti ed i pili deferenti ossequi. 1 X 3 38. 1941, kolovoZ 30, Rim Apostolski pOJIamk (nunciJ) pri TaliJelnskqj dravI' Franjo Borgongini Duca opisuje dravnom tqjmku sto Maglioneu svoj susret i raif,0vor sa savjetmkom za kulturu Hrvatskog veleposlanstva u Rimu Antunom Nizeteom, koji mu je doao u pogetu da se on, poslamk, zauzme kod talijanske policiJe za oslobadatyeJednog spktskog sveemka. SaVjetmk Nizeteo rekao Je kako poglavmk Paveli elipokazah' sviJetu da Je Hrvatska katolika zemlja, te da Je u tom smislu ve 100.000 hrvatskih pravoslavaca postalo katolicima. Zahvalio se na pomoi koju Je pmio zatoenim Hrvatima, ko/ih ima mnogo po raznim talijanskim sakupljalimm polJima. Poslamk Borgonglili svraho Je raif,0vor Ila glasIile o muenjima "pravoslavnih" od strane Hrvata katoltka; sam ne POZnaje li1jenice, altje l/opriati o tome, pa .rtl I' Srbi IJidi na Katoliku crkvu. SaVjetmk Nizeteo dopustioJe da '!Jero/atnoposto/e u o/JompriJelaznom razdoblJu neka uznemiravatya, OJobito Zbog Hrvata musltmana ko/i mrze Srbe. Konano poslamk Borgongtni daoJe do '{!Ia/1ja da se diplomatski predstavnici ti Rimu ale na hrvatskog veleposlamka da niJe iZvrIO svo/e slubene obvezeprema drugim veleposlamctma, teJe izmo p0'{!lati stav Sv. Stoltce da ne priznaje novonastale drave u tiJeku rata. Sa'!Jetmk Nizeteo Je obeaopreniJeti sadraj raif,ovora svom pretpostavIJenom, hrvatskom veleposlamku, i moltoJe za oprotetye Zbog ,.3 Vidi isp. br. 41 (10. ruj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zah'teb) 2, str. 343-463 Dalle notizie eli fonte privata e eli alcune organizzazioni assistenziali del Regno eli Croazia, pervenute alla nostra Delegazione per l'Assistenza degli emigranti ebrei,lRl ci risulterebbe che malte migliaia eli ebrei croati residenti a Zagabria o in altri centri della Croazia vengana arrestate senza alcuna ragione, private eli ogni loro avere edeportate. Gli uomini vengana obbligati al duro lavoro nelle saline della Bosnia. Invece le donne, i vecehi ed i bambini vengana convogliati verso il paesetto costiero eli Carlopaga e l'isola eli Paga, can una poplazione camplessiva eli erica 4 mila anime, tuttora presidiati dalle forze armate italiane. Quest'ultimo gruppo, circa 6 mila persane, senza mezzi, senza indumenti, perche costrette a partire portanda solo quanto pua contenere un sacco da montagna, e forzato a vievere all'apperto in zone rocciose, prive eli vegetazi- one, a tipa carsico, can elima torrido, senza acqua sufficiente, prive eli agru risorsa agricola, senza tetto nel sensa letterale della parola. Qusta masa eli persane, in continuo aumento, e costretta a stare la notte all'adeliaccio ed il giorno sotto la sferza del sale, non avendo eli che coprirsi ed ove ripararsi, can nutrimento assolutamente insufficente, senza medicinali e lasciata completamente in baliaeli se stessa, giacche agru forma eli assistenza, sia da parte eli privati che da parte eli organizzazioni, evietata dalle autorita croate. Ci permettiamo eli unirvi copia eli una delle tante lettere pervenute alla nostra Delegazione 1R2 la quale fa un quadro terribilmente veritiera della situazione di questi disgraziati fra cm moltissimi di fede cristiana cattolica. Di fronte a tale stato eli cose, mossi da infinita pieta verso tanti sventurati e fidando nell'alto sensa di umanita e nei sentimenti eli amore che hanno sempre ed ovunque ispirata l'azione del Sommo Pontefice, ci rivolgiamo a Voi affinche interveniate can la Vostra autorevole parala pressa le autoriti italiane e croate preposte a detti provveelimenti, in moda che questo dolorosissimo stato di cose venga quanto prima a cessare. Atal uopo ci permettiamo suggerirvi eli cercare eli ottenere le seguenti mlsure: 1) intervenire pressa il Governo croata perche siano revocate ledispozioni eli spogliazione e eli deportazione; perche le famiglie gia colpite non vengana divise; perche il trattamento dei deportati abbia almeno un carattere di umaniti; perche l'alimentazione sia sufficiente e perche sia provveduta all'alloggiamento eli tutti gli internati; 1'1 Vidi 1. biljeku u isp. od 16. svib. 1941. (u: Actes 8, p. 193, m. K6),'u kojoj se kae da je "Delasem", tj. "Delegazione i\ssistenza Emigranti Ebrci" bila udruga za pruanje pomoi unutar "Unione dcllc comunita israelitiche italiane" (dodatak, .\:R.). 1'2 Pismo nije objavljeno. SvemStolica. Nezavisna Drava J Irvarska iKatolika crkva u J Jrvatskoj 1941-1945 (S. Razum). I'nntes (Zagreb) 2. str. 343-463 36. 1941, kolovoZ I, Zagreb, , Apostolski izaslamk u Hrvatskq;' opat Marcone obav;'etava dravnog tq;'mka sto Maglzonea da je stigao u Zagreb 3. kolovoza, da je vodto dva duga ra~ovora s nadbiskupom Stepincem i da ga je prinllo poglavmk Pavelzi, kqjt'je ,:vaZjo zadovol;'stvo Zbog n;'egovogduhovnog poslan;'a. (brzo;'avka poslana u 19 sat,; primbena istog dana u 22,30 s.) Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 131, doc. 36 (prema izv. brzojavki m. 1. u: A.E.S. 6183/41.) Giunto giorno tre;177ebbi due lunghi colloqui con Arcivescovo Zaga- bria,17Hoggi ottenuto Poglavnik 179 Questi mi sembra soddisfatto mia missione spirituale; ringrazia espressamente Santo Padre. 37. 1941, kolovoZ 14, Rim Alain; predgedmk "Saveza ,:vaelskzh za;edmi:a - Umone delle comrmzld zsraelil,i:he" Ira:? ! od stoemzka Maglzonea da se SIJeta Stolzi:a zauzme za hrvatske Z,dove. Prema nekim, naime, privatnim viJestima kOJe su do njihovog "Po1!Jerenstvaza pruanje pomo,",' dole preko nekih slzemo udruga iZ Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskzh Zzdo~a zatvorene; mukarci su pnsibeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, d;eca i stam; sveukupno '!lth oko 6tisua osoba, otprembeni.ru u Karlobag zna otok Pag, kOJi .rtOJe pod nadzorom taliJcl11.rkevOJske. Stoga predlae da se zau~e kod hrvat.rke vlade da obustavi naszlno otprema1'!}e, da .re lanovi obitebi ne razdva;a;tl, da se .r odvedenim Zzdovima budski po.rtupa i drugo, a ako to nije mogue po.rtil; da se ra~ovara s talijanskim vlastt'ma o moguno.rtiprebacival'!Ja ovih Zidova u talijanska sakupbaka sredista. Izvor: Obj. u: Acte.r 8, pp. 250-252, doc. 132 (prema izvorniku: Nr. 1341. u: A.S.S. 1941 Razza 25.) Richiamandoci a quanto abbiamo avuto l'onore e la possibilita di sengna- 1 1 d " M G lHO. V . are a voce a reveren lSSlmo ons. rano. 10 ostra assenza, Cl permet- tiamo di esporVi quanto segue. 177 Csp. isp. br. 35 (25. srp. 1941). 17. Mons. Alojzije Stepinac. 179 Ante Paveli. IK U i\fons. Karlo Grano, jz 2. Odjeljenja (papinskog) Dravnog tajnitva. Svera Srolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945. (S. Razum), Fonres (7.a!,'Teb) 2, srr. 343-4(,3 l.'ierskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku i o tome obavijestio Sv. Stolim radi korisnih providenja. Uz OVIIosnovnu '{fldalI zasZgul7lo e doi i do swreta sa vlastima, pa neka !JItI II SIJemu bude na pomoi; kako bi opat mogao korisllo t':(yriti svo/u dunost. Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 106, doc. 21 (prema nacrtu pisma u: A.E.S. 5776/41.) Il Santo Padre, il Quale, com'Ella sa, nutre una part.icolare benevolenza per la nobile nazione croata, invia costa il Reverendiss1mo don Giuseppe Ramiro Marcone, O.s.B., abbate di Montevergine,176 perche si renda conto "de visu" deJJe part.icolari necessita reJ.igiose del popolo croato neJJ'attuale momenta e ne riferisca alla Santa Sede, per gli opportuni provvedimenti. Nel presentarlo a Vostra Eccellenza Reverendissima, sono sicuro che EJJa l'accogliera con amabile deferenza. Non manchera cost! cerramente al Reverendiss1mo Abbate Marcone occasione di mettersi anche in contatto con Je Autorita governat.ive, e di ascoltare Jeloro richieste. Essendomi ben not.i i sent.iment.i di filiale devozione che l'Eccellenza Vostra nutre verso la Santa Sede, confido che Ella non trascurera alcun mezzo in suo potere per rendere pili agevole e proficuo il compita affidato al Reverendissimo abbate Marcone. n.IS)C)\, " apost oiskc)g pohodit dja" , n,: samo openiti naslov "in"iarc}" ("izaslanik, poslanik" ) ili njegov monaki naslov "abare" ("opar"). Bez obzira na ovu papinu odluku isusljednu dosljednosr u njenom provodenju, ipak je u svijesti varikanskih diplomata opar "[arcone osrao kao "pohodirelj" ("visirarore'), ro porvrduje i pismo od 1'1. sij. 1'14.'\., upravljeno ralijanskom veleposlansrvu kod Sv. Stolice (vieli br. 6'1), kao i izvjce njemakog savjernika u Rimu Ivanajurja Menshausena od 19. lipnja 1943. (usp. ovdje .J. Kolanovi, 'adbiskup Alojzije Srepinac u izvjcima Njemakog poslansrva u z'agrebu, isp. br. 5). C ist om duhu i prircdivai ovih ....- 1rte.r LI naslovima i kratkim saecima pridaju 0P: lt ll Marconcu redovito naslov "apostolskog pohodirdja" ("visirerur aposroligue'). I16Josip Ramiro Marcone O.S.B. (I HH2-1952), benedikrinac u Genovi od 1H'I!>,profesor u Zavodu S,'. Anzdma u Rimu, vojni kapdan od 1915-191 H, redovitim oparom od Monreverg;ne imenovan je 11. svihnja 191H. LJ svibnju 1941., prigodom posjete njegovoj opariji, sroernik Maglione ,f .,' " upoznao. One 14. srpnja 1941. stoernik ga ZOve u Rim i 23. mu je objavio odluku pape Pija XII. da ga alje kao apostolskog pohoditdja u I [rvarsku, kod biskupa a ne kod vlade. One 25. srpnja opar je bio u Rimu sa svojim rajnikom ocem Josipom I\lasuccijem O.S.Il., spreman da otpuruje. Susreo je rada stoernika ,""faglionea i mons. Tardinija re je bio, 2H. srpnja, primljen od Pape. One 31). srpnja napusrio je Rim otpurovavi za Za!,'Teb. (Podaci su dobiveni od NjegO\'C Preuzvicnosri Ljudevira Anzdma Tranfaglija O.S.Il., opara od Monrevcrgine, prema dnevniku oca Masuccija. Pismo od 3. oujka 1'I6H). Nije bilo mo~ue nai odreden.ijih podataka o izhoru sroernika ~Iagli()nea. Izglcdn oevidno < .b sc je htjelo naglasiri crkveno, a ne diplomatsko obiljeje poslanika Sv. Stolice. Opar Marcone govorio le francuski i njemaki, : l. orac Masucci francuski, <.:n~lcski, i nakon nekoliko mjeseci hora"ka LI Ilr\'arskoj. hrvarski. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941- I 945 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463 qualcheduno dica, che anche i sacerdoti sloveni Slano stati espulsi dalle loro sedi per ordine del Vaticano. Certe dicerie son grosse, ma talvolta piu grosse sono, piu vengono credute. Percio mi perrnetto di esprimere un modesto parere in questo riguardo: sarebbe forse opportuno, se la Santa Sede inviasse a Zagrabia qualche personaggio autorevole (anche senza attributi diplomatici) il quale, dopo aver studiata la questione suI sopraluogo, potrebbe raccomandare al Governo croato calma, moderazione, giustizia, carita; avvertendo che l'autorita dello Stato viene dannneggiata, se ognuno crede di poter far "giustizia" da se, e se gli ordini del Governo incontreranno la medesima sorte come le gride contro i bravi. Un vescovo serbo, al quale dissi che il Capo del Governo proibi ogni vessazione, mi rispose: "Ma dove e I'autorita del Governo, se i suoi ordini non vengono osservati?". Naturalmente bisognera consigliare ai Serbi di astenersi da ogni gesto, che potrebbe irritare gli Ustae. Per evitare imbarazzi alcuni ortodossi si fanno cattolici ... ma "cw bono", quando manca la convinzione religiosa? Un'intervenzione della Santa Sede avrebbe una buona eco in Serbia. In Serbia dobbiamo procurare di convivere "in caritate christiana" con gli ortodossi tanto piu che molti cattolici, fuggiti dalla Slovenia,174 sono obbligati di rivolgersi all'ospitalita dei Serbi. Biljeka Mons. Tardinija: 2-8-41. Ex audientia Eminentissimi: Rispondere che gia estato inviato un I d 'f, . 175 pre ato per ve ere e n enre ecc. ecc. 35. 1941, 'srpanj 25, Vatikan Dravni tajmk sto Mag/zone obal!iefavazagreba/kog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac alje u Hrvatsku "promatraa"-Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu mjesta oSI!iedolo o 174 Njemaka jeizagnala slovenski narod iz pripojenog podruja tajerske. O cijelomtom pitanju podrobno sc govori li H. i 9. svib. Ac/eJ et d OOl l l l en t .r , koji su posveeni pruanju pomoi rtvama rata od strane Sv. Stolice. 175 Dok je Mons. Tardini pisao ovu biljeku, opat Marcone otputovao je ve za Zagreb. Usp. narednu isp. br. 35 (25. srp. 1941). Mons. Ujiobavjeten jeo tome pismom od H. kolovoza 1941 (A. 1- :. S. 6039/41). L: pismu se opatu Marconeu ne pridaje nikakav slubeni naslov, ali se kae da e izvidjeti stanje "de visu", iz ega proizlazi da bi mu najtoniji naslov bio naslov "promatraa". Bilo jeupoetku predvideno da nosi naslov "apostolskog pohodirdja H , ali kako su sc vlasti li Zagrebu tome usprotivile, Papa je odluio da se taj naslov ne spominje (usp. isp. br. 33, od 22. srp. 1941.) Sveta jeStolica bila dosljedna [oj odluci pa ni li jednom kasnijem slubenom vatikanskom spisu, poslanom LI Zagreb. ne spominje Sveta Stolica, Nezavisna Dtava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 usprkos i~iatqj zabranipoglavnzka Pavelia bilo kakovim nepromzbcnimanima, posto/c po/cdznet' iZ redova ustaa ko/i na svo/u ruku ane nasi!ja. Iz toga proi~aze glasine u Srbiji da i Katolika crkva progoni Srbe. Stoga nadbiskup Qjipredlae Sv. Stolici da poabc u Hrvatsku nekog crkvenog dosto/tJnstvemkako/i bi "prouao stvari na lim m;csta, ipreporuao hrvatsko/' vladz'mirnou, um;crenos~pravdu i ljubav". Nadbiskup jC sVjcstan takoder da i Srbi u Hrvatsko/ svo/im ponaanjem ne smiju izazivatt' hrvatsku vlast. I'-? }Jor: Obj. u: Actes 5, pp. 104-105, doc. 20 (prema izvorniku u: A.E.S. 6039/41.) Ebbi 170 gia oceasione di inviare alcuni scritti a codesto sacro Dicastero concernenti la penosa situazione, in cui veniamo a trovarci noi cattolici della Serbia, in seguito alle violente persecuzioni praticate nel Regno di Croazia contro i Serbi-ortodossi. Non voglio esporre, che certi atti, purtroppo verificati, significano direttamen- teun oltraggio al buon senso eal diritto civile... senza padare della carici cristiana. I V . . Im M S . 171 MG" 172r '11 eSCOVl,specla ente ons. tepmac e ons. ane, lecero 1 oro possibile per temperare l'impetuosita di alcuni partitanti degli "Ustae" ... i Vescovi non esitarono ad avvertire sulla gravita dei casi anche il capo dello Stato dott. Paveli: ad onore del vero devo dire, che guesti in data del 27 Giugno emano un ordine, che proibiva severamente ogni atto arbitrario, ma sembra che guesta disposizione abbia il medesimo effetto come le gride eontro i bravi nel primo capitolo dei "P rome ssi Sposi",173 giacche continu- amente vengo pregato da Ministri e Vescovi serbo-ortodossi di interporre i miei buoni uffici presso la Santa Sede, rispettivamente per il sue tramite presso il Governo croato, che si termini una buona volta eon gueste vessazioni dei Serbi. A Belgrado, e in Serbia gli ortodossi cominciano a guardare di cattivo occhio i cattolici, per il semplice motivo, perche i Croati, i guali sono di religione cattolica, perseguitano i Serbi a motivo della loro religione." Un nuovo malanno in guesta penosa guestione si meni festa nella diceria, - se non creduta da tutti: ma da molti divulgata, - che la Chiesa cattolica approvi le vessazioni praticate contro i Serbi. Non ci mancherebbe altro, che 170Mons. Josip t.:ji ('1880) izabran je za nadbiskupa heogradskog 28. studenog 1936. 171Mons. Alojzije Stepinac (1898-1%0), naslovni hiskup 'ikopse (28. svib. 1934), nadbiskup zagrebaki od 7. prosioca 1937. l72.JosipStjepan Gari O.F.M. (1870-1959), banjaluki biskup od 14. prosinca 1912. 173Alessandro Manzoni, IPr()))lfJsi SpOJI; izd. Lesca, str. 444-447. Nadbiskup L:jiiznosi ovdje vjerojatno miljenje Srba koji dolaze traiti pomo, a ne svoje. Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontcs (Zagreb) 2, str. 141-4(,1 1) che il sig. Ante Paveli e furibondo perche gli si invia un Visitatore Apostolico 166;2) che egli vuole il riconoscimento da parte della Santa Sede (quale Stato cattolico) evuole un vero e proprio rappresentante pontificio. Sua Eminenza ha risposto: 1) che il sig. Ante Paveli deve calmarsi, perche l'invio di un Visitatore Apostolico e secondo le norme ele tradizioni sempre seguite dalla Santa Sede; 2) che lo stesso Santo Padre spiego, a suo tempo, al sig. Paveli quale era la situazione e quali le tradizioni della Santa Sede. IlPaveli, quindi, che allora , d .. 167 annm, eve ora qU1etarsL A questo punto il Lobkowiz ha aggiunto che il 20 corrente nell'udienza '6H accenno al Santo Padre la stessa cosa e Sua Santita si degno rispondergli che non teneva al titolo di Visitatore, Sua Eminenza, cio udito, ha pregato il principe di tomare da lui mercoledi 23. 22- 7-4L Ex audientia Eminentissirni (Ex audientia Sanctissimi): Si scriva una lettera all'arcivescovo di Zagabria dicendo che l'Abate di Montevergine va in Croazia per vedere come stanno le cose per riferire alla Santa Sede (ma non si parli di Visitatore Apostolico),I69 Bi!jeka stoermka Maglz'onea: 23-7-41. Ho detto al principe Lobkowiz che il Santo Padre ha disposto che l'ecc1esiastico inviato in Croazia non abbia il titolo di Visitatore Apostolico. Non ho mancato peraltro di ribadire quanto avevo fatto rilevare al Principe nella conversazione del 21. Il Principe mi ha espresso la speranza che l'inviato della Santa Sede non prenda allaggio pressa l'Arcivescovo. 34. 1941, srpanj 24, Beograd Beogradski nadbiskup Josip [f;!i ptfe paptilSkolll Dravnom tqjmftvu o sloenom poloqju ka/oltka u SrbIJi; uslIJed progollSlva slpsko-pravoslavlJt!J u HTI!a/sko/ Usprkos zauiJmal'!Jima hroatski!J biskupa, osobito zagrebakog S/eptilCa i bal'!J'alutkog Galia, /e Il. lipnja 1919. Imenovanje je objavljeno u /\.I\.S. 31 (1939), p. 727 (1\.5.S. Onorificenze 1919. m. 1(54). Kako je bio u slubi na papinskom dvoru, vlada poglavnika Pavelia vjerovala je da e se moi njime posluiti za uspostavu redovitih diplomatskih odnosa. 16 <> Lsp. isp. br. 11 (11. srp. 1941). 167 Lsp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941). 1(" /:O.rwmfoI7 romano od 20. srpnja (subota naveer u I 'J) objavljuje osobni prijem princa I.obkowica kod Pape. "" Lsp. dalje isp. br. 15 (25. srp. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u I !rvarskoj 1941-1945. (S. Razum), I;onrcs (Zah'Teb) 2, srr. 343-46.) Non essendo pero l'attuale territorio serbo in grado di assorb.ire che una modesta quant.ita di tale popolazione, la magg.ior parte sara trasferita in Croazia e a quest'ult.ima sara permesso di trasferire in Serbia un ugual numero di serbi. Risulta d'altra parte che a primi di giugno il Ministro di German.ia a Belgrado164si reco a Zagabria per concordare col Governo croato l'amm.is- sione di una aliquota di sloven.i in Croazia contro trasferimento di altrettant.i serbi di religione ortodossa dalla Croazia .in Serbia. La cifra concordata si aggirerebbe sulle 200.000 persone. Non si hanno per ora maggiori notizie al riguardo. Credo pero d.i poter assicurare che la politica di Paveli tende a disfarsi degli ortodossi cercando invece di trattenere .i cattolici e di favorire anzi le conversioni. Non sarebbe da ritenersi percio che vi sia il per.icolo contrario, di obbligare i cattolici a convert.irsi alla ortodossia. 33. 1941, srpanj 22, Vatikan Mons. Domiluk Tardtlu; ta;luk za izvanredm poslO/Jeli paptlukom Dravnom ta;lllftvu, bi/jefi ra~govor stoermka Maglioma sa knezom Lobko1JJlczem glede slatga apostolskog pohodde!ja ti .Hrvatsku. Pnllc LobkoJJJlczje I~1I0 kako je poglavmk PaveM srdit to Sv. Stoltca u Hrvatsku alJe "apostolskog pohodllelJa'~ te da eli pn~a1!Je od strane Sv. Stolice. Stoenuk mti Je odgOVOriOkako se poglavmk Pavelt! treba umirtll; jer se sve radi u skladu s obia;ima i praksom. Budui da Je Sv. Otac kne~1 LobkO//llc~1 prethodno rekao da nee poslati "apostolskog pohodttelJa", odlueno Je da se poalJe pismo zagrebakom nadbiskupu SteplllCti, ko/im e ga obaviJestiti da e u Zagreb slICi opat od Montevergl11e, kako bi razVldlo stanje i obaviJestio Sv. Sto!tcu. Sutradan je ta;luk TardIni premo kne~1 Lobk01/llC~1 da je Sv. Otac odredio da crkveniposlamk u Hrvatsko/ nee nosili naslov "apostolskog pohoditeIJa ". Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 90-91, doc. 17 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 5776/41.) Jeri il principe Lobkow.iz croato,16S camenere d.i spada e cappa di Sua Sant.ita ha detto all'Eminent.issimo: IM Radi sc o p0t -,'Tcci; prcgo\" ori su vodeni preko njemakog poslanikn LI Zahrrcbu, SichJ{ ricda K :lschca, " idi ADAP, serija D, svib. XJI/2 (1%9),7%. SvcmStolica, Nczavisna Drava J Irvatska iKatolika crkva u IIrvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomcs (/.al,,'TCb)2, str. 343-463 Del resto, il prossimo invio a Zagrabia di un Visitatore Apostolico sara una nuova prava della paterna sollecitudine del Vicario di Cristo per l 'E . dil 1 1(,1 p1scopato e popo o croato. . Sono sicura che l'Eccellenza Vostra non si lasceni sfuggire le favorevoli oceasioru che si presenteranno per illustrare il punto di vista della Santa Sede in questa materia tanto delicata, evitando cosi che, al riguardo, si diffondano opinioni non rispondenti alla veri ta delle cose e si assumano atteggiamenti che non potrebbera non addolorare il cuore del Santo Padre, gia tanto provato in quest'ora cosi grave della storia del mondo. Significo in fine all'Eccellenza Vostra che le cose su esposte furono gia dette sostanzialmente dal medesimo Santo Padre, nell'udienza del 18 Maggio ultimo scorso, al sig. dott. Ante Paveli, il quale mostro comprensione per il punto di vista e l'atteggiamento della Santa Sede. 162 32. 1941, srpanj 12, Rim Sa/!ietmk Taljjanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo BabusClo RiZZo pIJe papinskom dravnom tcyiuku sto: Maglzoneu, potvrd'!Jui da su tone vjjesti da tyemake vlasti nafr!Jeravcyupreseliti slovensko puanstvo sa pnpqjemh slovenskIh podntija u Hrvatsku I' Srbiju. Kod toga e biti doputeno hrvatskim vlastima da presele onolzko Srba iZ Hrvatske u Srbiju, kolzko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodIOje u Zagrebu tyemaki veleposlamk, i utvrdzlo se da bi oko 200.000 hrvatskIh Srba bilo presebeno u Srbiju. Sa'!Jetmk BabusClo zakbu'!Je kako se Paveli eli na tcy' nain osloboditi pravoslavmh, ufr!Jesto da Ih pnsi!java na prelaske 11 katolzfku '!Jeru. Izyor: Obj. u: Actes 8, p. 225, doc. 112 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 5739/41.) I? relazione. a ~~a~to ':' ostra ~minen~a revere?-dis.sima acc~nn? all'Am~ basC1atore Attolico . C1rcail trasfenmento 10 Croaz1a e10 Sloverua di element1 sloveru abitanti nel territorio occupato dalla Germania, le informazioni pervenute confermano effettivamente l'intenzione del Governo tedesco di liberare la zona della Slovenia passata sorto la sua sovraruti della maggiore possibile quantita di elementi di razza slovena. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u J Jrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 I~or: Obj. u: Actes 5, pp. 81-82, doc. 9(prema nacrtu spisa u: A.E.S. 5359/41.) E pervenuta all'Augusto Pontefice la relazione dell'Eccellenza Vostra Reverendissirna recante la data del 14 Giugno ultirno scorso.* Con vivo interesse il Santo Padre ha appreso le notizie relative ai piu recenti avvenirnenti riguardanti la vita religiosa in Croazia. Egli confida che, in questo momento particolarmente delicato, il bene delle anime egli interessi della Chiesa saranno debitamente tutelati e prornossi, al di sopra e al di fuori di qualsiasi considerazione di carattere meramente politico. Per quanto riguarda il riconoscimento del nuovo Stato Croata, colgo volentieri l'occasione per precisare in proposito il pensiero della Santa Sede, pensiero che in Croazia non estato, forse, da tutti debitamente compreso o interpretato. Seguendo una sua costante tradizione, la quale, del resto, e pienamente conforme alle norme che, in materia, sono universalmente ammesse nel Diritto internazionale, agli Stati sorti nel corso e per effetto di una guerra la Santa Sede non e solita accordare il riconoscimento nel corso della guerra medesirna, ma solo quando i nuovi Stati sono riconosciuti formalmente, al termine delle ostilit:i, dai trattati di pace o dagli organismi internazionali eventualmente esistenti e competenti. A tale norma si ispiro la Santa Sede nei confronti degli Stati sorti per effetto dell'anteriore guerra europea: la Polonia, ad esempio, ricostituita nel corso del conflitto, non fu riconosciuta ufficialmente dalla Santa Sede che nel mese di aprile del 1919. e yale osservare, nel caso attuale, che la Croazia non si trova ora in guerra eon alcuna Potenza, quando altrove divampa e si estende il conflitto, dall'esito del quale dipende la definitiva sistemazione dell'intera Europa. All'Eccellenza Vostra non pua sfuggire che il riconoscirnento, in tale situazione, di uno Stato sorto in seguito adeterminate operazioni belliche e sostenuto da una sola delle parti in conflitto, potrebbe facilmente essere considerato come una specie di intervento morale nel conflitto medesimo: il che laSantaSede, per lasuaposizione di neutralitaedimparzialita, non pua non evitare. La Santa Sede, d'altra parte, non ignora ma ha sempre riconosciuto anche in documenti recentissimi, le benemerenze del popolo croato nelle lotte sostenute in difesa della fede cattolica: sarebbe, pertanto, del tutto falso, oltre che ingiurioso per la stessa Sede Apostolica, interpretare il suo attuale atteggiamento verso lo Stato Croato come un disconoscimento dei meriti acquistati nel corso dei secoli da figli si fedeli e devoti. Izvjee nadbiskupa Stepinca nije objavljeno u gore navedenom izdanju. Svcm Stolica, Nczavisna Drava Ilrvatska i Karnljka crkva u J lrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontcs (Za/-,'Tcb) 2, str. 343-463 30. 1941, lipanj 15, Vatikan Britanski poslamk !ra:f./ od Sv. Stolt'ce da poree v//est ko/u je o!? /aviopriopa/ni ured Reutel) a prenio JU radio, prema ko/q/ bi Sv. Sto/z'caposlala u Hrvatsku .rvogdplomatskog preds!avmka. I'{!Jor:Obj. u: Actes 4, p. 553, doc. 407 (prema izvorniku u: A.E.S. 4898/41.) L'Agence Reuter a publie une nouvelle de Rome en date du 6 juin selon laquelle le Vatican aurait accede a une invitation du nouveau Gouvernement croate de nommer un representant diplomatique a la capitale croate. Cette nouvelle fut repetee le meme 6 juin dans une radio-emission d'AIger. ' (,(I Il est a supposer qu'il n'y a aucune verite dans cette nouvelle, mais en tout cas il serait fort desirable d'en publier un dementi forme!. BtI/eka s!oermka Mag/z'onea: 15.VI.41. Ho detto al sig. Ministro che la Santa Sede non ha l'intenzione di accreditare in Croazia un suo rappresentante diplomatico. E probabile invece che si invii un visitatore apostolico. 31. 1941, srpanj 11, Vatikan Dravni to/iuk stof Magltone, odgovaro/tlizagrebakom nadbi.rkupu Steplilcu na ,!/egovo iZVJeeod 14. Ip'ya, istiepaplilO zad01Jo//stvospoifl%m o Vjerskom :f.!votuu Hrvat.rko/; te razlae pOiflati stav Sv. Stolt'ceglede prizna/ga drava nastalt'h 11vrijeme rata, !i da priif1o/e novonastale drave tek nakon zakbtfenih mlTovm'bpregovora, a kao prlirger svo/e prakse lZ:!losipri1l? JerPobske, ko/u Je priznala tek nakon zavretka prolog rata. PrtZ:!1a1ge Hrvatske od strane Sv. Sto/z'cemoglo bi se tumaiti kao moralna podrka Jedno/' od strana u .rukobu, to se protlvipO/z'tlci neprlstrano.rti ko/u provodi: Ovakvim .rtavom, IStiedabe stoermk, Sv. Stolica ne eli ne priznati za.rlugehrvatskog naroda u podniJetim borbama za katoliku Vjeru. Uo.rtalom, .rkori dolazak apostol.rkogpohodlie!Ja u Zagreb bzi e ponovni dokaz oiiuke brige Sv. Oca prema bIskupima i hrvatskom narodu. Na konctf, stoermk se nada da e nadbiskup nasto/ati ovakav stav Sv. Stoltcepredstavzii I' ZTo/' hrvatsko/javnosti 16 <J Lsr. ;sr. br. 22 (2. lir. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1\141-1945. (S. Razum), Foorcs (Zah'Teb)2, str. 343-4(,) Slovaccrua c'e una Nunziatura: guindi si meraviglia per il diverso trattamento. L'ambasciatore f1I1.iscecol cruedermi che cosa sia guesto "osservatore". Gli splego: 1. che si tratta di un visitatore apostolico, non gia di un "osservatore"; 2. che la Santa Sede non suole riconoscere gli Stati nuovi bello perdurante; 3. che il visitatore apostolico ha una missione provvisoria e puramente religiosa - e guindi la Santa Sede pua inviarlo; 4. che il caso della Slovaccrua eben diverso. L'ambasciatore non ... molla. Mi cruede se non potesse essere ricevuto presso il Vaticano un gualsiasi rappresentante croato. Gli rispondo di no, secondo il mio pensiero. 29. 1941, lipanj 14, Vatikan Papinsko Dravno ta;iuftvo odgovara jugoslavenskom poslanstvu na n/egov prosVjed od 2. Itpn/a glede imenovanja apostolskog poslmuka ti HrvatskOJ: Sv. Stolica, kada to trai duhol'fla potreba z!/emlka kOJi se nalaze u zaraemtn zemlJama ima obvezu da se za tgzh iflu~jma i da prosud"!Je kOJa SJ( to sredstva i na;pogodni/e osobe kOJe im mogu pomoi Sama Sv. Stolica kod toga pai!' da se ne pnkloni nijednom polit1ckom ci//u ti tim zaraenim zemlJama. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 551, doc. 404 (prema nacrtu Priopenja u: A.E.S. 4569/41.) La Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, se referant a la Note m. 18i s9 gue la Legation royale de Yougoslavie lui a adressee a la date du 2 de ce mois, a l'honneur de faire remarguer a celle-ci gue le Saint Siege, guand le bien spirituel des fideles catholigues est en cause - guel gue soit celui des Etats belligerants auguel ils appartiennent - a le devoir de s'y interesser et, en conseguence, le droit de juger guels sont les moyens et les personnes les plus aptes a le procurer. Bien entendu le Saint Siege, ce faisant, et conformement a son constant usage, a solo d'eviter tout ce qui pourrait etre interprete comme une adhesion aux buts politiques de tel ou tel des pays belligerants. ,,~ Usp. isp. br. 21 (2. lip. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 mani ere particulierement douloureuse par les catholiques yougoslaves et surtout par les Croates eux-memes. Cette audience a eu l'aspect d'une reconnaissance, bien qu'indirecte, de la part du Saint Siege de la politique actuelle dans une partie du Royaume de Yougoslavie. Elle a ete, malheureusement, deja exploitee dans ce sens par les ennemis de la Yougoslavie. Le Saint Siege asouvent fait preuve de bienveillance envers laYougoslavie et a exprime a plusieurs reprises Sa sympathie pour les victimes des agressions. Aujourd'hui que la Yougoslavie est envahie par un agresseur superieur en nombre qui l'a privee momentanement de sa liberte et de son independance, elle est en droit d'attendre du Saint Siege un appui moral. Bi!jeka stoermka Maglionea: Il ministro di Yugoslavia, nel consegnarmi questo pro-memoria, mi ha detto che il suo Governo deve averglielo inviato prima d'aver ricevuto le spiegazioni da me fornitegli circa il carattere dell'udienza concessa dal Santo Padre al sig. Paveli. 28. 1941, lipanj 13, Vatikan Mons. Domimk Tardim; tqjmk za i'(!Janredneposlove f{ ~apinskom Dravnom tqjnitvu, bi!je:ff sv,!j razgovor sa talijanskim veleposlamkom pri Sveto/ Stolia' o srdbipoglavmka Ante Pavelia, t':(:zzvano/'spo'? flc!Jomda je Sv. Stolica f{ Slovako/' otvorila pravo veleposlanstvo (nuncijaturu), a u Hrvatsku eposlati samo ''promatraa''. Tada je tqjmk Tardini o!? jasmoda se ne radi o ''promatrau': ve o "apostolskom pohoditelju': ko/i ima isto 1!jernikoiprivremeno poslanje, a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica ne uobiava priznati novonastale drave dok trqje rat (slovaki slueyje ra'{jtcit od Hrvatske), ne moe primiti u Vattkanu mkakvog hrvatskog predstavmka. I'(!Jor: Obj. u: Actes 4) pp. 547-548, doc. 400 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4926/41.) L'ambasciatore d'Italia mi dice che Paveli efurioso. Gli domando il perche. "Perche", dice l'Ambasciatore, "e trattato della Santa Sede peggio degli Slovacchi". Chiedo una spiegazione. ~ l'ambasciatore continua col dire che Sua Eccellenza Monsignor Stepinac (...)1>7 ha riferito aPaveli che il Santo Padre mandera in Croazia "un osservatore".15H Ora Paveli sa che in Il7 Nadbiskup zagrebaki. Biljeka osobne naravi isputena. Il8 Usp. isp. br. 25 (1. lip. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463 27. 1941, lipanj 12, Rim jugoslavenska vlada, preko svogposlanstva, i<:faesvq/e vzde,? /epolt'tike stvamostipred papinskim Dravnim ta/nzstvom povodom prfJema ko/i je papa Pijo XII udijelio hrvatskom poglavnzku Anti Pave/zeu, u vrijeme kada je doao u Rim pokloniti hrvatsku krunu princu iZ savo/ske kue. Prema ovom VZdel!ju,poglavmk Pave/ze ne moe predstavI/ati hrvatski narod,jer mu se nametnuo uz pomo stranih sz/a, a hrvatski narod ima svo/e zakonite predstavnzke u kraIJevsko/ jugoslavensko/' vladz; ko/i se bore za jedinstvenost i Cjelovitost hrvatskog naroda unutar jugoslavije. Pave/ze je naprotiv raskomadao i narod i zemlJu darrgui je stancima, a na preostalom je dijelu uveo totalt'tarzstikudravu. 1YJegovprfJem kod Sv. Oca, kae se dalJe u predstava; ostavit e kod jugoslavenskzh katoltka, a osobito kod Hrvata bolan og'eqi Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 545-546, doc. 398 (prema izvorniku u: A.E.S. 4899/41.) Le Gouvernement royal de Yougoslavie a ete douloureusement surpris d'apprendre que le Saint Pere a accorde une audience aAnte Paveli, losrque celui-ci etait venu a Rome offrir la couronne du soi-disant Etat croate a un prince de la Maison de Savoie. 1SS Paveli n'a aucune qualite pour representer lepeuple croate et il a montre que son activite actuelle, pour ne pas pader de son passe politique, se developpe contre les interets du peuple croate. Paveli a ete impose par les armees etrangeres, il n'a aucun fondement dans lavolonte du peuple. Celui-ci a ses representants legitimes, liberement elus, qui se trouvent au sein du Gouvernement royal yougoslave et qui luttent pour l'ideal de leur peuple: l'urute et l'integrite du peuple croate dans le Royaume de Yougoslavie avec Sa Majeste Pierre II pour roi. Paveli fait peu de cas de ces aspirations. Il a morcele le territoire et le peuple croate; il en a cede une partie a l'etranger et sur ce que restait du territoire il a institue un Etat vassal de l'etranger et y introduit les idees perrucieuses qui ravagent les Etats totalitaires. Pour ajouter au portrait de ce sirustre personnage, il faut relever que, de son propre aveu, il est l'instigateur de l'assassinat du Roi Alexandre et qu'il est alle jusqu'a qualifier ce crime: le plus bel acte de sa vie. IS6 Il n'y a pas de doute que l'audience de Paveli aupres du Saint Pere produira en Yougoslavie la plus peruble impression. Elle sera ressentie d'une 155 Usp. isprave br. 13 i14 (IH. svib. 1941). 156 Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101. Sveta Stolica, Nezavisna Drava I !rvatska i Katolika crkva u i!rvatskoj 1941-1945 (S. Razum), f'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 (brz poslana ti 2,34 sata a primi/ena 9. lip. ti 22 sata) Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 537-538, doc. 393 (prema izvornoj brzojavki m. 53 u: A.E.S. 4931/41.) Deux mois sont a peine ecoules depuis agression armee al1emande contre Yougoslavie, que deja nou S parviennent de tous cotes nouvel1es que les traitements infliges au peuple serbe dans provinces occupees de la Y ougosla- vie sont tels que conscience du monde civil doit se revolter. Dans nord du pays, dans Banat,'S3 troupes allemandes se sont livrees pendant leur occupation a pendaisons et fusillades en masse de la population serbe. Des dizaines milliers Serbes sous pression de terreur la plus atroce on ete obliges abandonner leurs demeures et quitter le pays dans le plus bref delai et dans etat de denuement le plus complet. Dans Serbie du sud meme apres occupation militaire les Bulgares massacrent sans pitie grand nombre de Serbes parmi lesquels en tout premier lieu pretres et instituteurs. Ceux qui ont pu echapper a ces massacres ont du guitter leurs foyers prives de tout. Dans royaume croate pretendu independant 154 Serbes sont voues a extermination systematique. Afin de rendre cette extermination plus efficace et plus rapide, une des lois !es plus brutales, si odieuses au monde civilise, la loi contre !es juifs est egalement appliquee apopulation serbe. Ravales au rang race inferieure destinee a la disparution, les Serbes sont prives par cette loi de tous droits et de tous moyens existence. La vie de plus de deux millions Serbes qui vivent dans ces pays depuis des siecles est mise en peril de la maruere la plus barbare. Jamais encore aucun peuple chretien n'a ete a ce point abaisse et persecute par une autorite qui se targue el1e aussi etre chretienne. ren appel1e a Votre Saintete pour qu'el1e veuille bien prendre sous la protection de Sa haute autorite mon peuple qui souffre de la plus injuste violence. Pierre II roi de J ougoslavie. ISJ Ovo podruje granii s Rumunjskom. IS4 10. travnja 1941. Sveta Stolica, I"ezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Ra%llm), Fontes (Za!,'Teb) 2, str. 343-463 Le Gouvernement royal de Y ougoslavie proteste contre cette nouvelle atteinte a l'umte du territoire de la Yougoslavie. Il proteste contre le morcellement du peuple croate qui, ayant ses representants legitimes au sein du Gouvernement royal yougoslave, poursuit par leur intermediaire sa lutte pour l'unite et l'integrite du territoire croate dans le royaume de Y ougoslavie et reconnait comme son seul Roi legiume Sa Majeste le roi Pierre II de Y I ISO ougos aVle. 2J. 1941, lipanj 7, Vatikan Mons. Domz'mk Tardz'm; tq;"mk za z'zvanredneposlove u papz'nskom Dravnom ta;"mftvu, bz!;"e:? / priopen;"e zagrebakog nadbz'skupa Alo/':dJa Stepz'nca, ko/emu je papa Pj;"oXII prz'godom 1'!Jegovog prj;ema obeaoposlatz' u Hrvatsku jednog svogpredstavmka. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 537, doc. 392 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4897/41.) L'arcivescovo di Zagabria 1S1 mi dice che estato in udienza da Sua Sanuta e che Sua Sanura gli ha gromesso che fara in modo di mandare un suo rappresentante in Croazia. ,2 26. 1941, lipanj 8, Jeruzalem jugoslavenskz' kra!;" Petar Il, dva "!Jeseca nakon dolaska n;emakzh trupa na podruje kraljevske jugoslavj;e, opz'sUJe nadstzeko nasz'ljenad Srbz'ma u Banatu od strane Nj;emaca, ko/i zh 1.!J'eq;"u z' strj;elj'q;u u velzkzm grupama, pa su Srbz' prz'siljeni u desedma tisua naputati svo/e domove; u juno/ Srbj;i od strane Bugara, ko/i takoder ubj;'q;u velzkz' bro/ Srba a osobito sveemke z' uitelje; i u Hrvatsko/' od strane hrvatskzh vlastz; ko/e protu:'f/dovskz' zakon provode takoder z'protzv Srba. Stoga molz'papu Pj;a XII da uzme n;egovprogon;en narod Srbe pod svo/u zatztu. "" S istim nadoevkom, jugoslavensko je poslanstvo priopilo pismenim putem (verbalna nota br. 1H9 u: A.L'.S. 49H2/41), da se Jugoslavija nalazi u ratu S Bugarskom i Madar<kom poevi od 6. i lO. travnja (!) 1941. Osim toga prowjedovala je na isti nain (verbalna nota br. 195. u: A.I ':.S. 5622/41) protiv zamjene slovenskib podruja. 151 Mons. Alojzije Stepinac. 152 Csp. isprave br. 21 i 29 (2. i 14. lip. 1941). C stvari opat samostana Montevergine (prov. Avellino) Josip Ramiro Marcone O.S.Il. bit e imenovan apostolskim povjerenikom (dJegu, odns. tonije izaslanikom, opaska .I:R.) u 7.agrebu u srpnju 1941. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), ['ontes (%ab'Teb) 2, str. 343-463 estato informa to precisamente dell'atteggiamento della Santa Sede,146ed io ho avuto un colloquio col ministro degli Affari Esteri 147 in riguardo, in cui il carattere puramente privato delle udienze estato sottolineato. Debbo dire, pero, che negli ambienti ufficiali inglesi il Paveli e accusato di aver istigato l'assassinio di Re Alessandro di Jugoslavia e lo credono colpevole. 148 Il signor Eden ha fatto menzione di cio ed ha detto che il Governo di Londra era bene informa to degli avvenimenti passati. (...)* 24. 1941, lipanj 6, London Jugoslavensko poslanstvo prosl!Jed1!Je pred papinskim Dravnim tajnitvom protiv okupa- cgejugoslavenskog podruga od strane Italge. Prema rj;eiinaprosVJeda, ovo se dogodzlo prigodom sveanostipodz~n;a hrvatske drave u nasljednu kraljevsku monarhiju, kOJesu se dogodzle u Rimu 18. svzbn;a. Tom Je prigodom sklopljen sporazum kOJlin se predaje dio Jugoslavenskog" podruga Italgl; kao i drugi sporazumi kOjima Italga na przkrz'veni nain zau~ina Hrvatsku. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 536, doc. 391 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ m. 187 u: A.E.S. 4983/41.) D'ordre de son Gouvernement, la Legation royale de Yougoslavie a l'honneur de communiquer ce qui suit illa Secretairerie d'Etat de Sa Saintete: A l'occasion des ce:remonies qui se sont deroulees ilRome le 18 mai a. c., l'Etat independant croate a ete transforme en Monarchie hereditaire. A cette occasion ont ete conclus des accords qui cedent ill'Italie des portions entieres du territoire national du royaume de Yougoslavie et d'autres accords qui ne sont rien d'autre que l'annexion comouflee de tout le territoire du nouvel Etat croate. 149 Toutes ces decisions ont ete apportees par ces memes individus qui, aides par les armees d'occupation, usurpent le pouvoir en Croatie, sans aucune consultation ou participation du peuple dont les droits et !es interets vitaux sont durement atteints par ces decisions. 146 L:sp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941). 147 Antun I~den. 14' Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 10I. o Isputeni su dijelovi pisma koji se ne tiu Hrvatske. 149 Usp. isp. br. 14 (IH. svib. 1941), bilj. 120. One IH. svibnja poslanstvo hrvatske vlade trailo je od talijanskog kralja da oznai jednog princa iz savojske kue za hrvatskog kralja. Na to im je kralj predstavio spo1ctanskog vojvodu. O sporazumu izmeu Hrvatske i Italije, vidi Rela::;ioni lilterna'(iona/i 1941. p. 660 sl. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 rosso gli dichiaro, senza tanti giri di frase, che non spetta a nessun governo o a nessun rappresentante diplomatico di suggerire alla Santa Sede o di giudicare quello che si deve fare per la tutela degli interessi spirituali. Preso ... il via, gli faccio notare quanto sia poco opportuno che un governo che in pochi giorni ha distrutto laJugoslavia e ha salvato ... se stesso eon una fuga precipitosa, faccia oggi lavoce grossa, lamentando e protestando per cio che e pili che spiegabile eon le circostanze presenti. (E mi indugio specialmente su quello che riguarda il collegio illirico e il comportamento del rettore).143 Consiglio in fine aSuaEccellenza il ministro di rimanere un po' pili tranquillo, pensando anche a non compromettere la sua persona, essendo molto meglio che si riservi per una futura operosita piuttosto che si esaurisca ora in un inutile e pericoloso atteggiamento bellicoso. Ore 18. Leggendo la nota, mi sembra necessario che, nella risposta, si insinui al ministro che non spetta a lui ingerirsi in cose di ordine spirituale e religioso. 3-VI-41 Ex audientia Eminentissirni. Accusare ricevimento facendo rilevare che la Santa Sede rivendica a se il diritto di provvedere nel miglior modo che crede agli interessi religiosi (dirlo bene, doke ... non come ho detto iO).144 23. 1941, lipanj 6, London Apostolskiposlanik (delegat) u Londonu Cuglz'elmo Co4frey iz'!Jduje dravnog tajmka sto: Maglz'onea ojavnom mnjjenju u EngleskOJ: Od 10 toaka iz'!Jda donosimo samo 5. toku, kOJa se tie susreta pape PiJa XI! sa spoletanskim vOJ'vodomi poglavmkom Paveliem, za kOJi kae da niJepobudzo ~aqjniJe javne kritzke u EngleskOJ: Sama vlada je dobro obaviJdtena o tome. Inae, slubeno mniJe1!Je jest daje Paveli potaknuo ubOjStvo kralJa Aleksandra. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 532-535, doc. 390 (prema izvorniku Rap. m. 448/41 u: A.E.S. 5160/41.) (...) 5. Le udienze concesse al Duca di Spoleto ed al signor Paveli 14S non hanno suscitato notevole critica in questo paese. Ad ogni modo il Governo 143 Usp. isp. br. 12 (18. svib. 1941). 144 Usp. isp. br. 29 (14. lip. 1941). 14\ Usp. isprave br. 13 i 14 (lS. svib. 1941). S,'cta Stolica, Nczavisna Drava Ilrvarska i Karolika crkva u Ilrvarskoj 19411945 (S. Razum). "OnlCS(Zai,'lcb) 2, srr. 343-463 La Legation royale de Yougoslavie vient d'entendre que le Saint Siege envisagerait la possibilite de nommer un representant a Zagreb,141 La presenee dans cette ville d'un envoye pontifical, provenant du dehors, quelque soit le titre qu'on veuille lui donner, aura la signification d'une quasi-reconnaissance publique de la situation politique actuelle, Si des besoins pastoraux l'exigent, les pouvoirs necessaires pourront bien etre delegues a un eveque sans prejudice pour les interets spirituels, La Legation royale se fait un devoir d'attirer l'attention du Saint Siege sur la delicatesse de l'affaire et sur la sensibilite extreme de tous ceux qui combattent actuellement ou souffrent, n'importe ou pour la liberte des peuples et des individus, liberte qui constitue, entre autres, la condition necessaire a l'accomplissement de la mission de l'Eglise dans le monde. C'est une grande responsabilite que de les demoraliser de quelque maniere que ce soit. 22. 1941, lipanj 2, Vatikan Mons. Domimk Tardziu; Ia;iuk za izvanredne poslove 11paptnskom Dravnom tcynzslvu, bilje:f/ sv,!j ra:<govor s jitgoslavcnskiJJJ t~anredmm poslmukom Mzroevi? SmgoJJJ) kOji je pisJJJemm priopen;cm proJ1!Jcdovaoprotiv slan;a paptiukog predstavmka u H17Jalsku. T cgnzk Tardzizi i'{!ziojC po'{!zati stav Sv. Stolice da ona ne Prt":{fzcgcnovonastale drave u vrycme bzlo kOjeg rata, ali st"pridrava pravo da poaljc 11 bzlo kOJU dravu s 1Jjcmilkzm poslao/cm crkvenog dostOjanstvemka radi duhovmh probztaka. SaVjCtovaojC jo poslanzktt da se ne zZ!a:(f:prwie u ovom ratu za vladu kOja jC u kratko vrgcme upropa.rtzla SVOji, dravu, a sebe spasila kukavic1ezm bgcgom; bolje bi mu bzlo da sVOjcmage uva za budui korisniji rad liPor: Obj, u: Actes 4) p. 529, doc. 385 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4569/41.) Ore 13. Viene il ministro di )ugoslavia, il quale mi consegna questa nota verbale,142 accennandomi alla voce messa in giro dalla stampa dell'invio di un rappresentante pontificio in Croazia. Gli osservo che la Santa Sede non suole inviare rappresentanti diplomatici o dare riconoscimenti quando si tratti di nuovi stati durante una guerra guerreggiata. Ma la Santa Sede medesima si esempre riservata il diritto di inviare, quando lo crede, un ecclesiastico eon missione puramente religiosa dovunque. Avendo scorso, sotto gli occhi del Ministro, il periodo segnato in 141 Lsp. isp. br. 22 (2. lip. 1941). 14' Lsp. isp. br. 21 (2. lip. 1941). SvemStolica, Nezavisna Dtava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fonres (Zah'feb) 2, str. 343-463 neslubenim obi/ieijem ovog susreta, a isto obi/ieije istakao je list "New York Times". Poslamk smatra da je spomenuti susret bio i'{!Jrsnapriltka da Sv. Stokca pokae sv'!iu poktiku nepristranost. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 520, doc. 379 (prema izvorniku: Rap. nr. 482/41 u: A.E.S. 5420/41.) In data 19 Maggio corrente ho fatto pervenire a Sua Eccellenza il signor Myron Taylor il Memorandum di cui accludo copia (Allegato 1)* circa I'udienza pontificia accordata al duca Aimone di Spoleto, al signor Paveli ed ai membri della Missione Croata. m Il giorno seguente il signor Taylor mi assicurava di aver consegnato copia del Memorandum personalmente a Sua Eccellenza il Presidente di questa Repubblica, e al signor Summer Welles, sottosegretario di Stato, i quali espressero vivo comp.iacimento. La stampa ha messo ne! dovuto ril.ievo il carattere privato e personale di questa visita, in conform.ita di quanto m.i Eu comun.icato dalla Segreteria di Stato. Analoga informazione era stata inviata al New York Times dal corrispondente in Roma Herbert T. Matthews (Allegato II).140 Per quanto m.i consta, nessuna critica estata fatta sulla stampa degl.i Stati Un.iti nei riguardi di dette visi te; se ne e compresa la natura, ed anzi questa e stata buona oceasione per nuova dichiarazione della neutralit:i e imparzial.ita della Santa Sede. 21. 1941, lipanj 2, Rim jugoslavensko poslanstvo pros1!Jeduje pred papli1Skim Dravnim ta;illstvomprotiv mogueg slanja papinskog izaslamka u Hrvatsku, te sa1!JetuJe da bi za duobrz":(nike potrebe bzlo boge imenovattjednog biskupa /{ sam,!j draVtjer bi dolaif1k svakog stranog 01!Jekaznaio na neki naiil iprz~ar!Je hrvat.rke drave. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 530, doc. 386(prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ nr. 182 u: A.E.S. 4569/41.) Mons. Cicof,'11aniovim potlsjetnikom, od 19. svibnja 1941. (obj. u: Ati", 4, p. 521, nr. 379, t\nnexe), objanjava gosp. Taylnru neslubeno obiljeje koje jeSv. Stolica pridala posjetima spoletanskog vojvode i poglavnika Pavelia. 139 esp. dvije okrunice stoernika Maglionea, br. 15 i 16 (18. i 19. svib. 1941). "" N"" York Tzi,m od 20. svibnja 1941. objavio je spomenuti lanak pod naslovom "Imly to enforce Fascism of Croars - Popc dcnics RCCoW1it ion" . Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Bi!jeka Mons. Tardinjja: 22-5-41 (...)135 Gi:i ha detto ai giornalisti cheleinformazioru del!'United Press 136 sano false ( d ' din . ) 137 come ... ar ana.' 19. 1941, svibanj 26, Vatikan Dravni tqjmk sto. Magitone, brzqjav!jqjui apostolskom poslaruku u FrancuskOJ Valerjju Valert; opovrgava vjjest Amerikog novinskog ureda, po kOjr!i bi Sveta Stolica btla poslala svogposlamka na krut!}ct!}cspoletanskog vOJvodehroatskim kragcm. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 515, doc. 375 (prema Tel. nr. 302u: A.E.S. 4195/41.) Ricevuto cifrato N. 303. 13R Notizia data da Agenzia Americana e infondata. 20. 1941, svibanj 29, Washington ApostolskipoVjcremk (de/ega!)u Washingtonu Hamlet Ivan Gcognani tZVJCt!Jc dravnog tajmka sto: Magltonea da Jc viJcst o msretu pape PiJa XII sa spoletanskim vOJvodom, poglavmkom Paveliem i t!}cgovompratt!}om, u S;cdin;cnim Amertckim Dravama ispravno shvaena. Predgcdmk i potpredgcdmk RepubItke t~aZtli su zadovogstvo 135Osobne biljeke isputene. 136 Ras/er NadmehfeJ1 pozvao se, naime, na izvor UJ1ited PI1!JJ-a. 13713ijaepripremljeno OPovrh'T1uezaFrancusku: 'Tacendo seguito relegrammi circolari delHl e19corrente prego Vostra Eccellenza Reverendissima far opportunamente smentire infondate notizie pubblicate dal Temp.r del 21 circa motivi concessione Udienza Pontificia Duca Spoleto e Capo Govcrno croato". Ali ova brzojavka nikada nije bila poslana. Jedna biljeka Dravnog tajnitva kae: I'x Audientia Sanctissimi: 23. Maggio 1941. Sua Santira non ritiene opportuno j'invio di questo telegramma. Crede inveee che sarebbc bene fare un altro articolo come quello "Per laverid" (usp. L'O.r.remalol1! Romano od 16. velj. 1941, p. 1), nel quale siano rettificate notizie tendenziose efaise messe in giro nei riguardi della Santa Sede (ef. si veda ad esempio "Regimc Fascista" che si prende gioco della notizia della "radin dandestina", mentre poi cliffonde tante notizie e commenti avversi allaSanta Sede)>>. Jedna druga biljeka kae: Non spedito. Si i: preparato, invece, per ordine del Santo Padre I'articolo "La parola della verira"; vidi 1,'OJJemalore Romano od 9-10. lipnja 1941, p. 1. 138Apostolski poslanik (nuncij) bio jebrzojavio 23. sviboja 0)rzojavka jeprimljena tek 25. svibnja): <<Seeondo istruzioni impartitemi ho chiarito attitudioe Santa Sede ad aleuni circoli bene informati et membri Legazione jUh'oslava. Questi tuttavia impressionati notizia data da Agenzia americana invio Lcgato pontificio alla cerimonia della incoronazionc. ;t.apravo, spolcranski vojvoda nikada nije ni stupio u llrvarsku. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Itvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), Fnntes (Lagreb) 2, str. 343-463 Mi ha anche esposto le sue lagnanze contro l'attitudine del rettore del collegio di san Girolamo e mi ha consegnato una nota in proposito,130 Ha infine eon molta delicatezza cruesto qualche notizia circa le udienze concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al sig. Paveli. 131 Gli ho dato le spiegazioni inviate da noi ai nunzi. 132 Mi e sembrato pienamente soddisfatto. 18. 1941, svibanj 21, Vatikan Mons. Ivan Krstite!j Montim; Zangemk (tcgizzka) za redovite poslove u papinskom Dravnom tcgnitvu, biIJe:ffsvqj ra:<govor sajugoslavenskim poslamkom Ntkom Miroe- vi-Sorgom, koji mu je kazao da su Francuski radio i "Basler Nachrichten" preniJeli netone viJestiglede msreta poglavmka Pavelia sa papom PiJom XIl Kazao je, naime, da su ove radtopostcgepreniJele da se prigodom ovog susreta ra:<govaraloo prz'z!ta'!ju Hroatske i da se ugovaralo o Konkordatu izmedu Sv. Stolice i Hroatske, pa stoga tra:f/ da se ovepristrane viJes!z' opovrgnu u "L 'OsseroatoreRomano ". Papa je naknadno odluio da je bolJe ungesto opovrgnua napisa!z' novi c1anak o toj stvarz; to je i uliyeno u "L'Osseroatore Romano" od 9-10 lip'YCJ1941. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 508, doc. 369 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S, 4189/41.) Sua Eccellenza il ministro di ]ugoslavia, venuto in Segreteria per conferire eon Sua Eccellenza Monssignor Sostituto, riferisce che la Radio france se e i Basler Nachrzchten hanno diffuso notizie inesatte circa l'udienza privatissima eoncessa da Sua Santita a Sua Eccellenza Paveli; 133cioe: 1. sarebbe stato trattato circa il riconoscimento della Croazia da parte della Santa Sede; 2. e circa la stipulazione di un Concordato tra la Santa Sede e la Croazia. Sua Eccellenza il ministro desiderebbe che L'Osservatore Romano pub- blicasse una smentita confermando che l'udienza ha avuto carattere assoluta- mente privato senza enttare in questioni politiche. 134 ilI) Predstavka nije objavljena. 131 Usp. isprave br. 13 i 14 (Itl. svih. 1941). 132 Usp. isprave br. 15 i 16 (IH. i 19. svib. 1941). 133 Usp. isp. br. 13 (IH. svib. 1941). 134 J~}OJJt!nJalore Romano naglasio je V(,; LI svom prvom priopenju od 19-20. svibnja, potpuno osobno obiljeje prijema danog poglavniku Pavc1iu. Svela Stolica, Nezavisna Dr7.avaIlrvalska i Katolika crkva LI Ilrvalskoj 1941-1945 (S. Razum), ['onlCs (Zagreb) 2, SIr. 343-463 16. 1941, svibanj 19, Vatikan Dravni tqjmk sto Magltone prua predstavnicima Sv. Stolice (11unciJimai delegatima) kod pqjedinih vlada, radi ispravljanja moguih krivih tumae,!ja, dagn;e objaJye1'!le glede priJema spoletanskog vo/vode ipoglavmka Pavelia kod pape Pija XII, I;: da on sam kao dravni tqjmk nijepnimo mjednu od ove dvo/ice, a prat'!Ja poglavmka Pavelia primgena Je zasebno, samo radipogupca svetogprstena. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 504, doc. 364 (prema tel. bez br. lokrunical u: A.E.S. 4194/41.) Faccio seguito mio cifrato circolare. 12x Per impedire qualsiasi equivoco circa carattere privato e unicamente pastorale delle udienze concesse dal Santo Padre al duca di Spoleto ed al signor Paveli, Cardinale Segretario di Stato non ha ricevuto ne fatto visita ai due personaggi. Persone che hanno accompagnato a Roma il signor Paveli, dovendo partire subito da Roma, hanno chiesto vedere Santo Padre, che leha ammesse pili tardi .. 1~ nella serata, Sua augusta presenza per il solo baoo del sacro anello. 17. 1941, svibanj 20, Vatikan Dravni tqjmk sto Maglzone zabige:(!oJe sVo/'ra=? [,ovor sa izvanrednim Jugoslavenskim veleposlamkom dr. Ntkom Miroevi-Sorgom, u kryemJe veleposlamk govorio o nepraved- mm novtm granicama izmedu Italije i Hrvatske, alto se na ponaa'!Je ravnatega Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rtmu, teJe tra:(!o obavijest o znaaju priJema to ga Je Papa udiJeItospoletanskom vo/vodi ipoglavnzku Paveliu. Ii}Jor: Obj. u: Actes 4, p. 505, doc. 366 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4041/41.) Il ministro di Jugoslavija mi ha padato dell'ingiustizia (sic) e dell'incon- gruenza dei nuovi conflli stabiliti tra l'Italia e la Croazia. Questa ha ceduto territori nettamente slavi, e rimasta praticamente senza porti ecc. A Ragusa si affacceranno molto probabilmente i tedeschi ecc. ecc. 128 usp. isp. br. 15 (lK. svib. 1941). 129 Usp. isp. br. 11 (1K. svib. 1941). Sveta Smlica, Nezavisna Drava [[rvatska i Katolika crkva u [[rvatskoj 1941-1945. (S. Razum), 1'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Dopo I'udienza il Papa saluto il seguito (poche persone) che accompagnavano il duca. Seppe da lui che non avrebbe potuto prendere eon se tale seguito, perche composto di ufficiali italiaru: cio non farebbe buona impressione. 123 15. 1941, svibanj 18, Vatikan Dravni teyi1tk stof Magltone prtopava predstavnicima Sv. Stolice (11Uncjjimat delegatima) kod pqjedti1th vlada, radi ispravbar!ja moguih krtvth tumaer!Ja,daje priJem spoletanskog vOjvodeipoglavmka Pavelia kod pape PiJa XII imao potpuno ne.rlubeno obibe? ;e. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 502-503, doc. 361 (prema tel. bez br. /okrurucal 24 u: A.E.S. 4193/41.) Il Duca di Spoleto aveva domandato udienza al Santo Padre nei giorru scorsi. 125 Sua Santita volle riceverlo ieri sera sabato, urucamente come duca di Spoleto e prima percio che si facesse qualsiasi atto circa sua assunzione nuovo regno Croazia. Avendo poi il signor Ante Paveli domandato egli pure udienza al Santo Padre, Sua Santita si edegnata concederla alui personalmente nella sua qualita di cattolico, non gia capo dello Stato e della Missione croata attualmente in Roma. 126 In conseguenza il signor Paveli sara ricevuto solo e in forma strettamente privata. Con cio la Santa Sede non si dipane dalla sua linea di neutralita e imparzialira in base alla quale si astiene dall'adottare provvedimen- ti defirutivi finche perduri lo stato di guerra. Tanto Le comuruco per Sua conoscenza. Ella potra, se del caso, dare a cotesto Governo le opportune spiegazioru, e, nell'ipotesi che si verificassero costi false interpretazioru contro la Santa Sede, Ella procurera, eon il dovuto tatto, che ne venga spiegata l'attitudine. 127 123 Mons. Tardini dodaje biljeku: "Da Sua liceel1enza Mom. Montini". Prijem je objavljen javnosti u 1,'OsJflvotOl' ROf))ollo ou 19-20. svibnja 1941. 124 L.:sp.isp. br. 7 (17. svib. 1941) gdje je mons. Tardini predloio da se predstavnici Sv. Stolice obavijeste o motivima zbog kojih je poglavnik Paveli primljen od Pija XII. 125 L.:sp.isp. br. 14 (lf!. svib. 1941). 126 L.:sp.isp. br. 13 (IH. svib. 1941). 127 L.:sp.drugu okrunicu, br. 16 (19. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), Fontes (Za),,>reb)2, str. 343-463 Il Santo Padre ha ricevuto ieri sera il Duca di Spoleto, aderendo alla pressante richiesta dell'ambasciatore d'Italia. 11H Per suggerimento dell'E- minentissimo Cardinale Segretario di Stato si e badato a che l'udienza avvenisse prima di qualsiasi offerta di regno o proclamazione che sembrava fissata per la giomata di oggi. Perci6 l'udienza (decisa alle ore 16) estata fissata per le ore 19. Di carattere privato, non ufficiale. Il duca sembr6 molto contento di questo favore e fece ottima impressione al Santo Padre per la bonta d'animo e di sentimenti che dimostr6. Egli spieg6 come prima di partire il re imperatore 119 lo chiam6 per dirgli eh' era designato a prendere la corona di Croazia. Il Duca non ha ancora potuto presentare a Sua Maesta un pro-memoria che ha preparato in seguito a questa offerta, perche il re e andato in Albania: toma domattina (cioe oggi) alle 6. In questo Pro-memoria sono alcune osservazioni circa la discutibile opportunita di procedere cosi precipitosamente alla designazione d'un Re; sarebbe stato meglio vedere come le cose si dispone- yana e si ordinavano; sembra che la situazione sia ancora molto delicata; i tedeschi si sarebbero accaparrate tante fonti della ricchezza nazionale (foreste, miniere, ecc.). Il Santo Padre ha fatto osservare che ormai molte di queste riserve sono superate dagli avvenimenti; ormai sembra che non si sia piu in di .. li' 120 ( ) 121 Il P 1 tempo per queste SCUSSlOrll pre mman... apa augurava pera tro anche la feliciti temporale del nuovo Sovrano. Quanto alle relazioni con la Santa Sede il Papa osservava come non sia possibile per ora stabilire ufficialmente; vi sarebbero intanto quelle di buona amicizia; cosi per il riconoscimento: la Santa Sede e solita in queste cose a non pronunciarsi finehe non sia definito eon un trattato di pace il complesso di questioni che si riferiscono ad un nuovo Stato. Il duca sembrava comprendere perfettamente questi punti di vista. L'udienza dur6 circa tre quarti d'ora, in tona molto cordiale. La madre del duca 122 sembra sia stata molto contenta che il Papa lo abbia ricevuto prima ch'egli si accinga a questo grande cimento. "' Usp. isp. br. ti (17. svib. 1'141). II. Tj. kralj Viktor L~manuel 111(Vittorio Emanuele 11l). Kralj je otputovao za Albaniju 10. svibnja. 120 osjeajima spoletanskog vojvode eiano daje sasvim drugaiju sliku (Diono 11,1'141-1'143, pp. 24-32). 121 Odlomak koji se odnosi na pimnja savjesti isputen je. 122 Ilelena Orieanska (I-J"~ned'Orians), ena vojvode I~manuela Filiberta od Aoste (Emmanuel Philibert d'Aoste). Sveta Stolica, Nezavisna Dr7.avaI lrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945, (S, Razum), l'ontes (Za),,'t"cb)2, str. 343-463 Questa sera, come stabilito, 116 il Santo Padre riceveva il slgnor Ante Paveli, alle ore 18 nella sua biblioteca, in forma privata. nSanto Padre diceva subito del suo amore per il popolo croato, di cui conosce la fedelti ed i sentimenti cosi sinceramente cattolici. Pili volte insisteva che lo riceveva come privato, come figlio della Chiesa. nsignor Paveli assicurava ripetutamente ed apertamente che il popolo croato desidera ispirare tutta la sua condotta e la sua legislazione al cattolicismo. Circa il riconoscimento del nuovo Stato, Sua Santi ta faceva osservare come la cosa sia tuttora molto delicata. La prassi della Santa Sede non consente di pronunciarsi in merito finche un trattato di pace non abbia definito le questioni relative ad un territorio. Essa deve essere imparziale; deve avere riguardi per tutti; da tutte le parti sono cattolici, per i quali la Santa Sede deve mostrarsi deferente (...).117 14. 1941, svibanj 18, Vatikan Mons. Ivan Krstite!j Montim; zamfemk (tqjmka) za redovzte poslove u papinskom Dravnom tqjmtvu, bi!jei raiJ!,0vor ko/i je vodio papa Pjjo XII. sa spoletanskim vo/vodom prigodom njegovog prj;ema, ko/i se dogodio dan prj;e, 17. svib1!ja u 19 satt; z' trqjao je oko tri etvrt sata. Budui da je za 18. svzbf? Ja btlo predvtdeno f? Jegovoslubeno oznaa1Jaf? Jehrvatskim kra!Jem, dravni ta;ittk sto. Magltone je nasto/ao da ta;'prijem bude svakako prije tog slubenog liza. Vo/voda je ostavzo na papu izvrstan do/am. Vijest o promaknuu za hrvatskog kra!Ja vo/vodZje priopzo taliJanski kra!J' "Viktor Emanuel III, prj;e svog puta u AlbaniJu, odakle se vraa tek reenog 18. svzbf? Ja,pa mu vo/'voda niJe mogao JOpredati svo/' sltibenipodgetmk (promemorj;'zlj glede tog zmenovaf? Ja. Naime, niJe zadovo!J(JI1 da se to oi}1aava1!Je mora odrati tako brzo, budui da politiko starije u Hrvatsko/' niJeJO sasvzm Jasno, a i NiJemci su sipnsvo/ilt" veltki dzo narodnog bogatstva. Papa smatra vda nema vze vremena za prethodne rasprave te Je novom Sttverenu zaelio dobru sreu. Sto se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa Je z':{razzoda ga nije mogue za sada podii na slubenu razinu, alt" e ostati dobropriJate!Jske veze. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 500-501, doc. 359 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) 116 Usp. isprave br, 7 i H (17, svib, 1941), 117 Osobna su miljenja isputena, Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonrcs (Za~,'reb)2, Str. 343-4!i3 Jeronima II RimII. Ravnatelj zavoda mons. Mag/erec iZI!jestioje Dravno tCfjmstvoda je cjjelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavmka Pavelzea, nalazei se II RinZll, pogetzlo II 16 sati hrvatski zavod. Za tll Je ? f,0du iZ'!Jesiodvije hrvatske zastave. Samipitomci zavoda bdi SZItim lizomoduevlJem:No jllgoslavenskzje veleposlamk Miroevze-Sorgopros'!Jedovao protiv tog liza, Jer da se reem' zavod l1alazipod zaMom Jugoslavenske vlade. RavnatelJ' Ma!!JerecJe mirno odgovoriona tqjpros'!Jcd, da drugaiJcnije mogao IIlndi Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 499, doc. 357 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) Monsignor Magjerec, rettore del collegio di san Gerolamo in Roma, riferisce come oggi alle ore 16 tutto il gruppo dei componenti la missione croata eccetto il sig. Paveli, si e recato al collegio. ll3 Il rettore non sapeva di questa visita. E riuscito a trovare due bandiere croate e ad esporle per l'occasione. Gli alunru sono esultanti. Non avrebbero consentito al rettore altro atteggiamento. Il Ministro 114 ha fatto una telefonata nervosa per chiedere se era vero che al collegio erano esposte bandiere croate. Il collegio e sotto la protezione del Governo jugoslavo; il rettore sarebbe stato considerato responsabile di questo atto. Il rettore rispose calmo dicendo essere vero il fatto delle bandiere; ma non poter fare altrimenti. 115 13. 1941, svibanj 18, Vatikan Mons. Ivan Krstde/; Montlnz; za1t!Jcmk (tcgiuka) za redovde poslove u papznskom Dravnom tcgiustvu, biIJeiJprijem poglavmka Ante Paveltia od strane pape Pija XI! Sv. Je Otac zZ!a~/o sVOJulJubav prema hrvatskom narodu ija mu Je '!Jemost poznata, naglasivi takoder odmah da Je ostao postOjan pri tome da ovo bude neslubeni prj;em. Pavelze Je otvoreno ZcgamlOda hrvatski narod ek nadahf!J'ivatz' sVOJ'ivot i sVOJe zakonodavstvo na katollcanstvll. Oko priznaf!Ja nove drave, nastavIOJe papa, trebat e priekati mirovni ugovor, II kOjem e se rijiJitiipita1!Jc drava, Jer Sv. Stolica ne eli biti prtklof!Jcna nijcdnOJ' stram; budlli da se na svakOJ'strani nalaze katokcz; za kOJe mora voditi brigu. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 500, doc. 358 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) JI)Smjeten na Trgu cara Augusta (piazza Augusto Imperatore). JI'Tj. Jugoslavije, N. Miroevi-Sorgo. Jl5Tardini je zabiljeio na listu: "da Sua I'ccellcnza Mons. Monnni". Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i I..::atolikacrkva u I Jrvatskoj 1<)41- 1<)45. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 Paveli, bez svo/e pratlye, tal//anskiJe veleposlamk pri Sv. Stolici traio od zam;emka Montlili/a da priJemu bude priputena takoder i Pavelieva pratn/a. Stoer711k dravni tqjmk MaglIone niJe smatrao poeljilim m!Jen/ati dogovoreno, predloivi da pratnja bude primljena sljedeeg dana zasebno. No, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u Rimu narednih dana, i budui da kao '!Ienui:i il7lq/u pravo sastati se s papom, doputen im Je priJem kod pape istog dana u 19,30 ali samo kao '!Ienui:ima, a ne slubenim osobama. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 498, doc. 356 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) Ore 13 L'ambasciatore d'Italia telefona al Sostituto dicendo che un messaggio del Capo del Governo lo incarica di chiedere che per l'udienza di questa sera al signor Ante Paveli non sia separato il seguito dal suo capo: resta l'udienza personale e privata per il signor Paveli, ma sia concesso al seguito di accompagnarlo almeno in Vaticano, anche senza essere ammesso alla presen- za del Sommo Pontefice. 111 Gli si dice come la cosa non sia possibile. Insiste perche lo si accontenti e si proponga la cosa in sede superiore. Sua Eminenza il Cardinale Maglione non ritiene si debba cambiare cio che estato stabilito. Tutt'al piu si potri domani o in altro giorno far ammettere questa gente ad un'udienza comune del Santo Padre. Sua Santita conferma questo punta di vista: a ehi facesse osservazione si faccia notare che queste persone sono ammesse come semplici fedeli, non potendosi negare a nessun cattolico la grazia di vedere il Papa. Dopo una serie di telefonate tra l'ambasciatore d'Italia e la Segreteria di Stato (Sua Eccellenza Mons. Montini),112 non potendo i Croati trattenersi a Roma nei giorni successivi, alle ore 19,30 il Santo Padre riceve in udienza questi stessi Croati, come un gruppo di fedeli che prima di partire da Roma desidera di vedere il Papa. 12. 1941, svibanj 18, Vatikan Mons. Ivan Krstitelj' Montliu; Zam;emk (ta/mka) za redovite poslove u papInskom Dravnom tajnitvu, bilje:? ! slUaj'istli:af!Ja hrvatskih zastava na I-frvatskom zavodu Sv. 111 Lsp. isp. br. !l (17. svib. 1<)41). 112 Potpomognut moosignorom Tardinijem. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), !'ontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3 independant croate, imposee par les armees d'occupation, est privee de tout fondement juridique et constitue un acte de violence. La Legation royale de Yougoslavie a l'honneur de faire savoir a la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete que Gouvernement royal de Yougoslavie proteste energiquement contre cette manreuvre du Gouvernement du Reich et rdeve la nullite de tous les actes accomplis a l'occasion de la creation de cet etat croate, qui n'ont pour but que le morcellement territorial et national de la Y ougoslavie. En portant ce qui precede a la connaissance de la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete, la Ugation Royale de Yougoslavie profite ... llo 10. 1941, svibanj 17, Rim jugoslavensko poslanstvo moN papli1Sko Dravno tajmstvo da posred1!]e u korist progon;enih Srba u podruijima i!1po.gednutimod nepr/jate!ja, ri u Bosm; Hrvatsko; i Vo;vodim: Izvor: Obj. u: ActeJ 4, p. 498, doc. 355 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ m. 147 u: A.E.S. 4002/41.) De source digne de foi l'on apprend que de grande s persecutions et asassinats s'effectuent contre l'element serbe en Bosnie, en Croatie et dans la Voivodine. D'ordre du gouvernement Royal la Legation Royale de Yougoslavie a l'honneur de prier la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete de vouloir bien trouver les moyens pour intervenir contre cette extermination arbitraire et injustifiee de l'eIement serbe dans ces regions occupees par l'ennemi. En remerciant la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete pour la suite qu'elle voudra bien donner a sa demande, la lelation Royale profite ... 11. 1941, svibanj 18, Vatikan MoJlS. Ivan .Krstlie!j Montim; Za17gemk (ttfjmka) za redovlie poslove u papinskom Dravnom tcy'UStvU}biljelpodrobnostio prj;emu pratn;e poglavmka Ante Pavelia kod pape P/ja XII Budui da Je juer bilo dogovorenoda bllde primljen samo poglavmk 110 Sto(;rnik Maglione zapisao je na ovom priopenju: "accusare riccvimcnto". Sveta Stolica, Nezavisna Dtava IIrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 nere alle due visite il carattere di udienza privata accordata personalmente dal Santo Padre - ha preferito che fossero omesse le visite a lui. 9 . 1941, svibanj 17, Rim Jugoslavensko poslanstvo pros'!Jedtgekod papinskog Dravnog tq/nitva protiv proglaen;a hroatske drave. I~osi da je nekolzko dana nakon njemakog napada na Jugoslavl/u, njemaka vq/ska zauzela dio Banovine Hroatske i sam Zagreb, te da je Ante Pavek, plaemk stranih vlada, onq/ isti ko/ije osuden od.francuskog SIIda Zbog ubo/stva kralja Aleksandra, proglasio bez zkakve narodne podrke NezaVisnu Dravu Hroatsku. Hroatskipredstavnici u jugoslavensko/' vladi i vlast Banovzlle Hroatske povukla se pod pn'tzskom neprj;atelja u znozemstvo. Prema medunarodnom pravu, vo/no zauzee nekog podmJa ne mijenja ni u emu njegovopravno stanje, pa se stoga iproglael? JeNezavisne Drave Hroatske smatra bez pravnog temelja i kao naszlni an. Stoga jugoslavensko poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko pros'!Jedtge kod Dravnog tcgnzftvaprotiv ovakve uloge l? Jemakevlade ismatra sve alle u tom pogledu nitavnim. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 497, doc. 354 (prema izvornom pismenom priopenju /verbalna nota/ ot. 146 u: A.E.S. 4001/41.) Dans les quelques jours qui ont suivi l'agression inopi nee et injustifiee de l'Allemagne contre la Yugoslavie, l'armee allemande a occupe une partie de laBanovine de Croatie ainsi que sa capitale Zagreb. Ante Paveli, mercenaire a la solde de gouvernements etrangers depuis de longues annees, celui-la meme qui avait ete condamne a mort par les tribunaux fran<;ais pour le meurtre de feu le roi Alexandre de Yougoslavie, J(~) profitant de la protection des armees ennemies d'occupation, aproclame un "Etat independant croate", avec la complicite d'un group d'individus n'ayant aucun mandat de lapart du peuple croate. Davant lapression de l'ennemi les representants legitimes du peuple croate au sein du Gouvernement royal de Yougoslavie, ainsi que les representants legitimes des autori tes autonomes de la Banovine de Croatie, se sont retires a l'etranger. Suivant les principes du droit international generalement admis, l'occupa- tion militaire d'un territoire ne change en rien son statut legal et ne constitue en aucune fa<;on une base legale pouvant justifier la fondation d'un statut nouveau dans le territoire occupe. En consequence, laproclamation d'un etat 109 Csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101. Sveta Stolica, Nezavisna Drava 1lrvarska ; Katolika crkva u 1~lrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 dana, 17. svibl'!Ja, u 19satt; dakle prije njegovog slubenogproglae1'!Ja hroatsktm kraljem, spoletanskog vqjvodu, Sutra u 18 sati' na isti e nain prtmdipoglavmka Pavelia. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 495-496, doc. 352 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 4189/41.) ore 10,50 - Sua Santita - presente I'Eminentissimo Cardinale Segretario di Stato - mi dice le sue auguste decisioni circa l'udienza del sig. Paveli e del duca di Spoleto. 106 Mi vien dato l'ordine di comunicare tutto all'ambasciata d'!talia. ore 11,15 - Viene - in assenza dell'ambasciatore - il commendatore Babuscio. Gli dico che il Santo Padre ricevera il sig. Paveli, ma solo - senza la delegazione. in forma privata, cioe come una personalita cattolica, non come una personalita politica; senza sbandieramenti o reclame, cioe che la stampa italiana non snaturi il carattere di questa udienza. Sviluppando particolarmente quest'ultimo punto faccio notare al commen- datore Babuscio che la linea della Santa Sede e ben nota e ben chiara: finche perdura la guerra, la Santa Sede si astiene da tutto cio che potrebbe aver l'aria di un pronunciamento politico e si astiene altresi dal prendere provvedimenti definitivi. Il commendatore Babuscio si dichiara compreso di tutto questo. Mi dice che il sig. Paveli verra solo, eon la sua automobile, andra dal Santo Padre e poi se ne andra via. (A questo punto gli faccio osservare che forse sarebbe bene che il sig. Paveli andasse dall'Eminentissimo Segretario di Stato). Aggiungo che - essendosi padato anche dell'udienza del duca di Spoleto - Sua Santita lo riceverebbe volentieri prima che fosse proclarnato re di Croazia. Cosi la visita non avrebbe piu quel carattere troppo politico che altrimenti avrebbe. Il commendatore Babuscio ringrazia ed esce. 17-V-41 ore 20 Alle 19 il Santo Padre ha ricevuto il duca di Spoleto. 107 Questi e uscito dal Vaticano subito dopo l'udienza pontificia. Analogamente fara domani, alle 18, il sig. Paveli. IIIX L'Eminentissimo cardinale Segretario di Stato - per mante- 11)6 i\imone di Savo;a i\osta. spoletanski vojvoda (19IXl-1948). 107 L:sp. ;sp. br. 14 (18. svib. 1941). 10K Usp. isp. hr. 13 (18. s\'ih. 1941). Svcta Stolica, Nezavisna Dtava Htvatska i Katolika crkva u lIrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ['ootcs (Za!-,'Tcb)2, str. 343-4(,3 D. Del Mestri 104 - ha dato le pili ampie assicurazioni ed ha fatto le pili calde raccomandazioni. 2. che il Papa, nella sua qualiti di Padre di tutti i fedeli riceve chiunque a lui si rivolga (questa liena e specialmente seguita per sentiemnto di apostolato da Sua Santita Pio XII). Ora non sarebbe offensivo e, forse, dannoso rifiutare al sig. Paveli una udienza quando egli la implora? 3. Il sig. Paveli inizia ora il suo governo. Ci saranno tante e tante cose da fare per il bene della Chiesa in Croazia. Non potra essere pili che vantaggiosa una parola - ammonitiva e incitativa - del Papa? 4. E tanto brutta la cansuetudine che si e pur troppo introdotta, di molte e molte personaliti che vengono aRoma enon vanno dal Papa. Non bisogna dimenticare che Roma e diocesi di Papa. Se, dunque, deploriamo - e eon ragione - questo assenteismo, perche respingere una personalita cattolica - came il sig. Paveli - che chiede udienza? C) Come conciliare questo duplice ordine di cozzanti considerazioni? Su una maniera sola, cioe: - accordare l'udienza - non rifiutada; - elirninare dall'udienza stessa tutto cio che potrebbe dade un carattere politico e compromettere la Santa Sede. Quindi: senza solennita (udienza privata) e senza reclame (esigere cio specialmente dal Governo italiano) ed inoltre preavvisare i pili importanti rappresentanti pontific} perche sappiano perche, nel caso, pos sano rettificare false interpretazioni. 1tb 8 . 1941, svibanj 17, Vatikan Mons. Dominik Tardztu; ta/mk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, biljei prethodne podrobnosti oko prijema spoletamkog vojvode Azmona od Savoje i poglavmka Pavelia. Sv. Otac odluio je pnmiti zh, pa je ovu odluku i sve podrobnosti tajmk Tardini pnopto komendatoru BabuSC1u, savjetmku talijanskog veleposlanstva pn' Sv. Stolia: Bit e to osobni i neslubeni posjet, pa kao takav treba NkpredstavI/en i u pnopa;tucama. Sv. .re Stofzca, nazme, ne elipnklanjati nijednom politikom tjeel!Ju sve dok traje rat. Dravni ta;tllk .rto. Magfzone, da bi .re sauvao osobni ij1aa;pri;ema kod pape, i.rpu.rtzl e prijem spomenute dvqjzce kod .rebe. Sv. Otac pnmzo Je neslubeno, istog 104 Don Guido del Mestri, savjctnik u apostolskom poslanstvu u Bcoh'Tadu. "" Usp. isp. br. ~(17. svib. 1941) te br. 11 i13 (18. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvarska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 ii[aava potpuno u prtlog; drugo, Papaje otac svih '!.iermkaipnma sve kqji mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti dobraprigoda da Papa poglavmku Paveliu t~ese svqje vtdenje u korist Crkve u Hrvatsko/;' i etvrto, ovo bi pnft,at? je pndonijelo suzbijanju onog u pos!jedtyc vriJcme usta!Jcnogobiajaprema ko/cm dravnici pog"etgit talijanske vlasti u Rtmu, a ne i samog papu. Na konCIl mons. Tardini zak!Ju1gc,da pnmatyc treba omogutlt;ali odbaczlisve ono to bi mu dalopoltitcko obi!JcfJc,dakle neslubenopnmatyc. U tom smislu treba prethodno obaviJcst"i apostolske poslamke u nektm va:? !tj;im dravama, kako bi mogli datt; ako ustreba, pravo tumaetyc. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 493-495, doc. 351 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) Ieri Sua Eminenza l'ambasciatore d'Italia ha insistentemente chiesto all'Eminentissimo Superiore se il Santo Padre avrebbe ricevuto in udienza il . P li' l1X) Slg. ave c. La questione edelicata. A) Da una parte e innegabille: 1. che il sig. Paveli viene a Roma per una mlSSlone squisitamente li 1111 po lica; 2. che una udienza pontificia al sig. Paveli potrebbe essere sfruttata quasi come un pronunciamento politico della Santa Sede circa il nuovo regno croato,102 pronunciamento del quale sia il regno stesso che il sig. Paveli trarrebbero un grande vantaggio ai fini politici. B) D'a1tra parte e parimente innegabile: 1. che il sig. Paveli si professa cattolico, che il nuovo Stato si dice e si proclama cattolico. In questo punto il vescovo di Lubiana 1Il3 - parlando con 10() usp. isp. br. (, (16. svib. 1941). 101 Jedna zabiljeka Dravnog tajnitva prikazuje Pavelievu osobu: "Si diceva che il Paveli ha assassinato il Re Alessandro a Marseille. I.'Arcivescovo di Zagabria Mgr. Stepinac e andato da Lui eparlava su guesto argomento. Paveli ha risposto: - ","ccc11cnza, mia coscienza e assolutamente guicta e tranguilla. Jo ho laresponsabilitit di guesto fatto intanto inguanto laha ogni altro Croato. I tribunali francesi tentavano imputarmi guesto personalmcnte, ma non riuscivano" -.L'Arcivescovo ha udira che il Paveli si elamemato davanti ad uno dei suoi collaboratori, che anchc fra i ecclesiastici si e diffusa guesta accusa contro di lui e gli farebbe ).,'fandedolare, sc semirebbe che anche in Vaticano si crede gualche cosa di simile". 1()2 Proglaeno lO. travnja 1941. JO J Mons. Grgur Roman Sveta Stol;c., 'ez.visna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fnmes (Zaj,'teb) 2, str. 343-463 Si manifestano in Croazia due tendenze, delle quali una favorevole all'inf1uenza tedesca, l'altra a quella italiana. Mgr arcivescovo,97 i prelati, il dero siano prudenti e non si compromet- tano. Tengano pero presente l'interesse della religione. 6. 1941, svibanj 16, Vatikan Ivan Krstite!j Montim; zaf7!Jemk (tqjmka) za redoviteposlove u papinskom Dravnom tajnitvu, bilJei kako Je po naredbi dravnog tajmka sto Maglionea ii/oio papi Piju XIl svqj ra:;govorsa talijanskim veleposlamkom glede pO!Jetepoglavmka Ante Pavelia Rimu te o mogunosti f!Jegovogpr!Jemaod stranepape. Papa ne vIdipotekoa da ga pritm' bez l':(paf!Jskih obreda, neslubeno, kao obinog katolzka. No, o tqj stvan; nadodcye Montim; stvari trebajo razblstntl: Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 491-492, doc. 348 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S.4189/41.) Ho riferito a Sua Santid. quanto l'Erninentissimo cardinale Segretario mi ordinava di sottoporre alla Sua considerazione circa la conversazione eon l'Ambasciatore d'Italia di stamane. 98 Il Santo Padre ha apprezzato lapremura di Sua Eminenza. Gliene parlera domattina. Non vedrebbe tuttavia difficolta a concedere una udienza senza esteriorita, come a persona privata, come a semplice cattolico. L'udienza potrebbe essere non pubblicata. Ma e cosa da studiare. 99 7 . 1941, svibanj 17, Vatikan Mons. Domimk Tardim; tCYluk za l':(panredneposlove u papinskom Dr.'(:Jvnomtcynltvu, biIJe:f/razloge za i protiv buduegpnmaf!Ja hrvatskog poglavmka Ante Pavelia kod Sv. Oca. Dva su rai/oga proltv, ti poglavmk Paveli dolazi u Rim radi Istopolitikih rai/oga, i drugo, papinsko bi pnmaf!Je moglo biti Iskoriteno kao politiko proglaef!Je novogHrvatskog kralJevstva. NaprotiV, etiri su rai/oga za f!Jegovopnmaf!Je: prvo, Paveli Je katolik, a i nova dr.'(:Jva Je katolika, pa u smislu pnmaf!Ja lJublJanski se nadbiskup 91 Mons. Alojzije Stepin.c. 98 Radi se o P.vc1ievom posjetu Rimu io pitanju prijema kod Pape. 'J9 Csp. isp. br. 7 (17. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463 4 . 1941, veljaa 22, Vatikan Dravni tajmk sto. Magltone traf/ od apostolskog poslamka (1zuncija) u Beogradu Hektora Felicfja obavijesti o pnkladnosti sla'!la papinskog izaslanzka na svenarodni euharistijski .rkup 11Zagreb, moleiga osobzto da dobijeJamstva s obzirom na dvije toke: da e spomenuti skup zadrati isto V;emtcko obilje:fJei da mu beogradske vlasti neprtdaju mkakv1l promtdbu hrvatske pol dike. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 400-401, doc. 268 (prema izvornom nacrtu 1minutal u: A.E.S. 1334/41.) Sua Eccellenza Mons. Luigi Stepinac, Arcivescovo di Zagabri~, in una sua recente visita a Roma ha presentato una supplica al Santo Padre 9 , nella quale chiede che il grande Congresso eucaristico nazionale che avra luogo in quella citta il 20, 21 i 22 giugno prossimo a chiusura delle feste per il XIII centenario delle relazioru fra i Croati e la Santa Sede, sia presieduto da un eminentissimo porporato, quale Legato pontificio. Di pili chiede l'insigne favore che la stessa Santid Sua Si degni coronare con la Sua augusta parola in latino o in france se, la fine del detto congresso. Prima di dare una risposta aMons. Stepinac, occorrerebbe che I'Eccellenza Vostra Reverendissima potesse rassicurare la Santa Sede soprattutto su i due punti seguenti: che, doe, le marufestazioru del congresso saranno contenute nel campo strettamente religioso e che cotesto Governo non attribuisca allo stesso alcuno scopo di affermazione politica croata osimili. PS. Mi dica pure, ne La prego vivamente, il suo parere su l'opporturuta, o meno, della designazione di un Legato.w' J. 1941, svibanj 15, Vatikan Stoermk Maglzone biljei da .re u Hrvatskoj oitqju dva politlcka IIS1l!Jere'!la, Jedno sklonije N!Jemcima, drugo Tal!Janima. Nadbiskup Steptitac, o.rtalicrkveni dosto;al1stvemi:i i .rveen.rtvorazborito seponaaju, ne m!J'eajui.re u POlitiku, vepromtcu V;erskiprobitak. Izvor: Obj. u: Acte.r 4, p. 491, doc. 347 (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. Bez br., Jugoslavia 144.) 95 U5p. isp. br. 2 (Ll. vclj. 1'141). 96 Pitanje je rijeeno kroz politike dogadaje. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska iKatolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463 3 . 1941, veljaa 14, Vatikan Mons. Domimk Tardim; tqjmk za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tqjmtvu, povodom molbe zagrebakog nadbiskupa Stepinca od 13. veljae kqjom je zamolio papu Pija XI! apostolskog izaslamka na svenarodnom euharistiJskom skupu u Zagrebu, biljei svqja raZ1tll!ja,!ja,te medu ostalom, navodei stoermka PellegrinettiJa, kae "da se radi o dobrim Hrvatima koji u svim ovimjavnim oitovafyima malo prevte tsttCUsv,!! narodm' ogdqj iprotusrpstvo ': ali budui da se radi o "vrlo vjermckom narodu" i o istoI!jermckim euhartstiJskim slavljima, moe se podupriJeti ova duhovna poduzetnost; glede papinog pak izaslamka trebat e apostolski poslamk (nunciJ) u Beogradu dobittjamstva da e slav!Je imati isto l!Jemtcka obtgefJa i da (beogradska) vlast u ,!jima ne vtdi mkakve polittcke promtdbe. Izvor: Obj. u: Actes 4, p. 387, doc. 262 (prema izvornoj zabiljeci u: A.E.S. 1334/41.) Per quanto: - non sia possibile prevedere quello che accadra da qui a giugno92 - non sia da escludere \come rilevo l'Eminentissimo Card. Pellegrinetti in una recente congregazione)~ che i buoni croati mettano un po'troppo avanti in tutte queste manifestazioni il lora sentimento nazionale e antiserbo, pure: - si tratta di un popolo molto religioso - e di manifestazioni eucaristiche, cioe puramente religiose. Quindi, tutto considerato, si pua approvare e incoraggiare l'iniziativa. Quanto all'invio di un Cardinal Legato bisognerebbe, forse, essere assicurati dal Nunzio che: - le manifestazioni saranno contenute ne! campo puramente religioso - il governo non vi vede affermazioni di carattere politico. 16-2-41 Ex audientia Eminentissimi: Sentire il Nunzio, anche gli ultimi avvenimenti lasciano in dubbio ... 94 92 Vidi isp. br. 2 (13. velj. 1941). 9) I~rmenegildo Pellegrinetti, stCl7.ernikod 1937. (IK76-1943), lan Svetog Zbora za izvanredne crkvene poslove, bio je apostolski poslanik (nuncij) u 13eograduod 29. 5. 1922. do 21. 11. 1937. 94 Vidi isp. br. 4 (22. velj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 (641-1941) delle relazioru del popolo croato colla Santa Sede e del suo battesimo,89 fanno tutto il possibile per rinnovare spiritualmente i fedeli a loro affidati, sia colle missioru popolari, sia con esercizi spirituali chiusi, come pure con congressi eucaristici locali, nonche con pellegrinaggi mariaru. Gia ora, dopo sette mesi di questo Anno Santo, si vedono i frutti abbondanti del lavoro prestato nello zelo pastorale. Quale coronamento di tutte le marufe- stazioru giubilari, e quale ringraziamento al Signore di tutti i bene fici ricevuti, dobrebbe(lj essere il grande Congresso Eucaristico Nazionale da tenersi a Zagabria nei giorru 20, 21 e 22 giugno del corrente anno. 90 La Santita Vostra ci ha incoraggiato a queste opere spirituali concedendoci il grande dono del giubileo straordinario, ora I'umilissimo sottoscritto devotamente prega la stessa Santita Vostra di voler paternamente concederci due altri bene fici col degnarsi di inviare nella persona di un Eminentissimo Cardinale, il Vostro Legato al sopradetto Congresso Eucaristico Nazionale, nonche coronare la chiusura del medisimo Congresso colla Vostra venera ta ed augusta paroJa e coll'Apostolica Benedizione. Le grazie, che Vostra Santiti si degnera di concederci, confermeranno il popolo croato nella fedeIta tredici vol te secolare verso la Santa Sede, gli daranno nello stesso tempo la forza spirituale per respingere gli attacchi da parte dello scisma orientale, il quale per la maggioranza numerica e per la posizione privilegiata dispone di mezzi molto efficaci di propaganda anticat- tolica, nonche I'incoraggeranno nella lotta contro il bolscevismo sempre piu invadente, specialmente negli ultimi tempi dopo le relazioru diplomatiche allacciate tra la Jugoslavia e I'U.R.S.S. Come nei secoli passati i Croati erano l'Antemurale Christiarutatis contro leinvasioni turche, cosi ora nei pericoli attuali si propongono di esserlo coll'aiuto di Dio e coll'appoggio della Santa Sede. L'interesse per il Congresso Eucaristico Nazionale epiu che eccellente tra il popolo. Zagabria, la citta capitale dei Croati, ove si svolgera il Congresso, ha gia iruziati i preparativi per la buona riuscita delle feste eucaristiche. Il Governo autonomo croato ha gia delegato alcuru suoi membri per idiversi comitati di organizzazione del Congresso, e permette tutto il suo appoggio, come pure il Governo centrale di Belgrado. Le grazie, che il sottoscritto umilmente chiede da Vostra Santita, daranno a tutti questi preparativi un nuovo potente slancio, e la Benedizione Apostolica, che implora per questa santa impresa, ne sara il pegno della felice . . 91 nusclta. ~9 L'OssenJatore ROfllano govorei o proslavi, objavljuje lanak o pokrtavanju Hrvatske (4-5. studeni 1940). 90 Usp. isp. br. 1 (24. stud. 1940). 91 Usp. isp. br. 3 i 4 (14. i22. velj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Dr?ava I Irvatsko i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fnntes (Zagreb) 2, str. 343-463 3) che per lo stesso motivo non esempre permessa al Clero la partecipazione attiva a campagne e movimenti di carattere patriottico e nazionale, specialmente quando facciano capo acorrenti diverse o si risolvano in lotta contro il Governo centrale, venendo in tal modo a prendere le apparenze di competizioni di parte o di ribellione contro i poteri costituiti; 4) che lamisura del patriottismo di un sacerdote edata non gia dall'ardore, eon cui combatte per le rivendicazioni nazionali, ma dallo zelo, eon cui s'adopera per il progresso spirituale della patria, base indispensabile e sicura della sua prosperici e della sua grandezza. Il ricruamo a questi princip! potri ridurre di numero e di gravita le intemperanze segnalate alla Santa Sede; ma, conoscendo la situazione, non oserei dire ch'esso yana ad eliminarle del tutto (...).88 2 . 1941, veljaa 13, Rim Nadbiskup zagrebaki Alo/~e Stepinac, u vriJeme svogapogeta Rimu, mok papu Pjfa XI!, nakon to Je ve bio odobrio hrvatskom narodu Izvanrednu oblJetmeku godinu povodom '!Jegoveproslave 13-stolJetne1!Jemosti Sv. S/o/za; da sada poalJe svog Izaslamka na Svenarodni euharistjjski skup, ko/i e se odrati u Zagrebu od 20-22. lip'!Ja, te da povodom Zak!jue'!Jaovog skupa uputi svo/u riJei apostolski blagoslov. Te bi milosti utvrdzle brvatski narod u 13-stolJetno/' 1!Jemostiprema Sveto/'StOlla; dale bi mu duhovnuJakost da se odupre napadtgima od strane istonib raskolmka (pravoslavnih),ko/i Zbogsvo/e b1T!Jeane nadmonos!l' ipovlatenog polocga raspolau d;elotvomlm sredstvimaprotukato/zeke promidbe, te bi ga osokolile u borbz'protiv bolJIevlzma, ko/i nakon uspostave diplomatskih odnosaJugoslavije i SSSR postcge sve nasIlniji: Inae, tijekom cijeleoblJetmekegodine brvatski biskupi nasto/e dubovno obnoviti brvatski narod pukim misijama, zatvoremm duhovmm 1!Jebama, fJijesmm eubanstijsklm skupOVima i marijanskim hodoaima. Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 385-386, doc. 261 (prema izvorniku u: A.E.S. 1334/41.) Beatissimo Padre! Il sottoscritto arcivescovo di Zagabria, in qualira di presidente delle Conferenze dei Vescovi dellajugoslavia, prostrato ai piedi di Vostra Santita, umilmente prega quanto segue: I Vescovi croati negli ultimi due anni, ed in modo speciale durante quest'anno giubilare (29. VI. 1940. - 29. VI. 1941.) per il XIlI secolo " Osobna su razmiljanja isputena. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 della cristiaruta"; il fenomena si ripete oggi, enon senza ragione, in quella ingaggiata da 20 anru con i Serbi ortodossi. Persuasi questi ultimi che, per snazionalizzare i Croati e realizzare l'uruficazione politica, e necessario allontanarli da Roma, conducono una tenace e mal camuffata camp agna di proselitismo, che, secondo le statistiche pitl discrete, ha fatto fin qui oltre 200.000 vittime, ed in agru tempio ortodosso che sorge nei centri cattolici vedono una pietra miliare della loro sistematica avanzata. I Croati, che si danno perfettamente conto della manovra, profittana di tutte le oceasioru per affermare la loro cattolicita, e appunto in questi giorru si apprestano a celebrare solennemente il 13 centenario dei loro primi contatti can la sede di Pietro,87 col fine evidente, anche se non uruco, di far comprendere aBelgrado che essi non sano soli, ma hanno dietro di se la forza ed il prestigio bimillenario della Chiesa. In questa lotta pro aris et jocis e pressoche impossibile al Clero rimanere indifferente o neutt:ale, senza esporsi al pericola di perdere il contatto col popolo e di essere riguardato come traditore della Chiesa e della patria. Cio non vuol dire, evidentemente, che, sotto il pretesto del patriottismo e della religione, esso debba ritenersi autorizzato a prender parte a cospirazi- oru vere e proprie, e a servire da agente di propaganda o di collegamento, come sembrano aver fatto alcuru dei soggetti segnalati alla Segreteria di Stato. Ma, non essendo cosa agevole fissare i limiti del lecito e dell'illecito in materia si delicata e scabrosa, riesce difficile adottare misure che impediscano il ripetersi degli inconveruenti lamentati. La via della persuasione e essenzialmente lenta, giacche non si pua modificare da un giorno all'altro una mentalita, che ha assunto l'aspetto e la fermezza d'una tradizione; quella della forza metterebbe i Vescovi in una spiacevole i pericolosa situazione di fronte al popolo croata. Siamo quindi rimasti d'accordo che il meglio, per ora, sara di ribadire i principl, ai quali deve essere subordinata l'attivita privata e pubblica del Clero, ricordando a quest'ultimo, quando se ne presenti l'occasione: 1) che la digni ti sacerdotale importa una limitazione della liberta individu- ale, in quanto interdice al sacerdote tutto cio che eincompatibile can il decoro e can i doveri del suo stato, e can gli interessi superiori della Chiesa; 2) che tale limitazione affetta in particolar moda il terreno politico, in quanto gli atteggiamenti del Clero vengana invariabilmente attribuiti alla Chiesa ed atti rano su di essa gli adl e le reppresaglie degli avversari; L:sp. isp. br. 41>(20. sij. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u I Jrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Izvor: Obj. u: Actes 4, pp. 268-271, doc. 178 (prema izvorniku: Rap. m. 3184/234 u: A.E.S. 446/41.) Mi giunse, a suo tempo, insieme ai relativi all~gati, il venerato Dispaccio n. 3740/40, in data del 5 Maggio ultimo scorso. x , Ritendo poco prudente trattare per lettera il delicato argomento, che ne costituival'oggetto, credetti bene di attendere un'occasione per potedo fareavoce. In mancanza di altra opportunita mi sono valso di quella offertami dalla Conferenza Episeopale, tenutasi nei giorni 7-9 del mese eorrente. In tale occasione segnalai ai Vescovi gli addebiti mossi ad alcuni sacerdoti ereligiosi jugoslavi, a motivo della lora attivita politica, ed insistetti ancora una volta su lanecessita di richiamare il Clera al preciso dovere di mantenersi estraneo alle competizioni di parte. Dopo un rapido esame dei fatti denunziati, che risultarono parte esagerati e parte privi di fondamento, prese la parola lo Eccellentissimo Arcivescovo di Zagabria,R(' per dirmi, in sostanza, che, nonostante il fermo proposito de.i Veseovi di esigere dal Clero la totale astensione dalla politica attiva, riesce difficile otteneda, a causa della situazione vigente in Croazia. Tale situazione e caratterizzata dal fatto che gli antichi "partiti politici" sono oggi praticamente fusi in un unico "movimento nazionale", continuaz.ione e riflesso del conflitto serbo-croato, che ne gli anni trascorsi ne gli accordi intervenuti son valsi ad attenuare, eche in questi ultim.i tempi sembra si siafatto anche piu acuto, acausaforse delleaccresc.iutesperanze di una soluzione radicale. Si tratta, in altre parole, di un "movimento di emancipazione da Belgrado", rappresentato da due correnti: l'una moderata, che reclama, almeno per ora, un'ampia autonom.ia nel quadro unitario della Jugoslavia (Maek), l'altra estrernista, che si batte per l'indipendenza assoluta elaseparazione immediata, ritenendo imposs.ib.ile e dannosa per gli .interess.i croati ogni eollaborazione eon .i Serb.i (paveli). Al carattere "naz.ionale" del movimento va strettamente unito quello "religioso", .in quanto .i Croati identificano da secoli la patr.ia con la Fede, riguardata non solo eome dono di Dio eprezioso retaggio dei padri, ma anche come mezzo di difesa contro la minaccia di assorbimento da parte di popoli piu forti e piu agguerriti. Le lotte sanguinose da essi sostenute contro i Turchi assunsero di fatto i contorni di una "crociata" e meritarono loro l'amb.ito titolo di "antemurale 85 Brzojavka nije objavljena. 86 Alojzije Stepinac. SvecaStolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S, Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 1. 1940, studeni 24, Beograd Apostolski poslamk (nuncfJ) u Beogradu Hektor Felid t~"erge stoerntka Alqjzjja Maglionea, papinskog dravnog tqjmka, o poloqju Hrvata u Jugoslavfji: Pngodom biskupskog zagedanja upozono je biskupe na neke sveemke, o kojima je dopro glas ve i do Sv, Stolice, kqJi se clJelatno bave polittkom. Biskupi su razmatrali ovo pitan;e i ustanovili da se radi tli oprelJeranim tvrdn;ama tit' su bez temelJa. Nadbiskup Stepinac je naglasio, da usprkos zahijeva ko/i' su biskupi UPUtllt'svom sveenstvu da se potpuno uzdre od clJelatnepolittke, teko je to postii Zbog sveukupnog stan;a u Hrvatsko/: Ovo je stan;e, naime, obilJeeno time da su se stare "politike stranke" rgedimle u jedinstveni "narodni pokret'~ to proizlazj iZ srpsko-hrvatskog sukoba, ko/i' sto/i' pred kor;emtim r;een;em. Radi se o "pokretu osamostalJen;aod Beograda" ko/i' se sasto/i' od dvIJestrtge: Umjerena, s Maekom na elu, ko/a tra:{j iroku samostalnost unutar JugoslavIJe, i ekstremna, s Paveliem na elu, ko/a se bori za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nactonaIno" obt!Je:fJe, ovo stanje dobiva i "Vjersko" obt!Je:fJe; naime, kako su se stolJeima snagom sVOJeVjerebonlt'protiv Turaka - i zadobtli naslov "predzjde kranstva'~ tako se tIJekom proteklih 20 godina istom Vjerom Hrvati odupiru pravoslavnim Srbima. Srbt; naime, ele Hrvate odnarodtti i u dravi stvontipolttiko jedinstvo, a za to smatrqju da je potrebno Hrvate odVOjiti od Rima i ukIJt(lti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom pomamnom pnkupIJan;u pnstaa (prozelttizmu) pndobtlt' su Vte od 200.000 "~ava" t; osim toga, t~radtlt' su mnogepravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su SVJesni tog srpsko-pravoslavnog prodora te stoga nastOje u svakOj' pngodi tstaknuti sVOJe katolianstvo. Medu ostalim spremq;u se sveano proslaviti 13-stolJ"etnupovezanost sa stolicom sv. Petra i ttme dati do znan;a da nisu sami i da msu odjuer. U tOj'borbi teko je hrvatskom sveenstvu ostati potpuno t'zpan dogadq;a, ali to ne Zflal' da se pod t'z!tkom domolJublJa i VjeresmIJtl upustttt' u istopolttiku promtdbu, u emu nIJe uvIJek lako nai pravu mjeru. Btskupi u takvom stan;u mogu upotrlJebtti samo sredstva uVjeravan;a, amkako stle, ko/a bi ih mogla staviti u neugodanpoloq;' nasuprot hrvatskog naroda. S takVim stavom slo:(fo se i sam nuncIJ'Felici te su na spomenutom zagedan;u dogovorena 4 naela, ko/ima se mora podredtti svaka osobna tjavna ej/elatno.rtsveenstva. To .ru: 1) .rveem'c"ko do.rto/an.rtvo ogranirgeosobnu slobodu u .rmtsluda Zabran;tgesveemku .rveono to je nespo/ivo s t!jegOVtmdunosttma i .r viim crkvemm probttkom; 2) ovo se ogranien;ettfe o.robt'to politikog podmija, s obzjrom da se ponaan;e sveenstvanuno pnptsrge Crkvi kao gelim;' 3) s tstog razloga, nIJe uvIJek doputeno sveenstvuef;elatnosuef;elovatt' u polt'tic'ktm nadmetan;ima, osobtto ne kao vodttelJima;4) domolJublJe.rveemka ne m;en' se toltko po borbenosti za narodnu stvar kol tko po pregnuu na duhovnompolJu,jer je to rgedno i teme!;' svakovrsnog narodnog napredka. Ova e naela Vjero;atnouman;iti dosadan;eneum;ereno.rtt na tom podruiju, aliposlamk Felt'ct'ne Vjengeda e ih potpuno uklJUiti Sveta Srolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum). ['onte, (Zagreb) 2. str. 343-463 NAVEDENA DJELA AAS = Acta Apostolicae Sed.is. Actes = Actes et Documents du Saint St"egerelatifs d la secondeguerre mondiale: 4. Le Saint Stege et la guerre en Europe (juzn 1940 - JUtn 1941), Citta del Vaticano, 1967. - 5. Le Satnt Stege et la guerre mondtale (;ui/let 1941 - octobre 1942), Cd.v., 1969. - 7. Le Salnt Stege et la gume mondtale (novembre 1942 - decembre 1943), Cd.v., 1973. - 8. Le Salnt Stege et les victimes de laguerre (;anVter 1941 - deeembre 1942), Cd.V., 1974. - 9. Le Salnt Stege et les vicltmes de la guerre (;anVter- deeembre 1943), Cd.V., 1975. - 10. Le Salnt Stege et les vti:ttmesde la gume (;anVter 1944 -Jui/let 1945), Cd.v., 1980. ADAP =Aktm z;,r deutschen auswdrtigen Poltttk, Serija D, vol. XII (1969), XIII (1970). BAKI Stjepan, to treba znali kod pnma'!Ja u kat. Crkvu, u: Katoliki list, 92/1941, br. 21-22 (od 3. lipnja 1941), str. 254-256.; u posebnom Prilogu Katolikog lista br. 23 (od 11. lipnja 1941) objavljen je predhodni tekst u proirenom obliku pod naslovom: Propisi za pnma'!Je u katoliku Crkvu. BI': 1JGARAleksa, Alqidje Stepinac, hroatski kardtila~ Rim: ZIRAL, 1974. CAYALLI Fiorello, IIprocesso dell'arcivescovodi Zagabrla, Roma 1947. CIANO Galeazzo, Dtario, I-II., Milano-Roma, 1946. FALCONl Carlo, II si/enz;o di PtO XII, (=Problemi e documenti, 22), Milano: Sugar, 1965. JELI-Ben Fikreta, Ustae i NDH, (=Monografije - Biografije, 5), Zagreb: SNL - K, 1978. MAN7.0NI Alessandro, Ipromessi SPOSt; izd. Lesca. GIACOMOMartina, Stona della Chtesa moderna, III, Rim, tipkopis, 1989. PATIlm Richard, The case 0/ Cardtilal Aloistus SteptnaC, Milwaukee 1953. ANJEK Franjo, Kranstvo na hroatskom prostortI, Zagreb: KS, 1991. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945 (S. Razum), Fnmes (Zagreb) 2, str. 343-463 Slovake i Hrvatske. HIl No, apostolski izaslanik u Zagrebu nastojao je i dalje da pomogne barem krtenim idovima i onim u mjeovitim brakovima, jer su ovi svakodnevno dolazili k njemu traei pomo. U vladinim krugovima zajamili su mu da e ove dvije grupe idova biti poteene. No, ovim jamstvima nije pridavao preveliku teinu. HI I uistinu, progoni su se nastavili i u svibnju 1943., i to pod vodstvom naelnika njemake policije Heinricha Himmlera. Tada je opat Marcone zajedno s nadbiskupom Stepincem ishodio kod hrvatskog ministra unutarnjih poslova Andrije Artukovia, da ovaj pred Himmlerom zatiti barem idove u mjeovitim brakovima. R2 No, ni prethodna jamstva ni privremene obustave progona nisu koristile niemu, jer tijekom Ledne svibanjske noi, dok su ljudi mirno spavali, policija je pritvorila sve Zidove, osim onih u mjeovitim brakovima,pa ak i one koji su ve odavna krteni, i nasilno ih otpremila u jemaku. H Na taj tragian nain zavrila je svoj ivot velika veina hrvatskih idova. Katolika se crkva u tom potresnom vremenu zauzimala za konkretne ljude, ne dijelei ih po podrijetlu, vjeri ili opredjeljenju. Na alost, nacistika zloinaka ideologija previe je obuzela ljude koji su u svojim rukama imali mo, pa je esto onemoguila i one dobrohotne ljude koji su htjeli, da uine neto za progonjene. adbiskup Stepinac bio je meu onima koji je progonjenima pomagao, herojski se izlaui i vlastitoj pogibelji. Za njegovo portvovno pomaganje carigradsko Povjerenstvo za pomo europskim ido- vima izjavilo je u lipnju 1943.: "Mi znamo da je mons. dr. Stepinac uinio sve mogue da pomogne i olaka sudbinu nesretnih hrvatskih Zidova, iji broj prema naim obavijestima ne prelazi danas brojku od 2.500 mukaraca, ena i djece."H4 Stjepan Razum zc l!O usp. isp. br. 76 (1. trav. 1943). 81 Jsp. br. 75 (31. n. 1943). 82 [sp. br. HI (10. svib. 1943). 83 [sp. br. 85 (24. svib. 1943). 84 Isp. br. 90 (11. (ip. 1943), bilj. 350. Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u I Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 Zasigurno je, da je to bila djelomina istina. No, najoitije je to da hrvatske vlasti nisu mogle slobodno i samostalno odluivati o ivotu svojih graana. Dne 17. srpnja 1942. apostolski izaslanik opat Marcone obavjetava papin- skog dravnog tajnika Maglionea da je Njemaka naredila naelniku hrvatske policije dr. Eugenu Kvaterniku da u roku od est mjeseci izrui Njemakoj sve hrvatske idove. Naelnik Kvaternik nastojat e, kae izaslanik, to jevie mogue odugovlaiti izvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta Stolica uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti idovima mirno ivjeti na nekom hrvatskom otoku. Istim pismom opat Marcone iznosi takoer potekoe koje se javljaju u vezi s odlaskom pedesetak idovske djece u Tursku, zbog toga to moraju obilaziti Srbiju, a od susjednih zemalja nisu jo dobili doputenje. 74 Ovo prebacivanje bit e kasnije povezano jo s mnogim diplomatskim dopisivanjem izmeu Sv. Stolice i susjednih zemalja. 75 Nakon mnogih uzastopnih zauzimanja apostolskog izaslanika u Zagrebu kod poglavnika Pavelia i naelnika policije, dobio je konano vrlo alostan odgovor od novoimenovanog naelnika dr. Ljudevita Zimpermanna,76 koji je izrazio aljenje zbog svih stvari uinjenih idovima, ali na alost, kae izaslanik u pismu od 8. studenog, ni on ne moe promijeniti vaee odluke da se svi idovi prije ili kasnije otpreme u Njemaku. 77 Shvativi to, izaslanik je molio i Poglavnika i naelnika policije da se s njima postupa barem dobrohotno. Odgovorili su: "idovi moraju napustiti Hrvatsku; no vladina nakana nije da ih mui". I sam je Poglavnik u tom smislu izdao naredbe, ali koje se na alost kod niih vlasti nisu potivale. 7H U jednom se trenutku, u oujku 1943, opatu Marconeu priinilo da e njegovo zauzimanje donijeti dobrih plodova, ali tada je uvidio da i sam Poglavnik stoji pod velikim pritiskom fanatinog naciste Siegfrieda Kaschea, njemakog veleposlanika u Zagrebu, koji je uzviknuo: "Sveta Stolica poinje postajati previe jaka u Hrvatskoj; elim vidjeti da li e ovaj puta pobijediti ona ili ja". Opatu nije preostalo nita dru.p0 nego da moli Gospodina da poglavnik Paveli izdri ovim pritiscima. 7 Stanje oko spaavanja idova postalo je jo zamrenije, ne samo u Hrvatskoj nego i u itavoj Europi, time to je Sv. Stolica uvidjela da njemake vlasti svako njeno javno zauzimanje za idove mogu uzeti kao povod jo eem progonu na podrujima Italije, 74 Isp. br. 58 (17. srp. 1942). 75 Usp. isp. br. 63 (14.lis. 1942), br. 71 (23.vclj. 1943) i br.9() (11.lip. 1943). 7. O njemu vidi: Fikreta .Jeli-Buti, llrto.re i NDH, /.agreb 1978, str. 185. 77 Isp. br. 66 (8. stud. 1942). '" Isp. br. 67 (1. proso 1942). 79 Isp. br. 73 (13. O. 1943). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Jlrvatska i Katolika crkva u I Irvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (I:agreb) 2, str. 343-463 Na ve spomenutom svom zasjedanju u studenom 1941, hrvatski su biskupi izrazili zabrinutost za sve koji trpe, zauzevi se osobito za idove, traei od poglavnika Pavelia ljudsko postupanje prema njima. 63 Nadbiskup Stepinac traio je 9. sijenja 1942. od papinskog dravnog tajnika, stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskih vlasti za dvije stotine hrvatske idovske djece, koju zagrebaka idovska opina eli prebaciti u Firencu. 6 4 No talijanske vlasti nisu bile spremne prihvatiti ovu djecu. 6 s Krajem godine moli opat Marcone stoernika Maglionea da se zauzme za prebacivanje u Italiju 50 ili 60 idovske djece. 66 U meuvremenu stizale su stalno pojedinane i grupne molbe, upravljene bilo izravno na Sv. Stolicu, bilo preko njenog izaslanika u Zagrebu, nekog drugog biskupa ili pak izravno nadbiskupu Stepincu. 67 Sveta Stolica nije posustala u svom diplomatskom posredovanju i karitativnom pomaganju. Zauzimala se ona u korist nearijevaca, tj. idova u Hrvatskoj, i to preko svoga izaslanika opata Marconea kod pojedinih osoba u Zagrebu, kao i kod talijanskih vlasti za ona hrvatska podruja koja su prisilno drale. Osim toga, tajnik poslanika Marconea, o. Josip Masucci kao i tajnik nadbiskupa Stepinca, Stjepan Lackovi osobno su ve pohoditi razliita sakupljaka polja, kako to opisuje stoernik Maglione. 68 Svjestan ove pomoi bio je nadasve zagrebaki idovski veliki rabin Miroslav alom Freiberger. On odaje priznanje Sv. Stolici i hrvatskim biskupima za sve to su uinili za idove. 69 Na alost, i sam veliki rabin Freiberger, zajedno spredsjednikom hrvatskih idova Hugom Konnom i cijelom grupom od 400 osoba zavrit e negdje u svibnju 1943. u k 1 vk l' J 70 sa up pc om po JU u asenovcu. Dravni tajnik stoernik Maglione traio je od izaslanika Marconea neprestano zauzimanje, bilo za sve idove, bilo posebno za krtene. 71 Hrvatske vlasti vrlo su teko davale obavijesti o sudbinama hrvatskih idova. 72 Kada su na to bile prisiljene, odgovarale su da su se dotini idovi pridruili odmetnutim etnicima ili komunistima, ili da su pak u inozemstvu. 73 63 Usp. isp. br. 44 (3. proso 1941). 64 Isp. br. 46 (9. sij. 1942). 65 LJsp. isp. br. 48 (21).sij. 1942) kao i isp. br. 46 (9. sij. 1942) bilj. 214. 66 J sp. br. 68 (15. proso 1942). 67 Usp. isp. br. 45 (19. proSo 1941), br. 54 (12. trav. 1942) i br. 90 (11. !ip. 1943), bilj. 350. 6' Isp. br. 55 (21. trav. 1942). 69 LJsp. isp. br. 59 (4. kol. 1942) i br. 60 (31).ruj. 1942). 70 Usp. isp. br. 88 (2. lip. 1943). 71 Isp. br. 62 (6. lis. 1942) i br. 74 (30. o. 1943). 72 LJsp. isp. 57 (17. srp. 1942). 73 Isp. br. 54 (12. trav. 1942), bilj. 236. Sveta Stolica, Nezavisna Dt;;ava Iltvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), !'onres (Zab'1'eb)2, str. 343-463 Spaavary'e progory'enih tdova Slubena politika socijal-nacionalista u Njemakoj prema idovima bila je saeta u izrazu "konano rjeenje idovskog pitanja". Radilo se o razraenoj zamisli koja se ticala 11 milijuna europskih idova, a koji su trebali nestati s lica zemlje. S B Budui da je Hrvatska bila u stvari njemaka podlona drava, bilo je jasno koju su sudbinu mogli oekivati i hrvatski idovi. Sv. Stolica, zajedno s domaim hrvatskim biskupima, inila je uistinu mnogo, premda esto uzaludno, u spaavanju idova. Predsjednik "Saveza izraelskih zajednica" u Italiji, gosp. Alatri trai 14. kolovoza 1941. od stoernika Alojzija Maglionea da se Sveta Stolica zauzme za hrvatske idove. Prema nekim, naime,' privatnim vijestima koje su do njihovog "Povjerenstva za pruanje pomoi" dole preko nekih slinih udruga iz Hrvatske, mnoge su tisue hrvatskih idova zatvorene; mukarci su prisiljeni na teki rad u bosanskim solanama, a ene, djeca i starci, sveukupno njih oko 6 tisua osoba, otpremljeni su u Karlobag i na otok Pag, koji stoje pod nadzorom talijanske vojske. Stoga predlae da se zauzme kod hrvatske vlade da obustavi nasilno otpremanje, da se lanovi obitelji ne razdvajaju, da se s odvedenim idovima ljudski postupa i da raspolau dovoljnom hranom; drugo, da ih se ne prisiljava na radove koji prelaze njihove fizike sposobnosti; i tree, da se dopusti njihovom "Povjerenstvu za pruanje pomoi" slobodan pristup ovim nesretnicima. Ako to ne bi bilo mogue postii, savjetuje Alatri, neka se razgovara s talijanskim vlastima o mogunosti prebacivanja ovih idova u talijanska sakupljaka sredita? Deset dana kasnije, dne 23. kolovoza apostolski izaslanik opat Marcone opisuje muno stanje u Hrvatskoj. "Hrvatski su idovi prisiljeni na grudima nositi metalnu ploicu promjera 10cm, ute boje, u ijem se sreditu nalazi slovo < < ". Takva seobiljeja pokualo nametnuti i krtenim idovima, ali jenadbiskup Stepinac to nekako uspio sprijeiti. 6 lI Ovakovo obiljeavanje, pretrpljene gospo- darstvene tete i drugi loi postupci, uinili su vrlo nesigurnim ivot hrvatskih idova. Ve 6. rujna ljubljanski biskup Grgur Roman moli stoernika Maglionea da se zauzme kod talijanskog ministarstva unutarnjih poslova za krtene Zidove iz Hrvatske, koji se nalaze u tadanjoj Ljubljanskoj pokrajini, a koji se zbog prijetee opasnosti ne ele vratiti u Hrvatsku. 6 1 Za ovu grupu Sv. Stolica uspjeno se zaloila kod proelnika talijanske policije. 62 58 Usp. Ac/es 8, str. 37. 59 [sp. br. 37 (14. kol. 1941). 60 Usp. isp. br. 39 (3. ruj. 1941). bilj. br. lK7. 61 1sp. br. 40 (6. ruj. 194). 62 Usp. isp. br. 41 (10. ruj. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 nad hrvatskim katolikim puanstvom. Dne 30. svibnja 1943. bio je Stepinac primljen kod pape Pija XII., te je tom prigodom predao 34 svjedoanstva koja dokazuju zauzimanje Katolike crkve u Hrvatskoj u korist progonjenih. Od ovih, 18 isprava je u korist Srba, 6 isprava u korist idova, 5 isprava koje zabranjuju prisilno obraanje svetosavskih pravoslavaca, 2 isprave govore o etnikim zlodjelima i 2 protiv nacistikih teorija, Od tih istih, 10 isprava potjee iz 1941. godine, 14 iz !942. godine, tri isprave iz 1943. godine (do svibnja) i 7 ih je bez nadnevka.,4 Tijekom vremena i Sv. je Stolica postala svjesna velike srpske protukato- like promidbe. Tako stoernik Maglione pie 2. travnja 1943. apostolskom izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko-pravoslavnoj" promidbi protiv hrvatskih katolika i osobito protiv biskupa, koji su optueni da nisu digli svoj glas u njihovu korist i da su se tovie sloili sa loim postu8cima protiv njih. Stoernik Maglione, poznajui stav hrvatskih biskupa,' nije povjerovao u utemeljenost tih optubi, te je zatraio od izaslanika Marconea da prikupi sve potrebne podatke ~ako bi se u javnom mnijenju moglo suprostaviti takvoj bezonoj optubi.'6 Izaslanik opat Marcone odgovorio je stoerniku Maglioneu 8. svibnja 1943., utvrujui prije svega poznatu duboku mrnju koju Srpska pravoslavna crkva iskazuje prema Katolikoj crkvi. Istaknuo je, nadalje, kako je samo vodstvo Pravoslavne crkve bilo umijeana u dravni udar, to je bilo dovelo do ulaska talijansko-njemakih oruanih snaga. Ustae su poinili okrutna djela, ali vie po osobnom nahoenju, nego kao izvrenje viih naredaba. Hrvatski biskupi, da bi se uspjeno suprostavili looj vjerskoj dravnoj politici, osnovali su ve 1941. posebno Povjerenstvo koje e nadzirati i omoguavati samo slobodno prelaenje u Katoliku crkvu. Sam opat Marcone utjecao je povoljno na poglavnika Pavelia u njegovom odnosu prema Pravoslavnoj crkvi. No, kako su se mnogi Srbi prikljuili buntovnicima hrvatske su vlasti, odnosno strane okupacijske trupe, reagirale protiv njih. Hrvatski biskupi i posebno zagrebaki nadbiskup Stepinac uvijek su izraavali aljenje zbog nasilja s koje god strane ono dolazilo. S druge pak strane, kae izaslanik, pravoslavno crkveno vodstvo nije jo nikada diglo svoj glas protiv nasilja to su ga uinili pobunjeni etnici. Izgleda, zakljuuje opat Marcone, da strana promidba u srpskoj slubi, elei opravdati etnike 3';loine, optuuje katoliko sveenstvo zbog njihove sporosti u osudi nasilja.'? 54 Usp. isp. br. H7(31. svib. 1943). 55 Preko izvjca nadbiskupa Stepinca od 3. proso 1941, usp. br. 44. 56 Isp. br. 7H(2. trav. 1943). 57 Isp. br. SO(H.svib. 1943). Sveta Stolica, 'ezavisna Drava lIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 veleposlanstva pri Sv. Stolici Franjo Babuscio Rizzo, piui o tome, zakljuio je tada da se poglavnik Paveli eli na taj nain osloboditi pravoslavnih, bez da ih prisiljava prijei u katoliku vjeru. 4R Hrvatske vlasti, premda su tijekom ljeta 1941. proglasile neke zabrane protiv svetosavskih pravoslavaca, kao naprimjer ukinue pristojbe za pravo- slavni patrijarhat i sl., ipak nisu nikada zakonski naredile pravoslavnima da prijeu u Katoliku crkvu. 49 No, praksa je uznemirila ne samo srpsko vodstvo bive drave i njihove crkve, ve i hrvatske katolike biskupe, koji su na svom zasjedanju od 17-20. studenog 1941. meu ostalim raspravljali i o pitanju obraenja pravos)avaca, a zakljuke su ove rasprave poslali i poglavniku dr. Anti Paveliu.,1I Sam papinski dravni tajnik stoernik Maglione pohvalio je hrvatske biskupe i naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku cr'5:vu mora biti plod osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile.' i Vidjevi da nee uspjeti s brzim prelascima, odluio je poglavnik Paveli krajem veljae ili poetkom oujka 1942. osnovati Hrvatsku pravoslavnu crkvu, da bi na taj nain odcijepio hrvatske pravoslavce od srpskog politikog utjecaja. Premda ovo nije imalo nekog uspjeha, hrvatske vlasti nisu nikada vrile vjerski progon, pie izaslanik Marcone, dapae, u Ministarstvu bogo- tovlja nalazio se jedan pravoslavni sveenik koji je zastupao probitke svoje Crkve. s2 I nadbiskup Stepinac 24. svibnja 1943. prikazuje papinskom dravnom tajniku stoerniku Maglioneu napore koje je uinilo hrvatsko katoliko crkveno vodstvo u korist srpsko-pravoslavnog ivlja i idova. Brutalnosti koje su se dogodile u ovom prevratnikom vremenu, nastavlja nadbiskup, plod su neodgovornih osoba koje su esto radile protiv odredaba vlasti. Da bi prikazao pravu istinu nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve pozitivno uinila hrvatska vlast, za razliku od prethodne beogradske vlasti koja je ila uporno za udorednim i stvarnim zatiranjem hrvatskog naroda. Na koncu, nadbiskup izraava uvjerenje da, ako e Katolika crkva morati jo samo i jedan dan i'.:ieti pod vlau Srbije, morat e pretrpjeti razdoblje okrutnog muenitva.' U istom pismu nadbiskup navjeuje da e uskoro doi u Rim te da e osobno podastrijeti svjedoanstva o etnikim zloinima Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, str. 343-463 se za sve istone krane koji su se u srednjem vijeku odijelili od Katolike crkve, izraz raskolnici (izmatict), ime se u katolikoj ekleziologiji izraavalo uvjerenje da su oni uzrokovali raskol unutar jedne sveope-Katolike crkve, uslijed ega su nastale mnoge istone i jedna zapadna Crkva. U vrijeme drugog svjetskog rata, upravo u ovim naim ispravama esto ~ se pridjeva, s jedne strane (u vatikanskim izvorima) naziv otpadnici (distdentt/' istiui time njihov jednostrani in otpada od Katolike crkve, a s druge strane (u hrvatskim izvorima) naziv grko-istoni kram; ime ih se poistovjetilo sa njihovim obredom. Nakon rata, uslijed sve veeg ekumenskog gibanja, katolici su preuzeli od tih istih grko-istonih krana naziv pravoslavni (ortodoksm) kram; ime su oni sami isticali svoju povlasticu da posjeduju pravu vjeru. U posljednje vrijeme u katolikoj bogoslovnoj literaturi, razliku- jui pravoslavne krane od drave do drave, sve se ee one u Srbiji naziva svetosavskim pravoslavnima, po prihvaenom bogoslovnom pojmu "svetosa- vje", odnosno po njihovom vjerozaetniku sv. Savi. Time se eli istaknuti posebnost srpskih pravoslavaca. Srpska svetosavska Crkva uzela je nakon prvog svjetskog rata pod svoje okrilje sve narode koji su ivjeli na podruju kraljevske Jugoslavije, koji su dodue bili pravoslavne vjere, ali ne bijahu kao narod svi Srbi. Ta Crkva plod je ujedinjenja, odnosno ukinua samostalne crnogorske Crkve i samostalnog partrijarhata Karlovakog, to se dogodilo 30. lipnja 1920. 46 Tzv. "srpsko pitanje" u Hrvatskoj hrvatske su vlasti pokuale u prvom trenutku rijeiti prisiljavanjem pravoslavnog ivlja da prijee u Katoliku crkvu. Videi da dravno vodstvo na ovom vjerskom podruju postupa nenadleno i protu- probitano, Katolika je crkva ve u lipnju 1941. javno istakla osnovna naela tko i pod kojim uvjetima moe biti primljen pod njeno okrilje. 47 Uviajui da ovakovi prisiljeni brzi prelasci nee uroditi dobrim plodovi- ma, i dravno vodstvo ubrzo je poelo razmiljati o jednom drugom rjeenju. Naime, Nijemci, elei oistiti dio slovenskog podruja od slovenskog ivlja, jer su ga pripojili svojoj njemakoj dravi, preseljavali su ove ljude u Hrvatsku i Srbiju. Kod toga dopustili su hrvatskim vlastima da presele onoliko "Srba" iz Hrvatske u Srbiju, koliko e primiti Slovenaca. Pregovore oko toga vodio je u Zagrebu njemaki veleposlanik Siegfried Kasche, te se tada utvrdilo da bi oko 200.000 hrvatskih Srba bilo preseljeno u Srbiju. Savjetnik talijanskog Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva LI Hrvatskoj 1041-1045. (S. Razum), ['ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Poglavnika Pavelia nije zadovoljio ni naslov "apostolskog pohoditelja". To je svoje nezadovoljstvo izrazio Sv. Stolici preko kneza Ervina Karla Lobkowicza 22. srpnja. Tada je Paveliu porueno da se umiri, jer se sve radi u skladu s obiajima i praksom. Budui da je Sv. Otac, u jednom prethodnom susretu, knezu Lobkowiczu rekao da nee poslati "apostolskog pohoditelja", odlueno je da se poalje pismo zagrebakom nadbiskupu Stepincu, kojim e ga obavijestiti da e u Zagreb stii opat od Montevergine, benediktinac Josip Ramiro Marcone, kako bi razvidio stanje i o tome obavijestio Sv. Stolicu. Sutradan je tajnik Tardini prenio knezu Lobkowiczu da jeSv. Otac odredio da crkveni poslanik u Hrvatskoj nee nositi naslov "apostolskog pohoditelja".41 . Tih dana, tonije 24. srpnja, pritisnut prijetnjama koje su dolazile od Srba prema katolicima u Srbiji, zbog slinog ali obrnutog stanja u Hrvatskoj, beogradski nadbiskup Josip Uji moli Sv. Stolicu da poalje u Hrvatsku nekog crkvenog dostojanstvenika koji bi "prouio stvari na licu mjesta, i preporuio hrvatskoj vladi mirnou, umjerenost, pravdu i ljubav".42 No prije nego je ovo pismo stiglo u Vatikan, dravni tajnik Maglione obavjetava, dne 25. svibnja, zagrebakog nadbiskupa Stepinca da Sv. Otac alje u Hrvatsku "promatraa" Josipa Ramira Marconea, kako bi se na licu mjesta osvjedoio o vjerskim potrebama hrvatskog naroda u ovom trenutku i o tome obavijestio Sv. Stolicu radi korisnih provienja. Uz ovu osnovnu zadau zasigurno e doi i do susreta sa vlastima, pa neka mu u svemu bude na pomoi, kako bi opat mogao korisno izvriti svoju dunost. 43 Dne 30. srpnja opat Marcone u pratnji svoga tajnika, monakog subrata Josipa Masuccija napustio je Rim44otputovavi za Hrvatsku, gdje e tijekom tih ratnih godina uiniti mnogo dobra u spaavanju ljudskih ivota. Iz svih ovih dopisivanja dvije se stvari osobito istiu: prvo, jugoslavensko poslanstvo nije se umorilo dokazujui pred Svetom Stolicom pravnu neute- meljenost novonastale Nezavisne Drave Hrvatske; i drugo, Sveta Stolica neumorno istie u svim razgovorima sa hrvatskim predstavnicima svoju ustaljenu praksu po kojoj ne priznaje novonastale drave u vrijeme ratova. Problem pravoslavaca u Hrvatsko/' Prije svega potrebno je rei rije-dvije o nazivlju ovdje upotrebljavanom. Tijekom cijele povijesti, gotovo do pred Drugi vatikanski sabor upotrebljavao 41 lsp. br. 33 (22. srp. 1041). 42 Isp. br. 34 (24. srp. 1041). 43 Isp. br. 35 (25. srp. 1041); vidi bilj. * O problematici njegovog naslova. 44 Isp. br. 35 (25. srp. 1041), bilj. 176. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska iKatolika crkva u Hrvotskoj 19411945 (S. Razum), Fonces (Za6'Teb) 2, str. 343463 dravu s vjernikim poslanjem crkvenog dostojanstvenika radi duhovnih b k 16 pro Ita a.- Vrativi se iz Rima, nadbiskup Stepinac priopio je poglavniku Paveliu, da Sv. Stolica kani u Hrvatsku poslati svog "promatraa". Paveli se na to razljutio, to je izrazio i pred talijanskim veleposlanstvom kako bi talijanska strana izvrila pritisak na Sv. Stolicu, da sa Hrvatskom ne postupa loije nego sa Slovakom. Na to je, 13. lipnja, mons. Dominik Tardini, objasnio talijanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, da se ne radi o "promatrau", ve o "apostolskom pohoditelju", koji ima isto vjerniko i privremeno poslanje, a ne diplomatsko. Osim toga, budui da Sv. Stolica ne uobiava priznati novonastale drave dok traje rat, ne moe primiti u Vatikanu nikakvog hrvatskog predstavnika. 37 Odgovarajui na prosvjed jugoslavenskog po- slanstva protiv slanja apostolskog poslanika u Hrvatsku, Dravno tajnitvo istie da, kada to trai duhovna potreba vjernika koji se nalaze u zaraenim zemljama, ima obvezu da se za njih zauzima i da prosuuje koja su to sredstva i najpogodnije osobe koje im mogu pomoi. Sama Sv. Stolica kod toga pazi da se ne prikloni nijednom politikom cilju u tim zaraenim zemljama. 3R Svetoj Stolici stvar su oteale i priopajnice koje su razglasile da u Hrvatsku alje svog diplomatskog predstavnika. Na to je britanski veleposla- nik pri Sv. Stolici traio da to opovrgne. 39 Odgovarajui na izvjee nadbiskupa Stepinca, stoernik Maglione istie 11. srpnja 1941. poznati stav Sv. Stolice glede priznanja drava nastalih u vrijeme rata, tj. da priznaje novonastale drave tek nakon zakljuenih mirovnih pregovora, a kao primjer svoje prakse iznosi primjer Poljske, koju je priznala tek nakon zavretka prolog rata. Premda se Hrvatska sada ne nalazi u ratu s nijednom Silom, ali oko nje bijesni ratni vihor, istie stoernik. Priznanje Hrvatske od strane Sv. Stolice moglo bi se tumaiti kao moralna podrka jednoj od strana u sukobu, to se protivi politici nepristranosti koju provodi. Ovakvim stavom, istie dalje stoernik, Sv. Stolica ne eli ne priznati zasluge hrvatskog naroda u podnijetim borbama za katoliku vjeru. Uostalom, skori dolazak apostolskog pohoditelja u Zagreb bit e ponovni dokaz oinske brige Sv. Oca prema biskupima i hrvatskom narodu. Na koncu, stoernik se nada da e nadbiskup nastojati ovakav stav Sv. Stolice predstaviti i iroj hrvatskoj javnosti. 41l J6 Isp. br. 22 (2. lip. 1941). 37 lsp. br. 2H(13. Iip_ 1941). J R Isp. br. 29 (14. Iip_ 1941). 39 lsp. br. 30 (15. !ip_ 1941). 40 Isp. br. 31 (11. srp. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Jrvatska iKatolika crkva li Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zab'tcb) 2, str. 343-4li3 kom istog poslanstva, nisu jenjavali, a kamo li prestajali. Ovi su prosvjedi bili toliko uestali da su dozlogrdili i mons. Dominiku Tardiniju, tajniku za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, koji jeve 2. lipnja 1941. savjetovao poslaniku Miroevi-Sorgu da se ne izlae previe u ovom ratu za vladu koja jeu kratko vrijeme upropastila svoju dravu, a sebe spasila kukavikim bijegom; bolje bi mu bilo da svoje snage uva za budui korisniji rad. 31J Dne 6. lipnja isto poslanstvo prosvjedovalo je pred istim tajnitvom protiv okupacije jugoslavenskog podruja od strane Italije. Prema rijeima prosvjeda, ovo se dogodilo prigodom sveanosti podizanja hrvatske drave u nasljednu kraljevsku monarhiju, koje su se odrale u Rimu 18. svibnja. Tom jeprigodom sklopljen sporazum kojim se dio "jugoslavenskog" podruja predao Italiji, kao i drugi sporazumi kojima jeItalija na prikriveni nain zauzela Hrvatsku dravu ('Rimski ugovori,,).31 Dne 12. lipnja sama Jugoslavenska vlada izlae Dravnom tajnitvu da poglavnik Paveli ne moe predstavljati hrvatski narod, jer mu se nametnuo uz pomo stranih sila, a hrvatski narod ima svoje zakonite predstavnike u kraljevskoj jugoslavenskoj vladi, koji se bore za jedinstvenost i cjelovitost hrvatskog naroda unutar Jugoslavije. Paveli je naprotiv raskomadao i narod i zemlju darujui je strancima, a na preostalom je dijelu uveo totalitaristiku dravu. Njegov prijem kod Sv. Oca, kae se dalje u predstavci, ostavit e kod jugoslavenskih katolika, a osobito kod Hrvata bolan osjeaj.32 to se tie pitanja koje je usko povezano sa priznanjem drave, tj. slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, Benigar kae da je ve prigodom svog posjeta papi, poglavnik Paveli zatraio da Sv. Stolica poalje u Hrvatsku svog redovitog diplomatskog predstavnika. 3 ) Svoje obeanje u tom pogledu dao je Papa nadbiskupu Stepincu prigodom njegovog posjeta Rimu 7. lipnja. 34 No, jugoslavensko poslanstvo prosvjeduje protiv mogueg slanja papinskog iza- slanika u Hrvatsku pred papinskim Dravnim tajnitvom ve 2. lipnja, te savjetuje da bi za duobrinike potrebe bilo bolje imenovati jednog biskupa u samoj dravi, jer bi dolaza!< svakog stranog ovjeka znaio na neki nain i priznanje Hrvatske drave. 3 , Na taj je prosvjed odgovorio mons. Tardini iznosei javnosti poznati stav Sv. Stolice, tj. da ona ne priznaje novonastale drave u vrijeme bilo kojeg rata, ali si pridrava pravo da poalje u bilo koju J O !sp. br. 22 (2. lip. 1941). JI Isp. br. 24 (Ii. !ip. 1941). J2 !sp. br. 27 (12. !ip. 1941). J J I3cnigar, Alo;{,ji' .\ieplizae, str. 371. 14 Isp. br. 25 (7. !ip. 1941). J5 [sp. br. 21 (2. !ip. 1941). SVClaStolica, Nczavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomcs (Zagrcb) 2, str. 343-463 bolje umjesto opovrgnua napisati novi lanak o toj stvari, to je i uinjeno u "L'Osservatore Romano" od 9-10. lipnja 1941. 25 Dne 26. svibnja dravni tajnik sto. Maglione, u brzojavki apostolskom poslaniku u Francuskoj Valeriju Valeri, opovrgava vijest Amerikog novin- skog ureda, po kojoj bi Sveta Stolica bila poslala svog poslanika na krunjenje spoletanskog vojvode hrvatskim kraljem. 2 ' Sporni vatikanski susreti shvaeni su u javnosti Sjedinjenih Amerikih Drava ispravno. 27 U engleskoj javnosti pobudili su, pak, znaajnije javne kritike. 2K No, ako su se ovi vatikanski susreti mogli protumaiti kao dio papinog obiaja da prima sve katolike koji to ele - nametnuto pitanje uspostave diplomatskih odnosa, koje se rodilo samim trenutkom udijeljenog prijema, a posebno pitanje slanja apostolskog predstavnika u Hrvatsku, pobudilo je istinsko protivljenje. Da bi se to onemoguilo, jugoslavensko kraljevsko poslanstvo nije proputalo priliku da predstavi Nezavisnu Dravu Hrvatsku kao nezakonitu i protupravnu. Ve je 17. svibnja jugoslavensko kraljevsko poslanstvo prosvjedovalo kod papinskog Dravnog tajnitva protiv proglaenja Hrvatske drave. U tom je prosvjedu iznijelo svoje vienje tih prevratnikih dana. Ono je iznijelo da je nekoliko dana nakon njemakog napada na Jugoslaviju, njemaka vojska bila zauzela dio Banovine Hrvatske i sam Zagreb, te da je Ante Paveli, plaenik stranih vlada - onaj isti koji je bio osuen od francuskog suda zbog ubojstva kralja Aleksandra - proglasio bez ikakve narodne podrke ezavisnu Dravu Hrvatsku. Hrvatski predstavnici u jugoslavenskoj vladi i vlasti Banovine Hrvatske povukle su se pod pritiskom neprijatelja u inozemstvo. Prema meunarodnom pravu, vojno zauzee nekog podruja ne mijenja ni u emu njegovo pravno stanje, pa se stoga i proglaenje Nezavisne Drave Hrvatske smatra bez pravnog temelja i kao nasilni in. Stoga je jugoslavensko poslanstvo u ime jugoslavenske kraljevske vlade estoko prosvjedovalo pred Dravnim tajnitvom protiv ovakve uloge njemake vlade, smatrajui sve ine u tom pogledu nitavnim. 29 Prosvjedi jugoslavensko-srpske vlade preko svog poslanstva kod Sv. Stolice, na ijem je elu bio spomenuti dr. Niko Miroevi-Sorgo i s dr. Nikolom Moscatellom, sveenikom hvarske biskupije, kao crkvenim savjetni- 25 Isp. br. 1~(21. svib. 1941). 26 lsp. br. 19 (26. svib. 1941). 27 Usp. isp. br. 20 (29. svib. 1941). 28 Lsp. isp. br. 23 (6. lip. 1941). 29 Isp. br. 9 (17. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u I-Jrvarskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3 inom oduevljeni. No jugoslavenski je veleposlanik, Dubrovanin dr. Niko Miroevi-Sorgo prosvjedovao protiv tog ina, jer da se reeni zavod nalazi pod zatitom jugoslavenske vlade. Ravnatelj Magjerec opravdao se pred Dravnim tajnitvom mirno odgovarajui na taj prosvjed, da drugaije nije v .. 19 mogao UCln1t1. Ubrzo nakon toga, u 18 sati, kako je bilo dogovoreno, papa je primio poglavnika Pavelia. Sv. je Otac tom prigodom izrazio svoju ljubav prema hrvatskom narodu ija mu je vjernost poznata, naglasivi takoer odmah da je ostao postojan pri tome da ovo bude neslubeni prijem. Paveli je otvoreno zajamio da hrvatski narod eli nadahnjivati svoj ivot i svoje zakonodavstvo na katolianstvu. Oko priznanja nove drave, nastavio je papa, trebat e priekati mirovni ugovor, u kojem e se rijeiti i pitanje drava, jer Sv. Stolica ne eli biti priklonjena nijednoj strani, budui da se na svakoj strani nalaze katolici, za koje mora voditi brigu.20 Kao to se moglo oekivati, uslijedili su zbog ovih vatikanskih susreta diplomatski prosvjedi upueni Sv. Stolici. Ovi e prosvjedi stizati tijekom svibnja i gotovo cijelog mjeseca lipnja. No, Sv. Stolica u velikoj je mjeri preduhitrila ove prosvjede. Dravni tajnik sto. Maglione priopava ve 18. svibnja predstavnicima Sv. Stolice kod pojedinih vlada, a u skladu s prijedlogom mons. Tardinija,21 da je prijem spoletanskog vojvode i poglavnika Pavelia kod pape Pija XII. imao potpuno neslubeno obiljeje. 22 Slino ini i sutradan, istiui posebno da je pratnja poglavnika Pavelia bila primljena zasebno, samo radi poljupca 2t ' svetog prstena. Izvorno tumaenje ovih susreta traio je od stoernika Maglionea jugosla- venski veleposlanik Miroevi-Sorgo 20. svibnja. Tom je zgodom ujedno govorio o nepravednim novim granicama izmeu Italije i Hrvatske i alio se na ponaanje ravnatelja Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (zbog isticanja hrvatskih stjegova).24 Sutradan je traio od mons. Montinija da se pristrane vijesti objavljene na Francuskom radiju i u "Basler Nachrichten" opovrgnu u "L'Osservatore Romano". Navodno da su ove priopajnice prenijele da se prigodom ovih susreta razgovaralo o priznanju Hrvatske te da se ugovaralo o Konkordatu izmeu Sv. Stolice i Hrvatske. Papa je naknadno odluio da je 19 Isp. br. 12 (lll. svib. 1941). 20 Isp. br. 13 (lll. svib. 1941). 21 Csp. isp. br. 7 (17 svib. 1941). 22 Isp. br. 15. (IH. svib. 1941). 21 lsp. br. 1(, (19. svib. 1941). 24 Jsp. br. 17 (20. svib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), i'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Tih je dana poglavnik Paveli zatraio od talijanskog kralja Viktora Emanuela III. da odredi jednog od talijanskih knezova za hrvatskog kralja. Kralj je odredio da to bude spoletanski vojvoda Aimone od Savoje i Aoste. Sada je papa trebao primiti i njega. Dne 17. svibnja mons. Tardini priopio je savjetniku talijanskog veleposlanstva pri Sv. Stolici, komendatoru Babusci- ou da e papa primiti i poglavnika i vojvodu, ali u osobnom i neslubenom obliku. Osim toga, Paveli bi trebao biti primljen bez pratnje. Takvim nainom Sv. se Stolica nije eljela prikloniti nijednom buduem politikom rjeenju, sve dok traje rat. Sam dravni tajnik, stoernik Maglione odluio je, da bi se sauvalo neslubeno obiljeje ovih posjeta, ispustiti prijem spomenute dvojice dravnika kod sebe. Istog dana, 17. svibnja u 19 sati primio je papa spoletanskog vojvodu Aimonea. Vojvoda je ostavio na papu izvrstan dojam. U svom razgovoru s papom, vojvoda je rekao da mu je vijest o njegovom promaknuu za hrvatskog kralja priopio talijanski kralj Viktor Emanuel III. On sam ima nekih dvojbi oko tog imenovanja, ali nije mogao kralju predati svoj podsjetnik o tome, budui da je ovaj odputovao u Albaniju, a vraa se tek sutradan, 18. svibnja. Naime, nije zadovoljan da se njegovo kraljevsko oznaavanje mora odrati tako brzo, budui da politiko stanje u Hrvatskoj nije jo sasvim jasno, ai Nijemci su si prisvojili veliki dio narodnog bogatstva. Papa smatra da nema vie vremena voditi te prethodne rasprave te je novom suverenu zaelio dobru sreu. to se tie odnosa Hrvatske sa Sv. Stolicom, papa je kazao da ih nije mggue za sada podii na slubenu razinu, ali e ostati dobroprijatelj- ske veze. U meuvremenu hrvatsko je dravno poslanstvo uinilo pritisak na talijansku vladu, kako bi isposlovalo da s poglavnikom Paveliem bude primljena i njegova pratnja. U tom smislu zauzeo se talijanski veleposlanik pri Sv. Stolici tijekom sutranjeg dana, 18. svibnja. Dravni tajnik sto. Maglione nije smatrao poeljnim mijenjati ve dogovoreno, predloivi da pratnja bude primljena sljedeeg dana zasebno. o, kako hrvatsko poslanstvo nee ostati u Rimu narednih dana, i budui da kao vjernici imaju pravo sastati se s papom, doputen im je prijem kod pape istog 18. svibnja u 19,30 ali samo kao vjernicima, a ne slubenim osobama. 1K No, prije nego li e biti primljeni od pape, posjetilo je, u 16 sati, cijelo hrvatsko poslanstvo, osim poglavnika Pavelia, Hrvatski zavod Sv. Jeronima u Rimu. Za tu je zgodu ravnatelj mons. Juraj Magjerec izvijesio dva hrvatska stijega. Sami pitomci zavoda bili su tim 17 Isp. br. 14 (IH. s\ib. 1941) i br. H (17. svib. 1941). " Isp. br. 11 (IH. syib. 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1')41-1')45. (S. Razum), l'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Kad je nadbiskup Stepinac molio, 13. veljae 1941., papu Pija XII. da poalje svog izaslanika na Svenarodni euharistijski skup koji se imao odrati u Zagrebu u lipnju 1941., tada je Sv. Stolica htjela dobiti sigurna jamstva da beogradska vlast u tome nee vidjeti nikakvu hrvatsku politiku promidbu, drugim rijeima htjela je za slanje svog izaslanika na isto vjerski skup dobiti neizravno doputenje beogradske vlasti. 13 Ovo su dva svjedoanstva koja znakovito pokazuju u kakvim se nutarnjim i vanjsko-politikim okolnostima rodila Nezavisna Drava Hrvatska, progla- ena 10. travnja 1941., ije je vodstvo preuzela gore spomenuta krajnja stranka, s dr. Antom Paveliem na elu. U njenom raanju kumovala je drava Italija, uzevi pri tom veliki dio hrvatskog obalnog pojasa. 14 Da bi uredio odnose s Italijom, poglavnik Paveli doao je sredinom svibnja 1941. u Rim. Tom se prigodom elio susresti i s papom Pijom XII. Talijanski poslanik pri Svetoj Stolici razgovarao je o toj mogunosti sa zamjenikom tajnika za redovite poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, Ivanom Krstiteljem Montinijem. Ovaj je 16. svibnja o tom razgovoru obavijestio papu, koji nije vidio potekoa '~udijeliti prijem bez vanjskih znakova, u neslubenom obliku, kao katoliku".b Tajnik za izvanredne poslove u papinskom Dravnom tajnitvu, mons. Dominik Tardini saeo je sutradan razloge za i protiv mogueg primanja hrvatskog poglavnika Ante Pavelia. Dva su razloga protiv, tj. poglavnik Paveli dolazi u Rim radi isto politikih razloga, i drugo, papinsko bi primanje moglo biti iskoriteno kao politiko proglaenje novog Hrvatskog kraljevstva. Naprotiv, etiri su razloga za njegovo primanje: prvo, Paveli je katolik, a i nova drava je katolika (s tog razloga za primanje izrazio se potvrdno i ljubljanski nadbiskup); drugo, Papa je otac svih vjernika i prima sve koji mu se obrate; tree, ovo bi mogla biti dobra prigoda da Papa poglavniku Paveliu iznese svoje vienje u korist Crkve u Hrvatskoj; i etvrto, ovo bi primanje pridonijelo suzbijanju onog u posljednje vrijeme ustaljenog obiaja prema kojem dravnici posjeuju talijan- ske vlasti u Rimu, a ne i samog papu. Na koncu mons. Tardini zakljuuje, da primanje treba omoguiti, ali odbaciti sve ono to bi mu dalo politiko obiljeje, dakle neslubeno primanje. U tom smislu treba prethodno obavije- stiti apostolske poslanike u nekim vanijim dravama, kako bi mogli dati, ako b V 16 ustre a, pravo tumacenJe. 13 L:sp. isp. br. 3 (14. velj. 1')41), br. 4 (22. velj. 1')41). 14 Csp. Beni!,,,,r,Aloj"j' JteplilO(, str. 35H-363. 15 Isp. br. 6 (16. svib. 1')41). 16 Isp. br. 7 (17. svib. 1')41). Sveta Stolka, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u J Irvatskoj 1941-1945 (S. Razum), "omes (Zagreb) 2, str. 343-4Ci3 adbiskup Stepinac zaloio se 1943. godine kod Svete Stolice za tisue Slovenaca i Hrvata koji su se nali u od Talijana zaposjednutim podrujima. Rjeavajui ovo pitanje rimski isusovac o. Tacchi Ven turi, naziva nadbiskupa "vrlo asnim biskupom zagrebakim".9 U srpnju 1943. Vatikanski radio govori o zauzimanju nadbiskupa Stepinca u korist svih nepravedno proganjanih, bilo da su idovi, Srbi, Cigani ili katoliki Hrvati. Nije gledao narodnost ni vjeru onih kojima je trebalo " 10 pomoC!. Na koncu, i sam Falconi, u svom poznatom protukatolikom djelu "utnja Pija XII", ne gajei nikakovu sklonost prema Stepincu, morao je priznati: "Stepinac je bio bez sumnje ovjek Boji, pravian i poten: dapae bio je isposnik, koji nije bio obuzet nikakvim ljudskim astohlepljem".l Diplomatsko ne-priznava'!Je Nezavisne Drave Hrvatske od strane Svete Stolice Apostolski poslanik u Beogradu Hektor Felici opisuje 24. studenog 1940. politiko stanje u Hrvatskoj. Ovo je stanje bilo, naime, obiljeeno time da su se stare "politike stranke" ujedinile u jedinstveni "narodni pokret", koji se rodio kao odgovor na srpsko-hrvatski sukob, stvarajui pretpostavke za njegovo korjenito rjeenje. Radilo se o "pokretu osamostaljenja od Beograda" koji se sastojao od dvije struje: umjerene, s Maekom na elu, koja je traila iroku samostalnost unutar Jugoslavije, i krajnje, s Paveliem na elu, koja se borila za potpunu i neposrednu samostalnost. Uz "nacionalno" obiljeje, ovo je stanje dobilo i "vjersko" obiljeje, kae dalje poslanik Felici; naime, kako su se stoljeima snagom svoje vjere bili borili protiv Turaka - i zadobili naslov "predzie kranstva", tako su se tijekom proteklih 20 godina istom vjerom Hrvati odupirali pravoslavnim Srbima. Srbi su, naime, eljeli Hrvate adnaro- diti i u dravi stvoriti politiko jedinstvo, smatrajui da je za tu svrhu bilo potrebno Hrvate odvojiti od Rima i ukljuiti ih u pravoslavnu Crkvu. U tom pomamnom prikupljanju pristaa pridobili su vie od 200.000 "rtava" i, osim toga, izgradili su mnoge pravoslavne crkve u hrvatskim sreditima. Hrvati su bili svjesni tog srpsko-pravoslavnog prodora te su stoga nastojali u svakoj prigodi istaknuti svoje katolianstvo. Tako to politiko-vjersko stanje opisuje Talijan, apostolski poslanik u Beogradu. 12 9 Isp. br. 72 (2. o. 1943). 10 Isp. br. 90 (11. lip. 1943), bilj. br. 350. II Jl f p / i JOC fra senza dubbio 1111 / l o m o di Dio, 1" ,,110 e Itak: an'.?!"" a s c el o , eh, n o n a l / ev a a l c I/ n a Oll1bl~Ont t l f h a n a , !'alconi, IIJ11e1/'{IO di Pio XII, str. 40Ci. 12 Isp. br. 1 (24. stud. 1940). Sveta Stolica, N<:zavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 3434li3 dotine isprave, tako da hrvatski itatelj moe imati cjeloviti uviaj u ispravu ve na temelju samog hrvatskog saetka. Dok su u vatikanskom izdanju isprave razvrstane prema vremenskom redosljedu unutar etiri razliite grupe, ovdje se objavljuju u jedinstvenom vremenskom nizu. To stoga to se radi samo o 93 isprave, koje mogu biti lako pregledne i unutar takvog rasporeda. Zahvaljujem ravnatelju naeg Hrvatskog dravno,g arhiva, dr. Josipu Ko1anoviu na poticaju za ovaj rad, a gospoi Marini Skali na pomoi kod poetnog odabira isprava. Da bi na domai itatelj dobio laki uvid u ove isprave, donosim u ovom Uvodu kratku ralambu nekih trajno isticanih ratnih problema. To jest, elim progovoriti o etirima pitanjama: o dranju hrvatskih katolikih biskupa u ratnim prilikama, o diplomatskom nepriznavanju Nezavisne Drave Hrvatske od strane Svete Stolice, o problemu pravoslavaca u Hrvatskoj i o spaavanju progonjenih idova. Draf!/e hroatskih katolz'kih biskupa u ratnim przfzkama Papinski dravni tajnik kardinal Alojzije Maglione biljei 15. svibnja 1941., u samom poetku rata, svoje saznanje o hrvatskom sveenstvu: "U Hrvatskoj se oituju dva politika usmjerenja, jedno sklonije Nijemcima, drugo Talijani- ma. Nadbiskup Stepinac, ostali crkveni dostojanstvenici i sveenstvo razborito se ponaaju, ne mijeaju se u politiku, ve promiu vjerski probitak".!> Kada su Nijemci protjerali oko 350 sveenika iz mariborske biskupije i oko dvadesetak iz ljubljanske, nadbiskup ih je Stepinac primio u svoju nadbiskupiju. O tome stoernik Maglione pie apostolskom izaslaniku u Zagrebu opatu Marconeu sljedee: "Sa zadovoljstvom sam prihvatio to to su Vae Oinstva (tj. opat Marcone) i preuzvieni nadbiskup zagrebaki uinili, u granicama mogueg, u cilju olakanja patnji sveenika i ostalih protjeranih slovenskih vjernika".? U drugom pismu, od 21. veljae 1942., stoernik Maglione priznaje ivu svijest hrvatskih biskupa za gorue probleme, koja je iskazana u izvjeu nadbiskupa Stepinca sa posljednjeg zasijedanja hrvatskih biskupa odranog od 17. do 20. studenog 1941. Meu ostalim njihovim stvarima, pohvaljuje osobito naelo koje zastupaju da povrat u Katoliku crkvu mora biti plod osobne odluke i nutarnjeg uvjerenja, a ne vanjske prisile. R 6 Isp. br. 5 (15. svib. 1941). 7 Isp. br. 39 (3. ruj. 1941). , Isp. br. 53 (21. velj. 1942). Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes CLagreb) 2, str. 343-463 Kod odabira ovih isprava. za na zbornik odredio sam neka mjerila prema kojima sam izvrio odabir.' aime, u spomenutom vatikanskom izdanju nalazi se uistinu mnogo isprava koje se odnose na nae dravno i svenarodno podruje, bilo u okviru stare kraljevske Jugoslavije, bilo u okviru Tezavisne Drave Hrvatske. Naravno da je prvotno mjerilo bila sama osoba nadbiskupa Stepinca; to znai da su sve isprave u kojima se on spominje ili im je on autor, ovdje donesene. Ukljuio sam ovdje i one isprave koje govore o isto dravnoj politici, i to glede dvije stvari: glede prijema poglavnika Pavelia kod sv. oca Pija XII. i glede nastojanja hrvatske diplomacije da Sv. Stolica prizna novonastalu hrvatsku dravu. Ove sam isprave uvrstio ovdje, jer one daju jedan iri diplomatski okvir koji pomae u razumijevanju ostalih, za nas u ovom trenutku zanimljivih isprava. Ovdje nisu ukljuene isprave koje se odnose na probleme ratnih rtava s podruja june Hrvatske, tada velikim dijelom pripojene Italiji, jer na ta pitanja nadbiskup nije mogao izravno djelovati. Od mnogih prosvjeda i vrlo bogatog diplomatskog djelovanja jugoslavenskog kraljevskog poslanstva kod Sv. Stolice, donosim samo one isprave koje su opet u vezi s naom temom. No, valja pripomenuti, da je djelatnost upravo ovog poslanstva svojim estim i preestim dopisima i prosvjedima utjecala u svjetskim diplomatskim krugovima na stvaranje slike o Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i o svim njenim pojavnim oblicima, a osobito o Katolikoj crkvi u njoj. e elei upasti u povijesnu pristranost, moram rei da su ovi prosvjedi bili utemeljeni na pravnoj neprekinutosti priznate jugoslavenske vlade pa su stoga bili i prihvaani kako od meunarodne zajednice openito, tako posebno i od same Sv. Stolice. Sve su isprave objelodanjene, kao i u vatikanskom izdanju, na svojim izvornim jezicima, od kojih je najvei dio na talijanskom. Popratne biljeke u vatikanskom izdanju napisane su na francuskom jeziku, ajaih ovdje prevodim na hrvatski. Biljeke ili samo dio teksta unutar njih, koje sam jadodao, oznaio sam zvjezdicom (*). To stoga to je cilj ovog izdanja da se preko njega vidi narav biljeaka i primjedaba kao i duh kojim su ih prireivai vatikanskog izdanja pisali. to se ovog posljednjeg tie, moram rei da su se pokazali uistinu nepristranima. Moj najglavniji zahvat u ovom izdanju jesu opirni saetci svake pojedine isprave. U njima sam nastojao istai svaku misao iz Odabir sam uinio iz ovih svezaka: 4. Le .Iitl/II .I/e)(, el la /!,",rrr:eli h'lIrope (j1ll!11940 -.1"1/1 1941), Citci del Vatieano, 1%7. - 5. LeSal/ll.li"t;!,eflla.gllerrr:mollrliale (f/lIl/d 1941 oclob,.1942), Cd.V., 1%9. 7. Le Jailll .Ii~e el la .gllerrr:/IIollrliale (nOI!f11lbl~1942 rlimllb,~ 1943), Cd.V., 1973. - H. Lt Sainl .Ii~e elleJ Il/ch/lleJ rie la !!."m~ (follv/,r 1941 . rlimllb,~ 1942), Cd.V., 1974.. 9. l..li .101/Tf .Ii~e el IfJ virh/lleJ rielo j!,"em (follv'-er - rliwllbrr 1943), Cd.V., 1975.. 10. lA' .101/11.Ii~e ff les ",ch!lIeJ rie la !!.",rrr: (jallvier 1944 ')/1111" 1945), Cd.V., 1980. Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crkva u I Jrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 1940. do lipnja 1941.; V. od srpnja 1941. do listopada 1942.; VII. od studenog 1942. do prosinca 1943.; XI. od sijenja 1944. do svibnja 1945. Drugi svezak donosi pisma pape Pija XII. upuena njemakim biskupima. Trei govori o Sv. Stolici i vjerskom stanju u Poljskoj i baltikim zemljama. esti, osmi, deveti i deseti svezak zapremaju isprave koje govore o Sv. Stolici i ratnim rtvama, tj. VI. svezak od oujka 1939. do prosinca 1940.; VIlI. od sijenja 1941. do prosinca 1942.; IX. od sijenja do prosinca 1943.; X. od sijenja 1944. do srpnja 1945. Kako jevidljivo iz ove podjele, najvei dio objavljenih isprava govori, osim o onom sveopem diplomatskom zauzimanju Sv. Stolice za stiavanjem i erestankom sukoba, o spaavanju ratnih rtava, i to ponajvie progonjenih Zidova, ali i svih ostalih. elja je bila prireivaa ovog zbornika, posveenog nadbiskupu stoerniku Stepincu, povodom 50. godinjice njegovog suenja, da se iz svih navedenih svezaka izdvoje isprave koje sena bilo koji nain odnose na nadbiskupa Stepinca. eljelo se ovim ponovnim izdavanjem - a za hrvatsku javnost prvim - postii dvojaki cilj: s jedne strane, upoznati djelatnost nadbiskupa Stepinca tijekom drugog svjetskog rata na temelju izvornih isprava. No, kod toga treba rei, da je ovaj cilj bilo mogue ostvariti samo djelomino, zbog toga to je prvotno objelodanjivanje ovih isprava uinjeno s motrita Sv. Stolice, a to znai da mnoge isprave, koje bi u svakom sluaju bile zanimljive za nau domau crkvenu i svjetovnu povijest, ali nisu bile zanimljive s obzirom na djelatnost Sv. Stolice, nisu objavljene. Takve isprave jo uvijek lee nedostupne u arhivu papinskog Dravnog tajnitva.} S druge pak strane, ovim se ponovnim izdavanjem eli postii to da domaa, hrvatska javnost upozna ono na emu je ira, europska i svjetska imala priliku stvoriti svoj sud o Hrvatskoj, o Katolikoj crkvi u Hrvatskoj i o nadbiskupu Stepincu tijekom drugog svjetskog rata. Nezavisna Drava Hrvatska, kao stvarnost koja je postojala od 1941-1945, zauzela je odreeno mjesto u diplomatskom i karitativnom djelovanju Svete Stolice, to se odraava u mnotvu ondje objelodanjenih isprava. Zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac bio je osobno vrlo djelatan na prostranom podruju svoje nadbiskupije, pa stoga i esto spominjan u diplomatskim izvjeima koja su stizala iz Zagreba, od apostolskog izaslanika opata Josipa Ramira Marconea 4 u Rim, kao i u onim koja su iz Rima bila upuivana kako u Zagreb, tako i na razne druge diplomatske adrese. J Uvid u ovu t-,'t'aduima dr. Juraj Batelja, promicatelj postupka proglaenja blaenim zat-,'t'ebakog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Domaa i uope znanstvena javnost oekuje da se ovi izvori objave u svojoj cjelovitosti. 4 O njemu vidi u: Aleksa Benit-,,,,r, Aloj? 'j' Jlep,iIOC, hrool.rki k"rd,ilOl, Rim 1974, str. 372-376. Sveta Stolica, Nezavisna Drava I lrvatska i Katolika crkva u llrvarskoj 1941-1945 (S. Razum), rontes (Zagreb) 2, str. 343-463 SVETA STOLICA, NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA I KATOLIKA CRKVA U HRVATSKO] 1941-1945 (to znade svjetska znanstvena javnost o Hrvatskoj i Katolikoj crkvi u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskog rata na temelju objavljenih isprava IZ vatikanskih arhiva?) PRETHODNA RIJE Kao nakon svih velikih kriza koje su potresale drutvo, tako je i nakon drugog svjetskog rata slijedilo razdoblje obilnog povjesniarskog rada. Da bi se to bolje rasvijetWo uzroke i teke posljedice tog rata, neke su drave pristupile objelodanjivanju slubenih diplomatskih isprava, pohranjenih jo uvijek u njihovim ministarstvima vanjskih poslova. Tako su Britanci objelo- danili Documents on British Foreign PoliryJ Francuzi Documents diplomatiques franfais J Talijani I DoCtlmenti diplomatiei italiam; dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava Foreign Relations 0/the United States te Nijemci Akten zur deutschen auswiirltgen Politzk, s istovremenim engleskim prijevodom Documents 011 Gennan Foreign Poliry.l Slijedei ove primjere, ali isto tako, da bi to uspjenije odgovorila na optube protukatolike literature,2 i Sveta je Stolica objelodanila isprave koje su nastale djelovanjem papinskog Dravnog tajnitva (to se u neku ruku ima smatrati papinim Ministarstvom vanjskih poslova), a koje rasvjetljuju djelat- nost Sv. Stolice u vrijeme drugog svjetskog rata. Posao prireivanja obavili su Pierre Blet, Angelo Martini, Burkhart Schneider i Robert A. Graham. Zajedniki naslov svih 11 objavljenih svezaka jeActes et Documents du Saint Stege relatifs ti la seconde guem mondiale, izilih u Vatikanu od 1965. do 1981. Svaki svezak ima svoj vlastiti naslov, koji je dobio prema sadraju i vremenskom razdoblju o kojem radi: Prvi, etvrti, peti, sedmi i jedanaesti svezak govore o Sv. Stolici i ratu u Europi, tj. 1. svezak od oujka 1939. do kolovoza 1940.; IV. od lipnja I Vidi podrobnije u: Acles ti docl/mmlI dl! SmiJI SJ~' rtlakft ti la JfCondt,ll,l!trrtmondia" I, str. V, )G'CVX)CVI. Dobar prikaz izdanja Sjedinjenih Amerikih Drhva kao ionog njemakog vidi u: George O. Kent, h"di"ilg Diploma"c DO(JJmtl1II:A R"Jitlv of Ofjicial u ..\ : and Gm/an DOCl/IlItI/I.r Jtne.r li: Amtncan Arrhivi.rt, sv. 57 (summer)11994, str. 462-481. 2 Prorubtoliki stav u odnosu na probleme drugog svjetskog rata doao je do izraaja osobito u knjizi: Carlo ""koni, IIIJ1en,,"odi Pio XII, Milann 1965. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zab'Teb) 2, str. 343-463 La Secretairerie d'Etat n'a pas besoin de dire a la Legation Royale que le Saint-Siege deplore vivement toute violence quelle qu'elle soit et a plus forte raison encore si ce sont des catholiques qui y font recours. Elle tient, cependant, a l'assurer qu'elle n'a pas manque de donner au Reverendissime P , Abb' M ' C . l" Z04 ere e arcone, envoye en roaue, es J nstrucUons opportunes. 44. 1941, prosinac J, Zagreb Zagrebaki nadbiskup AloJi!Je StepzIzac iZi!!du;e papu Pija XII o za!Jedanju hrvatskzh bzskupa, odranom od 17-20 studenog, na kOjem su bdi pnsutm; Zbog loe prometne povezano.rtz; .ramo sedmorica bzskupa. Pod prvom tokom raspravgali su o pita'!}u obrae'!}a raskolmka (srpsko-pravoslavmh), a zakguke.ru ove rasprave poslalipoglavmku dr. Antz' Pavelz'u,' zatim su z':([a,?!/iZabnnutost za sve one kOJi trpe, traei od poglavmka gudsko postupa'!}e .ra idovima, ukolzko Je to mogue s ob'{/rom na '!}emaku prisutnost; zauzeli su .re zatzm kod istog poglavmka za prognane slovenske .rveemke kOJi su sVOJe utoite nali u HrvatskOJ; ali ni ovc!Je msu sigurni od NiJemaca; bzskupi su nadage poduzeli neke korake kako bi pnskot/i u pomo na i!!erskom i moralnom podruiju hrvatskzm radmama u f\[;emakOJ;' doniJeli su neke zakguke glede katolzfkog tiska, te konano raspravgali o materj;alnom sta'!}u upmka. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 368-370, doc. 216 (prema izvorniku: Nr. 267/BK- 1941 u: A.E.S. 228/42.) Beatissimo Padre, L'infrascritto arcivescovo di Zagabria come presidente della conferenza dell'episcopato in Croazia prostrato ai piedi di Vostra Santita si fa dovere di umiliare la breve relazione sulle questioni pertratate nelle sedute tenute addi 17-20 di novembre scorso. Vi erano presenti soltanto sette ordinari, e precisamente: L'arcivescovo di Zagabria; i vescovi di Djakovo, Spalato, Lesina, Senj, Veglia e l'amministra- tore ~postolico di Crisio; come ospite assisteva ache l'arcivesovo di Belgra- do. zo , Dispiacenti non potevano prendere parte alla conferenza causa le difficolta di comunicazione: L'arcivescovo di Sarajevo; i vescovi di Mostar, 204 Vidi isp. br. 39 (3. ruj. 1941). 205 Sudionici biskupskog zasjedanja bijahu: zagrebaki Alojzije Stepinac, (189B-1960), bosansko-dakovaki i srijemski Antun Akamovi (1875-1959), splitski Kvirin Klement Boncfai (1870-1957), hvarski Miho Pui (18RO;uostavci od 197U),senjski Viktor Buri (1897), krki J osip Srebrni (1876-1966), krievaki J anko imrak (lR83-1946), beogradski .J osip uji (1880-1964). Sveta Stolica. ~ezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilnatskuj 1941-1945. (S. Razum). I'ontes (Za!,'1'eb) 2. str. 343-4(,3 Banjaluka, Sebenico e l'amministratore apostolico di Ragusa;206 essi pero mandarono in iscritto alla presidenza il loro parere riguardo all'argomente principale che doveva essere pertrattato. Alla prima sedma intervenne anche il Legato Apostolico in Croazia, l'eccellentissimo abbate Giuseppe Ramiro Marcone, OSB. 1. Il principale oggetto e scopo della presente conferenza era la questione della conversione degli schismatici (dissidenti serbo-ortodossi) alla religione e Chiesa cattolica, per la quale si mostravano le migliori prospettive. Dopo una lunga e seria discussione l'episcopato ha creduto opportuno di presentare al capo dello Stato dott. Ante Paveli un memoriale di cw allego il breve sunto,21l7dal quale Santira Vostra potni conoscere quale sia il pensiero ed il punto di vista dei vescovi nella questione di si grave e tanta irnponanza per la Chiesa in Croazia. 2. L'episcopato si e occupato pure della questione di tutti coloro che 0q&:i tanto soffrono ed ha diretto allo stesso capo dello Stato una lettera 8 chiedendo l'umano trattamento verso gli ebrei in quanto cio v'e ancora possibile a motivo della presenza dei tedeschi; in particolare poi di quelli che sono stati recentemente battezzati e sono provenienti da genitori e proavi ebrei battezzati. 3. L'episcopato ha interessato lo stesso Poglavnik di aiutare quanto piLi possibile gli sloveni espulsi dai tedeschi dalle loro case in Stiria e Corusola (sielj settentrionale ora dispersi per la Croazia. 2119 I sacerdoti di questi sloveni sono in gran parte collocati come cappellani o coadiutori nelle parrocchie della arcidiocesi di Zagrabria (circa 200) e cosi questi sono, grazie al Signore, in certo modo assecurati; un minor numero (circa 30) sono nella diocesi di Djakovo. L'episcopato da pane sua ha assegnato agli emigrati sloveni un sussidio in denaro. Ma i tedeschi purtroppo anche qw non lasciano del tutto in pace i sacerdoti sloveni. 21fl Si fa pressione al governo di Zagabria, che essi siano allontanati dai paesi (parrocchie) al confine nell'interno, forse perche non venissero a conoscere o vedere terribili scene che in quest'ultimo tempo 206 Vrhbrmnski Ivan ari (lH71-1%O). mostarsko-duvanjski i trebinjski 1\lojzije Mii (lH59-1942). banjaluki .J osip Gari (IH70-194('), ibenski .J eronim Mileta (IH71-1947). 207 Tekst ovog pisllla s nadnevkolll od 20. studcoog 1941. objavio je isusovac l'iorello Cavalli u svom djelu: /I PromJo d,lI'amiJ'.ft'ovo di Za,~aIJlla. Roma 1947, pp. 2111-229. Vidi takoder: Richard Pattee, The CaJ' od CardJiIaI /IloiSlilJ .I'lfplilac, pp. 3H4-39S. 20' Pislllo nije objavljeno. Vidi Cavalli, II. d;:, p. 25(, f; Parree, II. d;:, p. 305 f. 10') Vidi pismo stoernika J \faglionea. br. 39 (3. rujna 1941). 110 Vatikan je poduzeo odrede ne mjere kod talijanske vlade u korist odvedenih mariborskih i ljubljanskih sveenika. Talijansko je poslanstvo odgovorilo 20. listopada da njihovo zauzimanju u Berlinu nije imalo oikakvog uioka (1\.1;.5. 9354/41). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crha u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, m. 343-463 si ripetevano, quando gli organi statali caCClavano la popolazione slovena verso il settentrione. 4. L'episcopato ha intrapreso passi opportuni per provvedere meglio alla vita religiosa e morale degli operai croati in Germania, in specie delle donne operaie (fanciulle), essendo queste in riguardo spirituale e morale esposte a maggiori pericoli. 5. L'episcopato ha deliberato e preso alcune concrete misure per la diffusione della stampa cattolica e per la riforma di un settimanale. 6. In fine l'episcopato si e occupato ancora di alcune questioni di minore importanza e di condizione materiale del dero curato. Presentando umilmente questa relazione a Vostra Santita rinnovo a nome di tutto l'episcopato i sensi di filiale riverenza e di omaggio e prego laVostra Santita di voler impartire la Paterna benedizione a noi vescovi ed a tutto il popolo croato. Di Vostra Santita devotissimo figlio. 45. 1941, prosinac 19, Vatikan Dravni tqjmk sto: MagltiJne, slijedom molbe :f.!dovskog transkogpredstavmka, upuene preko transkog biskupa Santi na, pie opatu Marconeu da se obaviJestt' o sudbini nekIh hn;atsklh ZIdova od kOjih ve iZVjesno vrjjeme nema mkakvlh viJesk Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 389-390, doc. 238 (prema nacrtu u: A.E.S. 9653/41.) Il rappresentante della cominita ebraica di Trieste, per il tramite di quell'eccellentissimo ordinario,211 ha supplicato la Santa Sede di far eseguire indagini allo scopo di conoscere la sorte di un certo numero di persone di razza ebraica, dimoranti in regioni che attualmente fanno parte della Croazia, le quali da un certo tempo non hanno dato notizia di se alle famiglie. I loro congiunti preferirebbero ricevere anche notizie dolorose, piuttosto che continuare avivere nell'angoscia causata da un silenzio di cili ignorano il motivo. Rimetto, pertanto, '1ui compiegato, alla Paternita Vostra reverendissima l'elenco di tali persone, 12e interessando. La vivamente a compiere, con la 211 Antun Santin (lH95), biskup Rijeke ou 1933, Tma ou 193H. L:sp. isp. "d 17. prosinca 1941. (u: Attes 8, p. 3H6, doc. 234), *u kojoj sto. Maglione odgovara transkom biskupu Santinu, PO[() je O\'aj bio molio Sv. Stolicu da sc zauzme za neke slavenske sveenike, osudcnc na smrt, da je molba uzeta u ozbiljno razmatranje (dodatak, SR.). 212 Popis nije objavljen. Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145. (S. Razum), Fomes (Za!,'Teb)2, str. 343-463 prudenza ed il tatto ehe le eircostanze riehiedono, i passi opportuni presso eodesti organi gavernativi eompetenti, onde ottenere le desiderate informazi- oru. 46. 1942, sijeanj 9, Zagreb Nadbiskup zagrebaki Stepinac traff od stoerntka Magltanea da se zau'{jme kod talf/amkto vlasti u konst dvi/e stotine :'f!i:lovske4/ece, kq/u zagrebaka :'f!i:lovskaopina eli iZ Zagreba poslati u Firencu, a za kq/u se on ve sam zauzeo kod talijanskog veleposlamka u Zagreb~ R4faela Casertana. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 409, doc. 253 (prema izvorniku: Nr. 7/BK-1942 u: A.E.S. 429/42.) Zagrebiae eirea 200 pueri stirpis judaieae, plerumque sine parentibus, 7-17 annos nati, propter leges antisemitieas miseram vitam dueunt. Communitas hebraiea Zagrebiae existens vellet istos pueros, supposita lieentia Gubernii italici, Flarentiam mittere, vel in alium loeum Italiae, ubi expensis eommunitatis hebraieae ibi existentis sive seholam frequentare sive vitae rustieae se dedieare possent. Infraseriptus tatam rem Ministro Italiae 213 Zagrebiae exposuit, qui dixit, eam potius eharaeterem eharitativum quam politieum induere debere. Idem Minister interventum Sanetae Sedis effieaeem putat. Qua de eausa rogo Eminentiam Tuam Reverendissimam, ut apud aueto- ritates italieas interventum ponere velit, ut lieentia supra memorata eaneeda- tur, et quidem quam eitius, eum periculum sit in mora. 214 47. 1942, sijeanj 14, Vatikan Jugoslavensko kra!/evJko pOJlamtvo, u OJobiJveemka dr. Ntkole MOJcateIla,Ja1!ietmka tstoga pOJlanJtva, iznoJi pred papin.rkim Dravnim ta;iutvom Jvo/epoglede u ve'{f' J 21) Raffaele Caserrano. 214 Odgovor stie 23. sijenja: "Qllesro ufficio non ha mancato di segnalare il caso a persona alltorevole, la qualc, pero, ha fano ora sapere che i compctenri organi italiani non sono disposti a concedere il desideraro permesso nel Regno. Vostra Ecce)J cnza potrebbe, forsc, pregare codcsro ministro d'ltalia di prcsentare egli stesso edi raceomandare presso il Ministcro degli esteri lacaritarevolc proposta di Vostra I\ccellenza" (/\LS. 555/42); Vidi ispravu br. 48 (2il. sij. 1'142). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonces (Zagreb) 2, str. 343-463 grupnim prelascima na katoliku 1!Jeruu Hrvatsko/ i u vezi s zatvaran;em bogoslovnog S;ememta u Splitu od strane talijanskzh vlasti: Glede prve toke, velzki grupni prelasci pravoslavmh u Hrvatsko/ u katoliku 1!Jeru, kae poslanstvo, postaje in;emca javnog zaniman;a iprosudivanJa. Budui da u normalnim vremenima, ti omm predratnzm (prije 6. travn;a 1941) niJe bzlo mkakovlh pokazatef;a u tom sm;eru, Jasno Je da se tu radi o neemu to u svom poetku nema mkakve veze s 1!Jerom,veJe to plod okolnosti ko/e su sasvzm drugaije prirode. U tu po/avu uvueni su sadan;i i budui 1!Jerskz'probtci Premda Je Jasno da ni Sv. Stolzca ni m;esni katoliki dosto/anstvemd nema;t( nita s ttm pokretom, ipak Je katolz!ko zme nepravedno povezano s odredemm odgovornzm pokretaIma i sa samom 1iyemcomprelazaka. Stoga Je potrebno da crkveni velzkodosto/anstvemcz; u skladu sa svo/0m liJjPom prolou i s probtczma 1!Jere, za;ame ivot i utvrde sa1!Jesti oVih nesretmka. Sto se tie druge toke, zatvaranja splitskog S;ememta, zaudu;e postupak taliJanskth vlastz;Jer se radtlo o pitomcima, ko/i su svipo Jezzku ipo og'ea;u bzlz'Hrvati: Oszm toga poznato Je da tamo nema mjed ne taliJanske upe, ve su sve hrvatske. Budui da se 1!Jeramoe sauvati samo po narodnom sveenstvu, potrebno Je tamo osiguran' neki Zavod za hrvatske mladzce. U tom smiriti poslanstvo moli Sv. Stolzcu da poduzme neke korake. Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 394-396, doc. 224, Annexe (prema izvorniku Nr. 1/42 u: A.E.S. 64/42.) Cite du Vatican, 14 janvier 1942 Faisant suite i l'entretien que le conseiller de cette Legation, Monseigneur Moscatello, a eu l'honneur d'avoir avec Son Eminence le Cardinal Secretaire d'Etat, la Legation Royale de Yougoslavie se permet de rappeler i l'attention de la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete les sujets suivants: 1. Il est dans le domaine publie qu'une masse imposante d'orthodoxes en Croatie a demande a etre re<;uedans l'Eglise catholique romaine. Comme aux temps normaux, c'estidire avant le6avril 1941, il n'y avait aucun indice d'un tel mouvement ou d'un travail dans les consciences en ce sens, il est clair qu'on se trouve en presenee d'un fait qui n'a rien de religieux dans son origine, mais qui a ete produit par des circonstances de tout autre nature. Cependant, dans ce phenomene de portee historique, ne EUt-ceque par le nombre des demandes, sont engages d'une maniere grave les interets religieux presents et futurs. En effet, bien que ni leSaint Siege ni laHierarchie catholique n'aient eu aucun part dans ce mouvement, il est notoire que le nom catholique y a ete indliment associe per certains promoteurs responsables et par des circonstances memes. Pour consequent, la necessite de fixer clairement les responsabilites s'impose d'une fa<;on imperieuse. Ainsi seulement pourront etre rassurees Sveta Stolica, Nezavisna Drava llrvatska i Katolika crkva liIlrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), I'nntes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3 nombre de conscience s troublees et sauvegardee pour l'avenir la possibilite d'une coexistance paisible entre citoyens des deux confessions religieuses. D'apres l'opinion de la U:gation Royale et de nombre de personnes serieuses, plutot que de prendre acte officiellement, soit implicitement ou explicitement, de la "conversion" en masse de ces echappes aux massacres, la Hierarchie agirait d'une maniere conforme a ses belles traditions et aux vrais interets de la religion en faisant courageusement tout son possible pour assurer la vie et rassurer la conscience de ces malheureux. Elle aiderait ainsi a preparer pour l'avenir une atmosphere de comprehension mutuelle entre !es fiddes des deux confessions et les rapprochements qui sont dans les plans de la Providence et dans les vceux de tous les vrais croyants. II. La Legation Roya!e de Yougoslavie vient d'apprendre que les autOrltes italiennes ont ferme le Seminaire theologique regional de Split ou se prepare au sacerdoce !e clerge de toute la province eccIesiastique dalmate. La raison qui aurait amene !esdites autorites a prendre cette mesure est absolument stupefiante: parce que tous les eleves du seminaire sont de langue et de sentiments croates! Comme s'il pouvait en etre autrement dans une region ou - comme le Saint Siege ne peu pas ]'ignorer - il n'y a pas une seule paroisse ou fraction de paroisse italienne, sauf laville de Zara elle meme mixte au point de vue de la langue. Cette circonstance en dit assez sur l'enormite de la mesure en question! Il ne sied pas a cette Ugation Roya!e d'insister aupres du Saint Siege pour qu'Il use de tous !es moyens a Sa disposition pour sauver un Institut auquel est lie l'avenir de la religion en ladite region, car il est prouve par l'experience que la conservation de la religion depend pratiquement de la conservation du clerge national. Cette Ugation Royale saura vivement gre a la Secretairerie d'Etat de bien vouloir l'informer des demarches entreprises par Elle a ce sujet et des resultats obtenus. 48. 1942} sijeanj 20} Rim Isusovac Tacch" Ventun; pitan za sav/et od .rtoermka Maglt'onea glede 200 hJ7Jatske tdovske djece} odgovara mu, da diplomatsko zauz"ma1?Je kod taljjcmskth vlast" u korist ove c!Jecenee tmat" mkakvog uspjeha. Razlog ovakvog razmtfbanja lei u dosada!!Joj prak.r" taliJan.rkth vlastt; kOJe neprestano prfJee ulazak s"romamh staraca" slabe nl!Jaadt; kOJi se ele spasit,. od pnstlnog odvode!!Ja skla!!J{gu" se kod sVOJerodbine u ItaliJi; alt' tm to do sada niJe doputeno. Ako je mzfbenje taliJanskog veleposlamka 11 Zagrebu tst"m/o da je "bobe da stvar poprtmi karitativno nego It'polt/iko obt!Je?Je'~ zato sam veleposlamk Sveta Srolica, I'\czavisna Drava Ilrvarsko i Karolika crkva u lirvmskoj 1<)41-1<)45 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, srr. 343-463 lo ne preporui svqjom Minislarslvu vanjskzh pos/ova 11 Rimu, pita se otac Tacch/: Stoen-nk Maglzone se slae s ml!jenjem oca Tacchjja. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 416-417, doc. 261 (prema izvorniku: Bez br. u: A.E.S. 555/42.) Ho considerato il pietosissimo caso a Vostra Eminenza esposto dall'ec- cellentissimo arcivescovo di Zagabria, e da Lei comunicatomi nella venerata / 21- Sua del 18 corrente mese (n. 429 42). ' Mi duolo molto di dovede rispondere che quanto ame non veggo neppure un'ombra di probabilita che l'intercessione della Santa Sede possa essere accolta. Fin qui ci fu constantemente negato l'ingresso in Italia per povere vecchie e teneri adolescenti che avevano nel suolo italiano i lora stretti congiunti presso i quali potevano salvarsi dell'orribile deportazione; sara mai possibile che, insistendosi dal Governo sulla stessa linea di condotta, voglia ora permettere si stabilisca in Italia una comunita o collegio di duecento giovanetti ebrei? Monsignor arcivescov0 216 scrive avere inteso dal Ministra d'Italia cola residente che la cosa riveste "potius characterem charitativum quam politi- cum"; ma se cosi e, non potrebbe Sua Eccellenza reverendissima pregare l'onorevole Ministra, il quale pensa riuscirebbe efficace un intervento della Santa Sede, che presenti e raccomandi egli stesso la caritatevole proposta dell'arcivescovo al suo Ministero degli Affari Esteri? Le ho esposto candidamente, Eminenza, il povera pensiero mio, pronto nel resto, a compiere Ognl pili pressante ufficio in proposito quando a Lei 21~J sembrasse opportuno. Slijedi biljeka .rtoerlllka Magllonea: P T hi h . 21K . acc a raglOne. 21; Vidi pismo, br. 46 (<).sij. 1<)42). 21" I.agrebaki nadbiskup Alojzije Srepinac. 217 () ",'ome sc obavjduje aposrolski izas1:J nik u Zagrebu 27. sijenja (A.I' ..S. 651/42). '" Vidi biljdku 214. u pismu, br. 4() (<).sij. 1<)42). ('Daljnje nasrojanje oko prebacivanja ove idovske djece u Italiju vidi u isp. br. 6H (15. proso 1<)42) dodatak, .I:R.) Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 49. 1942, sijeanj 2I, Vatikan Papinsko Dravno tqjmftvo, odgovarqjuzjugoslavenskom poslanstvu na ,!jegov dopis od 9. sijenja, z'zposi ovako: prema katokkoj nauci obrae'!Jene smIJe bitiplod va'!Jske przszle, ve pria'!Ja'!Ja due uz zstine kOJe Katokka crkva nauava. Zbog toga Katolz'ka crkva doputa przma'!Je u sVOJekrzlo samo onih v odraskh, :fplezjqjprz'ipoprviputa zlzjoj seponovno vratztz;kOJi su potpuno s1Jesnitog ana. Cz''!Jenicada odjednom velzki broj hrvatskih otpadmka traff da bude primljeno u Katolzfku crkvu, ne moe ne zaokupljati hrvatske biskupe kOJi po naravi brane i tzte katolz'c'R.e probz'tke u HrvatskOJ: U svakom sluaju, u ovom postupku obraa'!Ja treba osiguratz' dvjje i'!Jenice:potpunu slobodu otpadmka kOJi se vraaju Crkvi i nadle:f!zostjedino crkvemh vlastz' u ovom pz'ta'!Ju. Biskupsko p01Jerenstvo, kOJe su osnovak hrvatski biskupz; a podrano je od Sv. Stokee, zma upravo tu zadau, da osigura da obrae'!J'e bude plod nutarnjeg u1Jere'!Ja,a ne va'!Jskeprzszle. Sama Sv. Stokea neeprestati takoder bdjetz' nad tzme da se u tOJ stvarz' u potpunostz" provode kanonske odredbe. to se tzfe splz'tskog S;ememfta, Sv. se Stokea trqjno trudi da ono bude ponovno otvoreno. Izvor: Obj. u: Aetes 5, pp. 393-394, doc. 224, (prema nacrtu u: A.E.S. 644/42.). Sereferant alanote de laLegation Royale de Yougoslavie pres leSaint-Siege, nr. 1/42du 9janvier courant,219la Secretairerie d'Etat de Sa Saintete al'honneur de porter a la connaissance de la meme Legation ce qui suit: D'apres les principes de la doctrine catholique, la conversion doit etre le resultat, non pas de contraintes exterieures, mais de l'adhesion de l'ame aux verites enseignees par l'Eglise catholique. C'est pour cela que l'Eglise catholique n'admet dans son sein les adultes, qui demandent ay entrer ou ay faireretour, qu'a lacondition qu'ils soient pleinement conscients de la portee et des consequences de l'acte qu'ils veulent accomplir. Four consequent, le fait que tout a coup grand nombre de dissidents croates' demandat a etre re<;:udans l'Eglise catholique, ne pouvait pas ne pas preoccuper vivement l'Episcopat croate auquel revient naturellement la defense et la protection des interets catholiques en Croatie. Loin de prendre acte officiellement, soit explicitement soit implicitement, de ce fait, il se fit un devo1r de rappeler formellement a qui de droit la necessite que le retour des dissidents put s'accomplir en tout liberte, et de 219 Vidi isp. br. 47 (14. sij. 1'142); *Dodatak, odnosno predstavka jugoslavenskog poslanstva nadnevena je sa 14. sijenjem, dok joj sc ovdje pridaje 9. sijeanj, (dodatok, SR.). Pod pojmom "dissidents croarcs" papinsko Dravno tajnitvn podrazumijeva hrvatske pravoslavce. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 revendiquer en meme temps a l'Autorite ecclesiastique la competence exclusive de donner des ordres et des directives en matiere de conversions. Si un Comite episcopal Eut aussitot constitue avec la charge de traiter et de decider toutes les questions concernant cette matiere, cela a ete fait precisement dans le but d'obtenir que !es conversions fussent, en conformite avec les principes de la doctrine catholique, le fruit de la persuasion et non pas d'une contrainte. Le Saint Siege de son cate, ne negligea pas non plus de recommander et d'incu1quer l'observance exacte des prescriptions canoniques et des directives donnees a se sujet. Pour ce qui concerne leSeminaire theologique de Split, le Saint-Siege n'a pas manque de s'interesser afin que cette institution put reprendre son activite. J usqu'a present, toutefois, ses demarches n'ont pas obtenu le resu1tat espere. 50. 1942, veljaa 4, Vatikan Dravni tqjmk sto. Maglzone opisuje pokllq) Ntkole Ruinovtea, sal!jetntka pri hrvatskom veleposlanstvu kod Talvanske drave, da se predstavi 11 papinskom Dravnom tqjnitvu kao otpravmk poslova Hrvatske vlade kod Sv. StoNce. Nakon to, u prattyi ravnatelja Hrvatskog zavoda Sv. Jeronima mons. JU1Ja Mag/erca, nVe uSPtOda ga dravm' tajmk sto. Magltone primi m' u slubenom ni u poluslubenom obfzku, susreo se s tyim neslubeno 4. veljae,Jednostavno kao katohk, alt' s nalogom poglavmka PaveftCa da bi razgovarao o Crkvi u Hn;atskqi Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 401-402, doc. 233, (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 1191/42.). Domenica scorsa, 1 di questo mese, si presento nella mia anticamera il sig. Nicola Ruinovi,220 accompagnato dal Rettore del Collegio di S. Girolamo,221 e qualificandosi, a quanto mi estato riferito, come Incarieato d'Affari della Croazia presso la Santa Sede, chiese di essere introdotto presso di me. Gli Eu risposto che io prendevo parte ad una Congregazione e Mgr Sigismondi,222 che era J a per spiegargli perche io non avevo la possibilita di riceverlo, gli fece chiaramente comprendere che egli non doveva presentarsi come investito di una missione ufficiale od anche semplicemente ufficiosa. 221l Nikola Ruinovi (*19()7), savjetnik u I Irvatskom poslanstvu pri Kvirinalu (pri talijanskoj dravi). 221 Mons. J uraj Magjerec. mMons. Petar Sigismondi (19()H-1%7), tada slubenik ("addetro") uPrvom odjeljenju papinskog Dravnog tajnitva. Sveta Stolica, Nezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zaf.,'Teb) 2, str. 343-463 Per maggior sicurezza luneru 2 pregai Sua Eccellenza Mgr Felici 223 di ripetere e precisare ancora una volta al sig. Ruinovi che io non potevo considerarlo come investito di una missione ufficiale od ufficiosa. 224 Mgr Felici deve aver ben compiuto l'incarico affidatogli, perche il sig. Ruinovi, presentatosi stamane alle ore 11,30 - solo, come gli avevo fatto dire - mi ha dichiarato subito che veniva "in missione non ufficiale ne ufficiosa, ma privata, come cattolico, che, per incarico del sig. Paveli,225mi avrebbe intrattenuto delle guestioni riguardanti la Chiesa in Croazia". Ho preso atto di gueste dichiarazioni e lo ho ribadito guando, avendo letto lelettere del Ministro degli Esteri 22 !> e dell'Abbate Marcone,227 ho rilevato che ambedue erano poco precise in proposito (cio che ho fatto rilevare anche al sig. Rusinovi). Ho aggiunto che dell'incarico avuto dal Poglavnik il sig. Rusinovi non deve padare ... Egli ha convenuto ed ha promesso. Vedremo! fl. 1942, veljaa 7, Vatikan Dravm' tqjmk .rtof.: Maglt'one opi.ruje .rvqj .rusre! .ra engle.rkim veleposlamkom kOJi .re zanimaoje li .ra1!J'etmkhroat.rkog velepo.rlan.rtva pri Taljjan.rkOJ drat!l; NIkola Ruinovl~ primljen u VatIkanu kao diplomatski predstavmk. Sto. Magltone odgovorzoje da je primljen u neslubenom obltku. Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 409-410, doc. 242, (prema izvornoj zabiljebi u: A.E.S. 1291/42.). Il sig. Ministro d'Inghilterra 22R mi chiede se e esatto che il Consigliere della Croazia presso il Quirinale 229 ha ricevuto una missione diplomatica presso la Santa Sede. mMons. I lektor Felici, naslovni nadbiskup korintski. Njemake vlasti, kod zauzea .J ugoslavije, prisilile su ga, kao apostolsko).'; poslanika (nuncija) u Beogradu, da napusti zemlju. 224Dne 21. studenog 1941. Mons. Felici predstavio je elju hrvatske vlasti da eli imati opunomoenika (agent:l) LIRimu za razgovore ~a Svetom Stolicom. Stocrnik Nf:1gliooc, razgovarajui k~lsnijc () tome s Pijom Xlf., odgovorio mu je: "al pili un intcrmcciiario privato scnza caratterc ne ufficiale ni: ufficioso" ("najvie neslubeni posrednik, ni sa sluhenim ni sa polusluhenim obiljejem") (A.I ':.S. 11Hl/42, izv.). 225 J\nte Paveli. 226,,,naden I 'orkovi. 227Ramiro Marcone O.S.B., opat od Montevergine. Ruinovi je jednostavno rekao da ga je Paveli poslao kao "rappresentante ufficioso" Cpoluslubenog predstavnika") kod Sv. Stolice (A.I~.S. llHl/42, izv.). 228Cosp. Franjo Codolphin d' Arcy Osborne. 229 Nikola Ruinovi. Svcta Stolica, Nezavisna Dr;;ava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fnntes (Zagrcb) 2, str. 343-463 Gli rispondo che io ho ricevuto questo signore - che non epiu Consigliere presso la Legazione di Croazia aRoma - a titolo non ufficiale e neppure ufficiosa, ma a titolo privato. n Ministro mi ha domandato pure se il detta signore ha un incarico permanente. Gli ho risposto: lo lo ricevero quando potro, sempre allo stesso titolo e aseoltera quando egli verra dirmi circa gli affari religiosi del suo paese. E affare suo rimanere a Roma per poco o per lungo tempo. f2. 1942, veljaa 8, Vatikan Dravni ta;iuk sto: Magfione odgovara hrlJatskom mliusktl IJan/skih poslolJa M/adentl Lorkomcu na njegovo pismo od 14. sijenja, kojim mu je bio predstalJlo dr. Niko/ti RtlliJOVlca kao oputlomoel1lka br/1atske II/ade za ra:<:govorsa Sv. Stolicom, da e spomenutog dr. RUli101JlCa primati tlvijek ti nesltlbenom oMku i lo onda kada e se mdtti o :'(ivolu CrklJe ti J-lmatskqi . 2~1 f'{flor: Ob). u: Actes 5, pp. 411-412, doc. 244, (prema nacrtu Bez br. u: A.E.S. 1180/42.). J 'ai re<;:ula visite de Mr. le Dr Nikola Ruinovi 231 qui m'a remis la lettre, datee du 14 janvier dernier,m par laguelle Votre Escellence a bien voulu me le presenter. Ainsi gue j'en ai donne l'assurance a Mr le Dr Ruinovi, je serai a sa disposition pour recevoir de Ini, a titre prive, les communications concernant la vie de l'Eglise Catholique en Croatie, qu'il sera charge de me faire. ] e saisis volontiers cette occasion pour Vous offrir, Excellence, les assurances de ma consideration tres distinguee. m 2311 Biljeka arhi"iste: "parti ta su carta da dispaccin senza numcro". 231 t..:sp. isp. br. SI) (4. ,-e1j. 1942). 232 L svom pismu, !'vIladen I,orkovi, potpis.1n kao T\'finistaf vanjskih ro~l()\'a Nezavisnc Drave Ilrv:1tsh.:, pie: "".mincncc, j'ai I'honncur dc porter a Votrc connaissancc quc r-.lr. Nikola Ruinovi, consciller dc Lgation,:l l:t choi si par le COll\'crnCl11l'nr dl,; l'Etnr Indpcndanr de (roatie pour line mission spciaJ c pour pn.:.ndn:. cont<\cr :1\'cc le Sainr-Siegc. I ~n ccrte Yllalit~ il restera en rc1ation pcrmancnte avec Ic~ Autoriti:s du Varican". (1\.".S. 1('()/42. iz,-.). 233Na zasebnom p:1pirll dodanom o\'om nacrtu, sto. ivbglione pie: "Prego non ag.~lIngcre nulb a 4ucsra lettcra". Istng dana Maglinnc odgovarajui na pisOlo opata Marcnnca nd 14. sijcnja, isp. br. SO (4. velj. 1942) istaknun jc da Ruinnvicvo poslanjc: "nnn ha carattcrc ufficiale od ufficioso, ma scmpliccmcntc privatn, c si limita alle qucsrioni conccrncnti la vira dclla Chicsa Cattolica in Croazia" (;\.I:.S. 12H1/32, nacrt). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Bzljeka stoermka Maglionea: approvato dal Santo Padre. 6-II-1942. fJ. 1942, veljaa 21, Vatikan Stoemzk Magizone piui apostolskom izaslamku u Hrvatsko; opatu Marconeu prt":(fzcge :(JvusviJest hrvatskzh biskupa za gorueprobleme, koja Je iskazana u zW"eunadbiskupa Stepinca sa pos!Jedn;eg zas;edan;a hrvatskzh biskupa odranog od 17. do 20. studenog prole godine. Medu ostalim n;ihovim stvartma, pohva!Ji!Je osobdo naelo kOJe ~stupcgu da povrat u Katoliku crkvu mora bdi plod osobne odluke z nutam;eg uo/em!Ja, a ne van;ske przsz"je. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 442-443, doc. 289 (prema nacrtu spisa / minuta/ u: A.E.S. 1447/42.) Com'e noto alla Paterruta Vostra Reverendissima, Sua Eccellenza Monsi- gnore Stepinac, nella sua qualita di presidente, ha umiliato al Santo Padre una breve relazione su lo svolgimento dei lavori della conferenza episeopale tenutasi a Zagabria dal 17 al 20 novembre dello seorso anno. 234 I criteri in base ai quali gli eccellentissimi ordinari hanno proceduto alla scelta delle questioni da trattarsi e la sollecitudine posta nell'addivenire alle relative pratiche risoluzioru, dimostrano quanto sia vivo in essi il senso delle responsabiliti che gravano sopra di loro nelle attuali delicate cireostanze. Se degno di lode, poi, e l'interessamento spiegato allo seopo di far assicurare ai dissidenti pariti di diritti eon gli altri cittadini, di ottenere un trattamento umano per i cittadini di discendenza ebraica, di aiutare gli sloveru espulsi e specialmente sacerdoti, di provvedere alle esigenze della vita religiosa e morale degli operai croati in Germarua e di incrementare la preziosa efficienza della stampa cattolica, merita partieolare lode la fermezza eon cui gli eccellentissirni ordinari hanno rivendicato alla gerarchia il diritto di dare ordini e direttive in materia di eonversioru e la cura eon cui hanno cercato di Prethodnog dana \1. veljae) voditelj jugoslavenskog poslanstva, Mons. Moscatello napisao jepredstavku o glasinama o hrvat.,kom predstavniku, potiui suzdrljivost. Odgovoreno mu je 14. veljae "que la nomination d'un representant croate, officiel ou officieux, n'tait pas envisah",e" (A.E.S. 1281/42, nacrt). Ruinnvi je uinio dopis da ga Papa primi. Na jedno pitanje postavljeno po Mons. Prettner Cippicu 17. oujka Zamjeniku (Substirutu), Maglione je istaknuo: "Per Mgr. Cippico: I" non v'i: inviaro della Croazia presso laSanta Sede. 2" Mgr Cippico fani bene a non occuparsi di tali questioni (A.S.S. 1942, Varie 1452). 234 Vidi izvjee, br. 44 (3. proso 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u J J rvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonres (Zagreb) 2, Str. 343-463 tutelare il prineipio che le conversioni devono essere frutto d'intima convin- zione e non di pressioni esteriori. A quest'ultimo proposito, mi ritengo sicura ch'essi non mancheranno di continuare a vigilare, intervenendo efficacemente qualora occorresse, affinche tale prineipio sia fedelmente seguito e si eviti can pari sollecitu- dine quanto potrebbe impedire od ostacolare il ritarna sincera alla Chiesa dei dissidenti come tutto quanto sarebbe suscettibile di violentarne comunque la coscienze, nell'intento di determinare od affrettare tale ritarna. Deva, pai, far rilevare a Vostra Paternita che la qualifica di "ortodossi" can cui, prescindendo dal significato della parala, sano stati designati i dissidenti, va sostituita can altra termine, per esempio can quello di "dissidenti" o di "scismatici". Il Santo Padre, nel prendere conoscenza della relazione, Si e degnato manifestare il Suo augusto compiacimento per laprava di zelo pastorale data dagli eccellentissimi ordinari croati. Come pegno di tale compiacimento e dei paterni sentimenti can i quali ha accolto l'omaggio di figliale devozione umiliato Gli da Mons. Stepinac a nome anche dei suoi confratelli, Sua Santiti imparte di cuore ad essi ed ai fedeli affidati alle lora cure I'Apostolica Benedizione. 54. 1942, travanj 12, Zagreb Apostolski izaslamk u Hrvatskoj opat Marcone odgovara stoemlku Maglt"oneu na ,,!jegovo pismo od 19.prosinca 1941., da nije uspio doznati nita o sudbinama idova, o kqjima f!jihova rodbina u Trstu ve due vremena nije ula vijesti Hrvatski ministar vaf!jskih J:oslova objasnioJe u svom odgovoruSv. Stoka" (vidi blg"eku236), da se veina traemh Zidovaprtdruf!la odmetnuttm etniCimatk komumstlma, tk su pak u tiwzemstvu. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 505, doc. 347 (prema izvorniku Rap. m. 284/42 u: A.E.S. 3119/42). In risposta al venerata foglio n. 9653/41 del 19dicembre 1941 235 pregiorni riferire quanto segue: Trasrnisi al Ministera degli Esteri lalunga listadegli ebrei, giunta cost! dalla comunita israelitica di Trieste. Raccomandai due o tre vol teavoce lamassima sollecitudine. 'lS csp. isp. br. 45 (19. proso 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i J ..:arolib crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463 Finalmente il 27 marzo corrente anna mi e pervenuta la risposta, che non prima di oggi ho potuto inviare all'Eminen'za Vostra Reverendissima. 236 Colgo guesta oceasione per rilevare come le autorid civili eli Croazia, nonostante le mie premure e guelle del mio segretario, eon molta difficolta si inducono a dare una risposta, guando si tratta eli ebrei. N. B. La lista della comuruta israelitica eli Trieste da me trasmessa a guesto Mirustero degli Esteri non mi e stara pili restituita, non ostante le mie vive 1nSlstenze. ff. 1942, travanj 21, Vatikan Stoenl1k Maglione, u OdgOl 1 01"tt na izl!J"ee apostolskog p01!jeremka (delegata) u fP"ashziz- gtonu Cicognanija, i~zo.ri da se Sveta Stolica ve zauzela u korist near!jelJaCau Hrvatsko;; i to preko svoga izaslanika opata Marconea kod po;iJdzil1hosoba /I Zagrebu, kao i kod talijanskih vlasti za ona hrvatska podmija kOJa priszlno dre. Osim loga, ta;iuk poslantka ll/farconea kao i ta;iuk nadbiskupa Steptnca osobno su vepohodzli mi/zeila sakupljaka polja. Izvor: Obj. u: Actes 8 J p. 514, doc. 358 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S. 2920/42.) Con il relativo allegato mi e regolarmente perventuo il rapporto dell'Ec- cellenza Vostra Reverendissima n. 115/42 in data 7 febbraio corrente anno 237 riguardante la situazione dei non ariaru nei territori croati. Al riguardo credo opportuno farle presente che la Santa Sede, pur nei limiti imposti dalle attuali circostanze, non ha mancato di intrverure a favore eli d 23X ette persone. Il reverendissimo Abate Marcone, inviato dalla Santa Sede in Croazia, ha infatti, pili volte richiamato l'attenzione di varie personalid eli Zagabria sUlle condizioru fatte ai non ariani. Il suo segretario e guello dell'eccellentissimo arcivescovo eli Zagabria, hanno potuto visi tare eliversi campi eli concentra- mento e portarvi una paroJ a di conforto e di aiuto. 236 U odgovoru (nr. V.T. 13X/42), koji jeapostolski izaslanik posredovao papinskom Dravnom tajnitvu, Q,rvatski, dodaj' .I:R.) ministar "anjskih poslova bk: ....Si pun ritenere eon certez," che la mamor pane dei nominati oci \'usrro dcnco si e ribelIam con i n:rnici c comunisti o che si trova all'estero" . mIzvjce nije objavljeno. mCsp. isp. hr. 54 (12. trav. 1942). Sveta Stolica, I"ezovisna Drhva Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (/.ah'feh) 2, str. 343-46.1 Per guelli, poi, che si erano rifugiati nei territori occupati dalle truppe italiane la Segreteria di Stato ha ottenuto che non venissero respinti nei paesi di origine. 56. 1942, svibanj 1, Vatikan Paptitski dravni tqjmk sto. MagItone, odgovarajui beogradskom nadbiskupu UjCicu, slijedom '!jegovetube Zbogpr-ist/mhprelazaka proziodemh od strane hn;atskth ustaa, t~aa jasni stav Svete Stolicepo kojem smatra da se otpadnici od Katolike crkve 11 Hn;atskqj trebqju vratiti u '!jeno krtlo potpuno spontano, s IJu/an!},it, tII!jerenjem,isk!ju1g'uisvaku van;sku Pr/stlu. O tome je Sv. Stolica Zie.rvralt!apozomos/ i !Jn;atskim btskupima, ko/i su pred hn;atskim IlIastima energinozahtijevalt'potpunu slobodu obraenja. Isto tako, zahtijevalo se je da se sa otpadnicima postupa na jednaki IJatitkao i s ostalim gracIanima. Izvor: Obj. u: Ac/e.r 8, pp. 523-524, doc. 363(prema nacrtu u: A.E.S. 3038/42). Ringrazio vivamente l'EcceJ lenza Vostra Reverendissima delle notizie e dei rilievi ch'Ella mi comunicava eon la sua lettera del 18 marzo ultimo scorso, m Per guanto si riferisce al grave problema del ritorno dei dissidenti* alla Cluesa cattolica in Croazia, ritengo del tutto superfluo assicurare l'Eccellenza Vostra che la Santa Sede intende ch'esso sia frutto d'intima persuasione enon di pressiorU, da gualungue rarte esse provengano. Su guesto punto, la Santa Sede medesima non ha mancato di richiamare espressamente l'attenzione dell'eccellentissimo episcopato croato,240 il guale si e fatto un dovere di rivendicare energicamente presso le autorita croate la piena libewl. delle conversiorU. Ne si emancato, per guanto le circostanze l'hanno consentito, di insistere presso ehi di dovere affinche i dissidenti ottenessero un trattamento non inferiore a quello assicurato agli altri cittadini. 241 23_ Pismo nije objavljeno. Mons. L:ji, beogradski hiskup, tim je pismom kririzirao metode ohraenja koje koriste mit:lC LI J Ir,,:uskoj. "Qucsti atti, rutt'altro chc corrisponlicnri all:1 c:lrit:1 crisrian:l c ai sensi dd Canone 1351 ebbero da noi in Serhia una ripercussione mo\to penosa" (i\Y.S. 303H/42). L:sp. hiljeku * u isp. hr. 49 (25. sij. 1942). 24<> l\lalo prije, 14. veljae, u jednom upursrvu poslanom apostolskom izaslaniku Marconeu, sroernik Tajnik (Maglione, .U~.) saeo je misao vodilju S'Tre Stolice glede "prisilnih ohraenja", o emu je U ono vrijeme govorio Il1cdun:uouni tisak: "Rircngo, pcrtanro supcrf1uo far prescotc alla Patcrnita Vosrra la ncccssid. a vigjl~rc, d'accordo con codcsti cccdlcntissimi vcscovi, c intcrvcncndo cvcntualmcntc prcsso chi di dovcre, affinchi: il rirnrno dei dissidenri alla chiesa Cattolica si compia in piena \ibert:i, in forza d'intima persuasione e non di pressioni esreriori da 'J ualun'J ue parte esse provengano" (i\.,".S. 1274/42); vidi rakoder isp. br. 53 (21. velj. 1~42). 24' Vidi isprave br. 53 (21. velj. 1942) i br. 44 (3. proso 1941). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 J7. 1942, srpanj 17, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone obal!l"etavastoernzka Magkonea da je vrlo teko doz'do obavijesti o sudbini hroatskzh Zzdova. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 601, doc. 430 (prema izvorniku: Rap. Of. 416/42 u: A.S.S. 1941 Razza 8.) In risposta al foglio n. 48473 del 18 aprile corrente anna242 pregiorni riferire quanto segue: Negli scorsi mesi leautorita croate, richieste di notizie sugli ebrei, si erano chiusein un silenzio inspiegabile. Per suggerimento del Ministro degli Interni Dr. Artukovi il mio Padre Segretario, durante la mia assenza, fece una protesta, dopo laquale si incomincio ad avere qualche risposta. (...).243 J8. 1942, srpanj 17, Zagreb Apostolski zzaslamk u Zagrebu opat Marcone obal!ietava stoernika Magkonea da je Njemaka naredila naelmku hroatske .f!0kcijedr. Eugenu Kvaternzku da u roku od est mjeseci zZrui Njemakoj sve hroatske Zzdove. Naelmk dr. Eugen Kvaternzk nastojat e .rtoje vie mogue odugovlaitiizvrenje ove naredbe, a bio bi sretan kada bi Sveta Stokca uspjela da se opozove ova naredba ili barem da se dopusti Zzdovima mirno ziJeti na nekom hroatskom otoku. Opat Marcone iznosz' takoder potekoe kq;e sejav!jqju u ve~j odlaska pedesetak zdovske c!;eceu Tursku, Zbog toga to morqju obilazzti Srbiju, a od sUSJedmhzemaga nisu jo dobzli doputen;e. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 601-602, doc. 431 (prema izvorniku: Rap. Of. 417/ 42, u: A.E.S. 5766/42.) Dal capo stesso della polizia Dr. Eugenio Kvaternik, col quale mi ero lamentato per la crudeld usate verso gli ebrei di tutte le eta e di tutte le condizioni, ebbi asapere quanto segue: Il governo tedesco hairnposto al suddetto che entro lo spazio di sei mesi tutti gli ebrei residenti nello Stato croato debbono essere trasferiti in Germania, dove, secondo quanto mi hariferito lo stesso Kvaternik, sono stati 242 Pismo nije objavljeno. Radi se o jednom pojedinanom sluaju. 24) Isputeni tekst odnosi se na pojedinani sluaj. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 uccisi negli ultirni tempi due milioni di ebrei. Pare che la stessa sorte attendera gli ebrei croati specialmente se vecchi ed incapaci al hvoro. Essendosi questa notizia propagata nell'ambiente ebraico, io sono conti- nuamente sollecitato a fare qualche passo per la loro salvezza. Anche il caporabbino di Zagabria spesso viene a visitarmi ed a raccontarmi nuove sventure. lo mi raccomando al capo della polizia, il quale, dietro mio suggerimento, ritarda, per quanto gli e possibile, l'esecuzione di questo ordine. Anzi eli sarebbe lieto se la Santa Sede potesse interporsi per il ritiro di quest'ordine, 44 o per lo meno per proporre che tutti gli ebrei croati fossero concentrati in un'isola o in una zona della Croazia, ove potessero vivere in pace. lntanto vengo asapere dal caporabbino che la Turchia e disposta ad accogliere cinquanta bambini ebrei di Croazia, ma per non passare per la Serbia dovrebbero fare il giro dell'Ungheria, della Rumania e della Bulgaria. Mentre la Bu1garia ha gia concesso il transito, l'Ungheria e la Rumania si oppongono. Il caporabbino prega la Santa Sede di volersi interporre presso le due suddette Nazioni allo scopo di ottenergli il richiesto passaggio. Bi/jeka mons. Tardin!ja: 11-8-42. Ex audientia Eminentissimi: 1. Faccia il passo di cui al n. 1 a nome della Santa Sede. 245 2. lnteressare i Nunzi di Budapest e Bucarest (questo lo facciamo noi).246 59. 1942, kolovoZ 4, Zagreb Zagrebaki fdovski ve/zki rabin Fretberger, odajuipn"=<!!anfe papi Piju XII za ono to su predstavnici Sv. Stolice i hrvatski bIskupi lIZ;l1lz' za ZIdove, moli zau'{fmanje 11konst IdovskIh ena i djece ko/i se nalaze u sakup/jakim poljima. 244 Na rubu oznaka mons. Tardinija: "1"; gledaj biljcku na kraju izvjca. 245 Vidi pismo, br. 62 (6. list. 1942). 246 Pisma dvojici apostolskih poslanika (nuncija) napisana su 14. kolovoza (A.E.S. 5767/42), i o tome se obavjctava istog dana apostolski poslanik (vizitator) u Zagrebu (A.E.S. 5766/42): "... Prego penanto Vostra Paternitil di interessare anome della Santa Sede, codeste autorit:i affinch vogliano proporre tale soluzione e fare in moda ch'essa possa essere messa in atro...". Apostolski poslanik u Bukuretu pie 5. rujna ministru vanjskih poslova: "...Vu que legouvernement turque serait dispos :i les recevoir, le Saint Siege serait tres heureux et reconnaissant si les autorits roumaines pourraient donner le permis de passagc" (nr. 9197/42, Arch. Nunciature). SvemStolica, Nezavisna Drova Ilrvarsko i !(atoljka crkva u J [rvarskoj 1941-1945. (S. Razum), !'onres (Zagreb) 2, srr. 141-463 lzyor: Obj. u: Actes 8, pp. 611-612, doc. 441 (prema izvorniku: Bez br. u: A.E.S. 5979/42.) Plein de respeet j'ose d'appara1'tre devant le throne de Votre Saintete pour Vous exprimer comme Grand rabbin de Zagreb et ehef spirituel des J uifs en Croatie ma gratitude la plus profonde et eelle de ma eongregation pour la bonte sans bornes qu'ont montre les representants du Saint Siege et les ehefs de 1'eglise envers nos pauvres freres. L'amour biblique envers le proehain - quelle que soit sa eonfession - peut seulement etre praetique par des hommes qui sont remplis de eroyanees en le Toutpuissant, le pere de tout etre humain. Maintenant dans un moment ou les restes des restes de notre eommunaute se trouvent dans la situation la plus eritique, - dans un moment ou ron veut deeider de leurs vies - nos yeux sont fixes sur Votre Saintete. Nous prions Votre Saintete dans le nom de quelques rnilliers de femmes et d'enfants abandonnes, dont les soutiens se trouvent dans les ehamps de eoneentration, dans le nom des veuves et des orphelins, dans le nom des vieux et des faibles, de leur aider afin qu'ils puissent rester dans leurs domieiles et y passer leurs jours s'i! le faut dans des eireonstanees les plus humbles. ous eroyons que Dieu, qlli depuis des milliers d'annees a eprouve Israel, qu'il a earesse et ehatie, aidera notre peuple de surrnonter, meme avee les plus grands saerifiees, eette epreuve laplus lourde qui ait jamais aeeable Israel. Il reste ti eraindre que nous, - qui se trouvons dejti au bords de nos forees - ne veeurent le jour, si Votre Saintete ne nous aeeorde son aide magnanime. En eroyant fermement que Vos paroles trouveront le seeours de Dieu et seront eouronnees de sl1eees, nous prions le ToutPuissant de nous don ner de forees pour perseverer. J e prie Votre Saintete d'etre assure de ma gratitude la plus profonde. Votre tres obedient serviteur. 247 247 Pismo upueno apostolskom izaslaniku u i'.agreb 29. kolovoza: "...Sani graro alla Paremir:i Vosrra Reverenuissima se, ncl mouo che rirerr:i piti com'enienre econ laprudenza eu il ratto che lacircosmnze richiedono, vorr:i far prcsenre al menzionaro [)ottore (Freiberger) come laSanraSede, sempre desidef[)sa di porgcr soccorso C !'iollicvo ~i snffcn.:nri, non abhia manc:uo di inrcrcssarsi in pili ()ccasioni in favorc delle persone raccomandate" (".".S. 5979/42). Sveta Stolica, Nezavisna Drava J Irvatska i Katolika crha u J Irvatskoj ]<)41-1'!4S (S. Razum), Fontes (/.a!-,'teb)2, str. 343-463 60. 1942, rujan 30, Zagreb Apostol.rki izaslamk opat Marcone odgovara dralJ110m tainzku sto. Maglzomu da je z':{(at!0 zagrebakom :f!dovskom ve/zkom rabinu dr. Frezbergem spremnost Sv. S/olice, kOjom uvijek pomae patezm osobama. Dr. Frezberger je zahvalzo za sve Utiyeno, premda se u mnogzm stvarzma nije moglo postzii nzkakav usp;eh. Ipak, opat Marcone sa sVOJim ta/nzkom uspzo Je zagovoriti kod hroatskzh vlasti mnoge zdove. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 668-669, doc. 495 (prema izvorniku Rap. m. 511/42 u: A.E.S. 7212/42). In risposta al venerato foglio n. 5979/42 del 29 agosto corrente anno 24H pregiomi riferire quanto segue: Ho avuto frequenti colloqui col rabbino maggiore di Zagabria Dr. Freiberger in queste ultime settimane e gli ho comunicato il contenuto del predetto foglio. Egli e pieno di gratitudine per l'opera, che svolge la Santa Sede a favore degli ebrei, e vede che tanto io, quanto il mio segretario abbiamo frequenti contatti col Capo della Polizia Eugenio Kvaternik. Purtroppo non abbiamo potuto ottenere di mutare il corso degli eventi. Nondimeno molte eccezioni da noi proposte nella deportazione degli ebrei sono state concesse e le famiglie, a base di matrimoni misti tra ebrei anche non battezzati e cattolici, sono state senza eccezione risparmiate. 61. 1942, listopad 3, Vatikan Eritamki veleposlamk kod Sv. Stolice predcye Domziuku Tardziziiu tcyiuku za izvanredne poslo/Je u papinskom Dravnom /q;iutvu, prigovor pro/zil mogueg susreta !Jroatskog poglavmka Pavelzla sa Sv. Ocem. UprateOJ' bt!J'eci tq;iuk Tardtiu' t'z!zosi kako je ovcy' pngovor lle/eposlamk predao samozitzciJatzimo, bez uput.r/va sVOJevlade, pa mu sa'!Jett!Je da bi bilo korisnije da poui mglesku jaVnost, a ne paptilSko Dra1J11otcyiu!vo o tome kako se papa treba ponaati Izvor: Obj. u: Actes 5, pp. 736-737, doc. 498, (prema izvorniku u: A.E.S. 7213/42.). 24K Vidi isp. br. 5<) (4. kol. 1<)42), bilj. 247. Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Hrvatska iKatolika crkva u I In'atskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 I understand that Paveli is likely to visit Rome shortly and it may well be that he will ask for an audience with the Pope. His reception in 1941 249 by His Holiness caused a very bad impression in official and unofficial circles in England where he is regarded as a regicide, or at any rate as the organiser of regicide. Since then the Craatian regime over which he presides and his Ustachi have been responsible for the murder of some 600,000 Serbs and at the present moment his traops are destraying Serbian villages in Bosnia and exterminating the Serbian population: Consequently his reception by the Pope, whether as a private person and a Catholic, as last time, or as head of the present Craatian regime, will undoubtedly arause strang and adverse criticism in Great Britain. Bi!jeka Mons, Tardinija: Sua Eccellenza il ministro Osborne, consegnando quest'appunto, mi dice che efatto di sua iniziativa, senza istruzioni del suo governo, Gli rispondo - dopo averlo letto - che l'appunto e fatto non solo senza le istruzioni, ma anche senza la competenza. Perche Sua Eccellenza il Ministra comprende al pari di me che il Santo Padre fani quello che credera meglio, nel caso, senza che aspetti a nessuno di interloquire. Qui non sappiamo ancora se Paveli verra a Roma, Ad ogni modo, se venisse e chiedesse udienza, sarebbe ben difficile rifiutargliela. Il Santo Padre - in via ordinaria - accoglie tutci colora che vogliono andare a Lui e sa trovare il modo e l'occasione per dire a ciascuno quanto e utile per l'interlocutore e per la Chiesa. Il ministra risponde che egli, personalmente, capisce benissimo tutto questo, ma non lo capirebbera (dice) in Inghilterra, Quindi - concludo io - la via migliore per Sua Eccellenza il Ministra non e quella di scrivere a noi quel che gli Inglesi non capiscono, ma piuttosto quella di spiegare agli Inglesi quello che il Ministra stesso capisce. (Il Ministra e, da qualche tempo, un po' eccitato, Sara forse il pralungarsi della sua forzata permanenza in Vaticano o saranno le vicende della guerra che lo inaspriscono, Ma si vede bene che non e calmo e che neppure eben disposto verso la Santa Sede), 24~L:sp. isprave br. 7 iH (17. svib. 1941); isp. br. 13 (IH. svih. 1941). Novija istraivanja i hrvatskih i srpskih povjesniara i demografa opovrgla su takva pretjerivanja o broju rtava. L:sp. erjavi, CI/hici JtollOlmlhJo .fllj!,oJIoVlj_ IIl7lj!,oJl! JlljetJkoJl! rohl, Zagreb 19H9; 13.Koovi, rtve l7lgog wetJkq~ roto /I .f1(~oJIoVljl: l.ondon-l3eo!,'l'au 19H5. Sveta Stolica, Nezavisna Drava 1!rvatska i Katolika crkva u J !rvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 62. 1942, listopad 6, Vatikan Stoemlk Magltone tra;' od apostolskog izaslamka u Zagrebu opata Marconea da se ponovno zau~e u korist hrvatskih izdova. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 675, doc. 502 (prema nacrtu spisa 1minutal u: A.E.S. 6960142.) Circa la penosa situazione in cui versano gli ebrei in Croazia continuano a giungere alla Santa Sede segnalazioni e notizie, accompagnate da insistenti preghiere perche Essa ottenga dal Governo di Zagabria un pili benevolo trattamento per quegli infelici. Ho tuttora presente quanto la Paternita Vostra Reverendissima riferiva, eon il pregiato rapporto n. 208/42 del 19 febbraio ultimo seorso,250 a proposito dei passi compiuti e delle osservazioni che Le sono state fatte presenti dalle competenti Autorita. Prego, peraltro, laPaternita Vostra di profittare di una propizia oceasione per richiamare nuovamente, eon il dovuto tatto, l'attenzione delle Autorita d . I 251 me esrme su tae argomento. 63. 1942, listopad 14, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone javlja stoemtku Maglloneu da je prtOpIo zagrebakom velzkom rabz'nu po'(/tlimu odluku madar.rkog ministarstva da pusti preko svog podruf!ja 50-ero hrvatske zdovske ef/ece, na prolazu za Tursku. Rabin je zahvalan za posredovanje Sv. Stolt'ce u tom poslu, alt' do sada nije mogao predati madarskom mZ;l1starstvu vaf!Jskih poslova mkakav Zah!Jev u tom pogledu, Jer hrvatska polici;a nije jo dopustzla f!Jzhov odlazak. I,?!or: Obj. u: Actes 8, pp. 683-684, doc. 514 (prema izvorniku Rap. nr. 530/42 u: A.E.S. 7212/42). In risposta al venerato foglio n. 6361/42 del 16settembre corrente anno 252 pregiomi informare l'Eminenza Vostra reverendissima che ho comunicato al 250 Izvjee nije objavljeno; vidi isp. br. 54 (12. trav. 1942). 251 Vicli isp. br. 67 (1. proso 1942). 252 Pismo nijeobjavljeno. Tim jepismom apostolskom izaslaniku uZagrebu priopen odgovor apostolskog poslanika (nuncija) u Budimpeti. Pismo apostolskog poslanika uBudimpeti stoerniku Maglioneu vidi Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crha u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. "Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Rabbino Maggiore di Zagabria la risposta del1'eccel1entissimo Nunzio Apo- stolico di Budapest contenuta nel suddetto foglio. Il rabbino e assai riconoscente all'Eminenza Vostra reverendissima per l'opera svolta e mi ha spiegato che finora non ha potuto inoltrare la domanda di passaggio al Governo ungherese, perche la polizia croata non ancora si decide a rilasciare il passaporto per il trasferimento dei cinquanta bambini ebrei in Turchia. 64. 1942, listopad 16, Vatikan Dravni tcgillk sto. .Maglione oba1!Jdtavaopata .Marconeadaje knez Ervin Lobk01VICiJ odreden od Hrvat.rke vlade za ra~ovore sa Sv. StolIcom, pnmgen od Sv. Stoltce samo II neslubenom obltkll i samo radipita1!Ja ko/a se tiu /vota Crkve II Hrvata. Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 743, doc. 501, (prema nacrtu u: A.E.S. 7321/42.). Nei gior_ni scorsi ho ricevuto la visita del signor principe Erwain de Lobkowici,3 schelto da codeste Autorita per sostituire il dr Nikola Ruinovi 254 chiamato ad altro incarico. Ritengo superfluo aggiungere che anche le missione affidata al signor principe de Lobkovicz non ha carattere ufficiale od ufficioso ma semplice- mente privato e si limita alle questioni concernenti la vita della Chiesa Cattolica in Croazia. u: Ac/es 8, p. 629, m. 456 (isp. od 2H. ko/. 1942); 'u njemu javlja ua je Madarska spremna izdati vizc za prelazak hrvatske idovske djece preko Madarske, ali da u tom pogledu madarsko ministarstvo vanjskih poslova nije jo dobilo nikakav zahtjev (dodatak J :R.). 25) I~rvin Lobkowicz (Erwein von Lobkowicz), iz kncevskc obitelji Lobkowicz (usp. AI/llal/acl; de Co/ha 1941, str. 251), usp. isp. br. 33 (22. srp. 1941). Dne 5. listopada prcdao je mons. Montiniju pismo !vfinistarst\'a vanjskih poslova I Irvatskc za s(07.crnika Nlaglionca. !v[inisrar I,orkovi predstavio je !.obkowicza na mjesto hrvatskog predstavnika Ruinovi>, kojeg je ourcuio za drugu slubu. Budui ua je f\1inis(nf nazvao kneza kao "cn\'oy cxtraordinairt.: er ministre pli:nipo(cntiaire", mons. lvJ ontini odmah je primjetio da mu nee biti priznat taj naslov. I sto tak" radio Zagreb i tisak gow)rili su o njcmu ka" opunoll1oenom diplomati kod Sv. Stolice, a vatikanski "Cfficio informazioni per la stampa" utvrdio je ua sc ounosi iZllltliu Sv. Stolice i Ilrnttsk<..: nisu promijenili pa su ovo npovrt-,Tf1uce prenijde r:lzne novine. Sro7.crnik l\faglionc odgovorio jl' IH. listop'l(.ia l..orkovicll da je bio spreman primiti od knez:l, u neslubenom ohliku, vijesti koje sc tiu ivora Crkve u Iln';uskoj, koje mu je on p""jerio rrenijcti (1\.1 ':.S. 7420/42). 254 , ", 'Ijeseca srpnja opoz\'an je u Ilnat,ku. :\Ions. Tardini zapisao je pod nauncvkom oU 23. srpnja 1941: "Viene il sig. Rozinovi(1 ('luci ~o\':lnorro crnato che e prcs:"o la Leg-azione ([oafa aRoma e che e incaricaro di rr:l.ftare col V:lticano, in via pri,-ara, le 'luesrioni rc!igiosl.: della Croazia. Per ht \'erid. non ha maj tranato nuHa con mc). Vil.:ne per conged:lrsi. Andra co mc commissario civik in una regione croara, do\'e ci sono le truppe italiane." (1\.1':.S. 5453/42). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Footes (i'.agreb) 2, str. 343-463 65. 1942, listopad 19, Vatikan Britanski veleposlamk kod Sv. Stoliceponovno stavlja prigovor protiv mogueg susreta hrvatskog poglavmka Pavelia sa Sv. Ocem. Izvor: Obj. u: Actes 5, p. 746, doc. 504, (prema izvorniku 31/9/42 u: A.E.S. 7720/42.). Le 3 octobre j'avais pade a Monseigneur Tardini de lapossibilite d'une visite de Paveli a Rome au cours de laquelle il demanderait une audience avec leSaint Pere. 2SS ],avais exprime l'opinion qu'une telle audience ferait une tres mauvaise impression en Angleterre pwsque non seulement est Paveli considere comme un regieide mais pendant la derniere annee son Regirne et ses troupes ont massacre quelques 600.000 Serbes et en ce moment meme sont engages a detruire les villages serbes en Bosnie et a exterminer la population serbe. J e viens de recevoir la confirmation de mon Gouvernement qu'une audience accordee a Paveli ferait la plus mauvaise impression possible a Londres, et encore parmi toutes les Nations Unies. Elle serait inevitablement interpretee comme indiquant condonation des atrocites du regime Paveli et sournission a l'Axe. L'annee derniere Sa Saintete avait exprime l'opinion que Pavep avait ete injustement calomnie et qu'il n'etait pas coupable d'assassi- nat. 2 ,6 En vue du massacre en masse des Serbes depws lors il patraitrait impossible que Sa Saintete pwsse etre encore de cette opinion ou puisse absoudre Paveli de sa responsabilite pour ces massacres. Biljeka mo1J.f.Tardinjja: 20-10-42. Ex audientia Eminentissimi: Non rispondere. 66. 1942, studeni 8, Zagreb Apostolski IZf1slamk u Zagrebu opat Marcom odgovarqjui na pismo stoermka Magkonea javlja da je pokuao olaka!i alosne ul!jetehrvatsk,h Idova, imqjui ti tom vidu vie susreta s poglavmkom Paveliem i naelmkom policije. U to je vrijeme novi naelmk policije postao dr. Zimpermann, koji ak Zbog svih rumh stvari uliyemh 255 l,;sp. isp. br. 61 (3. list. 1942). 256 Vjerojatno tijekom primanja udijcljenog gosp. Osbornu. Usp. isp. br. 7 (17. svib. 1941), bilj. 101. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), I'ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 idovima, aH na alost ni on ne moe promijeniti vaee odluke da se svi tdoviprjje zli kasnije otpreme u lYjemaku. Izvor: Obj. u: Actes 8, pp. 709-710, doc. 537(prema izvorniku Rap. nr. 559/42 u: A.E.S. 8078/42). In risposta al foglio 5930/42 del 26 agosto eorrente ann0 257 pregiomi riferire quanto segue: Per quanto mi estato possibile ho cercato di alleviare le tristi condizioni degli ebrei croati. Ho ripetutamente trattato di questo problema col Poglavnik e col Capo della Polizia. Quakhe cosa si e ottenuto, ma non molto. Essendo in queste ultime settimane cambiato il capo della polizia, ho preso contatto col nuovo capo Dr. Zimbarmann. Questi e un vecchio funzionario, che inizia la sua carriera sotto l'Austria. Egli ha vivamente eon me deplorato gli eccessi commessi in Croazia contro gli ebrei, pero mi ha apertamente detto che egli non pua mutare sostanzialmente i provvedimenti adottati eontro quegli infelici e che opresto o tardi tutti debbono essere trasportati in Germania. 67. 1942, prosinac I, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone odgovarajui na pismo stoemtka MagHonea iznosi kako je u svim ra'.?govonmas Poglavmkom i naclmkom polzclje traio da se sa tdovima postupa dobrohotno. Odgovorisu u tlm ra'.?govorlmauvijek bik ))tdovi morqju napustiti Hrvatsku; no vladtila nakana nije da ih mui)). I sam je Poglavmk u tom smislu izdao naredbe, kOJese naalost kod mzth lJlastine pot,,!ju. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 735, doc. 557 (prema izvorniku Rap. nr. 607/42 u: A.E.S. 8445/42). In risposta al venerato foglio n. 6960/42 del 6 ottobre corrente ann025~ pregiomi riferire quanto segue: Nelle mie visite al Poglavnik e nei miei contatti eon le altre autorita civili, specie col capo della polizia, ho sempre insistito per un benevolo trattamento verso gli ebrei. Le risposte sono state sempre le stesse: "GIi ebrei devono lasciare la Croazia; non enelle intenzioni del Governo di trattarli duramente". Il Poglavnik ha anche impartito ordini in questo senso. 257 Pismo nije objavljeno. 258 Vidi isp. br. 62 (6. list. 1942). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska iKatolika crkva u Ilrvatsknj 1941-1945 (S. Razum), Fnmes (7.a!,'Tcb)2, str. 343-4(,3 Siccome questo Governo non ha la forza di farsi ubbidire, e facile, anzi ecerto che le autorita dipendenti invece di ubbidire agli ordini superiori, tante volte si abbandonano agli eccessi deplorati. 68. i942} prosinac ifj Zagreb Apostolski izaslanzk u Zagrebu opat Marcone iz'!/du/e stoenuka Maglionea opokuq;u zagrebakog :{!dovskog veltkog rabina da prebaci u Italiju 50 zk 60-ero zdovske tI/cee, ali budui da to ne uspijeva preko talijanskog veleposlanzka u Zagrebu} moli Sv. Stolicu da se ona zauzme za tu stvar. Izvor: Obj. u: Actes 8, p. 749, doc. 566 (prema izvorniku Rap. m. 171/42 u: A.E.S. 651/43). Il capo-rabbino di Zagabria mi ha riferito che in seguito alle ultime doportazioni 50 o 60 fanciulli ebrei di questa citta sono rimasti senza assistenza. Egli desidererebbe inviare a spese sue questi fanciulli presso una qualsiasi comunita israelita: Firenze, Livorno, Padova ecc. Si e rivolto al Ministro d'Italia, ma questi non ha creciuto di prendere l'iniziativa della proposta presso il Governo italiano, temendo un rifiuto a causa dei molti ebrei gia affluiti nella penisola. Il capo-rabbino, confidando nell'appoggio della Santa Sede, mi prega di esporre all'Eminenza Vostra reverendissima il caso, affinche la Santa Sede, se lo crede opportuno, gli ottenga il permesso di trasferire in Italia detti fanciulli accompagnati dai loro istitutori. Sembra che il governo croato non sia contrario. 259 69. i943} sijeanj i9, Vatikan Papzizsko Dravno tq;rustvo odgovara talijanskom veleposlanstvu kod Svete Stolice na njegovpod!Jetmk, kqfim moli da Sv. Stolica sal!/etllJehrvatskom sveenstvu da poradz' na primiref!Ju duhova, li na pomiref!Ju izmedu vlasti i f!JeZinihprotzimzka. Dravno Je tq;ni/vo dalo opatu Marconeu, prigodom njegovognedavnog boravka u Rimu, konsna uput.rtva kako da potakne hrvatske bzskupe i sveenzkeda u!Jeu,sJedne strane, na vlast da biprema svo/improtivnicima (!J:kommustzma) bzta blaga, a s druge strane, na f!Jezzne protivnzke da bi jqj zskai}vali odanu poslunost. Opat Marcone nije mogao zadrak 259 Vidi isprave br. 46 i 4t! (9. i 20. sij. 1942). Sveta Stolica, Nezavisna Dt7.ava Ilrvatska i Katolika crkva u Hrvatsknj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 tldenje, kae se daIJc u odgovoru Dravnog tajnitva, kada Jc ti recnompodg'etmku proitao tvrdnju "da ponaa/gc hrvatskog sveenstva predstavlJa zasigurno Jcdan od ncgopasnlJihelemenata u ovom hrvatskom stargu ". Opat Jc, nasuprot ovq; tvrdrgi; Zcgamio da i biskupi' i sveenicipotu;u ustrq;cnu vlas~ tovie daJU podupiru i brane, premda se ne sla!t uvIJck s Igcnim ponaa/gcm. No druga!JcJc stargc, dodao Jc "apostollki' pohodztelJ": medu sveenstvomna podruCjitprzkIJucnom Italiji: A toJc i razumlJivo Zbog ra:Jiitih 17?Jcrapoduzetih od talijanskih vlasti; kao to su odvodergc sveemka, onemoguaval'!}c pouavarga o/cronauka u kolama, ukidargc zcgcdniklh blagdanskih svetih misa za dake, ukidargc potpore od strane vlade bogoslovnimgcmenitima i drugo. Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 83-84, doc. 19 (prema nacrtu u: A.E.S. 168/43). La Segreteria di Stato di Sua Santita si onora di accusare alla Eccellentis- sima Regia Ambasciata d'Italia gresso la Santa Sede ricevimento dell'appunto n. 3802, del 23dicembre 1942, , (I circa la pacificazione degli animi in Croazia. Ben volentieri la Segreteria di Stato coglie l'occasione per ripetere che la Santa Sede esempre pronta a concorrere a tutte quelle iniziative che tendano alla pacificazione e alla riconciliazione degli animi. Pertanto anche nel caso in questione non ha tralasciato, (come ha gia fatto per il passato) di dare al Visitatore Apostolico: abbate Giuseppe Ramiro Marcone, di passaggio per Roma nei giorni scorsi,261le opportune istruzioni affmche esorti l'episcopato ed il dero di Croazia ad adoperarsi perche le autorita diano prova di mitezza verso gli oppositori e questi ultimi, alla lor volta, diano assicurazioni e prove di leale obbedienza. Il Visitatore Apostolico, al quale la Segreteria di Stato ha mostrato l'appunto di cotesta Ambasciata, non ha potuto trattenere una qualche sorpresa nel leggere cio che si afferma, senza alcuna riserva e cioe che "l'atteggiamento del dero (croato) rappresenta certamente uno degli elementi piu pericolosi della situazione croata". L'abate Marcone ha assicurato, invece, che tanto l'episcopato quanto il dero croato rispettano le autorita costitwte e concorrono efficacemente 26<} Podsjetnik nijeobjavljen. Mons. Tardini, ujednoj vlastorunoj biljeci od 4. sijenja 1943 (t\.E.S. 137/43) saimlje sadraj podsjetnika talijanskog veleposlanstva "la CJ ualcpregava laSanta Sede di cnnsigliare il clero di Croazia di cnncorrere alla pacificazione degl; animi, cercando di persuadere e calmare i comunisti ...". (Talijansko veleposlanstvo smjera vjerojatno na sveenstvo na zauzetim dalmatinskim podrujima, koji se prikljuio partizanima u borbi protiv Talijana, dodatak, .i:R.) Ovo jejedina isprava ukojoj seod strane papinskog Dravno)!; tajnitva opatu Marconeu pridjeva naslov "apostolskog pohoditelja" ('visitatore apostolico''). 2(,1 Na istom listu mons. Tardini biljei 6. sijenja 1943: "O~i ho vedute>I'abate Marcone. I:ho preb'"to di mandarmi un appunto". Svcta Stolica, Nczavisna Drava J Irvarska i Katolika crha u Ilrvarskoj 1<)41-1<)45 (S. Razum). I'ontes (7.agreb) 2, srr. 343-463 all'opera eli pacificazione interna: e, che il dero anzi secolare che regolare, nella sua grande maggioranza, appoggia e elifende il governo centrale, benche non ne possa sempre approvare gli atteggiamenti. Cio non si pua - ha aggiunto il Visitatore Apostolico - elire ugualmente del dero eli nazionalita croata dei territori annessi all'Italia: ma e chiaro che eliversi provveelimenti presi dalle autorita italiane in quelle regioni (quali per esempio deportazioni eli sacerdoti, elifficolti create ai sacerdoti per insegna- mento della religione nelle scuole, abolizione della messa collettiva per gli alunni nelle feste, soppressione dei sussieli governativi ai seminari teologici ecc.) non potevano non suscitare tra il dero e i fedeli vivo malcontento. 70. 1943, veljaa 13, Vatikan Stoenuk Maglzone, sIj/edom molbe jugoslaven.rkog poslan.rtva, !raff od apostolskog poslamka (nunci/a) u Italiji Fra/ije Borgongini Duce da se zauzme kod talijc1I1skzhvlasti za oko 1.700 Zidova, koji su pr't:vegli u Splzl s nadom da e tu moi i ostatz; ali onda StI sejavile glaslite da e bdi prebaeni u KraIJevzcu.Doulo se naime, da nee u Italijii moi ui oni kOJi tamo nemcglt rodbzitezli sVOJihdobara, odnosno kOJi nemcgu 11lkakvzh zasluga da zh tali/an.rka drava priflu: Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 124, doc. 49 (prema nacrtu u: A.S.S. 58377). Secondo le notizie teste giunte a questa Legazione eli jugoslavia,262 circa 1.700 israeliti eli Croazia, che avevano trovato rifugio a Spalato, ed ai quali le autorita italiane avevano fatto sperare eli potervi rimanere senza pericolo, sarebbero stati frescamente trasferiti a Kraljevica (porto Re). Essi sarebbero stati inoltre informati che, tutti quelli che non abbiano parenti o beni in Italia, o non vantino speciali benemerenze verso questo paese, verranno espulsi, e, poiche sono ben pochi coloro che possano esibire tali titoli, la maggioranza dei detti rifugiati verrebbe ad essere colpita dal minacciato provveelimento, che li esporrebbe a granelissimi pericoli. A richiesta della menzionata Legazione interesso l'Eccellenza Vostra Reverenelissima a volersi adoperare presso le competenti autorita affinche la grave misura non venga applicata. 26 . In attesa eli conoscere i risultati delle Sue caritatevoli premure profitto ... 262 Ne znamo jesu li obavijesti priopene pismeno ili usmeno. 26J Apostolski poslanik od~oYara 21. oujka da jc od glavnc policijske upravc primio na znanjc .....chc la notizia non corrispondc a vcrir," (Rapp. m. [l700, A.I~.S. 2<)03/43). 437 Sveta Stoljca, Nezavisna Drava J Irvatska i Katoljka crkva u J Irvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fomes (Zagreb) 2, str. 343-463 71. 1943, veljaa 23, Zagreb Apostolski izaslamk opat Marconeprenosi stoemzku MaglionezI z~aze zahvalnosk ko/e je zagrebaki velzki rabziz iskazao Sveto/ Stolici za prtlenu pomo u prebaciva1'!JII grtlpe :f!dovske 4/ece iZ Zagreba u Tursku. Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 139, doc. 62 (prema izvorniku Rap. m. 712/43 u: A.E.S. 1437/43.) Il Rabbino Maggiore di Zagabria 264 mi ha pregato di esprimere i suoi vivissimi ringraziamenti alla Santa Sede per l'aiuto efficace da essa pres~ato nel trasferimento di un gruppo di ragazzi ebrei da Zagabria in Turcrua. 26 , Tra essi vi e pure il figliodel Rabbino Maggiore. Egli sta organizzando un'altra spedizione in Turcrua di piccoli ebrei. 72. 1943, oujak 2, Rim Otac isusovac Tacchi Venturi iZ1!/eq/estoemzka Maglionea o uspjenom zauifmaf!Ju kod podtq/mka talijanskog Ratnog stoera u korist ksua zatoemh Slovenaca iZ ljublJanske pokrq/ne kao i ne malog bro/a Hrvata, za ko/c ga moko zagrebaki nadbiskup Stepinac. Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 164, doc. 73 (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 1364/43.) Compio il dovere di restituire gl'inseriti inviatimi eon venerata Sua del febbraio (n. 955/43).266 Con questa occasione credo opportuno informare Vostra Eminenza Reverendissima di cio che in questi ultimi giorni feci per procurare siarecato un rimedio all'infelicissimaeondizione dellemigliaiadi Sloveni dellaProvincia di Lubiana ed anche ai non pocru Croati, secondo ne fui pregato da quel degnissimo veseovo di Zagabria mons. Stepinac,z67 264 Miroslav alom Freiberger; vidi pismo, br. 59 (4. kol. 1942). 265 Vidi izvjee, br. SH(17. srp. 1942). 266 L:metak nije objavljen. 261 Aloj7jje Stepinac (lH9H-1%O), nadbiskup zagrebaki od 1937. 438 Svcta Stolica. 'czavisna Drava J lrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum). ['omcs (l.agrcb) 2. str. 343-463 Avendo io la sorte di godere l'amicizia del nuovo Sottosegretario di Stato alla Guerra,26H dal cui Ministero questi internati dipendono, mi sembro opera di gran carita e di non poco vantaggio per l'Italia conferire eon lui sopra un cosi grave argomento. Fui dunque sabato scors0 269 a trovarlo e gli rimisi la copia degli elencru che ora restituisco a Vostra Eminenza. La graviti della questione, che nel vero e molto complessa, fu bene intesa ed ebbi assicurazione che .sara, come si merita, studiata e risoluta quanto prima si potra. Naturalmente ci vorra del tempo innanzi di raggiungere l'intento, ma pure la machina comincia a muoversi, fosse anche a passo di lumaca, laddove fin qui, il dovere di curare la durissima condizione di tutto un popolo d'internati, 1 . . . b . ff: . 270 a magglOr parte mnocentl, sem ra non verusse a atto sentlto. 73. 1943, oujak 13, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone izvjeuje stoernzka Maglionea o svom uspjenom zauzimanju kod hroatskih vlasti u korist Zzdova, aH naalost sam poglavmk Paveli pod velzkim je pritiskom fanatzcnog naciste Siegfrieda Kaschea, njemakog veleposlamka u Zagrebu, pa je upitno kofzko e to zauzimanje imati koristz: Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 187-188, doc. 98 (prema izvorniku Rap. m. 739/43 u: A.E.S. 2433/43.) Non poche volte 271 ho dovuto occuparmi degli ebrei croati presso il Capo dello Stato, presso vari ministeri e presso il Capo della Polizia. In ogru allarme gli ebrei affollano la mia abitazione. Ripetute volte, a voce ed anche in iscritto, ho insistito presso il Poglav- nik,27 affinche innanzi tutto non siano molestate le famiglie sorte da matrimoni misti ed in genere tutti gli ebrei battezzati. Il Poglavnik mi ha sempre promesso di rispettare gli ebrei divenuti cattolici o sposati con cattolici. 2.' Gencral Antonio Soricc. koji jc zamijcnin gcncrala Scucra 13. veljae 1943. 269 T.j. 27. veljae 1943. 270 Vidi isp. od 22. travnja 1943. (u: AcleJ 9, p. 261, doc. 159), *gdje stoernik Maglione obavjetava apostolskog poslanika (delegata) uWashingtonu opoduzetim koracima zapoboljanje poloaja zatoenih "J ugoslavena" u Italiji (dodatak, .\:R.). 271 Vidi izvjce. hr. 66 (H.stud. 1942) i hr. 71 (23. velj. 1943). 272 Ame Paveli. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u ! !rvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fonres CZah'Teb) 2, str. 343-4(,3 In questi ultimi giorni vi estato un altro allarme nell'ambiente ebraieo a eausa di un manifesto della Polizia, ehe invitava quegl'infeliei a presentarsi pressa gli uffiei di pubbliea sieurezza. Mosso dal desiderio di salvare almeno gli ebrei eattoliei, ha seritto una lettera 273 al Poglavnik, pregandolo di non molestare gli ebrei eattoliei. Gli rieordai inoltre ehe io, fondandami sulle sue promesse, avevo gia dato in questo sensa assieurazioni alla Santa Sede. Non desideravo trovarmi in eontradizione eoi fatti. Intanto sano venuto asapere ehe il Poglavnik un giorno, alla presenza di alcune autorita affermo eruaramente al ministro del Reieh 274 ehe egli non intendava perseguitare gli ebrei battezzati, avendo gia dato assieurazioni in questo senso al rappresentatnte della Santa Sede pressa l'episeopato. Ma per mezzo di un uffieiale, buon eattolieo addetto all'ambaseiata tedesea, sano ora informato ehe il ministro del Reieh Sigfrido Kasehe, protestante e fanatico nazista, dopo l'affissione del manifesto riguardante gli ebrei, abbia esclamato: "La Santa Sede comineia a diventare troppo potente in Croazia; voglio vedere se questa vol ta vin<:eessa o io". Prego il Signore ehe coneeda al Poglavnik la forza di resistere. 27 ' 74. 1943, oujak 30, Vatikan Stoermk Magltime potie apostolskog izaslamka u Zagrebu opata Marconea da se zauzme za ostatak hrvatsklb ido1Ja,od kojibje 80% krtemb, a ko/iiua prijeti lJeltka opasnost da budu nastIno odvedem: Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, p. 214, doc. 123 (prema izvornoj brz. br. 17 u: A.E.S. 2090/43.) Viene riferito Santa Sede ehe ebrei rimasti liberi in Croazia, di ew 80% b . bb . Id . 176 attezzat1, correre era perlCo o eportazlOne.- Interesso Vostra Paternita fare, qualora notizia corrispanda a verira, passi possibili ed opportuni per impedire tale grave misura. 277 273 Pismo nije pronadeno. 274 Siegfried Kasche hijae "Si\-Oberh'Tuppenfi.ihrer". mVidi isp. br. 75 (31. o. 1943). 276 Vidi isp. od 13. o. 1943. (u: Ade.r 9, p. lK3, m. 92), *u kojoj sro. Magl;one biljei kako je Musso\ini obustavio primanje idova iz Ilrvarske, ro se dogodilo uslijed njemakog zahtijevanja za vrim postupanjem proriv istih id""a (dodatak, .I:R.). 277 Vidi nie isp. hr. 75 (31. o. 1943). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvorska i Katnlika crkva u J Irvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), Fontes (l:agreb) 2, str. 343-463 75. 1943, oujak 31, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcom odgovarajui stoemzku Magkoneu na njegovu brzqjavku od 30. otgka, kae da tra;izo bdije nad postup~ima prema Zzdovima, ko/i svakodnevno k l'!Jemudolaze po obavijesti U vlada;itim krugovima Za;am1li su mu da seprema '!Jima ne mijel!Jamita, t;: da e bitipotedeni Zidovi u !l!Jdovitim brakovi ma i oni krtent: No, sam izaslamk ne I!lertgetim Jamstvima pa Je istog dana pisao glede toga i samom Poglavmku. Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 215-216, doc. 126 (prema izvorniku Rap. m. 764/43 u: A.E.S. 2091/43.) In risposta al telegramma n. 17 del 30 corrente mese 27X pregiomi riferire quanto segue: Come ebbi a rilevare nel foglio n. 739/43 del 13 marzo scorso m io sorveglio continuamente la situazione ebraica. Sono gli ebrei stessi che mi tengono desto, i quali ogni giorno vengono a chiedermi notizie. Nelle alte sfere governative mi assicurano che non vi e nulla di nuovo circa gli ebrei e che in ogni caso imatrimoni misti e gli ebrei battezzati saranno risparmiati. Ma io diffido di queste assicurazioni. Perci6 in pari data ho scritto un'altra lettera al Poglavnik per confermarlo negli eventuali buoni propositi. 280 76. 1943, travanj 1, Vatikan Zabi!Jdka Papzizskog dravnog ta;iuftva 11 ko/q; se iznosi zamrenost diplomatskog zauzimanja Svete Stokce za prof,of!JeneZzdove, s obzirom da l!Jemakevlasti mogu to uzeti kao povodjo elemprogonu Zzdova na zauzettm podrtiqima Italije, Slovake i Hrvatske. Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 216-217, doc. 127 (prema izvorniku u: A.E.S. 6741/43.) Circa i passi fatti daHa Santa Sede riguardo alla deportazione degli ebrei e la risposta da inviare al qui unito telegramma di Sua Eccellenza Mons. C 281 1Cognaru. mVidi isp. br. 74 (30. o. 1'143). 279 Vidi isp. br. 73 (13. o. ['143). 2Rll Pismo nije objavljeno. mOJ 26 oujka; "idi brzojavku u: ric/N 9, pp. 21l6-21l7, m. 117, 'kojom apostolski povjerenik (de1c).,,"t) L I \X'ashingtonu mons. Cicngnani prenosi sto7.crniku Nfaglioncu goruu molhu triju idovskih rahina, Sveta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1'145. (S. Razum), Fontes (Zai,'Teb)2, srr. 343-463 Per evitare la deportazione in massa degli ebrei, che si verifica attualmente in vari paesi d'Europa, la Santa Sede ha interessato il Nunzio d'Italia,282 l'Incaricato di affari in Slovaccrua 2M3 e l'Incaricato della Santa Sede in Croazia. 2114 Mgr. Nunzio d'Italia ha comunicato che il Governo italiano ha stabilito di non eonsegnare alle autorira tedesche gli ebrei residenti nel territorio france se occupato dalle truppe italiane. 2M5 Mgr. Incaricato d'affari in Slovaccrua ha comunicato che la deportazione , 1 b bil .. 2M6 e mo to pro a e, ma non unmmente. Mgr. Marcone ha comunicato che il Poglavnik prima dell'attuale ordine agli ebrei di presentarsi agli uffici della Pubblica Sicurezza, lo aveva assicurato di "rispettare" gli ebrei cattolici o uniti in matrimonio eon cattolici. 287 Poiche l'interessamento della Santa Sede ha avuto, guantungue solo relativamente, gualche efficacia, non sarebbe opportuno farne un accenno, sia pure vago, nel telegramma di risposta all'ultimo telegramma di Sua Eccellenza Mgr. Cicognani?2MM Un accenno aperto non sembrerebbe conveniente, non solo preche non si sa mai che cosa pua avverure da un momenta all'altro ..., ma anche per impedire che la Germania, venendo a eonoscenza delle dich.iarazioru della Santa Sede, renda ancor piu gravi le rrusure antiebraiche nei territori da essa occupati e faccia nuove e piu forti insistenze presso i Goverru aderenti all'Asse. slijedom upozoravajuih vijesti pristiglih iz Londona, da se sprema sustavno i brzo unitenje idova, to je I litler ve naredio i zapoelo se s rime u Poljskoj, da Sv. Srolica javno pozove odgovorne i da se moli kako bi se zaustavilo prisilno odvodenje i unirenje (dodatak, .rR.). 282 Mons. Borgongini Duca; vidi isp. br. 70 (13. velj. 1'143), kao i onu od 17. velj. 1'143. (u: ActeJ 9, p 131, m. 55), 'kojom isti sto. Maglione trai od mons. Borgongini Duce da se zauzme kod talijanskih vlasti za poljske idove pritvorene u Fcrramonti Tarsia (dodatak, IR.). 28) Mons. Burzio; vidi dvije isprave (od 6. i 'I. oujka 1'143. u: ActeJ 9, p. l70, m. B1; pp. l7'1-180. m. 87). 'kojom stoernik Maglione trai od otpravruka poslova u Bratislavi mons. Bruzija da se zauzme kod slovakih vlasri da ne dopusti nasilno odvodenje 20.000 slovakih idova (dodatak, J :R.). 284 Opat Marcone; vidi brzojavku, br. 74 (30. o. 1'143). 285 Vidi isp. od 30. o. 1'143. (u: ActeJ 9, pp. 213-214, m. 122), 'u kojoj papinsko Dravno tajnitvo biljei posjet mons. !\mbrozija Marchionija, koji jl:, slijedom susreta sa podtajnikom L I talijanskom ministarstvu vanjskih poslova J osipom Basrianinijem, kazao da je Talijanska vlada rijcila pitanje idova. koji Se nalaze na francuskom podruju zauzetom po Talijanima, u njihovu (idovsku) korisr (dodatak, .\:R.). 286 Vidi brz. od 11. o. 1'143. (u: ActeJ 9, p. 1H1. m. B'I). 'kojom otpravnik poslova u Bratislavi mnns. Bruzio javlja stoerniku Maglioneu da nasilno odvodenje preosralih 20.lH)O idova u Slovakoj vrlo je vjerojatno, ali nije skoranje (dodatak, .rR.). 2'7 Vidi izvjce, br. 73 (13. o. 1'143). mVidi bilj. 2Bl. Sveta Stolica, 'czavisna Drava I [rvarska i Katolika crkva u Ilrvarskoj 1941-1945 (S. Razum), Fonrcs (Zah'Tcb)2, srr. 343-4(,3 Si potrebbe, pertanto, rispondere a Mgr. Cieognani come segue nel qui . d' I 2H9 muto progetto 1 te egramma. 77. 1943, travanj 2, Vatikan Stoernzk Maglzone daje do Z!Zanjaapostolskom izaslaniku u Zagrebu da je papa PIJa XIl primzo s radou pismo zagrebakog velikog rabina povodom godzsnjzce ,!jegovog krurgcnja. Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 218, doc. 129 (prema nacrtu spisa /minuta/ u: A.E.S. 2055/43.) Mi e pervenuto il pregiato rapporto n. 745/43 del 16 marzo ultimo scorso 2911 eon il quale la Signoria Vostra Reverendissima mi trasmetteva la lettera direttaLe dal rabbino maggiore di Zagabria 291 in oceasione del fausto anniversario della ineoronazione di Sua Santi ta. Il Santo Padre, al quale ho riferito in proposito, Si e degnato gradire i sentimenti di gratitudine espressi nella lettera per l'opera di carita svolta Santa Sede. Nell'interessare la Signoria Vostra a comunicare, nel modo che riterra opportuno, tale augusto compiacimento al firmatario, profitto ... 78. 1943, travanj 2, Vatikan Stoernzk Maglzone pie apostolskom izaslanzku u Zagrebu opatu Marconeu o "srpsko- pravoslavno/" promzdbiproliv hrvatskzh katolzka i osobitoprotiv biskupa, optuujui zh da nisu dz'glt' svqjglas u njihovu korist i da su se tovie slozli sa loim postupcima protzv rgih. Stoernzk Magizone, poznq;ui stav hrvatskzh biskupa, ne 1!Jcrzgcu utemeljcnost tzh optubz; te mok izaslanzka Marconea da przkupi sve potrebne podatke kako bi se u javnom mnIJcrgu moglo suprostaviti takvo/ bezo11o/' optubi 289 Vidi 3. biljdku u ispravi od 2(,. o. 1943. (u: Actes 9, p. 207, nr. 117), *gdjc jc objavljen dio odgovora povjcrcniku (ddcgatu) u Washingtonu mons. I Iamleru Cicognaruju ...da Svcta Srolica nastavlja brinuti sc za idovc" (' ...chc Santa Scdc continua occuparsi favorc cbrd', hrz. br. 914, A.E.S. ('741/43), (dodatak, .\:R.). 290 Izvjcc nijc objavljcno. 291 Miroslav alom Frcibergcr; vidi pismo, br. 59 (4. kol. 1942). Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (I':agreb) 2, str. 343-463 Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 218-219, doc. 130 (prema nacrtu spisa Iminutal u: A.E.S. 2173/43.) La Paternita Vostra Reverendissima non ignora che la propaganda "serbo-ortodossa" accusa i cattolici croati e in particolare l'episcopato di non aver osato alzare la voce contro il trattamento inflltto in Croazia ai "serbo-ortodossi" e di esservi per fino conniventi. E superfluo dire alla Paternit:i Vostra che il tenore della dichiarazione fatta in proposito dai membri dell'egiscopato croato nella lettera indirizzata al Poglavnik il 20 novembre 1941 n basta a smentire tale accusa. Non dubito, infatti, che i110ro atteggiamento sia stato sempre conforme ai principi in detta lettera propugnati. Ritengo, tuttavia, opportuno richiamare l'attenzione della Paternita Vostra su le asserzioni sopra accennate che, in taluni ambienti inclini aprestarvi fede, possono recare sensibili danni al prestigio del nome cattolieo. Vostra Paternit:i ne faccia parola a codesto eccellentissimo Arcivescov0 293 il quale, presi eventualmente gli opportuni aceordi eon i suoi eccellentissimi eolleghi, vedra se e eome, nelle delicate circostanze presenti, sia possibile e conveniente mettere in luce la mancanza di fondamento delle asserzioni medesime. E poiche non e da escludersi che la propaganda "serbo-ortodossa" non solo continui ma intensifichi i suoi tentativi, interesso vivamente la Paternita Vostra a raceogliere diligentemente ed a trasmettermi tutti quegli elementi che potessero servire, qualora le circostanze lo richiedessero, a illuminare oppor- tunamente la pubblica opinione. 294 79. 1943, svibanj 3, Vatikan Stoenuk Magltone trai od apostolskog izaslanzka u Zagrebu opata Marconea da mu poa!je podrobne obavi/esti o pona.f'a!1jit taljjanskth trupa u okru?Jit Kra/i, protiv kojth je estoko proSVjedovao nadbiskup Steptizac. Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 269, doc. 169, (prema izvornoj brzojavki nr. 19 u: A.E.S. 2797/43.) 202 Vidi izvjce br. 44 (3. proso 1941), bilj. 207. 29J Mom. Alojzije Srepinac. 294 Vidi isp. br. H(J (H. ",ih. 1943). Sveta Stolica, Nezavisoa Drava I Irvatska iKatolika crkva u J J rvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, stt. 343-463 S cl . .. 295 Z b' 296 bb C econ O notlzle qw pervenute arCIVeSCOVo aga na avre e lorte- mente protestato presso cotesta Legazione italiana per comportamento truppe italiane nei riguardi popolazione civile distretto K.rasi. Interesso Vostra Paternita Reverendissima inviare sol1ecitamente via sicura . . C 297 preC1se 1nlOrmazlOlli. 80. 1943, svibanj 8, Zagreb Apostolski izaslamk opat Marcone odgovara stoermku Maglt'oneu na njegovo pismo od 2. travtga glede ponaatga Katolike crkve u Hroatskq/ Pr/je svega, utvrdlge poznatu duboku mrtgu ko/u raskolnika jugoslavenska Crkva iskaZtije prema Katolt'ko/ crkvz: Istie, nadalJe, kako je samo vodstvo pravoslavne Crkve btlo umiJ"eano u drffzvni udar, to je dovelo do ulaska taliJansko-tgemakih omanih snaga, pa je razumlJivo da su ove nove vlastiprogatgale posebno raskolmekipravoslavni kler. Ustae su dodue poimli neka okmtna tIJela, ali vie po osobnom nahodetgu, nego kao izvretge viih naredaba. Sam je pak poglavmk Paveli gegio tiJekom 1941. godine misao o jednom brzom prelasku raskolmka na katolleku '!Jem. Prottv ovzh 17greda i miJ"eatga vlasti' u isto '!Jerska pztatga suprotstavtli su se hroatski biskupi na svome zaSjedanju u studenom 1941. godine. tovie, osnovali su posebno PO'!Jerenstvo ko/e e nad,?/rati i omoguavati samo slobodno pre/aetge u Katolzeku crkvu. Sam opat Marcone ugecao je povolJno Ila poglavmka Pavelz!a u tgegovom odnosu prema pravoslavno/' Crkvz: T/zd;evi da nee uspjeti sa br'?}mpre/amma, odluio je poglavmk kregem ve!Jae zlt' poetkom 0tijka 1942. osnovati' Hroatsku pravoslavnu crkvu. Hroatske vlastz; nastavlJa izaslamk Marcone, msu nzkada vrile '!Jerski progon, dapae, u Mznlstarstvu bogotovlJa nala'?}' se jedan raskolmeki sveemk ko/i zastupa probztke svo/e Crkve. No, kako su negvei blmtovmi:i u dratJi oni iZ redova pravoslavnog f!vIJa, naravno je da hroatska vlast, zlt' toniJe okupaciJske Impe, reagiregtl protzv tgthovzh naomamh bandi Pod ovakvzm u'!Jetzma, kae da!Je Izaslanzk Marcone, hrvatski bzskupi nemegf'(posebnog motzva da javno pro.r'!JeduJuprotzv hroatske tJlasti a u konst pravoslavaca. Usprkos tome bIskupI' i posebno zagrebaki nadbIskup Stepinac uviJek t':(raavegtl aIJeJ!je Zbog nasi!Ja s ko/e god strane ono dola'?}: S druge pak strane, kae zzaslamk, ra.rkolmeko crkveno vodstvo nije jo mkada diglo svo/ glas protzv nasilJa to ga zne poblm;eni etmi:i I:<;gleda,'?flkIJt,tije opat Marcone, da strana promzdba u srpsko/ slUbI; elei opravdati etmeke ,?!ozite,opttif!!Je katolzeko sveenstvo Zbog 1'yihove sporosti ti osudi nasilJa. 295 Nije nam poznat i%vorovih vijesti. 296 Mons. Alojzije Stepinac. 297 Vidi izvjce, br. H3(15. svib. 1943). Sveta Stolica, 'ezavisna Drava Ilrvarska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1'141-1'145. (S. Razum), ['onces (Zagreb) 2, srr. 343-463 lZlJOr: Obj. u: Actes 9, pp. 219-221, doc. 130, Annexe 1. (prema izvorniku Prot. 809/43, u: A.E.S. 3189/43.) In risposta al foglio n. 2173 del 2 aprile corrente ann0 29H pregiomi riferire quanto segue: E nota a tutti l'odio profondo della Ouesa scismatica jugoslava contro i cattolici e l'aperto favore che la monarchia di Belgrado mostrava per i dissidenti. La gerarchia scismatica si trova apertamente coinvolta nel colpo di Stato, che porto all'invasione della J ugoslavia da parte delle truppe italo-tedesche. 299 Si spiega per cio come gli invasori in un primo tempo perseguitassero il dero scismatico ad essi molto ostile e come, per padare della sola Croazia, i sacerdoti ortodossi in gran parte fuggissero, in parte fossero anche uccisi e pochi rimanessero al loro posto. Costituitosti il nuovo Governo croato il 10aprile 1941, passarono alcuni mesi senza che la situazione si normalizzasse. Si deve ammettere che gli Ustasci, squadristi del Governo croato, abbiano pili per privata iniziativa che per ordine superiore qua e la infierito contro la popolazione scismatica, le quali non facilmente si adattavano ne si adattano alla nuova situazione. Si deve anche ammettere che il Capo del Governo Ante Paveli durante tutto il 1941 nutrisse l'idea di un rapido passaggio alla Fede cattolica di tutti gli scismatici viventi nei confini croati. Contro gli eccessi degli ustasci e le intromissioni del Governo nella conver~ione degli. scismatici protesta l'~~iscopato cro~t~, nella. Conferenza tenutasl a Zagabna nel novembre 1941. Non pago di CIO l'eplscopato, nel rivendicare a se il divino mandato di evangelizzare i popoli, nomino un'apposita Commissione di ecdesiastici, la quale, tutelando la pili rigorosa liberta di coscienza, avrebbe dovuto inviare missionari ove fossero stati richiesti dalle popolazioni scismatiche e dirigere il movimento di conversione. Le persistenti guerriglie interne ostacolarono assai l'opera dei missionari. Intanto io stesso, giunto in quel periodo di tempo in Croazi,301 cercai di far comprendere al Poglavnik la necessita di procedere lentamente e cauta- mente nella conversione dei dissidenti e lo trattenni anche dalla totale distruzione delle loro chiese. 29R Vidi isp. hr. 7H(2. rrav. 1'143). mI"jemake su trupe ule uJ ugoslaviju 6. travnja 1'141. J O() Vidi izvjce, br. 44 (3. proso 1'141). lO' Vidi isprave br. 34 i35 (24. i 25. srp. 1'141). Sveta Stolica, Neza\'isna Drava J J rvatska i Katolika crkva u I J rvatskoj 1'.>41-1'.>45 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Tra il mese di febbraio e di marzo della scorso anna 1942 il Poglavnik, vista impossibile la rapida conversione dei dissidenti, pen so di creare una chiesa scismatica croata can un metropolita. La Cluesa fu creata, ma venne sconfessata dalla gerarchia scismatica di Belgrado ed il metropolita scomuni- cato. Non vi Eu mai da parte del Governo croata una persecuzione religiosa contra gli scismatici, anzi da pili di un anna essi sano favoriti ed aiutati dalle autorira civili. Il Ministero dei culti ha come impiegato un sacerdote scismatico che cura gli interessi della sua chiesa. Il problema del reclutamento del nuovo dero scismatico e preso in considerazione dalle autoriti croate, anzi alcuni giovani sono gii stati inviati in Bulgaria per la loro formazione. A~le~~il verbale 302 ~ .una seduta che ebbe luogo press.o il Regio Ministro d'Italia; dalla quale Sl rileya come anche 1 rappresentanu dell'Asse pensano alla riorganizzazione della Chiesa scismatica croata. Quanto si e detto non influisce naturalmente sui lato politico della questione. Siccome lamaggior parte dei ribelli appartiene alla chiesa scismatica serbo-croata, e chiaro che il Governo croato, o meglio le truppe occupanti reagiscono contro le bande armate. Di qui l'equivoco sfruttato dalla propa- ganda straniera. In queste condizioni di cose l'episcopato nostro croato non aveva enon ha motivi speciali per protestare pubblicamente contro il Governo a favore degli scismatici. Cio non toglie che i vescovi e particolarmente ['arcivescovo di Zagabria 31l4 abbiano sempre deplorato la violenza da qualunque ~~rte essa venga. Egli dovendo recarsi aRoma verso la fine del corrente mese b porteri can se alcuni documenti relativi alla questione. Intanto conviene notare che la gerarchia scismatica serba e quella croata in embrione mai ha alzato lavoce contra gli eccessi dei cetnici tutti scismatici e dei ribelli quasi tutti scismatici. Sembra accertato che le agenzie estere, inspirate dal dero scismatico serbo, capovolgendo la situaziane ed accusando il dero cattolico d'inerzia, vogliano scagionare i ceuUci ed i ribelli dalla respansabilira dei delitti commessi in Croazia. J <Il Zapisnik nije objavljen. J OJ Raffa<.:1eCasertano. . l04 Mons. Alojzije Stepinac. ]05 Papa Pijo XII. primio je mons. Srepinaca 30. svibnja 1'.>43 (I 'ogli d'udienza). Sveta Stolica, lezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Lagreb) 2, str. 343-463 81. 1943, svibanj 10, Zagreb Apostolski :.Zaslamk u Zagrebu opat Marcone ZZI!Jetge stoemzka Magkonea o progonu hrvatskih Zzdova pod vodstvom naelmka 1'!Jemalkepokcge Heinricha Himmlera, kao i o zau'{jma,!ju f!Jegai nadbiskupa Stepzlzcau konst zstzh zdova kod mZlzzstraunlltar!!Jlh poslova Andrije Artukovia, ko/ije pred Himmlerom uspio zatititi barem idove u "!Jdovziim brakovima. Izvor: Obj. u: Actes 9, p. 287, doc. 182, (prema izvorniku Rap. m. 812/43 u: A.E.S. 3200/43.) Nei primi giorni del corrente mese il Capo della Polizia tedesca Himmler estato a Zagabria. 3116 Dimorando lui qui, sano stati ricercati gli ultimi ebrei residenti nella Capitale ein tutta la Croazia edeportati in Germania. Si calcola che ne siano stati catturati circa 600. Ora non restano che pochi ebrei nascosti e fuggiaschi. La Gestapo dirigeva le operazioni di ricerca coadiuvata dalla polizia croata. T I" 307 bb' di' anto 10, quanto arclVescovo non a lama trascurato recarcl pressa il ministro degli interni 30H per perorare la causa ebraica. Questi ci ha dichiarato che egli ha tenacemente difeso gli ebrei di fronte ad Himmler, ma ha potuto solo ottenere che fossero risparmiati imatrimoni misti. Si teme pero che in seguito anche tali famiglie saranno molestate. Tra gli ebrei catturati edeportati in Germania si trovano purtroppo non podu cattolici. Il fermento nella cittadinanza e forte. 82. 1943, svibanj 14, Vatikan Ivan Krstite!; Montim; Za"!Jemk (ta;luka) za redoviteposlove 11 papinskom Dravnom tajnitvu, bzljef/ raspoloenje u Vattkamf povodom nqjave kneza Lobkowicza o skorom msretu poglalmtka Pavelia s Musso!llzgem ZIRimu. Kako se Sv. Stokca ne eliponovno z~agati diplomatskim kritzkama, Zbog mogueg- i neslubenog - Poglavmkovogprimanja kod Sv. Oca, potie hrvatsku stranu da do msreta dode na nekom drugom "!Jestu zzvan Rima. No, kako se Poglavmk mora podlof/ti MussolzngezJomutvrdenom redu, Sveta bi se Stolica trebala zauzeh' na talgt11Zsko/' strani da se utvrdi to neko drugo "!Jesto. )06 Ilcinrich Ilimmlcr vodio je progon Zidova. )117 Mons. Alojzije Stepinac. )118 Andrija Artukovi. Svem Stolica, l'\ezavisna Drava IIrvatska i Katolika crkva u Ilrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), hmtes (i'.ah'Tcb)2, str. 343-463 Izvor: Obj. u: Actes 7, p. 337, doc. 193, (prema izvornom tipkopisu u: A.S.S. Carte Sostituto). Il Prineipe Lobkowiez 3119 riferisee ehe e previsto prossimamente un ineontro in Italia di Ante Paveli eon Mussolini, per invito di questo ultimo. Il Prineipe ha riferito ad Ante Paveli ehe il Santo Padre gli aveva detto in udienza di evitare ehe il Poglavnik venisse a Roma per questo ineontro; ma il Poglavnik fa sapere ehe egli deve rimettersi a cio ehe Mussolini stabilira: se dunque si vuole evitare ehe l'ineontro avvenga aRoma, bisagna ehe la Santa Sede chieda aneh'essa a Mussolini di fissare per l'ineontro un'altra loealiti 31O Altrimenti, se eioe il Poglavnik venisse aRoma, bisagna fin da ora prevedere eh'egli chiedera udienza al Santo Padre e desidera d'essere ricevuto, anehe in forma privata, se non e possibile in forma uffieiale. 311 Bi!jeka mons. Granija: 18-5-43. SeAnte Paveli venisse aRoma, sarebbe rieevuto dal Santo Padre in forma privatissima. L'Eminentissimo Superiore* ha detto a Sua Santita ehe egli pero non lo ricevera. Bi!jeka mons. Montlizija: 26-5-43. Ex Audientia Sanetissimi: Si pua aeeennare all'Ambaseiatore d'Italia di ... Per ora nuHa da fare. 83. 1943, svibanj U, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone iZ1!J'et!}e stoermka Maglt"onea o pros1!Jedu kOjeg je nadbiskup Steplizac "putio talijanskom veleposlamku u Zagrebu Rciffaelu Casertanu protiv brutalllogpollaallja talijanskih trupa u okm:fju Kraia. Opat Marcom smatra da SII vijesti o tome pregerane pa se jo uvijek oekt!}!1 dokaz:: Sam poglavmk Paveli zamjerio je SteptizCtl to tqj pros1!Jed nije uputio preko hrvatskog Ministarstva l'alyskih poslova. Opat Marcom podrat e nadbIskupa Steptizca u prOS1!Jed;',ako se viJesti dokau ,sttiu'tima, kao to je bio podrao i mostarskog bIskupa Petra Cule u pros1!Jedu protiv etmekth ;doc!Jela. 3U'! Karlo I~n'in I"bkovicz (Karl "rwein von Lobkowicz). O njegovom poloaju u Vatikanu, usp. isp. br. 64 (16. list. 1942). 31U Do posjeta nije dolo. '" () neslubenom posjetu poglavnika Pavelia papi Piju X II. u svibnju 1941., usp. isp. br. 7 i dr. (17. svib. 1941.). Tj. dravni mjnik sro. Alojzije Maglione. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zab'feb) 2, str. 343-463 l'{!Jor:Obj. u: Actes 9, p. 297, doc. 189, (prema izvorniku Rap. nr. 829/43 u: A.E.S. 3435/43.) In risposta al telegramma n. 19 del 3 corrente mese 312 pregiomi riferire quanto segue: Nello scorso mese di febbraio le truppe italiane, perseguitando i ribelli, giunsero nel distretto di Krai appartenente all'archidiocesi di Zagabria. L'archivescovo,313 avendo avuto notizie, riconosciute poi esagerate, sulle crudeld ed eccessi delle truppe italiane, senza indugio la sera stessa per telefono protesta fortemente presso il Regio Ministro Casertano. 314 La mattina scrisse una lettera, ove espresse imedesimi concetti, aggiungendo che avrebbe in seguito raccolto i documenti relativi. Il ministro Casertano passa la lettera per competenza al gen. Re,315Capo della Missione mili tare italiana, il quale la voleva respingere come offensiva dell'esercito. Ma Casertano lo persuase ad accettada. Fin qui l'arcivescovo non disse nulla ame. lo seppi l'incidente dallo stesso Poglavnik,316il quale riprovava l'arcivescovo da uno strano punto di vista, dalla pretesa cioe che l'archivescovo avrebbe dovuto inviare la protesta attraverso il Ministero croato degli esteri. Il Ministro Casertano viceversa sospettava che il Ministro degli esteri Lorkovi aveva spinto l'arcivescovo a protestare, persuadendolo ad inviare la protesta direttamente al ministro Casertano. Cosa non vera. Avendomi il Poglavnik padato della faccenda, io chiesi all'arcivescovo quali erano i termini della questione. Questi sostenne i pretesi eccessi ed aspettava i documenti. lo gli risposi esortandolo ormai anon ritirarsi sei fatti erano veri, aggiun?endo che gli avrei dato il mio appoggio, come feci pel vescovo di Mostar 17contro i cetnici di fronte al Regio Ministro. 84. 1943, svibanj 24, Zagreb Zagrebaki nadbiskup Alo/dje Stepinacpnkai!lJe papinskom dravnom tf!jmku stoer- mku Maglz'oneu napore krye je uimto hrvatsko katolz'ko crkveno vodstvo u konst 312 Vidi isp. br. 79 (3. svib. 1943). 313 Mons. Alojzije Stepinac. 31' Raffaele Caserrano, talijanski veleposlanik u Zagrebu od travnja 1942. (*Ovaj nadnevak nije toan, jer je veleposlanik Casertano predao vjerodajnice 3. srpnja 1941., dodatak, SR.). 315 Ivan Karlo Re (Hl95-1%4). 316 Ante Paveli. 317 Mons. Petar ule (rod. 1B9B),mostarski biskup od 1942. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i K.,tolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), ['omes (Zagreb) 2, str. 343-463 srpsko-pravoslavnog !vIJa i idova. Iifl't'to tvrdi da sva ova srpska promidba nema drugog cilja nego da sro~ ugled kqjlje stekla hrvatska vlast u oima Sv. Stolice. Brutalnosti kqje su se dogodtle u ovom prevratmekom vremenu plod su neodgovornih osoba kqje su esto radtlepro!tv odredaba vlastI: Usprkos svOJtOj"prom1dbii 20-godlI'!Jem ug'!Jetava'!JII Katolleke crkve u bIvemjugoslavenskom ustrOJu,Katolteka se crkva zauzela za progo'!Jene Srbe i onda kada je to tetIlo !'!Jenimdrugim probl'tcima. Da bipnkazao pravu istinu o sada'!Jo/ hrvatskOJ' vlastI; nadbiskup Stepinac donosi u 10 toaka to je sve pOifhvno uimIa hrvatska vlast, za rai!lku od prethodne beogradske vlasti kOJaje IlIa uporno za moralnim l'stvarnim zatira'!Jem hrvatskog naroda. Nadbiskup l':(raava u1!Jere'!Je da, ako e Katolteka crkva morati samo i jedan dan tiJeti pod vlau Srb!Je, mora pretrp;ek razdoblJe okrutnog muemllva. Uskoro, kada dode u Rim, osobno e podastr!Jeti s1!Jedoanslvao etmekim i!oimma nad hrvatskIm katoltekIm puanstvom. Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 221-224, doc. 130, Annexe II. (prema izvorniku Nr. 150/Pr. u: A.E.S. 3773/43.)31R . Mi pregio eli comunicare all'Eminenza Vostra guanto segue: Il reverenelis- simo abbate Marcone, rappresentatne della Santa Sede in Croazia mi fece sapere che siano pervenute certe accuse alla Santa Sede, come se la Chiesa cattolica in Croazia non avesse fatto il suo dovere verso gli ortodossi, i guali si sentono perseguitati, anzi, ehe la Chiesa, seeondo le medesime calunnie, avrebbe approvato e inscenato le misure contro gli scismatici. Affinche elia la prova documentata dai fatti che la Chiesa cattolica in Croazia ha conservato sempre intatto il suo carattere eli essere protettrice eli tutti i sofferenti, oso presentare all'Eminenza Vostra: 1. Alcuni documenti, i guali provano, guanta abbiama fatta per i Serbi, malgrado tutti i mali, che i Serbi ci hanno inflitto durante i 20 anni della vita comune; 2. Alcuni documenti, dai guali si vede, guanto abbiamo fatto a pro dei Giudei. 319 Mi sento obbligato eli avvertire l'Eminenza Vostra che il materiale inviato dalla propaganda serba alla Santa Sede non serve, che per far cadere negli occhi della Santa Sede il prestigio del Regime attuale in Croazia. Non ostante tutta la propaganda nemica contro laChiesa in Croazia resta il fatto storico che la Chiesa cattolica in Croazia ha sempre fatto sentire la suavoce anche davanti ai piu alti personaggi dello Stato, anche guando guesto lIK Ovo pismo s ispravama donio jeu Vatikan osobno mons. Stepinac; vidi isp. br. HO (!:l.svib. 1943), bilj. 305. 31. Budui da jenemogue objaviti sve isprave koje je mons. Stepinac donio sa sobom, objavljujemo popis od 34 komada, koji je pripravi lo Dravno tajnitvo; vidi isp. br. H7 (31. svib. 1943). Svcta Stolica, Nezavisna Drava Ilrvatska i Katolika crkva u llrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), ['ontcs (7.agreb) 2, str. .>43-463 non era senza il pericolo per gli altri interessi della Chiesa. Questo ci hanno conferrnato e riconosciuto anche non pochi Serbi, guidati non dall'odio ma dalla verid e gratitudine. Per aver un'idea esatta dei fatti bisogna sapere che la crudeld, delle quali si lamentano i Serbi, si sono avverate nel periodo della rivoluzione nazionale, quando il tempo ha portato eon se degli individui irresponsabili, i quali hanno commesso dei delitti a nome del Governo ma di fatti senza il sapere delle autorid dello Stato, o anche spesso contro i decreti del Governo. Il che si vede dal fatto che molti di questi irresponsabili sono stati fucilati per ord.ine del Governo. Gli accusatori serbi dovrebbero rammentarsi che il serbo Punia Rai, dopo aver ucciso nel Parlamento di Belgrado alcuni deputati croati,3211 estato messo, si, in careere ma nello stesso tempo era quasi libero ottenendo dal Governo di Belgrado un sussidio mensile di 2.000 dinari. Questo e fatto sicuro, seppure segreto. Si deve poi notare che il Governo croato, dato non concesso d'aver commesso tanti mali, come dicono i Serbi, ha fatto anche molto del bene. Eccone alcuni fatti per l'informazione dell'Eminenza Vostra: 1. Il Governo croato lotta energicamente contro l'aborto, che minacciava la rovina non solamente alla Croazia ma anche alla Chiesa in Croazia. Si parlava di 20.000 aborti annualmente, mentre un buon medico cattolico mi dice che ne erano circa 60.000 annualmente. Il male fece tali progressi che io dovetti scrivere una lettera ai medici ammonendoli che sono responsabili davanti a Dio per questi delitti. Il Governo pero scismatico di Belgrado non ha fatto quasi niente per ostacolare il progresso di questo male in Croazia essendo ispirato in prima linea dai medici giudei e ortodossi. 2. Il Governo croato attuale proibi severamente tutte le pubblicazioni pornografiche, che erano dirette anche queste in prima linea dai giudei eSerbi. Esse erano una vera peste per la gioventu croata. Quanto feci io presso il Governo serbo per impedire queste pubblicazioni ma tutto Euinvano! 3. Il Regime attuale in Croazia aboU la massoneria e fa guerra accanita contro il comunisrno, che comincio a fiorire sotto il Governo di Belgrado. 4. Il Governo ha emanato i decreti contro la blasfemia. 5. Vuole inoltre che i soldati siano educati cristianamente, che nell'esercito gii jugoslavo era tanto ostacolato. 6. Il Governo insiste sull'educazione religiosa della gioventu nelle scuole. Non e contrario alle scuole confessionali, le quali il Governo serbo voleva sopprimere a qualunque costo. 320 Smrtonosni napad izvren 20. lipnja 1'J 2H. Sveta Stolica, ~ezavisna Drava J lrvatska iKatolika crkva u Ilrvatskoj lY41-1Y45 (S. Razum), ['ontes (Zagreb) 2, str. 343-463 7. Ai seminari come anche agli altri istituti ecclesiastici il Governo ha aumentato le dotazioni. 8. Ugualmente ha aumentato la dotazione mensile ai sacerdoci. 9. L'atcivita caritatevole della Cruesa se ne gade pure dei soccorsi del Governo. 10. Il Governo aiuta le costruzioni e riparazioni delle cruese. Potrebbero aggiungersi parecch.ie altre cose buone, che il Governo croato ha fatto o e disposto a farle. Dal detto segue che il Regime attuale in Croazia pare almeno di essere di buona volonta, la quale non pua essere negata dalla Chiesa. Del resto devo assicurare l'Eminenza Vostra che i Serbi non cesseranno di accusare e di odiare la Chiesa cattolica, qualunque sara ('atteggiamento della Chiesa verso essi. Cio non ostante faremo anche nell'avvenire il nostro dovere dettato dalla carita cristiana anche verso i nemici. Dall'altra parte pero devo esprimere di nuovo la mia persuasione che la Chiesa cattolica avrebbe da subire un periodo di martirio crudele nel caso, se la Croazia dovesse un sol giorno essere soggiogata di nuovo daHa Serbia. Questo risulta dalle voci, che corrono come pure dall'ulcimo foglio volante emesso dai Cetnici (truppe serbe), che qui alleg0 321 per informarne l'E- minenza Vostra. Il foglio e autencico e tradotto daHa lingua serba. Fra poco come spero potro presentare aH'Eminenza Vostra l'altro materiale, dal quale risultano le erudelta commesse dai Cetnici contro la popolazione cattolica croata. Eminenza! Se la reazione da parte dei Croaci estata talvolta crudele, noi lo deploriamo e condanniamo. Ma e fuor di ogni dubio che questa reazione estata provocata dai Serbi, i quali hanno violato tutci i diritci del popolo croato nei 20 anni della vita comune inJ uguslavia. Questo ammettono edeplorano del resto parecch.i uomini serbi seru, non guidati dall'odio e dalla vendetta. 8J. 1943, svibanj 24, Zagreb Apostolski zZfislamk u Zagrebu opat Marcom izvjeuje stoermka lvfaglt'onea da Stl svi preostali hr/Jatski zdovl; ukljuItjui i krte11e, osilIl omo iZ !t!JCovitihbrakova, t!Jekom Jedne noi prtivoreni z ' nasilno odvedeni u !YJemaku. J 2I l.erak nije objavljen. O pitanju autentinosti ovog izvjea viui F. anjek, Krdl/JflJO Ila hroafsko1JJ plVsfom, Zagreb, KS 1Y91, str. 371. 453 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, pp. 312-313, doc. 198(prema izvorniku Rap. nr. 852/43 u: A.S.S. Ebrei). Nel riscontrare il telegramma n. 21 del 3 corrente mese 322 dell'Eminenza Vostra Reverendissima sono oltremodo dolente significarLe che, eccetto almeno per ora, imatrimoni misti, tutti gli ebrei, compresi quelli che sono stati giada anni battezzati, sono stati catturati e trasportati in Germania. Tra questi disgraziati si trovano purtroppo anche i coniugi X, di cui l'Eminenza Vostra Reverendissima si era gentilmente interessato. La scena della cattura di questi infelici estata veramente commovente: Durante lanotte, mentre tranquillamente si dormiva, agenti di Polizia, si sono presentati nelle abitazioni di questi e, senza alcun riguardo all'eta, alla condizione sociale, al battesimo, li hanno catturati. Qaulcuno dei piu vecehi emorto per il terrore. Preghiamo il buon Dio che affretti il tempo della pace e della giustizia sociale eindividuale. 86. 1943, svibanj 31, Zagreb Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone radosno a!je stoernzku Maglioneu prijepis pisma hroatskog ministra vatyskih poslova dr. Mzle Budaka, kojim zqjamzge da su m;Covztibrakovi u Hroatskqj zatien:: Na tu viJest, mnogi idovi zz takovzh brakova dolaze u zzaslamkovo gedzte u Zagrebu i radosno zahvaljuju Sv. Stolicz'za trud kqjzje bzla uloila da bi zh spaszla. Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, p. 324, doc. 211 (prema izvorniku Rap. nr. 864/43 u: A.E.S.3621/43). Sono oltremodo lieto trasmettere all'Eminenza Vostra Reverendissima copia dellalettera 323 inviatami dal Ministro degli Esteri dr. MileBudak e che riguarda imatrimoni misti. La lettera che mi pregio tradurre all'Eminenza Vostra Reverendissima e come segue: "1 matrimoni misti in Croazia sono protetti, e nessuna misura sara giammai presa contro di essi". 322 Brzojavka nije objavljena. l2l Pismo nije objavljeno. 454 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katouka crkva u Hrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 Moltissimi individui, che avevano da anni celebrato il matrimonio misto, e fIno ad ieri vivevano in continuo orgasmo per il panico di essere da un momenta all'altro catturati, affollano ora lanostra abitazione, e eon lelacrime agli occhi ringraziano la Santa Sede, che sola in questi tristissimi tempi si prende cura anehe di questi infelici figli d'Israele. 324 87. 1943, svibanj 31, Vatikan Popis, saif!Jenpo papinskom Dravnom ta/mltvu, od 34 isprave, kOJeJe u Rzm donio osobno nadbiskup Stepinac predavi ih dravnom tqjmku stoemzku Maglioneu, i kOJe st;jedoe o po~jtivnom draf!Ju Katolike crkve u HrvatskOJ' prema pravoslavmma z' ZidOVima. Dravno ta/mltvo Zak!Jutge da ove isprave oevzdnopokaztgu lanost srpskih optubiprotiv hrvatskih biskupa. Nadbiskup se Stepinac ispravno postavio u sloenosti situacIJei nIJepodlegao srpsko-pravoslavnOJ'promzdbz;kOJa cf;eltgesa sigurnogapodruga iZ inozemstva. Nadbiskup Je zavrIJedio za sVOJedraf!Jepohvalu. Izvor: Obj. u: Actes 9, pp. 224-229, doc. 130, Annexe III. (prema izvorniku u: A.E.S. 3773/43.) 1. Intervento dell'Arcivescovo di Zagabria contro la fucilazione di ostaggi serbi effettuata nei primi giorni dalla creazione dello Stato craato. 325 2. Lettera al Poglavnik per pratestare contra la fucilazione di 260 serbi a Glina fatta dagli ustasci (14 maggio 1941). 3. Circolare circa la conversione degli "ortodossi": vive raccomandazioni al dera perche non si ammettano allaChiesa cattolica senon persone sincere, bene istruite e in stato di vivere secondo i principi della morale cattolica (15 maggio 1941).326 4. Lettera al Ministra degli Interni, anome dei vescovi craati, per chiedere che le disposizioni emanate nei riguardi degli ebrei e dei serbi siano eseguite rispettando la persona umana (22 maggio 1941).327 5. Lettera al Ministra degli Interni per raccomandare un trattamento equo ai non-ariani di religione cattolica. 328 324 Izaslaniku jeodgovoreno 12. lipnja: ..NeI prcnderc conosccnza con vivo compiacimcnto di talenotizia, mi auguro che codesto Govcrno si astcrra gualsiasi provvcdimcnto a carico anche degu ebrci non congi unti in matrimonio misto" (A.E.S. 3621/43). 325 Vidi F. (avalli, /I procwo del/arci1JescOt)odi Zagahna, Roma 1947, str. 237. 326 Vidi R. Pattee, The ca.re of Car(ililal Aloisius .\iepillac, Milwaukcc 1953, str. 370 sl. 327 Vidi 10. Cavalli, 11. dj, str. 253-256; R. Pattcc, 11. di, str. 3lX)-302. l28 Vidi R. Pattcc, 11. tI;:, str. 302-305. 455 Sveta Stolica, Nezavisna Drava I Irvatska iKatolika crkva u I J rvatskoj 1941-1945. (S. Razum), I'nnres (Zagreb) 2, str. 343-463 6. Trasmette al Poglavnik una lettera dell'arcivescovo di Belgrado con Cul si duede la cessazione delle persecuzioni contro i serbi in Croazia (9 luglio 1941).. 7. Appoggia presso il Governo una lettera di scerdoti radunati a aina che chiedono la sospensione delle deportazioni in Serbia "dell'elemento d .. 319 orto osso passato al cattolicesuno" ..- 8. Lettera al Poglavnik per chiedere un trattamento piu umano in favore dei non ariani e dei serbo-ortodossi trasferiti in campi di concentramento (21 luglio 1941). 9. Circolare della curia arcivescovile al dero (19 ottobre 1941) circa le conversioni di ebrei e serbo-ortodossi: Non si facciano pressioni di sorta, ma non si respingano purche siano sinceri e intimamente persuasi. Particolari insistenze su la necessita di una istruzione cattolica "a fondo". 1O. Lettera al Poglavnik per ottenere il permesso di soccorrere e confortare nel Natale gli interna ti di J asenovac e Lobor (6 dicembre 1941).3.)(1 11. Aderendo alla preghiera dell'arcivescovo di Belgrado, interviene presso il Ministra degli Interni a favore dei serbi internati e prigionieri, chiedendo ch'essi siano liberati o possano ricevere pacchi postali dalla Serbia. L'abate Marcone si associa al passo (29/XnI1941 ).33) 12. Dal verbale della conferenza episopale del 18 novembre 1941: I vescovi decidono di intervenire presso il Poglavnik affinche siano assicurati agli ebrei convertiti al Cattolicesimo i diritti civili e la tranquilla possessione dei beni e sia concesso ai sacerdoti cattolici di assistere i cattolici intrernati . 332 non-anaru. 13. Lettera del Vicario Generale di Zagabria all'autorita civile di Nuova Gradika: giustifica l'operato dei sacerdoti della regione che non avevan voluto iniziare l'istruzione religiosa agli "ortodossi" prima che questi ne avessero fatto spontaneamente richiesta all'autorita religiosa (8 febbraio 1942).333 14. L'arcivescovo interviene, dietro preghiera del vescovo di Segna, contro la demolizione delle chiese scismatiche (10 febbraio 1942). Le autorita promettono che sara severamente proibita e impedita. J 29 Vidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 238 sl.; R. Patree, Il. d;:, str. 399 sl. llO Vidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 263 sl.; R. Pattee, Il. d;:, str. 345 sl. lliVidi 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 239 sl.; R. Pattee, Il. rij:, str. 295. ll2 Vidi I'. Cavalli, Il. d;:, str. 256 sl.; R. Pattee, n. dl, str. 314 sl. J J J Vidi R. Pattee, n. dl, str. 39K sl.; 1'. Cavalli, Il. d;:, str. 230 sl. 456 Sveta Stolica, l\:czavisna Drava Iln'arska i Katolika crkva u I-lrvatskoj 1')41-1')45 (S, Razum), Fonres (I'.agreb) 2, str. 343-4(,3 15. Circolare dell'arcivescovo al dero per raccomandare massima cautela nell'accettazione di persane nella Cluesa cattolica: si esan1.inino bene i motivi e non si accettino se non si tratta eli persane sincere (2 marzo 1942) ..>34 16. Lettera dell'arcivescovo al Mini stro degli Interni r marzo 1942): in seguito alle voci corse c}rca prossime razzie contro gli ebrei, cruede si risparmina gli innocenti. 33j 17. Interviene personaimente pressa il Poglavnik per ottenere la liberazi- one dal campo eli concentramento del sig. Stevan iri, gia Mini stro jugoslavo, fratella eli un vescovo "ortodosso". 18. Interviene pressa il Poglavnik per ottenere la liberazione degli scismatici eli Pakrac, convertiti al cattolicesimo, falsamente accusati eli intelligenze con i ribellipartigani (17 settembre 1942).3.)(, 19. Interviene per facilitare l'en1.igrazione al sig. Bogdan Bojki, scismatico, gia caposezione del Governo della Banovina croata, al quale da un sussielio eli 20.000 kune. Sussieli ad ebrei per 30.000 kune (settembre 1942). 20. Lettera d'un commerciante "ortodosso" all'arcivescovo, in cui si loda l'atteggiamento imparziale a caritatevole del Santo Padre e dell'arcivescovo nelle presenti congiunture (23 ottobre 1942), 21. Lettera dell'arcivescovo, a nome dei vescovi croati, all'ufficiale dell'Or- eline Pubblico per cruedere che isacerdati cattolici possano assistere spiritu- almente e materialmente i cattolici posti nei campi eli concentramento (21 novembre 1942),337 22. Lettera al Poglavnik (26 maggio 1942): avendo appreso che la popolazione eli Kordun dovra lasciare il villaggio, cruede si usi umanita per i bambini. 23. Relazione del parroco eli Grubino Polje relicembre 1942): 1) melafatte dei cetnici nel villaggio; 2) non ha mai fatto pressioni per ottenere conversioni; 3) ha elifeso i serbi, inutilmente, pressa gli ustascia; 4) ha mandata viveri agli internati, senza elistinzione eli nazionalita e eli religione. 24. Ripetuti felici interventi dell'arcivescovo per salvare la vita a condan- nati a marte e per la liberazione dal carcere eli prigionieri politici (12 ottobre 1942). 25. Dietro pregruera dell'arcivescovo eli Belgrada, l'arcivescovo e l'abate Marcone intervengono presso il Governo croato per ottenere al vescovo 334 Vidi R, Pattce, II, dj:, str. 373 sl. .115 Vidi F, Cavalli, II, dj:, srr, 25H; R. Patree, JI, dj:, srr. 31l(" 33(, Vidi I:, Ca\'alli, II, "i, str. 2411sl.; R. Parree, II, "i, srr. 4117sl. 337 Vidi 1', Caval!i, II, "i, srr. 2(,5 sl. 457 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika ctkva u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Razum), Fontcs CLagreb) 2, str. 343-463 scismatico serbo SavaTrlaji, incarcerato, il permesso di rivedere la vecchia madre. 26. Rif1essioni dell'arcivescovo su la falsiti delle accuse mosse dagli "ortodossi" contro la pretesa impassibilita dei vescovi cattolici di fronte al barbaro trattamento usato ai serbi e agli ebrei in Croazia. 27. Lettera dell'arcivescovo al Poglavnik (6marzo 1943). Protesta contro il progettato annullamento, da parte dello Stato, di matrimoni tra persone di diversa stirpe e contro il duro trattamento usato a serbi ed ebrei nei campi di concentramento. 33K 28. Relazione del segretario dell'arcivescovo: Il 29 marzo 1943 per interessamento dell'arcivescovo si ottiene di poter rifocillare1.800ebrei diretti in Germania dalla Grecia. Altrettanto si ottiene il 24 aprile per un trena di 2.000 ebrei pure provenienti dallaGrecia. 339 29. Copia di un proclama cetnico: continuazione ad oltranza della lotta contro i tedeschi, gli ustascia egli italiani (maggio 1943). 30. Lettera dell'arcivescovo, presidente dellaConferenza dei vescovi croati al Poglavnik circa le conversioni di "ortodossi": condanna le pressioni fatte erivendica laquestione all'episcopato (20dicembre 1941). 31. Discorso (maggio 1942) sui presupposti della pace. Nulla di speciale d . ~ a segnalare: qualche accenno al nspetto per lapersona umana. 32. Discorso per la festa dei santi Pietro ePaolo (giugno 1942). A pagina 3 esplicito accenno all'atteggiamento caritatevole della Chiesa cattolica verso i dissidenti esuoi sforzi per allontanare daessi persecuzioni emaltrattamenti. A pagina 5 risposta alle accuse fatte alla Santa Sede di ostilita nei riguardi della "nazione" croata. A pagina 6 condanna la proibizione di pubblicare il discorso tenuto dal Santo Padre in occasione del suo giubileo episcopale. 33. Discorso per lafestadi Cristo Re(ottobre 1942). Chiari accenni contro leteorie razziste (p. 2), contro leviolenze commesse in nome di teorie razziste e nazionaliste (p. 3).341 34. Discorso nel IV anniversario dell'incoronazione del Santo Padre (14 marzo 1943): chiari accenni ai diritti inalienabili della persona umana (p. 3), ai diritti delle minoranze (pp. 4 e 5), deplorazione delle violenze commesse in nome di teorie razziste (p. 3).342 ))8Vidi ondje., str. 259-262; R. Panee, n. d;:, str. 310-312. ))9Vidi R. Panee, str. 313 sl. )40 Vidi R. Pattee, str. 267-271. 341 Vidi olld;'., str. 276-281. )42 Vidi ond;'., str. 271-276. 458 Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika crkva u IIrvatskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 I documenti rimessi da mons. arcivescovo di Zagabria a Sua Eminenza dimostrano esaurientemente lafalsici delleaccusemosse dallapropaganda serboor- todossa contro l'episcopato croato, quasi assistesseimpassibile allepersecuzioni - esagerate dalla propaganda stessa, ma innegabili - di cui sono stati e sono, sebbene in minore misura, oggetto in Croazia i serbo-ortodossi egli ebrei.* L'arcivescovo si e giustamente astenuto da manifestazioni clamorose (desiderate evidentemente dalla propaganda serbo-ortodossa, organizzata al sicuro al1'estero) che avrebbero peggiorato la situazione; ma ha moltiplicato i suoi interventi ascritto eavoce in favore dei perseguitati ed ha condannato, senza intemperanze di linguaggio ma eon chiarezza, le teorie in nome delle quali le persecuzioni sono state effettuate. Una parola di compiacimento per l'arcivescovo sarebbe meritata. 343 Nel1'esprimergliela, si potrebbe raccomandargli di continuare atenere infor- mata la Santa Sede, aggiungendo se possibile qualche notizia anche circa l'atteggiamento degli altri vescovi croati. E tutto materiale che potrebbe servire, qualora lapropaganda serbo-orto- dossa riprendesse i suoi atacchi. Biljeka stoernIka Maglionea: Va bene. (L'ho gia ringraziato a voce). 88. 1943, lipanj 2, Vatikan Papinski dravni tq/mk sto: Maglzone traff od apostolskog izaslamka u Zagrebu opata Marconea, sljjedom molbe palestinskog ureda jewish, da se obavjjesti za grupu od 400 hroatskl'h Idova ko/i su naszlno otpremljeni zqjedno sa svo/im pred!Jedmkom Hugom Konnom i velIkim rabinom FreIoergerom, i ko/i se moda jo uvijek nalaze u sakup!jakom polJu jasenovac zli Stara GradIka. Ii}Jor: Obj. u: Actes 9, pp. 327-328, doc. 215 (prema izvornoj Brz. br. 22 u: A.E.S. 3491/43). Delegato Apostolica Turchia comunica 344 quanto segue: Prijevod ovih 34 saetaka vidi F. anjek, J I. tI;:, str. 373-376. )4) Vidi pismo stoernika Maglionea mons. Stepincu od 17. lipnja 1943, R. Panee, str. 261 sl. )44 Mons. Andel J osip Roncalli; vidi brzojavku od 30. svibnja 1943. uAc/u 9, pp. 321-322, m. 208, *kojom apostolski povjerenik Roncalli prenaa stoerniku Maglioneu molbu palestinskog ureda J ewish da bi se Sv. Stolica zauzela zagrupu od 1.500 slovake idovske djece, koja se nalaze na putu za Palestinu, iza 400 hrvatskih idova koji su nasilno otpremljeni zajedno sa svojim predsjednikom Hugom Konnom i 459 Sveta Stolica, Ne%avisna Drava Hrvatska i Katolika crha u Hrvatskoj 1941-1945. (S. Ra%um), Fontes (Zah'Teb)2, str. 343-463 "Agenzia J ewish Palestina supplica per intervento favore 400 ebrei Croazia deportati eon presidente Ugo Konn et gran rabbino Freiberger. Forse trovansi ancora campo di concentramento J asenovats ovvero Staragradiskas. Agenzia desidererebbe precise notizie". Veda Vostra Paternita Reverendissima se e possibile fare qualche cosa in proposito e voglia informarmi. o45 89. 1943, tzpanj J, Vatikan Papinsko Dravno tajmJtvo bi/lei kako je sal!ietmktl Ta/iian.rkog ve/epo.r/an.rtva pri Sv. Stoket; dano do i}tania kako bi l?tlo dobro da .re lz!?iegne .ru.rretPaveltC-Mu.r.roltiti u Rimu. Izvor: Obj. u: Acte.r 7, p. 404, doc. 231, (prema izvornom tipkopisu u: A.S.S. Carte Sostituto). Questa mattina si e fatto osservare al M.se d'Ajeta, Consigliere della Regia Ambasciata d'Italia, se non convenga, nel caso d'una visi ta del Signor Ante Paveli al Governo Italiano, di evitare che I'incontro si verificru a Roma. 346 Conviene su I'opportunita di evitare tale incontro a Roma: ne fara parola al Ministro degli Esteri. 90. 1943, lipanj 11, Carigrad Dr. Lf7e/tmal111 047 i.rka=<!yezahva/no.rt aposto/.rkom pOVjeremku (de/egatu) u Carigradtl ROl1callyt' ZfJ pmanu pomo tdovtitta od .rtrane Sv. StoHce i zagrebakog nadbiskupa AlOjziJa Steptitca. Izvo1:' Obj. u: Acte.r 9, pp. 337-338, doc. 226, (prema izvorniku Bez br. u: A.E.S. 5063/43.) velikim r"hinom l'reibergcrom, i koji se moda jo uvijek nala%eu sakupljakom polju J asenovac ili Stara Cradika (dodu/ak, .I:H.). J 4; i'.ahtje\' je ponovljen 15. kol(J \'oza 1943: "...Prego Paternit:i Vostra di volermi cortesemente significare se ha potuto fare qualche cosa al riguardo" (A.l.S. 5055/43). 346 O iskrsnulim potckoama prigodom prvog posjeta poglavnika Pavelia Rimu u svibnju 1941., usp. isp. br. 7 (17. svih. 1941). J 47 Meir Touval-Weltmann, kasniji i%faelskidravni slubenik, hio jetada uCarib'Taduposlanik Povjerenstva za pomo europskim idovima. 460 Sveta Stolica, ]\iezavisna Dra"a J lrvatska i Katolika crkva u Iln'atskoj 1941-1945 (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-4(,3 J e remercie profondement pour l'entretien que Votre Excellence m'a bien voulu accorder et pour la conference qui m'a nouveau fait sentir la bienveillance paternelle de Votre Excellence en faveur de nos refugies juifs. Au cours de cette conference j'ai re<;u la permission de passer ilVotre Excellence les copies du recent memoire de M. Barlas34~et de moi en priant Votre Excellence de les transmettre ilMgr. Righi. 349 J e suis ilV otre Excellence tres reconnaissant de nous avoir rendu possible de passer nos prieres par l'intermediaire du dr. Righi au Saint Siege. En meme temps et selon la permission et conseils bienveillants de Votre Excellence je me permets de transmettre quelques aide-memoires 350 et je me remercie le plus profondement pour toute aide precieuse de la part du Saint Siege, de Votre Excellence et celle de Mgr. dr. Righi. 91. 1943, lipanj 13, Vatikan Stoemtk Magltone, na potielf/jugoslavenskog poslanstva, trai od papinskog poslamka (11t1nei/a)u Itali/i Borgongini Duee da se obavl/esti kakav stav zauzjmcgu trenutano taliJr111skevlasti glede otprema1!J'ai,dova tZ Italije, a ko/ipogeal s podruga JugoslaviJe. Izvor: Obj. u: Aetes 9, p. 338, doc. 228, (prema nacrtu spisa 1minutal u: A.E.S. 3679/43.) 34R Vidi isp. od 22. svib. 1943. u Acln 9, pp. 300-307, m. 195, 'kojom apostolski povjerenik (delegat) u Carigr:ldu mons. }{oncalli izvjeuje stoernika Maglionca o svom SlISr<,;tus velikim rabinom caribTfadskc zajednice Akenazim dr. Markusom i sa gosp. Ch. Bar1asom, tajnikom idovskog ureda za Palestinu, koji mu je doao zah"aliti za uspjeno zauzimanje Sv. Stolice za slovake idove (dodatak, SR.). )4'1 Mons. llugo Righi, tajnik Apostolskog poslanstva u Cari,,'fadu, 3511J edan nd ovih diplomarskih podsjetnika izraava priznaoje zagrebakom nadbiskupu Stepincu: "]\ious <o\'flOS <jue J 'v1h'fDr Stepinac a fait tout son possible pour aider et faciliter le SOrt malheureux des .J uifs de Croatie, dum le nombre selelO nos information ne dpa"e aujourd'hui le chiffre de 250U hommes, femmes er cnfanrs. 10US \'ous prinos de \'ouloir bien communi<1ucr il Mgr Stepinac nos profonds n.:mcrcicmcnrs pour sa conduirc er soo aide er nou s le prinos de conrinucr par son haut presrigc soo acrion de sau\'cr nos malhellreux freres, soclIrs er enfanrs donr les dcrniers centaines avec le Prl:si<.lcnr Dr llugo Kon et a"ec le Grand Rabbin Dr Miroslav !'reiherh'!:r som arrcts il ya un mois, ]\ious prinns aussi J \,fgr Srepinac de vouloir bicn inrcr\'cnir aupres les auroritt:s inrc.:rcssl:cs <.le facilitcr le voyage des .Iuifs de Croatie en llonh".ie et en Iralie, d'ou nou s esprons les pou,'oir transporter J ans un pays ncutre, ou par un pays neutre en Palestine". ]\ieko!iko dana kasnije, 6. srpnja 1943, Varikanski radio prenio je na njemakom jeziku zbirku iZ\'adaka iz pastirskih pisama i govora ]\[ons, Stepinca: "In unzahligen sehriftlichen I'ingaben und mtindlichen ImCl'vemionen setzte cl' si eh ftir alle ungerecht Verfolgten, seien sie .J uden, Serhen, I.igcuner oder karholische Kroaten, ein, I ':1' war und ist allen diesen l.cuten das einzige As)'!. l,in besonderes Kapite! ist seine carirative Aktion fiir alle oh ne L;nterschied der Re!igion und Nationalitat", Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska i Katolika etkva u IIrvatskoj 1'141-1'145. (S. Razum), Fontes (Zagreb) 2, str. 343-463 La Legazione di lugoslavia presso la Santa Sede ha segnalat0 351 a questa Segreteria di Stato che le autoriti germaniche avrebbera domandato al Governo italiano di eonsegnar lora - per poi deportarli in Poloma - tutci gli ebrei iugoslavi che si trovano in Italia o nei territori occupaci dalle truppe italiane. Quantunque Vostra Eccellenza abbia gia comumcat0 352 a questa Segreteria di Stato che il Governo italiano e contrario alle deportazioni degli ebrei, al fine tuttavia di poter rispondere eon maggior sicurezza alla Legazione suddetta, La prego di volersi informare circa le attuali disposiziom del Governo, relacive agli ebrei iugoslavi in genere, internaci in Italia o nei territori d 353 a essa occupat1. 92. 194J, veljaa 19, Zagreb, Apostolski izaslamk u Zagrebu opat Marcone iiJ!jef!jebrzqjavkom papinsko Dravno ttfjni/vo o sta1!Juu Hrvatskq/ Kae, da su tijekom posgedl!Jih !ledana u porastu 1!JCal!Ja osobito intelektualaca. Opat i nadbiskup Stepinac su pros1!Jedovalikod Poglavntka protiv tih ina, ali on odgovara da time eli iZ!?JiJi atentate. Ipak, mnogi su nezadovogru' to opat i nadbiskup energinije ne pros1!Jedujuprotiv toga. (brz. poslana u 16 satt; a pn'mgena 5. o: u 12 satt) I'{!Jor: Obj. u: Ac/es 10, pp. 546-547, doc. 454 (prema izvornoj Brzojavki br. 25 u: A.E.S. 1532/45). Ultime setcimane sensibile aumento impiccagioni specialmente di intellet- tuali spesso senza formale pracesso; comumsci accusaci (?) favoreggiamento parcigiani. lo, Arcivescov? di Zagabria 354 abbiamo fatto passi presso autorita, talora presso Poglavnik: 3 ,5 risposta e ... prevemre attentaci. 351 S pismcnim priopcnjcm (nota verbalc) nr. 110 od 2'1. svibnja 1'143: ...uscr dc toute son inf1uenee aupres du Gouvernement italien pour prvcnir tourc rernisc dcs juifs yougoslavcs cntrc les mains des Allemands" (A.E.S. 367'1/43). 352 Vidi isp. br. 70 (13. velj. 1'143), bilj. 263. )SJ Apostolski poslanik (nuncij) odgovara 14. lipnja 1'143. nakon to je razgo-'arao s ravnateljem politikih poslova u Ministarstvu vanjskih poslova: ...sono stato assicurato chc non vi enuIla di mutato ncll'attcggiamcnto assunto dal Govcrno itaUano al riguardo. Pcrtanto, nc~suna conscgna di ebrci sara affcttuata allc autorita !,'Crmanichc" (rapp. Ot. 12216, A.li.S. 3H3'1/43). O tomc jc obavjctcno jugosla- vensko Poslanstvo 22. lipnja (A.E.S. 31l3'1/43). Poslanstvo zahvaljujc pismcnim priopenjcm (vcrbalnom notom) 4. rujna, Ot. 322 (A.E.S. 5641/43). 354 Mons. Aloj,ijc Stcpinac (1Il'lll-1'i60), zagrebaki nadbiskup (nc biskup, kako stoji uAC/eJ, op. IR.) od 1'137. 3SS Antc Paveli. Sveta Stolica, Nezavisna Drava Hrvatska iKatnlika crkva u Hrvatskoj 1'141-1'145 (S. Razum), Fonces (Zagreb) 2, str. 343-463 Molti mormorano contro me e Arcivescovo chiedendo energicamente dim d C " ') . (?) 356 protestare .., provve enU sostenen o !' ... e scomumca .. 93. 194J, oujak 1J, Vatikan Mons. Domimk Tardzrll; tqjmk za i~anredne poslove 1 1 papinskom Dravnom tqjmftvll, odgovarq/ui apostolskom izaslamku u Zagrebu opatu Marconeu na njegovu brzqjavku od 1 9. veljae, iskazuje aljenje Zbog on4Jc opisanog statyC1u Hrvatsko/; i iifaava u1!Jcretyc da hrvatski biskupz' nee propustiti upozonti da se pOl'!JU naela gudske pravde i kranske gubavz; to e onemoguiti svaku dagrgu optubu protiv istih biskupa. I~or: Obj. u: Actes lO, p. 559, doc. 468 (prema izvornoj Brzojavki br. 42 u: A.E.S. 1532/45). Santa Sede ha appreso eon vivo rammarico dolorose notizie comurucate daVostra Paterruta Revereodissima col telegramma ne. 25giunto receotemeo- 357 te. Santa Sede e skura che cotesto episcopato non manchera richiamare principi giustizia umana e cariti cristiana: il che varra altresi impedire ulteriori accuse mosse contro stesso episcopato e a pervenire gravi consegueoze per cattolicesimo coteste regioru. 356 Vidi isp. br. '13(13. o. 1'145), 357 Vidi isp. br. 'I Z (1'1. vclj. 1'145).
Dr. sc. Velimir Blažević, Ustaški zločin nad Srbima u okolici Banje Luke 7. veljače 1942. godine (Dvojbe i neistine o sudjelovanju u zločinu fra Tomislava Filipovića i drugih franjevaca iz samostana Petrićevac)