Lokalni ekstremi funkcija vie varijabli

Uvjetni ekstremi
Pitanja
Rijeeni zadaci
Ekstremi funkcija vie varijabli
Definicija 14 Neka je realna funkcija od vie varijabli. Kaemo da ima u
toki
maksimum, ako je za svaki
strogi maksimum, ako je za svaki razliit od
minimum, ako je za svaki
strogi minimum, ako je za svaki razliit od
ekstrem, ako ima maksimum, stroi maksimum, minimum, ili stroi minimum.
!a bi se nalasilo da se vrijednost funkcije u toki u"ore#uje s vrijednostima funkcije na
cijeloj domeni, esto se kae apsolutni (globalni) ekstrem.
$s"itivanje funkcije na ekstreme u "ravilu ovisi o svojstvima funkcije, to oteava is"itivanje.
%sim toa esto je za "rimjenu vanije is"itati funkciju na ekstremalno "onaanje u nekoj
okolini odabrane toke. &ato 'emo radije "rodiskutirati lokalne ekstreme funkcije, koji u
nekim sluajevima daju a"solutni ekstrem, a osim toa, uz odre#ene uvjete na derivabilnost
funkcije, metoda ne ovisi bitno o funkciji.
Lokalni ekstremi funkcija vie varijabli
Definicija 15 Neka je zadana funkcija Kaemo da ima u toki
lokalni maksimum, ako "ostoji takav da
strogi lokalni maksimum, ako "ostoji takav da
lokalni minimum, ako "ostoji takav da
strogi lokalni minimum, ako "ostoji takav da
lokalni ekstrem, ako u toj toki ima lokalni maksimum ili lokalni minimum(
strogi lokalni ekstrem, ako u toj toki ima stroi lokalni maksimum ili stroi lokalni
minimum.
Neka je neka je klase i neka ima lokalni ekstrem u toki
)unkcija kao funkcija jedne varijable tako#er ima lokalni ekstrem u toki
Po )ermatovoj lemi nuno mora biti No je ustvari "arcijalna
derivacija od "o u toki "a "rema tome mora biti
Na slian nain bismo moli zakljuiti da mora biti tako#er
$mamo dakle ovaj zakljuak. !a bi funkcija, koja ima ne"rekidne "arcijalne derivacije, imala
lokalni ekstrem u toki nuno je de se njezine "arcijalne derivacije "onitavaju u toki
*oka u kojoj su "rve "arcijalne derivacije od jednake nuli zove se
stacionarna toka funkcije +ko je funkcija barem klase onda ona moe imati
lokalni ekstrem samo u stacionarnim tokama. Nije, me#utim, u svakoj stacionarnoj toki
lokalni ekstrem. !ajmo sada jedan dovoljan uvjet.
Neka je funkcija klase i neka je stacionarna toka funkcije ,tavimo
-../0
..
+ko je onda ima lokalni ekstrem u toki i to
lokalni minimum, ako je odnosno lokalni maksimum, ako je
1.
+ko je onda nema lokalni ekstrem u toki
2.
+ko je onda na temelju drui3 "arcijalni3 derivacija ne moemo zakljuiti
nita o "onaanju funkcije u okolini toke
%vaj dovoljan kriterij se moe objasniti "omo'u *a4lorove formule. Neka je
stacionarna toka funkcije i neka su definirani kao u -../0. Pret"ostavimo je
i da je !rue "arcijalne derivacije funkcije su ne"rekidne, "a je
ne"rekidna i funkcija
-..50
Pema tome "ostoji -teorem .0 takav, da za svaki funkcija
ima isti znak kao odnosno Po *a4lorovom teoremu, za svaki
"ostoji toka
na s"ojnici toaka i takva da je
,tavimo
*ada ima isti znak kao i ima isti znak kao $mamo nadalje
&nak funkcije ovisi samo o i
.. a0 +ko je i onda je
i
za "a je
Prema tome u toki funkcija ima lokalni minimum.
.. b0 +ko je i onda je
i
"a je
Prema tome u toki funkcija ima lokalni maksimum.
1. +ko je onda je "a bez obzira kakav znak imao odnosno
sumandi u imaju razliiti znak, jer su
i
su"rotni3 znakova. *o znai da je "o nekim smjerovima "ozitivan, a "o
nekim druim smjerovima neativan. U tom sluaju funkcija u toki nema lokalni
ekstrem.
2. +ko je onda ne moemo nita re'i o "redznaku "a u tom sluaju
ne moemo nita zakljuiti o "onaanju funkcije u toki samo na temelju drui3
"arcijalni3 derivacija.
Primjer 1!" )unkcija ima kao stacionarnu toku. U toj toki je oiledno
minimum. 6e#utim drue "arcijalne derivacije u is3oditu su jednake nuli, "a je i
, drue strane funkcija ima tako#er kao stacionarnu toku, ali u njoj funkcija
nema lokalni ekstrem. &aista, ako stavimo onda je "a bi se reklo da je
u is3oditu minimum. No, ako stavimo onda je "a bi se reklo da je u
is3oditu maksimum. $"ak i ova funkcija ima drue derivacije u is3oditu jednake nuli.
Primjer 1!# Na'i lokalne ekstreme funkcije
$jeenje.
,tacionarna toka je
Prema tome funkcija ima u lokalni minimum
Primjer 14% Na'i lokalne ekstreme funkcije
$jeenje.
,tacionarna toka je
"a funkcija nema lokalni3 ekstrema.
&vjetni ekstremi
Primjer 141 Neka je %va funkcija oito ima lokalni -i a"solutni0
minimum u is3oditu. No ako "romatramo samo one toke u domeni, koje zadovoljavaju
uvjet
onda to znai da sijeemo "lo3u ravninom "aralelnom osi ija je jednadba i
tako dobivamo krivulju, koja moe imati lokalne ekstreme u tokama koje nisu stacionarne za
U ovom "rimjeru
!obili smo funkciju jedne varijable, ije ekstreme moemo is"itati "omo'u diferencijalno
rauna. No u ovom "rimjeru i bez diferencijalno rauna vidimo da funkcija ima lokalni
minimum u toki !ruim rijeima funkcija ima, uz uvjet lokalni
minimum u toki
Definicija 1' Neka je "odruje u Kaemo da funkcija ima uvjetni
ekstrem u toki uz uvjete ako funkcija
dje je
ima lokalni ekstrem u toki
7ornji "rimjer "okazuje kako moemo rjeavati takve "robleme. Koriste'i uvjete, smanjimo
broj varijabli u funkciji i onda rjeavamo "roblem obino lokalno ekstrema za tako
dobivenu funkciju.
Postoji i drua metoda meto(a Lagrangeovi) multiplikatora, koja je u nekim sluajevima
jednostavnija. *a metoda se sastoji u sljede'em. )ormiramo novu funkciju
+ko je klase i u toki ima uvjetni ekstrem, uz uvjete
onda se funkcije i "arcijalne derivacije od "onitavaju u toki
!akle, nuan uvjet da funkcija ima uvjetni ekstrem u toki je da zadovoljava
sljede'e
%vo je sustav od jednadbi za ne"oznanica
"omo'u koje na#emo toke u kojima funkcija moda ima uvjetne
ekstreme.
Primjer 14* $zradimo na ovaj nain ornji "rimjer.
%vo je sustav iz koje lako izraunamo $z same "rirode "roblema
-eometrijska inter"retacija0, slijedi da je u toki uvjetni minimum funkcije
%va metoda daje samo stacionarne toke. U nekim sluajevima "riroda "roblema
-eometrijska ili fizikalna0 odluuje o tome da li je u stacionarnoj toki doista uvjetni ekstrem
ili ne. U ornjem "rimjeru je u"ravo to sluaj. 7raf funkcije je rotacioni "araboloid, i jasno je
da funkcija ima u stacionarnoj toki lokalni minimum.
Pitanja
..
8to je to a"solutni ekstrem9
1.
Kad kaemo da funkcija ima u nekoj toki lokalni ekstrem9 &ato "ridjev lokalni9
Kakvi3 lokalni3 ekstrema ima9
2.
Koji je nuan uvjet da derivabilna funkcija u nekoj toki ima lokalni ekstrem9
:.
Kad neku toku zovemo stacionarnom tokom funkcije 9 !a li u stacionarnoj toki
funkcija nuno ima lokalni ekstrem9
;.
%bjasnite "ostu"ak kojim nalazimo lokalne ekstreme funkcije od dvije varijable.
/.
!a li se u nunom uvjetu ../.. moe zamijeniti s 9
5.
&ato nismo "od .. u ../.. razmatrali sluaj 9
<.
Koje se vano svojstvo ne"rekidni3 funkcija koristi u objanjenju dovoljno uvjeta za
"ostojanje ekstrema9
=.
!efinirajte uvjetni ekstrem.
.>.
%bjasnite metodu Laraneovi3 multi"likatora.
$ijeeni +a(aci
..
Na'i lokalne ekstreme funkcije
$jeenje. ,tacionarne toke su i
Razmotrimo naj"rije toku
!akle u funkcija ima lokalni maksimum i to . Lako se vidi da za druu
stacionarnu toku imamo
!akle u funkcija ima lokalni minimum i to .
1.
Na'i ekstreme funkcije im"licitno zadane formulom
$jeenje. ,tavimo
&a imamo *ako "ostoji toka s "ozitivnom
a"likatom u kojoj se "onitava funkcija &atim "arcijalna derivacija od "o se
"onitava samo u tokama u kojima je Uvjet u zadatku ve' iskljuuje tu
toku. !akle, "ostoji im"licitno zadana funkcija kao funkcija od i takva, da je
%datle slijedi da je nuan uvjet za ekstrem
,tacionarne toke su "rema tome i Pri"adne vrijednosti za
jesu i
!rue derivacije su
"a je
%datle
"a u toki imamo minimum, i to &atim
"a u toki nemamo ekstrem.
2.
*avan ku'e ima oblik ornje "olovine eli"soida, ije su "oluosi Na tavanu se
eli izraditi stambeni "rostor u obliku kvadra. Kolike trebaju biti njeove dimenzije,
ako se eli dobiti maksimalni volumen9
$jeenje. +ko je toka u "rvom oktantu u kojoj kvadar dotie eli"soid, onda
je volumen kvadra
Prema tome treba na'i maksimum funkcije uz uvjet s
tim da je Laraneova funkcija je
+ko "arcijalne derivacije od izjednaimo s nulom, dobivamo sustav jednadbi
Pomnoimo "rvu jednadbu s druu s tre'u sa i uvrstimo u jednadbu
eli"soida. !obivamo Uvrstimo taj u ornje jednadbe. !obivamo
$z eometrije "roblema je jasno da su to vrijednosti uz koje se "ostie maksimalni
volumen.
:.
%drediti i tako da
ima minimalnu vrijednost.
$jeenje. ?udu'i da interal "redstavlja "ovrinu is"od rafa funkcije
jasno je da ne "ostoji maksimum. , drue strane za bilo koje
vrijednosti i interal "rima neneativne vrijednosti. %datle je jasno da u
stacionarnoj toki imamo minimum.
Rjeenje ovo sustava je
;.
Na'i toku na "lo3i u kojoj treba "ostaviti tanencijalnu ravninu u
"rvom oktantu tako da volumen tetraedra to a ta ravnina zatvara s koordinatnim
ravninama bude minimalan.
$jeenje. Neka je traena toka ?udu'i da lei na "lo3i, mora biti
@ednadba tanencijalne ravnine na "lo3u u toj toki je
%dsjeci tanencijalne ravnine na osima su redom
Prema tome, volumen tetraedra je
+ko "arcijalne derivacije "o i izjednaimo s nulom, dobivamo
Rjeenje je
!akle, tanencijalna ravnina na "lo3u u toki odre#uje
s koordinatnim ravninama tetraedar najmanje volumena.
,e-t. Aiestruki interali &p. !iferencijalni raun Previous. *a4lorov teorem srednje
vrijednosti /ontents 0n(e-
Salih Suljagic
2000-03-11