str.

50

S. marciu: Nije teko zavoljeti

prelijepi grad kakav je ibenik

ibenskilist
u p a n i j s k i t j e d n i k

etvrtak 6. studenoga 2014. BROJ 2654 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10

Ivan Soa

Predsjednik ibenske
gospodarske komore

Fama je da se za HGK puno

izdvaja - svaku tvrtku Komora
kota tek 43 kune mjeseno!

str. 8

navarch d.o.o.

str. 2

ibenani redizajniraju
Norveanima katamaran

dravni prvak

Kuvai imaju najboljeg

pijetla sorte hrvatica

aktualno

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

ibenani bi ve u oujku idue godine m

goran lizdek

GOVOREI OTVORENO

Redizajn sad
prepustili ib
marijan dambo

marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr
ibenik

Ante Kului je protiv nastupa Dubioze

kolektiva, a za domae snage jer mu
je, veli, blia majica od koulje. A utio
je kad je upan Pauk ugovarao policu
osiguranja s Triglavom!
Ante Kului ne govori ba neto puno za medije u posljednje vrijeme, ali kad progovori to ne
prolazi nezapaeno. Trajna je medijska zvijezda
i izvan granica ibensko-kninske upanije uostalom, pa je tako ovih dana njegovu izjavu negodovanja povodom nastupa Dubioze kolektiva
u ibeniku za Novu godinu prenio iz Slobodne
Dalmacije i asopis Rolling Stone. Kului je, to
je ve poznato, za neki domai bend, umjesto da
nastupa strani, iz neke druge drave, konkretno
BiH. Bio je ak i slikovit: Ako vam je blia majica
od koulje, onda sam ja uvijek za majicu!

Desnica na srcu pipa majicu

E, da, takvi su nai pravi Hrvati, domoljubi, oni

to dre desnicu na srcu dok svira Lijepa naa
oni valjda i tada preko koulje pipaju majicu. No,
bez obzira na to to Hrvati imaju kratko pamenje,
toliko kratko ipak nije da se ne bi sjetili da je samo
kojih desetak dana prije u novinama i to isto u
Slobodnoj Dalmaciji - izbila barufa kada je otkriveno kako je ibensko-kninska upanija teke polica
osiguranja a to se plaa dala ne samo Croatia
osiguranju nego i slovenskom Triglav osiguranju.
Dakle, ta bi rekli ibenani ciknija Kului sa
elnog mjesta Croatia osiguranja, ciknule i police
hrvatskog osiguravatelja sklopljene sa upanijom.
Sad su nam bolji Slovenci! Kojima je kad je izgubio direktorsko mjesto preao i Ante Kului
tvrdili su zli jezici koje su zajedniki demantirali

i upan Goran Pauk i Ante Kului. upan nam je

objasnio da je rije o trinoj utakmici u kojoj su
Slovenci ponudili bolje uvjete, a Ante Kului da
nije istina da je preao u Triglav osiguranje jer po
zakonu kao saborski zastupnik to i ne moe. No,
potvrdio je da je istina samo da sam za upravu
Triglava odradio jednu edukaciju, pomogao im
nai odgovarajui poslovni prostor u ibeniku i
nita vie. A sa upanom Paukom nikad nisam razgovarao o oportunosti prelaska upanijskih slubi
na tu osiguravajuu kuu.

Pomogao koulji nai prostor

No, s obzirom na to da je s gradonaelnikom

eljkom Buriem (javno) razgovarao o oportunosti angairanja domaih snaga da sviraju za
Novu godinu, postavlja se pitanje zato nije o istoj
temi razgovarao sa upanom Paukom? Zato nije
javno, kao i u sluaju Dubioze kolektiva isturio
prsi junake, hrvatske i domoljubne pa kazao: Ja
sam protiv toga da se novci hrvatskih poreznih
obveznika na ime osiguranja daju tvrtki koja dolazi iz susjedne drave. Imamo mi nau domau
osiguravajuu kuu, koja je to asno ime hrvatsko
Croatia osiguranje nosila i kroz 45 godina komunizma. Ja o tome ne odluujem, ali da se mene
pita ja bih njoj dao prednost. Ali ne, Kului je
umjesto majici pomogao koulji - nai joj odgovarajui poslovni prostor u ibeniku i odrati jednu edukaciju za upravu. Vjerojatno besplatno...

Poslije 30 aluminijskih katamarana, to su ih u protekle etiri godine brodograditelji ibenskog NCP-a proizveli i isporuili
za norveku ribarsku flotu, a koji
su Remontnom brodogradilitu
donijeli najmanje 20 milijuna eura i tako ga u jeku estoke krize,
odrali na ivotu, brodograditelji iz Mandaline uskoro bi
trebali zapoeti gradnju nove
serije aluminijskih katamarana koji bi od dosadanjih trebali biti vei i, dakako, skuplji.
Naime, ovih dana je, uz posredovanje CroNoMara, glavnog
'krivca' uspostave ovako plodne
poslovne suradnje Norveke i
ibenskih brodograditelja, zapoela realizacija novog tehnikotehnolokog projekta u kojemu
e glavnu rije imati ibenska
tvrtka Navarch.

Vei brod vea i zarada

Njen vlasnik Ivan Urem, ovjek koji je svoj brodograditeljski

zanat 'ispekao' radei u pulskom
brodogradilitu, zatim 'Viktoru
Lencu', Kraljevici i NCP-u potpisao je ugovor s norvekom
tvrtkom Moen Marin AS o redizajniranju do sada graenih
katamarana u skladu s aktualnim potrebama sve zahtjevnijeg
norvekog trita.
-U sljedea dva mjeseca ja i
moji suradnici redizajnirat emo
ove 13,5 metara duge i sedam
metara iroke katamarane u nove gabarite i to 15 metara duge
i osam iroke. Iza toga uslijedit
e pregovori izmeu Norveana
i Remontnog brodogradilita o
serijskoj proizvodnji tih plovila
koji bi, razumljivo, brodograditeljima trebali donijeti i veu

Ivan Urem

-U sljedea dva mjeseca ja

i moji suradnici redizajnirat
emo ove 13,5 metara duge
i sedam metara iroke
katamarane u nove gabarite i to 15 metara duge i
osam iroke. Iza toga uslijedit e pregovori izmeu
Norveana i Remontnog
brodogradilita o serijskoj
proizvodnji tih plovila koji
bi, razumljivo, brodograditeljima trebali donijeti i
veu zaradu. Oekujem da
bi, ukoliko sve bude kako
je planirano, ve u oujku
mogla zapoeti i proizvodnja tog novodizajniranog
katamarana, kae Urem

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

aktualno

mogli zapoesti gradnju novih veih katamarana za norveku ribarsku flotu

nika stipaniev / cropix

danjeg katamarana Norveani

benskoj tvrtki Navarch

GORAN PRGIN:

Uspjeh u estokoj
svjetskoj konkurenciji

Ovaj jo jedan projekt u sektoru mora i pomorstva realizira

se zahvaljujui novcu iz Poduzetnikog impulsa 2013. Mi smo
uvjereni da je ovaj projekt uistinu poetak dugorone suradnje
tijekom koje e se znanje, iskustvo i inovativnost hrvatskih
inenjera brodogradnje predstaviti zahtjevnom norvekom tritu

-Iskreno, kada smo 2010. ulazili u ovaj posao s Norveanima, znali smo da nee stati samo na nekoliko katamarana, ve da emo krenuti u serijsku proizvodnju. Meutim, malo je tko oekivao da emo
samo u etiri godine izgraditi 30 tih plovila i da emo
se u vrlo otroj svjetskoj konkurenciji uspjeti zadrati na tom tritu. No, ja sam vjerovao u svoje ljude i
njihovo znanje i ponosan sam to smo pred novim
izazovom gradnjom jo veih katamarana. Uz skori
poetak gradnje brodova za gansku ribarsku flotu,
Remontno brodogradilite uistinu e ubudue biti
prepoznato kao vrlo pouzdan partner, ne samo u remontu ve i serijskoj proizvodnji plovila, kae Prgin.

Ana Zajc CroNoMar

zaradu. Oekujem da bi, ukoliko

sve bude kako je planirano, ve
u oujku mogla zapoeti i proizvodnja tog novodizajniranog
katamarana, kae Urem.
Inae, tvrtka Navarch osnovana je 2012. godine, a njena osnovna djelatnost je inenjering
u brodogradnji. Dugogodinje
iskustvo steeno kroz mnoge
projekte u sektoru dizajniranja
motornih jahti i radnih brodova,

Ivan Urem, osniva i vlasnik tvrtke, primijenio je u razvoju tvrtke

ija se djelatnost bazira na inovativnosti, posebno u segmentu
osnovnog, strukturnog dizajna
i inenjeringa. Tehniko znanje
i iskustvo kombinirano s veoma
sistematskim, analitikim i inovativnim pristupom, omoguuje
osobni pristup svakom pojedinom projektu. Do sada su djelatnici tvrtke sudjelovali u dizajnu i

gradnji vie brodova za razliite

naruitelje izvan Hrvatske.

Izvoz inenjerskog znanja

-Iako je to za nas, s obzirom

na dosadanje iskustvo, poprilino rutinska stvar, to je velik
izazov i za moju tvrtku, ali i
Inkubacijski centar iNavis pod
ijim krovom poslujemo, jer
nam to otvara nove poslove u
budunosti. Pogotovo na nor-

vekom tritu koje je financijski

vrlo potentno i u ovoj krizi vrlo
zahvalno, kae Urem.
-Ovaj jo jedan projekt u
sektoru mora i pomorstva realizira se zahvaljujui novcu iz
Poduzetnikog impulsa 2013.,
a koji je usmjeren poboljanju
poslovnog okruenja, poticanju
inovativnosti, umreavanju poduzetnika u Hrvatskoj i Norvekoj, te poveanju konkurentnosti

i direktnom plasmanu proizvoda

i usluga na norvekom tritu uz
istovremeno pozicioniranje hrvatske kvalitete kao prepoznatljivog brenda. Mi smo uvjereni
da je ovaj projekt uistinu poetak
dugorone suradnje tijekom koje
e se znanje, iskustvo i inovativnost hrvatskih inenjera brodogradnje predstaviti zahtjevnom
norvekom tritu,kae Ana Zajc
iz CroNoMara.

aktualno

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Grad ibenik ne odustaje od eskalatora u dvojnim bedemima i trai suglasnost konzervatora

Baieve pokretne stube podij

marija.loncar@sibenski-list.hr
ibenik

Grad ibenik zatraio je suglasnost Konzervatorskog odjela

u ibeniku za projekt pokretnih
stuba, tzv. eskalator u dvojnim
bedemima koji ibensku rivu i
Dolac povezuju s Tvravom sv.
Mihovila autor kojeg je istaknuti
arhitekt Nikola Bai. Odgovor
jo nije stigao, a istodobno u dijelu javnosti podigla se praina
oko projekta starog vie od deset
godina. Toliko je naime prolo od
kada je Bai s tom idejom doao
u ibensku gradsku upravu. U tom
je razdoblju eskalator, koji Bai
zamilja tek kao jedan od elemenata alternativnog sustava gradske prometne komunikacije koja
obuhvaa i iare koje povezuju
ibenske gradske tvrave, proivljavao razliitu sudbinu. U vie su
navrata razne gradske vlasti na
njega raunale kao na vaan
gradski projekt, a isto toliko
puta ga i zaboravljale.

Sumnje da bi
njegov eskalator bio
neprimjereno rjeenje
koje bi moglo devastirati
dvojne bedeme, sam
Bai kategoriki
odbacuje. -Ovdje se radi
o pominim stubama
koje nisu natkrivene i
koje ni u jednom dijelu
nisu u fizikom kontaktu
s bedemima. One se
na nekoliko toaka
naslanjaju na teren i
mogu, ako se tako odlui,
uvijek ukloniti

Nikola
Bai

Neusuglaeni stavovi

Nikolina Vukovi/CROPIX

marija lonar

Ureenjem ljetne pozornice

na Sv. Mihovilu, aktualna gradska vlast odluila je aktualizirati i priu o eskalatoru u dvojnim
bedemima. tovie, kako istie

IZVRSNI REZULTATI turistikog prometa na podruju TZ-a ibenika i na kraju listopada

Broj noenja porastao tri, a gos

Grad ibenik je i dalje u grupi hrvatskih turistikih destinacija koje
i u posezoni biljee rast turistikog
prometa u odnosu na prolu godinu. Na podruju koje pokriva Turistika zajednica grada ibenika u
listopadu je boravio 11.581 domai
i strani turist, to je ak za 21 posto
vie u odnosu na lanjski listopad
kada je na ibenskom podruju boravilo njih 9.609. Gosti su u mjesecu
iza nas ostvarili 36.506 noenja ili
17 posto vie nego lani kad je ostvareno 31.425 noenja. Najvei rast
noenja zabiljeen je u hotelima i
hostelima u kojima je ostvareno
29.006 noenja, 21 posto vie nego
u listopadu prole godine kada je bilo 23.949 noenja. U tom segmentu
smjetaja najvee poveanje biljei
hotel 'Panorama', koji je ostvario
911 noenja u odnosu na lanjskih
460, to je za 98 posto vie. U apsolutnom poveanju najbolji su hoteli
Solarisa koji su ostvarili 26.957 noenja to je 5.286 vie nego lani, a
u postocima govorei to je rast od
24 posto. Kampovi su ostvarili 5.169
noenja to je za 5 posto vie nego u
istom mjesecu lani.
U ovom segmentu najvee apsolutno i relativno poveanje biljei
autokamp Solaris koji je ostvario

99 posto ukupnih noenja u listopadu, budui da su se gotovo svi

manji kampovi, osim kampova na
Lozovcu zatvorili. U segmentu privatnog smjetaja ostvareno je 2.331
noenje, to je pad od jedan posto u
odnosu na lanjski listopad, a najvee
poveanje u apsolutnim brojkama
biljei grad ibenik koji je ostvario
1.777 noenja, to je za 23 posto vie
nego lani. Prema strukturi gostiju,
najvie noenja u listopadu ostvarili
su dravljani vicarske s 30 posto
udjela u ukupnom broju noenja.
Slijede gosti iz Njemake s udjelom
od 21 posto, te Francuske s neto
manje od devet posto.

Zatvoreni privatni kampovi

-Usprkos brojnim vremenskim

nepogodama, koje su nas pratile
cijelu sezonu, na kraju moramo biti
zadovoljni postignutim rezultatima.
Proli mjesec je bio relativno dobar,
iako je zbog kinog vremena poetkom listopada dolo do egzodusa
kampera pa su privatni kampovi
zatvorili svoja vrata. Listopad su
izvukli, u pozitivnom smislu rijei,
hoteli Solarisa i privatni smjetaj
u ibeniku. Moram napomenuti
da Solaris radi i dalje i selektivno
zatvara svoje hotele, pa je realno

U tom desetomjesenom
razdoblju na podruju koje
pokriva TZ grada ibenika
boravilo je 214.735 turista,
to je sedam posto vie
u odnosu na prvih devet
mjeseci 2013. godine. Gosti
su ukupno ostvarili 1.057.141
noenje u odnosu na
lanjsko 1.024.321 noenje,
to je za tri posto vie. Rast
je zabiljeen i u mjesecu
listopadu u kojem je boravio
11.581 domai i strani turist,
to je ak za 21 posto vie u
odnosu na lanjski listopad
Usprkos brojnim
vremenskim nepogodama,
koje su nas pratile cijelu
sezonu, na kraju moramo
biti zadovoljni postignutim
rezultatima. Proli mjesec
je bio relativno dobar, iako
je zbog kinog vremena
poetkom listopada dolo
do egzodusa kampera pa su
privatni kampovi zatvorili
svoja vrata!
Dino Karaole
direktor Ureda ibenske TZ

oekivati da e i pokazatelji na kraju studenoga biti zadovoljavajui,

kae Dino Karaole, direktor Ureda
ibenske Turistike zajednice. Dodaje da u podacima o dolascima i
ostvarenim noenjima nema nautike, jer se evidencija turistikog
prometa u tom segmentu vodi u
Hrvatskoj turistikoj zajednici.

Rast od sijenja
do kraja listopada

Pozitivan trend turistikog prometa zabiljeen je i u razdoblju od

sijenja do kraja listopada. U tom
desetomjesenom razdoblju na
podruju koje pokriva TZ grada ibenika boravilo je 214.735 turista,
187.580 stranih i 27.155 domaih,
to je za sedam posto vie u odnosu na prvih devet mjeseci 2013.
godine. Gosti su ukupno ostvarili
1.057.141 noenje u odnosu na lanjsko 1.024.321 noenje, to je za tri
posto vie. Valja podsjetiti da je u
prologodinjem broju 21.117 noenja radnika koji su spavali u Solarisu prilikom obnove hotela Ivan,
i premda to nisu turistika noenja
moralo ih se takvima evidentirati,
to negativno utjee na realan prikaz i usporedbu noenja prole i
ove godine. Drugim rijeima, rast

ostvarenih noenja ove u usporedbi

s prolom godinom bio bi vei da
nije tih noenja. Hoteli i hosteli su
u promatranom razdoblju ostvarili
476.580 noenja to je za 6 posto
vie nego lani, a najvei porast od
32 posto biljei hotel Panorama,
dok su hoteli Solarisa u apsolutnim
brojkama tradicionalno najbolji i biljee poveanje od 28.264 noenja
ili sedam posto rasta. Kampovi su
ostvarili 384.820 noenja u odnosu
na lanjska 375.673 to je dva posto
vie, a u privatnom smjetaju je
ostvareno 195.741 noenje u odnosu na lanjska 198.843 noenja
ili dva posto manje . Najvee poveanje u relativnim i apsolutnim
brojkama biljei grad ibenik u
kojem je ostvareno poveanje od
9.937 noenja ili 38 posto vie nego lani. Valja istaknuti i otok irje
koji biljei poveanje od 24 posto,
odnosno 4.558 noenja u odnosu
na lanjskih 3.668. Najvie noenja u
promatranom razdoblju, 150.902,
ostvarili su dravljani Njemake to
je u ukupnom broju noenja udio
od 15,79 posto. Slijede dravljani
Francuske sa 97.793 noenja sa
udjelom od 10,23 posto i Poljske
sa 71.640 noenja sa udjelom od
7,50 posto. katarina rudan

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

dogradonaelnik Danijel Mileta

eli se konano krenuti dalje u
tom projektu. To oito nije prolo nezapaeno u dijelu kulturne javnosti izvan ibenika, pa
je nedavno u jednim hrvatskim
novinama za kulturu o tome opsean tekst napisao i zagrebaki publicist i osniva platforme
1POSTZAGRAD Saa impraga.
Baiev prijedlog pominih stuba, prema njegovu miljenju,
promaen je zbog svoje neprilagoenosti povijesnom ambijentu,
a njegovom implementacijom bio
bi poniten duh mjesta - genius
loci i time praktiki izgubljena
jedna vrijedna povijesna osobitost dvojnih bedema te time radikalno naruena njihova ambijentalnost i atmosferinost, smatra
impraga.
Prva ena ibenskih konzervatora ivana Stoi priznaje da
konzervatori nisu usuglasili svoj
stav o Baievu projektu te kae
kako im jo predstoje razgovori i
usuglaavanje oko eskalatora koji
je oito podijelio ovdanje konzervatore.
-O projektu smo ve razgovarali, ali moramo jo profilirati neke
stavove. Vjerujem da emo imati
i sastanak s projektantom Nikolom Baiem jer bismo eljeli da

se zajedniki o svemu raspraviti

kazala je Stoi.
Da pred ibenskim konzervatorima ba i nee biti lak posao dao
je naslutiti i Mileta.
-Neslubeno doznajemo kako
ima prijepora meu konzervatorima oko toga je li taj projekt primjeren ili nije. Nije to nita udno
i nije rijetkost da strunjaci imaju
razliite stavove oko nekih pitanja kazao je dogradonaelnik
Danijel Mileta ne krijui kako je
Grad ozbiljno zagrizao u projekt
te je ve otkupio i 70 posto privatnog zemljita unutar bedema.
Izraen je i konzervatorski elaborat kojemu nije sporno Baievo
rjeenje, a koji je Grad ibenik
platio 7 500 kuna s PDV-om.
Autori tog elaborata su ibenski
konzervatori Josip uzela i Ivo
rpljan. No i taj elaborat mogao
bi biti dodatni kamen smutnje
za Konzervatorski odjel. Naime,
uzela i prljan izradili su ga
kao privatne osobe, a budui da
su zaposleni u Konzervatorskom
odjelu koji e raspravljati i o elaboratu, mogli bi se lako nai u sukobu interesa. I dok Stoi istie
kako je to svakako problem te da
nije sretna zbog takve situacije,
uzela tvrdi da nije napravio
nita to nije uobiajena praksa

Policija podigla kaznenu prijavu

protiv bive ravnateljice ibenskog HNK-a

u Konzervatorskom odjelu te da
nikakvog sukoba interesa nee
biti budui da on nee biti na sastancima na kojima e se raspravljati o elaboratu koji je napravio
zajedno sa prljanom.

Bai: Nema
fizikog kontakta

Sumnje da bi njegov eskalator

bio neprimjereno rjeenje koje bi
moglo devastirati dvojne bedeme, sam Bai kategoriki odbacuje. -Ovdje se radi o pominim
stubama koje nisu natkrivene
i koje ni u jednom dijelu nisu u
fizikom kontaktu s bedemima.
One se na nekoliko toaka naslanjaju na teren i mogu, ako se tako odlui, uvijek ukloniti. Dvojni
bedemi su prostor koji je sluio
za vrlo specifinu komunikaciju
u povijesti, a sada ja to radim na
kontemporaran nain karakteristian naem vremenu, a da pri
tom ne ulazim u fiziki konflikt sa
samim spomenikom. Ovdje se ne
radi o pristupu Tvravi sv. Mihovila nego o jednom od elemenata
alternativne komunikacije kojom
se grad mora pokriti kako bi se u
njega vratio ivot istie Bai,
dodajui kako nema nita protiv
da se izabere bolje rjeenje, ako
postoji, od njegova eskalatora.

stiju sedam posto!

Nikolina Vukovi/CROPIX

Nikolina Vukovi/CROPIX

jelile konzervatore

aktualno

U kazalitu muk, iz
Grada poruuju neka
institucije drave
rade svoj posao!
Neru Gojanovi Kljaji policija, meu ostalim,
tereti da je od 23. studenoga 2011. do 31. sijenja 2014.,
suprotno zakljuenom ugovoru, sebi isplaivala dnevnice
i putne trokove ime je kazalite otetila za 18 857 kuna
Glasine kako zbog niza nezakonitosti policija elja poslovanje ibenskog kazalita u
mandatu bive ravnateljice Nere Gojanovi Kljaji, protekle su
srijede dobile epilog. Opinskom
dravnom odvjetnitvu, naime,
podnesena je kaznena prijava
protiv Gojanovi Kljaji, a policija ju sumnjii za tri kaznena djela zlouporabe poloaja i ovlasti,
kao i za povredu obveze voenja
trgovakih i poslovnih knjiga te
krivotvorenje slubenih isprava.
Sve to na tetu kazalita na ijem
je elu Gojanovi Kljaji bila od
rujna 2011. godine do travnja
2014. kada ju je s te dunosti razrijeilo Gradsko vijee.
U policiji, naravno ne otkrivaju
identitet osumnjiene, ve samo
navode da je rije o 35-godinjoj
ibenanki koja je kao odgovorna
osoba od 23. studenoga 2011. godine do 31. sijenja 2014.godine,
suprotno zakljuenom ugovoru,
sebi isplaivala dnevnice i putne
trokove ime je kazalite otetila
za 18 857 kuna. Kriminalistikom
obradom takoer je utvreno da
je od 23. studenoga 2012. godine
do 23. oujka 2014. godine omoguavala besplatno koritenje
prostora i kazaline opreme ime
je tu ustanovu otetila za 30 000
kuna, dok je od 13. lipnja 2012.
godine do 10. kolovoza 2012.
godine omoguila besplatno koritenje dijela opreme, ime je
prouzroila tetu od 4.500 kuna,
navode u Policijskoj upravi ibensko-kninskoj.
Policija je takoer utvrdila da
je osumnjiena od 24. travnja
2012. godine do 17. veljae 2014.
godine dijelom zadravala poslovne isprave koje nije prikazala
u poslovnim knjigama oteene
pravne osobe. Zbog tih kaznenih
djela, policija je podnijela kazne-

nu prijavu Opinskom dravnom

odvjetnitvu u ibeniku protiv
osumnjiene bive ravnateljice
HNK-a ibenik.
to na ovu prijavu kae Gojanovi Kljaji nije bilo mogue doznati jer nije odgovarala na poslanu poruku i telefonski poziv. Nije
bilo komentara niti iz kazalita, a
dogradonaelnik Danijel Mileta
ponovio je, u Hrvatskoj ve legendarnu izjavu, 'neka institucije ove
drave rade svoj posao'!
Nera Gojanovi Kljaji s mjesta
ravnateljice razrijeena je nakon
to je podnijela ostavku iz osobnih razloga. No, upuenijima u
kazalina zbivanja bilo je dobro
poznato kako je mjesecima prije
njezinu ostavku javno zatraio
ibenski gradonaelnik eljko
Buri. Povod tomu bila je peticija veine zaposlenika protiv Gojanovi Kljaji koju su prozivali
zbog samovolje i nepotivanja
Kolektivnog ugovora. Burievom
pozivu da dade ostavku presudilo
je nepodnoenje financijskog izvjea, viemjeseno neplaanje
rauna zbog kojih su vjerovnici
poeli opsjedati gradsku upravu.
Zanimljivo je pak, da je Kazalino vijee koje je prihvatilo ostavku Gojanovi Kljaji i tada tvrdilo
kako u cijelosti podrava i stoji iza
svega to je i kako radila biva ravnateljica!
O podignutoj kaznenoj prijavi policije svoje tek treba rei
dravno odvjetnitvo, no neovisno o raspletu ovog dijela prie, financijske dubioze u ibenskom kazalitu imale su i svoj
odjek i u nedavnom rebalansu
gradskog prorauna. HNK-u su
naime odobrena dodatna dva
milijuna kuna od ega je dio
potroen i za plaanje zaostalih rauna nastalih u mandatu
Gojanovi Kljaji. Marija Lonar

aktualno

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Raskol u hsp-u dr. Ante Starevi

Gradska organizacija rasputena,

a upanijska ostala u stranici

Pener uz Buria, ii uz HDZ

petar mikuliin

Nikica Pener

redakcija@sibenski-list.hr

ibenska podrunica HSP-a

dr. Ante Starevi od utorka vie
ne postoji. Stranku su prvo napustili njeni elni ljudi, predvoeni
dogradonaelnikom Nikicom
Penerom, a nakon toga i cjelokupno lanstvo ibenskih starevievaca.
-Zbog nedavnih dogaanja u
naoj stranci, koja su kulminirala
neopozivom ostavkom predsjednice Rue Tomai, cijela gradska
organizacija HSP dr. Ante Starevi prestaje s radom obznanila je u utorak naveer ibenska
podrunica stranke predvoena
Nikicom Penerom. Rasputanje
gradske stranake organizacije i
nije previe iznenadilo bolje poznavatelje prilika u gradskom
HSP AS-u. Indikativna je bila i prva izjava predsjednika Nikice Penera, nakon podnoenja ostavke
Rue Tomai.

O nee napustiti stranku

-U politiku smo uli neoptereeni prolou i lanstvima u

drugim strankama. Rua Tomai
bila je iskljuivi krivac zbog kojeg
smo se pridruili HSP-u AS. Nastavit emo se zalagati za interese
hrvatskog naroda i interese malog
ovjeka. Ovo je nemali udarac za
nau stranku, teak e biti put
konsolidacije - prilino jasan bio
je Pener.
Zanimljivo, lanovi upanijske
organizacije HSP-a dr. Ante Starevi, za razliku od svojih gradskih kolega, nisu napustili stranku. A kako stvari stoje, i nee.

Florijan ii

Nisam iznenaen rasputanjem gradske organizacije nae stranke. Proveo sam lijepe trenutke s
tim ljudima, no svatko ima svoj put. Politika spaja i razdvaja ljude. Uskoro emo imenovati novo
vodstvo, napraviti reorganizaciju stranke u gradu. Ne bojim se za budunost stranke. Na cilj
ostaje jasan - smijeniti aktualnu vlast u dravi, zajedno sa svojim koalicijskim partnerom HDZ-om
- izjavio nam je predsjednik upanijske organizacije HSP-a AS Florijan ii
-Neugodno sam iznenaen
nainom na koji je Rua Tomai
podnijela ostavku. Te su se stvari
trebale rijeiti unutar kue, ne
prepucavanjem u medijima. Istaknuo bih da nitko u stranci nije
bio protiv nje. Stoga me ova situacija dodatno potresla. Moram rei
da nisam iznenaen rasputanjem
gradske organizacije nae stranke. Proveo sam lijepe trenutke s
tim ljudima, no svatko ima svoj
put. Politika spaja i razdvaja ljude. Stranka mora gledati u budunost. Uskoro emo imenovati
novo vodstvo, napraviti reorganizaciju stranke u gradu. Zasigurno e biti velikih reformi. No, ne
bojim se za budunost stranke.
Na cilj ostaje jasan - smijeniti
aktualnu vlast u dravi, zajedno

sa svojim koalicijskim partnerom

HDZ-om - izjavio nam je predsjednik upanijske organizacije HSP-a
AS Florijan ii.
Nije ba uobiajena praksa da u
ovakvim sluajevima elna osoba
stranke daje ostavku. Ukoliko su
u HSP-u AS problemi zaista bili
toliko duboki, zbog ega Tomai
nije posegla za smjenama i reformama u stranci? udi da politiarka, poznata po svojoj vrstoj
ruci i stavovima, nije ula u ring
s oponentima, koji su se stvorili u
jezgri stranke. Da je izabrala put
naputanja kormila broda, koji je,
barem po njenim rijeima, u ozbiljnim problemima. Dosadanji
predsjednik ibenske organizacije
stranke Nikica Pener uvjeren je da
odluku nije donijela preko koljena.

-injenica je da je ona ve due

vrijeme upozoravala vrh stranke
da se stvari moraju mijenjati. No,
dobar dio njih ogluio se na to.
Oito je bila frustrirana uvidjevi
da ne postoji volja da se problemi rijee. Za ono to je ona htjela, potrebna je bila velika reforma
stranke. Naalost, u ovoj situaciji
to je bilo nemogue - smatra Pener.

Usmjereni mladim ljudima

Hoe li njeno naputanje stranke znaiti i kraj za HSP dr. Ante

Starevi ili e se stranka uspjeti
konsolidirati i poduzeti odlune
korake u okrupnjavanju? Odgovor na to pitanje saznat emo vrlo
brzo. Ono to je poznato je da e
glavni ljudi gradske organizacije

odsad djelovati neovisno. U prijevodu, Nikica Pener ostaje ibenski dogradonaelnik, dok e
Antonijo Govi i dalje biti lan
Gradskog vijea, jer nije obvezan
vratiti stranci mandat.
-Nae jedine stranke sada ostaju ibenik i Hrvatska. Simpatizerima i sugraanima jamimo da
emo i dalje biti politiki aktivni.
Pogotovo u nastojanjima da zatitimo nacionalne interese, dignitet Domovinskog rata i hrvatskih
branitelja. Nae daljnje djelovanje
na podruju grada bit e prvenstveno usmjereno prema mladim
ljudima. S njima elimo pokretati
projekte radi njihovog zapoljavanja. To je i osnovni preduvjet da
oni ostanu u gradu - poentirao je
Nikica Pener.

REAGIRANJE ibenski gradonaelnik zadovoljan dosadanjim radom Maje Trlaje (2):

Novinarski zakljuak nije moja reenica

U upanijskom tjedniku ibenski list, broj 2653, izdanog u
etvrtak, 30. listopada 2014. godine, na 6. stranici, izdan je lanak novinarke Marije Lonar pod
nazivom ibenski gradonaelnik
zadovoljan dosadanjim radom
Maje Trlaje, u kojem je napisana sljedea reenica: Iako je sve
do prije tjedan dana tvrdila da ne
misli o tome hoe li se uope javiti na natjeaj, jer o tome, kako je
kazala nije stigla razmiljati zbog
brojnih problema i financijskog
kaosa koju je zatekao u kazalitu
nakon odlaska bive ravnateljice

i koje je morala rjeavati, te da

svoju budunost vidi iskljuivo u
radu Meunarodnog djejeg festivala...
Gospoa Lonar me je kontaktirala telefonski u srijedu, 22.
listopada 2014. te na njen upit kad
e biti raspisan natjeaj za ravnatelja HNK u ibeniku i da li u se
prijaviti, odgovorila sam da e se
Kazalino vijee na tu temu sastati najkasnije poetkom sljedeeg
tjedna, te da me slobodno kontaktira nakon sjednice te postavi
pitanje o mojoj odluci za prijavu, s
obzirom da jo nisam uzela vreme-

na da razmislim i donesem konanu odluku. U mom odgovoru nije

bila spomenuta kazalina problematika, financijski kaos niti biva
ravnateljica. To nije moj nain komunikacije. Zato vas molim da se
ovaj navod ispravi, te da ubudue
novinari svoje zakljuke prezentiraju kao vlastite, a ne kao reenice
koje se nikad nisu izgovorene od
strane navedenog sugovornika.
Mislim da je reenica u ovom
kontekstu i vie nego nepotrebna,
usudila bih se reci nepopularna,
obzirom na vrijeme koje je proteklo od odlaska bive ravnateljice s

elne pozicije Hrvatskog narodnog

kazalita.
Takoer, gospoa Lonar me je
telefonski kontaktirala u utorak,
28. listopada 2014. nakon sjednice Kazalinog vijea, gdje sam joj
dala svoj odgovor da se donijela
odluka o raspisivanju natjeaja
koji e biti objavljen u tisku do
kraja tjedna i da u se prijaviti na
natjeaj. Napominjem da ni tad nisam rekla nita vezano za problematiku, financijski kaos ili bivu
ravnateljicu.
S potovanjem,
Maja Trlaja

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

aktualno

nika stipaniev / cropix

Poziv Hrvatskih uma za kupnju zemljita u ibenskom vikend-naselju

petar mikuliin

redakcija@sibenski-list.hr
ibenik

Hrvatske ume ovih su dana

objavile javni poziv za iskazivanje
interesa za kupnju zemljita na
Jadriji. Predmet prodaje predstavlja zemljite potrebno za redovnu
uporabu izgraenih vikendica i pomonih graevina, koje je trenutno
u njihovu vlasnitvu. Rije je o terenima povrine od gotovo 90 tisua
etvornih metara.
-Zemljite e se vlasnicima izgraenih vikendica prodavati prema
stvarnom stanju zemljine knjige u
trenutku zakljuivanja ugovora, po
principu vieno-kupljeno. Vlasnici
kua, koji pokau interes za kupnju
zemljita, moraju biti upoznati sa
zemljino-knjinim i katastarskim
stanjem nekretnina, te sa injenicom da e o svom troku okonati
postupak legalizacije. Takoer, potrebno je dobiti i suglasnost vlasnika susjednog objekta o zemljitu.
Predmetom prodaje nee biti nekretnine koje predstavljaju pomorsko dobro - poruuju iz Hrvatskih
uma.

Apsurdni imovinsko
pravni odnosi

Svrha ovog poziva je ispitivanje

trita i utvrivanje stvarnog stanja
radi rjeavanja (pomalo apsurdnih)
imovinsko-pravnih odnosa na Jadriji. Naime, Jadrijai su trenutno
vlasnici svojih kua, no ne i zemljita oko njih! Problem je to koji
datira jo iz 60-ih godina, kad je
nekadanji Kras prodavao potvrde
za gradnju vikendica, a okunice
ostavio u svom vlasnitvu. Hrvatske ume su, kao njegov pravni
sljednik, u vlasnitvo dobile itavo
ue jadrijsko podruje. H e, u
suradnji s vlasnicima kua, angairati ovlatenog inenjera geodezije
za formiranje novih graevinskih
estica, a trokove formiranja podmirit e kupci zemljita.

Cijene po zonama

Cijene zemljita, kako doznajemo, jo nisu definirane. Poznato

je tek da e one ovisiti o poloaju
nekretnine. U prijevodu, nekretnine e biti podijeljene po zonama
s obzirom na kvalitetu lokacije,
udaljenost od mora, prometnu povezanost... U prodajnu cijenu bit

Jadrijai konano
otkupljuju dvorita oko
svojih kua i vikendica
e ukljueni i trokovi formiranja
novih graevinskih estica.
-Kad se prikupe sve ponude i
sagleda stvarno stanje na terenu,
bit e angairan ovlateni sudski
vjetak od kojeg oekujemo prijedlog podjele zona, na temelju ega
e biti formirane cijene. S obzirom
na to da je cijela procedura iznimno
komplicirana, jo ne znamo koliko
e taj postupak trajati. U ovaj smo
proces krenuli ozbiljno i u dobroj
vjeri da rijeimo dugogodinji problem - kazala nam je glasnogovor-

Problem je to koji datira jo iz 60-ih godina,

kad je nekadanji Kras prodavao potvrde
za gradnju vikendica, a okunice ostavio
u svom vlasnitvu. Hrvatske ume su, kao
njegov pravni sljednik, u vlasnitvo dobile
itavo ue jadrijsko podruje. H e, u suradnji
s vlasnicima kua, angairati ovlatenog
inenjera geodezije za formiranje novih
graevinskih estica, a trokove formiranja
podmirit e kupci zemljita

nica Hrvatskih uma Ana Jurii

Musa, demantiravi tako neslubene informacije po kojima od cijelog
postupka nee biti nita.
Rok za podnoenje ponuda
je 20. prosinca. Jadrijai u tom
razdoblju trebaju dostaviti dokaz
o vlasnitvu objekta. Nakon to
Hrvatske ume evidentiraju broj
potencijalnih kupaca, vlasnici kua e biti duni poslati i dokaz o
legalnosti objekta, rjeenje o zemljitu te prijedlog parcelacijskog
elaborata.

to kau Jadrijai?

Zoran Belamari
predsjednik Mjesnog
odbora JadrijA

-Mislim da je ovaj poziv idealna

prilika za gradsku upravu da se
ukljui te poduzme korake, kako
bi se sprijeili daljnji sporovi oko
zemljita. elni ljudi bi trebali biti
zainteresirani, tim vie to zemljita
nitko ne moe dobiti povoljnije od
njih. Naravno, da e ih kupovati i
Jadrijai, no treba sprijeiti da se
odreeni dijelovi zapasaju, jer e
se onda roditi novi problemi. Ne
vjerujem, pak, da e se postavljati
nerealne cijene, pogotovo zbog toga to je kriza. Apeliram na gradske
oce i Jadrijae da organiziramo sastanak, na kojem bismo konkretnije
razgovarali o ovom pitanju.

-Naalost, problem je nastao onog

trenutka kad je Grad izgubio spor
oko vlasnitva zemljita. Zbog te
nedefinirane situacije mnogi ve
godinama vode sporove. I moja je
obitelj samo vlasnik objekta, ne
i zemljita. Drago mi je, stoga, da
postoji inicijativa da se to konano
razrijei. Po meni je logino da e
postojati kategorije po kojima e se
zemljita razvrstavati. Jer, ne moe
Dino Karaole vikendica na moru vrijediti isto kao
direktor Ureda i ona na ulazu na Jadriju. Toplo se
TZ ibenika nadam da Hrvatske ume nee previsokim cijenama ucjenjivati ljude,
koji su u ovoj situaciji jednostavno
prisiljeni kupiti zemljite.

eljko Dulibi
Ravnatelj Luke
uprave ibenik

-Nema se tu to posebno
kazati, osim da e svi
oni, koji ele legalizirati
zemljite, morati iskazati
interes za kupnju. Ja sam
takoer jedan od onih
koji je, mimo upisanog
objekta, obvezan kupiti
i zemljite oko njega.
Po mojim saznanjima,
nekretnine e biti podijeljene u tri kategorije.
Vjerujem da e ova akcija
imati ploda, te da e se
u to brem roku rijeiti
imovinsko-pravni odnosi
na Jadriji.

aktualno

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Intervju tjedna

Ivan Soa predsjednik HGK-a upanijske komore ibenik

Fama je da se za HGK puno izd

Komora kota 43 kune ili tri i
katarina rudan

katarina.rudan@sibenski-list.hr

Prije dvadesetak dana postali

ste predsjednik upanijske gospodarske komore. Savjetnik ste
Uprave NCP-Grupe za strategiju
i razvoj, a imate i bogato iskustvo u radu komorskog sustava.
Kakva je vaa ocjena trenutnog
gospodarskog stanja u naoj upaniji i u kojem smjeru bi se ono
trebalo razvijati?
-Premda ivimo i radimo u
vremenu viegodinje ekonomske
krize i recesije, drim da je naa
upanija vrlo potentna i da njezini resursi nisu dovoljno valorizirani. ibenik je bio jak industrijski
grad, a sad je doao na razinu koja
objektivno nije zadovoljavajua.
Praktiki, imamo aluminijsku preraivaku industriju, imamo industriju izrade konstrukcija u Zagreb
Montai i NCP-Remontno brodogradilite. To su oslonci preraivake industrije u ibeniku, dok
u zaleu, tonije u Drniu, imamo
eksploataciju mineralnih sirovina,
odnosno kamena i proizvodnju
polietilenskih cijevi, a u Kninu je
DIV i Knin-gips. Tomu moemo
dodati graevinski sektor, koji je
zbog nedostatka investicija u velikoj krizi, a tu su i segmenti turizma i trgovine. Od domicilnih
tvrtki u oblasti trgovine imamo
jaku tvrtku Djelo, koja je dokazala
i pokazala da se moe boriti s velikom konkurencijom stranih trgovakih lanaca to je dobro. Ostaje
nam jo turizam, koji je u principu
samoodriv. Meutim, turizam ne
moe biti na glavni gospodarski
oslonac. On je uvijek bio i jedino
moe biti nadgradnja, a u ovakvoj
sveopoj gospodarskoj situaciji
sva oekivanja su okrenuta upravo turizmu u kojem je podosta
problema. S jedne strane imamo
ekspanziju privatnih smjetajnih
kapaciteta to je dobro, a s druge
iznimno lou sliku kad su u pitanju hotelski kapaciteti. U pravilu,
upravo hotelske tvrtke su nositelji
destinacije jer one mogu privui
vei broj gostiju. Ako to nemamo,
onda imamo problem, iako brojke pokazuju da je naa upanija
u turistikom smislu pozitivna i
biljei rast zadnjih nekoliko godina. Osim ibenika i Vodica, ostala
turistika mjesta nemaju hotelske
tvrtke koje e vui destinaciju.
Dakle, moramo jaati industrijske kapacitete, nama treba jaka
proizvodnja, preraivaka industrija, razvijena infrastruktura, a
Gospodarska komora e aktivno
sudjelovati u nastojanjima da se
sve to skupa pokrene.
Na koji nain Komora u tomu

moe sudjelovati i kakva je njezina uloga?

-Komora je jedna iznimno
vana karika u povezivanju svih
gospodarskih subjekata na podruju upanije koja djeluje ve
20 godina. Prije toga je postojala
samo ekspozitura, kao ured tadanje Privredne komore Dalmacije.
Komora ima odreene administrativne zadae koje kao takva izvrava, ima javne ovlasti, primjerice za
izdavanje odreenih certifikata,
mala je u smislu broja zaposlenih,
ali dobro ekipirana i u svakom sluaju je potrebna kako bi gospodarstvu bila potpuni servis. Mislim da
ova slika upanijske Gospodarske
komora nije dovoljno poznata,
jer je praktiki sve fokusirano na

stvarima kako bi se relevantni

podaci iskoristili u praksi. Navest
u osobni primjer. Sudjelovao sam
u pretvorbi i privatizaciji hotelske
kue 'Primoten', a kao dvadesetogodinji lan Gospodarskog vijea
jako dobro znam koliko se pravovaljanih informacija moe dobiti
od Komore koje kasnije mogu
posluiti za izradu programa restrukturiranja tvrtke. Tada sam s
kolegama iz Hotela 'Primoten', a
u suradnji s Komorom i Hrvatskim
fondom za privatizaciju proao
dvogodinju edukaciju o provedbi pretvorbe, te izradi programa
restrukturiranja. Drugo je pitanje
kako je dalje tekla privatizacija u
sluaju Hotela 'Primoten', o emu
bih mogao govoriti satima. Na sre-

naih strunih suradnika traimo

konkretniji pristup pojedinim gospodarskim subjektima, to znai
da e oni odlaziti na teren, ega
do sad nije bilo. Kad se prepozna
odreeni problem u pojedinom
sektoru djelatnosti, struni suradnik zaduen za njega otii e
tamo i razgovarati s ljudima ili
upravom. Na primjer, sad imamo problem u poljoprivredi zbog
loe maslinarske i vinogradarske
godine. Mi smo tu da zajedno s
nadlenim strunim slubama
razmotrimo stanje i usmjerimo
to i kako dalje, uputimo ih kome
se obratiti radi financiranja projekata ili, primjerice, pripreme
aplikacija za europske fondove i
slino. Naravno, sve to ovisi o po-

Po sili zakona plaamo i TV pretplatu, a pitanje je

jesmo li zadovoljni programom! Infrastruktura koju
HGK kao institucija ima je u gospodarskom smislu
predragocjena da bi je se dovodilo u pitanje. Servis ili
usluge koje ona prua u konanici najvie koristi Vlada,
ne samo ova ve sve dosadanje a tako e i budue. Sve
dnevne, srednjorone, dugorone ili makroekonomske
analize, svi izvjetaji, pa i novinarski, rade se prema
podacima Hrvatske gospodarske komore. Znai, netko
to radi i te podatke prikuplja, ima ih
sredinji ured u Zagrebu, to je
razumljivo i logino. Hrvatska
gospodarska komora je institucija koja ima tradiciju duu od 160
godina. Naa upanijska Komora
radi u relativno skromnim prostornim uvjetima. Moda i sama
lokacija nije pridonijela da se o
njoj, uvjetno reeno, vie zna iako
sudjeluje u svim akcijama koje su
vezane za gospodarstvo, kao poveznica izmeu lokalne samouprave
i gospodarskih subjekata.

Efikasniji rad

Moete li navesti primjer te

poveznice?
-Recimo, itavo vrijeme Komora je lan ukupnog Partnerskog
vijea ibensko-kninske upanije,
kao i Partnerskog vijea za trite
rada, to je jedan aspekt mogunosti djelovanja s drugim institucijama i subjektima. Naa Komora,
upanijska obrtnika komora i JU
Razvojna agencija K su poveznice u brojnim aktivnostima koje
su vezane uz razvoj gospodarstva
nae upanije. Da pojednostavim,
Gospodarska komora je suport
gospodarstvu u nizu pitanja: od
privatizacije, preko pretvorbe pa
do donoenja strategija razvoja.
Uvijek je bilo potrebno s Komorom komunicirati o odreenim

u, nisu sve pretvorbe i privatizacije imale takvu sudbinu, a svijetli

primjeri u hotelijerstvu je na Solaris ili vodika Olympia. Dakle,
HGK je bio jako vaan subjekt u
tim procesima, a druga je stvar to
su kasnije u brojnim sluajevima
zakazali kontrolni mehanizmi.
Na izbornoj skuptini upanijske Gospodarske komore bilo je
rijei o racionalizaciji poslovanja radi smanjenja trokova, te
o potrebi poveanja efikasnosti
rada komorskog sustava. Je li
naa upanijska komora podlijee racionalizaciji, te koliko je
efikasna?
-U Komori je zaposleno osam
djelatnika i pripadamo u skupinu malih komora. Vika nema,
a estero strunih suradnika pokriva po nekoliko sektora unutar
gospodarstva, od poljoprivrede,
preko turizma, industrije, meunarodnih odnosa, graevinarstva,
nekretnina i tako dalje, te u potpunosti ispunjavaju svoju zadau.
itav niz mjera koje su u zadnja
tri-etiri mjeseca inicirane iz sredinjice HGK mi moramo implementirati. Uvedena je mjerljivost
rada, permanentno planiranje i
izvjetavanje o izvrenim aktivnostima na dnevnoj i tjednoj bazi. Radi poveanja efikasnosti od

duzetnikoj ideji pojedinaca, jer

ne moemo mi iz Komore nekom
poljoprivredniku ili graevinaru
naturati ideje. Ona mora doi iz
baze, a komora je karika ili most
koje e im pomoi da ih efikasnije
rijee. Dakle, aktivnosti komore e
se dinamizirati. Osobno u se kao
predsjednik zalagati da to vie
budemo na usluzi gospodarstvu,
da ona bude njegov servis to joj je
temeljna uloga, bez petljanja bilo
kakve politike, jer politika nema
to u gospodarstvu traiti. U novom sazivu Gospodarskog vijea,
koje broji 17 lanova, imamo deset novih iz razliitih brani. Dobili
smo 'svjeu krv', pa drim da e i
samo Vijee raditi kvalitetnije, da
e rasprave biti dinaminije s konkretnim zakljucima koji bi trebali
poluiti rezultate.

Profesionalizacija
predsjednike funkcije?

U tijeku su izmjene zakona o

Hrvatskoj gospodarskoj komori
koje u pitanje dovodi lanstvo
u Komori po 'sili zakona'. I sam
ministar poduzetnitva i obrta
Gordan Maras zagovara dobrovoljno lanstvo. Kakav je va
stav o tom pitanju?
-Po sili zakona plaamo i TV
pretplatu, a pitanje je jesmo li

zadovoljni programom! Uvjetno

reeno imamo problem. U posljednjih nekoliko godina razliitim mjerama komorske naknade
su se smanjile i trenutno prosjena
mjesena lanarina u HGK po gospodarskom subjektu u Hrvatskoj
iznosi 43 kune ili tri i pol kave.
Infrastruktura koju HGK kao institucija ima je u gospodarskom
smislu predragocjena da bi je se
dovodilo u pitanje. Servis ili usluge koje ona prua u konanici najvie koristi Vlada, ne samo ova ve
sve dosadanje a tako e i budue.
Sve dnevne, srednjorone, dugorone ili makroekonomske analize, svi izvjetaji, pa i novinarski,
rade se prema podacima Hrvatske
gospodarske komore. Znai, netko
to radi i te podatke prikuplja, ima
ih. Drugim rijeima, nain na koji
se postavlja pitanje lanarine nije
dobar. U pozadini je neto sasvim

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Glava
otobraco

dvaja - svaku tvrtku

i pol kave mjeseno!

Branimir peria
branimir.perisa@sibenski-list.hr

Avijoni

nikolina vukovi

sti. Inae, godinje se odri etiri

drugo, a to je borba za stjecanjem
do pet radnih sjednica i na njima
kontrole nad HGK-om, to je pose uvijek govori o aktualnim
sljedica neeg to se ranije dogospodarskim kretanjima,
gaalo u Komori i to je sad u
komentira i donosi zakljurukama pravde. Meutim, mi
ke kojima Vijee sugerira
na terenu ne moemo biti za
godina
u kojem pravcu bi se stvari
to odgovorni, moramo i dalje
duga je tradicija
trebale odvijati, stvarajui
raditi svoj posao i ostati suHrvatske gospodarske okvir javnog promiljanja,
port gospodarstvu.
komore
jer mi nemao mandat naredKoliko sjednica Vijee odri
bodavaca.
godinje i zbog ega se nije raMislite li da bi funkciju predspravljalo o aktualnom stanju
sjednika HGK upanijske kou TLM-u?
more trebalo profesionalizirati?
-Kao predsjednik ja ne mogu
-U pravilniku o sistematisazvati sjednicu Gospodarskog
zaciji ta mogunost postoji.
vijea na kojoj e se raspravIma logike i jedna i druga
ljati o stanju u pogonima
mogunost, a o tomu hoe
TLM-a, ako to nije zatraio
godina
li funkcija biti profesionalna
njihov predstavnik u Vijeu.
djeluje Komora na
ili ne ovisi o mogunostima
Ako do toga doe, nije prorazini upanije
pojedine upanijske komore.
blem sazvati sjednicu, kao i
Vee komore to mogu, jer je veza sve druge teme i probleme
i opseg poslova koje predsjednik
ukoliko to zatrae lanovi Vijea,
obavlja. Tamo gdje se moe pomipredstavnici odreenih djelatno-

160
20

riti profesionalne zadae unutar

tvrtke iz koje predsjednik dolazi
i volonterska funkcija predsjednika Komore, nije potrebna profesionalizacija. U naoj komori to je
postignuto i za sada nema potrebe da predsjednik zasniva radni
odnos. to se mene osobno tie,
na raspolaganju sam i svoj tvrtki i
upanijskoj Gospodarskoj komori
24 sata dnevno. To ne znai da za
godinu, dvije ili tri, do toga nee
doi ukoliko se pokae da je profesionalizacija mjesta predsjednika
potrebna zbog opsega poslova i
novog naina rada. Tad e to biti
pitanje dogovora sa sredinjicom
i predsjednikom HGK. U svakom
sluaju, vana je efikasnost da bi
se ilo u profesionalizaciju. Inae,
predsjednici sada primaju odreenu naknadu koja je regulirana sistematizacijom na razni Hrvatske
gospodarske komore.

aktualno

Ajncala! A vidi sad, zadovoljno trlja ruke Dobra Parona i smije se trijunfalno, od uva do uva,
pogledavajui na svoje najdrae goste, jerbo oni
i jesu usrid sride onoga ta in se sprema kasti.
-Meni ste dakle, vadili mast kada san van rekla da tivajen olde u tramac i blaeno spavan
na najzdravijoj podlogi koju ovik more zamisliti,
jerbo ne virujen bankaman! poela je pitulu
s rukaman na bokoviman, a okicaman ih samo
strilja i prodorno pogledava, ka zmija abu.
-A vidite, drava radi isto! Sakrila je u tramac
900 miljuna kuna od Evropske komisije, nije prikazala jamstva koja u ovoj godini dolazu na naplatu manda in priko anka s onin novinaman
prid noson, pravi in vitar i tenta ih da odmaknu
one svoje tufe glave.
-Znai, neko lei na 900 miljuna kuna, a sada
ete me pitati ko u ovoj prii mirno spava na
tramcu punomen oldi? Naglasak je na mirno - naravski, i dalje san to ja! sve ona sama
pita i sama odgovara, ne dajui ovoj dvojici ni
da zraka udanu, kamoli da ri zauste.
-E, a ta bi otaj neko na prostirki od tih pustih
miljuna, triba imat lo san? Da ne bi Evropska
komisija poslala DORH na njega sluajno, Uskok
ili ta ja znan drugo. Da mu se sluajno nee
ta dogodit, osin ta bi moga izgubit izbore?
uspija je El Tigre jedva jedvice sloiti nekakvi
odgovor.
-Ne znan ja ko spava loe, a kome je u snu sve
ravno, ka i ditetu. Al znaden da se biva HDZovica i biva ministrica financija Martina Dali
sada ludo zabavlja, pari mi se Dili svite ta i
kako triba raditi, pridlae otre rezove, iskae
iz patete Da skratin, dok nije izala iz HDZ-a
nije ju bilo uti, da i ne govorin dok je bila ministrica! prikinija je Bili Smo Uskoro razgovor
o tramcima sa tivanin oldima. Jo je doda
kako se od silne buke jedva uje glas da e vako
bit jo najmanje dvi godine, na ta je njegovu
kenjkavu kuknjavu prikinija El Tigre s riiman
da nijedna kriza ne more bit jaa od rvatskoga
naroda, kojemu velika opasnost priti tek ako kojin nesritnin sluajen izae iz krize tek bi tada
moga propasti, pa je zato najbolje naruiti jo
jednu turu.
-Vi ste ipak neozbiljan ovik mrtvo ozbiljno
rekla mu je Dobra Parona i razmotrila teoretsku
mogunost da vlast priuzme vojska, pa da neko konano, uvede red i disciplinu u napaeni
narod i drutvo.
-Nita od vojske, zaboravite odmanija je rukon B.S. Uskoro, a kada je u njeinin okicaman
vidija pitanje, suvo je reka: Jebe vojsku u kojon
more bit sindikat!
-U pravu si! bubnija se dlanon po elu El
Tigre. Skoro je i zaboravija novitadu da je Evropski sud za ljudska prava ponitija zabranu strukovnoga organiziranja u francuskoj vojsci, pa e
sada svi soldati moi imati sindikate.
-A to znai da se spremamo na novi referendum, sto posto e prikupljanje potpisa biti prva
akcija novoga vojnoga strukovnoga udruenja
nevoljno je nastavija El Tigre i najavija da bi
najradije emigrira ne zna ni sam di, jerbo mu je
toga navr glave.
-Pa koje pitanje bi bilo na referendumu, ne
mogu to ba zamisliti, pari mi se da pretjerujete? gleda ga Dobra Parona.
Vrlo jednostavno pitanje: Jeste li da za vrime
letova sa vojnih aviona otpadaju: a) laki dijelovi; b)tei dijelovi!

komunalne novosti

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA

10

ZAVREN programNovo lice ibenika

Obnovljeno
devet fasada,
a na 11 objekata
zamijenjena
vanjska stolarija
Program energetske obnove
obiteljskih kua Novo lice ibenika nakon godine dana je priveden kraju. Program je provoen dvjema mjerama: poveanje
toplinske zatite vanjske ovojnice
kue izolacijom od mineralne
vune ili stiropora, te mjerom
zamjene postojee i ugradnjom
nove energetski uinkovite vanjske stolarije. Procijenjena uteda
emisije CO2 je 80 tona. Ukupan
iznos investicija u konanici je
iznosio 996.700 kuna od ega
je Grad ibenik sufinancirao s
92.760 kuna, a Fond za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost
s 369.509 kuna. Obnovljeno je

devet fasada, a na 11 objekata

je zamijenjena vanjska stolarija.

Najvie 37,5 tisua kuna

potpore

Jo 10 ibenana koji su stekli pravo koritenja subvencije, iz

razliitih je razloga nisu uspjeli
iskoristiti. Podsjetimo, prije godinu dana na natjeaj su stigle
32 prijave. Za 15 kua je bilo
odobreno sufinanciranje zamjene postojee i ugradnja nove
energetski uinkovite stolarije, a
za 14 kua poveanje toplinske
zatite vanjske ovojnice. Najvii
ukupni iznos koji je jedan korisnik mogao ostvariti po svim

Ukupan iznos investicija vrstama potpore bio je 37.500

u konanici je iznosio
kuna.
-Usko suraujemo s Fondom
996.700 kuna od
za
zatitu okolia i energetsku
ega je Grad ibenik
uinkovitost
te vjeto uspijevamo
sufinancirao 92.760 kuna,
dobivati bespovratna sredstva
a Fond za zatitu okolia i kako za gradske projekte poput
energetsku uinkovitost modernizacije javne rasvjete i
369.509 kuna.
obnove sportske dvorane na BalObnovljeno je devet
dekinu tako i za nae sugraane.
fasada, a na 11 objekata
Subvencionirano 50 posto
je zamijenjena vanjska
stolarija. Jo 10 ibenana cijene projekta
Zavrili smo prologodinji
koji su stekli pravo
program gdje su ibenani mokoritenja subvencije, iz gli dobiti do 50 posto novca za
razliitih je razloga nisu obnovu fasada i stolarije na svouspjeli iskoristiti
jim kuama, no u tijeku je drugi

program u kojem mogu dobiti

isto toliko novca za ugradnju
sunanih toplinskih kolektora za
pripremu potrone tople vode i
grijanje, ili fotonaponskih pretvaraa za proizvodnju elektrine energije, ili kotlovskih sustava
na biomasu za centralno grijanje
u to spadaju kotlovi na drvnu
sjeku, pelete i pirolitiki kotlovi,
kazao je zamjenik gradonaelnika Danijel Mileta, nadlean za
obnovljive izvore energije, naglasivi kako e gradska uprava
dogodine ponovo provoditi program energetske obnove fasada
i zamjene stolarije, ako im Fond
to odobri.

Javni radovi na
ibenskim tvravama
U tijeku su javni radovi ienja ibenskih tvrava koje je u suradnji s Gradom
ibenikom inicirala Udruga za ouvanje ibenske batine 'Juraj Dalmatinac',
a posredstvom programa zapoljavanja
u javnom radu koje provodi Hrvatski
zavod za zapoljavanje. Na javnim radovima angairano je troje ljudi u razdoblju od etiri mjeseca. Planirano je

ienje triju kopnenih tvrava. U rujnu

i listopadu izvedeni su javni radovi na
tvravi Barone, oistit e se prostor oko
Sv. Ivana, a potom Tvrave sv. Mihovila.
Projekt je vrijedan oko 100.000 kuna, a
uz financiranje radnika, obuhvaa i nabavu opreme i alata za ienje. Grad je
za javne radove na tvravama izdvojio
44.839 kuna.

Sanacija cesta u
Razorima i Donjem Polju
Grad ibenik angairao je Poduzee za
ceste 'ibenik' za radove na saniranju dionica cesta u Razorima i Donjem Polju. U
Razorima je sanirana dionica u duljini od
jednog kilometra poljskog puta koji je nakon kia i uope pod utjecajem vremenskih
prilika znatno oteen. Cesta je oiena,
nasuta tucanikom i izravnana, to pojednostavnjuje prometnu komunikaciju korisnicima koji na tom prostoru imaju uglavnom
poljoprivredne povrine. Vrijednost radova
je 95.315 kuna. Iz proraunske stavke za
izgradnju ulica i gradskih povrina asfalti-

rano je i 100-tinjak metara ceste u zaseoku

Petrine u Donjem Polju. Vrijednost radova
je 59.873 kune.
-U izgradnji i sanaciji komunalne infrastrukture napravilo se zaista mnogo i napravit e se jo, iako su nam financijske mogunosti dogodine realno manje. Potreba uvijek
ima i u suradnji s predsjednicima gradskih
etvrti i mjesnih odbora rjeavamo ih jednu po jednu, po dogovorenim prioritetima,
rekao je zamjenik gradonaelnika Danijel
Mileta, dodajui da nee biti zapostavljen
niti jedan gradski kvart.

11

komunalne novosti

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA

Vienamjenska dvorana Nova faza ureenja kota 1,5 milijuna kuna

Radovi na statikoj sanaciji biveg

kina Odeon trajat e do prosinca
-Kino Odeon, kao multifunkcionalna dvorana, prostorno
i sadrajno e nadopuniti kulturnu ponudu grada,
alternativnu scenu, ali ponuditi i nove turistike sadraje,
kongresni turizam. Kako se kompletno ureenje
tog prostora mjeri u viemilijunskim iznosima, mi ga
realiziramo u fazama. Ovim putem elim zahvaliti
Ministarstvu kulture koje nas financijski prati u projektu,
te emo po istom modelu financiranja nastaviti radove
i u 2015.g.; sredstvima Grada, Ministarstva, ali i prijavom
na EU fondove, kae gradonaelnik eljko Buri
U tijeku su radovi na statikoj sanaciji biveg kina Odeon,
a gradilite je proli tjedan obiao gradonaelnik eljko Buri i
zamjenik gradonaelnika mr. sc.
Danijel Mileta sa suradnicima.
Projekt statike sanacije objekta
izraen je nakon geomehanike
i statike analize, a izraena je
i revizija glavnog i izvedbenog
projekta rekonstrukcije. Nakon
dovoza i istovara opreme te pripreme gradilita za rad, uklonjena je stara stolarija s prozora,
oieno raslinje s terasa kina
radi lakeg izvoenja radova,
uklonjene su postojee betonske
ploe s terasa radi smanjenja teine i optereenja na postojeu
AB konstrukciju.

Radovi pod nadzorom

-Nakon toga poelo se s mehanikim i runim iskopom materijala oko postojeih temelja
stupova u irinu od 150 cm sa

svake strane stupa do dubine

postojeih temelja. Probuene
su rupe u postojeim temeljima,
ugraeni ankeri za vezu starog
i novog betona, ugraena je armatura proirenja temelja prema
projektu sanacije te postavljena
oplata. Ugraen je novi beton
proirenja temelja i pod tlakom
do 2200 bara hidrodinamiki
pripremljeni postojei stupovi.
Prije hidrodinamike pripreme
povrine stupova postavljeni su
podupirai, cijevna skela za prenoenje dijela optereenja postojee konstrukcije, kao osiguranje da ne doe do naruavanja
statike stabilnosti konstrukcije.
Gradilite svakodnevno obilazi
i pregledava nadzorni inenjer
Marko Maglov, a na dnevnoj razini je i kontakt s projektantom,
kazao je mr. sc. Danijel Mileta
zamjenik gradonaelnika, dodavi da za sada nema pritubi
od stanara susjednih zgrada te

da su stalno u kontaktu s njihovim predstavnikom.

Realizacija projekta
u fazama

-Kino Odeon, kao multifunkcionalna dvorana, prostorno i

sadrajno e nadopuniti kulturnu ponudu grada, alternativnu
scenu, ali omoguiti sreditu
grada novi turistiki sadraj,
kongresni turizam. Kako se

kompletno ureenje tog prostora mjeri u viemilijunskim

iznosima, mi ga realiziramo
u fazama. Ovim putem elim
zahvaliti Ministarstvu kulture
koje nas financijski prati u projektu, te emo po istom modelu
financiranja nastaviti radove i
u 2015. g.; sredstvima Grada,
Ministarstva, ali i prijavom na
EU fondove, kae gradonaelnik eljko Buri. Grad je jav-

nim natjeajem, kao prvu fazu

radova, ugovorio statiku sanaciju objekta i za tu namjenu u
gradskom proraunu za 2014.
osigurao sredstva, ukljuivi
700.000 kuna od Ministarstva
kulture. Najpovoljniju ponudu
je dostavila firma Sitolor d.o.o.
iz Slavonskog Broda. Radovi po
ponudi vrijedni 1.554.075 kuna
poeli su 30. rujna 2014. i trebaju zavriti poetkom prosinca.

TVRAVA UBIEVAC Brusi se jo jedan ibenski dijamant

Kulturna batina kao

atraktivno izletite
Nakon uspjenog projekta revitalizacije Sv. Mihovila, Grad ibenik poinje s radovima na ureenju Tvrave ubiavac-Barone.
Najniu ponudu za graevinskoobrtnike, elektroinstalacijske
i strojarske radove u iznosu od
4.841.550 kuna dostavila je zadarska tvrtka Ploter.
-Ureenje te tvrave san je
mnogih generacija ibenana,
a mi smo generacija koja ivi taj
san. Ovo je ispisivanje nove budunosti grada iji napredak nitko
vie ne moe zaustaviti. Neemo
biti mirni dok ne zavrimo sve etiri nae tvrave, koje e biti na
ponos ibeniku i ibenanima,

kazao je prilikom potpisivanja

ugovora s izvoaem gradonaelnik eljko Buri. Projekt Barone
pod nazivom Ponovno otkrivanje
bogate prolosti put u uspjenu
budunost odabran je u veljai
ove godine, u snanoj konkurenciji niza kvalitetnih projekata, za
financiranje na IPA III C natjeaju
za dodjelu bespovratnih sredstava
Europske unije.

Pogodnosti prirodnog
pada terena

Drutvo za zatitu ibenske

batine Juraj Dalmatinac izradilo je projekt, dok je Grad ibenik pripremio kompletnu prija-

Idejno rjeenje ureenja

tvrave Barone ukljuuje
restauraciju, revitalizaciju
i odrivo koritenje tog
spomenika kulturne
batine te stvaranje
atraktivnog izletnikog
lokaliteta. Procijenjena
vrijednost cijelog projekta
je 1.377.165 eura, od
kojih Europska unija
bespovratno sufinancira
s 993.900 eura, dok e
preostali dio osigurati
Grad ibenik

vu i dokumentaciju za natjeaj.
-Na tvravi e se nalaziti
visokotehnoloki muzej koji
koristi tehnologiju proirene
stvarnosti. Tako e posjetitelji
pomou pametnih telefona i prijenosnih raunala, a u budunosti i posebnih AR naoala,
promatrati i istraivati sadraje iz bogate ibenske povijesti.
Posebna atrakcija bit e pogled
s vidikovca na panoramu ibenika kakav je bio u 17. stoljeu.
Iskoristiti e se prirodni pad terena i uza sami objekt napraviti
amfiteatar za manje manifestacije i predavanja kapaciteta do
100 posjetitelja, a u zapadnom

kutu tvrave uredit e se djeje

igralite.

Na tvravi proirena
stvarnost

Idejno rjeenje ureenja Baronea ukljuuje restauraciju, revitalizaciju i odrivo koritenje tog
spomenika kulturne batine te
stvaranje atraktivnog izletnikog
lokaliteta, objasnio je zamjenik
gradonaelnika Danijel Mileta.
Procijenjena vrijednost cijelog
projekta je 1.377.165 eura, od
kojih Europska unija bespovratno
sufinancira s 993.900 eura, dok
e preostali dio sredstava osigurati Grad ibenik.

12

upanija

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Rogoznica Novi saziv Turistikog vijea nije impresioniran ovogodinjom izvrsnom sezonom

Sezona odlina, no turistiki vij

vedrana stoi

redakcija@sibenski-list.hr
rogoznica

-Hoteli, ugostiteljski objekti

i sve popratne slube trebale bi
raditi itavu godinu, a ne samo u
pici sezone od 15. lipnja do 15.
rujna. Treba to vie isticati prirodne i kulturne posebnosti, uostalom
treba nam unikatna pria - zakljuio je Erceg
U prvih 10 mjeseci ove godine
Rogoznicu su posjetila 64.724 gosta i ostvareno je 481.961 noenje.
U usporedbi s prolom godinom,
dolazaka je vie za 8,5 posto, a broj
noenja porastao je za 4,2 posto.
Izvrsni rezultati i nisu ba impresionirali novi saziv Turistikog vijea. Veina vijenika upozorila je na
nunost boljeg komunalnog standarda, posebice su imali zamjerke
na neopremljenost i neureenost
brojnih rogoznikih plaa. Antonijo Radi, inae predsjednik Sekcije ugostitelja ibenske obrtnike
komore, nezadovoljan je bunim
glazbenim programima koji su
uglavnom namijenjeni domaoj
publici. Umjesto Jelene Rozge i Jole, Radi bi rogoznikim turistima
ponudio vie tradicijske kvalitetne
glazbe, ali i poneki koncert svjetski

Bez obzira na brojku

od gotovo pola
milijuna noenja
Mario Erceg, vlasnih
ekskluzivnog
boutique hotela Life,
dri da se Rogoznica
jo ne moe kititi
titulom destinacije

Istraivanje provela:

Agencija MEDIApuls
dnevna sluanost na nivou
GRADA IBENIKA

27,5

(od 31. sijenja do 31. svibnja 2014.)

14,8

14,6

14,2

11,9
4,6

3,4

3,1

2,2

0,9

dnevna sluanost na nivou

ibensko-kninske upanije

15,8
14,2
12,2
10,5

9,7

(od 31. sijenja do 31. svibnja 2014.)

5,3

4,3

4,2

3,9

3,6

2,5

Prvi u gradu,
prvi u upaniji...

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

upanija

13

ijenici trae jo bolje rezultate

Mario Mladini
direktor
Turistikog ureda

Turistika zajednica puno radili, malo zaradili

Znaajan porast iznajmljivaa i prometa, naalost, nije bitno poveao prihod TZ-a. Najodgovorniji za puno
rada, a malo novca su ministarstva turizma i uprave
jer nisu uspjela pronai zajedniko rjeenje za novonastala naselja Stivanicu, Kanicu i Zatoglav koja su
prije prekrajanja prostora pripadala naseljima u turistikim B i C razredima. Kao nekategorizirana naselja
automatski su svrstana u D razred ime je znaajno
umanjen prihod TZ-a jer u tim naseljima ima veliki
broj iznajmljivaa. Nije na odmet napomenuti da ni
od boravine pristojbe koja u A razredu iznosi 7 kuna

prepoznatljivih Maksima Mrvice i

2Cellos ili pak Ane Rucner.

Iznajmljivaa 17 posto vie

-Buna glazba esto tjera goste,

a posebice nautiare privezane uz
rivu. Dobra gastronomska ponuda nije dovoljna da privue vie
kvalitetnih stranih gostiju - rekao
je Radi.
Bez obzira na brojku od gotovo pola milijuna noenja Mario
Erceg, vlasnih ekskluzivnog bou-

tique hotela Life, dri da se Rogoznica jo ne moe kititi titulom

destinacije.
-Hoteli, ugostiteljski objekti
i sve popratne slube trebale bi
raditi itavu godinu, a ne samo u
pici sezone od 15. lipnja do 15.
rujna. Treba to vie isticati prirodne i kulturne posebnosti, uostalom
treba nam unikatna pria - zakljuio je Erceg.
Bez obzira na primjedbe turistikih vijenika rogoznika Tu-

ristika zajednica ima razloga za

zadovoljstvo. U 2014. godini broj
iznajmljivaa porastao je za 17
posto, a broj novih postelja za 15
posto. Na rogoznikom podruju
trenutno su 7683 postelje u privatnom smjetaju, hoteli i apart hoteli
imaju oko 200 postelja, dok autokampovi imaju 23 kamping mjesta. S neto prihodom od 1,7 milijuna kuna Turistika zajednica moe
financirati sve svoje aktivnosti bez
zaduenja kod poslovnih banaka.

lokalnim turistikim zajednica pripadne tek neto vie od 2 kune. Zastraujui je podatak da od nautikog
prometa rogoznika Turistika zajednica dobije svega
10 posto od boravine pristojbe. To siromaenje lokalnih turistikih zajednica traje jo od 2009. godine od
kada ukupan prihod od boravine pristojbe i pauali u
nautici idu na poseban raun Hrvatske turistike zajednice. Prole godine u prvih 9 mjeseci Marina Frapa
samo od boravine pristojbe uplatila je milijun kuna, a
od milijuna u blagajnu rogoznike Turistike zajednice
slilo se svega 50 tisua kuna.

-U 2015. godinu ulazimo jo

ambicioznije. Planirano poveanje
prometa od 8 posto, realno planirajui bruto prihod od boravine
pristojbe trebao bi iznositi 2,3 milijuna kuna.

Strategija razvoja
turizma - dogodine

Ve u ovoj godini poboljana

je naplata turistike lanarine,
pa u iduoj godini planiramo
prihod od 140 tisua kuna ne-

to. U 2015. godini izradit emo

strateki razvojni plan turizma,
nastavljamo i brendiranje Rogoznice kao iznimnog turistikog
odredita, radit e se na unapreenju i promociji prirodnih i
kulturnih vrijednosti, a razvijat
emo i svijest o ouvanju prirodnih vrijednosti - rekao je izmeu
ostalog, predstavljajui Program
rada s financijskim planom za
iduu godinu, direktor Turistikog ureda Mario Mladini.

KAMEN TEMELJAC za djeji vrti u Tisnom

U tijeku prijave za

INTENZIVNI KREATIVNI KROJAKI TEAJ

nauite osnove krojenja i ivanja u 30 sati uenja

Kontinuirano vrimo upise na

Programe osposobljavanja:
jednostavni poslovi u zanimanju kuhar/ica, slastiar/ka
jednostavni poslovi u zanimanju konobar/ica,
barmen/ica,
priprematelj/ica koktela,
njegovatelj/ica,
dadilja,
gerontodomain/ica,
pomonik/ica u nastavi u radu s uenicima s tekoama.

NOVO PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA ZA:

VINOGRADARE, VINARE, MASLINARE I PELARE
Programe prekavilifacije i dokolovanja:

stjecanje srednje strune spreme:
kuhar/ica,
konobar/ica,
slastiar/ica; pekar/ica,
hotelijersko-turistiki tehniar/ka,
agro-turistiki tehniar/ka,
upravni-referent/ica,
poslovni tajnik/ica.
Doznajte vie o:
Naim programima usavravanja:
brodski kuhar,
kuhar specijalist,
konobar specijalist,
voditelj suvremene ugostiteljske kuhinje.
(Nastava poinje nakon to se u pojedine programe upie barem petero polaznika.)

Prva predkolska ustanova

u povijesti opine
Oko 60 maliana s podruja opine Tisno naredne
pedagoke godine upisat e se u djeji vrti 'Spuvica' za koji je, na mjestu zgrade koja e niknuti za est
mjeseci, temeljni kamen postavio tinjanski naelnik
Ivan Klarin. Prva je to predkolska ustanova u povijesti
Tisnoga koja e se ciljano graditi za djecu te dobi, pa
su simbolini in pjesmom uveliali i maliani, budui
korisnici 400 etvornih metara prostora to e po svim
standardima biti prilagoen upravo njima. Uz kamen
je postavljena i svojevrsna vremenska kapsula s popisom imena i prezimena svih koji e 'Spuvicu' pohaati u prvoj generaciji. Takoer i njihovi crtei. Slubeni
poetak gradnje ustanove koja sveukupno kota pet
milijuna kuna, naelnik Klarin okvalificirao je povijesnim inom te uvodom u zaokruivanje (pred)kolskoumjetnike i sportske cjeline. Svojevrsni mini-kampus
zavretkom vrtia init e, naime, oblinja osnovna i
glazbena kola te sportska dvorana.
Po Klarinovim rijeima, 80 posto investicije osigurano je sredstvima EU iz programa EIB za ruralni
razvoj i razvoj otoka, komponente III, dok e ostatak

biti namiren iz prorauna opine. Naelnik je, takoer,

naglasio kako e u vrti biti upisana djeca jaslike i
vrtike dobi, kao i djeca koja e odgojno-obrazovnu
ustanovu pohaati po prilagoenom programu. Njih
e se, najavila je Kornelija Barii, pedagoginja i ravnateljica vrtia, uz suglasnost roditelja integrirati s
ostalom djecom.
-Trenutno u neprimjerenom prostoru vrti pohaa
22 djeteta u jednoj mjeovitoj grupi od 3 do 7 godina. Prostor je bio tek privremeno rjeenje, no zbog
nemogunosti financiranja novog objekta, skoro dva
desetljea ekali smo ovaj trenutak. Potrebe za predkolskom ustanovom su velike jer je na podruju opine
Tisno mnogo mladih obitelji s puno djece, zaposlenim
roditeljima ali i djedama i bakama. U Tisnome su 22
predkolca, jednako kao i u Jezerima, dok ih je u Betini
ak 40. Mnoge obitelji odluit e se za upis maliana
upravo u 'Spuvicu' zbog vrhunskih uvjeta koje e se
nuditi djeci jaslike i vrtike dobi, te injenice to e biti
organiziran cjelodnevni boravak djece od 7 do 16 sati
- kazala je Barii. Marina Jurkovi

upanija

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

katarina rudan

katarina.rudan@sibenski-list.hr
vodice

Kako je najavljeno, ovog tjedna

nastavljaju se radovi na izgradnja
trnice i nove ribarnice u Vodicama, koji su zaustavljeni prije ljeta.
Podsjetimo, nakon to je Grad Vodice otkazao ugovor s prvim izvoaem radova, tvrtkom RAN iz
ibenika, raspisivanje natjeaja za
nastavak izgradnje trnice i ribarnice preputeno je gradskom Komunalnom drutvu Le. Drutvo
je provelo javnu nabavu i potpisalo
ugovor s jedinim ponuditeljem, Zajednicom ponuditelja Minigradnja
d.o.o. iz Vodica i Drvene konstrukcije d.o.o. iz Voina. Ugovor o nastavku izgradnje trnice i ribarnice
vrijedan je 2.995.972 bez PDV-a, a
ugovoreni rok dovretka izgradnje
je 90 dana.

Nekvalitetno obavljeni
radovi

-Oekivali smo da e ponuaa biti vie i da emo tako doi do

povoljnije cijene radova. Meutim,
oito je da se radi o vrlo sloenim
zahvatima koje treba odraditi u relativno kratkom roku, a injenica
je da izvoa dolazi na gradilite
na kojem je bilo jako puno problema, zbog ega smo i raskinuli
ugovor s prethodnim izvoaem.
Pokazalo se da radovi nisu napravljeni kvalitetno, pa novi izvoa u
tom smislu ima dosta problema,
kae Branka Juriev Martinev,
vodika gradonaelnica.

Novi izvoa radova na vodikoj gradskoj trnici i ribarnici

Zajednica ponuditelja Minigradnja iz Vodica i Drvene konstrukcije iz Voina
nika stipaniev / cropix

14

-Oekivali smo da e ponuaa biti vie i da emo

tako doi do povoljnije
cijene radova. Meutim,
oito je da se radi o vrlo
sloenim zahvatima koje
treba napraviti u relativno
kratkom roku od 90 dana,
a injenica je da izvoa
dolazi na gradilite na
kojem je bilo jako puno
problema, zbog ega smo
i raskinuli ugovor s prethodnim izvoaem, kae
Branka Juriev Martinev,
vodika gradonaelnica

Jedinom ponuau tri milijuna kuna

bez PDV-a za zavretak radova
Oekuje se da e novi izvoa
radove okonati do travnja sljedee godine, premda je trnica i ribarnica prema planiranom trebala
biti gotova jo za Uskrs ove godine.
No, kako se sve zakompliciralo i
zavrilo na sudu, gradonaelnica
se nada da e ovaj put sve proi u
redu.
-Naalost, nije tako lako mogue raskinuti ugovor s nekim izvo-

aem radova zbog niza propisa,

o emu esto svjedoimo.

Cijena gradnje v
ea od planirane?

Naime, Zakon o javnoj nabavi

propisuje da morate uzeti najjeftinijeg ponuaa, premda se u ovom
sluaju ve znalo da s RAN-om postoje problemi kod izvoenja radova na ibenskoj plai Banj.

Cijena koju je za gradnju trnice

i nove ribarnice ta tvrtka ponudila
bila je daleko ispod drugih ponuenih cijena, ali mi smo zbog zakonskih odredaba bili duni potpisati taj ugovor. Radovi su poeli, ali
kasnije kad je dolo do problema,
opet zbog propisa, nije jednostavno
takvog izvoaa izbaciti s gradilita. Zbog svega moram jo jednom
zahvaliti naim sugraanima i go-

stima to su imali razumijevanja,

jer se Grad, kao i nae komunalno
poduzee Le, zaista naao u nezavidnoj situaciji, kae gradonaelnica. Koliko e u konanici izgradnja
vodike trnice i ribarnice kotati,
u ovom trenutku teko je podvui
crtu zbog cjelokupne situacije, no
ona e u konanici vjerojatno biti
vea od prvotno planirana tri milijuna kuna.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

15

ETVRTA MANIFESTACIJA Dani mladog maslinovog ulja 13. prosinca u Vodicama

nika stipaniev / cropix

Kazivanja izgubljenog vremena

upanija

PIE: MARIJA KRNEVI RAK

Kako se orzilo
u Gaelezima
Ivo Furi je u Gaelezima zabiljeio kazivanje grupe
mjetana koji su mu priali o glazbalima i starinskom nainu pjevanja, orzanju.
Oda se prija puno sviralo, sade vie nema toga,
nema. To je bilo do rata ovoga zadnjega i jo neko
vrijeme poslin rata, to da se tako puno sviralo. A
ovo zadnje vrijeme sve manje i manje je toga bilo,
tako da se more kazati ki da toga vie i nema. Ali
prija smo mi oda imali puno tije strumenat. Najprije
ki djeca smo inili one male svirce od jasena, a zvali
ih slavi. A neki slavii su imali i nastavak s rupon za
prst. Unda smo inili urlike, isto od jasena iznutra
upljo, a imale su i do est malih rupic za prste. I
jo smo inili une trube, ki truba je to bilo. A to se
inilo od kore jasenove. U prolie kad se lako dade
kora s drveta guliti, ogulila bi se kora od malo deblje
grane jasena i unda se ta kora savijala tako da bi
liila na trubu i u to bi se duvalo tu, tuuu. E, to su
bili strumenti od obanije, to smo mi u to najvie
svirali u obaniji kod ovaca.
Svirale smo isto imali, to stariji muki, ali se to najvie kupovalo, vako digdi na sajmu. Unda su bile
diple, more s mijon oli bez mija. To se isto kupovalo.
U to su isto svirali stariji. Puno se sviralo na gusle.
Oda je bilo njije koji su znali svirati i u gusle i lipo
pivati uz gusle. To vako stariji ljudi.
Unda rog, zvona, unda strailo, sve smo to imali.
U svirale se najvie sviralo kod kue, prid kuon, bi
digda i u polju. A u diple vako kad bi bila koja veta, koje slavlje, digda i kraj kola dok bi kolo igralo.
Guslari su najvie pivali i svirali u gusle zimi kraj komina, a bi i u druga doba godine, vako prid kuon,
na ulici.
Ali u nas je bilo i to da bi se stalo po nekoliko njije,
po dva, po tri, digda i vie, jedan bi uzeja jedan strument, drugi bi uzeja koji drugi i tako po nikoliko njih
bi skupa sviralo, ki da je ono glazba.
U rog bi duvali vako za dozivanje. A kad bi vako bila
koja svadba, da se je enija koji udovac, udala koja
udovica, oli bilo koja svadba koja nije ono ba bila
u redu, kako triba, unda bi se skupilo staroga sua
i to bi se vuklo po ulici, ki strailo oli neko rugalo. A
isto tako bi se skupila zvona, to ona zvona ta se
mee kravi oli ovnu oko vrata i unda bi se isto tako
zvonilo i u ta zvona.
I to sve mi muki. enske nisu nikad u nas svirale.
Bija taki obiaj.
A ove nae domae pjesme po starinsku, mi reemo i orziti, jo kadikad zapjevaju ekod stariji, a
mlai to i ne znaju, a niti ih je puno briga za to.
E, ovo ta mi reemo orziti, je ovako unaj koji prvi
zapoimlje pjesmu, to je svakako bolji pjeva, zove
se uni koji zakuntava. Un u pjevanju zove jednoga
iz grupe u koga se u pjesmi moe pouzdati, unoga
za koga misli da ga nee izdati. Na primjer O moj
Mile, i ti si mi tute, bil se moga pouzdati u te? Unda uni koji je prozvan odgovori sa o,o,o,o,o... trese
glason, orzi. Eto po tomu se takovo nae starinsko
pjevanje zove orziti.

Godina je loa, no ipak se

oekuje 150 uzoraka ulja
biti manje uzoraka nego ranijih
godina, ali oekujemo najmanje
150 uzoraka za ocjenjivanje. Zbog
godine kakvu smo imali i bolesti
koje su napadale maslinu, ulja su
slabije kvalitete nego prijanjih
dobrih godina, pa se neki nai
stari sudionici manifestacije moda iz tih razloga nee natjecanje.
Ve je poznato da su organoleptiki ulja manje gorka i pikantna, a
kemijske analize govore o poveanim SMK i peroksidima. Neovisno
o svemu na samoj manifestaciji,
predavanjima i sveanoj veeri
ipak oekujemo guvu kao i
prethodnih godina, Bunti e.

katarina rudan

katarina.rudan@sibenski-list.hr
ibenik

U organizaciji Udruge dalmatinskih uljara 13. prosinca e se u

vodikom hotelu Olympia odrat
4. meunarodna manifestacija
Dani mladog maslinovog ulja u
Dalmaciji. Kao i prijanjih godina, svi zainteresirani maslinari
ve mogu dostaviti uzorke svojih ulja na analizu, a krajnji rok
je 25. studenoga. Tajnik udruge
Damir Bunti podsjea da e se
ocjenjivati kemijski parametri i
organoleptika, za analizu je potrebno dostaviti pola litre ulja,
te uplatiti kotizaciju u iznosu od
300 kuna po uzorku.

Cijena maslinovog ulja

Ipak se oekuje dobar

odaziv

-Pored troka kemijske i organoleptike analize, u cijenu je

uraunat i iznos za fond nagrada
i sveana veera za jednu osobu
na zavrnoj veeri dodjele priznanja i nagrada. Ove godine planirali smo primiti maksimalno 200
uzoraka ulja, s tim da e se skratiti
rok prijava ukoliko se ranije zaprimi maksimalni broj uzoraka.
Maslinari mogu slati uzorke na
adresu udruge, Ivana Gundulia
25, Vodice ili osobno dogovoriti
predaju uzoraka na telefon Udruge dalmatinskih uljara 091/3689
220, poruuje Bunti.
Upitan oekuju li dobar odaziv
maslinara na manifestaciju, a time i ulja na analizu, s obzirom na
to da je ova maslinarska godina
bila iznimno loa, Bunti je odgovorio potvrdno.
-Sigurno je da e zbog katastrofalno loe godine u maslinarstvu

Damir Bunti

-Sigurno je da e zbog katastrofalno

loe godine u maslinarstvu biti
manje uzoraka nego ranijih
godina, ali oekujemo najmanje
150 uzoraka za ocjenjivanje. Ve je
poznato da su organoleptiki, ulja
manje gorka i pikantna, a kemijske
analize govore o poveanim SMK i
peroksidima. Neovisno o svemu, na
samoj manifestaciji, predavanjima
i sveanoj veeri ipak oekujemo
guvu kao i prethodnih godina,
kae Damir Bunti, tajnik Udruge
dalmatinskih uljara

Neovisno o kvaliteti i pitanju koliko e ekstra djevianskog maslinovog ulja uope biti,
kako se i oekivalo, maslinari su
povisili cijenu, pa je ulje teko
dobiti ispod 70, a najee je 80
kuna po litri. Neke su prognoze da
e se popeti i do 100 kuna.
-Cijenu ulja kao i svih drugih
proizvoda diktira trite, odnosno zakon ponude i potranje.
Ako znamo da je ove godine u
Dalmaciji preraeno oko 10 posto prosjene proizvodnje onda
nije udno da je cijena otila gore. To je donekle u redu ukoliko
se radi o uljima dobre kvalitete,
ali ako se radi o slabijim uljima,
onda je potpuno krivo i dobit e
se suprotni, kratkoroni efekt.
Meutim, moram takoer istaknuti da je u susjednim upanijama cijena dobrog maslinovog
ulja vea nego u naoj i to ne za
10 nego i za 20 i 30 kuna po litri,
a Istru neemo ni spominjati, na
kraju e Bunti.

upanija

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

DRNIKI
AMARCORD

PIE: uro perli

Za Budijen smo plakali

kako se plae kada ti
nestane prijatelj
Kad-tad, tribalo je do i do vake teme. E sad vi mislite ta je stari iinja,
o emu e poet mudrovat. Ne bi mi virovali, o betijan. Sad smo u takin
vrimenima da ovik mora pazit i kad govori o betijan da ne bi bijo grub
prema njima i tako uvridijo njijova prava. Mila majko, da me uje aa,
ta bi reka. Kad smo mi bili mulci, svaka kua bi kupila kezme i tendili bi
ga do vrimena kolinja. Ranije je to uvik bijo kraj jedanajstog miseca. Nije
tu bilo mile-lale, zna se zato se prase goji. Kad smo jedne godine, za
vrime progonstva, ili u Dugopolje kod prijatelja na kolinje, u najvanijem
trenutku, kad je tribalo pridrat prase, naeg Zvonka nigdi. Mi sve obavili
bez njega. Uto i on doa i govori: Ljudi, ne zamirite. Ja san ga kupijo ka
kezme, dava mu ist, eka ga po drobu. Postali smo prijatelji. Kako bi ja
to sve moga gledat? Nismo mu zamirili, taki je ovik. Ima ljudi ta tako
gledaju na betije i ta in mo.
Ipak, kad ovik govori o betijan, najprvo se siti ovaca, siti se svoga
stada. To je bila raa, to je bijo ivot, istrat ovce na pau, pa na pojilo,
pa vratit ih nazad. Moja tetka znala bi svaku po imenu, razgovarala
njima, ljutila se na nje. A jopet, rae bi ona ostala gladna nego da njeinin betijan ta fali. Priznajte i sami, dobar dil vas ta ovo sad itate,
sitite se svoga stada, izgona u gaju, sitite se obanica i obana i svega
onoga to mladost, godine i opojan zrak nose sa sobon. Uz ovce je planula i mnoga ljubav, a znalo je bit i prave berekinade. I nikad se to ne
more zaboravit. Ja neu nikad zaboravit tetkina magarca, zva se Gobo.
Sivac, ima je smian samar. Prvi put kad san ka dite ia u Klju, jaijo
san na njemu. Kad bi te pogleda, djelova je nekako umorno, rezignirano
ka eljade kad ne zna ta bi sa ivoton. Najsritniji bi bijo kad bi ga tetka
rasteretila samara i kad bi veselo otia u gaj. Zna je da ga tamo ekaju
njegove drubenice, njegovo magaree drutvo. Kad je jadnog Goba unitilo vrime i teak rad, svi su bili tuni. Tetka je i plakala: Ode moj Gobo,
moj pomonik, moja snaga.
Moda nisan tada ba dobro shvaa tetku dok i ja nisan doa u slinu
situaciju. Nikad nisan bijo lovac, a oduvik iman pasa. Kad smo bili doli
u Splitu, uza me se stvorie dva lipa pasia, neko ih je ostavijo. Ja oko
nji, oni oko mene i moje dice, i mi se pravo sprijateljili. Kad je dolo vrime da se ie kui, kad se oslobodijo Drni, mi trpamo stvari u kamijon i
spremamo se ii a. Nji dva stoje ka ukopani kraj kamijona, i ka da plau,
ne znaju ta e. Kad smo vidili to, svi smo ih prigrlili i poli su s nama u
Drni. Zavolila ih je i moja stara, ma svi.
A kad je poslin vie godina moj Budi obolijo i kad smo ga morali uspavat, tek tada san vidijo ta znai pas-prijatelj. Plaka san i ja, i ena i
dica. Plakali smo kako se plae kad ti nestane prijatelj. Zato ja i danas
ne mogu zaboravit onu pseu radost kad su uskoili s nama u kamion.
Moji psei prijatelji nisu nikad kalkulirali. Kad god bi ja ia od kue, bili
bi tuni, kad god bi se vraa, to bi bila iskrena radost. Otada puno bolje
razumin i moga prijatelja Zvonka s poetka ove prie.

RAZGLEDNICA
LJEPOTE
NACIONALNOG
PARKA
ibenskilist

OD POETKA 2014. nastavlja se jedan od najznaajnijih zahvata obn

Katedrala sv. Jak

zatiena kao i Si
joko elar

16

joko elar

redakcija@sibenski-list.hr
ibenik

Hrvatski restauratorski zavod

zapoeo je poetkom rujna 2012.
godine s istraivanjima i konzervatorsko-restauratorskim (najprije
s probnim) radovima na kamenoj
plastici unutranjosti prezbiterija
i glave apside ibenske katedrale.
Prema planu radova koji su sada u
punom jeku, obnova e obuhvatiti cjelokupno unutranje kameno
oploje i kameni inventar stolnice.
U tom iznimno sloenom i zahtjevnom poslu sudjeluju konzervatorirestauratori specijalizirani za kamenu plastiku, geolozi, kemiari,
arhitekti, povjesniari umjetnosti iz
Restauratorskog odjela Split, Prirodoslovnog laboratorija, Odjela za
graditeljsko nasljee i drugi strunjaci. Projekt financijski prati Ministarstvo kulture RH sa ibenskom
biskupijom.
Za proteklih 478 godina koliko
katedrala postoji, pored obnoviteljskih zahvata u prolosti, ovo
je, uz primjenu najsuvremenije
tehnologije najopsenija sanacija
remek-djela Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca.

Skele od 20 metara

Posljednji veliki zahvat na katedrali zbio se 1996. godine, kada

je sanirana kupola, namjerno pogoena granatom od 40 mm s neprijateljskog broda JRM, 18. rujna
1991. Godine.
Tijekom stoljea katedrala je
najvie trpjela od nanosa morske
soli noene vjetrovima, taloenjem
vapnenca, slijevanjem oborinskih
voda i od drugih tetnih atmosferskih uinaka, pogotovo u vrijeme
postojanja stare Tvornice karbida
i cijanamida (kasnije Tvornice
elektroda i ferolegura u Crnici) i

Pola katedrale pod skelama

od taloenja tetnih plinova nji- unutranjost crkve zapravo gradihovih pogona. Sve je to, uz druge lite, sluba boja i drugi crkveni
dugorone pojave, izazivalo kemij- obredi, odvijaju se na uobiajeni
ske i fizike promjene na osjetljivoj nain, iako pod neobinim vizualnim dojmom.
strukturi kamenih blokoKatedralu smo obili
va, umjetnike kamene
u pratnji don Kreimiplastike na gotikim
ra Matee, katedralapsidama katedrale
nog upnika i jednog
i drugdje u njoj.
godina
Trenutno je cijeli
prolo je od zavretka od lanova biskupijskoga tima koji svaprezbiterij na gorgradnje katedrale
kodnevno prati radonjem dijelu crkve,
sv. Jakova
ve u vrijeme kada se ne
gotovo do vrha same
slue mise.
kupole, obloen sloenim
Don Kreo nam je otkrio novost,
skelama u visini od dvadesetak
metara (postavila Keran Comp iz da e se raditi na tome da se prozoVodica). Usprkos injenici, to je ri u donjem dijelu kupole ubudue

478

Draga djeco,
u pripremi je izrada
potanskih razglednica na temu
LJEPOTE NACIONALNOG PARKA.
Crtajte u svim tehnikama i aljite
nam svoje crtee. Najorginalnije
radove objavit emo na
razglednicama te pokloniti naim
itateljima, a autore nagraditi
prigodnim poklonima NP Krka.
Svoje radove moete dostaviti
potom na adresu Petra
Grubiia 3, 22 000 ibenik, te
mailom: marketing@sibenski.hr
Va ibenski list

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

nove povijesne batine u Hrvatskoj, ibenske katedrale

upanija

FOTOURNAL

17

Tekst i slike:
Joko elar

kova bit e
ikstinska kapela
Groblje od povijesti
Pogled na lau s 20 metara

Sveana misa na blagdan Svih svetih

Blagdan Svih svetih i Duni dan, sve nas je podsjetio na nae pokojnike.
Groblje sv. Ane, puno cvijea i svijea u tiini dostojnoj za mrtve, pria nam
svoju dugu povijest grada pod tvravom, koju i sv. Anom zvahu, i koji je pod
njom i nastao.
Zadivljujue je vidjeti plamike tovanja na grobovima od prije jednoga
stoljea, koji su povijest i sami za sebe. Valjda su i zato najdojmljiviji dio toga
poivalita. Na njima su i mnoge umjetnike skulpture starih ibenskih obitelji. One govore o nezaboravnosti ivota predaka i snazi duha ljudi kojom
se nosi njihovo potomstvo.

Ivana Hodak isti glavni oltar

mogu otvarati, kako bi se poboljala ventilacija cijele crkve, jer njena
'hermetika' zatvorenost, s velikim
oscilacijama temperatura ljeti i zimi, vidno utjee na kvalitetu zraka
u njoj, a time i na sveukupnu kamenu strukturu katedrale.

Dnevno svjetlo
kao nebesko nadahnue

Ovih dana doznajemo da je

postupak kontrole unutarnje
'atmosfere', uz najnovija znanstvena dostignua, radi njene zatite,
napravljen u uvenoj Sikstinskoj
kapeli Michelangela Bonarottia u
Vatikanu.

znate li..

Obnova ibenske
katedrale sv. Jakova
(graene od 1431.
do 1536.) jednog od
najveih graditeljskih
ostvarenja 15. i 16.
stoljea na tlu Hrvatske,
svjetskog spomenika
kulture i od 2000. pod
zatitom UNESCO-a,
koja je poeta prije dvije
godine, u punom je jeku

U obilasku katedrale, uz glavni

oltar Gospe od Plaa zatekli smo
konzervatoricu Ivanu Hodak, kako
tlaenim zrakom propuhuje pukotine sastava oltara i eljka Klaria
iz Zadra koji laserskom tehnikom,
centimetar po centimetar, isti kamene blokove od tamnih naslaga.
Naposljetku smo se uspeli drvenim stubama po 'katovima' skele
do vrha pod kupolom. Odatle se
prua pogled iz ptije perspektive
na glavnu lau crkve i na prelijepu
veliku rozetu s muranskim staklom
nad glavnim portalom, kroz koju
u crkvu ulazi dnevno svjetlo, kao
neko nebesko nadahnue.

Informacijski
centar Skradin

Informacijski centar u Skradinu prostor je

na kojem se ljepota rijeke pretoila u igru rijei i slike, a vedrim se osmijehom dobrodolice
Krka pribliila posjetiteljima otkrivi svu svoju
rasko.
U prizemlju centra nalazi se prostrana recepcija
gdje se mogu dobiti detaljne turistike informacije o
Parku, kretanju brodova do Skradinskog buka, organiziranim izletima te mogunostima razgledavanja
dostupnih lokaliteta. Uz receptivni punkt nalazi se i
suvenirnica te dizalo za osobe s invaliditetom.
Galerijski prostor informacijskog centra otvoren je
za sve ljubitelje prirode i kulturno-povijesne batine.
Koritenjem razliitih tehnologija pokuala se doarati sva ljepota vode u carstvu kamena, pokazati

bogatstvo ivota koji raste uz njene obale i sauvane

ostatke prolosti koji nose dah prohujalih vremena.
Ulaz je besplatan.
Prirodna batina prezentirana je kroz priu o Krki,
njenim sedrenim slapovima te bogatstvu biljnog i
ivotinjskog svijeta. itavim tokom Krka obiluje razliitim, vrlo njenim i osjetljivim oblicima sedrenih
tvorevina. Kako sedra samo rijetko stvara znatne
naslage od kojih nastaju slapovi, rijeka Krka, sa svojih
sedam slapita, prirodni je i krki fenomen. Izdizanje slapova du vodotoka i hidrogeoloke znaajke
rijeke Krke dovele su do nastajanja razliitih tipova
stanita te pojave brojnih biljnih i ivotinjskih svojti
na razmjerno malom prostoru.

Hotel kod Medulia

Na trgu kod kavane Meduli umjesto donedavnih tekata postavljene su
graevinske ograde za poetak obnove i rekonstrukcije unutranjosti impozantne srednjovjekovne kamene gotike palae (15. stoljee) u kojoj e, kako
je poznato, biti novi sadraji, hotel i to s butikom. Palaa je u vrlo derutnome
stanju i u njoj je bio samo jedan stanar. Ne zna se tono komu je pripadala, bar
ne za trajnije vrijeme, a u timpanonu vrata nema nikakvoga grba. Prvotno,
zgrada je bila na jedan, pa na dva kata, a kasnije je jo nadograivana. Bila
je usred tadanjeg ibenskog trgovakog centra, o emu svjedoi i stara mjera
za duinu, ibenski lakat-brabo sibinienicis, na njenu zidu, uz ulicu.

18

pria ibenskog lista

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Biljeka o piscu
Gojko Huljev roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
Stupica oli Tratinska nek ovi
put bude Tratinska. Obe vale na
vanjskoj strani irja podjednako
su lipe, obe imaju dobru zavitrinu,
osim po jugu, ali njega liti ionako
nema puno. Malo prije zalaska
sunca vatamo se za kraj u samom
dnu vale. Na putu od ibenika
dovle, ka i obino, fermali smo
na Kapriju di san uvatija dva rva,
zbog ega se unaprid radujemo sutranjem lovu. Ovi dil dana mi je
najdrai: sist na krmu i uz au bevande uivat u lipoti litnje veeri.
Iako je ena sino prid spavanje
rekla da ujutro ne moramo preit,
svejedno se budin i dien u samo
svanue jer vrime je bilo ka stvoreno za najlipe gute, lov sa rvon
na fermu. Ima zime za spavanje. S
laganin burinien u krmu za dvadeset minuti stiemo do Kosmerke,
najveeg koja od njih est, koji su
u zadnjem redu prima kulfu. Iako
znan napamet svaku buu oko
njih, isto sonderom traim najbolju
poziciju, a to je uvik na dubinama
od 28 do 35 metri. Najdrae pote
su mi one koje iz prvoga izgledaju
bezveze, jer takve odreda svi priskau, a na njima se bolje ulovi nego po razvikanim brakovima. Zato
ka prvu potu biran prolaz izmeu
Vrtlaca i Babuljaka, potu koju san
zapantija za cili ivot jer san tu prvi put, a more bit i zadnji, prije 15
godin, vidija pravog kita. Kad san
priko CB-a to pria prijateljima,
svi su mislili da san poludija, dok
nije izalo u novine da je vien i
na drugim mistima.
Oko osme ure, dok smo se prisidravali, drito na nas dola je plivarica s dvi gajete u teglju.
Morate i a, zapasat emo
ludar viknili su nan uz mavanje
rukan. Zna san da vei alat ima
prednost, a i teko se vie ta uvati
kad je ludar u blizini, pa se nisan
puno bunija. Smotali smo tunje,
partili prima irju. A nije nan bilo ni privie a, jer smo apali lipe
ribe. Bilo je desetak popi, dvi vrane, krpinica, po jedan pic i kantar
ima za gradelje i za brudet. Jo
emo usput fermat na punti Tratinske, usidriti se na dva sidra u
sami kraj, pa provat uvatit takod
krupnije. Tu nan se isto posriilo,
uvatili smo lipu oradu, a onda oko
deset uri poeli su plovit fureti pa
smo se, zbog ukanja i ljuljanja
ubrzo tufali i odluili da je za ti

Tondin
dan dosta.
Iemo u dno vale di je mir i
bonaca, banjat se, kuinavat i odmarat se; lito je. Kako moje banjavanje ne more pro brez maske i
peraja, rauna san jo i na koju
obotnicu. Ali zaludu, prironija san
cilu valu i vidija smao jednu koja
bi mogla stat u au od jogurta.
Doa je i njima kraj, izgleda. Bolje
je sist na krmu ispod tende i ekat
brudeti koji je poeja mrliat. To
mi je potiralo vodu na justa, pa san
mora vazest koru kruva za privarit
glad. Kad eto ti njega.
Pravo mu ime ni ne znan, znan
samo da ga svi zovu Tondin, i to
zato ta je moga, prialo se, prigrist zubima tondin od est milimetri. Govorilo se i da more zubima dignit po metra od zemlje
puno barilo slanih srdel, koje piza
blizu 50 kili. Brada i justa inili su
mu dva dila glave, pa je s malin
elon, malin noson i sitnin okicama sliija, da prostite, na davnoga
rodijaka. Zubi su mu bili toliki da
zbog njih nije moga zatvorit justa
pa se parilo da se uvik smije. Kad bi
ia priko Pojane ili rivon, svi bi mu
se, koje bi trevija, zbog tog faleg
osmiha, javljali po staroibensku:

Veselo, Zdravi bili, a najvie s

Evala, na to je on iston miron
odgovara, a u sebi bi se uvik pita:
Oklen ovoga znan? Ta njegova
gruba faca bila je skroz u kontru
od njegova ponaanja. Bija je plah,
more se re i straljiv, a za svaku
stvar koju bi ia uinit, tribala mu
je velika priprema i puno vrimena.
U to san se i sam uvirija ti dan kad
se po povratku s rib doa uvatit za
kraj blizu nas.
Ima je stari brod tipa motorin: bila je to pasara od 6,5 metri
s plitkon kabinon. Osim motora,
kojemu more brojit okritaje, sve
ostalo je bilo od drveta.
Oemo li ode ujen govori
kompanjonu.
Ajmo a bija je kratak odgovor. Ou li bacit sidro?
ekaj, pari mi se da smo puno
u kraju, vratit u teke krmom.
Iako je zbog zavitrine more bilo
mirno ka ulje, a mista oko nas i za
deset brodi, vratili su se dobrih 15
metri i onda bacili sidro. Kompanjon stoji na provi s cimon u ruci,
a Tondin za timunon i kroz prste
puta konop od surgadine. Kad su
doli blizu kraja, konop nije moga dote i, dok je utakava krmu,

konop mu je ispa u more. Kompanjon, kojega znan po nadimku

umpre (a to zato ta se falija da
more umpreavat cilu no), brzo je skoija u more i tako spasija
stvar. Kad su ponovo bili spremni
za manovru veivanja za kraj, uja
sam Tondina kako oto voe govori
umpreu:
A mogli smo ovika zamolit
da teke pomakne svoj brod, bilo bi
nan lake.
Najbolje da oden a sa irja,
ovie, ima mista za kruzer malo
je falilo da viknen, ali san mua jer
san zna da e jo biti komedije.
Kad su se na ultimu uspili vezat,
prvo in je bilo uinit marendu, a
kako na brodu nisu imali lada, oli
su pod bori u blizini. Posli nego su
se najili, a uja san da falu pancetu
kako je bolja od pruta, umpre
je odma skoija u more, jer je sve
gorilo bilo je vie od 35 u ladu i
27 u moru.
E, moga bi se i ja teke rasfrikat javija se Tondin malo posli.
Kakvo je more? pita je umprea,
koji se jo toa.
Ka piaka odgovorija je
umpre. Aj ulazi!
Prvo ta je Tondin uinija bilo je

Vija u 38 torija
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...

brodon od koja do koja - Svilan,

Kaprije, irje, ut ...
Mala knjiga za veliki gut.

veivanje crvenog udara oko glave; a onda se poeja skidat. Najprije plavu maju na paline. Kad je to
uinija, izgledalo je ka da na sebi
ima bilu maju, jer su mu ruke i vrat
izgorili od sunca, a tilo ispod ostalo
je bilo ka sir. Isto je bilo i s nogama kad je skinija plave gae od
trlia. Osta je u mudantama, onin
starinskim sa licom bile boje sa
velikon uton maon osprida. Ua
je polako u more, samo do iaka
i onda se vas stresa, ka da je ua
u jaceru.
Nije pametno odma vru uletit
reka je i poeja lagano polivati
noge i masirati ile. Svakih pet minuti, uinija bi jedan korak naprid,
a najvie se zadra kad je ua do
struka. Posli toga dugo se kropija i
masira pulce i vratne ile. Sve je to
trajalo dobrih po ure i, ba kad san
promislija da e zaplivat, naglo se
okrenija i u prii poeja izlazit vanka. Ima san ta i vidit, za nogu mi
se uvatila obotnica, koju je, kad je
izaa vanka, vito odlipija s bile noge, uzeja ovei kamen i dotuka je.
Eto kako se lovu obotnice reka san sam sebi. Zaludu sva tvoja
nauka i ronjenje, sad si vidija kako
metar to radi.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

oglasi

19

20

duplerica

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

KOKO HRVATICA Kolekcija crnog soja Radmile Kuva na 2. dravnoj izlobi izvornih pasmina peradi proglaena najboljo

Od knjigovodstva pobj
uiva radei na obiteljs
Dosta mi je bilo knjiga

i rauna, a kako volim

prirodu, zemlju, biljke i
ivotinje, meu prvima
smo registrirali OPG s
obzirom na to da imamo
zemlje na selu, a bavimo se
svim i svaim. I ranije sam
svaki slobodan trenutak
provodila na selu, a sad
sam se imanju posve
posvetila, kae Radmila
ne skrivajui da joj godi to
su njezine koke hrvatice
crnog soja ocijenjene
najboljima u Hrvatskoj.
No, dodaje da je odlazak
u Klanjec bogato iskustvo
i zbog edukacije koju su
imali uzgajivai peradi, te
razmjene iskustava i novih
poznanstava. Stoga ve
danas kae da e i sljedee
godine na natjecanje

Radmila je ponosna
na crnog pijetla
pobjednika

Radmila stavlja
jaja u inkubator

Jato crvenih
koka hrvatica

Sa 2. dravne izlobe izvornih

pasmina peradi u Republici Hrvatskoj, koja je odrana u Klanjcu 26. listopada, Radmila Kuva
se vratila u Radoni s diplomom
za prvonagraenu kolekciju kokoi hrvatice crni soj. Bio je
to dovoljan razlog da posjetimo
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kuva, na kojem osim
nje rade i muke ruke: suprug
Ivan i sinovi Tomislav i Predrag.
Bez njih, kae, sama ne bi nita
mogla, pa je uspjeh zajedniki.
Radmila je Poeanka, u ibeniku s obitelji ivi od 1975. godine

i Dalmacija joj je prirasla srcu.

Vie od 40 godina provela je radei knjigovodstvene poslove.
Sedam godina je u mirovini, a
kako mirovati ne moe, prije nepune dvije godine odluila je sa
suprugom Ivanom ivot u stanu
zamijeniti ivotom na selu.
-Dosta mi je bilo knjiga i rauna, a kako volim prirodu,
zemlju, biljke i ivotinje, meu
prvima smo registrirali OPG, s
obzirom na to da imamo zemlje
na selu, a bavimo se svim i svaim. I ranije sam svaki slobodan
trenutak provodila na selu, a sad

sam se imanju posve posvetila,

kae Radmila ne skrivajui da joj
godi to su njezine koke hrvatice
crnog soja ocijenjene najboljima
u Hrvatskoj. No, dodaje da je odlazak u Klanjec bogato iskustvo
i zbog edukacije koju su imali
uzgajivai peradi, te razmjene
iskustava i novih poznanstava.
Stoga ve danas kae da e i sljedee godine na natjecanje.

Strogi standardi uzgoja

Radmilina pria o kokoi hrvatici poela je prije dvije godine, nakon to je u jednoj televi-

zijskoj emisiji vidjela reportau o

njima i njihovom uzgoju.
-Oduevile su me i odmah
sam zvala okolo gdje bih ih mogla nabaviti. Tako smo po prvi
crveni soj koki otili u Glinu. Zainteresirale su me jer sam htjela
uzgajati neto to je autohtono,
to je nekad na naim prostorima ivjelo i tako sam se ukljuila
u akciju revitalizacije uzgoja koka hrvatica, koje resorno ministarstvo sada eli zatititi. One
nisu zahtjevne, ive vani, divlje
su, njihovo meso je ilavo, ali
kvalitetno, a pivci su specijalitet

Priznanje iz Klanjca za
prvo mjesto koje su
osvojile Radmiline koke

ispod peke. Ove godine suprug

je predloio da nabavimo i crni
soj, da su mu one ljepe. Kupila
sam jaja i 6. lipnja su se izlegli
crni pilii, izrasle koke i pijetlovi i upravo s njima smo ili na
dravnu izlobu. U konkurenciji
desetak kolekcija iz cijele Hrvatske bile su i nae dvije, po jedan pijetao i dvije koke u svakoj.
Eto, jedna kolekcija je odnijela
pobjedu, govori Radmila. Njezine koke nemaju imena, ali su
prekrasne i bezimene, uzgaja ih
prema propisanim standardima,
pod nadzorom su veterinarske

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

om u Hrvatskoj

duplerica

37

Pie: Katarina Rudan | Foto: Nikolina Vukovi/CROPIX

jegla na selo i s obitelji

skom gospodarstvu
Tisue tulipana i
kilogrami treanja
za ibensku pijacu

Prije nekoliko godina Radmila se,

iz guta, poela baviti uzgojem tulipana. Kako su se oni razmnoavali,
bivalo ih je sve vie pa ih je prodavala
na ibenskoj trnici. Ove godine zasadila je masu lukovica i prodala 3.500
komada tulipana. Za iduu sezonu e
ih zasaditi vie, a i sljedee e godine,
ako rode, na trnicu s trenjama stare
sorte sladun, o kojima se brine Ivan.
Imaju dvadeset stabala, a ljudi ih vole, rekla nam je Radmila.

Radmilin suprug Ivan

zaduen je za muke
poslove na imanju

Zeevi u hrastovom
umarku

U oblinjoj hrastovoj umi, Tomislav ve etvrtu godinu uzgaja zeeve

za prodaju lovakim drutvima. I on
im registriran OPG, a kad zbog radnih
obveza ne moe biti na imanju, o zeevima brigu vodi Radmila ili Ivan.
-Lovaka drutva trae podivljavanje zeeva prije nego ih kupe i puste
u prirodu, pa su moji muki napravili
prostor za podivljavanje, da ne bi kad
iziu iz kaveza stajali na mjestu. Tad
bi bili laka meta lovcima, Radmila e.
Trenutno su tri para zeeva, pet puta
se godinje kote, a prosjek je dva zeca
po okotu.

Kadifu dok
se sui treba
protresti, a onda
ju usitniti i dodati
mjeavini hrane
za koke jer je
ona dobra za
kvalitetu jaja

Kavezi za uzgoj zeca

slube i Hrvatske poljoprivredne
agencije iji djelatnici provode
odabir matinih ivotinja u dobi od najmanje 18 tjedana, a sve
rasplodne muke i enske ivotinje obiljeavaju trajnim nonim
prstenom s utisnutim matinim
brojem. Odreeno je standardima Ministarstva poljoprivrede
da jato crvenog soja mora imati
deset koka i pijetla, minimalno
stotinu kvadrata otvorenog prostora ograenog ogradom visine 180 centimetara, tako da niti
jedan drugi soj kokoi ne moe
poremetiti izvornost jata.

-Teko je uzgojiti isti soj, pa

u navesti da se od prvih 30 crvenih koka u selekciju ulo samo
est, jer se jo moraju proistiti.
Kod crnoj jata koke su u veini
iste, ali je jako teko dobiti pijetla koji odgovara standardima.
Njegovo perje mora biti crne boje, s preljevom zelene.

Lista ekanja

Mi imamo dvadesetak crnih

pijetlova, a samo je pet iste pasmine. U selekciju ne mogu ui
ako imaju samo jedno smee ili
bijelo pero oko vrata, ute ili bi-

jele umjesto sivih nogu. I koke i

pijetlovi moraju biti savreni da
bi uli u selekciju, govori Radmila. U dobi odrasle ivotinje
tjelesna teina pijetlova iznosi
dva do 2,5 kilograma, a kokoi
od 1,6 do 1,9 kilograma. Poticaji po ivotinji koje su u selekciji
trenutno iznose 60 kuna, a govori se da e dogodine biti 100.
Nosivost po kokoi je od 220 do
260 jaja godinje, a Radmila
probrana jaja stavlja u inkubator, dok preostala prodaje za
konzumaciju. Da zanimanje naih ljudi za uzgojem koka hrvati-

ca postoji potvruje podatak da

Radmila ima listu ekanja, jer
su dva inkubatora rezervirana
za prodaju pilia. Inae, jaje za
daljnju reprodukciju, koje opet
mora odgovarati standardima,
kota pet kuna, a jednodnevno
pile 15 kuna.
-Prva tura od 185 jaja koliko
ih u inkubator stane, bit e za
moje potrebe, a druga i trea
su rezervirane. Drago mi je da
postoji zanimanje naih ljudi u
upaniji ali i ire, od Splita do
Stankovaca, za domaom kokom koja ivi na otvorenom,

hrani se travom, te mjeavinom

kukuruza i jema. Jednostavno
ih je drati, otporne su na zimu
i vruinu, na bolesti i zaista su
jedna vrlo zahvalna vrsta, govori Radmila. Namjera joj je ii do
etiri jata u selekciji, to je 40
koka i etiri pijetla, prodavati
jaja i pilie, te meso ivotinja
koje nisu u selekciji. Inae, na
podruju nae upanije trenutno je etvero uzgajivaa kokoi
hrvatice i namjeravaju osnovati
upanijsku udrugu kako bi lake
dolazili do sredstava za daljnji
razvoj i do trita.

38

kultura

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

TOP LISTA

Studeni u HNK u ibeniku

Gradske knjinice J. igori

najitanije knjige
BELETRISTIKA

1. Najljua jela tatarske kuhinje - Alina Bronsky

2. Christiane F., Moj drugi ivot : autobiografija - C.V. Felscherinow i S.Vukovi
3. Splitting: kako sam traio Srbe po gradu - Damir Pili
4. Nijema djevojka -Tess Gerritsen
5. Na putu kui - Julie Kibler
PUBLICISTIKA

Premijere,
pretpremijere
i gostovanja
Studeni u ibenskom kazalitu
u znaku je prvog ovosezonskog
premijernog naslova i hrvatske
praizvedbe predstave Arhimedov
zakon suvremenog katalonskog
autora Josepa Marije Mira i
Coromine. Nakon premijere najavljene u petak 7. studenoga,
u ponedjeljak, reprizne izvedbe
bit e odrane u ponedjeljak 11.
i utorak 12. studenoga.
Idueg tjedna ansambl ibenskog kazalita pak pojaan
gostujuim glumcima, odlazi u
Sisak gdje e 13. studenog na 7.
festivalu regionalnih kazalita
Prolog nastupiti s prolosezonskom predstavom Veliki manevri
u tijesnim ulicama Ive Breana u

reiji Vinka Breana.

Dva dana kasnije, u subotu 15.
studenoga ibenik e se ukljuiti u manifestaciju No kazalita.
Program jo do kraja nije definiran, ali koncepcija ostaje ista
kao i prolih godina te e publika
te veeri imati priliku uivati u
predstavi, izlobi te koncertu. U
Noi kazalita ibenski HNK vrata e otvoriti u 20 sati kada e Binocular teatar izvesti monodramu Postdiplomsko obrazovanje
u kojoj glumi Vili Matula. Nakon
predstave u foajeu kazalita bit
e otvorena izloba fotografija
iz svijeta kazalita autora Matka
Jakelia, eljka Krnevia i Ive
arkova. ibenska no kazali-

ta, kako to ve nalae ovdanja

tradicija, zavrit e koncertom,
takoer u foajeu kazalita. No,
tko e na tom koncertu nastupiti jo nije poznato, no poznato
je da ulaznice za predstavu nisu
besplatne.
ibenska kazalina publika
19. studenoga imat e priliku biti
pretpremijerna publika. Tada e
naime nastupiti Teatar Rugantino s predstavom Ivice Ivanievia ivot je udo u izvedbi Sinie
Popovia.
U sklopu koncertne sezone
ibenskog kazalita u subotu 8.
studenoga u 20 sati koncert e
odrati Vesna Pisarovi i Jazz
Pool NRW. M.l.

1. Dokaz da postoji raj: putovanje jednog neurokirurga

u ivot poslije ivota - Eben Alexander
2. Snowden: dosjei: insajderska pria o najtraenijem
ovjeku svijeta - Luke Harding
3. ibenik na kvadrat - Ivica Poljiak
4. Egoscue metoda: pokretom do zdravlja - Pete Egoscue i Roger Gittines
5. Biologija vjerovanja: znanstveni dokaz o
nadmoi uma nad materijom - Bruce H. Lipton

najgledaniji dvd filmovi

1. Na rubu budunosti
(Edge of Tomorrow) - Doug Liman
2. Jasmine French (Blue Jasmine) -Woody Allen
3. Non Stop - Jaume Collet-Serra
4. Batler (The Butler) - Lee Daniels
5. Razliita (Divergent) - Neil Burger

najsluaniji cd naslovi
1. The Breeze - Eric Clapton & Friends

(Blues rock)
2. Hypnotic Eye -Tom Petty & Heartbreakers

(Rock)
3. X - Ed Sheeran

(Pop, R&B, hip hop soul)
4. 5 Seconds of Summer - 5 Seconds of Summer

(Pop rock, Pop punk)
5. In the Lonely Hour - Sam Smith

(Pop, R&B, soul)

KULTURNI TOP 3
Vrhunski ruski pjevai

Draen Sekso

ravnatelj Srednje strukovne

kole u ibeniku

Zbor Ruske dravne kapele prvi sam

put uo na HTV-u u nedjelju, na Duni
dan. Bila je to snimka njihova koncerta
odranog u Hrvatskom nacionalnom
svetitu Majke Boje Bistrike. Odlian
zbor, vrhunski pjevai, a na televiziji
njihov je nastup prikazan u sklopu
programa Klasika mundi koji je na
rasporedu svake nedjelje iza 22 sata i
koji redovito pratim.

Nita bez BBC-a

Norveka serija Polubrat i BBC-jeva
Mrana strana Dublina izvrsne su serije
koje u posljednje vrijeme obavezno
pogledam na televiziji. Polubrat
je napravljen prema popularnom
romanu i donosi vrlo interesantnu
priu. Ova druga nastala je u produkciji
nezamjenjivog BBC-ja i ve je to dovoljna
preporuka za gledanje.

U iekivanju
Arhimedova zakona

Radujem se svakoj premijeri ibenskog

HNK, jer me zanima sve to nae
kazalite radi. Prema onomu to sam
uo, Arhimedov zakon ozbiljan je i
zahtjevan komad. Nije podilaenje
publici. Sa zanimanjem u pogledati tu
predstavu.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

kultura

39

Razgovor s Nenni Delmestre, redateljicom predstave Arhimedov zakon

ivimo u svijetu u kojem

nas stalno neim plae!
Novu predstavu ibenskog
HNK-a Arhimedov zakon suvremenog panjolskog, odnosno katalonskog dramatiara
Josepa Marije Miroa i Coromine
ovdanja publika imat e prilike premijerno vidjeti u petak 7.
studenoga. Redateljica je Nenni
Delmestre kojoj je ovo, nakon
predstave Kontrakcije, druga
suradnja sa ibenskim teatrom.
to ju je privuklo ovom tekstu
i zato voli raditi u manjim sredinama, neka su od pitanja na
koje je Nenni Delmestre spremno odgovarala u srdanom i
otvorenom razgovoru uoi jedne od posljednjih proba pred
premijernu izvedbu, ujedno i
hrvatsku praizvedbu Arhimedovog zakona.
-Josep Maria Miro i Coromina, uz Galcerana, Solera,
Buchaca i Cunillea, jedan je
od najistaknutijih autora katalonske dramske scene koja se
trenutano smatra najboljom u
Europi, a vjerojatno i u svijetu.
Ona doivljava veliki procvat
pogotovo posljednjih pet godina, a ja sustavno pratim te
autore koji se sada igraju na
svim vanijim pozornicama u
svijetu. Predstava koju mi sada
radimo u ibeniku, trenutano
igra u Madridu, Bilbau, a prije nekoliko dana bila je i javna
prezentaciju u Rimu Dakle,
komad je aktualan da ne moe
biti aktualniji.

ivi likovi

U emu je tajna uspjeha katalonskih pisaca?

Coromina, kao i ostali katalonski pisci, hvata se tema koje
se duboko tiu svih nas. O njima
govore na nain koji ne propovijeda i ne preporuuje, nego gledatelju doputaju da sami formiraju svoje stavove i mijenjaju
svoje predrasude. Oni pozivaju
na polemiku i dijalog. Svi ti pisci mlai su ljudi u dobi od 30 do
40 godina. Vezuju ih ivi likovi,
senzacionalan dijalog, jer piu
onako kako se danas govori sa
svim kolokvijalizmima koje sam
ja nastojala osjetiti i ubaciti u
jezik.
O emu govori Arhimedov
zakon?
U predstavi Arhimedov zakon problem poinje kada je
jedan trener optuen, bez konkretnih dokaza, da je na bazenu poljubio jednog djeaka.
No, glavna tema predstave nije
pedofilija, nego pitanje u kakvom svijetu ivimo i kakvom
svijetu bismo eljeli ivjeti.
Nama se danas stalno prodaje

Nenni
Delmestre

U Arhimedovu zakonu

problem poinje kada

je jedan trener optuen,
bez konkretnih dokaza,
da je na bazenu poljubio
djeaka. No, glavna tema
predstave nije pedofilija,
nego pitanje u kakvom
svijetu ivimo i kakvom
bismo eljeli ivjeti. Nama
se danas stalno prodaje
strah, prie o sigurnosti,
prevenciji - istie
Delmestre
Dobro utimana ekipa
Atmosfera na probama bila je
sjajna. Osim Oriane Kuni, s kojom
sam radila Kontrakcije, Jakov Bili
mi je otkrie. On je mladi talentirani
glumac koji zasluuje biti na pozornici ibenskog kazalita, a i ire. Tu
sam dovela dva netom zavrena
magistra glume: Bojana Brajia
i Peru Eranovia s kojima sam ve
suraivala u Splitu i koji su ovdje
donijeli svoj duh i energiju te su se
dobro uklopili s Orianom i Jakovom.
Od moga autorskog tima tu je moja
stalna suradnica Lina Vengoechea
koja radi scenografiju i glazbu te Sara Lovri Caparin koja radi kostime,
a Joko Bakula svjetlo.

strah, prie o sigurnosti, prevenciji Plae nas politiari,

mediji preko senzacionalistikih naslova Pitanje je dokle
to ide? Jesmo li danas postali
toliko hiperosjetljivi da ne moemo podnijeti niti jedan oblik
ljudskog kontakta, a da u tome
ne vidimo neto maligno? Gdje
je granica izmeu dobroudnog
i zloudnog? Dok smo radili ovu
predstavu u naim novinama su
se u prosjeku barem svaki drugi
dan pojavljivale prie o zlostavljanjima djece, pedofiliji Da
ne bude zabune, to su strani
zloini i tu nema dileme! Ali,
hoemo li jedni izmeu drugih
podignuti eljezne barijere gdje
svaki na dodir i pogled mogu
biti protumaeni kao neto to
ima bolesnu ili zloudnu namjeru?

Metafora svijeta
u kojem ivimo

Je li tu rije o problematinosti politike korektnosti kako se to danas voli rei?

Ovaj komad je na neki nain
metafora cijelog drutva danas.
Vidite, otvorite novine i odmah
ste preplaeni zbog ekstremnih
religioznih pokreta koji ljudima
sijeku glave, ebole Zapravo
svaki drugi naslov e vas preplaiti. Pitanje je ivimo li mi u

nekoj permanentnoj paranoji?

Jesmo li postali ljudi koji se
svega boje i u svemu vide malignost? Gdje e zavriti zapadna
civilizacija? Sjeam se svog djetinjstva kad me susjed mogao
poljubiti, utipnuti za obraz
ili rei mala, nemoj to raditi!.
Prije bi nas roditelji kanjavali
zbog loih ocjena, a danas roditelji kanjavaju profesore
Vi ste i preveli na hrvatski
Arhimedov zakon. Koliko je
to bilo zahtjevno i jeste li bili
u kontaktu s autorom dok ste
radili na predstavi?
Morala sam prevoditi na
standardni, ali urbani, kolokvijalni jezik s blagom mediteranskom melodijom, a upravo tako
je i pisan taj tekst. Mogla sam
se opredijeliti za, recimo, dalmatinski dijalekt, ali bi se stvari
tu znaajno suzile i morala bih
sve prevesti na mentalitet tog
govornog podruja. A to ne bi
bilo dobro. S Corominom sam,
naravno, stalno u kontaktu.
Silno je elio doi u ibenik,
jer je tu ve bio prije nekoliko
godina kao turist i jako mu se
svidio grad. Ali, nismo se uspjeli organizirati da doe ovaj put.
Kriza je i na alost to nije moglo
biti. Gotovo svaki dan se ujemo
i stalno pita kako je bilo na probama. Katalonci sada proivlja-

vaju svojevrsnu dramu zbog elje za odcjepljenjem. Zato svoju

kulturu, naroito preko kazalita, ele promovirati u svijetu.
Je li vam izazov ovakve,
uvjetno reeno, zahtjevne
komade raditi u manjim sredinama?
Mislim da se ono to je aktualno u svijetu ne mora uvijek raditi u Zagrebu. Svojedobno sam
u Dubrovniku radila Tri visoke
ene Edwarda Albeea im se taj
komad pojavio i to je ostavilo
velikog traga u toj sredini. Prolo je 15 godina od te predstave,
a ljudi me i danas u Dubrovniku
zaustavljaju i govore kakvo je to
bila dobra predstava. Mislim da
je velike svjetske komade, koji
su intrigantni i pozivaju ljude
na dijalog i razmiljanje, vano
raditi u manjim sredinama. Izolirati kazalino manje sredine i
ljudima nuditi samo populistike komedijice je podcjenjivanje
inteligentne publike za koju
znam da postoji u ibeniku. To
pokazuje i nain na koji su prihvatili Kontrakcije, komad koji
je bio daleko hermetiniji.
S kakvim oekivanjima ekate premijeru?
eljela bih da nakon ove predstave publika ode kui, odnosno
u kafi i malo popria. To su moja
oekivanja. marija lonar

40

panoptikum

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

batina
www.sibenski-list.hr

Pie: Ivo prljan

CRTICE O STARINAMA 788

JEDAN DETALJ O ZAVJESAMA TEATRA

l Zavjese na loama ibenskog teatra slijede originalnu matricu iz 19.
stoljea. Resa na zavjesi je obrubna mreica s nizom malenih ukrasnih
kita koje vise na dnu. Takve su ukrasne rese rubile zavjese stoljeima
prije. Zamjeujemo potpuno identian tip rese i na donjem rubu
bratimske zastave prikazane na slici Giovannija da Bologne (Madonna
dellUmilt - Gospa od ednosti) iz 1389. godine. Umjetnost ukrasnih
zavjesa dosegla je svoj vrhunac u historicizmu tijekom 19. stoljea s
naglim razvojem manufakturne proizvodnje tekstila te osobito na kraju
istog stoljea usporedo sa snanim razvojem tekstilne industrije.

616

Pie: Drago Margu

Mala tijoka
Jeste li znali?
Da je mala tijoka (Porzana pusilla) u
Hrvatskoj ugroena vrsta u kategoriji nedovoljno poznate vrste. Gnijezdea populacija broji od 50 do 100 parova. Ugroena
je isuivanjem movara i vlanih livada.
Rasprostranjena je u Ukrajini i zapadnoj Rusiji, a tokasto u sjevernoj Africi,
panjolskoj, Maarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, izvan zapadnog palearktika u
srednjoj i sjevernoj Aziji, u Iranu i sjeverozapadnoj Himalaji. Gnijezde se i na Novoj Gvineji, Novom Zelandu i u Australiji,
a juno od ekvatora i na Madagaskaru.
Uglavnom je selica, u Africi i Oceaniji
stanarica. Zimuje u Africi ispod Sahare i u
junoj Aziji. Jesenska selidba je u kolovozu
i rujnu. Proljetni povratak iz zimovalita je
u svibnju. U NP Krka je selica zabiljeena
za jesenske selidbe, na uu ikole. ivi na
plitkim slatkovodnim, boatim i slanim
movarama i sporotekuim rijekama u
traku i na poplavnim livadama. Izvan
sezone gnijeenja uglavnom je samotna. Aktivna je ujutro i pred sumrak. Skrovita je ptica koja se ee uje nego
vidi. Duina tijela odrasle ptice je od 16
do 18 cm, raspon krila od 33 do 37 cm, a
teina od 35 do 50 g. Donja strana tijela
i vrat mujaka je sivo-plave boje. enka
ima svjetlije grlo i smeu pjegu iza oka.
Kljun je ravan, kratak, zelene boje. Gornji
dio glave i lea su svijetlo smee boje,
sa crnim i bijelim pjegama. Stranji dio
trbuha iaran je crnim i bijelim prugama.
Noge su ukasto-zelenkaste boje. Krila
su zaobljena. Na sekundarnim letnim perima vidljive su bijele pjege. Mlade ptice, od
donjeg dijela vrata pa do kraja repa, imaju
smee pruge. Sezona gnijeenja u Europi
je od svibnja do srpnja. Monogamni su i
teritorijalni. Gnijezde se samotni parovi,
u visokoj travi ili uz rub grmlja i na poplavljenim livadama, gdje dubina vode ne
prelazi 30 cm. Gnijezdo je kupolasta tvorevina natkrita travom ili grmljem. Grade
ga od trave i suhog lia. enka polae
od 6 do 9 okruglastih ili ovalnih jaja. Na
jajima lee od 17 do 21 dan i o mladima
se brinu oba roditelja. Ptii su potrkuci.
Za let su sposobni u dobi od 35 dana.
Hrani se kukcima i njihovim liinkama,
sitnim ribicama, rakovima, koljkaima i
puevima, sjemenkama i dijelovima biljaka. Hranu pobiru u mulju, s povrine vode
ili plutajuih listova.

KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (522)

pie: Jadran Kale

Bore i borini

Torbice iz druge
polovice XV. stoljea
Prigodom izlobe etografskog muzeja
iz Zagreba, iz fundusa od oko dvije tisue
enskih torbica prosijalo njih 150 kojima
se htjelo doarati raznovrsnost oblika i
ukraavanja. Kustosi izlobe su istakli kako je namjera bila da svaka torbica pria o
osobi koja ju je nosila, pa je i shodni naslov
izlobe Torbica i osoba gotovo samorazumljiv. Zna se naaliti kako e ene lake zaboraviti svoje prve cipele s visokim petama
ili veernju haljinu, ali e rijetko zaboraviti
kako je izgledala njihova prva torbica. To
je doista osobita toka enske psihologije,
toliko prepoznatljiva da su uvoenje mode
mukih prirunih torbica u svoje vrijeme
posprdno nazivali pederuama. Puke
navade nisu bile toliko iskljuive poput
modnih, jer su praktine tkane torbe bile
korisne kako pastiricama, tako i kao dio
uvrijeene opreme pastira. Za dananje
prakticiranje ovakvog rukotvorstva ili
ubrzanije proizvodnje s torbama je zanimljivo primijetiti raskorak: bespogovorno
se nose, originalnosti se cijene, ali se ne
da zamisliti jednostavno uvaljivanje narodnih otkanih komada. U svoje vrijeme
su bile praktine pastirima, no danas im
nedostaju depii za mobitele ili USB flash
memoriju. Bit e da je u tom grmu jo ka-

kav neistjerani zec.

U ranijem srednjem vijeku nema mnogo prikaza torbi i torbica. Kasnije ih se moe primijetiti u ilustracijama rukopisa iz
Manessea (po. XIV. st.) ili potom u Luttrellskom psaltiru. Takve su srednjovjekovne
torbice bile u namjeni novanika za kovanice, s poznatim luksuznim primjerima
kod oba spola na burgundskom dvoru u
XIV. i XV. st. Za pozne gotike nosilo se i po
vie torbica razliitih veliina, redom ovjeenih o pojas. U renesansi se primjeuju
kovinski dijelovi za kopanje s pojasom.
Kasnije preteu prikazi torbica za raznovrsne potreptine, da bi u Novom vijeku
nastao pravi enski anr dizajna i primijenjene umjetnosti. Od rokokoa nadalje
vrlo raznovrsno izraene torbice redovito
su pratile ensku odjeu. Za francuske
revolucije bila je popularna torbica zvana
ridicule noena na dugoj vezici. Poetkom
XIX. st. torbica je opet uvedena i u muku modu, a od zadnje etvrti tog stoljea
uvrijeile su se vrste torbe za gradske
ambijente.
Bora ili enska torbica borin znae isto to i srodna engleska rije purse.
Torbicu je u svojem posmrtnom inventaru 1585. posjedovao i Faust Vrani. Na

Vrgadi bi se torbica nazvala saketom,

a inae po selima torbom ili torbicom.
Svojedobni uzorak komada otkanih u Rogoznici ostao je i u njihovom susjedstvu
upamen kao torbe na cvitove. Inae su
funkcionalne torbe bile i bisage, tj. Dvanke (sa starijim oblikom rijei dvanjka).
Naprtnjaa (ruksak) je u selima nazivana
procak, potrebna makar i samo jednom
godinje u pokladama kada se iz nje lugom prae djevojke (Vrsno). Kako su sve
torbe bile ukraene? Osim otkanim likovima i kitama, takoer i vezom, o emu
svjedoi naziv jaglenci za seljake torbe
iz ibenskog arhivskog dokumenta 1580.
kojeg je obradio Stoi.
U odmjeravanju starih motiva i tehnika
s novim mogunostima zasigurno lee i
rjeenja nekih buduih modnih ili suvenirskih uspjeha. Na svjetskom tritu je tvrtka
Grupedsac organizirala prodaju osobito
proizvedenih torbica za vie od dvjesto butika visoke mode velikih gradova. Njihov
domiljaj? Torbice prati certifikat ekoloki
prijateljskih materijala. Onako kako su prije ruke kune radinosti i obrtnika prebirale
nitima lana ili vune, danas se po uspjelim
dizajnima namiu vlakna funkcionalne
trajnosti i prirodne razgradivosti.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

panoptikum

41

Iz kuine babe Tonke

Najtei je posa mislit se za drugoga

- Drugi put ete vi i po brdu
gladne i edne cili dan trait konja
Kad se kui vratija s paripon ve je no pala. Niko njega i ne obadaje, ena i mate se uvatile paripa, sritne ta se iv vratija, meu mu ita u zobnicu i taru
ga dekon da se ne bi priladija. I onda kad su ga namirile, mater napane na Slavka: A di si ti cili dan, do ovizi doba. Mi se, jadne mislile i strnile za te, jedva
smo ive od brige ostale E, onda jon je Slavko reka: E, drugi ete put vi i ludesat po kii po brdu a ja u se mislit za vas! Pa emo vidit kome e bit tee!
po metra u njiman a na svakomen
joj se cakli pitura bolje nega ploice
u kupatilu! vae ona meni oni rigu
i baca jo dva-tri lista na vagu. Evo,
nek ima dobre mire!

Il takvu il nikakvu!

I onda ne more izdurat, pa veli: Dragi, oe li lipe blitve. Nu je,

jutros ubrana, mlada, itin proupana... Ajde, uzmi. Bi ja, al nema
meni to ko istit! kupin ja prnje.
Bie i ti ima jednu naku kui, ki
ova od maloprijen, ta trai rukolu!
nadoveiva se na nju druga, pa se
ismijamo sve troje. A dakakvu
drugu! priznajen ja a njiman drago. Dobro veli! Il takvu il nikakvu!
Ko e vie dat ena i kuanica, oni
ta su se jutron dizale u pet uri za
do prve na pazar, oba sve banke,
probrit najbolju robu i najbolje cijene. Ovo sad sve doe u podne, digne
glavu i udi se ta niega nema i ta
je sve skupo! U podne? izbalotin
oi i ja, ki, udin se. Ma ta u pod-

ne, na uru! Prije marende, u deset i

po, jedanest, ne triba ti janci donosit robu na pazar. Unda one izlaze,
dame! veli ova moja, a ova druga
odmanjiva rukon. Ma ne izlaze
one nikako, ja u vamin re. Nega,
ovako ki gospodinu, naredu jadnin
ovin muevin, ta in imaju donit. I
undak oni, ko mislu oti dan ta ist,
donesu. ta e, moraju! I vajik
muevi krivi?! podbadan jopet
ja, a one jedva doekuju. Dako
drugi. E, mudrice su to... a vidi ta
si donija, pa di su ti oi, pa zajebala
te, pa koja ti je to prodala, bie ona
stara lupeica A ako je mlada!
velju ja jo gore. Onda nisi gleda
ta kupuje, nega si zinija u nju!
E, tako, tako, pa se ti jo njoj mora
pravdat namisto ona tebi. Jo te bie zove na mobitel da di si dosad.
Kolko je ona poslova dosad obedila,
a tebe poslala samo po jednu stvar
a nikad te. Pravo se, veli, eljade se
na te u niemu ne more oslonit! Da
ti nije nje, propa bi! Vidi ti kolko

Drugi put ete vi!

I uto meni zvoni mobitel, zove

ova moja i pita jesi blizu. Nisan, jo
san na pazaru. Jo!? A ja dvorite
oprala, kuu usisala, pasu dala ist,
dicu opremila, po drugi put kavu popila dola jon prija Adrijana a on
jo ni to teke pazara nije opremija.
vrti ona i zavrava nako ki uvik:
Ajde, nemoj da se ja moran vajik mislit di si i kad e do. Eto ti ga na! E,
dolo mi je da jon odgovorin ki ta

je Slavko vridni odgovorija materi

kad je ia trait konja... znate vi za
otu priku? E, Slavki konj nije doa
kui, a mater na njega: Ajde, Slavko, tri bre, traim konja, da mu se
ne bi ne daj boe ta desilo, da ne bi
nogu slomija, ili ga vuk udavija, trai
odma I ode jadni Slavko, cili dan
u brdu, i gladan i edan, kia pada
iz neba iz zemlje, a on na sebi teke
slaba ugrnjaa. Kad se kui vratija s
paripon ve je no pala. Niko njega
i ne obadaje, ena i mate se uvatile
paripa, sritne ta se iv vratija, meu
mu ita u zobnicu i taru ga dekon
da se ne bi priladija. I onda kad su
ga namirile, mater nama napane na
jadnog Slavku, kojeg niko nije upita
ni oe li se vode napit: A di si ti
cili dan, do ovizi doba. Mi se, jadne
mislile i strnile za te, jedva smo ive od brige ostale I unda jon je
Slavko reka: E, drugi ete put vi
i ludesat po kii po brdu a ja u se
mislit za vas! Pa emo vidit kome e
bit tee!

MIO KOVA U MIDNIGHTU Ako me

ostavi, ako eli kraj i nebo e plakati
izgubit e sjaj pjevao je Miko Kova u
Midnightu u Zablau, na jednom od svojih
prvih koncerata nakon oporavka od svoje
ivotne tragedije. Kako je uvijek govorio,
to mu je bila i najdraa pjesma. Bilo je to
godine 1996. Zablaki klub je u to doba bio
u vrhu prestinih lokacija za zabavljake
pjevake zvijezde. Prije toga, Mio je
nastupio u ibeniku na Trgu Republike
Hrvatske, gdje je pobrao najvee ovacije s
pjesmom Ostala si uvijek ista, to je autor
ove rubrike tada stavio u naslov svoga
teksta u Slobodnoj Dalmaciji. Urednik je,
pak, naslov promijenio u Ostao si uvijek isti.
Imalo je smisla.
A to se tie Midnighta on se kasnije ugasio.
Kau da su se, meu inim, mjetani bunili
zbog velike buke. Sada tamo vlada tiina.

Vrijeme, ta neprekidna rijeka,

nosi staro i uvodi novo.

Stoji to na kraju pisma to ga

je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.

ti ona vridi! navila se ova druga

prodavaica, a ja se ki utin iznenaen. Ma ne mogu virovat. Vi ki da
ste moju gospoju sluali iz prikrajka. Eto, sluan vas, a ki da nju sluan. Iste rii... kadin ja, a ona zadovoljno die glavu. E, a ta meni
triba sluat. Ki da je ne znan svoj
svit. Kad uje jednu, sve si i uja.
Pametne su ene, i mudre. Vie od
dvadeset godina san ja po pazaru.
Da san u kolu ila, mogla san pet
fakulteta zavrit a ne jedan...

KORNATSKI SUSRET Prije neki dan jedna je

od naih televizijskih mrea prikazala posve
nemutu reportau o strancu - zanesenjaku i
pustolovu koji na jedrilici krstari Kornatima ili
se vere bespuima Velebita. I slikom i tekstom
malo je reeno o tome, to su to Kornati i to
je to suri Velebit. A nama se uinilo, bar to
se Kornata tie, da prizor s nae fotografije,
snimljene prije desetak godina, u velikoj
mjeri sublimira doivljaj toga maginog
otoja, to ga imamo sreu uivati u naemu
Jadranskom moru. Pri jednom susretu oko
otoka Lavse, pozdravio nas je ribar Jordan
Lapov. Zapitali smo ga kako je u Kornatima.
Raskrilio je ruke i ozarena lica uzviknuo:
Lipe nego igdi na svitu. Kornati su stvoreni
za nas, mi za Kornate. To nas je podsjetilo
na murterskog ribara-pjesnika Balaru, koji
je jednu svoju pjesmu naslovio: Kornati,
okrunit u se vama.

Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr

TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR

Proa san nikidan priko pijeine

iman ja tu uancu i ujen di gospoja pita poto van je rikola. I sad,
nije se ova ta prodaje odma snala
a undak se sitila. A, riga... deset,
draga, deset. Nu je, lipa li je, mlada,
sva puca, nu kuaj, vidie, ne triba
nita u nju, samo kap ulja, ko voli
navila se, a ova ta kupuje je i ne
slua, trlja nita na mobitel. I ode, a
ova moja ostade vrtit glavon za njon:
O, rikala ti daboga. Da rikola... koja fina gubica!
Nasmijalo me to, oraspoloila me
nama pijeca, pa san odma u rodice
otia uzet po kila, neka san zna da e
i za me, in zamaknen, imat komentar. Po kila! A on bi govno izija. Ali
sad s menon medi, deset jezika govori, a jedanesti vijue a jo kad san
joj begena za rikolu, nije znala od srie. Ma, jeste je uli. Ma nema ona
pojma ni ta oe ni po ta je dola.
Da, velika mi kuanica. Da je, ne bi
ona imala dva kila piture na sebi. E,
nisu oni nokti puno sua vidili! Ima

42

more i poljoprivreda

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

RIBOLOVNE TEHNIKE LIGNJE SE MOGU PANULAVATI I SKOSAVICAMA NA PRILAGOENOM PRIBORU

Vika panulica
za krakate cure
Radi se o varalici oblika

Mala
vika
panula
lovi velike
lignje

ribice upljega tijela bez

spojlera i utega, izraenoj od
tvrde plastike. Proizvodi se u
sporotonuoj i plivajuoj verziji, a
obje su pogodne za lov panulom

Dojava panulau

A potezati se mogu priborom

kompletiranim na brojne naine,
pa i po uzoru na viku panulu,
neusporedivo najbolji alat za lov
iz ruke na dnu zubaca, gofa
Ono to viku panulu, ili trajinu kako je viani zovu, ini po-

dubini na kojoj se eli panulavati.

One teke po 3 grama pri povlaenju panule brzinom od jednog
vora potapaju lignjari do desetak metara, to je dovoljno za
veinu sluajeva.

Dubina lova

Prognoza vremena za 7 dana

Ako je potrebno varalicu spustiti na veu dubinu, izmeu postojeih treba postaviti dodatne
olovnice. Dublji zaron moe se
postii i isputanjem vee duine osnovne strune u more, te
sporijom plovidbom. Suprotnim
postupkom, smanjenjem broja
olovnica, skraivanjem duine
isputene osnovne strune u more
i poveanjem brzine (preporuka
je ne preko dva vora) varalica se
prisiljava na plii zaron.
Umjesto najlonske strune, bolja je za osnovu panule koristiti
PE vienitku, posebno onu koja
je svakih pet metara obojana
drugom bojom. Ona je uz istu
nosivost tanja, pa omoguava i
dublji zaron. Takoer, za izradu
priveza, od najlona je bolje rjeenje nevidljiva fluorougljina
struna. ime DUVANI

file:///Z:/prijelom/Razno/Prognoza vremena za 7 dana

PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI

sebnom, jest njen trbuh. Naime,

ona najdublje tone dijelom koji je
ispred mamca. Zato taj zaobljeni
dio prvi dodirne dno i dojavi panulau da treba ubrzati povlaenje ili skrati duinu u more isputene panule kako bi je podigao i
tako sprijeio zapinjanje i gubljenje mamca ili ak dijela panule.
Trbuh se stvara zbog specifinog rasporeda velikog broja
lakih olovnica na sistem panulu.
Za lignjolov bavc varalicama osnovna struna panule pravi se od
najlona promjera 0,40 do 0,50
mm. Duina mu mora biti barem 20 metara, a na svakih pet
je dobro postaviti lani vor kako
bi lignjolovac u svakom trenutku
lake utvrdio koliko je strune isputeno umore, a tako posredno
i na kojoj je dubini varalica.
Preko vrtilice na osnovnu se
strunu postavlja zavrnjak kojeg
ini predvez duine 6,5 m, te privez duine dva metra od neto tanjega najlona. Izmeu njih je vrtilica, a na kraju priveza kopa za
kaenje lignjaria. Predvez se na
svakih 40 cm opterti rascijepljenim olovnicama ija teina ovisi o

Vremenskaprognoza

Sprimicanjem zime, obali se

sve vie pribliavaju lignje, pa e
ih sve vei broj lignjolovaca po
pliacima traiti panulom. Veina njih potezanjem teturavca,
varalice sa spojlerom, odnosno
zaranjajuom ploicom koja je
posebno napravljena za tu tehniku ribolova.
Meutim, panulavati se moe
i varalicama koje se koriste za lignjolov skosavanjem.
Najprikladniji za to je lignjari poznat pod engleskim imenom bavc, a kod nas kao bukva
i ribica.
Radi se o varalici oblika ribice
upljega tijela bez spojlera i utega, izraenoj od tvrde plastike.
Proizvodi se u sporotonuoj i plivajuoj verziji, a obje su pogodne
za lov panulom.

7-dnevna vremenska prognoza na temelju

rezultata prognostikog modela ECMWF-a
ibenik
Tmin

Tmax

etvrtak
06.11.2014.

16 C
61 F

19 C
66 F

Petak
07.11.2014.

15 C
59 F

18 C
64 F

Subota
08.11.2014.

11 C
52 F

20 C
68 F

Nedjelja
09.11.2014.

10 C
50 F

19 C
66 F

Ponedjeljak
10.11.2014.

10 C
50 F

19 C
66 F

Utorak
11.11.2014.

12 C
54 F

18 C
64 F

Srijeda
12.11.2014.

15 C
59 F

19 C
66 F

vjetar

Nepovoljne
biometeoroloke
prilike e
kod meteoropata i
kroninih
bolesnika
uzrokovati
umor, razdraljivost,
manjak
energije i
glavobolju.
Tegobe od
kojih inae
pate kronini bolesnici
mogu biti
pojaane
vremenskim
utjecajem.

Dravni hidrometeoroloki zavod

Zdrava biljka, zdrav plod savjeti za poljoprivrednike

Komercijalna klasifikacija
maslinovih ulja ili kako protumaiti
deklaraciju na maslinovom ulju

Pie:

Gordana Koari Silov

dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo

Potrebno je naglasiti da su kategorije rafiniranih ulja i ulja od komine masline ulja koja su prola kemijsku obradu, proizvedena izvan granica RH (jer mi
nemamo pogone za ove postupke). Kad kupujete ulje u trgovinama, osim cijene i prednje etikete okrenite bocu i proitajte deklaraciju i natpis proizvedenu u...
Vrlo esto u razgovoru s maslinarima ali i ljudima koji kupuju maslinovo ulje postavlja se pitanje to na
deklaraciji znai rafinirano ulje i ulje od
komine? Vraamo se ponovno na kategorizaciju maslinovih ulja, zakonodavstvo i Pravilnik o uljima od ploda i
komine maslina (NN 7/09, 112/09).
Maslinari svoje masline prerauju u uljarama, ulje dobivaju direktno iz ploda
masline mehanikim putem pa se ona
mogu razvrstati u tri kategorije.
Ekstra djeviansko maslinovo ulje
ije je SMK (%) manji i jednak 0.8,

bez mana s pozitivnim svojstvima;

djeviansko maslinovo ulje SMK(%)
manji ili jednak 2 smije imati mane
malog intenziteta, peroksidni broj je
za obje kategorije manji ili jednak 10
(mmol 02/kg).
Kategorija maslinovo ulje lampante ima SMK(%) vei od 2, neprihvatljiva senzorska svojstva, odnosno
jako uoljive mane.
Prema navedenom pravilniku osim
ove tri kategorije razlikujemo: rafinirano maslinovo ulje dobiveno rafinacijom djevianskog maslinovog ulja, koje

ne sadri vie od 0,3 grama slobodnih

masnih kiselina izraenih kao oleinska
kiselina na 100 grama ulja; maslinovo
ulje sastavljeno od rafiniranih maslinovih ulja i djevianskih maslinovih
ulja dobiveno mijeanjem rafiniranog
1 ofma1
maslinovog ulja i djevianskih
slinovih ulja osim maslinovog ulja
lampante, koje ne sadri vie od 1
grama slobodnih masnih kiselina
izraenih kao oleinska kiselina na 100
grama ulja; sirovo ulje komine maslina
je ulje dobiveno preradom komine
maslina mehanikim postupcima i/

ili ekstrakcijom komine maslina organskim otapalima, bez rafinacije

i reesterifikacije te bez mijeanja s
uljima druge vrste; rafinirano ulje
komine maslina je ulje dobiveno rafinacijom sirovog ulja komine maslina,
koje ne sadri vie od 0,3 grama slobodnih masnih kiselina izraenih kao
oleinska kiselina na 100 grama ulja;
ulje komine maslina je ulje dobiveno
mijeanjem rafiniranog ulja komine
maslina i djevianskih maslinovih ulja
osim maslinovog ulja lampante, koje
ne sadri vie od 1 grama slobodnih

masnih kiselina izraenih kao oleinska

kiselina na 100 grama ulja.
Potrebno je naglasiti da su kategorije rafiniranih ulja i ulja od komine
masline ulja koja su prola kemijsku
obradu, proizvedena izvan granica
RH (jer mi nemamo pogone za ove
postupke). Kad kupujete ulje u trgovinama, osim cijene i prednje etikete
okrenite bocu i proitajte deklaraciju i natpis proizvedenu u... Kao i
u mnogih drugih proizvoda i kod maslinovog ulja cijena i kvaliteta idu ruku
pod ruku.

4.11.2014. 2

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

gastronomija

43

U VLADAVINI TJESTENINE ima nekoliko jela koje smo i zbog turizma uvezli iz susjedne Italije

Karbonara iz Napulja, preko

Venecije do Dalmacije
joko elar

redakcija@sibenski-list.hr

Sjeam se, bilo je to davno,

kad smo na jednom putovanju
za Bolognu dva dana ostali u
Veneciji (zapravo Mestre), u hotelu Garibaldi ije smo vlasnike
otprije poznavali. Bila je veer i
jeli smo lignje na aru. Sutradan
nam je, za objed, vlasnik ponudio cijelu paletu jela od tjestenine. Volim patu koja se, pored
njoka, u nas u kui oduvijek
obilato spremala. Odluili smo
se za karbonaru, za koju dotad
nismo uli to je, ni kakvoga je
sastava. Na karti jela bila je jo

i naturale, napolitana, milanese. Valjda i jo poneka patauta. Blago Talijanima koliko je

mogu pojesti!

Panceta s umijeanim
umanjcima

Pitali smo vlasnika g. Tomasa,

to je to karbonara i odakle potjee. Pa nam je on opisao sastav,
koga se, naravno vie ne sjeam.
Ali je rekao, da je jelo originale
napolitano kao i neke druge pate koje su se udomaile i u sjevernoj Italiji. A odatle, u novije
doba, masovno i na nau obalu.
I tako smo doli do talijansko-dalmatinske karbonare koja

se za ovu prigodu za nas pripremila u pizzeriji Kike. Ni vlasnik

se nije mogao sjetiti zato se to
jelo ba tako zove. Rekao je da
pogledamo moda na internetu.
Ali, Kike nam je rekao sastav.

Moe i s tajnim dodacima!

Dunque, temeljni su pageti

talijanska pata. Dok se ona kuha, na drugoj strani se priprema
usitnjena panceta, koja mora dobro omekati. Njoj se dodaju domai zaini, pa se sve pomijea
i nastavi zajedno kuhati, pazei
da tjestenina ostane malo ivlja.
Tako i sami Talijani uvijek rade.
Pati s pancetom dodaje se

jedno ili dva umanjka, ve

prema koliini ukupne smjese.
Kad je dobro izmijeana sve se
zalije paketiem vrhnja za kuhanje. Izriito je pravilo da se u
karbonaru ne stavlja sir, ali po
elji se, dakako, moe dodati na
ve gotovo jelo tanji sloj ribanoga parmezana. I finito. Moda
je kuhinja pizzerije imala jo
kakav dodatak koji nam nisu
spomenuli. Jer svi ugostitelji,
na kraju, imaju i svoje male tajne u temeljnoj recepturi. Iako se
karbonara izgledom na pladnju
doima dosta jednostavno, okus
joj je i gut vrijedan svakog komplimenta. Buon apetito!

IBENANI KUINAJU

ips od morske trave i

kravlji jezik jednako delicija
-U domu Suljia kuha se uglavnom
zdravo. I areno. A kako u nas ve estu
godinu odzvanja djeji smijeh, sve je i
u kuini prilagoeno za naa dva sinia, koji sreom dobro i fino papaju
i nisu izbirljivi, a oboavaju sve zeleno
i areno. A kad dvogodinji Jakov pojede pun pijat kuhane blitve zainjene
samo s malo maslinova ulja i soli, mu
i ja se samo pogledamo s ogromnim
zadovoljstvom na licu - pria nam
Maja i otkriva da je najkreativnija kad
kuha - sebi.
-Tada kombiniram namirnice i uglavnom sam zadovoljna rezultatom.
Najvie moja kreativnost doe do
izraaja kad pripremam jelo samo za
sebe. Svi volimo sir, pa njime obogaujemo gotovo sva jela. A mu je gastro
zihera, pa uglavnom voli jesti desetak

provjereno dobrih jela, dok sinovi i ja

volimo probati nova. Ja sam ljubitelj
leog mesa i juhe, a nikako ne volim
faol i ostalo graholiko povre, pa to
moji muketiri jedu samo kad baba
skuva (smijeh). Omiljene su mi lignje
ili riba sa ara sa blitvom, a za desert
trudla od jabuka - kae Sulje, koja je
i zahvaljujui poslu i privatno dosta
putovala, pa se i hranom izgutirala.
-U jednom korejskom restoranu u
Londonu jeli smo ips od morske trave,
riine rezance i kravlji jezik gradelan
ispred nas na naem stolu. Bio je
isti uitak. A oduevili su me
i madridski tapasi, zalogajii koji se prodaju na svakom
koraku, pogotovo onaj od
enjaka s bijelim umakom i
prutom. n.b.b.

Maja Sulje
voditeljica
marketingau
Solarisu

Pohane crvene
paprike s feta
sirom
Pripremite: 5 crvenih
paprika, najbolje
roga, tri jaja i krune
mrvice za pohanje,
malo soli, ulje, 200
grama feta sira.
Penicu zagrijati
na 200 stupnjeva.
Paprike oistiti i
dobro im posoliti
unutranjost.
Sloiti ih u pleh za
peenje i pei ih
pola sata ili dok
kora ne potamni.
Kada su peene
i ohlaene koru
oguliti i napuniti ih
feta sirom. Uvaljati
u jaja pa u prezlu i
ispei na zagrijanom
ulju. Iz tave vaditi
na papirnate ubruse
da upiju viak
masnoe.

44

banak

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

BROJ 375

PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.

060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)

GARSONIJERE I JEDNOSOBNI

ibenik
GORICA stan 28m2, na visokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
ROGOZNICA 100 m od mora,
jednosoban 55 m2, 1. kat, parking, pogled na more, vanjski
rotilj u blizini i sve to ovjeku
treba. Mob. 092/173 37 47.
(1421177)
IBENIK namjeten stan
34m2, prvi kat, EC-C, prodajem. Mob. 095/80 81 688.
(1442544)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, nenamjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)

DVOSOBNI

ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptacija, EC=G, 1050E/m2. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)

Ovlateni energetski
certifikator provodi energetske
preglede te izrauje energetske
certifikate za kue, stanove,
apartmane... brzo i povoljno.
Sve informacije na
mobitel 091 522 0235

Iznajmljujem u ibeniku
novi i namjeteni dvosoban
stan, Kaprijska 14.
Mob: 098/343-963

6/11/2014

KRI stan 63, 54m2, 1. kat,

2-soban, drvarnica, juna strana, EC=B, u otkupu. 60.000
E. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570, 022 217
651. (1447487)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, centralno, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
PLIAC stan 68m2 u prizemlju, 2-soban, podrum 19m2,
renoviran, EC=E, pogodan za
poslovne svrhe. INTERSERVIS
NEKRETNINE, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1447486)
UBIEVAC stan 67m2, 2-soban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
VIDICI stan 75m2, 4. kat,
2 sobe, balkon, pogled na
more, EC=C, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel.
022 217 570, 022 217 651.
(1445192)
ZATON stan 63m2, 1. kat, 3
sobe, ureen i useljiv, EC=D,
do mora 150m. Povoljno! INTERSERVIS NEKRETNINE,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1448350)

TAROT CENTAR

0-24 AUTOMOBILE, kombije

dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306607)

060 411 411

Tel.2,33mob.3,58 kn/min

FIAT

Odgovori na vana
ivotna pitanja
Astroloke i
numeroloke
analize

Sunce u.o., MRZLJAK 56, ZAGReB, info: 01 4574310,OIB:53989478776

ibenik

IBENIK, CENTAR, kamenu

kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)

0-24 AKO AUTA FIAT punto

prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)

Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE
profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)

TROSOBNI I VEI

ibenik
UBIEVAC stan 98m2, prizemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)

MERCEDES

REZERVNI DIJELOVI

Split

Split

0-24 AKO AUTA MERCEDES

prodajete, po povoljnoj cijeni
kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98
38. (851566)

MERCEDES 124 300 TD,

90. god., u dijelove, prodajem. Mob. 091/253-98-38.
(764883)
PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob.
099/347-59-85. (785956)
VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4
D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85.
(783490)

ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 098 845-503.
(1360573)

OSTALO

ibenik
BILICE, CARI, dva graevinska zemljita 720 m2 i 2000
m2, uz alfalt, vl. 1/1, sva infrastruktura, pogled na Prokljan,
povoljno. Tel. 022/334-087.
(978322)

ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije
dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 092 266-2113.
(1361224)

ibenik
IBENIK, CENTAR, kamenu kuu s dvoritem. Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/533 998, 098/286-036.
(1180423)

ALFA

0-24 AUTOMOBILE, kombije,

dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim
cijenama. Dolazak i isplata
odmah. Mob. 092-266-2113.
(1306609)
0-24 VUNA SLUBA automobile i kombije. Dotrajale,
neispravne, oteene otkupljujem po povoljnim cijenama.
Dolazak i isplata odmah. Mob.
092 266 2113. (1351009)

ibenik

Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.

INTER SERVIS BULAT d.o.o.

I. Metrovia 11 B, ibenik
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651

ibenik - Kri Stan 39,20m2

na junoj strani s lijepim pogledom
na more, na 5. katu, s odlinim
rasporedom, dvije sobe + kuhinja i
dnevna soba, drvarnica, terasa; EC=D.
Cijena: 52.000

www.interservis-bulat.hr

PRODAJEM namjeten stan

34m2, prvi kat, EC-C.
Mobitel: 095 / 80 81 688

Split
BRINULA BIH o starijim osobama ili vodila kuanstvo na
podruju ibenske upanije. Mob. 095 554 69 46.
(1449695)

ibenik
TRAIM POSAO pomonog
pekara u ibeniku, imam iskustva 2 godine i 8 mjeseci. Mob.
098 132 96 30. (1449766)

KOMBI I DOSTAVNA VOZILA

ibenik

NEKRETNINE

APARATI ZA NJEGU TIJELA

ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, cijena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)

ZDRAVSTVENE USLUGE
STONO BLAGO

Split

ibenik

MEDICINSKA MASERKA radi

vedsku masau. Mob. 092
318 27 66. (1447574)

14 I 19 TJEDNE KOKOI, nesilice, uz besplatnu dostavu.

Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)

ibenik
MASERKA prua usluge tajlandske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relaksirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi tajlandsku, lomi-lomi, nui, antistresnu, hotstone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

ibenik

U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 212-919

0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd.,

ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob.
099 410 60 37. (1120640)
0-22 AKO traktore GOLDONI, Tomo Vinkovi prikolice,
kosilice i slino prodajete,
iste kupujem ISPLATA ODMAH! Mob. 095 899 63 90.
(1290389)

ibenik
NA GROBLJU SVETE ANE
prodajem grobnicu ispred kapelice, moe zamjena za kuicu. Informacije na br. mob. 091
1361 796. (1443379)
NOVE GROBNICE na groblju
Sveti Ivan Konjevrate, prodajem. Cijena povoljna. Mob.
098/ 172 72 94 ili tel. 864
066. (1449101)

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

SJEANJE

oglasi / in memoriam
sjeanje

SJEANJE

na nau voljenu

DIVNA GNJIDI
8. XI. 2004. 8. XI. 2014.

S ljubavlju i ponosom uvamo

uspomenu na tebe.
Tvoji: mama Ivanica, brat Pasa,
nevjesta Nives i neak Marko.

na nae voljene

ZORAN
KUNDAJICA

4. 11. 2003. 4. 11. 2014.

JAKOV STOJI
2009. 2014.

MARIJA STOJI
2013. 2014.

S ljubavlju i ponosom.

S ljubavlju vas se sjeamo.

Tvoja obitelj

Vai: sin Darko, nevjesta Silvana, unuci Vjeko i Davor.

JAVNA USTANOVA
NACIONALNI PARK KRKA
Trg I. Pavla II br. 5
22000 ibenik
Tel: 022/201-777
Fax: 022/336-836
KLASA: 406-03/14-01/02
UR.BROJ: 2182/1-15/4-05/-14-21
ibenik, 4. studenoga 2014. godine
Na temelju odluke Ravnatelja JU NP 'Krka', KLASA: 406-03/14-01/02;
UR.BROJ: 2182/1-15/4-05/1-14-20 od 4. studenoga 2014. godine objavljujemo

JAVNU DRABU
1. JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA'
ibenik, Trg Ivana Pavla II, br. 5 p.p. 154
Tel: 022/201-777
Faks: 022/336-836
OIB: 67969498372
2. Vrsta drabe: ponovljena javna licitacija za prodaju slubenog vozila.
- Alfa Romeo 159, snage motora 191 Kw, s prijeenih 85.157 km, u prometu
od 2006. godine, poetne procijenjene vrijednosti 39.100,00 kuna (s PDV-om).
3. Javna draba odrat e se 10. studenoga 2014. godine ispred garae Javne ustanove Nacionalni park 'Krka', u 12 sati u Bilicama, na adresi Bosu b.b.
4. Javna draba e se odrati po naelu 'vieno-kupljeno.
5. Kriterij drabe: najvea ponuena cijena.
JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK KRKA IBENIK

45

46

sport

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Prva lopata na ubievcu od 1979. godine Poelo ureenje pomonog igralita s umjetnom travom

kreimir gulin

kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
ibenik

Malo-pomalo stadion na ubievcu dobiva primjereniji izgled.

U pravu su oni koji kau - bilo je
i vrijeme. Najprije su postavljene
sjedalice na cijelu istonu tribinu.
Na istoj tribini ureen je i boks
za VIP goste, ali i 'kavez' rezerviran za najee navijae gostujuih klubova. Time su praktiki
ispunjeni svi vaniji uvjeti za
dobivanje drugoligake licence.
Meutim, svi ti radovi mogli bi se
svesti pod isti zajedniki nazivnik
- minkanje. Ali, zato su poetkom
tjedna poeli radovi koji bi se s
pravom mogli nazvati kapitalnim!
Ili, onima koji e uvelike promijeniti lice ubievca. Da prijeemo
na stvar. Poetkom tjedna poeli
su radovi na ureenju pomonog igralita na ubievcu, koje
e dobiti umjetnu travu! Opet se
vraamo na konstataciju s poetka
teksta - bilo je i vrijeme. Jer, uvjeti u kojima su nerijetko trenirala
djeca iz omladinskog pogona ibenika vie su sliila vremenima
iz TV serije 'Montevideo', kada
su sudionici Svjetskog nogometnog prvenstva u Urugvaju 1930.
godine trenirali na palubi broda
kojim su putovali u Junu Ameriku, ili u parku hotela u kojem su
odsjeli. ibenska djeca takoer su
esto vjebala u parku - ali onom
spomen-parku strijeljanima Radi
Konaru i drugovima. vrsto vjerujemo da su ta vremena prolost.
Odnosno, da e biti prolost od 1.
svibnja 2015. godine kada nad-

Jo je aktualna
ideja o poslovnim
prostorima na
mjestu istone
tribine

nika stipaniev / cropix

Buri razmilja o krovu

i natkrivanju cijelog za
ini se kako je na ubievcu jo aktualna ideja o
gradnji poslovnih prostora na prostoru sadanje
istone tribine na ubievcu. Takva ideja pojavila
se prije desetak godina. Navodno, za investiciju je
bio zagrijan LIDL. Ali, posao nije realiziran. Razlog nekim lobijima to nije bilo u interesu. Desetak godina kasnije - u perspektivi se kao ulagai pojavljuju
neki drugi trgovaki lanci. Ukratko, to stoji u tom
idejnom rjeenju. Kompletno bi bila sruena istona tribina. Cijelo igralite bilo bi pomaknuto devet
metara prema zapadnoj tribini. Takoer vie ne bi
bilo atletske staze oko igralita. Ono najvanije na mjestu istone tribine bili bi izgraeni poslovni
prostori. Ispod njih predviene su svlaionice, tako
da bi igrai na travnjak izlazili ispod razine zemlje,
neto slino kao na Maksimiru. Za sada je to samo
ideja... No, tko zna, moda u neka sretnija vremena
bude i realizirana.

leni planiraju zavriti radove na

pomonom igralitu s umjetnom
travom na ubievcu.

Primjereniji uvjeti za
300-tinjak djece

Evo to o tom projektu kae

Novica Ljubii, direktor HNK
ibenik: -Rekao bih da se na
stadionu na ubievcu napokon
neto ozbiljnije radi nakon 1979.
godine, ili od Mediteranskih igara. Na ovaj potez smo se odluili
ponajprije zbog 300-tinjak djece

koja treniraju u naim mlaim

kategorijama. Drimo da e oni
konano dobiti uvjete za rad primjeren 21. stoljeu, ali i gradu u
kojem ive. Krenuli smo s prvom
fazom radova, koji su pripremni
za postavljanje podloge, rasvjete...- kazao je Ljubii.
A kad na red dolazi druga faza?
-U iduoj proraunskoj godini
Grad ibenik mora staviti konkretnu cifru za postavljanje umjetne
trave. Igralite e biti duine 100

metara i 64 metra irine. Dakle,

po svojim dimenzijama na njemu
se mogu igrati utakmice 1. HNL,
ali i meunarodne utakmice.
Takoer, pomoni teren imat e
svoju zasebnu rasvjetu, ogradu...
Jednom rijeju, odgovarat e svim
standardima - objasnio je Ljubii.
O financijskim uvjetima ureenja pomonog igralita s umjetnom travom na ubievcu puno
vie zna ibenski gradonaelnik
eljko Buri. Uostalom, u njega
je sukno i kare to se tie novca.

Pomono
igralite u
brojkama
Rok za zavretak radova:
1. svibnja 2015. godine
Vrijednost investicije:
2,5 milijuna kuna
Dimenzije igralita:
100x64 metra

odbojka ibenani uspjeni

I Vukovarci pr
borislav juras

sport@sibenski-list.hr

-Dugo, dugo nas nije netko

ovako razbio - konstatirao je
trener gostujue momadi Borovo Vukovara, nakon to su ih
na Baldekinu pomeli odbojkai
ibenika. U okraju 4. kola druge jakosne skupine 1. lige, bilo
je 3:0 (25:18, 25:22, 25:15) za
domaine. Bio je to dvoboj dviju
vodeih momadi druge jakosne
skupine, ali i potvrda dominacije
igraa ibenika u ovoj konkuren-

ciji. Za etvrtu pobjedu ove sezone

trebalo im je manje od sat vremena igre. Vukovarcima, novim
prvoligaima, nadu su ponudili
tek u drugome setu (gosti vodili
sa 10:7 i 16:14), u kojem je bilo
22:22. Nakon osvojenoga poena
na prijemu, Jere ogelja, koji je u
postavu uskoio umjesto bolesnoga razigravaa Poropata, zakljuio
je taj set s dva asa na servisu!
Trener Paskval Skelin izveo je
ovu momad: Kuni, Bai, M.
Pavekovi, Zeljkovi, T. Skelin,
DellOrco, Krianovi, ogelja,

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

sport

47

Odpondedoponde

u na istoku
apada
Igralite e biti duine 100 metara
i 64 metra irine. Dakle, po svojim
dimenzijama na njemu se mogu igrati
utakmice 1. HNL, ali i meunarodne
utakmice. Takoer, pomoni teren
imat e svoju zasebnu rasvjetu,
ogradu... Jednom rijeju, odgovarat e
svim standardima - objasnio je Novica
Ljubii, direktor HNK ibenik

-Kompletno ureenje trebalo

bi stajati do 2,5 milijuna kuna.
Prva faza s kojom smo zapoeli
kotat e 310 tisua kuna. to se
tie same umjetne trave imamo
trokovnike iz 2009. godine, po
kojemu njezino postavljanje iznosi dva milijuna kuna. Sreom, u
meuvremenu cijene nisu rasle
nego su padale. Natjeaj i realizacija postavljanja umjetne trave
ide dogodine i vjerujem da nee
prijei dva milijuna kuna s PDVom - podvukao je Buri.

I ibenski gradonaelnik slae

se s tezom da je pomono igralite na ubievcu trebalo odavno
napraviti.

Kasne 15-20 godina

-Mi smo krenuli s poslom koji je trebao biti napravljen prije

15-20 godina! Meutim, ureenje stadiona na ubievcu samo
je dio cjelovite prie o ureenju
svih ibenskih sportskih objekata
za to se zalae aktualna gradska
uprava. Podsjeam da ureuje-

Triba
utrnit
sve!!!

eljko
Buri

Nee Skandinavci u
svlaionicu s gumenom
cijevi i hladnom vodom
Ureenje pomonog igralita s umjetnom travom otvara mogunost sportsko-turistikih aranmana na ibenskom podruju. Odnosno, otvara mogunost da nogometni klubovi dolaze na zimske pripreme na nau rivijeru.
-Ve smo imali neke upite iz Solarisa koji su preko agencije Scandjet eljeli dovesti neke klubove iz Skandinavije
na pripreme. Skandinavci su postavili visoke uvjete - teren s pravom ttrvom, pomoni s umjetnom travom, bazene, saune, wellnes. Jasno, tada im nismo mogli udovoljiti.
Sada se pak stvari stubokom mijenjaju - rekao je Novica
Ljubii.
I gradonaelnik Buri upoznat je s interesom klubova sa
sjevera Europe koji bi arko eljeli da ih ogrije dalmatinsko sunce.
-Sasvim mi je logino da ne moete dovesti ozbiljne klubove u svlaionice u kojima su gumene cijevi s hladnom
vodom! I to je jedan od razloga zato inzistiramo na ureenju sportske infrastrukture. Iako, ponavljam, prvenstveno to radimo zbog svoje djece - da ne treniraju vie
u neprimjerenim uvjetima, veli Buri.

mo Ljubicu u Crnici da je u tijeku

natjeaj za sportsku dvoranu na
Baldekinu... Ali, neka se drugi
ne naljute, nogomet i stadion na
ubievcu imaju poseban znaaj
u gradu i mnogi se s time identificiraju. I ovaj posao na stadionu
na ubievcu u skladu je s naim
generalnim opredjeljenjem, koje
glasi da profesionalni klubovi moraju nai svoje vlasnike koji e ih
financirati. S druge strane, gradska uprava mora stvoriti potrebnu sportsku infrastrukturu - veli

ibenski potetat.
Oito, Buri ve uvelike razmilja i o daljnjim potezima u ureenju ubievca. Pitali smo ga to
slijedi nakon pomonog igralita s
umjetnom travom.
-to kriti da moramo hitno
poeti sa sanacijom reflektora
koji desetljeima nisu taknuti.
Takoer, moramo konkretnije
razmiljati o natkrivanju istone
tribine, kao i dovretku krova nad
zapadnom tribinom - zakljuio je
ibenski gradonaelnik.

riznali dominaciju ibenika

Z. Burazer Pavekovi, Miura i
Jurlin.

Odbojkaicama samo
poen u prvome setu!

Sa sve etiri pobjede, odnosno

11 od moguih 12 bodova, odbojkai ibenika ne isputaju prvo
mjesto u drugoj jakosnoj skupini.
Tu poziciju branit e u subotu, na
gostovanju u Slavonskome Brodu.
Susret 5. kola s domaim Brodom
poet e u 16 sati.
Nesvakidanje, neugodno iskustvo doivjele su odbojkaice i-

benika u 3. kolu 1. B lige (jug). ka, svoje doivljaje iz traumatiNa parketu kolske dvorane na noga prvog seta. U drugome je
bila potpuno druga slika,
ubievcu, u prvome setu
pa su njegove igraice
dvoboja protiv MakarBilo me je sram,
ak imale vodstvo od
ske osvojile su jedan
htio sam otii iz
24:22, odnosno dvije
jedini poen! Goe
dvorane - iskazao je
vezane set lopte, ali
su dobile preko 20
poena u nizu na Stevo Brankovi, trener ih ipak nisu iskoriibenika, svoje
stile. Zavrilo je 3:0
servisu, da bi domadoivljaje
iz prvog
(25:1, 26:24, 25:18)
i sastav do jedinoga
seta
za goe.
poena doao ba njihoOva utakmica je oznavom grekom na servisu!
ila povratak, nakon udaje i
-Bilo me je sram, htio sam
otii iz dvorane - iskazao je Stevo poroda, Marinele Uki (bive iBrankovi, trener sastava ibeni- mlea) u ibenski dres, pa bi, uz

najavljeni skori oporavak ozlijeene Mateje ilas, to trebao biti

jamac i poneke pobjede Brankovieva sastava.
Kontra Makarske su igrale:
Erak, Uki, Terzanovi, Juri,
Gligi, Naki, Mikulandra, Bura,
Kovili, ular i veljo.
Sa zadnjega mjesta, bez boda i
uz tek jedan osvojeni set, odbojkaice ibenika e krenuti u subotnju matineju. U dvorani osnovne
kole Bibinje doekat e ih istoimeni domai sastav, a poetak je
u 10.15 sati.

Zdravi bili, svitu moj, evo ja

odredija napisat nikoliko rii,
ali ovon turon morate odma
znat da mi nije do zajebancije.
To san reka i Dunku, da mi danas ne dolazi na oi, jerbo san
u sasvin drugom poslu. Velite
ta me ugalo, a ta mene
more ugat nego ovaj balun,
kurbanjski mijur zbog kojeg su
se i ratovi vodili, a jedan zamalo nije ispa ode u nas. Kad
san bretima ta smo ispali iz
prve lige, uvik san traija pinku
utjehe zbog ega e nam bit
lake. Tako san pensa kako
emo mo i na svako gostovanje, napravija kartu birtija
sa dobron marendon na licu,
i u konanici skonta kako nee
bit Hajduka, i onih pizdarija
izmeu navijaa. I sve je bilo
tako do ove godine, kad su
mudrovi iz HNS-a uveli da prvoligai mogu imat klubove u
treoj ligi, i ne samo imat nego
da im se kontaju bodovi. Aj sve
i to bi moglo pro, ali da igrai
iz momadi koja igra prvu ligu
imaju pravo nastupa u treoj, e
to je prilo svaku miru. I di smo
sad. Evo Hajduk more kontra
nas igrat s onima najboljima
i krojit tablicu, ovog ou dobit, ovog neu. Ovaj pizdunski
HNS sada je skrojija tu treu
ligu ka poligon u kojem erifuju prvoligai, jerbo oni odluuju koga e puat skalinu vie,
pa di to ima osim u nas. Zato
triba utrnit HNS, utrnit ligu i
reprezentacija neka igra samo sa igraima iz vanka, jerbo
ovo je prilo svaku miru. E da,
moran se jo vratit na navijae, da stvar bude gora, i ovaj
prvi Hajduk je igra u susidstvu,
tonije kod Zadra, i kad su se
vraali u Split tili su usput stu
na grad!? Jerbo ih je aka budala sa nae bande doekala
u Njivicama i zasula stinan
kad su ili u Zadar. Ovo je jo
jedna potvrda da budala i krivi
kumpira nikad nee nestat, a
ovi mudraci bi stukli ibenik!
E, pa ne, isukrsta mi, dosta je
nama budala i meu nama da
bi puali da nam druge dolaze
u na grad, a ko i kako navija
sve je jasno iz uba, jerbo kakav
je savez takav je i narod ta in
dolazi na utakmice.
-Pa i ti ie svake nedilje, ubacila se zakonita.
-Mui, da zuba zabilila nisi, jerbo svi mi koji volimo balun bi
najradije ispleskali ove budaletine na svakoj strani, upravo
radi nji svit ne ie na utakmice,
i zato sve triba utrnit, ne dat nikomu da pravi pizdarije, ajme
ta san se naestija, ajte evala
van bilo

48

sport

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

koarka bankari blizu pobjede u Zagrebu

Jolly JB poraen u produetku

Igrali su bankari
jednu odlinu
utakmicu i pri
rezultatu 91:91
imali priliku za
pobjedu, no
trica Gulama
nije ula pa se
igrao produetak
u kojem su
Zagrepani bili
mirniji i pobijedili
sa 111:104

josip aleta car

sport@sibenski-list.hr

Trnsko nikada nije bilo dobra

destinacija za koarkae Jolly Jadranske banke, koji su i ovaj put u
Zagreb krenuli kao autsajderi, ali
na parketu je to izgledalo sasvim
drugaije. Od poetka su bankari
zaigrali otvoreno i muki, pa poetno vodstvo nije iznenadilo malobrojnu publiku, meu kojom je
bilo vie navijaa ibenskog kluba
nego domaih mrava. Borbeno u
obrani, uz brzi protok lopte u napadu donijelo je prednost, no ovaj
put izostao je uterski uinak. S
druge strane Domagoj Vukovi je
sto postotnim uinkom za tri vratio mrave u utakmicu, to je unijelo nervozu u ibenske redove.
Domaini su tako stigli do vodstva
koje su drali do posljednje etvrtine kada raspoloeni Luka Katura
serijom koeva vraa bankare u
utakmicu. Posljednja minuta bila
je pravi triler. Nakon to su domai 11 sekunda prije kraja ostvarili
prednost od 91:89, prodor Kature zaustavlja arlija nesportskom
grekom, to je donijelo dva bacanja i loptu sa strane. Katura
pogaa oba za izjednaenje, a u

posljednjem napadu, nakon to

je probio svog uvara kapetan
bankara se odluuje na pas prema Gulamu umjesto polaganja, da
bi mladi play promaio otvoreni
ut za tri. U produetku domai
su manje grijeili i koristili raspoloenog Ivicu Radia te pobijedili
sa 111:104.
-teta to nismo pobjedili, jer
smo odigrali dobru utakmicu.
Imali smo taj napad od 11 sekun-

di, i dogovor je bio da Katura ide

do kraja, jer je bio u pozitivnoj
seriji, no on se odluio za pas,
to nas je kotalo pobjede. Ono
to me veseli jest injenica da iz
utakmice u utakmicu izgledamo
sve bolje, kazao je ogleda Momir
Milatovi, trener Jolly JB-a. I zaista ibenani su izgledali odlino,
i tek sada moemo u potpunosti
razumjeti izjavu Jeronima arina
nakon gradskog derbija da su ima-

li i sree jer su na bankare doli

rano s obzirom na dolazak novog
trenera. Milatovi je uspio posloiti momad, vidjeti mogunosti
svih raspoloivih igraa, te im namijeniti uloge koje im i pripadaju.
Martin Junakovi iz utakmice u
utakmicu pokazuje da je pravo pojaanje, a lidersku poziciju odlino
je prihvatio i Sran Suboti, koji je
igrao zapaenu rolu. Dragan ekelja pokazao je da uz odlian rad

u obrani ima zanimljiv repertoar

i u napadu, no kada je ovaj susret
u pitanju ut za tri u prvom dijelu sa katastrofalnim omjerom od
1-12 prema svemu odluio je pobjednika. Bankari su tako ostali
na jednoj pobjedi, no dojma smo
da e vrlo brzo krenuti u pozitivnu
seriju, a za poetak najvanije je
u sljedeem kolu savladati uvijek
nezgodnog Zaboka. Igra se u nedjelju s poetkom u 18 sati.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

sport

49

ante barani

koarka Baldekin vii od Gorice

PIE: IVO MIKULIIN

Naglo prosuta
zimnica
Silno bolno je prolonedjeljno posrtanje
ubievca. U svakom smislu, na svakoj fronti.
Vie od dva mjeseca nogometai ibenika su
strpljivo i marljivo poput mrava skupljali toliko potrebnu zimnicu, a onda sve prosuli u dva
vikenda.
Mosor je pobjegao za dva boda, a Solin se
pribliio na jednaku distancu. Boli i usporedba
da je na utakmici Mosor - Hajduk B dosuen
sporni penal za domaina, dok je na utakmici
ibenika i splitskih poletaraca arbitar na slian, neuvjerljiv nain astio goste. Na malom,
tijesnom igralitu u Blatu sucu je kamenom
razbijeno uho, pa su ibenani, zbog pritiska
publike, kasnili na trajekt. A u novinama ni rijei. Suprotno utakmici ibenik - Hajduk B, kad je
u novinama za tren osvanula teza o divljakoj
ibenskoj publici. A ibenski su navijai samo
verbalno odgovorili na nevienu provokaciju
jednog balavca u bijelom dresu. No, ako zadnje
dvije teme ubrojimo u novinarsko-navijaki i
sudaki folklor, onda je pravo pitanje svih
pitanja: Zato su u vanu utakmicu s drugim
sastavom Hajduka ibenani uli mlako, nedovoljno agresivno. Ili bez toliko potrebnog natjecateljskog naboja, to se pokazalo kobnim
za konaan ishod?
Ne tako davno na tribinama se vodila polemika novinara i strunjaka oko toga, koja je
ibenska momad jaa, prolosezonska ili aktualna? Puno sam skloniji tezi da ovosezonska
pojaanja nisu do kraja uspjeli nadomjestiti
brojne odlaske (Spahija, Batur, Kende, Slavica, Ante i Ivan ivkovi...). Ostale su posebno
neuralgine toke nedostatka robusne pice, a
pogotovu izbor startnog terceta igraa, mlaih
od 2l godinu. Problem, koji, primjerice, Kende
rjeava tako da jednim hicem ubija dva zeca.
O tome je trener Damir Petravi samo povremeno mrmljao, uz optimistiki stav +kako emo valjda izdrati do kraja jeseni.
A ubievac je pukao etiri kola prije zimske stanke. Manje zbog nedostatka kvalitete, a
vie zbog manjka pravog pristupa u prolotjednoj utakmici. Drugo, posve drugaije poluvrijeme za tren je detektiralo koliko je ibenik bolji
od nejake splitske mladosti. No, sport preesto
nudi priu o zakanjeloj motivaciji. Priu, koja,
to kriti, daje posebnu dra nogometu.
Imaju li Kartelo i ostali dovoljno snage za
novu mobilizaciju? Moe li silno prorijeeno vodstvo ibenika pronai nain da zatiti
momad na travnjaku od sudaca, poput Sinovia ili vruih terena, poput Blata? Od igara
bez granica, koje su poele proljetos s Imotskim, a bez srama se nastavljaju ove jeseni s
Mosorom.
Za prvi je dio posla, nema sumnje, zaduen
Damir Petravi. Za drugi prvenstveno Novica
Ljubii. Zato prvenstveno, jer on bi morao
i praktini posegnuti za onom starom kako
ovik i magarac znaju vie od samog ovika.
Kao da neki od ibenskih nogometnih djelatnika nisu do kraja svjesni koliko bi fatalan bio
drugi neuspjeli pokuaj povratka u drugu ligu.

arinova taktika
poslastica za treu
pobjedu u nizu
petar mikuliin

redakcija@sibenski-list.hr
ibenik

to je vrijedno u dotu, osim

dva boda, poslije pobjede nad
Goricom (86:70) dobio Jeronimo
arin? Prije svega, graani su se
jo jednom uvjerili da nikog u oito
kvalitetnom natjecanju ne mogu
dobiti bez agresivne igre u obrani. Iznimno korisno je i saznanje
da ponekad valja odustati od taktikih stereotipa. Pogotovo, kad
se nae u problemu oko rotacije
centara, zbog ozljede Vukievia i
osobne Marciua.

Navijai su na doping

Kao iz arobnjakog eira arin je izvukao taktiku poslasticu i

do novih bodova doao u formaciji
sa etiri niska igraa. U sudaru s
Goricom, koja je novajlija samo
po stau kluba, ne i igraa, svoje
minute je dobro iskoristio mladi
Kreimir Radovi. Dakako, i sva
taktika mudrost, i agresivnost u
obrani nisu toliko uinkoviti, ako
se ne poklope s dalekometnim pogocima u pravim trenucima. Domagoj Bai i Ozren Mii tricama
su razbili dotad vrsti gard koarkaa iz Velike Gorice. Spomenuti
uteri su zapravo i najzasluniji
to konaan rezultat od plus l6 ne
otkriva velike muke ibenana u
prve tri etvrtine borbene i kvalitetne utakmice. Moda su graani
u gradskom derbiju s Jollyjem toliko ispraznili baterije da im je manj-

kalo svjeine na poetku utakmice.

No, kad je vrag odnio alu pronali
su unutarnje rezerve, podigli tempo, natjeravi protivnika na katastrofalnih 27 izgubljenih lopti!
-Gorica nas je zaista poteno
namuila. Ove godine nitko protiv
nas nije igrao ovako dobru obranu. No, navijai su na najbolji doping. Oni su i razlog to koarku
uvijek igram s istim zanosom. Sve
to se tijekom utakmice dogaa
na Baldekinu, na parketu i oko
njega, ne moe se platiti nijednim
novcem. Kad oni zapjevaju, ja sam
najsretniji ovjek na svijetu - emotivno je zborio na parketu i te kako
raspjevani Teo Petani, koji je u maniri klasnog playmakera podijelio
11 asistencija.
Petani je, nema sumnje, bio
najbolji igra utakmice. Puno za
njim nisu zaostajali ni drugi ibenski bekovi (Mii, Radovi).
ibenska koarkaka pria se bitno
razlikovala od neugodnog poraza
s Katelanima na Baldekinu, kad
su gosti nadvisili domaina upravo
na vanjskim pozicijama. Jo kad bi
stopama spomenutog terceta krenuli jednako vrsto i Roko Badim,
i Franko Kalpi, od kojih se oekuje
puno vie od onog to su pokazali
na poetku nove sezone. No, kao
da ta tema najmanje zabrinjava
trenera Jeronima arina, makar
je upravo on poslije utakmice s
Osijekom bio glasni kritiar obojice
mladia, koji se silno trude da makar dostignu domete svojih oeva,

ibenik 86
Gorica 70
IBENIK: Radovi
6, Badim 3, Mii
8, Kalpi, Bai 6,
Blae 3, Marciu
8, panja 2, amadan 12, Naki,
Petani 15, Vrki 23
Trener: Jeronimo
arin.

Debi
Tonija
Nakia
Prvu utakmicu u
ibenskom dresu protiv Gorice
igrao je I5-godinji kadet Toni
Naki. Mladog
Nakia trener
arin je gurnuo
u igru u posljednjim sekundama utakmice.
Iako je prvi put
na Baldekinu
zaigrao prole
srijede, Naki je
ve ubiljeio nastup na hrvatskom All-staru,
na kojemu je
senzacionalno
pobijedio u
tricakom natjecanju.

ivka Badima i Zorana Kalpia.

-Moda sam ponekad prestrog
prema Badimu i Kalpiu. Oni su
mladi i ambiciozni igrai, kod kojih
su oscilacije logine. Siguran sam
da e, kao i cijela momad, rasti iz
kola u kolu. Sloit ete se sa mnom
da nam je forma u uzlaznoj putanji
- govorio nam je jo prije utakmice
s Goricom trener arin.

Na suprotnoj strani
Draenov neak

Slaemo se sa arinom, a on
e se vjerojatno sloiti s tezom da
i najvea taktika disciplina mora
biti okrunjena pogocima. O Vrkieva 23 koa i Petanijevih l5 suvino
je troiti rijei. teta je, meutim,
to mladi Radovi svojih 6 koeva
nije dodatno zasladio i barem jednom tricom.
Sigurni smo jednako i u tvrdnji
kako se graani s igrom iz prvog
poluvremena ne bi tako lako izvukli u nastavku, da se igralo u gostima, a ne na uarenom Baldekinu.
Ima li uope smisla citirati Zvonimira Kovaevia, trenera Gorice,
koji kraj toliko prekaljenih igraa
(Krasi, Paali, Primorac) tvrdi
kako su oni neiskusna momad?!
U svoje neiskusne igrae jamano,
meutim, moemo ubrojiti Marka
Petrovia, na iju nam je pojavu srce bre zakucalo. Rije je o Acinom
sinu i Draenovu neaku. I alimo
to, za razliku od oca i strica, dosad
nije igrao ni minute u ibenskom
dresu.

sport

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Aleksandar Sandi Marciu Meimurac odbacio

Nije teko zavol

grad kakav je i
petar mikuliin

sport@sibenski-list.hr

Iz amerikih (sveuilinih) visina

Sandi Marciu je bez tekoa 'aterirao' na jadransku obalu. Visokom
Meimurcu Dalmacija je za tren
prirasla srcu. Kao da mu u ibeniku ne smeta nita, ama ba nita.
Nije imao problema s orijentacijom
kad smo ga zamolili da na razgovor
stigne s Baldekina na rivu. Ne smeta
mu ni tijesna ibenska dvorana. Naprotiv, ne moe se nadiviti atmosferi
na utakmicama koarkaa ibenika.
'Funcuti' su mu se uvukli pod kou. I
ne krije da je tako neto doivio prvi
put u ivotu. Ve i razmilja kao starosjedilac na Baldekinu pa je svako
pitanje doekao spremno, kao da je
sudjelovao u projektiranju aktualnog ibenskog sastava, u 'krojenju'
ambicioznog programa trenutano
drugoplasirane momadi na prvoligakoj ljestvici.

Ozljeda u najgorem trenutku

Trima sigurnim pobjedama u

nizu isprali ste gorak okus s poetka sezone. Od momadi koja
je zadrala svoj kostur i nadopunila roster kvalitetnim pojaanjima, oekivalo se vie...
-Mislim da su pripreme glavni
razlog neto loijeg starta. Nijednu
prijateljsku utakmicu zbog ozljeda nismo uspjeli igrati u punom
sastavu. Ja sam propustio gotovo
cijele pripreme, kratko je pauzirao
i Petani. Bilo je i razdoblja, kada su
nedostajala i dva-tri igraa. Logino, u takvoj situaciji se momad nije
mogla uigrati na kvalitetan nain.
Ozljede nas nisu zaobile ni u prvim utakmicama prvenstva. Dvije

Iskreno,
ni sam ne
znam kako
sam doao u
ibenik. Naime, ja uope
nisam
sudjelovao
u pregovorima, koje su
vodei ljudi
kluba vodili
s mojim
agentom. On
je sve napravio umjesto
mene. Ponudu ibenika
shvatio sam
kao sjajnu
priliku za
povratak
kui. Privukla me
ta dobra
pria, koja
se stvorila
oko kluba.
Priznajem,
i srce me
vuklo na
natrag, u
domovinu.
Sve kockice su mi
se idealno
posloile

utakmice igrali smo bez Baia, nakon toga je Vukievi slomio ruku...
No, polako dostiemo punu radnu
temperaturu. Pobjede nad Vrijednosnicama i Jollyjem podigle su nam
samopouzdanje. Na kraju se mrtvi
broje, bitno je zapravo kako emo
zavriti prvenstvo.
ibenik je, nema sumnje, vaim
dolaskom dobio veliku snagu
pod obruima. No, ozljeda vas je
sputala u jo boljoj adaptaciji na
momad, ali i na drugaiji nain
igranja koarke...
-Istina. Ozljeda mi se dogodila
u najgorem trenutku, na poetku
priprema. Zbog toga mi je u prvim
utakmicama prvenstva falilo i kondicije. Nije mi bilo lako jer nisam
bio uigran s ostatkom momadi.
Svakako je i otegotna okolnost to
je igranje u ibeniku moj prvi kontakt s europskom koarkom. Nije
jednostavno u kratkom vremenu
potpuno okrenuti 'plou'.
U emu je bitna razlika izmeu
amerike sveuiline i europske
koarke?
-Prvo, pravila su drugaija. Tonije, u NCAA-u, za razliku od uobiajene 24, napad traje 35 sekundi.
No, vjerojatno kljuna je razlika u
fizikoj snazi igraa. U Americi koarkai dosta vremena provode u
teretani, gotovo vie nego u dvorani. Ovdje je potpuno obrnuto. Zbog
toga se i na posljednjem svjetskom
prvenstvu dogodilo da se nitko nije mogao nositi s reprezentacijom
SAD-a. Druge reprezentacije, poput
panjolske, moda i ne zaostaju za
Amerikancima, kad je u pitanju koarkaka vjetina. No, fiziki su inferiorniji. To najvie dolazi do izraaja
pri kraju prvenstva ili utakmice, kad

koarka mladi Regionalna liga

Vodikim mladim
ante barani

50

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

sport

51
nika stipaniev / cropix

o Ameriku zbog Dalmacije

ljeti prelijepi
ibenik
igra takvih, fiziki slabijih ekipa pone padati.
U Americi ste pet godina pohaali sveuilita Purdue i De Paul.
to vas je nagnalo na odlazak
'preko bare'?
-U SAD sam otiao prvenstveno
zbog koarke. Jo kao dijete sam
sanjao da jednog dana zaigram u
NBA ligi. Kad sam krenuo u srednju
kolu, poeo sam intenzivno razmiljati o odlasku na sveuilite. Moja
velika elja ostvarila se praktiki
igrom sluaja. U treem razredu
srednje kole sam preko svog prijatelja doao u kontakt s ljudima
iz SAD-a. Nisam ni sekunde razmiljao. Sjeo sam u avion i krenuo put
Amerike. Na Purdueu sam igrao tri
godine, poto prvu godinu nisam
imao pravo igranja. Posljednju sam
se prebacio na De Paul, gdje sam u
treem mjesecu zavrio igraku, a u
estom i studentsku karijeru.

Nai navijai imaju

posebno srce

Po zavretku obrazovanja i
igranja na sveuilitu vratili ste
se u Hrvatsku, u ibenik. Kako je
uope dolo do kontakta s elnim
ljudima GKK-a?
-Iskreno, ni sam ne znam kako
sam doao u ibenik. Naime, ja
uope nisam sudjelovao u pregovorima, koje su vodei ljudi kluba
vodili s mojim agentom. On je sve
napravio umjesto mene. Ponudu
ibenika shvatio sam kao sjajnu priliku za povratak kui. Privukla me
ta dobra pria, koja se stvorila oko
kluba. Priznajem, i srce me vuklo na
natrag, u domovinu. Sve kockice su
mi se idealno posloile.
Jeste li se ve priviknuli na ivot

u ibeniku?
-Naravno da jesam. To mi nije
bilo nimalo teko, s obzirom na
atmosferu u momadi, i gradu.
Nije patetika kad kaem da su me
momci stvarno dobro prihvatili.
Prava smo klapa i na terenu, i izvan
njega. Ljudi u ibeniku su mi se odmah svidjeli, zbog svoje otvorenosti. ibenik je prelijep grad i zaista
nije teko prilagoditi se na ivot u
njemu.
Vjerojatno u Americi niste
igrali u ovako maloj dvorani, ali vjerojatno ni u takvoj
atmosferi kakva je na Baldekinu...
-Na nae utakmice u
SAD-u je dolazilo u prosjeku 10-12 tisua gledatelja. Atmosfera je gotovo
uvijek bila dobra, no ne
moe se usporeivati
s ovom u ibeniku.
Nai navijai zaista
su vatreni, imaju
posebno srce. Srce, koje je uz nas
na svakom koraku.
'Funcuti' su naa velika vrijednost. Oni su
nam uvijek dodatan motiv za jo bolju igru i maksimalnu borbenost. Nadam
se da emo im nastaviti uzvraati pobjedama i dobrim igrama.
I za kraj, tek toliko da zadovoljimo znatielju. Je li vam u rodu
profesor Marciu iz ibenske glazbene kole?
-Niste prvi koji me to pitao. Za
njega sam uo tek kad sam se doselio u ibenik - zavrio je na razgovor 208 centimetara visoki centar
'naranastih'.

m nadama opet regionalna titula

borislav juras

sport@sibenski-list.hr

Vodike koarkaice opet su

bile dominantne u regionalnoj
WBFA ligi Mlade nade, natjecanju za uzrast do 15 godina (uz
mogunost nastupa jedne igraice godinu starije), koje okuplja
sastave iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. U cijelom
natjecanju nisu znale za poraz,
te su time obranile prologodinji naslov. Mala proslava je bila
pod vodikim atorom, gdje
se igrala druga utakmica finala
doigravanja. Sastav trenera Bo-

re Vukovia opet je bio uvjerljivo

bolji od vrnjakinja Trebinja 03.
Zavrilo je 66:41 (13:11, 21:7,
19:11, 14:12).
U drugoj finalnoj utakmici,
dres Vodica su nosile: Marija Skoi (2), Matea Mijat, Anet Mrdalj
(5), Josipa Silov (24), Andrea Ivei (7), Luciana Deur (2), Josipa
Ivas (2), Petra Bai, Lucija Skori
(3), Lorena Mihi (2), Ivana Bumber (12), Dora Filipi (5) i Lucija
Troskot (2).
Poslije utakmice, medalje i pokale najboljima su uruili vodiki
dogradonaelnik Luka Lipi i Toni
Matea, prvi ovjek Saveza spor-

tova Vodica. Valja istaknuti da je

Josipa Silov najkorisnija igraica,
MVP lige Mlade nade.

Gdje su granice
mladih Vodianki?

-Finale nije odisalo neizvjesnou za nas, niti je bilo upitno da

emo osvojiti zlatne medalje, s obzirom na to da smo za klasu jai
od konkurencije. Zato je bilo bitno da to vie djece dobije prostor
za igru - kazao je Bore Vukovi,
trener vodikih igraica, koje su
tako, nakon titule kadetskih prvakinja Hrvatske, postale najbolje i
u regiji.

Gdje su im granice? To e vjerojatno doznati u maarskome

Sopronu, gdje se od 10. do 15.
studenoga igra svojevrsna liga
kadetskih prvakinja Europe. Nastupit e osam sastava iz sedam
drava, meu njima i Vodice. Nae e predstavnice biti u skupini
s prakom Spartom, talijanskom
Venecijom i domaim Sopronom.
-Taj e turnir biti pravi izazov
za nae cure. Za njega su sve
spremne osim Lorene Mihi, koja
nam je jedna od stoernih igraica, ali je ve due vrijeme u igri
koe neke ozljede. Sastav koji e
ii u Maarsku, ve igra seniorske

utakmice, i veseli me kako su cure

reagirale protiv nekih dosta iskusnijih suparnica - pohvalno e trener Vukovi o svojim uenicama.
On e ih povesti prema Maarskoj u nedjelju ujutro, nakon
to u subotu odigraju utakmicu
hrvatske seniorske A-2 lige (jugozapad). U 3. kolu natjecanja,
u Vodicama e ugostiti sastav zagrebakog Agrama (poetak u 16
sati). Prije revana finala Mladih
nada, igrale su Vodianke i utakmicu 2. kola seniorske WBFA
lige. U Crnoj Gori su izgubile od
domaega Nikia 95 sa 70:64
(21:20, 17:16, 19:11, 13:17).

52

sport

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

nogomet Treeligaki derbi

nika stipaniev / cropix

Nogometna sramota!
josip aleta car

sport@sibenski-list.hr
ibenik

Radovali smo se utakmici ibenika i Hajduka 2 u derbiju 3.

hrvatske lige, koju su svojim poimanjem sporta omoguile pametne glave u HNS-u, jer smo
vjerovali u odlinu partiju lidera
na prvenstvenoj ljestvici i Hajdukove budunosti pojaane Ljubiiem, Bencunom i povratnikom
Mujanom. I imali smo to vidjeti,
agresivni Hajduk iji su igrai poput osica napadali naranaste,
nastojei ih onemoguiti da razviju igru, te ibenane koji su u
prvom dijelu igrali u refulima, da
bi u drugom imali potpunu dominaciju, no bez uspjeha.

Sinovi nije dorastao

derbiju

Iako je ibenik imao inicijativu,

gosti su prvi doli u prigodu, no
Slavica je, uz pomo obrambenih
igraa, uspio sprijeiti da lopta
pree gol crtu nakon dobrog napada Hajduka koji nije zavrio
Andrija Bali, dok s druge strane
nije dobro reagirao prvi strijelac
lige Igor Priji koji se dugo poigravao loptom u kaznenom prostoru
gostiju, pa je ta prigoda otila u
nepovrat. Traili su ibenani i jedanaesterac zbog igranja rukom
obrane gostiju, no sudac Sinovi ostao je nijem. Zato se u posljednjim trenucima prvog dijela
nije dvoumio da pokae na bijelu
toku u korist Hajduka. Nakon
jednog pomalo teatralnog pada
Bencuna, u svakoj normalnoj ligi
sudac bi napadau pokazao uti
karton, ali ne i na ubievcu, pa
su gosti upravo preko Bencuna
doli u vodstvo. Oito je i sam
Zvonimir Sinovi tijekom odmora malo razmiljao o tom jedana-

estercu, ili onim nedosuenim za

ibenik, pa je u nastavak uao
kalkulantski, ime je u potpunosti ispustio konce iz ruku. U tom
razdoblju domain je bio puno
bolji na terenu, stvorivi desetak
izglednih prigoda od kojih su neke bile sto postotne, no indisponiranom Prijiu nita nije polazilo
za rukom.

Bali izazvao incident

Zavrne minute protekle su u

guvi i naguravanju, prvenstveno
zahvaljujui mladom Baliu, ali i
sucu Sinoviu. Izgubljen u kompenziranju nije svirao jedan oiti
prekraj Boinovia nad mladim
Splianinom, koji je zbog ozljede
morao napustiti teren da bi mu se

ukazala pomo. Nakon oporavaka

uslijedio je huk sa zapadne tribine, to je isprovociralo mladog
igraa koji je zapoeo gestikuliranje prema ibenskoj publici, to
mu je donijelo drugi uti karton
i iskljuenje iz igre. Nakon toga
Bali je bio jo ei to je iritiralo
ibenske nogometae koji su bili
na zagrijavanju, pa je dolo do natezanja i naguravanja, a sijevnule
su i ake. Nesigurni Sinovii sve
to je kaznio sa dva uta kartona
i iskljuenjem Marija Osibova sa
klupe Hajduka.
-Prvo elim estitati svojim
igraima na pobjedi. ibenik je
bio bolja momad u drugom dijelu, ali mi smo imali Ivu Grbia
na vratima. to se tie Balia, on

mora shvatiti da smo mi Hajduk

i tako se mora ponaati, ovo to
je napravio nije dobro i s njim e
se razgovarati, bio je jasan je Osibov kada su se svi akteri ohladili.
Tako je ibenik prvi put poraen
u 13. kolu, a sada da se vratimo
na poetak i reenicu u kojoj spominjemo pametne glave HNS-a.

Koga zastupa HNS?

Teko je povjerovati da jedna

nogometna organizacija koja sebe
smatra ozbiljnom, moe dopustiti da klubovi poput Dinama, Hajduka, Rijeke mogu nastupati sa B
momadi u 3. ligi i koristiti usluge
igraa iz prve momadi. Ako je to
ve tako onda bi se njihovi rezultati morali brisati, jer na taj nain

mogu krojiti vrh tablice i odluivati tko e u vii rang. S obzirom

na poznato nogometno potenje
na ovim prostorima, jasno je da
e toga biti, jednako kao kada je
ibenik prvi put napustio elitno
drutvo, kada je Pomorac slavio
protiv onda super jakog Slavena
u Koprivnici, jednako kao to sada pozive za reprezentaciju dobivaju imunovi, Leovac i ostali
koji moraju to urnije odraditi
ino transfere, no najalosnija je
injenica da se ve drugu sezonu
kuha urota protiv jednog od najstarijih klubova u zemlji, koji je
da bi opstala HNL, trenirao pod
granatama i igrao svoje utakmice
u drugim gradovima, no danas,
koga briga za to.

Novica Ljubii Direktor HNK ibenika:

Sinovi je teko otetio ibenik!

Ne stiaju se strasti na ubievcu nakon nedjeljne utakmice
izmeu ibenika i Hajduka II. Ili,
ibenani se teko mire s prvim prvenstvenim porazom, kojim su vodeu poziciju na tablici treeligakog juga prepustili Mosoru. Krivca
za neuspjeh ibenani su pronali
u sucu utakmice Zvonimiru Sinoviu iz Novigrada. Zbog naina na
koji je dijelio pravdu - odluili su se
aliti sudakoj komisiji:
-Smatramo da je sudac Sinovi
svojim odlukama bitno utjecao na
konaan ishod utakmice. Odnosno, drimo da je u nekoliko situacija teko otetio ibenik - kazao

je Novica Ljubii, direktor HNK

ibenika.
Ljubii je i nabrojio detalje koje
stavlja na duu Sinoviu.
-Prvo, u 21. minuti nije sudio
kazneni udarac za ibenik poslije
igranja rukom jednog Hajdukovog obrambenog igraa. Ajde, ta
situacija moda i spada u domenu slobodnog sudakog uvjerenja.
Ali, zato nas je teko otetio dvije
minute kasnije kada nije pokazao
na bijelu toku, nakon to je imi
oigledno igrao igrom u svom kaznenom prostoru. Vrhunac svega
je nepostojei kazneni udarac koji
je dosudio za Hajduk u sudakoj

nadoknadi prvog poluvremena.

Umjesto da pokae uti karton
Bencunu za simuliranje, one je
pokazao na kre. Na koncu, taj je
detalj i presudio pitanje pobjednika - istaknuo je Ljubii. Direktor
ibenika prokomentirao je i opu
guvu koja se dogodila u 90. minuti, a u kojoj su sudjelovali gotovo
svi igrai i predstavnici obaju klubova. Do metea je dolo nakon to
je mladi hajdukovac Andrija Bali
nesportski provocirao ibenske
navijae i zbog toga zaradio crveni karton.
-ao mi je to je u svemu sudjelovao mladi i neiskusni igra poput

Balia. Nazvao me je i predsjednik

Hajduka Brbi i o svemu smo proakulali. Izmeu naih klubova
oko toga se nee povlaiti nikakvi
repovi. I nema potrebe za tim, jer
je sve ostalo bilo fer i korektno. Taj
detalj je samo nesretna posljedica.
Uzrok svega su dogaanja na terenu - rekao je Ljubii, ne imenujui izravno krivca i za taj incident.
Izmeu redaka dalo se naslutiti
da opet puca na suca Sinovia. I
vjerojatno je u pravu. Jer, da je novigradski arbitar sudio evidentan
prekraj Boinovia nad Baliem
do nemilih scena, najvjerojatnije,
ne bi ni dolo. k.g.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

krste mujan

sport@sibenski-list.hr

sport

53

nogomet 3. HNL

knin

U 13. kolu 3. HNL nogometai Zagore igrali su vrlo vanu

utakmicu, a samo je pobjeda
dolazila u obzir da bi se odrali
u sredini ljestvice. To su i ostvarili iako rezultat ne govori da je
pobjeda bila laka. No ono to se
vidjelo na terenu Uneiani su je
zasluili i samo je srea pratila
goste budui da su napadai ali
i ostali igrai domaih imali jo
sedam vrlo izglednih prigoda za
pogodak.
Ve je sam poetak obeavao
dosta zgoditaka, jer je u prvoj
minuti kapetan Kreimir Slugan
izbio pred vratara gostiju, Hodia, a kada se oekivao pogodak
njegov udarac obranio je nogom
(sluajno) vratar Neretve. Minutu potom u napad se ubacio stoper Ivan Ljuba, a kada je doao
na nekoliko metara malo iskosa,
umjesto da puca trai Emera
ispred vratara i obrana gostiju
raiava vrlo opasnu situaciju.
Gosti su prvi put preli centar u
11. minuti, ali bez opasnosti po
vratara Marka Mihaljevia.
Potom domain preko Slugana
izvodi nekoliko kornera s lijevog
boka, koje stvaraju velike guve
pred vratarom gostiju, ali lopta
nee u mreu. Pretkraj poluvremena Slugan izvodi skraeni korner s lijeve strane. Njegov rezani
udarac odlazi efeom na glavu
agilnog Emera koji je prosljeu-

Zagora preplivala Neretvu

je u mreu, a Paajice sloganom
Emere, Emere, bez tebe se ne
mere proslavljaju pogodak. U
nastavku neto bolja igra gostiju,
posebno nakon ulaska mladom
17-godinjeg Mihovila utala s
kojim je obrana Zagore vodila
veliku bitku. utalo je u 62. pa
68. minuti u solo prodoru bio u

prilici da izjednai, ali je jednom

vratar Mihaljevi, a drugi put
britki aleta omeo njegove namjere. Kraj utakmice doekan je
s olakanjem jer se bojalo nekog
zalutalog udarca.
Junaci vrijedne pobjede protiv Neretve su: Mihaljevi, Baki,
T.ari (od 88. komrlj), Kurba-

- kamatna stopa 5,30% godinje, promjenjiva

- uz novani depozit 20%

5,99%
7,50%
Banka vaeg povjerenja

Stanovnitvo

www.jadranska-banka.hr

a, Ljuba, aleta, Petkovi, Mileti, Emer (od 75. Duvnjak), Bara, Slugan (od 56. Ljubi)
Utakmicu je dobro sudio Ivo
Perkovi iz Splita pred oko 150
gledatelja.
Zagora je na 10. mjestu, a narednog vikenda gostuje kod Junaka u Sinju.

Dugoroni krediti za investicije

5,30%

Pravne osobe

Uneiani su borbenou
i eljom nadoknadili sve
nedostatke i pogotkom
Emera izborili vrijednu
pobjedu nad Neretvom
od 1:0

Dugoroni krediti za trajna obrtna sredstva

- kamatna stopa 5,99% godinje, promjenjiva
- uz novani depozit 10%

Kratkoroni krediti za pripremu

proizvodnje i turistike sezone

- kamatna stopa 7,50% godinje, promjenjiva

Namjenski krediti do 16.000,00 eura

7,40%
4,90%

- bez dodatnih trokova obrade

- najpovoljnija kamatna stopa od 7,40% fiksna, godinje
- do 16.000,00 EUR uz polog od 10-20%
- bez jamaca ak do 12.000,00 EUR
*EKS 7,94% (iznos odobrenog kredita 9.000,00 EUR)
na rok otplate 6 godina uz novani polog 900,00 EUR

Projekt kreditiranja poduzetnika u suradnji sa

upanijom i RRA - uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,90%

54

sport

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

Ureenje dvorane na Baldekinu Stiglo est ponuda - izvoa e biti izabran za dva tjedna

Mileta: Parket mijenjamo

tek nakon kraja sezone!

kreimir gulin

kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
ibenik

Na adresu ibenske gradske

uprave stiglo je est ponuda tvrtki
koje su se javile na postupak javne
nabave za radove na energetskoj
obnovi sportske dvorane na Baldekinu.
-Otvorili smo ponude i mogu
kazati da su one u rasponu od
oko 3,8 milijuna kuna do oko 4,8
milijuna kuna ukljuujui PDV.
Slijedi postupak pregleda ponuda i odabira izvoaa. Izvoa e
biti izabran u roku od dva tjedna
- izjavio je Danijel Mileta, dogradonaelnik ibenika.
Objasnio je koji e radovi biti
izvedeni na ibenskoj sportskoj
dvorani.
-Projekt obnove dvorane na
Baldekinu obuhvaa zamjenu postojeih vrata i prozora s obnovom
fasadnih zidova, sanaciju ravnih
krovova te obnovu poda dvorane
uz izmjenu postojeeg parketa i
poda pomonih prostorija. Radovi e biti izvreni u fazama. Ono
to najvie zanima sportae, ali i

gledatelje je pitanje kada e biti

promijenjen parket. Zbog brojnih
natjecanja, to emo moi napraviti tek nakon sezone. Podsjeam i
na podatak da je Grad ibenik od
Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost dobio bespovratnih gotovo 1,4 milijuna kuna za

poveanje energetske uinkovitosti dvorane na Baldekinu - rekao

je Mileta.

Dvorana iz 1973. godine

Znai li ova detaljna obnova

Baldekina i injenicu da se odustaje od gradnje nove sportske

dvorane u ibeniku?
-ujte, sportska dvorana na
Baldekinu izgraena je daleke
1973. godine. Istina, desetak godina se pria o potrebi njezine
rekonstrukcije ili ak izgradnji
nove - vee sportske dvorane u
ibeniku. Na koncu, mi smo od-

luili poeti s obnovom Baldekina.

elim rei da e dvorana nakon
zavretka spomenutih radova, uz
funkcionalnost i energetsku utedu, dobiti i novi izgled te parket
sukladan FIBA standardima - zakljuio je ibenski dogradonaelnik.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
Ninoslav Pavi

ibenskilist

sport

55

NOGOMET upanijska liga

GODINA LII
BROJ 2654

Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.

PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr)

ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
2014. ibenski list. Sva prava pridrana.
Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje
javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje
na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti
potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava.
Kontakt: 022/201-270

www.sibenski-list.hr

Vodice slavile u Kninu,

u Siveriu bez odluke
krste mujan

sport@sibenski-list.hr

U 6. kolu siromane i krnje upanijske lige, nogometai Vodica pobijedili

su Dinaru i pobjegli pratiteljima pet bodova. Utakmici u Kninu prethodila je
odluka trenera Duje Baria da odstupi
s mjesta prvog trenera, ali i neigrane
ak estorice standardnih igraa: Milia,
Stojaka, S. Ercegovca, Matia, Dilbera
i Medakovia. Novi trener je Miroslav
ali koji po 19. put u posljednjih 19
godina opet sjeda na uarenu stolicu.
Naime, ali koji je najvie dao u odgoju
igraa Dinare, svake bi sezone bio smijenjen, a na njegovo mjesto dolazili su
Raji, Vukman, Labrovi, Vukas, Vii,
Matkovi, Andrijaevi, Nini, Mareti,
Marin i jo neki drugi. Svi ti treneri koristili su neto slabije plasirani klub na
ljestvici, uzimali novac a nisu napravili
nita. Zbog toga Dinari treba potpuni
remont. U klubu trebaju raditi struni
situirani ljudi, zaljubljenici u Dinaru koji
je jedan od najstarijih klubova u Hrvatskoj, a ne neki koji pojma nemaju o nogometu. Takvi uredno primaju novac za
svoj nerad, dnevnice za odlazak u NS te
se koriste besplatnim mobitelom. Samo
tako Dinara moe raunati na to da igra
u treoj ligi s klubovima Dalmacije.

Poetak je u Kninu obeavao povoljan ishod za Dinaru koja je u prvom

poluvremenu imala nekoliko vrlo lijepih
ansi za pogodak, no mladi igrai koji su
uskoili umjesto buntovnika brzo su se
umorili pa je na poetku najprije Roca,
a sredinom drugog poluvremena i ime
Deur uspio matirati mladog Serdaruia
za konanih 2:0.
U Siveriu je pred dobro popunjenoj
tribini bilo vrlo burno i krajnje neizvjesno. Poveli su Drniani golom Mile Slavice u 10. minuti neobranjivim udarcem
u sam kut pa je vratar Kristijan Cicvari
bio nemoan. Imao je vratar Rudara i
nekoliko lijepih obrana, a posebno kada je u 25. minuti padom u noge Slavici
spasio siguran gol. Rudar se rekuperao
u nastavku. Prijetio je povratnik u momad Mladen Bukarica pa su Siveriani
nakon prekraja na njemu i izjednaili
na 1:1.
Da spomenemo da je sudac Josip Vii esto posezao u svoj dep, pokazivao
igraima crvene i ute kartone, po etiri
uta i po jedan crveni na svakoj strani.

DINARA VODICE 0:2

Knin igralite podno Tvrave. Gledatelja 200. Sudac: Mrela. Strijelci:

0:1 Rocca (10), 0:2 Deur (74). Najbolji
igra: Ante Miji (Vodice).

boanje upanijska natjecanja

Krugovi
ekali obnovu
dvorane

DINARA: Serdarui, P.Ercegovac

(od 46. Juri-Grgi), Bogut, Amanovi,
Mlikota, Krvavica (od 75. Gojevi), Juri (od 85. Franjki), Manojlovi (od
84. Ivanevi, Mija (od 89. uri-Stapi), Lui, Teskera. Trener: Miroslav
ali.
VODICE: Juriev-Ivin, Grubeli (od
66. Troskot), Miji, Lekaj (od 88. Radovi), Zorii, Skoi, Junakovi, Rocca,
Deur (od 89. Vlahov), Stegi i Batinica.
Trener: Darko Vlatkovi.

RUDAR DOK 1:1

Siveri, igralite Rudara. Gledatelja

250. Sudac: Josip Vii. Strijelci: 0:1
Slavica (10), 1:1 Bogdan (74). Najbolji
igra: Kristijan Cicvari (Rudar).
RUDAR: K.Cicvari, Dilber, Cakta
(od 82. Varnica), Boji (od 73. L. Bukarica), Bali, Ivi (od 46. Milakovi),
Jonji, Grbavica (od 80. Jurii), Bogdan, Perajica, Ml. Bukarica. Trener:
Roko Marin.
DOK: Erak, Begonja, Aleksi, Gatara, Goreta, Malenica, A. Tradeljak,
Marin, Brajkovi, Slavica, Vranjkovi.
Trener: Jere Pei.
Poredak: 1. Vodice 10 bodova, Rudar
5, Dinara 4, DOK 2 boda.
U 7. kolu 8..11. igraju: Rudar-Dinara
i Vodice-DOK (poinje u 14 sati).

upanijsko prvenstvo boara

u disciplini blianja i izbijanja
u krug, suprotno najavama,
nije poelo 3. studenoga. Novi termin poetka je subota, 8.
studenoga, a razlog odgode je
obnova junoga dijela boarske
dvorane u bivoj vojarni Bribirskih knezova. Preciznije, ekala
se promjena podloge, odnosno
postavljanje asfaltnog sloja. Najave elnika upanijskog saveza

su da e cijela akcija biti okonana do subote. Drugu polovicu

dvorane boari nee obnavljati,
s obzirom na to da stiu informacije kako e ona imati drugu,
polivalentnu namjenu, za nekoliko manjih sportova.
Za vikend bi, ako vremenski
uvjeti dopuste, trebala biti odigrana i zaostala utakmica 2. upanijske lige, izmeu boara Betine i
Pirovca. b.j.

Nogomet

Nogomet

Na ubievcu poelo
ureenje pomonog
igralita s umjetnom
travom - eljko Buri
razmilja o krovu na
istoku i natkrivanju
cijelog zapada

Ne stiaju se strasti
nakon utakmice
izmeu ibenika i
Hajduka II. Krivca za
neuspjeh ibenani
su pronali u sucu
Zvonimiru Sinoviu

ibenskilist
www.sibenski-list.hr

Razgovor

Meimurac
Aleksandar Sandi
Marciu odbacio
Ameriku zbog
Dalmacije: Nije teko
zavoljeti prelijepi grad
kakav je ibenik

sport

Kadetkinje Viktorije etvrte

etvrto mjesto pripalo je sastavu Viktorije na
prvome turniru kadetskoga prvenstva Hrvatske za
vaterpolistice (igraice roene 1998. godine i mlae). U Zagrebu, na bazenu Mladosti, uz Savu, one
su izgubile sve tri utakmice. Rijeko Primorje ih je
nadmailo sa 5:3, od splitske Bure su poraene sa
8:3, a od domae Mladosti 9:5.

Trener Marijo aleta vodio je deset igraica na ovaj

turnir, a u zadnjoj utakmici ih je koristio tek devet.
Kapicu Viktorije su nosile: Franka Erak, Tonka Bujas,
Matea Matoin (2 pogotka na turniru), Ana Goreta
(1), Glorija Badim (7), Nina Boi (1), Nikolina Klekovi, Lucija Bujas, Sara Pauk i Lucija Bari.
Gotovo sve kadetkinje zaigrat e ovoga vikenda

u Rijeci, na Kantridi, gdje se u subotu i nedjelju prireuje prvi turnir prvenstva Hrvatske za juniorke
(igraice roene 1997. godine, uz pravo nastupa triju
godinu starijih). Ovi turniri su uvod u seniorsku sezonu vaterpolistica, koja poinje sredinom studenoga,
kvalifikacijskim turnirima Kupa Hrvatske. Vikend iza
toga, poet e i prvoligako natjecanje. bj

Pikado: Poela nova sezona

Poela je nova pikado sezona u naoj
upaniji. Za razliku od prole godine, ove
sezone e se 21 klub iz cijele upanije
natjecati u dvije lige. U prvoj upanijskoj
ligi (B kategorija) nastupa 11 klubova. To
su prologodinji prvaci Snajperi i njihovi
klupski kolege iz Banzoga, dvije ekipe iz
vrpoljakog kluba A1. Nadalje, klub Z iz
Jadrtovca predstavljaju ak etiri ekipe:

Z1, Z2, 008 i enska ekipa Dipet. Osim

njih, natjeu se Vodiani iz Mete, Biliani
iz Pizzerie 9 i ekipa Panteri iz Raina.
Ove godine organizirana je i druga upanijska liga (C kategorija) u kojoj e
nastupati deset ekipa: Banzogo 2 iz ibenika, Oliva X i Banana bar iz Primotena,
Lotos iz Drnia, Meta 2 iz Vodica, Golub iz
Lozovca, La pausa iz Dubrave, Nautica iz

Tribunja, Torcida iz Vrpolja te ekipa Kod

Sime iz Grebatice.
Nakon dva odigrana kola u obje lige, na
tablici vode A2 i 008 sa est bodova dok
bod manje imaju Snajper i Z1.
U 2. upanijskoj ligi, na tablici vodi Golub, Oliva X i Meta 2 sa est bodova. Lotos ima etiri, a Kod Sime i Banzogo 2 tri
boda. kg

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

bora
Buga
Marija imi
Glumica, studentica
solo pjevanja i TV
voditeljica, djevojka
iji su roditelji stvorili
kazalite Mala scena,
odnedavno vodi emisiju
RECi na HRT-u

Iako mi je katkad prezime

bilo teret, uvijek sam se
razvijala u smjeru u kojem sam
ja htjela, drugima usprkos!

Foto: HRT Press

Maja Bagi:
I Goran Vinji se iznenadio
to sree ibenane
24
usred Manhattana!

bora

21

22

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

RIJE UREDNICE
Pie: Nevena Bani
nevena.banic@sibenski-list.hr

Dica
slavnih
Prvo ta ovik poeli postati kad je
mali, ako se izuzmu elje o svemircima, astronautima, betmenima, supermenima i ajronmenima, je ono
ta su mu, pogotovu ako to dobro
rade, aa i mater. I to je okolini normalno, u svin sluajevima, osim ako
ti aa nije, na primjer, Mio Kova il
Oliver Dragojevi. Onda je bezobrazno da ta dica poele bit isto ta i
aa in. Jer ih oni turaju i guraju da
uspiju... budui da mogu. ta je notorna budalatina. Jer da nije onda
bi Oliverovi sinovi nastavljali tamo
di in je aa sta (a provali su i nije ilo), a Ivana Kova bi u najmanju ruku punila arene, a ne puni... Ne znai
da nee, ali ako jednog dana i bude,
budite sigurni da to nee bit zbog
prezimena, nego njemu usprkos. Jer
dici poznatih roditelja ono je najee vie teret nego privilegij. Filip
Jurii, Jan Kereke, Marko Juraga,
ime Bubica, Matija Dedi, pa onda Kate Hudson, Michael Douglas,
Ivanka Trump i brojni drugi morali
su stoput vie orati da bi dokazali
da su dobri, iako prid otrim sudon
javnosti nikad nee bit ni priblino
uspjeni kolko jesu... a sve zbog prezimena. Ta kritike esto pleu po rubu bezobrazluka i dobrog ukusa, pa
je u takvon okrutnom svitu najtee
ostat prizemljen, normalan i na zacrtanom putu, makar se on kria sa ainim i materinim. Pokvarenom svitu bi valjda bilo najnormalnije da su
dica slavnih blunine pa da se imaju
kome smijati i rugati. Vako moraju
strepiti oe li, ne daj boe, uspiti. Ja
van garantiran da te roditelji mogu,
neki i provaju, teke pogurat, al samo
do faze kad je biti ili ne biti. Jer opstaju samo oni koji vride jednako ili
vie od drugih istih. Bez obzira na to
kako se prezivali. Zato drugi put kad
pomislite da niste uspili jer je neko
drugi ima bolju vezu, rae pomislite zato se niste potrudili da tog s
boljon vezon eliminira va mozak i
strunost. Sve drugo su laprdanja i
mlaenje prazne slame.

U ibenik sam dolaz

publika, pratnja ro
a nadam se dolasku
nevena bani bilan

nevena.banic@sibenski-list.hr

Buga Marija imi ve je sa est godina igrala u operi Madame Butterfly

u zagrebakom HNK, u naoj najveoj
kazalinoj kui glumila je i u predstavi
Veeras se improvizira, a ve kao djevojica i ulogom Crvenkapice u ar
ptici najavila je da e joj scena obiljeiti ivot. Mnogi e rei, nita udno,
s obzirom na to da joj je otac ugledni
redatelj Ivica imi, a majka naa poznata glumica i znanstvenica Vitomira
Lonar Bucka, vlasnici kazalita Mala
scena, na ijim je daskama Buga i doslovno odrasla, ali prvu je ulogu u obiteljskom kazalitu igrala tek s trinaest u
predstavi Nevidljivi Leonard za koju je i
nagraena. Kazalinim ulogama pridodala je i neke filmske, pa je tako igrala
u filmovima Ispod crte, Duh u movari i
Neka ostane meu nama, a nerijetko je
zbog sjajne dikcije i lijepe boje svoj glas
posuivala u crtiima Avanture Shark
Boya, Lava Girl, Neobina zubi vila,
Astroboy, Zebra trkaica...
Simpatina i lijepa Buga u paru sa
srednjokolcem Jakovom Ratkoviem
odnedavno na HRT-u vodi interaktivnu emisiju za mlade RECi u kojoj na
moderan i zabavan nain tinejderi,
bez obzira na to odakle dolaze, sadraj emisije kreiraju sami, progovarajui
na svojim blogovima na duhovit nain
o svim problemima koji tite njihovu
generaciju.

Tata, ovo sam ekala

cijeli ivot!

U ono neslobodno vrijeme Buga je

studentica solo pjevanja na Muzikoj
akademiji u Zagrebu, koju je upisala
kao uenica generacije u Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji u Zagrebu. U
glazbenom uilitu Elly Bai zavrila
je violinu, a u srednjoj glazbenoj koli,
uz solo pjevanje, i klavir, a u Londonu
je zavrila glumaku, ali i ljetnu kolu
za mjuzikl West End Stage. Multitalentirana djevojka viak energije kratila je
i na satovima plesa, pa je tako plesala
jazz dance, step i hip-hop, osam je godina uila japanski, a svoju ljubav prema
knjizi pretoila je i u zavreni teaj brzog itanja i naprednog uenja.
Da morate izdvojiti pet luckastih
injenica o sebi, to biste rekli?
-Da sam vesela. Blago hiperaktivna.
Volim jesti, osobito okoladu. Oboavam operu. Plavua sam, ali ne vjerujem u stereotipe o nama... dobro moda
neke.

A one ozbiljne o vama?

-Tipina sam 21-godinjakinja. Studentica solo pjevanja. Optimist sam.
Volim itati. Najdrae boje su mi plava
i zelena.
Dijete ste odraslo u kazalitu. Pretpostavljam da nosite mnotvo uspomena iz tog najranijeg doba upravo
zbog toga?
-Za neke uspomene nisam ak sigurna ni jesu li moje ili su mi ih prepriali,
ali jedna od najdraih mi je odlazak na
moju prvu probu ikada u HNK u Zagrebu, gdje sam glumila djeaka u operi
Madame Butterfly. Tata me vodio, a
ja sam ga zaustavila ispred kazalita i
rekla: 'Tata, ovo sam ekala cijeli ivot'.
Imala sam pet i pol godina.
Mislite li da vam je, s obzirom na
roditelje, scena bila suena?
-Ne znam. Mislim da je meni kao
osobi 'scena bila suena' s mojim roditeljima ili bez njih. Iako sam upravo
zbog njih ovo tko jesam danas. Tako

kod profesorice Dubravke Kruelj kako

bih stekla neke pjevake osnove, koje
bih kasnije razvijala u smjeru mjuzikla.
No, profesorica mi je dala takozvane
'arije antiche' odnosno arije talijanskih
skladatelja 17. i 18. stoljea i tada sam,
kada sam ih pokuala izvesti, shvatila
da je to neto posebno. Prije toga sam
odlazila u operu, ali sluanje za mene nije bilo isto to i izvoenje. Opera
izraava ekstremne emocije, a ja sam
uvijek bila malo 'overthe top' kako bi
se reklo, i tako sam zapravo napokon
nala svoj medij izraavanja. Onda sam
prela kod profesorice Cynthie Hansell
Baki i tako zapravo prestrojila svoj put
prema operi.

Oiala se i obojila u crno

za ulogu u filmu

Je li vam, a sigurno vas to mnogi

pitaju, katkad bio teret nositi slavno
prezime?
-Pokatkad.

Za neke uspomene nisam ak sigurna ni

jesu li moje ili su mi ih prepriali, ali jedna
od najdraih mi je odlazak na moju prvu
probu ikada u HNK u Zagrebu, gdje sam
glumila djeaka u operi Madame Butterfly.
Tata me vodio, a ja sam ga zaustavila ispred
kazalita i rekla: Tata, ovo sam ekala cijeli
ivot. Imala sam tada pet i pol godina
da je odgovor i da i ne. Nisam sigurna.
Dosta filozofsko pitanje.
Jeste li ikad pokazivali interese
za neto drugo i je li vam kazalite,
s obzirom na to da ste se kao jako
mala ve pojavili na daskama, bilo
prva ljubav?
-Pokazivala sam interese za razliite
smjerove u umjetnosti, ali nikada jako
daleko od umjetnosti nisam otila. Imala sam, dodue, fazu kada sam razmiljala o arheologiji i klasinoj filologiji
kao nekakvom 'planu B', ali umjetnost
i kazalite su prva ljubav i to je uvijek
bio moj prvi odabir.
No, za razliku od svojih roditelja,
na kraju ste ipak krenuli malice drugim smjerom. U kojem ste se trenutku nepovratno zaljubili u pjevanje i
odluili to profesionalizirati?
-Ja sam oduvijek pjevala i voljela
glazbu. Htjela sam se baviti mjuziklom i
zapravo sam krenula na satove pjevanja

Je li se zbila neka prekretnica kada ste odluili stvari prihvatiti takve

kakve jesu, prestati se boriti sa zloestim ljudima i komentarima i jednostavno se nastaviti razvijati u onom
smjeru u kojem ste jedino eljeli?
-Nikada nisam imala vrijeme u kojem se nisam razvijala u trenutku u
kojem sam eljela zbog nekog drugog,
tako da do takve prekretnice nije moglo niti doi. Negative i pozitive ima
na svaijem putu, pa tako i na mojem i
prihvaam to kao i svatko drugi. Svatko
ima svoje padove i uzdizanja, ne mislim
da sam po tome drugaija od ostalih.
S obzirom na to da emisija problematizira i odnos tinejdera s roditeljima, pomau li vam u pripremi i
neka vlastita iskustva? Kakav je bio
va odnos s roditeljima u tom problematinom, tinejderskom razdoblju?
-Pa s obzirom na to da smo mi voditelji, moj suvoditelj Jakov Ratkovi i ja,

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

bora

Foto: HRT Press

zila kao natjecatelj,

oditeljima i kao glumica,
u u jo nekoj funkciji

samo neka vrsta ljepila izmeu raznih

blogova, nas dvoje ne govorimo puno o
svojim iskustvima niti vodimo rasprave
o tome. Moj odnos s roditeljima u tom
razdoblju je bio, s obzirom na prie koje
ujem kakav je mogao biti, poprilino
miran. Imali smo svojih nesuglasica,
svaali se, ali nita izvan kontrole ili
normale. I nita dugorono. To su vie bili izljevi emocija, nekoliko iskrica,
nego rafalne paljbe.

Ako mi do neeg nije stalo,

znam biti dosta lijena

S obzirom na to da vam je ovo prvi

televizijski angaman, moete li se
jednog dana zamisliti i u tim ulogama, barem povremeno?
-Ne. Trenutano, u ovoj fazi ivota,
da. Ali nadam se da se, kada zavrim
fakultet i krenem smjerom kojim bih
htjela krenuti, neu vraati na televiziju. Iako, nikad ne reci nikad!
Bili ste briljantna uenica, nagraivana ste i studentica, uili ste mnoge

strane jezike, izmeu ostalih i japanski, plesali ste, zavrili neke prestine meunarodne kole. ini mi se da
ste perfekcionistica bez premca. Kako to izgleda kad vam stvari ne idu
od ruke? I ima li uope neto to ste
zapoeli, ali ste shvatili da za to ba
i niste talentirani?
-Hm. Perfekcionistica kad se radi o
stvarima do kojih mi je iznimno stalo.
Umjetnost, naravno. Inae znam biti
dosta lijena, i nerijetko sam jedna od
onih koja napravi sve tek onda kada ju
stisnu rokovi. Iako oboavam umjetnost, nikada nisam, recimo, bila pretjerano talentirana za crtanje. Objekti
su mi jo nekako ili, ali iva bia nikako. Isto tako, koliko god se trudila,
zakazujem na polju prirodnih znanosti. Dola sam do neke svoje granice,
ali brojevi su mi uvijek bili strani. A to
se muzike tie, na primjer u solfeggiu
sam beznadan sluaj. Nevjerojatno je
da mogu pjevati, imam sluha, ali sluati to netko svira i onda to zapisati,

za mene je iva patnja. Uspjela sam ak

proi ispit iz tog predmeta, ali bila sam
jako sretna, a mislim i moja profesorica,
to to vie nikad ne moram ponavljati
(smijeh).
Veza s Dalmacijom i ibenikom?
esto ste navraali na MDF?
-Dosta sam ljetovala u Dalmaciji.
Split, Zadar, Omi pogotovo. to se tie
ibenika, na MDF-u sam bila nekoliko
puta u nekoliko funkcija. Kao publika,
kao pratnja roditeljima i kao 'glumica'.
Naalost, nisam ve neko vrijeme bila,
ali nadam se da u to uskoro ispraviti. Osim MDF-a, u ibeniku sam bila i
na dravnom natjecanju iz latinskog
i grkog jezika. Tako da se nadam da
u opet doi, vidjet emo jo u kojoj
funkciji!
to smatrate svojom najboljom
kupovinom?
-Svojom najboljom kupovinom smatram mikrovalnu penicu (smijeh).
A na modnom polju?
-A to se tie mode, jednu sveanu

haljinu koju sam kupila za svoje prvo

natjecanje iz pjevanja.
Imate li neke vintage mamine komade koje ste prisvojili?
-to se tie vintage komada, svi su
oni zapravo iz maminog ormara. Najvie volim njen Burberry baloner, jednu
malu crnu haljinu i Gas konatu jaknu,
za koju nisam zapravo sigurna je li mamina ili tatina.
iji stil volite?
-Ne pratim pretjeranu modu, tako da
ne bih zapravo znala rei koje su to uope modne ikone. Volim zato stil Audrey
Hepburn, iako vie na njoj nego na sebi.
Najvie volim ono to mi lijepo stoji.
Na to najvie troite novac?
-Hranu.
Koje je sljedee mjesto na koje elite otputovati?
-Iako sam ve bila u Londonu, to mi
je najdrai grad na svijetu i vraala bih
se tamo stalno.
Za nekoliko godina se vidite?
-Pjevajui u operi.

23

24

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

U VELIKOJ JABUCI ibenanka Maja Bagi (biva ivkovi) na putovanju ivota sasvim sluajno susrela poznato lice:

I Goran Vinji se i
sree ibenane u
Pa tko ne eli barem jednom posjetiti New York?! Proetati Manhattanom,
obii Kip slobode, prevesti se preko mosta Brooklyn, vidjeti ozloglaeni Harlem,
pogledati mjuzikl na Broadwayju, otii
na utakmicu Netsa ili Jetsa... Takva osoba gotovo da i ne postoji. Zato ne udi
da je ibenanka Maja Bagi, roena
ivkovi, kada joj je suprug Ivan na sasvim neobian, a opet romantian nain
priopio da putuju ba tamo, mislila da
sanja...kad ono - java.

Ljube, je l idemo?!

-elja za putovanjem u New York je

kod mene, valjda zaista kao kod veine
ljudi, oduvijek bila prisutna, ali recimo
da je stajala negdje u ladici, jer uz malo
dijete doma usuivali smo se suprug i
ja razmiljati jedino o vikend putovanjima u okvirima Europe. Sve do tog
jednog, nedavnog dana... Naime, Ivan
je registriran na stranici Putoholicari.
com. Ta stranica je pravi mamac za zaljubljenike u putovanja poput njega. I
tako, svaka dva-tri dana on meni proita cijene karata za neke destinacije koje
su u ponudi. Nakon toga uvijek zavri s
pitanjem... Je l idemo!? Ja uglavnom
odgovorim moe! i nastavim raditi to
sam radila do tada, ne razmiljajui ozbiljno o tome to mi govori. Budui da
se uglavnom radilo o dalekim i egzotinim destinacijama koje nisu bile opcija
za razmiljanje to sam doivljavala kao
nau internu zafrkanciju. Jednog dana
me nazvao s posla i proitao cijenu karata za NY. Na njegovo: Ljube, je l idemo,
ja sam odgovorila jednako kao i svaki
put do tada. Zavrili smo razgovor priajui o drugim stvarima. Sljedee to mi
je zazvonilo na mobitelu bio je mail, a u
prilogu potvrda o kupljenim povratnim
avionskim kartama za NY, uz poruku:
Sretna nam godinjica - ispriala nam
je Maja pozadinsku priu putovanju koje e pamtiti do kraja ivota. Kae kako
nije imala strpljenja niti proitati detalje maila do kraja, ve joj je pred oima
samo crvenim slovima bljeskala rije
CONFIRMED, znak da je putovanje
postalo stvarnost.

Atlantic City - pusti grad starih

kockara i pretilih dama u
tajicama

-To mi je bilo dovoljno da se poput

dvogodinjakinje ponem vrtjeti oko
vlastite osi. Kada sam se pribrala, upalila sam pjesmu Empire State of Mind i
od tog trenutka poela uivati u svemu

Na koarkakoj utakmici vidjela

sam Davida Beckhama, Heidi
Klum, Taylor Swift, Katie
Holmes, ali to me nije previe
diralo. Vidjeti nekoga iz ibenika
bio mi je puno vei doivljaj.
Nikad mi ne bi palo na pamet
ovjeka zaustaviti da ga vidim u
ibeniku, ali usred Manhattana
jednostavno nisam mogla
odoljeti. Upravo je bio
pripremao scenu za nekakav,
kako ga on naziva Mali film
s prijateljima. Nakon toga se
vraao u LA. ena i djeca su mu
se upravo vratili iz Hrvatske. Bio
je oputen i jako simpatian otkrila nam je

to je slijedilo. A kako smo karte kupili

gotovo pola godine prije puta, imali smo
dovoljno vremena da se za njega pripremimo. Ja sam uglavnom itala vodi i u
njemu oznaavala to sve elim vidjeti,
dok je Ivan rjeavao sve ostale stvari. U
tome je maher i svaki na aranman zato ispadne vie nego u pola povoljniji od
agencijskih. Uslijedilo je dakle vaenje
amerikih viza, osiguranja, rezervacija
hotela, rent a cara i jo mnoooogo toga
bitnog da sve bude savreno - govori i
nastavlja:
-Na put smo krenuli vlastitim automobilom do Trsta. Od tamo smo poletjeli u Mnchen. Nakon presjedanja
uslijedio je devetosatni let do zrane
luke Newark. Kada smo se spustili na
ameriko tlo, uzeli smo rent-a-car i zaputili se prema Atlantic Cityju. Hm... Taj
sam grad definitivno drugaije zamiljala. Umjesto bljetavila i ena u veernjim
toaletama, za aparatima u kockarnicama sjede umirovljenici i pretile dame u
preuskim tajicama (smijeh). Svaki drugi
hotel je zbog krize zatvoren pa grad djeluje malo pusto i tuno. To mi je bilo dovoljno da zakljuim da u u AC obaviti
jedino shopping. I jesam, i to dobar. Ima
zaista velik izbor, pa se kod nas preskupi
brendovi poput Ralph Laurena, Hilfigera, Michaela Korsa, Conversa, Catersa i
drugih tamo mogu nai i na snienjima
i do 70 posto.

Ljubav na prvi pogled

Sluajni usret s Goranom Vinjiem

Haa ha, to je bilo ba fora. Na koarkakoj
utakmici vidjela sam Davida Beckhama, Heidi
Klum, Taylor Swift, Katie Holmes, ali to me
nije previe diralo. Vidjeti nekoga iz ibenika
bio mi je puno vei doivljaj. Nikad mi ne bi
palo na pamet ovjeka zaustaviti da ga vidim
u ibeniku, ali usred Manhattana jednostavno
nisam mogla odoljeti. Upravo je bio pripremao
scenu za nekakav, kako ga on naziva Mali film
s prijateljima. Nakon toga se vraao u LA. ena i djeca su mu se upravo vratili iz Hrvatske.
Bio je oputen i jako simpatian. Iznenadio se i
on to nekog iz ibenika susree u NYC. Popriali smo 5-10 minuta i pozdravili se.

Na putu prema NYC Bagii su imali

u planu stati u Philadelphiji, ali su zbog
loeg vremena odustali od tog nauma
i produili prema najiekivanijoj toki
puta - Velikoj Jabuci.
-Prvi susret s gradom je valjda onaj
moment koji se uree u sjeanje zauvijek. Stigli smo sat i pol prije dogovorenog povrata automobila pa smo odluili
napraviti ir po Manhattanu. Tada sam
ve znala da me grad ne moe razoarati. Ljubav se dogodila! Ostavili smo
stvari u hotelu i izjurili na ulicu. Tu sam
doivjela deja vu. Zvuk automobila, trubljenje, sirene hitne pomoi, totalni kaos... Koktel svega toga je zapravo neto
na to su nae ui i oi ve navikle gledanjem amerikih filmova i serija. Vrlo
brzo se navikne na taj ritam i adrenalin
te tjera da i ti ubrza korak - prepriava.
Smjeteni su bili u centru grada,
Midtownu, nekoliko minuta hoda od
Empire State Buildinga. Iako, veli, ima
armantnijih dijelova, za prvi je posjet
lokacija ispala dobar izbor jer su puno

Jesen u New Yorku

Je zaista divna kako se i pria.
Filmska. Tko god putuje u New
York sigurna sam da se iz njega
vraa s punim kovezima, pa smo
tako i mi nae jedva zatvorili.
Ponuda je ogromna i stalno su
neki popusti, nikad manji od 40
posto. No, onaj tko putuje da bi
puno shoppingirao, za to treba
izdvojiti barem dva puna dana. Ja
sam kupovala usput, u pauzama
izmeu razgledanja.

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

bora

iznenadio to
usred Manhattana!

toga mogli obii pjeke.

-Uspjeli smo tako vidjeti Times Square - zarazna energija, bljetavilo reklama, razni performeri, ili ta bismo mi u
Dalmaciji rekli, redikuli, ha ha. Bilo bi
dobro svaki dan izdvojiti barem deset
minuta za upijanja te lude energije. Central Park - za razliku od Times Squarea,
to je oaza mira u kojoj potpuno zaboravi gdje si i gdje padaju predrasude da
je NYC betonska dungla. Piknik, joggiranje, odbojka na pijesku ili jednostavno sjedenje na klupici sluajui nekog
barbu kako rastura saksofon dovoljan
ti je dokaz da Njujorani i te kako imaju
gdje i znaju uivati. American Museum
of Natural History - to me ostavilo ravnodunom. Ili moda nije bio moj dan

za obilazak muzeja.
Rockefeller centar - tura Top of the
Rock ostavlja te bez daha. Kad se popne
na vrh zaista te prou trnci i osjea se
kao da si na vrhu svijeta. Fotke otamo
su fantastine - dijeli s nama dojmove.

Gledali Bojana Bogdanovia

na otvaranju sezone za Netse

Putovati sa suprugom, zaljubljenikom i u sport, znailo je i odlazak na

neku NBA utakmicu ili onu amerikog
nogometa. Potrefilo se da su ba u vrijeme kada su oni bili Brooklyn Netsi, za
koje igra na Bojan Bogdanovi i iji je
jedan od vlasnika poznati reper Jay Z,
otvarali NBA sezonu. Oni su u Madison
Square Gardenu oekivali ludo navijanje

i spektakl no na kraju se to sve, kae Maja, svelo na to da vidi i bude vien. Ali
im je zato na Met Life Stadium u New
Jerseyu, na kojem su na dan kad su bili
igrali NY Jetsi i Buffalo Billsi bilo nezaboravno, neto tipino ameriko, dogaaj za koji Amerikanci rezerviraju cijeli
dan, rotiljaju pred dvoranom, sviraju
live bendovi i sve to bez ijednog izgreda,
a navijai protivnikih ekipa meusobno
dijele kobasice.
Maja kojoj od malena glazba druga
velika ljubav bila je presretna nakon to
je na Broadwayju gledala mjuzikl Les
Miserables (Jadnici) i, smije se, bilo je to
dva i pol sata istog guta, bez treptaja.
Stigli su i u burzovnu meku, na Wall
Street, uletjeli su taman na kraj radnog

vremena da okom uhvate rijeke ljudi u

odijelima, produljene korake, kave za
vani u rukama, sendvie i salate, a osobito su je armirali malo manje filmski
dijelovi grada Chinatown, Little Italy,
Grand Central Terminal, Soho i Greenwich Willage, gdje se moe nai i
dobre glazbe, i klubova, i izvrsne hrane.
-Ljudi esto kritiziraju ameriku hranu, ali zapravo se toliko toga tamo nudi
da to, kako e se hraniti ovisi o tome to
eli jesti i koliko si spreman platiti. Sve
to moe poeljeti jesti tamo moe i
pronai. Postoje jako dobre mobilne
aplikacije za njujorke restorane i barove i ako planira malo unaprijed, tono
zna to e dobiti i koliko e to platiti
- zakljuuje. nevena bani bilan

25

26

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

AT E LJE

Pie: Marija Lon

ar

Ana Koruni

Kreativnu icu
povukla sam od
svoje babe alturice!
Za sve je kriva moja baba alturica! Jo
kao mala uz nju sam uvijek neto plela i ila
za svoje bebe, a kasnije, u koli, redovito sam
radila na svim likovnim projektima! - Tako
korijene svoje potrebe da se izrazi izraujui
svakojaki nakit, objanjava Ana Kuruni, meu
kreativcima poznatija kao Ana panga. Sve je,
kae, poelo 2001. godine kada je na prvoj godini studija turistikog menadmenta shvatila
da naunice, prstenje, ogrlice ili narukvice koje
bi voljela nositi zapravo i sama moe napraviti.
Dodatni vjetar u krilo dali su joj komentari prijatelja i poznanika kojima su se njezine kreacije
i te kako svidjele. tovie, mnogi su je molili da
neto slino i njima napravi.
-Prvo mi je bio gut nositi svoj nakit, a
onda me je jako veselilo to se to svia mojim prijateljicama i to ele da i njima radim
takav nakit objanjava Ana.
Sve ju je to neko vrijeme zabavljalo, no,
nakon nekoliko godina dolo je svojevremenog zasienja i stvaralake krize. Gotovo pet
godina nije se bavila nakitom, no kreativnost
u sebi nije mogla zatomiti. Kada je 2009. godine prvi put ostala trudna ponovo se okrenula svom hobiju.
-Dogodio se tada opet neki klik i ponovo
sam poela raditi. Jedan od razloga je sigurno i to da sam tada imala vie vremena. Naravno, kada se mi se rodio sin, a prije godinu
dana i ki, tee je bilo nai potrebno vrijeme
za rad, ali koliko god vas djeca mogu iscrpi-

ti toliko su i moja inspiracija. Kad ima tristo

stvari koje moram napraviti onda bi mi kao
ispuni ventil, kao svojevrsni bijeg, na pamet
padale ideje o nekoj ogrlici i sl. Radim obino
naveer kada djeca legnu, a suprug Bruno koji
prvi vidi moje radove uvijek mi neto sugerira
i savjetuje!
Za svoj stil Ana e rei da je prije svega
veseo i otkvaen. Iako ne bjei od trendova,
najdrai su joj oni komadi nakita koji uglavnom sama izrauje ili oslikava. Dugo vremena radila je ogrlice s privjeskom od kristalne
smole u kojoj bi bila fotografija s nekim duhovitim tekstom ili ak mali strip. Danas je
dre botuni, a pronalazi ih najveim dijelom,
naravno, kod bake krojaice. Svojim nakitom
okitila je majku, sestru i svekrvu. S posebnom
radou neko je vrijeme radila kolajne s minijaturnom boicom kao privjeskom u kojem
se nalazilo zrno rie na kojem je ispisano ime
neke voljene i drage osobe.
-Nije to moja izmiljotina. Jednom sam
sluajno na internetu vidjela kako se pie na
rii. To je vjetina iz Kine, a ime ispisano na rii
simbol je za sreu. Zaintrigiralo me to i tako
sam se i u tome okuala. U poetku je bilo
teko, a sada u tren oka grafikom olovkom
napiem ime na rii. Najbolja je ona sitnog,
ali duguljastog zrna kazuje Ana sretna to
e na kraju dana doi i njezinih pet minuta
za hobi koji joj odnosi svu nervozu i napetost
nakupljenu tijekom dana.

o kuo mala

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

bora

27

28

bora

tv

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

raspored

od 8. do 14. studenoga 2014.

Portorikanske noi:
Dnevnik opijanja

subota, 8. studenoga
hrt 1 | 23.55

NOVA TV 9. 11. @ 22.35

rtl 8. 11. @ 20.00

subota

8. studenoga 2014.

hrt 1
06:22
07:12
07:25
07:40

Sve e biti dobro, telenovela

TV kalendar
Putem europskih fondova
PROLAZ U KANJONU, film

Portland, Oregon, 1856. Logan Stuart prati Lucy Overmire, zarunicu svog prijatelja
Georgea Camrosea, u udaljeno i izolirano umsko naselje Jacksonville. Logan se
svia Lucy, a i ona njemu, no njegovo srce
kuca za drugu, mladu Caroline Marsh. Po
povratku Logan se vjena s Caroline, a Lucy
planira vjenanje s Georgeom, no dolazi
do dramatinih okolnosti. Nakon to je nasilni bijelac nasrnuo na mladu i lijepu Indijanku, Indijanci se podiu na oruje...

09:10 Normalan ivot, emisija

10:00 Kuni ljubimci
10:30 Subotom ujutro
11:45 TV kalendar
12:00 Dnevnik 1
12:25 Veterani mira, emisija
13:10 Duhovni izazovi
13:45 Prizma, magazin
14:30 Fotografija u Hrvatskoj
14:50 TO SAM SVE UINIO ZBOG
LJUBAVI, ameriki film

James (J. London) je uspjean losaneleski odvjetnik kojemu je upravo ponueno partnerstvo u firmi. Njegova djevojka
Sadie (D. Barton) je lijenica. Pribliava se
Boi i James pod bor za Sadie stavi i poseban dar, zaruniki prsten.

Seks i grad 2

Planet majmuna:
Postanak

U lipnju ove godine, etiri omiljene cure iz najseksi grada na svijetu ponovno e se pojaviti u
kinima diljem svijeta. Rije je, naravno, o Carrie,
Samanthi, Charlotte i Mirandi koje e se nakon
pune dvije godine ponovno susresti i doivjeti
najveu avanturu svojih ivota do sada. U dvije
godine mnogo toga se promijenilo, a za neke
od njih dogodile su se stvari za koje nikad nisu
oekivale da e biti mogue.

Drugi dugometrani projekt britanskog redatelja i scenarista Ruperta Wyatta (The Escapist)
prua nam uvid u nastanak rase genijalnih majmuna koji e zavladati Zemljom. Radnja filma
smjetena je u sadanje vrijeme, u San Francisco,
gdje eksperimentiranja s genetskim inenjeringom vode razvoju inteligencije kod majmuna.
Ta arogancija ljudske vrste dovest e do poetka
rata za premo izmeu ljudi i majmuna.

nedjelja

9. studenoga 2014.

hrt 1
06:02 Veterani mira, emisija
06:47 Prizma, magazin
07:32 Lijepom naom, emisija
08:42 TV kalendar
08:55 CRVENI BARJAK, britanski film
Poetak je 30-ih godina prolog stoljea,
vrijeme u kojem britanska brodogradnja
proivljava teku krizu. Meu onima koji
ne pristaju na mirenje s takvom situacijom
je i pomalo buntovni David Barr (L. Banks),
idealima voen upravitelj brodogradilita
Burns MacKinnon iz Glasgowa, ujedno i
inenjer brodogradnje te lan upravnog
odbora tvrtke u kojoj radi. Nakon to izradi nacrte novog modela trgovakog broda
koji bi prema njegovoj zamisli mogao unijeti pravu revoluciju u brodogradnji, David
zakljui da bi izgradnja takvih brodova
mogla ponovno pokrenuti pa i preporoditi
britansku brodograevnu industriju.

10:05 Press klub

10:55 Veleasni Brown, serija
11:45 TV kalendar
12:00 Dnevnik 1
12:30 Plodovi zemlje
13:25 Split: More
14:00 Nedjeljom u 2
15:05 Mir i dobro
15:30 Posljednji tango

u Halifaxu 2, serija
16:25 Vrtlarica
17:00 Vijesti
17:15 Odvojeni zidom,

dokumentarni film
17:25 Dokumentarni film
17:52 U potrazi za djedom,

dokumentarni film
18:15 Volim Hrvatsku 2, serija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto 6/45
20:15 EGRT HLAPI, hrvatski film
22:00 Damin gambit, emisija
22:45 Vijesti iz kulture
22:55 Klasika mundi
23:55 Posljednji tango u Halifaxu,
serija
00:45 CRVENI BARJAK, film
02:10 Press klub
02:55 Nedjeljom u 2
03:55 Damin gambit, emisija

04:50 Mir i dobro

05:20 Plodovi zemlje

hrt 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
06:35 Roktave prie, crti
07:04 TV vrti: Stonoga
07:15 Dim dam dum, crtani film
07:21 Tonko, Zvonko i prijatelji: Elvira
07:30 Gospodin Clay i njegov

arobni eir, crti
07:38 Tajni dnevnik patke

Matilde: Patkobebe
07:52 Moomini, crti
08:01 Laboratorij na kraju

svemira: Baloni od sapunice
08:10 Bobi i Bero, crti
08:22 Brlog: Divlja patka
08:28 Matkova udovita, crti
08:41 Dr. Pas, crti
09:00 CRTANI FILM
09:45 100% poduzetnik, emisija
10:10 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 Portret Crkve i mjesta
11:00 Split: Misa
12:05 Maestro, serija
13:40 OLIVER I DUH S TAVANA, film
15:05 Babybonus, emisija
15:35 Magazin LP
16:00 Olimp
16:55 UIVO Rukomet
18:30 UIVO Plivanje
18:55 UIVO Rukomet
20:30 UIVO HNL, emisija
21:30 SOFIJIN IZBOR, ameriki film
00:00 SEDAM PSIHOPATA, film
01:50 UIVO Plivanje
02:50 MORSKI IVOT, film
04:20 Noni glazbeni program

RTL
06:15 Timon i Pumbaa, crti
07:10 Aladdin, crti
07:35 TV prodaja
07:50 Vatre ivanjske, dramska serija
08:50 Vatre ivanjske, dramska serija
09:55 TV prodaja
10:10 InDizajn s Mirjanom

Mikulec 6, lifestyle emisija

10:45 TV prodaja
11:00 Hrvatski broj jedan, show
14:40 PLANET MAJMUNA:
POSTANAK, igrani film
16:30 RTL Vijesti
16:55 Ljubav je na selu 5,

dokumentarna sapunica
18:30 RTL Danas
19:15 Tko e ga znati! 2, game show
20:00 IZA NEPRIJATELJSKIH

LINIJA 3, igrani film, akcijski
22:00 KICKBOXER, (15) igrani film
Eric Sloane (Dennis Alexio) na putu je za
Tajland nakon osvojenog kickbox turnira
u Sjedinjenim Dravama. Na alost, na novom turniru Eric sree nemilosrdnog i nepobjedivog borca, Tong Poa (Michel Qissi).
Iako mu prui veliki otpor, Eric izgubi borbu, a okrutni Tong Po slomi mu kraljenicu
brutalnim udarcem.

00:00 CSI: Miami 8, serija

01:50 Astro show, (18) emisija uivo
02:50 RTL Danas

Nova tv
07:00 TV IZLOG
07:15 Traktor Tom 2, crti
07:30 Pelica Maja, crti
08:00 Sveznalica Rose, crti
08:15 Sveznalica Rose, crti
08:30 Ninja kornjae, crti
09:00 Winx Club 6, crti
09:25 Power Rangers Megaforce,
serija
09:50 ZATO SE ZALJUBLJUJEMO,

animirani film
10:50 Kud puklo da puklo, serija
12:50 Nad lipom 35
13:50 ORUJE ZA SAN SEBASTIAN,
film
16:05 inMagazin vikend
17:00 Vijesti Nove TV
17:10 KNJINIAR 3, film
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Tvoje lice zvui poznato,
show
22:35 SEKS I GRAD 2, (15) film
01:20 PLAENICI, (12) film
03:20 GOSPODAR PRSTENOVA:

DVIJE KULE, (12) film
05:35 Dnevnik Nove TV

16:20 Potroaki kod

17:00 Vijesti
17:20 Seoska gozba, gastroputopis
18:05 Manjinski mozaik
18:25 Lijepom naom, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto 7/39
20:15 Maestro, serija
21:55 ZAVJET LJUBAVI, ameriki film
23:45 Vijesti iz kulture
23:55 PORTORIKANSKE NOI:

DNEVNIK OPIJANJA, film
01:50 PROLAZ U KANJONU, film
03:20 Subotom ujutro
04:30 Potroaki kod
05:00 Znanstveni krugovi
05:25 Vijesti iz kulture
05:32 Duhovni izazovi

hrt 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
06:20 Biblija
06:30 Roktave prie, crti
06:57 TV vrti: Turistiki vodi
07:08 Mali crveni traktor, crti
07:19 I to je to, crtani film
07:28 Zvonko u Zemlji igraaka,
crti
07:40 Krti, emisija
07:45 ivomir Gic, crti
07:56 Pssst... pria!, emisija
08:03 Dr. Pas, crti
08:14 Mali samuraj, drama za djecu
08:30 Prie za sva vremena, crti
08:44 Vedranovi velikani, emisija
08:55 Babybonus, emisija
09:25 100% poduzetnik, emisija
09:50 Dokumentarna serija
10:20 Vrtlarenje, dok. serija
10:50 Dokumentarna serija
11:45 SVIJET NIJE DOVOLJAN, film
13:50 Kuhajmo zajedno, emisija
13:55 UIVO Rugby
15:40 I to je Hrvatska
16:00 Glazba
16:10 lep ou - spot
16:15 Kod budunosti
16:40 City Folk
17:05 Dokumentarni film
18:00 UIVO Plivanje
19:00 Garaa: Luxus Lord
19:30 Dokumentarna serija
20:00 EPIZODA U IVOTU

BERAA ELJEZA, film
21:20 Istinita pria o J. Dillingeru,

dokumentarni film
22:15 Sinovi anarhije 4, serija
23:00 Veer s Joolsom

Hollandom (41), serija
00:00 Vrtlarenje, dok. serija
00:30 Dokumentarna serija
01:20 Noni glazbeni program

RTL
06:35 RTL Danas
07:15 Timon i Pumbaa, crti
08:10 Aladdin, crti
08:35 InDizajn s Mirjanom

Mikulec 6, lifestyle emisija

09:05 TV prodaja
09:20 Vatre ivanjske, serija
10:25 Vatre ivanjske, serija
11:35 TV prodaja
11:50 Pet na pet 2, kviz
12:40 TV prodaja
12:55 BEETHOVEN 2, igrani film
14:40 GREGOV DNEVNIK 2:

RODRICKOVA PRAVILA, film
16:30 RTL Vijesti
16:55 Jezikova juha 4, reality show
18:30 RTL Danas
19:10 RTL Vrijeme
19:15 Tko e ga znati! 2, game show
20:00 PLANET MAJMUNA:
POSTANAK, igrani film
22:10 ALIEN PROTIV PREDATORA,

(12) igrani film, akcijski horor
00:00 OTONA, igrani film, horor
01:40 Astro show, (18) emisija uivo
02:40 RTL Danas
03:25 Kraj programa
05:30 RTL Danas

Nova tv
06:00 avolja odvjetnica 2, serija
06:45 TV IZLOG
07:00 Traktor Tom 2, crti
07:15 Pelica Maja, crti
07:45 Sveznalica Rose, crti
08:15 Winx Club, crti
08:40 Ninja kornjae, crti
09:10 Power Rangers Megaforce,
serija
09:35 Kud puklo da puklo, serija
12:40 inMagazin
14:20 Provjereno
15:25 Pun pjat, kulinarski show
16:05 Tvoje lice zvui poznato,
show
17:00 Vijesti Nove TV
17:10 Tvoje lice zvui poznato,
show
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 PUTOVANJE U SREDITE
ZEMLJE, film
22:05 PLAENICI, (12) film
00:05 GOSPODAR PRSTENOVA:

DVIJE KULE, (12) film
03:15 Astro savjetnik, tarot show
04:25 Dnevnik Nove TV

ponedjeljak 10. studenoga 2014.

hrt 1
06:10 Vrtlarica
06:42 TV kalendar
06:55 Dobro jutro Hrvatska
09:20 Kad srce zatreperi, telenovela
10:10 Ljudi s rijeke: Mekong,

dokumentarna serija
11:05 Dr. Oz ( ), talk show
11:45 TV kalendar
12:00 Dnevnik 1
12:25 Boja strasti, telenovela
13:10 Trea dob, emisija
13:40 Split: More
14:10 Jezik za svakoga
14:25 Drutvena mrea
15:35 Glas domovine
16:00 to vas ulja?
16:30 Regionalni dnevnik
17:00 Vijesti
17:20 Hrvatska uivo
18:05 Stipe u gostima 5, serija
18:40 Potjera kviz
19:30 Dnevnik
20:10 Glas naroda, serija
20:45 Seoska gozba, gastroputopis
21:35 Poslovna zona
22:10 Otvoreno
22:55 Pad, serija
00:00 Vijesti iz kulture
00:10 Drugi format
00:50 O ELLY, film
02:30 Glas naroda, serija
03:00 Drutvena mrea
04:05 Poslovna zona
04:35 Vijesti iz kulture
04:42 Jezik za svakoga
04:52 to vas ulja?
05:22 Hrvatska uivo

hrt 2
06:00 Alpe-Dunav-Jadran
06:35 Roktave prie, crti
06:56 TV vrti
07:06 Tigrasta patka, crtana film
07:11 I to je to, crtani film
07:19 Vatrogasac Sam, crti
07:30 Zvonko u Zemlji igraaka,
crti
07:43 ivomir Gic, crti
07:54 Pssst... pria, emisija

08:15 Prie za sva vremena, crti

08:28 Dr. Pas, crti
08:41 arobna ploa: 2.razred
09:00 kolski sat
09:30 Znanost za djecu
09:50 Plesni izazov, serija za mlade
10:15 Degrassi 6, serija za mlade
10:40 Hot spot
10:45 Briljanteen
11:25 Putovanja u daleke krajeve,

dokumentarna serija
12:10 Dom po svom 2, dok. serija
12:55 Ubojstvo - napisala je 9, serija
13:40 Slasni Island, dok. serija
14:10 TURNIR IVOTA, ameriki film
15:50 Hot spot
15:55 Kuhajmo zajedno, emisija
16:00 kolski sat
16:30 Znanost za djecu
16:46 Pssst... pria! Tri kopjejke
16:54 Bobi i Bero, crti
17:07 Prie za sva vremena, crti
17:20 Dr. Pas, crti
17:33 arobna ploa: 2.razred
17:45 RECi info teen magazin
18:10 Djeja usta
18:25 Simpsoni 23, serija
18:50 Skladite 13, Runaway
19:35 Slasni Island, dok. serija
20:00 Hot spot
20:10 lep ou: RI Rock
21:00 Pod kupolom, serija
21:45 TAJNI IVOT PELA, film
23:35 CSI: Las Vegas 13, serija
00:20 Ludnica u Clevelandu, serija
00:45 lep ou: RI Rock
01:33 Dom po svom 2, dok. serija
02:18 Noni glazbeni program

RTL
06:15 RTL Danas
06:55 Virus attack, crti
07:15 Aladdin, crti
07:40 Pomorska ophodnja 5, serija
09:50 TV prodaja
10:05 Hitna sluba 7, dramska serija
11:00 Pomorska ophodnja 5, serija
12:00 TV prodaja
12:15 Pomorska ophodnja 5, serija
13:10 Hitna sluba 7, dramska serija
14:05 Sve u est magazin

14:40

16:30
17:00
18:00
18:30
19:15
20:00
21:00
22:50
23:45
00:05
00:55
01:45
02:40
03:40

IZA NEPRIJATELJSKIH
LINIJA 3, igrani film, akcijski
RTL Vijesti
Dr. House 3, dramska serija
Sve u est magazin
RTL Danas
Pet na pet 2, kviz
Vatre ivanjske, dramska serija
Uhvati Bingo ritam, show
Dr. House 3, dramska serija
RTL Vijesti
CSI 9, (12) kriminalistika serija
Heroji iz strasti, dramska serija
CSI 9, (12) kriminalistika serija
Astro show, (18) emisija uivo
RTL Danas

Nova tv
06:25 Pac-Man, crti
06:50 Slugterra, crti
07:15 Ever after high, crti
07:25 TV IZLOG
07:40 Ninja ratnici, serija
08:10 TV IZLOG
08:25 Crna rua, serija
09:25 Inspektor Rex, serija
11:25 Zauvijek susjedi, serija
12:00 inMagazin vikend
12:50 Ninja ratnici, serija
13:20 Inspektor Rex 3, serija
15:20 Zauvijek susjedi, serija
15:55 Kud puklo da puklo, serija
17:00 Vijesti Nove TV
17:25 inMagazin
18:15 LZN, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Crna rua, serija
21:05 Kud puklo da puklo, serija
22:05 LZN, serija
22:45 Veernje vijesti
23:05 PLAENIK, (15) film

Dvadeset godina nakon to je njegova boksaka karijera zavrila, Merle Hench radi za
Murdocha. Merle provodi svoje dane naplaivanjem dugova i to nije posao u kojemu
uiva. Mirne glave, Merle je ovjek koji je ve
izaao iz nie za taj posao...

01:00 SEKS I GRAD 2, (15) film

03:30 Osumnjieni, serija
04:15 Astro savjetnik, tarot show
05:35 Dnevnik Nove TV

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

utorak

11. studenoga 2014.

hrt 1
06:10 Znanstvena petica
06:45 TV Kalendar
07:00 Dobro jutro Hrvatska
09:01 Kad srce zatreperi, telenovela
09:45 Vijesti iz kulture
09:53 dokumentarna serija
10:21 Genijalne ivotinje,

dokumentarni film
11:10 Zavolite svoj dom 1,

dokumentarna serija
12:00 Dnevnik 1
12:20 TV Kalendar
12:35 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz 3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog

vremena
14:30 Vijesti
14:45 PRAZNICI S DEREKOM, film
16:25 Dokumentarni film
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatska uivo
18:11 Fotografija u Hrvatskoj
18:22 Heartland 3, serija
19:10 Tema dana
19:30 Dnevnik
20:05 Kontesa Dora, dramska serija
20:55 20 dana na Tibetu,

dokumentarni film
21:50 Downton Abbey 3, serija
22:55 Dnevnik 3
23:15 Vijesti iz kulture
23:35 PAKLENI MALONE, film
01:10 PRAZNICI S DEREKOM, film
02:35 Strana igrana serija
03:20 Dr. Oz 3, talk-show
04:00 Skica za portret
04:03 Dokumentarni film
04:32 Reprizni program
05:25 8. kat, talk show

hrt 2
06:15 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
07:00 Mala TV
07:30 Grka mitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivot s Derekom 1, serija

etvrtak
hrt 1
06:10 Rije i ivot
06:45 TV Kalendar
07:00 Dobro jutro Hrvatska
09:03 Kad srce zatreperi, telenovela
09:49 Vijesti iz kulture
10:15 Dokumentarni film
12:00 Dnevnik 1
12:20 TV Kalendar
12:35 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz 3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog

vremena
14:30 Vijesti
14:45 THE BAD SON, ameriki film
16:25 Dokumentarni film
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatska uivo
18:11 Fotografija u Hrvatskoj
18:22 Heartland 3, serija
19:10 Tema dana
19:30 Dnevnik
20:05 Kontesa Dora, dramska serija
21:00 Turistika klasa
21:30 Kratki susreti
22:00 Downton Abbey 3, serija
23:05 Dnevnik 3
23:25 Vijesti iz kulture
23:45 GLAVNI SASTOJAK, film
01:15 THE BAD SON, ameriki film
02:45 Dr. Oz 3, talk-show
03:25 Skica za portret
03:40 Reprizni program
04:55 Dokumentarni film
05:25 8. kat, talk-show

hrt 2

06:15 Nasljednica s Vendavala,

telenovela
07:00 Mala TV
07:30 Grka mitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivot s Derekom 1, serija
09:10 Vrtovi svijeta 1, dok. serija
10:00 Dolina sunca, serija
10:45 Globalno sijelo
11:15 ni DA ni NE
12:05 Sportske igre mladih, serija

09:10 Vrtovi svijeta 1,

dokumentarna serija
10:04 Rekonstrukcija: JINX
10:30 Globalno sijelo
11:00 Split: More
11:30 Obrtnik i partner, emisija
12:00 apta psima 5,

dokumentarna serija
12:50 Nogomet
14:45 Degrassi 7, serija za mlade
15:10 Lov na antikvitete: Telefon
15:36 Ruiona specijal
15:51 Glazba
16:00 Regionalni dnevnik
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolina sunca, serija
18:10 Svirci moji, glazbena emisija
18:55 Mistini Tibet: Kailash 2,
serija
19:05 Krike sira 5, dok. serija
19:30 Tom i Jerry, crti
20:00 Serija za mlade serija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva
21:00 ISTRAGA, francuski film
Istraitelj Richard Malinowski (J. Dujardin)
odlian je djelatnik francuske policije kojemu se esto povjeravaju sloeni sluajevi. Jednoga dana njegov miran privatni ivot potpuno se preokrene. Njegova devetogodinja ki, prilikom bezazlene vonje
biciklom u susjedstvu, silovana je i ubijena
u oblinjoj umi.

22:20 Pa to je fantastino!, serija

22:50 Zavrni udarac 5, serija
23:40 Nogomet
01:20 Uvijek je sunano u

Philadelphiji 7, serija
01:40 Eureka 4, The Story of O2
02:25 Noni glazbeni program

RTL
06:40
07:05
07:25
07:45
08:35
08:50
09:40
10:35
10:50

Ben 10: Ultimate Alien, crti

Moji depni ljubimci, crti
Virus attack, crti
Divlja rua 1, serija
TV prodaja
Obitelj Rey 1, telenovela
Tko e ga znati!, game show
TV prodaja
Avenida Brasil, dramska serija

11:50
12:40
12:55
15:00
16:55
17:05
18:05
18:30
19:10
20:00
21:00
22:00
23:55
00:15

02:25
03:25
05:20
05:45

Mijeani brak, serija

TV prodaja
Osveta 1, dramska/ triler serija
Heroji iz strasti 6, serija
RTL 5 do 5
Krv nije voda 3, serija
Exkluziv Tabloid magazin
RTL Danas
Tko e ga znati!, game show
Osveta 1, dramska/ triler serija
Osveta 1, dramska/ triler serija
NIKAD NEU BITI TVOJA, film
RTL Vijesti
PREMIJERA KRVAVI NOVAC,
igrani film, akcijski
Astro show, emisija uivo
RTL Danas
Exkluziv Tabloid magazin
Krv nije voda, serija

Nova tv
06:50 Monsuno, crti
07:15 Fun with Flupe, crti
07:25 trumpfovi, crti
07:50 Tv izlog
08:05 Kako vrijeme prolazi, serija
09:05 Tv izlog
09:20 Djevojka imena Feriha, serija
11:45 Sutkinja Maria Lopez, serija
12:15 Zauvijek susjedi, serija
13:15 Ninja ratnici, serija
13:45 In magazin
14:30 Navy CIS, serija
15:20 Ninja ratnici, serija
15:50 Zauvijek susjedi, serija
16:25 Zauvijek susjedi, serija
17:00 Vijesti Nove TV
17:25 In magazin
18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Djevojka imena Feriha, serija
21:05 LIDL - Minuta u Europi
21:06 Djevojka imena Feriha, serija
22:15 Veernje vijesti
22:35 Navy CIS 7, Endgame
23:45 DOC HOLLYWOOD film
01:45 Divino novo ruho 2, serija
02:45 Sutkinja Maria Lopez, serija
03:10 Ezo TV, tarot show
04:10 Divino novo ruho, serija
04:55 Dnevnik Nove TV

13. studenoga 2014.

12:20 apta psima 5, dok. serija
13:10 Glazba
13:15 Nebesko plavetnilo, serija
14:00 Nebesko plavetnilo, serija
14:45 Degrassi 7, serija za mlade
15:10 Sad ili nikad
15:19 Moderna vremena: Trema
15:26 Fenomeni: Geni (1. i 2.)
15:38 Ruiona Specijal: Goribor
15:51 Glazba
16:00 Regionalni dnevnik
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolina sunca, serija
18:10 City folk 2013: Eindhoven
18:35 Dokumentarni film
19:00 lifestyle, emisija
19:30 Tom i Jerry, crti
19:55 Veeras
20:00 Serija za mlade, serija
20:42 Glazba
20:50 Konzerva: Kajkavska
20:53 Konzerva: Rijeki rock
21:00 ZAPRAVO - LJUBAV, film
23:10 Strana igrana serija
23:55 Zavrni udarac 5, serija
00:45 Uvijek je sunano u

Philadelphiji 7, (15) serija
01:05 Eureka 4, Momstrosity
01:50 Noni glazbeni program

RTL
06:40 Ben 10: Ultimate Alien, crti
07:05 Moji depni ljubimci, crti
07:25 Virus attack, crti
07:45 Divlja rua, serija
08:35 TV prodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
09:40 Tko e ga znati!, game show
10:35 TV prodaja
10:50 Avenida Brasil, dramska serija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TV prodaja
12:55 Osveta, dramska/ triler serija
15:00 Heroji iz strasti, serija
16:55 RTL 5 do 5
17:10 Krv nije voda, serija
18:05 Exkluziv Tabloid magazin
18:30 RTL Danas
19:05 RTL Vrijeme
19:10 Tko e ga znati!, game show
20:00 Osveta, dramska/ triler serija

21:00 Osveta, dramska/ triler serija

22:20 CSI, kriminalistika serija
23:00 CSI, kriminalistika serija
23:55 RTL Vijesti
00:15 CSI, kriminalistika serija
01:10 Sherlock i Watson, serija
02:05 Astro show, emisija uivo
03:05 Sherlock i Watson, serija
03:55 RTL Danas
04:30 Kraj programa
05:35 RTL Danas

Nova tv
06:15 In magazin
06:50 Monsuno, crti
07:15 Fun with Flupe, crti
07:25 trumpfovi, crti
07:50 Tv izlog
08:05 Kako vrijeme prolazi, serija
09:05 Tv izlog
09:20 Djevojka imena Feriha, serija
11:45 Sutkinja Maria Lopez, serija
12:15 Zauvijek susjedi, serija
13:15 Ninja ratnici, serija
13:45 In magazin
14:30 Navy CIS, serija
15:20 Ninja ratnici, serija
15:50 Zauvijek susjedi, serija
16:25 Zauvijek susjedi, serija
17:00 Vijesti Nove TV
17:25 In magazin
18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Djevojka imena Feriha, serija
21:05 LIDL - Minuta u Europi
21:06 Djevojka imena Feriha, serija
22:15 Provjereno
23:20 Veernje vijesti
23:40 Navy CIS 7, Childs Play
00:40 PRAVA FREKVENCIJA, film
John Sullivan (J. Caviezel) 36-godinji je
depresivni policajac koji se upravo raziao
s djevojkom. John ivi u obiteljskoj kui
svojih roditelja, a prije 30 godina njegov
je otac, vatrogasac Frank (D. Quaid), poginuo spaavajui unsreenu enu u poaru.

02:50
03:40
04:05
05:05
05:50

Divino novo ruho 2, serija

Sutkinja Maria Lopez, serija
Ezo TV, tarot show
Divino novo ruho, serija
Dnevnik Nove TV

srijeda

bora

29

12. studenoga 2014.

hrt 1
06:10 Meu nama: Hrkanje
06:45 TV Kalendar
07:00 Dobro jutro Hrvatska
09:01 Kad srce zatreperi, telenovela
09:45 Vijesti iz kulture
09:53 Dokumentarna serije
12:00 Dnevnik 1
12:20 TV Kalendar
12:35 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz 3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog

vremena
14:30 Vijesti
14:45 ZAVODLJIVI NEZNANAC,

kanadski film
16:25 Josip Slade graditelj,

dokumentarni film
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatska uivo
18:11 Fotografija u Hrvatskoj
18:22 Heartland 3, serija
19:10 Tema dana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO 7/39
20:10 Kontesa Dora, dramska serija
21:00 Otok s blagom u Tihom
oceanu, dokumentarni film
22:00 Downton Abbey 3, serija
23:05 Dnevnik 3
23:25 Vijesti iz kulture
23:45 NEZAKONIT ULAZAK, film
01:30 ZAVODLJIVI NEZNANAC, film
03:05 Strana igrana, serija
03:50 Dr. Oz 3, talk-show
04:30 Skica za portret
04:35 Reprizni program
04:55 Josip Slade graditelj,

dokumentarni film
05:25 8. kat, talk-show

hrt 2
06:15 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
07:00 Mala TV
07:30 Grka mitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivot s Derekom 1, serija

09:10 Vrtovi svijeta 1,

dokumentarna serija
10:00 Dolina sunca, serija
10:45 Globalno sijelo
11:15 Dokumentarna serija / film
12:00 apta psima 5, dok. serija
12:50 Rekonstrukcija: Let 3
13:15 Nebesko plavetnilo, serija
14:45 Degrassi 7, serija za mlade
15:10 Putujmo Europom
15:30 Putopis, emisija
15:44 Ruiona Specijal, emisija
16:00 Regionalni dnevnik
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolina sunca, serija
18:10 Za srce i duu - pop i rock,

glazbena emisija
18:55 Afrika, serija
19:05 Krike sira 5, dok. serija
19:30 Tom i Jerry, crti
20:00 Serija za mlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 POD SUMNJOM, ameriki film
22:50 Pa to je fantastino! , serija
23:20 Zavrni udarac 5, serija
00:10 Uvijek je sunano u

Philadelphiji 7, serija
00:30 Eureka 4, Crossing Over
01:15 Noni glazbeni program

RTL
06:40 Ben 10: Ultimate Alien, crti
07:05 Moji depni ljubimci, crti
07:25 Virus attack, crti
07:45 Divlja rua, serija
08:35 TV prodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
09:40 Tko e ga znati!, game show
10:35 TV prodaja
10:50 Avenida Brasil, dramska serija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TV prodaja
12:55 Osveta, dramska/ triler serija
13:55 Osveta, dramska/ triler serija
15:00 Heroji iz strasti, serija
16:00 Heroji iz strasti, serija
16:55 RTL 5 do 5
17:10 Krv nije voda, serija
18:05 Exkluziv Tabloid magazin
18:30 RTL Danas

19:10 Tko e ga znati!, game show

20:00 Osveta, dramska/ triler serija
22:00 Sherlock i Watson, serija
23:55 RTL Vijesti
00:15 NIKAD NEU BITI TVOJA, film
02:05 Astro show, emisija uivo
03:05 RTL Danas
05:20 Exkluziv Tabloid magazin
05:45 Krv nije voda, serija

Nova tv
06:25 In magazin
07:00 Monsuno, crti
07:25 Fun with Flupe, crti
07:35 trumpfovi, crti
08:00 Tv izlog
08:15 Kako vrijeme prolazi, serija
09:15 Tv izlog
09:30 Djevojka imena Feriha, serija
11:45 Sutkinja Maria Lopez, serija
12:15 Zauvijek susjedi, serija
13:15 Ninja ratnici, serija
13:45 In magazin
14:30 Navy CIS, serija
15:20 Ninja ratnici, serija
15:50 Zauvijek susjedi, serija
17:00 Vijesti Nove TV
17:25 In magazin
18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Djevojka imena Feriha, serija
22:25 Veernje vijesti
22:45 Navy CIS 7, Power Down
23:45 SWEENEY TODD: AVOLJI
BRIJA, film
Johnny Depp i redatelj Tim Burton ponovno se udruuju nakon svoga svjetskog te
donose remek-djelo s Broadwaya, Sweeney Todd: avolji brija Fleet Streeta
Stephena Sondheima. Ova mrana komina glazbena pria koja se temelji na
istinitim dogaajima govori o londonskom brijau Benjaminu Barkeru (Johnny
Depp) kojeg je na zatvorsku kaznu nepravedno osudio sudac koji ezne za njegovom enom.

02:00
02:50
03:15
04:15
05:00

Divino novo ruho 2, serija

Sutkinja Maria Lopez, serija
Ezo TV, tarot show
Divino novo ruho, serija
Dnevnik Nove TV

petak
14. studenoga 2014.
hrt 1
06:10 Trenutak spoznaje
06:45 TV Kalendar
07:00 Dobro jutro Hrvatska
09:03 Kad srce zatreperi, telenovela
09:49 Vijesti iz kulture
10:15 Odvano krenuti u...,

dokumentarni film
11:10 Zavolite svoj dom 2,

dokumentarna serija
12:00 Dnevnik 1
12:20 TV Kalendar
12:35 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz 3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog

vremena
14:30 Vijesti
14:45 U IME MOJE KERI, film
16:25 Iza ekrana
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatska uivo
18:11 Fotografija u Hrvatskoj
18:22 Heartland 3, serija
19:10 Tema dana
19:30 Dnevnik
20:03 ZABA EU emisija
20:05 Kontesa Dora, dramska serija
21:00 Downton Abbey 3, serija
22:00 Putovanje u Vujak, serija
22:55 Dnevnik 3
23:15 Vijesti iz kulture
23:35 SRAMOTA, film
01:30 U IME MOJE KERI, film
03:05 Dr. Oz 3, talk-show
03:45 Skica za portret
04:00 Reprizni program
05:20 8. kat, talk-show

hrt 2
06:15 Nasljednica s Vendavala,
telenovela
07:00 Mala TV
07:30 Grka mitologija, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:20 Papreni detektivi 3, serija
08:45 ivot s Derekom 1, serija
09:10 Vrtovi svijeta 1,

dokumentarna serija
09:55 Dolina sunca, serija

10:40 Globalno sijelo

11:10 Kratki susreti
11:35 Traumatologija, emisija
12:00 apta psima 5, dok. serija
12:50 Rekonstrukcija, emisija
13:15 Nebesko plavetnilo, serija
14:00 Nebesko plavetnilo, serija
14:45 Degrassi 7, serija za mlade
15:10 Dnevnik jedne plavue,
serija
15:18 Muka posla: elavost
15:26 Superena: Biti singl
15:32 Ruiona Specijal, emisija
15:45 Glazba
16:00 Regionalni dnevnik
16:35 8. kat, talk-show
17:25 Dolina sunca, serija
18:10 Novi klinci s Beverly Hillsa 4,
serija
18:55 Dokumentarna serija
19:30 Tom i Jerry, crti
20:00 Serija za mlade
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 Vinkovake jeseni, prijenos
22:45 Nijemi svjedok 16, serija
23:35 Nijemi svjedok 16, serija
00:25 Zavrni udarac 5, serija
01:15 Uvijek je sunano u

Philadelphiji 7, (15) serija
01:35 Eureka 4, Stoned
02:20 Noni glazbeni program

RTL
06:10 Exkluziv Tabloid magazin
06:35 Ben 10: Ultimate Alien, crti
07:00 Moji depni ljubimci, crti
07:20 Virus attack, crti
07:40 Krv nije voda, serija
08:35 TV prodaja
08:50 Obitelj Rey, telenovela
09:40 Tko e ga znati!, game show
10:35 TV prodaja
10:50 Avenida Brasil, dramska serija
11:50 Mijeani brak, serija
12:40 TV prodaja
12:55 Osveta, dramska/ triler serija
13:55 Osveta, dramska/ triler serija
15:00 Heroji iz strasti, serija
16:00 Heroji iz strasti, serija
16:55 RTL 5 do 5

17:10 Krv nije voda, serija

18:05 Exkluziv Tabloid magazin
18:30 RTL Danas
19:10 Tko e ga znati!, game show
20:00 Osveta, dramska/ triler serija
21:00 Osveta, dramska/ triler serija
22:00 OPASNO PLAVETNILO 2, film
Sebastian (Chris Carmack) i Dana (Laura
Vandervoort) angairani su istraiti dubine oceana i pronai Kolumbovo potopljeno blago. Par misli da e se obogatiti kada
pronau traeno blago, no njihovi poslodavci imaju drugaije planove pa e uskoro Sebastian i Dani shvatiti da su im najvee blago upravo njihovi ivoti koje e morati spaavati od podmuklih poslodavaca.

23:55 PETAK 13., igrani film, horor

01:40 RTL Danas

Nova tv

06:40 In magazin
06:55 Monsuno, crti
07:20 Fun with Flupe, crti
07:30 trumpfovi, crti
07:55 Tv izlog
08:10 Kako vrijeme prolazi, serija
09:10 Tv izlog
09:25 Djevojka imena Feriha, serija
11:45 Sutkinja Maria Lopez, serija
12:15 Zauvijek susjedi, serija
13:15 Ninja ratnici, serija
13:45 In magazin
14:30 Navy CIS, serija
15:20 Ninja ratnici, serija
17:00 Vijesti Nove TV
17:25 In magazin
18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:05 Djevojka imena Feriha, serija
21:05 LIDL - Minuta u Europi
21:06 Djevojka imena Feriha, serija
22:25 Navy CIS 7, Faith
23:25 SAD JE DOSTA, film
Slim (Jennifer Lopez) je vrijedna ena
koja smatra kako je u svom odabraniku,
armantnom i duhovitom graevinaru
Mitchu (Billy Campbell), pronala savrenog mukarca.

01:30 MALA DJECA, (15) igrani film

03:30 Ezo TV, tarot show
05:00 REPLIKATOR, igrani film

30

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

klasina

VODORAVNO: 1. Filmski anr s ljubavnom tematikom Krag

Nebeske nimfe u hinduskoj mitologiji, 2. Premetaljke
Sportska vedeta Kratica za Acid House Kings Beogradski
tjednik, 3. Trag razrezivanja Kratica za Jasper Park Lodge
Znak za fosfor Doktor za uho, 4. I jedan i drugi Iskaz
radosti plakanjem (fig.) Starorimska boica srdbe, 5. Katelanski pjeva, Nenad Ime i prezime poznatog dubrovakog
vaterpolista na slici 2 Japanski novac, 6. Inicijali slikara
Glihe Glazbena grupa, bend (izvor.) Mladica na vinovoj
lozi (mno.) Rimska etvrtica Znak za radij, 7. Rijena riba
bulje (mno.) Liniev program punjenja dravnog prorauna (fig.), 8. Panel-ploa od preanog iverja Putovanje
s uzdignutim palcem Njemaki filozof, Friedrich, 9. Ime
strip-detektiva Kirbyja ovjek sa Sredozemlja Nebesko
plavetnilo, 10. enski potomci Zamijeniti, trampiti Otilija
odmila Najtanje slovo, 11. Rimska jedinica Izboina, istaka
na fasadi kue Znak za jod ovjek koji govori ijekavicom,

12. Poetak njege Bivati negdje prisutno Pomanjkanje

morala (mno.), 13. Poznata pilja u panjolskoj s prethistorijskim crteima Kugla Djelovanje na koga, utjecaj.
OKOMITO: 1. Drava na sjeveru Afrike (gl. grad: Rabat)
ena iz Irske, 2. Ime i prezime pok. hrvatske glumice na
slici 1 (Pad Italije, aruga) Inicijali glumice Longorie,
3. Kranski svetac koji je prvi uskrsnuo Vrsta tkanine
Oznaka za tempo, 4. Kratica za Officer Grade Requirements Avar Gurla, oluk (njem.), 5. Sportska odjea
Animistika religija, 6. Razumne ene, pametnice Rastavni
veznik, 7. Znak za americij Pregrada u kui Kratica za
anno domini Rimski kuni duh, 8. Kovaka mijeina
za raspirivanje vatre Znak za fluor - Mondeno ljetovalite
na Balearime (panjolska), 9. Autoznak Austrije Brzinski
pregledati novinu ili knjigu, 10. Sitnozrnati gips Inicijali

talijanka
VODORAVNO: 1. Pokus, opit, 2. Nekorisan, besmislen posao (fig.), 3. Izdvojenost od okoline,
4. Kazalitarka Gotovac Rijeka na Peloponezu Oznaka za tempo, 5. Lijenik za bolesti
uha Grko slovo, 6. Osobe, persone ovjek koji govori ekavicom, 7. Kavkaski gortak,
Iron Znak za titan Kratica za Object Design Inc., 8. Znak za germanij Hodati Ruino
ulje (turc.), 9. Rimska jedinica Ime starlete Karabati Avalirana mjenica (mno.), 10.
Provalija Ptica sa Kanara, kanarinac, 11. enski pjevaki glas Oprati vodom (npr. lice)
Najtanje slovo, 12. Parola, moto Oris, 13. Javno izjaviti vlastiti stav.
OKOMITO: 1. Znanost o nastajanju i znaenju rijei (gr.) Autoznak Njemake, 2. Troiti se
na krajevima (o odjei, listovima knjige i sl.) Resine, haluge, 3. Slonove enke Pripadnik
drevnog, domorodakog naroda u Srednjoj Americi, 4. Privremeni lijek Inicijali opakog
ministra financija RH, 5. Kratica za Effective Behavioral Intervention Oznaka za amper
Neformalan razgovor, avrljanje, 6. Rijetkosti Rimski bog ljubavi, 7. Grad u Japanu, na
otoku Honshu Kratica za Tentara Nasional Indonesia Znak za jod, 8. Uglaenost u ophoenju Govornik, 9. Kratica za Electric Light Orchestra uvarica volova, 10. Doivjeti
udes Morski greben, 11. Vrsta razornog eksploziva, trotil Dati ocjenu.

rjeenja
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: risch, otpor, maona, aln, d, niza, k, ana, mogranj, noam, an, obred, vol, orni,
zabranjeni grad, ara, mars, laz, k, kk, miksete, gol, efez, ano, lobi, s, ona, ispravak, karamel, komora, utah,
alhambra, na, euterpa, ito, kremlj, sting, ib; SKANDI DESNO: akuzativ, roald, beli dvor, ustav, aroma, nastrano,
msta, eh, mcr, trakoan, kain, kaki, keratin, a, om, djeljitelj, ku, nirvana, oregon, zaova, prirodi, t, fraza,
vata, il, omica, o, ron, ncv, n, glee, ip, alka, cartier, eskadra; KLASINA: melodrama, vr, apsaras, anagrami,
as, ahk, vreme, razrez, jpl, p, otijatar, oba, suze radosnice, ate, kero, miho bokovi, jen, og, band, lastari, iv,
ra, okani, fiskalizacija, iverica, stopiranje, ast, rip, mediteranac, azur, keri, baratati, ota, i, i, rizalit, i, ijekavac,
nje, nalaziti se, amorali, altamira, sfera, uticaj; TALIJANKA: eksperiment, trla baba lan, izoliranost, mani, iri, t,
otijatar, ro, lica, ekavac, oset, ti, odi, ge, ii, olaj, i, ava, trate, jaz, kanarin, alt, umiti, i, geslo, ocrt, deklarirati;

glumca Sellecka, 11. Inicijali slikara Svenjaka Donedavno Inicijali knjievnika Frangea, 12. Oznaka za radijus
Pomagati se tapom pri hodu, 13. Znaajka akavtine
Stepenica, stuba Znak za erbij, 14. Novcem platiti honorarni posao Oznaka za amper, 15. Postupak aktiviranja,
pokretanje, 16. Oznaka za pond Kratica za International
Chemical Industries Panj bez glave Australska ptica
trkaica, 17. Gore na roendanskoj torti ili na boinom
drvcu ivotinjski porod, nakot, 18. Krupna papiga Mi,
, oni Bosanski travari, 19. Ostatak, npr. tkanine pri krojenju Sisavac iz porodice kuna, ivi pod zemljom, 20. Japanska boica sunca ( Omikami) Turska neman, adaja,
21. Starorimska boica Mjeseca i amerika mlada pjevaica
Gomez Radioaktivni izotop vodika s masenim brojem 3.
Tee odgonetke: AMATERASU, APSARAS, ATE, BARATATI,
KERO, LASTARI, RIZALIT, VREME

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

bora

31

U natjeaju su sudjelovale sve gradske

srednje kole, kao i drnika i dvije kninske.
Na stranicama Bore proteklih mjeseci
upoznali ste na stotine prekrasnih
momaka i cura, od kojih je veina ovih
dana prvi put, sigurni smo uspjeno, sjela
u studentske klupe. Svi oni bili su nai
natjecatelji u tradicionalnom natjeaju za
Naj par maturalnih plesova koji i oni sami,
priznali su nam nebrojeno puta za vrijeme
fotografiranja, s nestrpljenjem iekuju,
jer objavom u novinama dobiju jo jednu
lijepu uspomenu na najljepi dan srednje
kole, moda i ivota do tada. A kako su
pravila natjeaja jasna i kako pobjednik na
kraju moe biti samo jedan, tako smo i ove
godine dobili najbolje meu najboljima naj par maturanata 2014. godine. Rije je o
paru pod rednim brojem 148, koje ibenski
list i na sponzor Dalmare centar vode u
shopping iz snova. Molimo pobjednike da
se jave naoj redakciji radi dogovora oko
preuzimanja nagrada i fotografiranja.
estitamo! nevena bani bilan

sponzori

Naj par za
2014. godinu
Par broj

148

32

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

NAJLUE CIPELE Umjetnica Zejna Treboti Kueta ne boji se biti drugaija, a takve su i njene postole i torbe:

Napravila sam vlastite zanottice

godinama prije slavnog Giuseppea
vezi u tvornici u Padovi uvijek ima
Ja nikada nisam nosila
borosanke, ali zato jest moja
prijateljica kojoj su one bile
potrebne za rad pa sam joj
se sama ponudila da ih malo
osvjeim. To osvjeenje je dolo
u obliku zelene livade pune
cvijea, leptira, buba, perlica...
I tako je poelo, jedne za
drugima, pa moe meni jedne
crne, pa meni pankerske, ja
bih lubenice, jedne gothic, ja
bih livadu, pa more, zebra, do ja
bih jedne da me svi primijete, i
zaista je svi primjeuju u zlatnim
borosankama s crnim perjem
- kae ova umjetnica za kultnu
Borovo obuu koju je pretvorila
u dizajnerski hit
-Kao umjetnicu me odredila genetika
jer je cijela moja ua obitelj umjetniki
nadarena. Tako se umjetnost oko mene
vrti cijeli ivot, to u obitelji to u koli.
Zavrila sam u meuvremenu Akademiju primijenjene umjetnosti mislei da u
se baviti grafikom, ali ivot se tako posloio da se danas bavim jednom posve
drugaijom umjetnou. ivim i radim
u Supetru - za sebe kae Zejna Treboti
Kueta, ena koja u neobino pretvara
ba sve naoko obino ega se dotakne.
A ta drugaija umjetnost kojom se danas
bavi...
-Naime, posvetila sam se slikanju
ranokranskih zavjetnih crkvica otoka
Braa i takorei ih izvukla iz zaborava.
Moje slike nalaze se danas po cijelom
svijetu - otkriva.
No, ono po emu je Zejna zanimljivija
veini svakako je njezina strast prema
modi, a njezine unikatne cipele, torbe i
kultne borosanke s potpisom nastale su
iz konstantne potrebe za neim novim,

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

s resama
a, a zahvaljui
mam najbolju kou
drugaijim. U pauzama od slikanja, u
vremenu kada, smije se, 'sredi' svoja tri
mukarca u kui, supruga i dva sina,
ostane joj vrijeme samo za nju.

Biti drugaija

-Cijeli ivot sam bila posebna - ne

stidim se to rei i tako se osjeam. Moj
moto je 'Biti drugaija', ali ne da bih se
nekom dokazivala nego radi osjeaja
zadovoljstva da sam danas ovakva, sutra drugaija, da su mi ove cipele danas
ute, sutra mi po potrebi mogu biti ruiaste sa zebra printom jer mi ba takve
trebaju. I to nastojim postii. Rezultat
na kraju moje je najvee zadovoljstvo pria i veli da se nije obrazovala, da bi
sigurno bila postolarka. Jer to god je
izraivala, a nakupilo se toga, od lampi,
slikanja po staklu, remenja, nakita, cipelama i torbama se jedino uvijek vraala.
-Moja pria o cipelama poinje onog
trenutka kad sam kao srednjokolka
umjetnike kole poeljela imati leopard
cipele, a kod nas ih tada nije bilo mogue kupiti. I onda sam 'presvukla' tamne
'imike' u be i naslikala dotini uzorak,
i vjerujte mi da ih se i danas rado sjetim
kao svoj prvi rad. Horoskopski sam tipina lavica, a u prijanjem ivotu vjerojatno sam bila leopard, pa pretpostavljam
da od tuda potjee moja ljubav prema
ivotinjskom printu - smije se.
Zejna osobno najvie voli nositi gladijatorice s vlastitim potpisom, izraene
od raznih zmijskih uzoraka koje su godinama broj jedan u njezinom ormaru,
a najneobinijim svojim uratkom smatra
izme koje je od niskih pretvorila u visoke izme s leopard-zebra-irafa kombinacijom uzoraka, koje danas vie ne
nosi, ve ih samo uva kao lijepu uspomenu. Problema s nabavom materijala
nema zahvaljujui jednoj prijateljici koja joj kou nabavlja i donosi direktno iz
tvornice u Padovi, zbog ega uvijek zna
i koji e uzorci biti hit sezonama unaprijed. Sretna je i to se, kae, cvjetni
uzorak nije dugo zadrao u trendu i to

se oni ivotinjski opet vraaju na velika

vrata, kao i obojena koa i krzno.
-Za mene je od dizajnera najbolji stari, dobri meker i vrhunski kreator Roberto Cavalli kojeg naprosto oboavam,
kao i sve to izie iz njegove radionice.
Ja kada radim najvie volim kupiti neke jednostavne cipele, nikako skupe,
promisliti 'sad ste moje' i promijeniti im
izgled iz temelja.
Prije nekoliko godina napravila sam
tako vlastite 'zanottice', puno prije slavnog Giuseppea Zanottija, cipele s resama koje su danas moderne, a ja ih nosim
ve godinama.

Borosanke za prijateljicu

Ono po emu je Zejna prepoznatljiva meu svojim poklonicama svakako

su borosane, legendarna Borovo obua
za ugostitelje, od kojih je ona napravila
prava umjetnika djela.
-To se dogodilo sluajno. Ja nikada
nisam nosila borosanke, ali zato jest moja prijateljica kojoj su one bile potrebne
za rad pa sam joj se sama ponudila da ih
malo 'osvjeim'. To osvjeenje je dolo u
obliku zelene livade pune cvijea, leptira, buba, perlica... I tako je poelo, jedne
za drugima, pa 'moe meni jedne crne',
pa 'meni pankerske', 'ja bih lubenice',
'jedne gothic', 'ja bih livadu', pa more,
zebra, do 'ja bih jedne da me svi primijete', i zaista je svi primjeuju u zlatnim
borosankama sa crnim perjem - kae.
Trenutno radi na zimskim borosankama, to ukljuuje tamnije boje (premda
nije pravilo), kou, krzno, ipku... Sve to
dosta ovisi i o osobi za koju ih izrauje
jer borosanke, dri, stvarno treba znati
nositi. Rok izrade ovisi o eljama i mati,
zatim i ukljuuje li rad samo bojenje ili
uz to ide i ivanje, lijepljenje. Tu su i ve
spomenuta tri mukarca u kui uz koje
nastojim sve zavriti u roku od dva dana
- iskrena je i dodaje da bi joj izazov predstavljala izrada borosana za vjenanje,
a jedne bi rado poklonila i glumici Nini
Violi, iako je ula da ju je ta faza prola.
Zejnu vlasnici facebook profila mogu
pronai pod imenom Zebra Art, na profilu punom udobnih, aavih, neobinih,
unikatnih borosana, od kojih svaka pria
svoju priu.
A uz cipele voli raditi i torbe. Za jedan
njezin uradak bili su, otkrila nam je, jako
zainteresirani trgovci koe u Firenci, ali
je nije htjela prodati i nije joj ao.
-Svata ima na njoj - od zmije, zebre,
ponija, gutera, teleeg boksa. Vjerojatno e me ljubitelji ivotinja mrziti ali to
je jae od mene. Budui da je posebna
nosim je i danas. Nevena Bani Bilan

bora

Dubioza kolektiv uvodi ibenane u 2015. godinu

Nakon europske turneje

bosanskohercegovaki
bend spreman za ibenika
Budi u ibeniku 2015. naziv je programa ovogodinjeg doeka Nove godine u Docu, a nakon to su lani ulazak
u Novu godinu obiljeili istaknuti ibenski bendovi, ovaj put u ibenik dolazi jedan od najpopularnijih bendova
u regiji. Na glavnoj pozornici nositelji
glazbenog programa za doek Nove
godine bit e bosanskohercegovaki
sastav Dubioza kolektiv, koji upravo
nie koncert za koncertom u sklopu
velike turneje "Happy Machine 2014".
Odrali su ve nastupe u Austriji, Njemakoj i panjolskoj, gdje su reakcije publike bile iznad svih oekivanja.
Meu onima koji za Dubiozu kolektiv
imaju samo rijei hvale je i legendarni
glazbenik Manu Chao, koji svoje oduevljenje podijelio na drutvenoj mrei
s vie od dva milijuna svojih fanova:
"Dubioza kolektiv! Kakav bend. Iz Bosne i Hercegovine su i neto najbolje
to sam vidio u posljednje vrijeme u
Europi. Nemojte ih propustiti."
U sklopu turneje "Happy Machine

Tour 2014", Dubioza kolektiv odrat e

24 koncerta, nakon ega e biti i vie
nego spremani za spektakularni doek
Nove godine u ibeniku!
-Drago nam je to ovako zavravamo koncertnu sezonu, jer osim kratkog
festivalskog nastupa na prologodinjem Terraneu ve dugo nismo svirali
u ibeniku. Iskoristit emo ovu priliku
da publici odsviramo i neke nove stvari
koje upravo snimamo, naravno, uz na
obavezni koncertni repertoar. Nakon
turneje diljem Europe veselimo se domaoj atmosferi i ljudima - poruuju
momci iz Dubioze kolektiva.
Za razliku od glavne pozornice,
na drugoj, koja e biti smjetena na
ibenskoj Pekariji, organizirat e se
program po uzoru na prologodinji.
Na njoj e nastupati ibenski cover
bendovi koji e, svojevrsnim glazbenim
vremeplovom, zadovoljiti ukuse onih
posjetitelja koji se moda nee vidjeti
u prvim redovima ispred glavne pozornice u Docu. .l.

33

34

bora

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

SVI NAI PRVAI

Prvi razred Osnovne kole Vjekoslava Kaleba Tisno

Petkom tuni zbog

vikenda - nema kole?!
1

Dobra su to djeca, vrijedna i

trude se nauiti to vie i bolje.
Posluni su, no curice su malo
brbljavije, ali kad se radi i kad
moraju biti usredotoeni na
posao, nema problema. Malo ih
mui itanje, ali sve e to doi na
svoje. Znatieljni su i razigrani,
no raduje to se koli jako vesele
pa petkom govore da im je ao
to dolazi vikend, rekla je za
svoje prvaie uiteljica Helena
orkalo

13

uenika pohaa
prvi razred u
Tisnom
9

10

U kolskoj 2014./15. godini Osnovnu kolu Vjekoslava Kaleba Tisno pohaa ukupno 136 uenika, od ega je
29 u Podrunoj koli u Jezerima. Od
ukupno 19 prvokolaca 13 ih je u Tisnom, a estero u Jezerima. Uenike u
Tisnom ui uiteljica Helena orkalo,
a u razredu je jedanaest djevojica, a

11

12

samo dvojica djeaka, Nikolas i Gapar

Luka. U razredu imaju i sestre blizanke,
Ivu i Maju. Djeca su nam rekla da vole
ii u kolu, dragi su im svi predmeti,
a cure dvojicu djeaka dre kao kap
vode na dlanu.
-Dobra su to djeca, vrijedna i trude
se nauiti to vie i bolje. Posluni su, no

13

curice su malo brbljavije, ali kad se radi

i kad moraju biti usredotoeni na posao,
nema problema. Malo ih mui itanje,
ali sve e to doi na svoje. Znatieljni su
i razigrani, no raduje to se koli jako vesele pa petkom govore da im je ao to
dolazi vikend, rekla je za svoje prvaie
uiteljica Helena. katarina rudan

nikolina vukovi

1. Ana Bogdanovi
2. Sara orkalo
3. Tara orkalo
4. Iva uzela
5. Maja uzela
6. Pavla Fantov
7. Nikolas Kristaj
8. Iva Krianac
9. Mihaela Maraa
10. Saa Marov
11. Matea Obratov
12. Gapar Luka Olivari
13. Ana Maria Petrui

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

SVI NAI PRVAI

bora

35

Prvi razred Podrune kole Jezera - Osnovne kole Vjekoslava Kaleba Tisno

nikolina vukovi

1. Matija Vodanov
2. Aurora Lui
3. Lujko Pirjak
4. David Lapov
5. Marin Ukas
6. Gapar Klarin

Sve je u Jezerima super,

a kad se ui nema prie!
Nae selo je super, a super su

i moji uenici i njihovi roditelji s

kojima imamo izvrsnu suradnju.
Djeca su dobra, vole dodue
priati, ali kad se ui nema prie
i sve ide bez problema, rekla je
za svoje ake uiteljica Dragana

uenika prvog
razreda ima u
Podrunoj koli
u Jezerima

katarina rudan

katarina.rudan@sibenski-list.hr

Meu 29 uenika Podrune kole u

Jezerima, estero je uenika prvog razreda koje ui uiteljica Dragana Horvatovi. Za razliku od prvog razreda u

Tisnom, koja im je matina kola gdje su

u apsolutnoj veini djevojice, u Jezerima je odnos obrnut. etiri su djeaka i
dvije djevojice. Dobro se slau, u kolu
im je drago dolaziti jer tu svata novog
naue, kako nam rekoe. Dobar razlog
za ljubav prema koli je i druenje, a oni

se osjeaju kao da su jedna obitelj.

-Nae selo je super, a super su moji
uenici i njihovi roditelji s kojima imamo
izvrsnu suradnju. Djeca su dobra, vole
dodue priati, ali kad se ui nema prie
i sve ide bez problema, rekla je za svoje
ake uiteljica Dragana.

36

oglasi

etvrtak, 6. studenoga 2014.

ibenskilist

CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om

Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602

Vam predstavlja
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi

Ne propustite filmske hitove

INTERSTELLAR

4IZVORNI NASLOV: Interstellar

4REDATELJ: Christopher Nolan
4GLUMCI: Matthew McConaughey, Anne Hathaway
4ANR: akcija, avantura
4TRAJANJE FILMA: 169 min

KADA DOE KRAJ naem ivotu na Zemlji, tim

istraivaa krenut e u najvaniju misiju u povijesti
ovjeanstva: na put izvan granica nae galaksije kako bi
otkrili postoji li budunost za ljude meu zvijezdama.

Uskoro
PREGLUP I PREGLUPLJI

U kinima
od 12. 11.

4IZVORNI NASLOV: Dumb and Dumber To

4REDATELJI: Bobby i Peter Farrelly
4GLUMCI: Jim Carrey, Jeff Daniels, Kathleen Turner
4ANR: komedija
PRETPRODAJA
4TRAJANJE FILMA: 110 min

KAU DA smo s vremenom sve mudriji i da vrijeme lijei

sve, no ne u njihovom sluaju!!! Glupost vea nego ikada
ponovno stie u kina predvoena originalnom glumakom
(Jim Carrey i Jeff Daniels) i autorskom postavom (braa
Farrelly) koje jame urnebesnu zabavu i hrpu novih originalnih fora u njihovom prepoznatljivom stilu!

Samo u CineStaru:

CineStar daruje:
i

Vam daruju ulaznicu za

film po Vaem izboru

5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za

kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 10. 11. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA

www.blitz-cinestar.hr

KOKO 3: LJUBAV ILI SMRT

prema romanu ivana kuana redatel j: daniel kuan

Antonio Para, Kristian Bonai, Vanja Markovinovi, Nina Mileta, Filip Mayer, Tesa Litvan, Tara Thaller, Korana Ugrina, Marin Stevi, Ilijana Kneevi
scenarist: Daniel Kuan, prema romanu Ivana Kuana Ljubav ili smrt, producentica: Ankica Juri Tili, direktori fotografije: Mario Sabli h.f.s. i Filip Tot
skladatelj: Dinko Appelt, montaer: Slaven Zeevi, dizajnerica zvuka: Dubravka Premar, scenograf: Ivan Veljaa, kostimografkinja: Emina Kuan

4IZVORNI NASLOV: Koko 3: Ljubav ili smrt

4REDATELJ: Daniel Kuan
PONOSNI NA
4GLUMCI: Antonio Para, Kristian Bonai DO
MAI FILM
4ANR: triler, akcija, kriminalistiki
4TRAJANJE FILMA: 90 min

NOVI NASTAVAK PRIE O KOKU, koji je ovoga

puta uao u pubertet u kojem ga osim nogometa poinju
zanimati i cure, a zbog jedne postaje upravo zaljubljen do
uiju. Koko je od junaka naih najdraih knjiga postao daleko
najdrai lik iz djejih igranih filmova

SPAAVANJE DJEDA MRAZA

4SINKRONIZIRANO
U kinima
4IZVORNI NASLOV: Saving Santa od 12. 11.
4REDATELJ: Leon Joosen
4GLASOVI: Ivan Glowatzky, Vanda Winter
4ANR: animirani
4TRAJANJE FILMA: 83 min

OPASNOST KOJA se nadvila nad Sjeverni pol ovoga

bi Boia mogla dovesti u pitanje posjet Djeda Mraza djeci
svijeta. Naime, zloesti Neven odluio je ukrasti poznatom
Djedici stroj pomou kojeg on putuje kroz vrijeme i u jednoj
veeri uspijeva podijeliti poklone svim malianima...