Feral 02.05.2008. - 1178

NAVIGACIJA
Home
Sadraj
Informbiro
Osoba tjedna
Kolumne
Teme
Interviewi
Picakandal
International
Feral Tromblon
Greatest Shits
Kultivator
Glazba
Knjige
Film
Virtual Tribune
Arhiva
Tribute
O Feralu
Stranica obnovljena:
1. svibnja, 2008.
01 / Kolumne
MATURA
Da, takve su gadne sluajnosti itekako mogue kad je u pitanju vlast kakvu imamo. Virtualna, nedodirljiva. Pa se
dogodi da ministar, zaokupljen svojim knjigicama i svojim promocijama, kao jedan u nizu visokih inovnika ove
vlade koji jedva poznaju posao to ga rade, biva ugodno i sretno...
GENERALNI SEKRETAR HDZ-a
Napadajui SDP da se nije rijeio "svoga Paalia", Sanader oito eli izazvati istke u njemu nalik onima ranih
devedesetih, iza ega stoji strah od nezgodnog presedana. Jer, dok se on dao izabrati s 99,4 posto glasova kao da se
radi o KP Kine ili Vijetnama, SDP uza sve potrese nastavlja...
SAD ili nikad
U pravu je Josip Pavii kada mi tepa da sam "zombi", jer kao "Jugoslaven s Bavica" ja i ne mogu biti
drugo nego lik iz njegove none more, izlika zbog koje e pljunuti na svoju vjekovima sanjanu nacionalnu
slobodu i staviti je pod oruani i politiki patronat prvoga sluajnog prolaznika...
POVRATAK POTPISANIH
Re je o Catchu 22: ugovor o stabilizaciji i pridruivanju sa EU (SSP) jeste potpisan, ali se nee primenjivati sve dok
Srbija ne ispuni svoje obaveze prema Hakom Tribunalu, dok ne isporui ratne zloince poput Stojana upljanina,
Gorana Hadia ili Ratka Mladia. Taka ili toka: prie o novcu...
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.
01 / Teme
TISULJETNI SANADER (1/13)
Ispod vanjskih naslaga HDZ-ove monolitnosti skrivaju se teki slojevi netrpeljivosti, nepovjerenja, zavisti,
ogovaranja, spletki i meusobnog prezira. Sanader je osobno odredio da e njegova zamjenica i dalje biti
Jadranka Kosor i da ona nee imati protukandidata, jer meu vienijim HDZ-ovcima...
ZLOBNI I MALODOBNI (2/13)
Zauujue poputanje ministra Dragana Primorca gnjevnim maturantima treba ipak podvrgnuti pitanju tko
na kraju dobiva itavim sluajem. A upravo Ministarstvo obrazovanja uspjelo je time izbjei rok za
uvoenje dravne mature do kojeg se samo neuspjeno dovelo, jer je oito...
MISLILAC POTENJA (3/13)
U sjeanje na Milana Kangrgu (1923.-2008.), jednog od najveih hrvatskih filozofa...
SLAVONSKI BRODOLOM (4/13)

U dokumentu HFP-a stoji da 31. prosinca 1991. Novogradnja u popisu svojih potraivanja nije priloila i onaj koji bi
se odnosio na sadanji dug od 572.253,06 eura. Kako je ono nekoliko puta vee od ukupnih potraivanja
Novogradnje, teko da bi ga netko, da je postojalo, zaboravio...
DIVIDENDA ZA UTNJU (5/13)
Oni koji se ne zadovoljavaju prihvatom dividende i ele organizirati male dioniare u dvjema najveim
hrvatskim kompanijama, HT-u i INA-i, pokuavaju doi do knjige dioniara, odnosno do popisa dioniara
kako bi dobili punomoi za nastup prema veinskim vlasnicima...
SUDAC ZA EANJE (6/13)
Da bi kanjenje u izboru predsjednika poprimilo tragikomian oblik pobrinuo se Primorac tako to je prvotno sazvao
sjednicu sudakoga vijea za ponedjeljak, 5. svibnja, te pozvao osmero lanova. Kako vijee po Zakonu o sudovima
godinama nema osmero, nego 15 lanova, poziv na sjednicu...
UVOZNI PARK (7/13)

Utjecaj trgovakog i financijskog lobija na vlast u Hrvatskoj jai je od proizvodnog. To se jasno vidi u toliko puta
zagovaranoj orijentaciji drave na usluno gospodarstvo kao temelj razvoja, a da se nisu razjasnili neki osnovni
parametri takvog promiljanja. Tako se zamagljuje na...
BOLONJSKA UROTA (8/13)
Gotovo svi problemi koji se pojavljuju s bolonjskim procesom i ekonomskom liberaliz acijom sveuilita, vidljivi
su u Hrvatskoj, vjerojatno vie nego u zapadnoevropskim zemljama, koje su razvijenije, pa opreznije

prihvaaju bolonjski proces i lake apsorbiraju njegove loe uinke...
NA KROVU VLAKA POD KROVOM SVIJETA (9/13)
to nakon prvog, desetodnevnog putovanja po Indiji rei o zemlji koja broji estinu ukupnog broja Zemljana, odnosno
milijardu i 130 milijuna stanovnika, iji panteon boanstava ima preko 40 tisua "lanova", i od ije se "arobnosti"
valjalo zatititi zavidnim brojem cjepiva...
BANDIERA NERA (10/13)
Dugo prije negoli je pobjeda desnice Silvija Berlusconija na parlamentarnim izborima postala izvjesna, a s tim i
njegov trei nastup u roli talijanskog premijera, hrvatski politiki komentatori bavili su se ponajvie moguim novim
odnosom Italije prema Hrvatskoj...
BOMBAKI PROCES (11/13)
Vojna baza Guantanamo dobila je nadimak Kamp pravde jer se ovih dana tamo vre pripreme za poetak
prvih suenja, est godina nakon dolaska prvih osumnjienika za terorizam. "Moderni Nrnberg" trebao bi
zapoeti suenjem Kalidu eiku Mohammedu i jo petorici optuenih za osmiljavanje napada 11. rujna...
PLAT ZA SNOBOVE (12/13)
U emu je uspjeh prodajne izlobe Dalijevih grafika i est manjih skulptura u bronci? Iskljuivo u istini da
je gospodin Henc, vlasnik galerije i posjednik izlobe, Zagrepanima pruio iluziju da mogu imati svog
Dalija. Redovi ljubitelja Dalija su najarenije drutvo, koje mirie...
KAVANA OLIMPIJANACA (13/13)
Sino je na Narodnom trgu pred brojnom publikom izvodio razne smjele i vjete akrobacije i atletski se producirao
Dragoljub Aleksi. Preko Narodnog trga na visini krovova razapeo je icu. Na njoj su na pominom kolu bili objeeni
prsteni na kojima je izvodio svoje produkcije...
________________________________
01 / Interview
TEATAR JE ESTETIKA RIZIKA (1/3)
Marin Blaevi, teatrolog i docent na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, institucionalnog i "novog"
kazalita, te sukobima na kazalinoj ljevici...
KNJIEVNOST JE SAMOTNA IGRA (2/3)
Georgi Gospodinov, hvaljen i prevoen bugarski autor "novije" generacije...

RUMUNJSKI TRANSTANGO (3/3)
Alexandar Balanescu, violinist i kompozitor, voditelj svjetski poznatog i cijenjenog gudakog kvarteta "Balanescu
Quartet", uoi gostovanja u Rovinju...
________________________________
01 / Informbiro
INFORMBIRO
Predrag LUCI
1. svibnja, 2008.
OBREJE
"V odnosih med Slovenijo in Hrvako moramo slediti zgledu, ki sta ga dali sindikalni organizaciji, ne pa pozivom, obrnjenim v
smer nesodelovanja", je dejal na slovensko-hrvakem sindikalnem sreanju na Obreju slovenski premier Janez Jana. Hrvaki
premier Ivo Sanader je poudaril, da je prijateljstvo med dravama veje kot dvostranski problemi.
"To ne pomeni, da se bodo problemi reili sami od sebe, potrebnega bo veliko dela in potrpeljivosti, da bi ta vpraanja v
prihodnosti zaprli. Tisto, kar je v veliko pomo, da bomo pri tem uspeni, pa je prav evropski okvir", je dejal Jana na hrvaki
strani mejnega prehoda Obreje.
VSTANITE
Vstanite, v suenstvo zakleti,
Ki jarem vas tei gorja!
Zdaj stara pravda k borbi sveti
Vas klie za prostost sveta.
Ta svet krivinosti razbijmo,
Do tal naj boj ga na podre;
Nato svoj novi svet zgradimo,
Bili smo ni, bodimo vse!
e se ljudstvo je zbralo,
V zadnjo borbo e hiti,
Da z Internacionalo
Prostost si pribori.
DRAGONJA
Hrvaki premier pa je poudaril, da si bo uradni Zagreb prizadeval urediti odprta dvostranska vpraanja v prijateljskem duhu.
Sreanje na meji in pobudo Sindikati brez meja je oznail kot korak naprej v priblievanju in partnerstvu med dravama in
narodoma.
"Predvsem vam moram povedati, da odnosov med dravama in njihov razvoj ne more narekovati noben posameznik, ne Joko
Joras ne kdorkoli drug. Tako Slovenija kot Hrvaka imata pristojne ustanove, skupni komisiji ter politino voljo in odlonost za
iskanje reitev, ker gre za prijateljski dravi", pa je Sanader odgovoril na vpraanje, kako komentira dogajanje zadnjih dni ob
Dragonji.
"Da ne bi bil Joras v prvem planu, sreanje dveh sindikatov iz Slovenije in Hrvake pa pobuda v drugem, sva premier Jana in jaz
danes prila podpret pobudo Sindikati brez meja. Priakujem, da jutri, ko bo Hrvaka vstopila v EU, ne bo meje med Hrvako in
Slovenijo. To je cilj, na katerem si elimo delati", je e dejal Sanader.
NIHE
Nihe ne da nam odreenja,
Ne carji, kralji in ne bog;
Osvoboditev iz trpljenja
Bo delo naih lastnih rok.
Sami razbijmo jarem sunji,
Ki tlai nas e tiso let;
Zdaj kujte, bratje, kujte druni
lovetvu bolji, lepi svet.
Da z Internacionalo
ZADEVE
Predsednik slovenske vlade je v odgovoru na isto vpraanje izpostavil, da se Evropa nahaja v zgodovinskem obdobju pozitivnega
napredka, ko meje padajo. Dodal je, da "ne podpira postavljanja kakrnihkoli zaprek, korit ali esarkoli, ki pelje v drugo smer".
"Vsi koraki, ki peljejo k tem, da bi bila hrvako-slovenska meja bolj propustna in bolj evropska, si zasluijo podporo", je e dejal.
Kot je ocenil, je v teku drugi resni poskus ureditve meddravne meje od osamosvojitve obeh drav. "Dobro bi bilo, da
strokovnjakom pustimo nekaj asa za delo, ker je ozraje za to delo zelo pomembno. Priakujem, da bo ta poskus uspeen", je
odgovoril Jana na novinarsko vpraanje o mednarodnem pravosodnem posredovanju pri urejanju mejnega spora.
"Najbolji odgovor na to vpraanje je najino dananje sreanje", je odgovoril Sanader. "Mi smo se zmenili, da bomo li pred
mednarodno pravosodno telo. Bil je predlog s slovenske in potem s hrvake strani, na Bledu pa smo se govorili o tretji reitvi kompromisu. Zadeve potekajo v dobri smeri in ne bi okrog tega delal problemov", je izjavil Sanader. Poudaril je pomembnost
sreanja meddravnih komisij o meji ter je dodal, da dravi delata tudi na urejanju ostalih sporov.
Oba premiera sta najprej nagovorila udeleence sreanja, ki sta ga pripravili Zveza svobodnih sindikatov Slovenije (ZSSS) in
Zveza samostojnih sindikatov Hrvake (SSSH), nato pa sta se pomeala med sindikaliste.
PROSTOST
Mi vse ustvarjamo na svetu,
Zato naj vse bo naa last;
Zato naj delavcu in kmetu
Pripada tudi vsa oblast.
Ko vse lenuhe in tirane
Unii naa trda pest,
Krivice bodo vse pregnane,
Svoboden rod vasi in mest.
Da z Internacionalo
PARTNERSTVO
Sve ste shvatili i sve ste razumjeli... Shvatili ste da se sve moe fino i ljudski, a razumjeli da nije samo premijer premijeru prirodni
partner, nego da su u prirodnom partnerstvu i premijeri i sindikati. Shvatili ste da se ne moe sve rjeavati silom i prijetnjom, kao
to to rade Rusi u Abhaziji, a razumjeli i to da rjeenja nema ni u pravljenju blesavim, kakvim se ve pravi NATO oko Gruzije.
Shvatili ste na primjeru dvojice talibana, koji su atentat na afganistanskog predsjednika Karzaija platili glavom, da nasilje nikamo
ne vodi, a iz prie o monstrumu iz Ybbsstrasse, Amsteten, Donja Austrija, razumjeli ste da u sterreichu treba zakonom zabraniti
izgradnju podruma.
PRVOMAJSKA
Shvatili ste nadalje koliko Amerika zaostaje za naim krajevima, jer su tamo evo tek sada, po prvi put u kratkoj ali nedugoj
povijesti SAD-a, uvedene restrikcije u prodaji jedne osnovne ivene namirnice, pa se Amerima, ako nisu blagovremeno stvorili
kune zalihe rie, pie crno, ali im se ne pie crni riot... I razumjeli ste koliko je meunarodno trite sjebano kad panjolci
odbijaju Argentincima isporuiti Isabel Peron, jer Vrhovni sud u Madridu smatra da se likvidacije 1.500 politikih protivnika ne
mogu podvesti pod zloine protiv ovjenosti... Shvatili ste na koncu i to da bizarnu vijest o naletu vlaka na liniji MnchenHamburg na stado ovaca u tunelu pokraj Fulde ne treba porediti s verbalnim sudarom Dimitrija Rupela i Gordana Jandrokovia u
bruxelleskom hodniku, kao to ste razumjeli i to da nesretnim ovcama tren prije nesree nije bilo jasno tko je pustio vlak na pau. I
shvatili ste, gledajui sretna lica Sanadera i Jane, kako se podrazumijeva da je i vama sretan Prvi maj!
e se ljudstvo je zbralo, v zadnjo borbo e hiti...
________________________________
01 / Osoba tjedna
Osoba tjedna: DRAGAN PRIMORAC
30. travnja, 2008.
Neki kau da se sakrio kada su ga maloljetni demonstranti potraili u ministarstvu, drugi da je bio
opravdano sprijeen, ali bit e da ovjek jednostavno nije znao to im rei. Ni danas mu sigurno nije
jasno zato su zapravo srednjokolci digli tu svoju pubertetsku revoluciju.
Objanjenje su ponudili neki novinski analitiari, podvlaei da je rije o prvoj generaciji uenika koji se
suvereno slue kompjutorima, pa su im zidovi kolstva pretijesni, to lijepo zvui, ali vrag zna koliko je
tono. Veliki dio demonstranata rogoborio je protiv dravne mature, koja je zamiljena kao filter za
veliki broj lanih odlikaa, pa ako su ve toliko obrazovno superiorni, ona bi za njih trebala biti maji
kaalj. Piece of cake.
Zato, ako treba polaskati podmlatku nacije, a treba ve zbog toga to je ovo bio valjda jedini masovni
skup u Hrvata na kojem se nije mahalo trivijalnim hrvatskim barjacima i buncalo nacionalne budnice,
radije bismo da je to zbog neega drugoga to je poslao poruku pospanoj punoljetnoj Hrvatskoj da se za svoja prava ponekad
moe izboriti jedino ako mrdne dupetom. Lijepo je istresati gnjev u kontakt emisijama radija, televizije i na internetskim
portalima, ali ako nisi spreman izai na ulicu kada nita drugo ne preostane, onda radije sjedi doma i uti.
Bilo je milina gledati kako u ovoj akoj buni krasno uspijeva obratan primjer. Dok je jo izgledalo da e s njima lako, iz
Primorevog ministarstva drsko se i glupo tvrdilo da golobradi demonstranti ne istupaju samostalno, nego iza njih stoji, tko drugi,
SDP. Ali, kada su demonstranti razvili borbene linije i kada su poletjeli prvi projektili paradajza i jaja, Primorac je ve bio
miljenja da nije dravna matura, je li, ba neto bez ega se jo malo ne bi moglo i odgodio ju je za dogodine.
Srednjokolskim puntarima ak se obratio medenim rijeima i premijer Sanader, koji je samo dva-tri dana ranije prezrivo odbio
pojaviti se na okruglom stolu hrvatskih sindikata o nekoj njihovoj muci.
Ukratko, klinci su svojom odlunou i umjerenom upotrebom prehrambene artiljerije u samo sat-dva slomili svaki otpor i poslali
poruku koju itamo ovako moda je meu nama zbilja puno lanih odlikaa, ali zadnja koja nas zbog toga smije dovoditi u red je
ova vlast.
Jer, ako netko u ovoj zemlji proizvodi, u podzemnim pogonima u tri smjene, lane odlikae, to je prvenstveno ona. Pod njenom
majinskom rukom nesmetano buja korupcija u vrhovima drave, ona je najkrivlja za sve vee bahaenje dravno sponzoriranih
bogataa nad sve izgubljenijom sirotinjom... njoj, napokon, ide na duu i ovo milijunsko trenje nogometaa po svijetu bez lipe
poreza dravi.
Naravno, srednjokolska balavurdija se ovog zadnjeg odmah uhvatila i stavila na transparent Modri je bogat i bez dravne
mature koji sve govori. Dok hrvatska vlast grije na srcu svoje odlikae, ueniki proletarijat joj je zadnja rupa na svirali i on se
kotrlja prema svijetu rada kao neem potpuno nepredvidivom i prijeteem. I naravno da mu je pukao film.
Marinko ULI
________________________________
Kolumne (1/4)
Heni ERCEG
GLEDE & UNATO
MATURA
1. svibnja, 2008.
Da, takve su gadne sluajnosti itekako mogue kad je u pitanju vlast kakvu imamo. Virtualna, nedodirljiva. Pa se dogodi da ministar,
zaokupljen svojim knjigicama i svojim promocijama, kao jedan u nizu visokih inovnika ove vlade koji jedva poznaju posao to ga
rade, biva ugodno i sretno zavaljen u fotelji nekog skupog hotela, zadivljen svitom onih koji su mu ukazali ast prisustvovati
promociji njegove knjige, a da mu za to vrijeme, uh, kojega li peha, oni zbog kojih i prima visoku plau izau na ulice, masovno,
pae, te u as srue ono to je on godinama promovirao i u to utroio oko 22 milijuna kuna.
Pa dok je ministar obrazovanja tamo u tom zagrebakom hotelu samodopadno tumaio vane dosege svoje nove knjige, s novostima
forenzikih i DNK analiza, dotle mu se takoreku pred nosom ruila jo jedna njegova mudra analiza, nakon neuspjelog Bolonjskog
procesa na sveuilitu, sada mu je propala i dravna matura, to ju je nasilniki, bez puno suptilnosti i strunosti, pokuao nametnuti
srednjokolcima.
Naravno da ovakva vlada, arogantna i neozbiljna, koja stalno svakoj nezadovoljnoj skupini potura istu antidemokratsku tezu kako su
jedino izbori mjesto demokratskog odluivanja, i da se izmeu izbora svaki demokratski oblik izjanjavanja naprosto ukida ili
smatra protudravnim ponaanjem, nije ni sanjati mogla da e joj ba ta najmlaa generacija izii na ulice i tamo brzinom munje
postii cilj, ukidanje dravne mature. Jer Sanaderova vlada paljivo je locirala samo radnike sindikate kao skupine koje mora
umiriti, kupiti, podmititi, pa naprosto nisu raunali da e im zapapriti generacija koja umjesto velikim rijeima, demagogijom i
skupim sindikalnim organiziranjem, komunicira jeftinim internetom. Pa su se, upravo primjereno virtualnoj vlasti, s kojom je
izravna komunikacija nemogua, srednjokolci virtualnim sredstvom i organizirali, potom izali na ulice, rekli to trae, i to i dobili.
Mnogo krae nego to je radnikim sindikatima potrebno da organiziraju kuhanje faola za isprazne prvomajske fete,
srednjokolcima je bilo potrebno da ispiu transparente, dogovore mjesta i vrijeme svoga protesta i naprosto pometu jo jednu
nesuvislu i nasilnu ideju ministra obrazovanja.
Iznenaenje sudionika protesta zbog brzine kojom je ministar ustuknuo, svjedoi pak o njihovoj naivnosti i depolitiziranosti,
neznanju o starim manirima ove vlasti kojoj ovaj uzmak nije ni prvi, a sigurno ni posljednji. No lakoa kojom je u samo jednom
danu ministar Primorac ponitio vlastitu odluku, nipoto ne govori o mudrosti ove vlasti, nego o dubokom strahu od svakog
masovnijeg protesta, generiranom iz vrlo vitalnog nagona za vlastitim preivljavanjem. Sve je to ova vlada ve pokazala itavim
nizom primjera kad su joj prijetila, dodue ne ba esto, radnika nezadovoljstva, ee ipak kad su joj stizale nove pljuske iz
Evropske unije, pa je povlaila ve donesene odluke, a da pri tome nitko nikada nije snosio nikakvu odgovornost. Bit e tako i
ovoga puta i ne treba imati niti u primisli neke konzekvence za Primorca, barem zbog velike svote novca utroene u jo jedan
propali projekt, ili raunati na ostavku ministra ije se skupe i nepametne odluke rue u samo nekoliko sati, i to na ulici.
Moda je iznenadio protest srednjokolaca kojima je u tome najvie pomogao ba faktor iznenaenja, od njih to, naime, nitko iv
nije oekivao, ali ne i vladina upotreba istog, prokuanog recepta odstupanja od ve donesenih odluka, ak i na samu naznaku
postojanja neke kritine mase nezadovoljnika koja bi tu vlast ulinim protestima mogla ugroziti. Zato ona ve na najblai treptaj
nezadovoljstva reagira poput kornjae, povlaenjem unatrag u vlastiti neprobojni oklop, ponovo se potvrujui kao vlast nesposobna
za iole ozbiljnije reforme, tragino nestruna, koja e refleksno ustuknuti bilo pred uspostavom ZERP-a, bilo pred odredbom o
dravnoj maturi, pretpostavljajui vlastite interesne pozicije svakom problemu.
Brzina kojom je, pod ulinim pritiskom, povuena jo jedna glupa, ali zato skupa odluka, zrcali svu nestrunost Sanaderove
administracije kojoj je udarac stigao s boka, s posve neoekivane strane, jer sve su druge skupine, s pravom vjeruju, ve pasivizirali,
to lanim obeanjima, to korumpiranou, populistikim obeanjima... Stoga ovaj protestni bljesak srednjokolaca nipoto ne
treba shvatiti kao uvod u neto ozbiljnije, ni od strane vlasti, ni od velikih ugroenih skupina stanovnitva. Nego e jo jedno
demagoko dodvoravanje, ovoga puta skupini srednjokolaca, samo prekriti traginu bilancu o, recimo, 60.000 izgubljenih radnih
mjesta samo u Dalmaciji, o dvije tisue radnika splitskog kvera koji e uskoro ostati bez posla, o opravdanom strahu
brodograevnih radnika u Trogiru koji ve znaju da e im se brodogradilite ugasiti kako bi se nekome prodalo skupo zemljite na
kojemu su sada njihovi navozi, o onih 135 radnika Salonita koji su nekidan zapalili uruene im otkaze, o itavom nizu malih, nekada
uspjenih tvornica koje se gase i nestaju zahvaljujui nesposobnosti i koruptivnosti jedne vlasti iji su inovnici mahom sudjelovali
ve i u onoj prvoj, kobnoj hrvatskoj privatizaciji.
Ali sve to i jo mnogo drugoga ne znai da vlasnici drave trebaju strepiti od veeg radnikog bunta, proi e, naime, jo i jo
vremena dok ovaj narod shvati, ako ikada, da demokracija nije samo njihovo pravo izlaska na izbore, niti je demokracija kada se u
vladajuoj stranci kao jedini kandidat bira etiri puta za redom isti ovjek, koji se, kao premijer toboe demokratske drave i danas
poziva, od svih moguih, ba na Tumanov model voenja drave, koji se sprda sa svojim oponentima drskim porukama "neka
oiste svoga Paalia", aludirajui na predsjednika SDP-a. Ba on, Sanader, koji je zajedno s tim Paaliem odano sluio Franji
Tumanu i od njega crpio znanje o autoritarnom vladanju dravom i podcjenjivakom odnosu prema javnosti.
U tom kontekstu, evo, samo detalj, koji meutim ocrtava iru sliku, jer kazuje da je ovdje biti premijer isto to i biti vlasnik privatne
korporacije koji e za odlazak sa suprugom na privatnu fetu, roendan svoga omiljenog ministra, koristiti vladin avion! Mali
troak? Cjepidlaenje? Moda, a moda ipak jo jedan u nizu monarhistikih poteza bezobzirne vlasti, to bi negdje drugdje
posluio kao dobra metafora, kao inicijalna kapisla irih protesta osiromaenih podanika zbog nepodnoljive arogancije vlasti.
Ovdanji e puk, meutim, u svoje velike zasluge za razvoj demokracije ponosno ubrojiti, ne treba sumnjati, tek blagu pljusku svoje
malodobne djece po neprobojnom obrazu ministra obrazovanja.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.
Kolumne (2/4)
Marinko ULI
ARITMETIKA POLITIKE
GENERALNI SEKRETAR HDZ-a

30. travnja, 2008.
Nema zbora da se sukobima oko snimanja telefonskog razgovora Zoran Milanovi Davorko Vidovi
SDP strmeknuo do najnie toke otkako nema Ivice Raana. Ako mjeru povjerenja meu elnim ljudima
stranke ini snimka koja e poslije pokazati tko je kome to rekao, onda tu povjerenja vie uope nema.
Istodobno, meutim, razina te burne svae toliko je djetinjasta i aava kao da izmeu dvojice ozbiljnih
ljudi planu teke rijei i optube za sistematinu krau upaljaa vrijednih pet ili deset kuna.
Vraki su zanimljivi i odjeci ove svae u javnosti i u konkurentskim strankama. Zemlja koja je s mukom
zakoraila u istilite ratnih zloina, i to tek kada su je izvana natjerali, dok se s klasinim kriminalom
nee raistiti tko zna koliko jo dugo, silno je zgranuta nad ovom epizodicom, kao da su Milanovi i Vidovi ulijevali jedan
drugome solnu kiselinu u kavu. Pa, sto puta vie zloestoe i pakosti ima u kandidacijskom sueljavanju Hillary Clinton i Baracka
Obame, gdje ima dobrog polemikog tofa, ali se kao na tekuoj vrpci niu ak i podmetanja na rasnoj, vjerskoj i spolnoj osnovi,
tako da bi manje upueni pomislio da su eljusti ukrstili nekakvi politiki kanibali, to li.
Ali, kakvi, Clinton i Obama su stranaki drugovi isto kao i Milanovi i Vidovi, a iskre koje ve mjesecima frcaju meu njima dio
su najdemokratskije predstave koja se trenutno moe gledati na ovome planetu. Sve to je, razumije se, vrlo dobro poznato i velikom
potovatelju Amerike i amerike demokracije Ivi Sanaderu, ali i on se smjesta prikljuio zabezeknutom uenju nad dogaajima u
SDP-u. Uoi izborne konvencije HDZ-a, gdje je svoju stranku nazvao "najveom i najuspjenijom hrvatskom strankom u povijesti",
SDP je opisao otprilike kao prastaru podrtinu koja se nimalo nije reformirala i pod hitno se mora rijeiti "svoga Paalia".
Naravno, svi su u tome odmah prepoznali Zorana Milanovia, ovjek za kojeg ima poprilian broj uvjerljivih indicija da je
opsesivno fokusiran na Sanadera, ali sada je definitivno jasno da vrijedi i obratno. I demon Milanovia uselio se u Sanaderovu
glavu i odande ne izlazi evo ve lijepu godinicu. Jer prispodobiti nekoga s Paaliem nije bilo kakva usporedba, to je parabola s
eksplozivnim upaljaem. Zna se da je uklanjanjem Paalia Sanader udario mea novome HDZ-u, to je jedna od sudbinskih i
prijelomnih toaka od velike vanosti i za zemlju u cjelini... Ali, zna se i da je Paali odstranjen uz obilnu pomo Glavaa i
njegovih snagatora, koji su vodili rauna da previe Paalievih ljudi ne ue u dvoranu, dok mu je iza kulisa Ivica Drmi drmnuo
taman onoliko glasova koliko je bilo potrebno da Sanader pobijedi.
I sad se ovjeku namee pomisao da se novom-starom predsjedniku HDZ-a nije vratila u sjeanje ta zaplotnjaka epizoda tek tako,
nego da on zapravo okurauje SDP-ovce da se na isti nain, nedozvoljenim faulovima pa, ako treba, i "zavrtanjem ije", oslobode
Milanovia. Dakle, najkrae reeno, da izvre stranaki prevrat. Nije to bogzna kakvo iznenaenje nakon to je Sanader doslovce
preorao apiev HSP uoi zimonjih parlamentarnih izbora, ali bi svakako bio presedan koji dosad jo nije vien, a svega smo se
nagledali. Jer, SDP je u arhitekturi hrvatskog viestranatva stoerna opozicijska stranka, bez koje nije uope mogue zamisliti
smjenjivost vlasti, koja ionako ne spada u jake strane hrvatske demokracije.
Osim toga, on je, uz HDZ, daleko najbolje organizirana politika stranka, koju nikada, pa ni u ovim metenim svaama, nisu ljuljali
takvi potresi koje bi se trebalo nazvati ozbiljnom strukturnom krizom. Bilo je to mogue ponajprije zato to HDZ nikada u nju nije
uspio ubaciti svoje "spavae", koji bi na dogovoreni znak poeli ruiti potporne stupove stranke. Takvih ni danas nema, ali nije
iskljueno da HDZ osloncem na Bandia, a neizravnim i na ostale Milanovieve oponente i protivnike, pokua iskoristiti sadanje
stanje, kako bi izazvao razdor koji se vie ne bi mogao zakrpati. Je li sluajno da je i u posljednje vrijeme sve koncilijantniji eks na
subotnjoj konvenciji borbeno zamahnuo takama i HDZ nazvao najuspjenijim hrvatskim "bojnim brodom"?!
Naravno da za sve ovo nema konkretnih dokaza, ali njih u ovakvim stvarima nikada i nema dok stvari ne budu gotove, a osim toga i
iz aviona se vidi da HDZ djelomino ve uspijeva, preko "uskoka" Bandia, stvoriti od SDP-a repliku HDZ-a, takorei HDZ II. U
svakom sluaju, uoi konvencije SDP-a, Hrvatska nikada nije bila ovako ozbiljno suoena, raunajui ak i Tumanovo vrijeme, s
pitanjem to e sutra biti s njenom opozicijom, i hoe li je vie uope imati. Valjda ne treba troiti rijei koliko je to sudbinski vano,
ak fatalno, za budunost zemlje, pa je onda red da se spomene to od toga ide na duu i sadanjeg, vjerojatno i budueg
predsjednika SDP-a Zorana Milanovia.
Taj ovjek zbilja je obdaren talentom da tjera ljude od sebe, i to esto tako da od muhe pravi slona (odbijanje Antunoviki
slubenog auta i dnevnica za jedan meunarodni skup, navodno uskraivanje mogunosti Vidoviu da produi pravo na dravni
stan, iako je to neusporedivo manji grijeh od njegovog aktivnog pomaganja Raanu ranih devedesetih da pobaca iz stranke grupu
toboe anacionalnih SDP-ovih intelektualaca). Zbog nevanih sitnica SDP je ostao i bez ijednog veeg koalicijskog partnera (svaa
s Vesnom Pusi oko potpredsjednikog mjesta u Saboru), s tim da je ovdje izronila kao bova jo jedna Milanovieva velika
fiksacija. Kao to je zbog neega uvjeren da je dovoljan samome sebi u vrhu SDP-a, tako si je uvrtio i da SDP moe sam pobijediti
HDZ, to je iluzija koja je ve plaena gubitkom ovih izbora, a platit e se gubitkom i narednih.
Sanader je ve spretno iskoristio ovaj Milanoviev ja-pa-ja sindrom i na mjesto prvog ovjeka Odbora za praenje pregovora s EUom progurao Vesnu Pusi, iako ono po svakoj logici pripada SDP-u, tako da se u nekim stvarima ef HDZ-a oito moe lakoom
poigravati s Milanoviem i njegovom strankom. Ali, u drugima SDP je veliki izazov, jo vie izravna prijetnja HDZ-u. To se prije
svega odnosi na dostignutu razinu unutranje demokratizacije, koju Milanovi i kada bi htio vie ne moe zaustaviti, gdje SDP s
viekandidacijskim izborima a uskoro i izravnim izborom predsjednika, doslovce posramljuje Sanadera, koji je na subotnjoj
konvenciji dobio 99,4 posto glasova, kao da je aklamacijom izvikan za generalnog sekretara KP Kine ili Vijetnama.
Ali, ne samo to. ak i ove svae meu socijaldemokratima, kojima se Sanader, Hebrang i ostali tako nadmono rugaju, zapravo
neizmjerno poniavaju njihovu stranku, jer ovakvo suprotstavljanje predsjedniku u HDZ-u jednostavno nije zamislivo. Naravno da
se to Sanaderu nimalo ne svia i da se uza sve salve samopouzdanja na konvenciji HDZ-a zbog toga ne osjea nimalo spokojno.
Dodue, ako svae u SDP-u eskaliraju, taj problem nestat e sam od sebe, i vrh HDZ-a prebrinut e na dulje vrijeme sve probleme s
ozbiljnijom opozicijom.
Ali, ako nakon predstojee konvencije SDP-a te svae jenjaju i preliju se u neto konstruktivno, eto panike, jer stvorit e se iznimno
nezgodan politiki presedan koji e stalno podlokavati temelje HDZ-a, koji su, vidjeli smo, i bez toga u jadnom, derutnom stanju.
Pa, logino je onda da Sanader prieljkuje darmar u SDP-u i da ve i javno prokazuje Milanovia kao novog Paalia, kojeg
ljevica mora amputirati isto kao to je desnica amputirala svoga. Valjda je u SDP-u ostalo dovoljno pameti da shvate to to znai i da
ne nasjednu na slian nain kako je Raan nasjeo ranih devedesetih.
________________________________
Kolumne (3/4)
Viktor IVANI
KLIP SLOBODE
SAD ili nikad

30. travnja, 2008.
U mojoj prepisci s Josipom Paviiem, urednikom male ali utjecajne profaistike biblioteke, te stalnim
kolumnistom Veernjeg lista, dolo je do stanovitih nesporazuma koje bih ovom prilikom htio otkloniti. Uz
nekoliko dosadnih i nematovitih uvreda na moj raun da sam "zombi" s "poluispalim gebisima", da sam
"urednii" u "propalom listiu", te, naravno, "Jugoslaven s Bavica" Veernjakov kolumnist ali se kako mu
"nije shvatljivo" to da moja nitavnost i meni slini "toliko mrze sve koji vole (eficu UN-a i saveznicu
Amerike) Republiku Hrvatsku", tj. da "bazdimo po Jugoslaviji" i ne podnosimo Hrvate kao to je on, Josip
Pavii. Nu, tu je nuno pojanjenje.
Ja sam, naime, za Paviia napisao da je srbofob, a on misli da sam ga napao zato to je Hrvat. Istina je da se ja
ni na koji nain nisam referirao na injenicu da je Pavii Hrvat a napose nisam zadirao u njegov emotivni
odnos prema "(efici UN-a i saveznici Amerike) Republici Hrvatskoj" nego na injenicu da je dotini osvjedoeni srbofob, ali on tvrdi da je upravo obratno, da sam ga napao zbog toga to je Hrvat. I bojim se da je uglavnom u pravu...
Naizgled je tu na djelu ono to Kant (filozof projugoslavenske orijentacije) naziva "antinomijom istog uma", situacija kada je obje
tvrdnje mogue jednako argumentirano braniti, samo to u ovome sluaju tvrdnje nisu meusobno suprotstavljene. U svojem
prethodnom tekstu oito nisam dovoljno jasno naglasio kako je srbofobija jedini sastojak Paviieva hrvatstva. Drugim rijeima,
napiete li da je taj gospodin mentalno ruiniran zato to je srbofob, to ujedno znai i da je jadan zato to je Hrvat, poto osim mrnje
prema Srbima i Jugoslavenima ne postoji ni jedan drugi razlog zbog kojeg bi se Pavii mogao osjeati Hrvatom. U onoj urbi i
polemikom aru naprosto nisam precizirao da je Paviieva patriotska osvijetenost primjerena razini debila. Zbog toga mu se
iskreno ispriavam.
A opet, da sada napiem kako Josip Pavii od cijele ove prie nije razumio nita, budui da ju je shvatio onako kako najbolje umi-
je, on e takoer uzvratiti da ga napadam zato to je Hrvat. I bojim se da e biti uglavnom u pravu... Jer mora biti dobro pozdravljen s mozgom da bi se doivljavao Hrvatom po modelu Josipa Paviia. Druga je stvar to on voli uskliknuti "Ivani me napada
zato to sam Hrvat!", poto mu je zbog nekih razloga neugodno rei "Ivani me napada zato to sam srbofob!", mada to u njegovu
sluaju znai jedno te isto. Meni je dakle svejedno, ali utaja je uzaludna, pa ga tu opet eka pervertirani Kant sa svojom antinomijom obje se tvrdnje dadu argumentirati, umjesto ili-ili za Paviia vrijedi princip i-i: i dovoljno glup i nedovoljno pametan.
Spustimo li se iz (projugoslavenskih) filozofskih oblaka na tlo domae ruralne mudrosti, sluaj bi se mogao definirati sljedeim
aksiomom: Jebe takvoga Hrvata koji bez Srba ne bi znao ni tko je ni to je! Neto slino pokuao sam kazati nakon to je Pavii u
Veernjem spjevao odu Georgeu Bushu i njegovu povijesnom posjetu Zagrebu, te nakon osamnaest godina postojanja samostalne
hrvatske drave proglasio konano osloboenje: "Ulaskom u vojni i politiki savez s Amerikom, izali smo iz svih jugoslavenskih
saveza i kombinacija. Odlijepili smo se od Srbije." Zapitao sam se tada, na openitoj razini, ima li ikakve pomoi za tu vrstu
hrvatstva (koje ne vidi drugoga naina da izae iz odreenog saveza nego da ue u odreeni savez), a na konkretnoj kako pomoi
Hrvatu Paviiu da si izbije tolike Srbe i Jugoslavene iz glave?
Takvu je vrstu hrvatstva, recimo, njegovao Ante Paveli, bivajui spreman ustupiti i zadnji etvorni metar svoje "samostalne
drave" crnome vragu ukljuujui i to da mu hrvatski nacionalni integritet uva njemaki Gestapo ukoliko e mu ovaj pomoi da
istrijebi Srbe i izvue se iz "jugoslavenskih saveza i kombinacija". Hrvatstvo je tu svedeno na izbor odgovarajue varijante
sluganstva, obogaljeno samo po sebi, pa dakle i sposobno tek da uiva samostalnost bogalja. Kada Srba ponestane, nastaju golemi
problemi samodefiniranja, traume "svojih na svome", alosna nemo da se razlikuje sloboda od pustoi.
Zato "veliki Hrvati" ude za Srbima vie od svakog prokletog Jugoslavena kojega su spremni nabiti na kolac. Ionako se tu radi samo
o pokuaju da se jedan otrcani ovinistiki kliej predstavi kao veliajna nacionalna ideja, pa e u tu svrhu potujui obiaje
drutvene fiskulture svaki klipan mahati zastavom vojske koja se odavno povukla s bojita.
Josip Pavii dravotvoran je utoliko to podupire svaku inicijativu koja e okljatriti hrvatski dravni suverenitet, uz uvjet da ta
inicijativa ne dolazi od Srba. Takoer je vano da odricanje od hrvatskog suvereniteta bude obrazloeno "opasnou" od Srba i
Jugoslavena koji odavno ne postoje kao realne politike injenice. Tako se proizvode utvare da bi se vlastita nezavisnost svela na
fantomsku mjeru. Jer Hrvati Paviieva tipa i ne priznaju nezavisnost izvan anra gole mitologije, gdje se sriu legende i gusle
deseterci, i gdje "Republika Hrvatska" egzistira kao neto dosta neprepoznatljivo i nestvarno, na primjer kao "efica UN-a".
U pravu je, elem, Pavii kada mi tepa da sam "zombi", jer kao "Jugoslaven s Bavica" ja i ne mogu biti drugo nego lik iz njegove
none more, izlika zbog koje e pljunuti na svoju vjekovima sanjanu nacionalnu slobodu i staviti je pod oruani i politiki patronat
prvoga sluajnog prolaznika. U tom je smislu on sasvim stereotipan: najsnanija karakteristika hrvatskog dravotvorstva jest to to
ne podnosi hrvatsku dravnu samostalnost.
No, to je odavno nauena lekcija, i postalo je prilino zamorno upozoravati "velike Hrvate" na manjak esencijalnog hrvatstva koji se
zapaa prilikom svakog sveanog busanja u grudi hrvatske. A i nije ba dolino da jedan "Jugoslaven" pouava Paviia nainu na
koji bi mogao biti Hrvat a da se istodobno ne deklarira kao moron.
Uostalom, ovaj se uporno ne da. U svojem odgovoru, tonom skruenoga patriota, pokuava "razjasniti" svoju poziciju, papagajski
ponavljajui isti maloumni refren: "Samo sam protumaio neke oite injenice, a bitna je ta da Hrvatska, kao slobodna i suverena
zemlja, ulazi u savez s Amerikom, a definitivno izlazi iz svih jugoslavenskih kombinacija."
Ja sam bio mislio da je Hrvatska izala "iz svih jugoslavenskih kombinacija" jo prije osamnaest godina, kada je postala "slobodna i
suverena zemlja", ali nije, upozorava Pavii, nego je to postala tek sada, kada "ulazi u savez s Amerikom", poto ta "slobodna i
suverena zemlja" i nije u stanju bez "saveza s Amerikom" izai iz "jugoslavenskih kombinacija", toliko je jadna, nemona i mizerna,
potpuno nitavna u svojoj nezavisnosti, a to e rei da je sposobna ostvariti se kao "slobodna i suverena" tek kada pronae
adekvatnog kontrolora i skrbnika.
Pavii je zato Bushu u Veernjem listu pedantno oblizao stopala, skupa s dravnim vrhom i prateom medijskom menaerijom,
istiui da to ini s punim dignitetom, kao ponosan i dostojanstven Hrvat. I ja mu elim da istrajno nastavi u tome smjeru, kako i
prilii asnom dravotvorcu: neka gmie uspravno.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserve
Kolumne (4/4)
Petar LUKOVI
PERO S ONOGA SVETA
POVRATAK POTPISANIH
30. travnja, 2008.
POTPISALI SPORAZUM, VAISTINU POTPISALI: Nakon tri meseca mentalno razuzdane rasprave meu
lokalnim partijskim domorocima o tome da li drava Srbija treba ili mora ili ne treba ili ne mora ili nee ili
hoe ili joj se jebe ili joj je svejedno ili nikako ne sme ili obavezno da potpie ili da odbije da prihvati SSP
(Ugovor o stabilizaciji i pridruivanju sa EU), itava diplomatska pizdarija sa elementima spektakularnog meunarodnog cirkusa
okonana je u utorak popodne kad je u minijaturnom Luksemburgu svoj irilini potpis na famozni SSP stavio potpredsednik
(tehnike) Vlade Srbije Boidar eli, uz brian roditeljski pogled sveprisutnog Boki Takija, predsednika Srbije i to je u ovom
asu jo vanije predsednika Demokratske stranke koja je Sporazum odmah proglasila "istorijskim" i toliko znaajnim da su na
ulice sa zastavama, trubei iz automobilskih povorki, istog asa izali aktivisti Bokijevih partijskih elija da na otvorenim
prostorima proslave ulazak "Srbije u Evropu".
Prijateljska DS 92 televizija trijumfu Borisa Tadia predala se potpuno, kao da je u pitanju iskrcavanje Prvog Srbina na Pluton: od
bokitakijevih ispraznih reenica u kojima su se pominjali svetla budunost, mladi, fondovi, nova radna mesta, deca, milioni evra
koji e se deliti po okovima, ko pre stigne do ubitanih repriza Tadievih zagrljaja sa svakim diplomatom koji mu se naao u
fizikom prostoru duboke zahvalnosti.
Klasino neupueni Hrvat mogao bi da pomisli da je Srbija ve postala lanom Europske Unije i da su predstojei izbori samo puka
formalnost u potvrdi svekolike srpske elje da bude integralni deo tzv. Europske Porodice Naroda: ali, stvari su, da izvinete, malo
zajebano komplikovane.
TA SMO, VAISTINU, POTPISALI: Ako, u alkoholnom tremensu, ovek poveruje Vuku Drakoviu (koalicionom partneru
Boki Takija) da e se milijarde evra sruiti na Srbiju kao mana s neba, samo ako psihiki jaki glasai podre Vuka a preko njega
veselnika Tadia vredelo bi, za trenutak, da proitamo komentar lista Sddeutche Zeitung koji ve naslovom Balkanska mizerija
Evropske unije nagovetava o emu se, u stvari, radi:
"Potpis Evropljana ispod sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Srbijom nema nikakvu praktinu vrednost. Moda e time porasti
ugled predsednika Tadia i to kod onih Srba koji ele da iza sebe ostave mrani srpski nacionalizam. Moda e ovaj potpis
umerenim snagama u Beogradu doneti po koji glas na izborima. Ali, potpisom se nita nije promenilo kada su u pitanju pravi
problemi. Saradnja Srbije sa Hakim tribunalom i dalje je nezadovoljavajua. A spor oko Kosova je i dalje nerazjanjen. EU nije ba
pametno postupila rasipajui svoje dragocene instrumente za kanjavanje i nagraivanje u nadi da e pridobiti par glasova
demokrata u Beogradu. Te instrumente treba uvati za velike konflikte a oni poinju kada se Srbija ozbiljno uputi ka EU koja nije
spremna za taj trenutak jer nema dobru strategiju za Balkan."
Re je, zapravo, o Catchu 22: Sporazum jeste potpisan, ali se nee primenjivati sve dok Srbija ne ispuni svoje obaveze prema
Hakom Tribunalu, dok ne isporui ratne zloince poput Stojana upljanina, Gorana Hadia ili Ratka Mladia. Taka ili toka:
prie o novcu koji e ve tomorrow sjuriti u Srbiju jer je ona potpisala SSP jednako su imbecilne koliko i faizacija priom kako je
SSP zapravo priznanje Kosova kao nezavisne drave, na emu Kotunica ve 80 dana gradi svoju najdosadniju i glupu priu, sve uz
podrku eeljevih radikala koji su SSP fiksirali kao najveeg neprijatelja.
I TA SAD KAD SMO POTPISALI: Hinjena lina dilema vredi li podrati ovakav Sporazum koji neodoljivo lii na Praznu
koljku: treba je ispuniti delima, ne obeanjima reila se davno, onog asa kad je Kotunica izjavio da je on "protiv". im je dr.
Kalanjikov "protiv", ja sam "za": formula je neodoljivo jednostavna, ak i kad podrazumeva da sam teoretski na strani Boki
Takija, to ba nije ugodno. Ali, kad vidite kako Kotuniin Kurir komentarie SSP, sve e vam biti jasno: u podnaslovu stoji
"Raduju se srpske svinje", ispod toga fotografija na kojoj su Rupel, Tadi i eli, onda naslov "Dadoe Kosovo", a u dnu strane
naivno objanjenje da e korist od SSP imati "srpske svinje i goveda jer e prema njima morati da se postupa humano, u skladu sa
propisima EU".
Ta vrsta "angaovanog nacistikog novinarstva" koja pokuava da bude duhovita na nain Velimira Ilia ili Vojislava Kotunice
ona je toka mentalnog raspada kad imam potrebu da branim Tadia i elia, bez obzira koliko mi ili na nerve; jer ova vrsta
Sporazuma, ak vidljivo ispraznog, jeste poslednji poziv Srbiji da se osvesti i izabere ta hoe: Rusiju, Kinu, Severnu Koreju ili
normalan ivot u Evropi.
Nesrena i nespretna Evropa koja naprosto ne zna ta e sa Srbijom: da li da uvodi sankcije ili da preti ili da podrava vajne
demokrate ili da se udvara nadrkanim glasaima zbunjena je koliko i sami srpski glasai koji u poslednjih 24 asa o SSP sluaju
kao o "Judinom peatu" (valjda je neko u Kotuniinom tabu "poljubac" zamenio "peatom" jer mu je to izgledalo aseksualnije),
"izdaji", "prodaji zemlje" ili o obeanjima da e "nova Vlada ponititi ovaj Sporazum" i "vratiti dostojanstvo Srbiji".
A ONDA: Drava u kojoj maltene svi histerino lau: Tadi koji se ponaa kao da je Srbija ve ula u EU, Kotunica kao da Srbija
nikad nee ui u EU, eeljevci koji se nadaju da e Rusija prekinuti ovu agoniju i primiti nas u Putinovo polno krilo, a svi zajedno
ne pominju Haki Tribunal, beei od njega kao od krsta, slika je Vaih Favourite Susjeda koji 11. maja na izborima imaju priliku da
razree sve pomenute dileme.
Naravno da ih nee reiti: jer sve ono to nas posle 11/05 eka jeste jeziva repriza recentne prolosti sa neizbenim Kotunicom kao
ovekom koji e sa svojih desetak odsto glasova odluiti kojem e se carstvu prikloniti da li opet kilavom i uvek mekom Tadiu
ili ushienom radikalu Nikoliu koji ve sad najavljuje da e Boki Takija hapsiti zbog izdaje.
ampanjac iz Europske Unije, sem Tadia i elia, jo nismo okusili: a da li emo i kad emo... ne zna se. Vano je samo da smo
dobili SSP; a to to se ne primenjuje i nee se primenjivati, nije naa briga.
Ko sad da hapsi Srpske Heroje u ime SSP kad borba za Srpsko Kosovo tek poinje? Tone odgovore aljite Tadiu i Kotunici: oni
su zajedniki napravili Ustav u kojem u preambuli pie da je Kosovo "neotuivi deo Srbije", zajedno su kreirali politiku prema
Kosovu, uestvovali na pregovorima, insistirali na "najiroj autonomiji", uveravali nas kako je "lana drava Kosovo fikcija" da bi
se ispostavilo da Amerika, Nemaka, Francuska, Italija, Hrvatska ili Maarska ne misle tako: Kosovo je nezavisno, Kosovo je
samostalno, do or die - tako jeste i tako e ostati.
Sa ili bez SSP. Tek da se zna.
________________________________
Teme (1/13)
KAKO JE IVO SANADER, PRETVARAJUI HDZ U POGON ZA OPSLUIVANJE SVOGA KULTA LINOSTI, PROIZVEO
ILUZIJU O PARTIJSKOJ KOMPAKTNOSTI
TISULJETNI SANADER
Ivica IKI
30. travnja, 2008.
Ispod vanjskih naslaga HDZ-ove monolitnosti skrivaju se teki slojevi netrpeljivosti, nepovjerenja, zavisti, ogovaranja, spletki i
meusobnog prezira. Sanader je osobno odredio da e njegova zamjenica i dalje biti Jadranka Kosor i da ona nee imati
protukandidata, jer meu vienijim HDZ-ovcima ima barem pet ljudi koji bi na konvenciji dobili vie glasova od Kosorove, o ijoj
popularnosti najvie govori podatak da je izabrana sa stotinjak nevaeih listia, ali Sanaderu na toj razini treba politiarka koja
mu ne predstavlja opasnost i iji je opstanak na sceni izravna posljedica njegove milosti
Ivu Sanadera nije oblilo crvenilo nelagode kad je na Dvanaestom opem saboru HDZ-a, odranom prole subote, obznanjeno da je,
kao jedini kandidat za predsjednika partije, dobio 99,4 posto delegatskih glasova na izbornoj skuptini. Prije e biti da je u tome
stranom asu pomislio o nelojalnosti i neoprostivoj nezahvalnosti onih petnaestak delegata (0,6 posto) koji su svoje glasake listie
uinili nevaeima i koji su tako sprijeili ostvarenje voine vrele tajne elje da dobije stopostotnu podrku stranakih izaslanika:
uenih sto posto trebalo je predstavljati i formalnu manifestaciju uspjenosti osmogodinje Sanaderove operacije instaliranja
samoga sebe za jedino i nedodirljivo HDZ-ovo boanstvo. efu HDZ-a tatina jo uvijek nije u tolikoj mjeri pomutila mo zdravog
rasuivanja da ne bi vidio da je HDZ-ov unutarpartijski demokratski deficit vei i od hrvatskog vanjskog duga, ali shvatio je da je
ovo zaputena zemlja u kojoj se komotno moe prepustiti prakticiranju diktatorskih hirova to mu duu napajaju slatkim potocima
nadmoi.
Shvatio je da marginalno kenjkanje slabe opozicije i rijetkih medija koji nisu pod njegovom kontrolom nije razlog dostojan
odustajanja od unutranjih vladarskih metoda koje ga em vidno usreuju na intimnom planu, em od HDZ-a ine njegovu privatnu
sljedbu koju sainjavaju ljudi kojima su kombinacijom razliitih sredstava maksimalno umrtvljeni buntovniki porivi i kojima je
ubijen osjeaj za ouvanje osobnog integriteta. Ostavimo li po strani egzistencijalnu ucijenjenost i krpoidne karaktere, koji
prevladavaju u veine istaknutih HDZ-ovaca, poklonstvo sljedbe ostvareno je ponajprije dvjema proljetnim pokaznim vjebama
koje su ulile strah svima kojima bi moglo pasti na pamet da skrenu s voina puta. Prva je bila u proljee 2002., kad se Sanader
koristei se i nedoputenim metodama i Glavaevim siledijama obraunao s Iviem Paaliem i
njegovom radikalnom i u (politiki) kriminal ogrezlom druinom. Druga je bila u proljee 2005.: tada je
izbaen Branimir Glava, a sa svih su razina promptno i nemilosrdno poieni ljudi to nisu na vrijeme
uskoili u tabor pravovjernih.
istake operacije
Sveopi javni aplauz zbog ovih dviju istakih operacija, koje se u sutini nije moglo ne pozdraviti, Sanaderu je priskrbio plat
za potpuno dokidanje unutarstranake demokracije, te njezinih i najstidljivijih pojavnih oblika. Sanader je jedini kreator HDZ-ove
politike i on je iskljuivi kreator politikih sudbina svih koji su se egzistencijalno i ideoloki vezali uz reenu stranku: partijska
tijela, ukljuujui i HDZ-ov sabor, tu su tek da dadnu institucionalno pokrie odlukama neupitno mudrog lidera i uskog kruga
njegovih pouzdanika, odlukama iji je osnovni smisao da se osujeti i najmanja mogunost podrivanja Sanaderova autoriteta. Tu se
negdje nalazi i jedan od najvidljivijih Sanaderovih otklona od tumanizma. Dok je, naime, Franjo Tuman HDZ-om upravljao
stalno arbitrirajui i balansirajui izmeu najmanje dviju snanih i snano suprotstavljenih struja, aktualni gazda vlada utjerivanjem
kulta linosti i slijepog jednoumlja ije kontinuirano javno pokazivanje treba rezultirati partijskom kompaktnou.
Rezultira, meutim, prividom partijske kompaktnosti, jer se ispod vanjskih naslaga monolitnosti koja je, rekosmo, produkt straha i
iznude s najviega mjesta skrivaju teki slojevi netrpeljivosti, nepovjerenja, zavisti, ogovaranja, spletki i meusobnog prezira.
Sanader je osobno odredio da e njegova zamjenica i dalje biti Jadranka Kosor i da u zadravanju te funkcije nee imati
protukandidata. Jasno je i zato: meu vienijim HDZ-ovcima ima barem pet ljudi koji bi na konvenciji dobili vie glasova od
Kosorove, o ijoj popularnosti najvie govori podatak da je izabrana sa stotinjak nevaeih listia, ali Sanaderu na toj razini
stranake hijerarhije treba upravo politiarka koja mu ne predstavlja nikakvu opasnost i iji je opstanak na sceni izravna posljedica
njegove milosti. Sanader je paljivo odluivao i o tome kojih e deset lanova HDZ-ova Predsjednitva poslati na potvrivanje
delegatima, a koja e lica u spomenuto tijelo uvesti po principu zauzimanja visoke partijske ili dravne funkcije.
Hladnokrvno odricanje
Meu tih deset potvrenih lanova Predsjednitva izuzev Vladimira eksa nema nikoga tko se premijeru obraa bez persiranja:
Boidar Kalmeta, Darko Milinovi, Dragan Primorac, Marina Matulovi-Dropuli, Gordan Jandrokovi, Branko Bai,
Petar obankovi, Ivan uker i Damir Polanec. (Meusobna netrpeljivost potonje dvojice vie gotovo i nije tajna.) Nitko od
navedenih, ukljuujui i eksa, Sanaderu nije naroito vaan i svakoga od njih on bi se hladnokrvno odrekao ako bi se ukazala
potreba da rtvovanjem pijuna zatiti vlastitu poziciju i interese.
Nitko od njih, osim toga, ne predstavlja mu nikakvu realnu opasnost: radi se o personama koje su, vie-manje, politiki potroene ili
liene ozbiljnijeg politikog potencijala i koje na javnoj sceni postoje ponajvie zahvaljujui premijerovu razmiljanju da su
najpoeljnije ministarske osobine sivilo i odsustvo linog integriteta. Iz te generalne slike neutaivom se ambicioznou i
servilnou izdvaja tek Dragan Primorac, ministar znanosti i obrazovanja, koji je ve neko vrijeme poput Jadranke Kosor
crvena krpa krugu HDZ-ovih preivjelih prvoboraca iji je neformalni voa Andrija Hebrang.
"Primorac je navukao prezir Hebranga i drugih svojim podzemnim operacijama koje vodi s krajnjim
ciljem da bude HDZ-ov predsjedniki kandidat", kae na sugovornik koji je dobro upuen u unutranje
odnose u HDZ-u. "Hebrang, takoer, sumnja da Primorac i sad vodi akciju njegova izbacivanja iz utrke
za dobivanjem HDZ-ove predsjednike nominacije: pokuava ga isprovocirati, a pomalo i uspijeva, da
javno obznani da eli biti HDZ-ov kandidat za efa drave, jer zna da se takvo to ne bi svidjelo Sanaderu
i da bi zatim uslijedili napadi koji bi unitili Hebrangove anse i zapeatili njegovu politiku karijeru.
Hebrang i njegovi istomiljenici, jednostavno, ne vjeruju Primorcu i misle da bi on bio prvi koji bi
pobjegao s broda kad bi stvari krenule po zlu. Smatraju, usto, da svojim nerealnim i samoreklamerskim najavama i projektima samo
nanosi politiku tetu HDZ-u u kojemu je ionako zbog karijeristikih motiva."
Sanader, naravno, ima rezervi prema Primorcu, no respektira injenicu da je najpopularniji ministar i da je razvio snanu interesnu
mreu u najmonijim medijima, to njegovo eventualno odstranjenje ini razmjerno kompliciranom operacijom. S druge strane,
Sanader se nikad, barem podsvjesno, nije prestao bojati Hebranga. U tom smislu, napominje Feralov sugovornik, valja obratiti
panju na novi u subotu primijenjeni nain popunjavanja stranakog Predsjednitva, to jest na injenicu da lanovi koji su u
Predsjednitvo uli na temelju funkcije nisu ili na delegatsko potvrivanje. O emu se, zapravo, radi? O tome da je na prolom
HDZ-ovu izbornom saboru, onom koji je 2004. odran u Rijeci, Vladimir eks, primjerice, u Predsjednitvo ulazio po osnovi
funkcije (predsjednik Sabora), ali se svejedno izloio glasovanju izaslanika. Isti je sluaj bio i s tadanjim efom Kluba zastupnika
HDZ-a u Saboru Lukom Bebiem. Znali su da ulazak u spomenuto tijelo na temelju glasova, makar i bez protukandidata, ima veu
snagu od ulaska po (nestabilnoj) funkciji. Hebrang je sad postao lanom Predsjednitva zato to je ef Kluba zastupnika, ali po
Sanaderovoj odluci nije proao delegatsku potvrdu: to znai da bi ga eventualna smjena sa sadanje saborske dunosti automatski
uklonila iz najvieg partijskog tijela; to, takoer, znai da je Sanader htio izbjei mogunost da Hebrang osvoji najvei broj
glasova meu onima koje delegati potvruju za lanove Predsjednitva HDZ-a.
Sanaderova volja
S druge strane, ef HDZ-a htio je izbjei situaciju da njegovi najpovjerljiviji i najvaniji suradnici kod izaslanika Dvanaestog opeg
sabora prou slabije od onih koji mu nisu toliko mili i bitni. To se odnosi na predsjednika Sabora Luku Bebia, meunarodnog
tajnika HDZ-a i ministra kulture Bou Bikupia, glavnog tajnika Ivana Jarnjaka, te na buduu predsjednicu HDZ-ove Zajednice
ena "Katarina Zrinski" i dravnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih poslova Biancu Matkovi: njima i nije potreban legitimitet to
proizlazi iz glasova na konvenciji, jer dobro znaju da veliki voa nikad nee imati razloga da ih se odrekne i da je legitimitet to
izlazi iz Sanaderove volje, u smislu stvarne moi, daleko znaajniji od delegatske potvrde. Andrija Hebrang vjerojatno je svjestan
da mu je pozicija poneto oslabljena zbog injenice da njegovo sudjelovanje u vrhu HDZ-a sad ovisi samo o Sanaderu, ali njegova
se nevolja sastoji u tome to s tom spoznajom ne moe bogznato uiniti.
MALI IZBOR IZ SANADEROVIH MISLI KOJE JE IZREKAO OTKAKO JE NA ELU HDZ-a
ISPRIAVAM SE ZBOG SJAJNIH GODINA
* HDZ se nema to ispriavati biraima i graanima. A ako se nekome trebamo ispriati, to je pokojni dr.
Tuman, jer nismo napustili konstituirajuu sjednicu Sabora kada nova vlast nije iskazala duno
potovanje minutom utnje hrvatskom predsjedniku. (na Petom opem saboru HDZ-a, 2000.)
* Ocjena je veine ljudi da se do 3. sijenja 2000. ivjelo bolje. To je injenica o kojoj e se sloiti svaki hrvatski graanin. (Veernji
list, 2001.)
* Ispriao sam se svima onima kojima je HDZ nanio nepravdu, ali ponosan sam na posljednjih deset godina. To su bile sjajne
godine! (Hrvatska televizija, 2002.)
* Moj skoranji posjet Austriji i SAD-u pobija tezu da bi se Hrvatska, ako HDZ pobijedi na iduim izborima, nala u meunarodnoj
izolaciji. (na konferenciji za novinare, 2002.)
* Hrvatska je s HDZ-om na vlasti bila blie Europskoj Uniji nego danas. (Novi list, 2002.)
* HDZ ne podravaju samo desne stranke u Europi, ve i sve ozbiljne politike stranke u inozemstvu. (Slobodna Dalmacija, 2002.)
* Da je HDZ danas na vlasti, ne bi dolo do spora sa Slovenijom niti do problema na Dunavu. (na konferenciji za novinare, 2002.)
* Optube vezane uz navodni gospodarski kriminal Jambe su nam smetale i prije, ali smo bili jako zauzeti drugim stvarima, pa je
Jambo tek sada doao na red. (na konferenciji za novinare, 2003.)
* Mi drimo da je Ante Gotovina apsolutno nevin i vjerujemo da se svi u Hrvatskoj oko toga slaemo. (Hrvatski radio, 2004.)
* Izjava Furija Radina u Hrvatskom saboru da je nakon Oluje bilo etnikog ienja Srba, amnestija je Miloevieve i velikosrpske
politike. (na proslavi 14. godinjice osnutka karlovakog HDZ-a, 2004.)
* Nema toga koji se moe natjecati s vama i sa mnom osobno u ljubavi prema Hrvatskoj! Neu dopustiti da itko bude vei od mene
u ljubavi prema Hrvatskoj! (na sjednici Vlade, 2004.)
* Hrvatska je iznad svih, pa i iznad HDZ-a. (na Saboru HDZ-a u Rijeci, 2004.)
* U osnovnoj koli nisam mogao pjevati o domovini. (u razgovoru s okupljenima na sveanom otvaranju podrune kole Josip
Jedvaj u Vrbnom, mjestacu u Varadinskoj upaniji, 2005.)
* Jedina smo stranka koja zaista oslukuje to kae hrvatski narod i od nas nema jae stranke u hrvatskoj povijesti ako je suditi po
rezultatima koje smo napravili. (na predizbornom skupu u Ploama, 2005.)
* Ja osobno stojim iza svake svoje rijei na skupu potpore generalu Mirku Norcu na Rivi, jer mi smo se tada pobunili protiv ruenja
digniteta, poniavanja i ubijanja ponosa hrvatskih branitelja od strane ondanje vlasti. (na proslavi 16. obljetnice osnutka splitskog
HDZ-a, 2006.)
* Najvanije je da ljudi budu siti, a cijene energenata dostupne svima. (na konferenciji za novinare, 2008.)
TISULJETNI SANADER
________________________________
Teme (2/13)
KAKO JE HDZ POVODOM SREDNJOKOLSKIH DEMONSTRACIJA PROTIV UVOENJA DRAVNE MATURE
PREDBACIO KONKURENCIJI UPRAVO ONO TO JE SAM NASTOJAO PODUZETI POLITIKU MANIPULACIJU
UENICIMA
ZLOBNI I MALODOBNI
Igor LASI
30. travnja, 2008.
Zauujue poputanje ministra Dragana Primorca gnjevnim maturantima treba ipak podvrgnuti pitanju tko na kraju dobiva
itavim sluajem. A upravo Ministarstvo obrazovanja uspjelo je time izbjei rok za uvoenje dravne mature do kojeg se samo
neuspjeno dovelo, jer je oito da za nju nisu spremni ni uenici, ni uitelji, ni drava. Dobili su na vremenu, a da to nisu ni
zatraili, i jo su ispali puni razumijevanja, ime je zadovoljena politika poanta situacije. Primorac usto ve pokuava rasporediti
krivnju na suradnike, pa se nemojmo uditi eventualnim rtvenim prinosima u dogledno vrijeme
Deurni bi analitiari sad mogli zakljuiti kako se teite drutvenih kretanja meu mladima iz nekog
kompleksnog sociolokog razloga pomaknulo s pasivne pozicije obiljeene depresijom i uestalim
samoubojstvima, ka totalnom politikom angamanu od kojeg podrhtavaju gae ministrima... Ali, kao to
prvi trend nije bio iitan objektivno, nego je onomad zapravo fabriciran u medijskom interesu, tako ni
potonji ueniki bunt protiv uvoenja dravne mature ne treba optereivati dodanim vrijednostima. Tek tad
bi posrijedi bila "politika manipulacija mladima", kako u HDZ-u ovih dana vole rei za sve izvankolske
aktivnosti. Ipak, neke je elemente politikantskog nametanja doista ve mogue utvrditi.
Srednjokolci su doekali ovo proljee burnije negoli je uobiajeno, dodue, protivei se Vladinoj odluci da
im dogodine za vrat namakne zahtjevni finalni test, a bez dovoljno pripreme i utvrenih pravila igre. I prije
toga malodobni puntari najavili su dosezanje kritike mase, lokalnim prosvjedima zbog preskupog im
javnog prijevoza ili zakljuavanja kolskih vrata. Sve to se u ovoj zemlji prepoznaje kao izraz nevjerojatnog aktivizma, jer inae
domai politiari ne bi roditeljima sadanjih maturanata onako brutalno maznuli kompletnu zajedniku imovinu i pratea socijalna
prava... Analogijom se namee i odgovor na upit to bi bilo da se nekim sluajem aci nisu odluili prekinuti nastavu i ulicama
nekoliko gradova pronijeti kritiku jednog poluproizvoda odgojno-prosvjetnog sustava s Draganom Primorcem na elu.
Forenzika politike
"Ne bi bilo nita, osim to bi se dogodine nesmetano provela dravna matura, u obliku za kojeg sam ministar sada kae da ne valja",
rekla nam je Marija Lugari, SDP-ova saborska zastupnica i lanica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Podsjetimo se: nakon to je dravni tajnik Radovan Fuchs neuspjeno pokuao obmanuti pobunjene srednjokolce, ministar Primorac je s nesvakidanjom pomirljivou njoj emo dalje svakako posvetiti malo vie panje izjavio da su institucije pogrijeile, da
se dravna matura "apsolutno moe i odgoditi", te da je "kljuno uti to misle uenici". Nije niti pokuao objasniti, meutim, u
emu su koje institucije podbacile i zbog ega, kamoli da bi nam odao zato je na ovu temu odjednom presudno uti ba ake.
Dravne ustanove, u prvom redu Ministarstvo obrazovanja i znanosti kao krovna institucija sustava, jo su 2004. s dolaskom HDZ-a
Ive Sanadera na vlast, odbacile dovreni program uvoenja dravne mature, autoriziran od strunjaka okupljenih pod ravnanjem
prethodne vlade. Ako se dananji ministri pitaju kako sad uenicima pada na pamet transparentima zazivati pokojnog Stipu uvara,
trebali bi ustvari spoznati barem ono to su propustili iskoristiti od administracije pokojnog Ivice Raana. Draganu Primorcu, koji
je upravo za vrijeme uenikih demonstracija promovirao ujedno svoje politike i forenzike dosege, to je, zaudo, problem.
"Ve 2003. godine dovrili smo projekt implementiranja dravne mature, sa svim studijama izvodljivosti", kae
Marija Lugari, "a pripremali smo ga tri godine. I uspjeli su to zabrljati jer su se vie bavili likom i djelom
gospodina ministra prosvjete i njegovim floskulama o 'drutvu znanja', umjesto da se prime posla i donesu
pravilnik o reguliranju uvjeta za provoenje dravne mature. No oni su prof. dr. Petra Bezinovia zamijenili
Goranom Sirovatkom, sadanjim efom Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, bivim
urednikom iz 'kolske knjige'... To je vie nego lo odnos prema strunosti, a mi se udimo kad nam djeca
izau na ulice radi evidentnih posljedica takvog sustava."
Dobri alabahteri
Ali, dok je ministar pred Sanaderom i ostatkom politike te drutvene elite slavio reprint svoje - i svojih 17 suradnika - knjige o
analizi DNA i njezinoj sudskoj primjeni, lukavi mu poslanik Fuchs nastojao je srednjokolce uvjeriti da su izmanipulirani i da im je
"netko sastavio dobra pitanja", dakle, ona koja su mu postavili, a na veinu kojih je odgovorio s "vjerojatno" i "moda"... Taj
"netko" je istoga dana iz Ministarstva obrazovanja imenovan kao SDP, iako njegovim alabahterima ne raspolau aci nego HDZ.
Nita nije bilo tajno, meutim, i SDP je proteklih godina upozoravao zastupnike HDZ-a da nema uvjeta za dravnu maturu ve
2009. godine. Pa, sad je Dragan Primorac i taj odgovor prepisao, ustvrdivi da je realnije projicirati za 2010. godinu.
A na ulici, policija je i ovaj put bolje odradila svoj dio posla. Nekoliko uenika u Varadinu i Splitu privedeno je zbog izazivanja
nereda, a posebni vid politike korektnosti uveden je oduzimanjem transparenata s uvredljivim sadrajem po ministra i njegove.
Ulica na kojoj su zavrili srednjokolci nosi tako i svoje rizike, no njima su se prema izvjetaju HTV-a te okolnosti dopale... "Odsad
emo uvijek prosvjedovati, jer vidimo da tako moemo neto napraviti", kazala je jedna uenica. Sad, je li to stvarno dobro, to to su
povjerovali da tako mogu neto postii, ovisit e o tome to ele. to god odabrali, sad se moe rei makar toliko da e se likovi
nasuprot njima puno ee postavljati obrnuto proporcionalno tom izboru, nego to e im povlaivati.
"To se nije trebalo desiti, mi zastupamo iskljuivo otvoreni dijalog", kategorina je Vesna Puhovski, izvrna direktorica Foruma za
slobodu odgoja i koordinatorica Upravnog odbora Koordinacije udruga za djecu. "Oni nisu smjeli izai na ulice, iako nema dileme
da je za to krivo ministarstvo. Ako se hoe provesti dravna matura, proces zahtijeva dijalog svih sudionika. Djeca su kao krajnju
mjeru, da se konano i njih neto uje, izala na ulice. Lakoa kojom je to na jednu godinu otkazano, meutim, zabrinjavajua je. To
je ozbiljan posao, no sada djeluje kao da nije tako i provoen. Ako je to bio ozbiljno zamiljen proces, nije trebalo izlaziti na ulice, a
ako se ve izalo, trebalo bi obrazloiti to odlaganje. Ovako ostaje dojam o neozbiljnosti u radu."
Marija Lugari smatra da je aki bunt krajnje autentian, jer su srednjokolci, tisue uenika treih i etvrtih razreda, osjetili da ih
se eli preveslati: "Ali, ministru Primorcu i HDZ-u bilo je tako najlake, pustiti da stvari dou do pucanja, ako treba, i tek onda se
povui. Neke druge situacije ve su tako iskoritene, ali nekad im i ne uspije. Na tako jeftin nain djecom ne moete manipulirati, ja
to znam, kao uiteljica. Djeca, kao i odrasli, mogu natrati na trik, ali ih ne moete ovako vui za nos. A same HDZ-ove optube na
raun SDP-a dio su toga postupka i politike prakse prikrivanja vlastitog nerada, kada im ne preostaje nita doli nabacivanje blatom
na politikog protivnika."
Profitersko ministarstvo
Tomislav Rekovac, gimnazijski profesor filozofije i bivi izvrni direktor Instituta Otvoreno drutvo u Hrvatskoj, kazao nam je da
se i sam otprve zaudio jednostavnom rjeenju kojem je pribjegao Primorac. "Nisam sklon teoriji
zavjere, ali trebalo bi se uvijek pitati cui bono tko profitira, dakle, ovakvim sluajem. Mislim da
je to prvenstveno Ministarstvo prosvjete, koje je uspjelo izbjei rok za uvoenje dravne mature
do kojeg se neuspjeno dovelo, jer je oito da za nju nisu spremni ni uenici, ni uitelji, ni drava.
Dobili su gratis time-out, a da ga sami nisu ni zatraili, i jo su ispali jako enerozni, puni
razumijevanja, ime je zadovoljena politika poanta itave te situacije."
Ukratko, ako je netko do kraja pokuavao manipulirati uenicima, inio je to Dragan Primorac, usmjeravajui zbivanja u svoju
korist, a uslijed ope tete... I ve pokuava rasporediti krivnju na suradnike, pa se nemojmo uditi eventualnim rtvenim prinosima
u dogledno vrijeme. Sami pak uenici, koji su pokazali zavidnu razinu demokratinosti i komunikacijsko-tehnoloke inteligencije (o
ijoj generacijsko-mentalitetnoj dimenziji bruje mediji), i koji su se povezali preko interneta, bez izabranih predvodnika, oni bi
mogli i dalje razvijati svoje sposobnosti. Kako bi se tek iz Vlade prialo o manipulacijama da uenici uzmu propitivati predloenu
materiju iz povijesti ili spolnog odgoja, pravi sadraj onoga emu je ispit zrelosti tek zavrna forma...
ODNOS MINISTARSTVA PREMA PROBLEMU DRAVNE MATURE SAMO JE DIO UKUPNE KATASTROFALNE
REFORMISTIKE POLITIKE SREDNJEG I VISOKOG KOLSTVA
KOLOVANJE LUDOM RADOVANJE
Srednjokolci nipoto nisu jedina rtva ministra obrazovanja i znanosti Dragana Primorca, ali su se
pokazali angairanijima i organiziranijima od hrvatskih studenata. Upravo je politiko nametanje
Bolonjskog procesa ovdanjim sveuilitima i okosnica "drutva znanja", neokapitalistikog projekta
eksploatacije visokokolskih proizvoda, proizvoaa i potroaa, a pod ruku mu se vue i projekt irenja
strunih studija bez strune osnove, ali zato u javno-privatnom partnerstvu. Krah visokokolske reforme
rezultat je Vladine politike koja u prosvjeti i znanosti te visokom kolstvu funkcionira navlas isto kao i u
drugim resorima, npr. u vanjskoj politici i privredi kad je posrijedi ZERP: prvo lakomo krenu na
implementaciju po inerciji politike odluke, zatim biljee tetu i gledaju kako bi odgodili naplatu.
I sam spoj srednjokolske i visokokolske problematike je bremenit nerijeenim dvojbama koje se
umnogome prelamaju upravo preko modela dravne mature. Kao to nas je na to podsjetio Tomislav
Rekovac, dravna matura ima odreenih konceptualnih problema utoliko to nije uvijek jasno je li to
prvenstveno cilj za utvrivanje mjere ostvarenih programa iz dotadanjeg obrazovanja, ili instrument pomou kojeg e fakulteti
vriti selekciju za nastavak kolovanja, a glavne tekoe nastaju kad se to nastoji brzopleto miriti. Ispitni katalozi tako mogu
zadobiti izgled koji manje ima veze s odraenim programima, a vie s oekivanjima hrvatskih sveuilita, dok razlika zna biti
prilino velika. Izmeu tih interesa, napetostima su izloeni ponajvie maturanti.
Nedorasle lai takve politike, reprezentirane dravnim ustanovama to su tamponirane brojnim instancama u kojima sad Primorac
predano trai kvar, srednjokolci detektiraju lakoom uredno, reklo bi se, apdejtiranih antivirus-programa. Ali, na strani Dragana
Primorca je kompletna dravna mainerija, zorno isturena za potrebe zagrebake promocije njega i njegove knjige, ba za vrijeme
privoenja srednjokolaca u Varadinu i Splitu "zbog izazivanja nereda". injenica od koje vie nema bijega jest da on sada ima
dovoljno vremena i podrke premijera Ive Sanadera u nastavku mandata, da odgovori na sve izazove te jednako srednje kole i
fakultete konano dovede u red, i ne treba sumnjati da e uiniti sve to zna i ne zna da to postigne. Jer, imaju i policiju.
ZLOBNI I MALODOBNI
________________________________
Teme (3/13)
U SJEANJE NA MILANA KANGRGU (1923.-2008.), JEDNOG OD NAJVEIH HRVATSKIH FILOZOFA
MISLILAC POTENJA
30. travnja, 2008.
Kao dugogodinji profesor etike na zagrebakom Filozofskom fakultetu, uz Gaju Petrovia bio je najznaajniji pripadnik slavne
struje okupljene oko asopisa Praxis, zabranjenog 1974. godine. Ali, posve raritetno intelektualno potenje i poleminost doveli su
Kangrgu u novoj Hrvatskoj do kudikamo tee pozicije javne osobe koju se mahom preuuje i potiskuje, osim to ga se napadalo
politiki, medijski, sudski i fiziki. Milan je Kangrga u naim novinama objavio niz tekstova i intervjua, od kojih izdvajamo nekoliko
odlomaka objavljenih u Feral Tribuneu. Objavio je i dva naslova u Biblioteci Feral Tribune, a zagrebaki nakladnik Euroknjiga
uskoro e izdati zbirku Kangrginih spisa, eseja i lanaka napisanih posljednjih godina
Reim, vlast, pljaka
Zagrebaka filozofska kola bila je poznata u svijetu i dobivala priznanja od najprominentnijih mislilaca
ovoga stoljea, s kojima
je bila u neprekidnoj plodnoj teorijskoj komunikaciji. I sada to neki ljudi ovdje ele izbrisati na
najneukusniji nain. A kad smo se mi javno borili protiv biveg staljinistikog reima i sistema u cjelini, ti
vajni "nacionalni korifeji" ili su zduno, posluno i karijeristiki sluili tom istom reimu, ili su bili ku ko
kuja v unu, kako bi to rekao Krlea. I nikome od njih nije bilo stalo ni do kakve demokracije, kao to im to
nije ni danas, nego im je bilo stalo samo do vlasti, moi i pljake narodne imovine! A objektivno-historijski
gledano, to je bila i ostala samo nacionalistika frakcija unutar Saveza komunista! Svakako da tome
pridonosi i sam dr. Franjo Tuman. Jer da je on istinski intelektualac, ne bi to doputao, jer ovi njegovi
kvaziintelektualci rade to i u njegovo ime i u ime njegove vladavine u ovoj zemlji. (1996.)
ovjek, narod, zloin

Tako dugo dok se ne bude razlikovalo politiko rukovodstvo neke zemlje i naroda od samog tog naroda, stalno e tinjati onaj
podmukli i anticivilizacijski talog mrnje prema nekom drugom narodu i manjinama u svom okruju. Odatle onda zloini onih na
vlasti bivaju kolektivno pripisivani svima, itavu narodu. Nacionalisti govore o narodu kao nekom entitetu. Narod je, meutim, za
razliku od plemena i roda, rasloen u klase, slojeve, interesne grupe, stalee, profesionalne grupacije i pojedince, koji se razlikuju po
svim moguim linijama: prije svega po materijalnom interesu, po obrazovanju, posebnim potrebama svih vrsta, po duhovnom
habitusu, po svojim ljudskim afinitetima itd. Podvesti sve to pod jedan i zajedniki nazivnik do posvemanje nivelacije, znai htjeti
da se ovjek svede na svoju jednu i jedinu biologijsko-zoologijsku kategoriju: na-roditi se, to bi imalo biti dovoljno za ljudski
dostojan ivot. To je povijesna la. ovjek nije ivotinja kojoj je dovoljno da se na-rodi u nekom narodu. On se tek svojim djelom
mora potruditi da postane ovjekom. (1996.)
Lijevo, desno, Hrvatska
ini se da smo svi zaboravili kako 3. sijenja 2000. graani nisu glasovali za neto "lijevo"; nisu uope glasovali "za", nego
"protiv", da se s vlasti skine HDZ, iako je to po moguim konzekvencijama i rezultatu moglo biti od dalekosene vanosti za
budunost Hrvatske. To je meutim Raan upropastio, i to je bio gotovo presudni povijesni promaaj, to e ga Hrvatska osjeati jo
vjerojatno stotinu godina. Sad vie nitko nee zaustaviti ovo "progresivno" kretanje udesno, uvijek iznova u prolost. Upravo zato
mi smo ne samo u "predvorju Europe" nego ba u predvorju povijesne suvremenosti uope. U tom smislu svaka hrvatska budunost
trai uvijek iznova svoj orijentir ili putokaz u prolosti. Prolost je hrvatska "sudbina". Mi smo tek na pragu novovjekovlja, te nam
je graanski svijet po onom najboljemu tek daleka i nedostina budunost. (2003.)
Radnici, SKH, HDZ
to se tie radnika i njihovog sadanjeg, a bit e i budueg poloaja, moram bez ikakve malicioznosti rei da su zasluili to to
imaju. Prije svega, 70-80 tisua tzv. lanova SKH preko noi je 1990-1991. prelo u Tumanov HDZ, a meu njima i velik broj
radnika, koji i danas daju svoje glasove desnici. A to se tie dvadesetogodinjaka, koji ne znaju nita o tome kako se ve dobro i
sigurno ivjelo u onom tzv. socijalizmu, shvatljivo je njihovo dranje danas. Ali svi ostali, koji su preko noi doslovno sve
zaboravili, kako su ivjeli, gradili kue i kupovali stanove i namjetaj na kredit, imali sigurno radno mjesto, socijalnu i zdravstvenu
zatitu, a umirovljenici su dobivali mirovine (usklaene s rastom ivotnih trokova) prvog u mjesecu, pa se i kolovalo i studiralo
besplatno... Zato mislim da je narod u cjelini zasluio tu sudbinu, koja e mu biti jo i gora. Hegel je rekao da svaki narod ima takvu
vlast kakvu zasluuje. (2003.)
Knjiga, demokracija, lakrdija
Nisam "zaljubljen" u taj trend neoliberalizma, poput mnogih naih glumatora demokracije ovdje i sada. Oni ak ne znaju ni to da su
kapitalizam i demokracija uzajamno najdublje proturjeni antipodi. to se pak tie "utjecaja na kulturu", u nas to dovodi gotovo do
lakrdijakih dometa. Pogledajte samo ovu sadanju polemiku oko literarnih vrijednosti, u kojoj reklamirana proa knjige na tritu
postaje jedini kriterij "literarne kvalitete"! Kad bih imao nekoliko milijuna dolara na raspolaganju, kupio bih stanovit broj novinara i
filozofskih kritiara, i oni bi od Kangrge preko noi napravili najveeg filozofa svih vremena, pa bi se moje knjige prodavale kao
halva! Na taj nain postao bih i ja "pravi bestseler". (2003.)
Izbori, interes, drava
Meni na prozor svakodnevno dolijee jedna grlica, koju spominjem kao poetsku sliku. Ona mene ljubi, ja nju ljubim, itd. Ona kucka
kljunom na moj prozor, ja joj iznosim proso. Sinulo mi je da ona zna svoj interes, za razliku od Hrvata na izborima. Da sam toj grlici
samo jednom prijetee zamahnuo, ne bi se vie pojavila na mom prozoru. A ve 15 godina u Hrvatskoj su na vlasti tipovi koji su
ubijali i palili, koji su pljakali Hrvatsku i njezine graane. Veina glasa za ljude koji rade protiv njihovog interesa. (2005.)
Crkva, politika, konica
Crkva je od edikta cara Konstantina 325. godine postala i ostala primarno politika organizacija sa svojim iskljuivo ekonomskim
interesima i pretenzijom na vlast po svaku cijenu, tako da je sve do Francuske revolucije 1789. i bila glavni bastion vlasti i reakcije.
To je ona kod nas ostala sve do danas. Svojom konzervativnom ulogom ona nuno podrava reakcionarne snage naeg drutva, i
stalno je najradikalnija snaga desnice, pa e to i ostati. Ona upravo tu vidi svoj pravi interes. Utoliko ne treba od nje oekivati neto
drugo ili bolje u doglednoj budunosti. alosno je pritom samo to to se gotovo sve politike stranke u Hrvatskoj danas toliko
neukusno dodvoravaju Katolikoj crkvi, da to sa svoje strane postaje konica brem razvitku demokracije u Hrvatskoj. (2005.)
MISLILAC POTENJA
________________________________
Teme (4/13)
FERAL OTKRIVA: DOKUMENT HRVATSKOG ZAVODA ZA PRIVATIZACIJU POTVRUJE SUMNJE DA JE GRAD

SLAVONSKI BROD TREBAO BITI OPLJAKAN ZA 60 MILIJUNA KUNA
SLAVONSKI BRODOLOM
Drago HEDL
30. travnja, 2008.
U dokumentu HFP-a stoji da 31. prosinca 1991. Novogradnja u popisu svojih potraivanja nije priloila i onaj koji bi se odnosio na
sadanji dug od 572.253,06 eura. Kako je ono nekoliko puta vee od ukupnih potraivanja Novogradnje, teko da bi ga netko, da je
postojalo, zaboravio. Potraivanje nije iskazano ni u obnovi pretvorbe Novogradnje, pa u HFP-u zakljuuju kako Novogradnja i
nije vlasnik tog potraivanja koje je zbog nagomilanih kamata i prijetee ovrhe, u crno zavilo Grad Slavonski Brod
Gradonaelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara uvjeren je da u rukama napokon ima papir koji potvruje da je sprijeen pokuaj
velike pljake grada na ijem je elu, pljaka teka oko 60 milijuna kuna. Rije pljaka, bar za sada, pokrivena je rjeenjem
Opinskog suda u Slavonskom Brodu, koji je 19. prosinca prole godine naloio izvrenje pravomone ovrhe nad Gradom Slavonski
Brod, kako bi se namirila potraivanja tamonje tvrtke Novogradnja d.d. Po tom rjeenju Grad Slavonski Brod bi Novogradnji, na
ijem je elu direktor Ivan Dragievi, brat predsjednika uprave INA-e, trebao isplatiti 572.253 eura, to svakako ne bi bio razlog
za bankrot Grada. No, kada se zna da taj neto vei od etiri milijuna kuna teak dug, kako je utvrdio sud, datira od 1. srpnja 1991.,
te da se od toga dana na njega obraunava kamata od 15 posto godinje, dolazi se do iznosa od 45.255.508 milijuna kuna!
Uzdrmana statika
Zbrojeno, dug i zastraujua kamata, zajedno ine 50 milijuna kuna, ali na nesreu Grada Slavonski Brod, ni to nije sve. Na osnovni
dug, od ona etiri milijuna kuna, valja platiti i kamate po stopi od 15 posto od sredine prosinca 2006. (kada je sud presudio u korist
Novogradnje) do dana isplate, te svemu jo dodati sudske trokove neto vee od 280.000 kuna, kao i trokove ovrhe od 54.000
kuna, takoer s kamatama od 15 posto godinje za protekle tri godine.
Papir kojim sve to gradonaelnik Duspara pokuava osporiti i spasiti Slavonski Brod od bankrota stigao
je 11. travnja ove godine iz Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), dravne institucije ija je statika jo
uzdrmana akcijom Maestro. Ondje su vie puta vagali svaku rije prije nego to je na dokument svoj
potpis stavio predsjednik Vedran Duvnjak. Kopija tog dokumenta poslana je i u Gajevu 35, u Zagrebu,
Graansko-upravnom odjelu Dravnog odvjetnitava, a jedna preslika od sredine travnja nalazi se i na
stolu upanijskog dravnog odvjetnika u Slavonskom Brodu Stjepana Haramusteka.
U tom, za Dusparu toliko vanom papiru, stoji kako tvrtka Novogradnja "nije vlasnik potraivanja u
iznosu 572.253,06 eura", pa dakle ni one zastraujue kamate nastale na tom dugu od 1991. godine, kako
je to presudio sud u Slavonskom Brodu. Hrvatski fond za privatizaciju obrazlae to papirima iz vremena pretvorbe tvrtke
Novogradnja, nastale iz tamonjeg komunalnog poduzea. Ti papiri, stoji u dokumentu HFP-a, pokazuju da na dan 31. prosinca
1991. Novogradnja nije "ni u jednoj bilannoj poziciji" u popisu svojih potraivanja priloila i onaj koji bi se odnosio na dug od
572.253,06 eura (odnosno, u to vrijeme, 1.121.616 DEM). Tih neiskazanih 1.121.616 DEM, bilo je nekoliko puta vee od svih
ukupnih potraivanja Novogradnje, a ono, stoji takoer u dokumentu HFP-a, nije iskazano ni u postupcima obnove pretvorbe
Novogradnje, pa dakle nije ulo ni u njen temeljni kapital. Stoga u HFP-u zakljuuju kako Novogradnja nije vlasnik potraivanja u
iznosu od 572.253,06 eura, duga koji je zbog nagomilanih kamata i sudskog rjeenje o ovrsi, u crno zavio Grad Slavonski Brod.
Zakulisna tema
Rjeenjem o ovrsi s poetka ove godine Novogradnja je postala vlasnik ak 13 graevinskih estica u vlasnitvu Grada Slavonskog
Broda, ukupne povrine od 263.238 metara etvornih. Utvrivanjem njihove vrijednosti i njihovom prodajom namirila bi se, dakle,
potraivanja Novogradnje, no kako smo vidjeli iz papira HFP-a, njena su potraivanja zapravo nepostojea. Teza gradonaelnika
Duspare da se radilo o pokuaju pljake grada, u iznosu od 572.253,06 eura s onom zastraujuom kamatom, sada, dakle, postaje ne
-to jasnije. No, kako je uope do tog spornog potraivanja dolo i tko bi mogli biti akteri te pljake, teke vie od 50 milijuna kuna?
Feral je prije godinu dana, pred izvanredne izbore u Slavonskom Brodu, izazvane krizom vlasti i padom koalicije predvoene
tadanjim gradonaelnikom Dusparom (HSP), pisao kako je upravo taj dug bio glavna zakulisna tema izbora. Zbog tog duga i
velike igre kamo e otii novac bude li naplaen i dolo je do krize brodske vlasti. Kad su raspisani novi izbori, HDZ je uloio
ogroman novac u kampanju, ne bi li svog kandidata, Peru osia, direktora tamonje tvrtke Brodska Posavina, ustoliio u
najvaniju gradsku fotelju. Iza osia koji na izborima nije slavno proao (HDZ je dobio est od ukupno 25 mandata, a koalicija
HSP, HSLS, HSS 10, pa je Duspara, uz tihu pomo SDP-a, ponovno postao gradonaelnik) stajao je, naravno, i najmoniji lokalni
HDZ-ovac, Zdravko Sokovi.
osi je, govorilo se tada po Brodu, bio Sokoviev izbor i trebao je da su izbori dobiveni odigrati kljunu ulogu u prii o
pedesetak milijuna kuna duga, koliko je Grad Slavonski Brod trebao platiti Novogradnji. I tada je, naravno, bilo jasno da Gard taj
iznos nee moi platiti u novcu, no mogle su se uzeti njegove nekretnine vrijedna graevinska zemljita to je ve bilo i rijeeno
sudskim presudama i kasnijim ovrhama. Tvrtka Brodska Posavina, na ijem je elu, rekli smo, Pero osi, registrirana za
vodnogospodarsku djelatnost, bila je, ulo se u brodskim politikim krugovima, vlasnica veinskog paketa dionica Novogradnje
(80,56 posto, odnosno 2433 dionice), no te je dionice, kako ba ne bi izgledalo sve do kraja providno, ponovno otkupio sadanji
direktor Novogradnje Ivan Dragievi. Operacija bi bila prilino providna da je osi izabran za gradonaelnika i da je potom
njegovo poglavarstvo donijelo odluku o namirenju duga Novogradnji, a da je ta ista Novogradnja u veinskom vlasnitvu Brodske
Posavine, na ijem je elu osi. No, kako vlast nije dobio HDZ, te su slatke brige otpale, ali ne i namjera Novogradnje da doe do
svojih, sudskom presudom, ovjerenih potraivanja.
Ogromno bogatstvo
Pored dokumenta HFP-a, kojeg Duspara, pobjednik prologodinjih prijevremenih izbora, dri u svojim
rukama i kojim kani sprijeiti ono to naziva pljakom, on ima i dokument koji nikada nije bio u rukama
brodskog pravosua, a koji takoer potvruje tezu Hrvatskog fonda za privatizaciju kako dug na kojem
Novogradnja temelji svoje sadanje ogromno potraivanje, zapravo nikada nije ni postojao. Rije je o
zapisnicima Slube drutvenog knjigovodstva, podrunice Slavonski Brod, od 15. i 16. listopada 1992. iz
kojih je vidljivo da su potraivanja Novogradnje, na kojima temelji naplatu sadanjeg duga, bila podmirivana sukladno okonanju pojedinih situacija na gradilitu odmaralita nekadanjeg brodskog Ferijalnog saveza na otoku Koruli.
Da je taj dokument u rukama imao sud kad je odluivao o dugu, zacijelo, misli Duspara, ne bi donio presudu kakvu je donio.
A upravo je od toga odmaralita smjetenog na zemljitu uz morsku obalu, na povrini od 24.729 metara etvornih, koje danas
predstavlja pravo bogatstvo, sve i zapoelo. Ta vrlo zamrena pria, koja see u daleku 1964. (!) godinu, uzrok je dananjih muka
elnitva Slavonskog Broda, jednog od najsiromanijih i najzaputenijih hrvatskih gradova.
Dok je Slavonski Brod bio bogat grad i dok je u njemu punom parom radio socijalistiki gigant uro akovi, Opina Slavonski
Brod kupuje spomenuto zemljite na Koruli, na kojem je u to vrijeme, 1964., samo jedna zgrada. Smisao te kupovine bila je zamisao za njegovu buduu funkciju prihvat brodske djece koja su tokom ljeta, u organizaciji Ferijalnog saveza, odlazila na ljetovanje.
Taj se objekt poeo dograivati, pa je poelo nicati odmaralite, a kako se tadanja Opina Slavonski Brod time nije htjela baviti,
prepustila je zemljite i daljnje poslove na njemu Ferijalnom savezu.
Stvaraju se planovi o izgradnji kuhinje i restorana, velikog sanitarnog vora, parkiralita i disko-kluba, a za njihovu realizaciju
Ferijalni savez angaira tvrtku Novogradnja iz Slavonskog Broda, danas privatnu firmu koja od Grada Slavonski Brod, upravo
temeljem tog posla, potrauje ezdesetak milijuna kuna. Ona je 1989. sklopila s Ferijalnim savezom ugovor o izgradnji spomenutih
objekata na Koruli, pa je, da bi posao mogao poeti, od Privredne banke Zagreb podigla kredit, neto vei od milijun tadanjih
njemakih maraka. To je dakle onaj iznos od 1.121.616 DEM, kasnije preraunat u 572.253,06 eura. Posao kree, ali u Hrvatskoj
poinje rat; raspada se drava u kojoj se sve to dogaalo; a onda slijedi privatizacija, koja e do nevjerojatnih razmjera
zakomplicirati tu priu iji se repovi vuku sve do danas, mada joj se kraj jo uvijek ne nazire.
"Komforna metoda"
Da bi platio radove, u kolovozu ratne 1991. godine, tadanji tajnik Ferijalnog saveza poet e uzimati zelenake kredite, kakvi su se
u to vrijeme u Hrvatskoj jedino i mogli dobiti. Na neureenom tritu kapitala harale su kojekakve agencije ija se poslovna
filozofija zasnivala na pljaki, nazvanoj financijski inenjering. Ferijalni savez upravo je od nekoliko takvih posudio novac, no kako
su one, da bi uope sklopile ugovor o pozajmici, traile da se Ferijalni savez privatizira (da bi znali titulara vlasnitva), u jeku rata i
uz pomo krivotvorene dokumentacije, od nekadanjeg Ferijalnog saveza nastao je F-Tours, a nekadanji tajnik Ferijalnog saveza
postat e direktor F-Toursa.
Organizirana pljaka
Na posudbe koje je podizao F-Tours da bi Novogradnji platio izvoenje radova na Koruli, plaao je od 15 do 20 posto kamata
mjeseno, a svako zakanjelo plaanje uveavalo je kamatu za jedan posto dnevno. Novac je F-Toursu, ispostavilo se u kasnijim
brojnim sudskim procesima, prebacivan tek fiktivno, no kamata je bila stvarna. Tako "posuen" novac bio je samo pokrie za
preuzimanje hipoteke onog zemljita na Koruli, koji je tvrtkama za financijski inenjering ionako bio jedini razlog uputanja u
cijeli taj mutni posao. S vremenom, kamata koju je F-Tours trebao platiti, zahvaljujui "komfornoj metodi", pripisivanja kamata
glavnici, popela se na milijarde DEM!
Trebalo bi puno prostora da se objasni kako se zemljite na Koruli ponovno nalo u rukama hrvatske drave, no ona ga je, nakon
parlamentarnih izbora 2000. godine, darovnim ugovorom vratila Slavonskom Brodu, zajedno s pripadajuim hipotekama koje su ga
optereivale.
Za povrat tog zemljita, koje je kad se stvari promatraju s dananje toke gledita - zapravo predstavljalo uvaljivanje Slavonskog
Broda u dug od ezdesetak milijuna kuna, najzasluniji su bili tadanji potpredsjednik koalicijske vlade Goran Grani i ministar
Radimir ai.
Svjesno ili ne, oni su na mlin Novogradnje, iji je veinski vlasnik u procesu privatizacije postao Ivan Dragievi, brat mnogo
poznatijeg Tomislava Dragievia, inae sklonog aievom HNS-u, natjerali vodu i onih - kasnije sudom dosuenih 60-ak
milijuna kuna!
Posebna pria u toj, etiri desetljea dugoj i zamrenoj prii, mogla bi biti i povijest tvrtke Novogradnja,
iji je Dragievi direktor i to se sve dogaalo s kupnjom njenih dionica u emu je Dragievi na
zanimljiv nain sudjelovao. No, on danas izjavljuje kako se oitovanjem od 11. travnja ove godine, u
kojem se tvrdi da njegova Novogradnja "nije vlasnik potraivanja u iznosu 572.253,06 eura", Hrvatski
fond za privatizaciju "stavio u ulogu nadzora Ustavnog suda RH, Vrhovnog suda RH, upanijskog i
Opinskog suda u Slavonskom Brodu", te da na taj nain "omoguuje da Grad Slavonski Brod odgodi provedbu pravomone i
ovrne sudske odluke", odnosno da njegovoj tvrtki namiri onih ezdesetak milijuna kuna duga.
Duspara je uvjeren i u razgovoru za Feral to je vie puta potvrdio, kako je cijela ta pria s dugom zapravo bila organizirana pljaka
u kojoj se dravni (gradski) novac trebao preliti u privatne depove. Smatra kako je, kad se tome poeo opirati i to onemoguavati,
bila inscenirana kriza vlasti u Slavonskom Brodu, jer su glavni akteri te prie znali da je nee moi realizirati dok je on na elu
grada. Vlast se prvo pokuala promijeniti bez izbora, jer je HDZ u zdruenoj akciji s Hrvatskim blokom, HNS-om i jednim
nezavisnim vijenikom, htio maknuti Dusparu, no nije uspio. Predsjednik Gradskog vijea, Vladimir Jerkovi (HSLS), elei
sprijeiti takvo preslagivanje vlasti, nije sazvao sjednicu na kojoj je trebalo usvojiti proraun za 2007., pa je gradska vlast, silom
zakona, pala u cijelosti i Slavonski se Brod, poetkom prole godine, naao na prijevremenim izborima. Duspara se trijumfalno
vratio, pa se problem s naplatom duga koji, kako sada tvrdi HFP uope ne postoji ponovno naao u njegovim rukama.
Novih 20 godina
Bit e zanimljiv postupak Dravnog odvjetnitva na ijem se stolu sada nalazi dokument Hrvatskog fonda za privatizaciju. Dokae li
se doista da je dug, temeljem kojeg je Grad Slavonski Brod zavijen u crno nepostojei, trebat e pokrenuti cijeli glomazni sudski
mehanizam da bi se stornirala sadanja ovrha. Kako cijela pra o ferijalnom odmaralitu traje od 1964., a kako je dug koji je danas
stigao na naplatu napravljen 1989. - dakle prije gotovo dva desetljea odnosno kako on uope ne postoji, trebat e moda jo 20
novih godina da bi se sprijeilo ono to Duspara naziva pljakom.
A moda ipak sve bude okonano i ranije: nagodinu su redovni lokalni izbori, pa je mogue da na vlast u Brodu dou osobe kojima
nee biti problem provesti odluku suda, odnosno gradsko zemljite, sada pod ovrhom, vrijedno ezdesetak milijuna kuna, prepustiti
Novogradnji, tvrtki koja ga je stekla bar tako tvrdi Hrvatski privatizacijski fond - na nepostojeem potraivanju.
SLAVONSKI BRODOLOM
________________________________
Teme (5/13)
FERAL ISTRAUJE: ZATO SU MALI DIONIARI HRVATSKIH TELEKOMUNIKACIJA BOJKOTIRALI PRVU
SKUPTINU DIONIARA TE KOMPANIJE NAKON NJEZINE LANJSKE MASOVNE PRIVATIZACIJE
DIVIDENDA ZA UTNJU
Vedran MARJANOVI
30. travnja, 2008.
Oni koji se ne zadovoljavaju prihvatom dividende i ele organizirati male dioniare u dvjema najveim
hrvatskim kompanijama, HT-u i INA-i, pokuavaju doi do knjige dioniara, odnosno do popisa dioniara
kako bi dobili punomoi za nastup prema veinskim vlasnicima. No, uprave kompanija uskrauju popise
vlasnika predstavnicima malih dioniara, pa su skuptine dioniara, poput HT-ove prireene 22. travnja,
strogo dirigirane i bez rasprave o odlukama vodstva tvrtke, meu kojima ima i katastrofalnih
Od tristotinjak tisua dioniara Hrvatskih telekomunikacija tek njih 150 pohodilo je prolotjednu Skuptinu
dioniara, ali kvorum potreban za donoenje odluka nije doao u pitanje. Zajednikim naporima veinskog
vlasnika "Deutsche Telekoma" i predstavnika dravnih fondova izglasana su i nova tri lana Nadzornog odbora
HT-a, meu kojima, kao i do sada, nema predstavnika malih dioniara. I na taj nain vlasnicima malih paketa
dionica HT-a poslana je poruka kako, unato injenici da dre treinu vlasnitva u kompaniji, predstavljaju tek
puku kulisu vlasnikih i upravljakih odnosa u HT-u. Umjesto da, nakon masovnog odaziva na Vladinu javnu ponudu dionica HT-a,
malo dioniarstvo u Hrvatskoj ojaa, ono se na ovom i drugim jakim primjerima, poput INA-e, sputa na jo nie grane.
Bojkot malih dioniara HT-a Skuptine drutva jasan je znak kako oni ne vide mogunost da utjeu na poslovnu politiku kompanije
u koju su uloili uteevinu, pa i kredite.
Iako su u odgovarajuem registru Ministarstva pravosua zavedene ak tri udruge koje se bave zatitom prava malih dioniara HT-a,
nijedna od njih nije uzela uee na Skuptini dioniara to je u dvorani "Cibone" prireena 22. travnja.
Nevidljive udruge
Meu prijedlozima za promjene sastava Nadzornog odbora kompanije, iji je sastav uvijek ogledalo odnosa snaga meu
dioniarima, nije bilo kandidata malih dioniara, pa su u NO uli direktor "Croatije Airlinesa" Ivica Mieti (reizabran), predsjednik
dravnog Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom Slavko Leban i Kathryn Walt Hall, biva
veleposlanica SAD-a u Austriji. I ta imenovanja svjedoe kako u nadzornom odboru negdanjeg dravnog telekoma ima mjesta za
predstavnike raznih interesa, za kadrove koji sa HT-om i ovdanjim gospodarstvom nemaju nikakve veze, ali ne i za odabranike
malih dioniara, tisua hrvatskih graana koji su sudjelovali u javnoj ponudi.
Prema Feralovim informacijama iz Udruge malih dioniara INA-e, bilo je pokuaja da se "manjinci" u Skuptini HT-a organiziraju,
ali je sve na tome i ostalo zbog opstrukcije od strane Uprave Hrvatskih telekomunikacija.
"Iz HT-a su odbili jednom dioniaru dati uvid u Knjigu dionica premda su upoznati sa zakonskom odredbom i miljenjem HANFAe. Tako HT bagatelizira 300 tisua dioniara, zakon i meritorno miljenje, te riskira da ih se tui Trgovakom sudu i da im se poniti
Glavna skuptina", porueno nam je iz Udruge malih dioniara INA-e, koja se s istim problemom susrela i u svom okruenju.
Naime, oni koji bi htjeli organizirati male dioniare u dvjema najveim hrvatskim kompanijama, pokuavaju doi do knjige
dioniara, odnosno do popisa dioniara kako bi od njih dobili punomoi za nastup prema veinskim vlasnicima. No, popisi dioniara
ostaju nedostupni za nepozvane, a uvezivanje interesa malih dioniara zapinje ve na prvom koraku.
"Svakoj kompaniji trebalo bi biti u interesu povezivanje malih dioniara", poruuje za Feral predsjednik Hrvatskog sindikata
telekomunikacija i predstavnik sindikata u Nadzornom odboru HT-a Josip Pupi, koji je prije deset godina sudjelovao u neuspjelom
pokretanju jedne od udruga malih dioniara HT-a. Za prikupljanje punomoi dioniara, prema Pupiu, potrebna su financijska
sredstva, ali i iznadprosjena vjerodostojnost osobe koja eli zastupati male dioniare. Tako povoljan splet okolnosti, zakljuuje na
sugovornik, nije na vidiku meu sitnim dioniarima HT-a, ali i u mnogim drugim tvrtkama.
"U 'Ciboni' se vidjelo da su meu malim dioniarima bili prisutni u gotovo sto postotnom udjelu umirovljenici, to samo za sebe
puno govori. Ogroman dio malih dioniara procijenio je da tu nema to traiti, odreeni postotak dioniara zadovoljila je najava o
isplati dividende, a jedan dio ionako e koliko sutra prodati svoje vlasnitvo u HT-u. Tek bi se za nekoliko godina moglo
iskristalizirati postoji li neka grupa dioniara koja je spremna dogurati do sedam posto vlasnitva i formirati neke svoje zahtjeve
prema Upravi tvrtke", procjenjuje Josip Pupi.
utiranje utala
Na HT-ovoj Skuptini dioniara postavljeno je tek nekoliko pitanja ili zahtjeva - koji su morali biti prethodno najavljeni
organizatorima Skuptine u posebnoj proceduri - na raun Uprave kojoj je na elu Ivica Mudrini. No, nije bilo nikakve rasprave o
poslovnoj politici drutva, pa ni o nekim katastrofalnim potezima Mudrinia koji su doveli do sudskih sporova s pripadajuom
tetom za poduzee. Uoi Skuptine dioniara objavljena je presuda zagrebakog Opinskog suda u sporu koji je bivi menader
HT-a Mislav utalo poveo protiv HT-a zbog otkaza koji mu je 23. veljae 2000. udijelio Ivica Mudrini. Sud je otkaz proglasio
nezakonitim i utalu dodijelio odtetu od dva milijuna kuna sa zateznim kamatama!
Nainjena teta utalu i HT-u, prema informacijama koje su dostupne Feralu, bila bi manja da je Ivica Mudrini pokazao imalo
volje za nagodbom. No, Mudrini je ustrajao na opravdanosti izgona utala s mjesta naelnika Sektora za planiranje i gradnju
pokretnih mrea Direkcije telekomunikacija, a zatim i iz kompanije, zbog utalova dopisa odaslanog tadanjem ministru prometa,
pomorstva i veza Alojzu Tueku u kojem se utalo na kritiki nain osvrnuo na rad Mudrinieve uprave. ini se da Mudrinieva
ustrajnost u sporenju s bivim menaderom HT-a po cijenu od dva milijuna kuna nije posljedica samo njegove tatine i bahatosti,
ve i povjerenja u odvjetniku kancelariju Marijana Hanekovia, koja je HT zastupala u tom i drugim sluajevima. I suradnja s
Hanekovievim uredom, meutim, zasluila je da se nae meu temama Skuptine dioniara HT-a, budui da je Hanekovi jedan
od krupnijih vlasnika izravne HT-ove konkurencije, "Optime telekoma". Hanekovi je u nedvojbenom sukobu interesa, uz
Mudrinievu nesebinu pomo, a dioniare HT-a trebalo bi zanimati koju e cijenu kompanija platiti i za ovaj propust Uprave.
Kupovanje mira
Ni prosvjed drugog najveeg sindikata u HT-u, Republikog sindikata radnika Hrvatske, zbog niske cijene rada, ali i loeg voenja
tvrtke, koji se dogaao za vrijeme Skuptine dioniara, kao niti pad vrijednosti dionice HT-a na Zagrebakoj burzi, nisu spominjani
na strogo dirigiranom skupu vlasnika Hrvatskih telekomunikacija. Isplatom dividende od dvije milijarde i 420 milijuna kuna, koja je
najveim dijelom otila u Njemaku, ali i koritenjem blagodati Zakona o trgovakim drutvima koja veinskom vlasniku daje teko
opozivu mo, "Deutsche Telekom" i Ivica Mudrini kupili su 22. travnja mir do idue Skuptine dioniara. Zahtjev za promjenama
tako ureenih odnosa snaga u HT-u, ini se, moe kod malih dioniara - prisutnih i kroz bundijski Fond hrvatskih branitelja koji
dri sedam posto "Telekomunikacija" - izazvati samo izostanak prieljkivane i oekivane dividende.
DIVIDENDA ZA UTNJU
________________________________
Teme (6/13)
ZBOG PROPUSTA MINISTARSTVA I SUDAKOG VIJEA NA ELU S DAMIROM PRIMORCEM, KASNI IZBOR
PREDSJEDNIKA UPANIJSKOG SUDA U SPLITU
SUDAC ZA EANJE
Vladimir MATIJANI
30. travnja, 2008.
Da bi kanjenje u izboru predsjednika poprimilo tragikomian oblik pobrinuo se Primorac tako to je prvotno sazvao sjednicu
sudakoga vijea za ponedjeljak, 5. svibnja, te pozvao osmero lanova. Kako vijee po Zakonu o sudovima godinama nema osmero,
nego 15 lanova, poziv na sjednicu nije bio regularan. Kada su ostali suci vidjeli da prijeti odgaanje sjednice iz sasvim
formalnoga razloga jer predsjednik sudakoga vijea nije sazvao sjednicu kako spada razloga koji bi ozbiljno doveo u pitanje
Primorevu sposobnost snalaenja u propisima, opomenuli su ga, pa je odluio da vijee zasjeda koji dan kasnije, 8. svibnja
Od ponedjeljka, 5. svibnja, upanijski sud u Splitu zaronit e u novu etapu svoje nevesele povijesti, etapu to bi se radno mogla
nazvati bezvlaem. Dan ranije, u nedjelju, navrit e se godina otkako je odlukom Ane Lovrin, ministrice pravosua, vriteljicom
dunosti predsjednice suda imenovana Marica epanovi: hoe li ona i dalje biti na tom mjestu ili e se do izbora predsjednika
skraenica v. d. nalijepiti pred ime nekog drugog suca upanijskoga suda, u asu zakljuenja ovoga teksta nije poznato.
epanovieva, vriteljica dunosti predsjednice suda, rekla nam je da eka odluku Ministarstva pravosua tko e voditi sud nakon
isteka njezina v. d. mandata. Inae, ona se uz Damira Primorca i Amaru Trgo, kandidirala za elno mjesto na upanijskom sudu.
U Ministarstvu pravosua, pak, ne vide razloga za uzbunu: natjeaj su, istiu, raspisali blagovremeno i u njihovu odgovoru na na
upit stoji da je "ministrica pravosua objavila oglas za imenovanje predsjednika upanijskog suda u Splitu u Narodnim novinama
broj 27/08 od 5. oujka 2008. godine, dakle dva mjeseca prije isteka vremena na koje je sutkinja toga suda, ga. Marica epanovi
privremeno ovlatena da u tom sudu obavlja poslove sudske uprave".
Ovlaivanje suca
U dopisu koji je potpisala Diana Kovaevi-Remenari, vriteljica dunosti pomonice ministrice pravosua,
stoji i da "ukoliko do isteka vremena na koje je imenovana sutkinja privremeno ovlatena za obavljanje poslova
sudske uprave predsjednik upanijskog suda ne bude imenovan, ministrica pravosua e sukladno svojim
ovlastima predvienim odredbama Zakona o sudovima ovlastiti suca koji e u upanijskom sudu u Splitu
obavljati poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika suda".
Drugim rijeima, ministarstvo e odluiti hoe li epanovieva i dalje biti vriteljica dunosti ili e nekom
drugom povjeriti taj posao. Pretpostavlja se ipak da e dosadanja v. d. to biti i dalje, sve dok na kraju postupka
izbora ministrica pravosua ne da povjerenje kandidatu za kojega bude veina na Vrhovnome sudu.
Natjeaj je, dakle, zapoeo 5. oujka: rok za prijavu kandidata bio je 30 dana; nakon toga, Ministarstvo je trebalo sudskom vijeu
splitskoga upanijskog suda dostaviti prijave kandidata, a ono, vijee, moralo je od Vrhovnoga suda zatraiti miljenje o
kandidatima, sastati se i izjasniti se o njima. Na koncu, predsjednika upanijskog suda izglasala bi veina na Vrhovnom sudu, a
ministrica pravosua samo bi potvrdila njegov izbor.
Meutim, nakon to su poetkom travnja objavljena imena kandidata za predsjednika na sudu se, barem javno, malo to dogaalo.
Kako je oito da sada nitko ne eli biti odgovoran za to to splitski sud ostaje bez predsjednika, odnosno za injenicu da ni godinu
dana nije bilo dovoljno pravosudnim mehanizmima da blagovremeno provedu natjeaj i izaberu novoga predsjednika, pokuava se
stvoriti dojam da se ne dogaa nita to se nije moralo dogoditi. Ba zbog te zavjere utnje u ovome je asu teko utvrditi je li Ministarstvo sa zakanjenjem proslijedilo sudakom vijeu dokumente o prijavljenim kandidatima, ili je Damir Primorac, predsjednik
sudakoga vijea, blagovremeno dobio sve to mu je trebalo, ali je ipak iz nekih razloga, odugovlaio sa sazivanjem sjednice.
Primorev uspjeh
Da bi kanjenje u izboru predsjednika poprimilo tragikomian oblik pobrinuo se ve spomenuti Primorac tako to je prvotno sazvao
sjednicu sudakoga vijea za ponedjeljak, 5. svibnja, te pozvao osmero lanova. Kako vijee godinama nema osmero, nego 15
lanova, od kojih je, kako stoji u Zakonu o sudovima, "osmero lanova iz reda sudaca upanijskoga suda, 6 iz reda sudaca
podrunih opinskih sudova i predsjednik upanijskog suda", poziv na sjednicu nije bio regularan. Kada su ostali suci vidjeli da
prijeti odgaanje sjednice iz sasvim formalnoga razloga jer predsjednik sudakoga vijea nije sazvao sjednicu kako spada
razloga koji bi ozbiljno doveo u pitanje Primorevu sposobnost snalaenja u propisima, opomenuli su ga, pa je odluio da vijee
zasjeda koji dan kasnije, 8. svibnja. U meuvremenu, jedan od lanova vijea zatraio je od Vrhovnoga suda
miljenje o kandidatima; Primorac, kao predsjednik vijea oito, nije to smatrao potrebnim, premda se radi o
zakonskoj obavezi.
U Ministarstvu pravosua vele istiu kako oni nemaju nita ni sa sazivanjem sjednica sudakoga vijea. Podsjeaju da po Zakonu o sudovima sjednice sudakog vijea saziva njegov predsjednik, a Ministarstvo pravosua nije obavijeteno o vremenu odravanja sjednice. epanovieva kao vriteljica dunosti predsjednice, nije
bila voljna ulaziti u ovu tematiku pozdravila se s nama nakon kratke izjave citirane u prvom dijelu teksta.
S kanjenjem, dakle, nitko ne eli imati veze, niti itko iz pravosudne brane voli priati o izboru predsjednika
splitskog upanijskog suda. Razlog je lako dokuiti - za predsjedniku fotelju natjeu se dvije iskusne sutkinje, bez propusta u
karijeri, te mladi i ambiciozni sudac s dvojbenom profesionalnom prolou i s razgranatim vezama. Konano, jedino Primorac ima
i brata ministra koji je u posljednjom predizbornoj kampanji potroio nemalu energiju da bi vladajua stranka osvojila ionako
sigurne mandate u Bosni i Hercegovini. A to e trebati nekako honorirati.
Neukusna kampanja
Podsjetimo, nakon odlaska u mirovinu Igora Benzona, kojega je HDZ poetkom devedesetih instalirao na elo upanijskoga suda,
prole je godine raspisan natjeaj za to mjesto. Uz Primorca, tada su se javile Trgina i sutkinja Sovjetka Rei. Kada je na ovim
stranicama ukazano na jednostavnu injenicu da je Primorac najloiji kandidat iz niza razloga najneiskusniji je, iza sebe ima
stegovni postupak zbog velikog broja zastara, potpisao je bizarnu presudu protiv novinarke Ljubice Letini zapoela je ustra
kampanja u Primorcu bliskim medijima, a nije ih malo, koja se malo zasnivala na denunciranju ovoga tjednika, malo na
Primorevu glorificiranju. Novine su donosile fotografije Damira i Dragana iz mladih dana, detaljno informirale o njihovim
sportskim aktivnostima, samoprijegoru, odricanju, uspjesima... Kako je kampanja ve na samom startu bila onkraj dobrog ukusa,
Ana Lovrin, ministrica pravosua, odluila je da nitko od kandidiranih nee biti predsjednik suda, te da e tu dunost, kao v. d.,
obavljati sutkinja Marica epanovi.
Njezin mandat uglavnom nije bio obiljeen nekim ozbiljnijim potresima, na sudu je spominju kao vrijednu sutkinju, koja je uz
predsjedniku dunost obavljala i redovite sudake poslove. Primorac je, pak, od lanjskog pokuaja dolaska na elo suda
promaknut u predsjednika sudakoga vijea zapravo, gotovo je istovremeno postao i njegovim lanom i predsjednikom nedugo
nakon prologodinje propale kandidature to mu je dolo kao neka vrsta utjene nagrade.
Svakako najznaajniju ulogu u novom pokuaju ustolienja Primorca na mjesto predsjednika imat e Vrhovni sud: u njegovim je
redovima i dalje Jakob Mileti, Primorev tast i predsjednik graanskog odjela na Vrhovnom sudu.
Premda postoje naznake kako suci u kaznenom odjelu nisu ba oduevljeni radom mlaeg brata
Primorac, upravo bi Miletievo lobiranje moglo imati znaajnu ulogu u izboru novoga predsjednika
splitskoga suda. Uostalom, Primorev glavni adut od poetka su njegove i bratove lobistike sposobnosti.
One su ga i katapultirale na elo sudakoga vijea, tijela sastavljenog mahom od iskusnijih sudaca.
Kada bi se stvari hladno promotrile, ne bi bilo puno dvojbe: s jedne strane je relativno neiskusni Primorac
iza kojeg je stegovni postupak zbog velikog broja predmeta u zastarama, s druge su strane iskusne i
kvalitetne sutkinje epanovi i Trgo. Primoreva lobistika mainerija uinit e sve da taj dojam ne ispliva u javnosti i ne treba
sumnjati da e biti uspjena: on i brat dobro znaju na koja vrata treba pokucati da bi se stekao utisak kako je Damir najbolje to
splitsko sudstvo moe ponuditi.
SUDAC ZA EANJE
________________________________
Teme (7/13)
FERAL ISTRAUJE: TKO SU NOSITELJI UVOZNOG LOBIJA U HRVATSKOJ KOJI JE NACIONALNU EKONOMIJU
DOVEO NA RUB DUNIKE KRIZE, A DOMAU PROIZVODNJU SVEO NA OSTATKE OSTATAKA
UVOZNI PARK
Vedran MARJANOVI / ILUSTRACIJA: Alem URIN
30. travnja, 2008.
Utjecaj trgovakog i financijskog lobija na vlast u Hrvatskoj jai je od proizvodnog. To se jasno vidi u toliko puta zagovaranoj
orijentaciji drave na usluno gospodarstvo kao temelj razvoja, a da se nisu razjasnili neki osnovni parametri takvog promiljanja.
Tako se zamagljuje na osnovni problem da se nalazimo u stranim "karama" pada vrijednosti onog to izvozimo i rasta vrijednosti
onog to upotrebljavamo da bismo to proizvodili, komentira Vladimir
Ferdelji
Vladimir Ferdelji, direktor zagrebakog "Elektrokontakta", jedini je od
domaih privrednika prisutnih na prolotjednom skupu o stanju
nacionalne ekonomije u Uredu predsjednika Republike govorio bez
rukavica. Dok su njegove kolege iz drugih, najveih hrvatskih
kompanija uglavnom gledale kako da se njihovi istupi ne proitaju kao
kritika Vlade, konkurencije ili banaka, Vladimir
Ferdelji jasno je oznaio i glavni tekui ekonomski problem,
katastrofalan odnos uvoza i izvoza, i njegov uzrok nevoljkost dravne
administracije da se suprotstavi uvoznikom lobiju.
Ferdelji je Vladi predloio i jednostavne mjere kojima bi ona, smatra
direktor "Elektrokontakta", jasno pokazala da joj je stalo do izvoza, no sasluao ga je, umjesto premijera Ive Sanadera i
potpredsjednika Vlade zaduenog za gospodarstvo Damira Polaneca, koji su zaobili skup na Pantovaku, Polanecov pomonik
Leo Begovi. To je pouzdan znak da e Ferdeljijevi prijedlozi biti pospremljeni u neku od fioka dravne administracije,
osvjedoenog velikog pokrovitelja uvoznih lobija.
Histerina kuna
Leo Begovi, prisjea se Vladimir Ferdelji za Feral naglasaka skupa na Pantovaku, tumaio je okupljenima kako e se Vladinom
"Hrvatskom izvoznom ofenzivom" srednje i malo poduzetnitvo osposobiti za izvoz i tako smanjiti robni deficit drave koji je u
proloj godini bio tri milijarde i 200 milijuna eura.
"Izvozna ofenziva, odnosno stvaranja klastera poduzea za izvoz, i subvencija dravne Hrvatske banke za obnovu i razvitak
kamatama na kredite izvoznicima, jedino je ega se moemo prisjetiti kao Vladin oblik potpore izvoznicima u zadnjih deset, pa i
vie godina. To je jako premalo kad se usporedi s potporom koju je svih ovih godina uivao uvoz, pri emu mislim na teajnu, ali i
fiskalnu politiku", tumai Ferdelji, koji je, svjestan histerije na koju nailazi bilo kakav prijedlog promjene teaja kune, zbog valutne
klauzule kojom su vezani krediti graanima i poduzeima, predloio da se zarada uvoznicima na teaju oduzme zaobilazno. I
obratno, prema tom prijedlogu, da se gubitak izvoznika na teaju zbog toga to cijena novca u Hrvatskoj nije usklaena sa cijenom
novca u inozemstvu, zaobilazno nadoknadi.
"Uvoenjem vee stope poreza na dobit za uvozno orijentirane obveznike tog poreza ne bismo dirali teaj, a opet bi jako utjecali na
precijenjenost kune kroz teajnu politiku koja je neporeciva. Teaj je cijena koju morate platiti za stranu valutu, a to je jedina cijena
koja je od 1993. do danas pala. Sve ostale cijene unatrag 15 godina su rasle, kotanje rada je duplo vee, energenti su skuplji i do tri
i pol puta... Prema tome, izvoznicima treba smanjiti porez na dobit jer svakodnevno gube na precijenjenoj kuni, kako bi se
uspostavila ravnotea sa onima koji zarauju na tako utvrenom teaju", objanjava direktor "Elektrokontakta" uvjeren kako
primjena drugaijih stopa poreza na dobit ne bi trebala biti problem za dravnu administraciju.
Vea stopa poreza na dobit uvozno orijentiranim poduzeima pogodila bi trgovake lance, domae ispostave stranih kompanija i
financijski sektor. Najvei akteri, uvjetno reeno, domaeg bankarstva i ostalih financijskih usluga, kao i trgovaki lanci,
predstavljaju, prema Vladimiru Ferdeljiju, vrh uvoznog lobija.
"Utjecaj trgovakog i financijskog lobija na vlast u Hrvatskoj jai je od proizvodnog. To se jasno vidi u toliko puta zagovaranoj
orijentaciji drave na usluno gospodarstvo kao temelj razvoja, a da se nisu razjasnili neki osnovni parametri takvog promiljanja.
Tako se zamagljuje na osnovni problem da se nalazimo u stranim 'karama' pada vrijednosti onog to izvozimo i rasta vrijednosti
onog to upotrebljavamo da bismo to proizvodili", komentira Ferdelji.
Ne treba zavarati podatak da su ve godinama predvodnici liste poduzea sa najveim profitima biva ili sadanja javna poduzea,
poput INA-e, HT-a ili HEP-a, i Tvornica duhana Rovinj, privatni monopolist sa dravnom potporom. Njihove zarade i nisu toliko
ovisne o teaju i promjenjivosti stopa poreza na dobit. No, kada se dotina lista pogleda u cjelini prvih sto mjesta, vidi se da najbolje
posluju banke i sa njima povezane podvrste financijskog biznisa poput investicijskih fondova, leasing i kartiarskih kua. Tu je dobit
po zaposlenome najvea; "Hypo Kroatien Leasing", primjerice, sa stotinjak zaposlenih radi godinji promet od blizu dvije milijarde i
profit od pedesetak milijuna kuna.
Izvoz uvezenog
Gledano kroz odnos zaposlenih i dobiti, nita manje profitniji od
financijaa nisu uvoznici automobila, lijekova, informatike opreme,
luksuzne robe i domaa otpravnitva multinacionalnih kompanija.
Odanost uvozu velike zarade donosi i trgovakim lancima poput
"Konzuma", "Peveca" i "Bille". Dobiti trgovaca robom i novcem bile bi
znatno manje da se porez na dobit naplauje prema tome da li se njihov
promet veinom ostvaruje kroz uvoz ili izvoz. Ne ogleda li se
neisplativost bilo kakve proizvodnje u Hrvatskoj najbolje upravo kroz
izostanak bilo kakvog znaajnijeg interesa stranih investitora za tzv.
greenfield investicijama u Hrvatskoj, odnosno u ovdanju proizvodnju?
Na to da dravna vlast nije svjesna dubine ambisa u koji se strovalio
izvoz upuuje uestalo baratanje Vladinih dunosnika podatkom o
poveanju izvoza u posljednje dvije godine. Izvoz uglavnom raste zbog
poveanja transfera nafte i njezinih pripravaka iz INA-e u susjednu BiH
po poveanim cijenama. Osim toga, ukupni manjak u razmjeni s
inozemstvom i dalje raste, a manjak u razmjeni roba bio je prole godine
vei nego ikad devet milijardi i 400 milijuna eura. Uz to, godinji rast
prihoda od turizma ne pokriva rast uvoza opreme, a uvozno-izvozna
raunica za prolu godinu ispala je povoljnija zbog rekordnih
dokapitalizacija banaka (koja se tretiraju kao izravna strana ulaganja) od tri milijarde i 400 milijuna eura.
"Mi smo prodali pravo upravljanja i pravo na dobit jednog uspjenog poduzea kao to je 'Pliva' i smatramo to izvozom. To je
jednokratni izvoz, a kad priam o izvozu, mislim na izvoz roba koje smo u Hrvatskoj proizveli. Pogledajte rang-ljestvicu naih
izvoznika pa ete vidjeti da je prva INA, koja praktiki uvoznu naftu preradi i izveze u Bosnu i Hercegovinu. Ozbiljne izvoznike u
preraivakoj industriji moemo nabrojiti na prste jedne ruke", upozorava Vladimir Ferdelji.
Iz gornjeg je jasno da e platna bilanca s inozemstvom zacijelo biti jo nepovoljnija nego to je danas, jer valja raunati i s time da
e ekonomije s kojima Hrvatska ostvaruje viak u razmjeni poput bosanskohercegovake i Srbije s vremenom postati konkurentnije,
zatim da su izravne strane investicije kroz vlasnika preuzimanja i dokapitalizacije blizu plafona te da se financijski poremeaji u
dravi vie ne mogu gasiti vanjskim i unutarnjim zaduivanjem u mjeri vienoj zadnjih godina, budui da je javni dug dosegao 35
milijardi eura.
Kroz notornu izvoznu ofenzivu predviena su minimalna ulaganja, koja ne mogu proizvesti naroiti uinak. Smanjenje uvoza,
konano, nije u interesu same javne administracije, odnosno dravnog prorauna u koji ezdeset posto prihoda stie kroz naplatu
poreza, a najizdanija je po tom pitanju berba PDV-a. Naplata PDV-a i troarina stalno raste jer je u izravnoj vezi s uvozom.
Kratkovidna i nabusita proraunska politika i oni koje od nje ive, lako e odbaciti bilo kakav zahtjev za promjenama pri ubiranju
najvanijih poreza.
Bez povratka
Tako e se i opisani pokuaj uvoenja vee stope poreza na dobit uvoznicima zacijelo sasjei jer toboe povlai za sobom daljnje
poskupljenje hrane u trgovakim lancima, povrh najavljenog, za jesen ove godine, zbog inflacije na svjetskim tritima
prehrambenim proizvodima. Izloenost ovdanjih dravnih financija i ivotnog standarda uvozu i prohtjevima uvoznika moda je
dola do toke s koje je povratak neizvediv u doglednoj budunosti. To zvui i kao neizreeni zakljuak pomalo oajnikog
okupljanja preostalih hrvatskih izvoznika na Pantovaku.
UVOZNI PARK
________________________________
Teme (8/13)
HRVATSKA NA RASKRIJU IZMEU KONCEPTA HUMBOLTOVSKOG SVEUILITA I BOLONJSKOG PROCESA (2)
BOLONJSKA UROTA
Ivan PADJEN / Zoran POKROVAC
30. travnja, 2008.
Gotovo svi problemi koji se pojavljuju s bolonjskim procesom i ekonomskom liberalizacijom sveuilita, vidljivi su u Hrvatskoj,
vjerojatno vie nego u zapadnoevropskim zemljama, koje su razvijenije, pa opreznije prihvaaju bolonjski proces i lake apsorbiraju
njegove loe uinke. Teko je zamisliti da bi se neki njemaki ministar hvalio, kao to je to nedavno uinio hrvatski ministar
znanosti, obrazovanja i porta, da je njegova zemlja dalje doprla u provedbi bolonjskog procesa od veine drugih evropskih
zemalja. Stoga je glavne probleme koji nastaju u provedbi bolonjskog procesa u Hrvatskoj primjereno podijeliti u probleme
izazvane nepripremljenom provedbom i probleme zajednike Hrvatskoj i Evropi
Glavna je svrha bolonjskog procesa olakavanje kretanja sveuilino obrazovane radne snage izmeu
evropskih drava, naroito lanica EU-a, te olakavanje kretanje sveuilinih studenata u prostoru (s
jednog studija na drugi, te izmeu evropskih sveuilita) i vremenu (omoguavanjem nastavka studija u
svakoj ivotnoj dobi). U tu svrhu bolonjski proces pojednostavnjuje i unificira naine studiranja (svi su
nastavni predmeti jednosemestralni, svaki nosi 3-10 ECTS, prosjean student treba studirati 25 sati za 1
ECTS), poveava prepoznatljivost sveuilinih diploma i uvjeta za njihovo stjecanje.
Na poetku treeg milenija Njemaka i Austrija poduzimaju, na prvi pogled neovisno o bolonjskom
procesu, opsene reforme svojih sveuilita. Njemaki centar za razvoj visokog obrazovanja (Zentrum fr Hochschulentwicklung)
zadatke reforme odreuje ovako: a) autonomija; b) znanstvenost; c) osobitost; d) kompetitivnost; e) privrednost /Wirtschaftlichkeit/;
f) internacionalizacija; g) virtualizacija. Veina tih zadataka neposredno (a, d, e) ili posredno (naroito c, f) ima isti cilj, a to je
liberalizacija, prvenstveno ekonomska. Moe biti zanimljivo da su hrvatski sveuilini fakulteti vei dio tih liberalnih ekonomskih
zadataka ve postigli. Jo zanimljivije, neke su poeli postizati jo u vrijeme komunizma, tonije, samoupravnog socijalizma.
Ekonomska liberalizacija kao sve oitiji cilj ili barem funkcija bolonjskog procesa navela je Ivana Lebana, kad je prije nekoliko
godina bio prorektor Sveuilita u Ljubljani, da nairoko cirkulira otvoreno pismo naslovljeno "Akademski kapitalizam" s ocjenom
da je bolonjski proces prvi sluaj u devet stoljea povijesti sveuilita da itav savez drava kuje urotu protiv sveuilita kao
institucije.
Komplementarne funkcije
Manje je oito da bolonjski proces i liberalizacija imaju, neovisno o svrhama, tri para komplementarnih funkcija. Svaki par generira
problem, tj. stanje koje je sa stajalita humboltovskog sveuilita, najblae reeno, upitno, ako ve ne oito nezadovoljavajue.
etverorazredna sveuilita? Visoki studiji, tj. upis na studij i zavravanje studija, dostupni su sve veem broju studenata. Tako se
predvia da e u pravilu svaki tridesetogodinjak u Evropi za nekoliko desetljea, a u najrazvijenijim zapadnoevropskim zemljama
ve za nekoliko godina, imati visoku naobrazbu.
Kada pojedini stupanj naobrazbe postane dostupan svakom, njegova razina neizbjeno pada. Dosta oito, bakalaureat kao prvi
stupanj sveuiline naobrazbe po bolonjskom procesu, koji je istovremeno i stupanj visoke strune naobrazbe, ureen je
sjevernoameriki, tj. nehumboltovski. Dakle, studentu je dana mogunost da sam izabere veinu nastavnih predmeta, ukljuujui
nastavnike kod kojih e ispuniti studijske obveze iz tih predmeta, bez da sveuilite, putem ispitnog povjerenstva neovisnog o
studentovom izboru, na kraju njegovog studija provjeri je li stekao oekivana znanja i sposobnosti.
Neizbjeni pad razine sveuilinih studija, s jedne strane, i potreba da se dostigne znanstvena produktivnost sjevernoamerikih
sveuilita, s druge, zahtijevaju pravnu i financijsku kategorizaciju evropskih visokih uilita, koja e razlikovati ne samo priznata
visoka uilita, tj. visoka uilita s pravom javnosti, i nepriznata visoka uilita, te sveuilita i struna visoka uilita, nego takoer
prvorazredna (istraivaka) i drugorazredna (nastavna) sveuilita, te treerazredna i etverorazredna sveuilita, locirana uglavnom
u najnerazvijenijim evropskim zemljama. Hoe li priznanje odreenih sveuilita kao prvorazrednih, tj. istraivakih, dovesti do
toga da nierazredna vie nee biti sveuilita, a nee biti niti visoke strune kole? Treba li stanje hrvatskih studija duhovnih
znanosti, tj. humanistikih i "mekih" drutvenih znanosti itati u svjetlu ocjene Die Zeita od 20. kolovoza 2007. godine da je
kvaliteta naobrazbe veine njemakih studenata duhovnih znanosti, koje su bile u korijenu humboltovskog sveuilita, pala ispod
bilo kakve sveuiline razine? Ili u svjetlu ocjene da 50 posto najslabije plaenih njemakih zaposlenika ine oni koji su zavrili
takve studije? Ili u svjetlu francuskoga obrazovnog sustava koji najnesposobnije adolescente kanalizira u srednje kole i sveuiline
studije humanistike i "mekih" drutvenih znanosti?
Intenziviranje nastave
Pad kvalitete sveuilinih studija pokuava se zaustaviti intenziviranjem sveuiline nastave, naime, s jedne strane, obvezatnim
sudjelovanjem studenata u svim oblicima nastave, a ne samo seminarima i vjebama, i, s druge, trajnim praenjem rada studenata od
strane nastavnika i suradnika, naroito ispitima iz vie predmeta krajem svakog semestra i meuispitima tijekom semestara.
Nee li pretvaranje sveuiline nastave iz istraivakih seminara u obvezatnu razrednu nastavu (classes) pretvoriti stvarni poloaj
sveuilinog nastavnika, koji je nosiv za itavo humboltovsko sveuilite, iz znanstvenika ne toliko u nastavnika visoke strune
kole koliko u golog ispitivaa i, jo gore, pedagoga za preodraslu djecu? Ne upuuje li na to pojava nove vrste sveuilinih
nastavnika u Velikoj Britaniji, ija je prvenstvena zadaa da poduavaju studente? Nije li groteskno da je Heidelberko sveuilite, u
vrijeme kad je oekivalo da bude priznato kao Excellenz-Universitaet, razmatralo mogunost da samo uvede nastavnike iste vrste?
Znanost ili okretnost? Radi poveanja prolaznosti i pokretljivosti studenata prvi je stupanj sveuilinog studija skraen na tri godine,
iako i dalje slui stjecanju kako prve kvalifikacije za zaposlenje, tako i kvalifikacije za nastavak studija. U tako kratko vrijeme te je
dvije svrhe mogue ostvariti samo tako da se smanji udio temeljnih znanstvenih disciplina u sveuilinoj naobrazbi (matematike,
fizike, kemije, biologije; teorijske sociologije, politike ekonomije, politike teorije itd.), a time i broj sveuilinih nastavnika tih
disciplina.
Smanjivanje udjela temeljnih znanstvenih disciplina u sveuilinim studijima spaja se s dva pravca razvoja iz naoko razliitih
izvora. Prvi je sveuilino generirana postmodernistika sumnja u bilo koje znanje, a pogotovo ono koje jo pretendira na to da bude
temeljno. Drugi je proliferacija idiosinkrazija korporativnih kultura, koje podcjenjuju znanje bilo koje vrste, naroito znanja to ih
pruaju temeljne drutvene znanosti (tako korporativni menaderi rangiraju komunikacijske vjetine kao prve, a znanje tek kao
sedmu, tj. kao jednu od posljednjih od deset poeljnih kvaliteta koje trebaju imati budui zaposlenici).
Rezultanta sva tri pravca razvoja jest ta da se studenti prirodnih znanosti prebacuju u studije prava i poslovnog upravljanja, a sve
studente daleko vie privlae ne-akademska nego akademska zanimanja. Tako se obistinjuje ideja, koju je mogue iitati ve u
Kanta "those who can't teach".
Akademsko pravo ili "new public management"? Nestanak socijalne drave i uspon neoliberalne ekonomije tjeraju evropska
sveuilita da to vei dio svog prihoda steknu na tritu, s rastuim oekivanjem da svaki student plati to vei dio cijene svog
studija te da svaki nastavnik pokrije to vei dio trokova svog istraivanja narudbama privatnih naruitelja.
Sveuilite na tritu
Nije li pokuaj da se napravi sveuilite koje se financira na tritu contradictio in adjecto, koje je objanjivo iskljuivo kao izraz
neoliberalne ideologije (koja podrazumijeva da su amerika sveuilita uzor znanstvenosti, no preuuje ili ak nijee da su to
zahvaljujui obilnoj dravnoj potpori)? Nee li uskoro glavna briga evropskih sveuilinih nastavnika biti samopotovanje (selfesteem) njihovih prijediplomanada i/ili interesi trgovakih drutava koja opsluuju, a ne (ako taj izraz jo uope ima smisla)
znanstvena istina?
Komercijalizacija i stratifikacija sveuilita vode profesionalizaciji upravljanja evropskim sveuilitima te u posljednje vrijeme do
uvoenja u samo sveuilite "novoga javnog menadmenta", koje se samo dii da zanemaruje pravo ak kao sredstvo upravljanja.
Profesionalizacija i deregulacija upravljanja uzdie dekane i rektore iznad toga da budu primi inter pares, a tim samim sveuiline
nastavnike pretvaraju iz lanova sveuilita kao korporacije u najamnike kvazi-trgovakog drutva (ili zaklade ili, pak, u sluaju
nekih privatnih visokih uilita, pravih trgovakih drutava), iji poloaj vie nije odreen akademskim slobodama i drugim
akademskim pravima.
Teorija sveuilita: filozofijska, empirijska ili pravna? Sveuilite standardnim je predmetom historiografije te humanistikih i
drutvenih disciplina, od filozofije do sociologije i financija. Najvei broj dananjih napisa o sveuilitu, ukljuujui milijune napisa
o university governance, napisan je sa stajalita nauke o poslovnom upravljanju, kojoj je pravo uglavnom smetnja uinkovitom
upravljanju. Potrebu za teorijom sveuilita koja e ozbiljno uzimati u obzir akademsko pravo najrjeitije pokazuje nerazmjer
izmeu poredbenih upravnih izvjea Evropske Unije o provedbi bolonjskog procesa, koja su beziznimno usredotoena na pravnu
provedbu procesa, i praktino nepostojanje doktrinarnih poredbenih pravnih studija o provedbi bolonjskog procesa ili bilo kojega
drugoga problema akademskog prava. No, prava potreba za teorijom sveuilita koja e ukljuivati pravnu analizu kao svoj nosivi
dio proizlazi iz shvaanja da je jezgra sveuilita subjektivno pravo na intelektualnu djelatnost koja je usredotoena na potragu za
istinom.
Postmoderno priznanje da ne postoji jasna granica izmeu filozofije, socijalne teorije, empirijske drutvene znanosti, drutvene
struke kao to su pravo ili knjigovodstvo i svakodnevnog iskustva namee sljedea pitanja: kako je sveuilite mogue spoznati ili,
manje pompozno, koja su znanja o sveuilitu vana?; kako je mogue stei vana znanja o akademskom pravu, nar. u kojoj mjeri ta
znanja pretpostavljaju druga znanja; u kojoj su mjeri znanja o akademskom pravu vana za druga znanja o sveuilitu?
Vidljivi problemi
Gotovo svi problemi koji se pojavljuju s bolonjskim procesom i ekonomskom liberalizacijom sveuilita,
vidljivi su u Hrvatskoj, vjerojatno vie nego u zapadnoevropskim zemljama, koje su razvijenije i bogatije, pa
opreznije prihvaaju bolonjski proces i liberalizaciju i lake apsorbiraju njihove loe uinke. Primjerice, teko
je zamisliti da bi se neki njemaki ministar zaduen za visoko obrazovanje hvalio, kao to je to nedavno uinio
hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i porta, da je njegova zemlja dalje doprla u provedbi bolonjskog
procesa od veine drugih evropskih zemalja. Stoga je glavne probleme koji nastaju u provedbi bolonjskog
procesa u Hrvatskoj primjereno podijeliti u probleme izazvane nepripremljenom provedbom i probleme
zajednike Hrvatskoj i Evropi.
U vrijeme prve i temeljne faze provedbe bolonjskog procesa zakon o visokom obrazovanju i zakon o strunim
nazivima bili su od 2003. do 2007. godine neusklaeni. Uslijed toga, hrvatski fakulteti su preslagivali postojee
programe svojih studija u nove, ne znajui vrijedi li dotadanja diploma kao novi bakalaureat ili kao novi magisterij.
Drava do danas nije preuzela obvezu da podupire studije nakon etvrte godine, pa je tako pokrenula pretvorbu dotadanjih koliko
toliko sveuilinih dodiplomskih studija u prijediplomske de facto strune studije, a da nije omoguila stvaranje pravih
poslijediplomskih doktorskih studija, tj. uspostavu humboltovskog sveuilita.
Od 130 tisua studenata u Hrvatskoj, oko dvije treine su studenti sveuilinih studija, a samo jedna treina studenti visokih strunih
studija. Oito je da bi posljednji omjer trebao biti obratan.
Ima li izgleda da bilo koje hrvatsko sveuilite postane evropski vano istraivako sveuilite? Malobrojnim hrvatskim
znanstvenicima, koji si to pitanje postavljaju, samorazumljivo je da takvim sveuilitem moe i treba postati Sveuilite u Zagrebu.
Pritom se zanemaruje da je relativna znanstvena uspjenost Sveuilita u Zagrebu (iji nastavnici i suradnici stvaraju oko 50 posto
meunarodno indeksiranih znanstvenih radova hrvatskih znanstvenika) objanjiva konkurencijom koju je posljednjih desetljea
imalo i jo uvijek ima u Institutu "Ruer Bokovi" za prirodne znanosti, takoer u Zagrebu (u kojemu nastaje najvei dio od
preostalih 50 posto znanstvenih radova). Takoer se zanemaruje da su veliki fakulteti Sveuilita u Zagrebu mnogo sliniji
francuskim sveuilitima nego njemakim fakultetima.
Hrvatska visoka uilita iscrpljuju se proteklih petnaestak godina u nastojanju slabih uprava sveuilita da ojaaju svoj poloaj
postavljajui se kao posrednici izmeu Ministarstva znanosti i obrazovanja i sveuilinih fakulteta. Tako je sredinjim pitanjem
sukoba sveuilinih uprava i nekoliko jakih fakulteta (naroito pravnih) postalo: tko treba imati pravnu osobnost - sveuilite ili
fakultet? Pritom se previa da prepreka integraciji hrvatskih sveuilita nije pravna osobnost fakulteta, pa niti znatni prihodi koje
neki fakulteti stjeu iz nedravnih izvora, ba u skladu sa zadacima gospodarske liberalizacije sveuilita, nego kvaliteta djelatnosti
za koje stjeu te prihode.
Pogaanje oko prava
Za razliku od prava sveuilita i fakulteta, koja su u sreditu akademske politike, prava sveuilinih nastavnika i suradnika, po
kojima visoko uilite uope jest ili nije sveuilite, preputena su pogaanju i kolektivnom ugovoru drave i sindikata. Podrobno,
hrvatski sindikat znanosti i visokog obrazovanja kolektivnim ugovorom s dravom dogovara radne obveze sveuilinih nastavnika i
suradnika u nastavi te radno vrijeme koje im ostavlja za znanstveni rad. Nasuprot tome, Statut sveuilita u Zagrebu iz 2005. godine
ne jami sveuilinim nastavnicima i suradnicima gotovo nikakva prava u znanstvenom i nastavnom radu. To isto sveuilite, koje
svojemu izabranom nastavniku ne jami pravo na punu nastavnu satnicu, nacrtom si je financijskog pravilnika iz 2007. godine (a
moda i samim pravilnikom) uzelo pravo da prestaje isplaivati plau nastavniku koji dvije godine nije imao puno nastavno
optereenje, ukljuujui i staroga nastavnika koji je izabran u zvanje redovitog profesora kao trajno zvanje (?!?).
Etiki kodeks sveuilita iz 2007. godine ograniava, mimo Ustava, slobodu govora sveuilinih nastavnika, iako bi ona trebala biti
najira mogua, kakvu po organskom zakonu uivaju novinari. Kao to hrvatska sveuilita sama ne tite akademske slobode i druga
prava svojih nastavnika i suradnika, koja su zajamena ustavnim odredbama o slobodi znanstvenog i umjetnikog stvaralatva, tako
do sada nisu nala shodnim da pokrenu postupak ocjene ili promjene propisa koji dravi daju nadlenost iz autonomne nadlenosti
sveuilita zajamene Ustavom (o izboru nastavnika i suradnika i o odobravanju programa studija) i propisa koji sveuilinim
nastavnicima oteavaju pristup dravnoj potpori za redovita znanstvena istraivanja.
BOLONJSKA UROTA
________________________________
Teme (9/13)
FERAL U INDIJI: OD ZLATNOGA TROKUTA IZMEU NEW DELHIJA, AGRE I JAIPURA DO SVETOGA GRADA
RIIKEA I HIMALAJE
NA KROVU VLAKA POD KROVOM SVIJETA

Darko VUKOREPA
30. travnja, 2008.
Jedna od efica indijskog IBM-a veli kako je Indija "jedno od najboljih mjesta na svijetu za posao". Indijsko trite je puno energije,
rapidno raste, ne nedostaje mu sofisticiranosti, veli menaderica. "Kolika vam je plaa?" pitam vozaa dipa jedne turistike
agencije kojoj sam povjerio organizaciju dijela svog "pohoda" po Indiji. "Tri tisue rupija", veli maksimalno ljubazni i krajnje
profesionalni gospodin Singh. Pedeset eura. Dodamo li tome da mu dnevnica iznosi manje od 2 eura, i da s njom mora podmiriti
sve trokove spavanja i hrane kad je na putu, ne udi to gospodin Singh najee spava na zadnjem sjedalu svoje toyote
to nakon prvog, desetodnevnog putovanja po Indiji rei o zemlji koja broji estinu ukupnog broja Zemljana, odnosno milijardu i
130 milijuna stanovnika, iji panteon boanstava ima preko 40 tisua "lanova", i od ije se "arobnosti" valjalo zatititi zavidnim
brojem cjepiva, ali se na kraju ipak najuinkovitijim pokazao gutljaj "black label" Johnnieja Walkera prije svakog obroka? CIA-ina
The World Factbook, primjerice, navodi da je za Indiju rizik od infektivnih bolesti "visok", a opasnost posebice vreba od
bakterijske dijareje, hepatitisa A i E, japanskog encefalitisa, malarije, bjesnoe, chikungunyje, te ptije,
tifusne i dengue groznice. Jedini trenutak oputanja i zaborava Johnniejeva arobnog napitka Feralovom
se novinaru desio prije veere u globalno i neopravdano razvikanom restoranu Niros u Jaipuru, i tad je,
naravno, uslijedila dijaretina kazna. Zloina moda nije ni bilo, ali jedna rijena riba bila je uvelike
osumnjiena, barem s moje strane
Tih dana oko sredine travnja indijski su se mediji bavili poveanjem cijena hrane i inflacijom koja se
kretala malo iznad 7 posto, zanimljiva je bila i vijest da je bombajska eljeznica u zadnjih pet godina, na razne naine, odnijela
preko 20 tisua ivota (pretravanje pruge, borba za prostor u malo je rei pretrpanim vlakovima itd.), to na prvi pogled zvui
nevjerojatno, no nakon to se jednom kroi na bilo koji tamonji eljezniki kolodvor navedena brojka nakon pet minuta prestaje
uditi.
San u mramoru
Runo je i moda nepristojno kazati da neki indijski putniki vagoni bez oznake i najgore klase, s reetkama umjesto prozora,
izgledaju poput stonih kompozicija, ali da je Indijcima to prilino normalan nain putovanja kazuje i njihovo razmiljanje o Europljanima toliko egzotinoj - vonji na krovovima autobusa. Naime, njima je u toj prii jedino sporna ista cijena karte za krov i
unutranjost busa, ali krov sam po sebi nije nimalo upitan; valjda drugaije i ne moe biti u zemlji s tolikim brojem ljudi.
Kad smo ve kod vlakova, osim zbilja luksuznoga vlaka Palace on Wheels Heritage Train - s kojim se
provozao i legendarni putopisac i montypythonovac Michael Palin u svojim lutanjima po svijetu - sve
drugo moe biti koliko egzotino i autentino toliko i traumatino. Naime, esto se zna desiti da umjesto
plaenoga i rezerviranoga kupea za dvoje u vagonu prve A1 klase (koji izgleda, otprilike, kao loi
europski 2. razred) u istome dobijete i jo nekoliko "pridolica", pa ako je rije o nekom duljem nonom
putovanju, a kako pono ili neka slina "sitna" ura ba i nije najzgodnije vrijeme za pritube, kao to ni
kolodvori u to doba ba ne odiu najprimamljivijom atmosferom, Indija se tada europskome putnikunamjerniku sigurno nee initi ba kao neka incredible zemlja iz arenih turistikih broura.
No, da ne bi sve ispalo kao nekakvo grintanje razmaenoga zapadnjaka, nakon sedmoipolsatnog leta od Bea do New Delhija - koji
je, unato njihovoj svetosti, izbacio krave iz centra grada, i ijih 20 tisua majmuna ne predstavlja ba
takvu opaku prijetnju 14-milijunskom stanovnitvu kakvom su je prikazali zapadni mediji te 4-satne
vonje Toyotinim dipom stie se do 1,1-milijunskog grada Agre, odnosno do jednog od novih sedam
svjetskih uda, do zbilja fascinantno lijepog - Taj mahala, arhitektonsko-ljubavnog mugalskog remek-djela
iz sredine 17. stoljea, koji je, nakon smrti svoje ene, Mumtaz Mahal, u njen spomen dao sagraditi
skrhani ah Jahan.
Rije je mramornoj grobnici na obali rijeke Yamune, koju je najbolje doivjeti u svitanje ili pri zalasku
sunca, kada ovo zdanje zbilja izgleda kao "san u mramoru", kako Taj mahal nazivaju povjesniari umjetnosti.
Posjet ubojici
Strunjaci vele da su za "opi plan i duhovni karakter" Taj mahala kojega su, kao i mnoga druga mjesta,
do gotovo gologa kamena svojedobno opustoili uvijek imperijalno raspoloeni Britanci - zasluni sufijski
mistici, a tajanstvenosti mjesta, koje u svojoj ljepoti dostojanstveno samuje bez drutva ijednog
muzejskog shopa ili kafia, doprinosi i injenica da se do danas nije doznalo ime ovjeka koji je osmislio,
dizajnirao izgled cijelog kompleksa. Zna se samo ime glavnog arhitekta, odnosno svojevrsnog supervizora
gradnje, no svi se slau da je rije o kulminaciji dvostoljetnog projektiranja mugalskih grobnica,
zapoetog s gradnjom velebne Humayunove grobnice u Delhiju.
Ovakvo mjesto ne moe, dakako, ni bez legendi, a jedna od njih govori da je ah Jahan na drugoj obali rijeke kanio napraviti
negativ-kopiju Taj mahala (od crnog mramora), no u tome planu nije uspio, valjda zbog pobune nekih prijestolja gladnih sinova, ali i
kasnije oskudice novca, kojeg je u jednom razdoblju imao toliko da je njegovom raunovoi, navodno, trebalo punih 14 godina da
utvrdi pravo stanje ahovih financija.
Vratimo se malo indijskoj medijskoj svakodnevici: jedna od top-vijesti travanjskih dana bila je i nakana Priyanke Gandhi Vadre,
keri ubijenog (1991.) karizmatinog premijera Rajiva Gandhija (sina Indire Gandhi), da sazna to vie o oevim posljednjim
trenucima, odnosno u fokusu je bio njezin tajni posjet, u zatvoru u Velloreu, jednoj od ubojica njezina oca, Nalini Sriharan.
Nadalje, Indijci su strano ponosni to je njihova kompanija Tata Group, vodei indijski proizvoa kamiona i autobusa, kupila
slavne britanske automarke Jaguar i Land Rover, a izmeu silnoga siromatva i spektakularnih spomenika, svoje mjesto u medijima
znaju nai i prave pravcate potjernice za osobama koje svojim sunarodnjacima nude "unosne" poslove u inozemstvu, ali i vijesti o
pojavi "million dollar babe", poput bollywoodske zvijezde Mallike Sherawat, koja u jednoj izjavi kae da je bilo krajnje vrijeme da
filmski producenti prestanu samo govoriti kako glumice poput nje izgledaju kao "cure od milijun dolara", ve da im uistinu i
zaponu plaati te sume. "Nee trebati puno ekati da milijun dolara i milijun rupija bude jedna te ista
stvar", optimistino e zanosna Mallika. Usput, jedan dolar danas iznosi 40 indijskih rupija.
Koliko je zadivljujui Taj mahal i oblinja Agra Fort, u kojoj je jedan od njegovih sinova zatoio aha
Jahana, toliko je nezadivljujua sama Agra, u kojoj se izmeu ljudi i ptica upravo zapoinje voditi velika
bitka za vodu, iji je, pak, nagli nestanak zasluan za vrlo kratki ivot 40-ak kilometara udaljenog grada
duhova, Fatehpur Sikrija, koji je samo kratko, od 1571. do 1585., bio prijestolnica Mugalskoga carstva.
Simbol dobrodolice
Iz Agre put vodi u arobnu dravu Rajastan, tonije u 2,6-milijunski Jaipur, koji odmah izgleda znatno urbanije i od samog New
Delhija. Istina, na ulicama se bez velike potrage mogu uoiti i zaprena kola s devama, slonovi, krave, volovi, rike, i bicikli,
"krotitelji" kobri, automobili i kamioni, ali tu su i arobne palae (maharadine, ili Jal Mahal na vodi), kao i kolosalna
palaa/utvrda Amber sa sjajnom mjeavinom hindu i muslimanske arhitekture, neobini astronomski opservatorij na otvorenome
Jantar Mantar i nevjerojatni "pink-city", "ruiasti grad", koji je u tu boju, kao simbol dobrodolice, obojan 1876. godine povodom
dolaska u Jaipur princa od Walesa.
Indijske kontroverze dobro ilustrira i novinski razgovor s jednom od efica tamonjeg IBM-a, koja veli
kako je Indija "jedno od najboljih mjesta na svijetu za posao". Indijsko trite je puno energije, rapidno
raste, ne nedostaje mu sofisticiranosti, veli menaderica. "Kolika vam je plaa?" pitam vozaa ranije
spomenutog dipa jedne turistike agencije, kojoj sam povjerio organizaciju dijela svog "pohoda" po
Indiji. "Tri tisue rupija", veli maksimalno ljubazni i krajnje profesionalni gospodin
Singh. U prijevodu na eure, to znai da na voza mjeseno zarauje 50 eura. Kako
se ono izrazila nadobudna IBM-ovka? Rapidno rastue trite ili tako nekako? Dodamo li tome da naem
vozau dnevnica iznosi 100 rupija ili niti 2 eura, i da s njom mora podmiriti sve trokove spavanja i hrane kad
je na putu, ne udi to gospodin Singh najee spava na zadnjem sjedalu svoje toyote. Ali, isto tako
napominje dananji ivot njegove jednogodinje keri sigurno je bolji od vremena kad je on bio klinac.
Zmije i leopardi
Nakon bajkovita Jaipura, i odlinoga ruka u Raj palai, fantastino obnovljenom zdanju, danas jednom od
najboljih malih "batinskih" hotela na svijetu, te poslijepodnevnoga aja u Rambagha palai, hotelu u kojem se
ovjek, htio ili ne, osjea kao britanski upravitelj Indije, slijedi vonja natrag do Delhija, odnosno jo pet-est sati dalje, do podnoja
Himalaje, do svetih mjesta, Haridvar i Riike, odnosno do Anande Spa, smjetene na tisuu metara nadmorske visine u Himalajima.
Valja malo, pomou ayurvedskih metoda, obnoviti potroenu dekadentnu zapadnu energiju; iz Anande se moe "skoknuti" na safari
do oblinjeg nacionalnog parka Rajaji ili, pak, do 14 kilometara udaljenog ivinog hrama Kunjapuri iz ne ba davne 1983., koji se
nalazi u Himalajima na visini od 1645 metara.
Na putu do hrama, kazuju u Anandi, ima dosta zmija, no veina nije otrovna, a "budete li imali sree, vidjet ete i leoparda". Hm?
Hrabrost na velikom iskuenju i umor od prethodnih indijskih dana odluuju da je moda pametnije dom ive ostaviti u miru mitske
planine, a za posjet odabrati nita manje mitski, oblinji Riike i tamonji hindu-ritual Ganga Aarti na obali monoga i svetoga
Gangesa, koji se tu, pored mjesta, polako sputa od svoga izvora u Himalaji.
Riike - na ijim se ulicama moe sresti velik broj zapadnjaka, posebice cura, koje nekako izgledaju kao poprilino zalutale iz
kasnih 60-ih godina planetarno se proslavio 60-ih i ranih 70-godina kada su tamonji hram svjetski znanoga osnivaa "transcendentalne meditacije" Maharishija Mahesha Yogija pohodili Beatlesi tu je, vele upueni, napisan dobar dio White Albuma a
meu polaznicima Maharishijeve Meunarodne akademije o meditaciji bili su i Beach Boysi, Donovan i neki drugi slavni zapadni
umjetnici. Maharishi je umro u veljai ove godine, Indija mu je priredila pravi dravni(ki) pogreb; Yogi je, pak, prije desetak i vie
godina napustio Riike, u igri je bila i neka pria o sumnjivim financijskim "tramakavanjima" velikoga gurua, a naputeno zdanje
Yogijeva arama, smjeteno u umi, malo izvan samoga mjesta, i danas je djelomino otvoreno za turistike Beatles-rute.
eljezni stup
Dananje sredite vjerskog ceremonijala u Riikeu poznatog i po joga-centrima, ali u novije i po raftingu na
Gangesu - je, pak, aram Parmarth, na ijim skalinama pored Gangesa i velikog bijelog kipa boga Krine,
obred, po zalazu sunca kad mu to raspored dozvoli uvijek vodi glavni guru Pujya Swami, prepoznatljivo
odjeven u naranastu odoru vrhovnih duhovnih uitelja. Za doi do spomenutog arama valja se malom
brodicom prebaciti na drugu stranu Gangesa; cijena u dupke punoj barci s domaim ljudima za par minuta
vonje iznosi 5 rupija, a da domai brodari iz Riikea budno prate svjetska naftna kretanja svjedoi i cijena od
ak 500 rupija za prebacivanje u brodicama samo (nekolicine) stranaca.
Ananda, Riike i Himalaja su iza nas, slijedi povratak u New Delhi, i potom u ne tako ba lou Europu. Do
poslije-pononog leta valja jo obavezno posjetiti Qutb kompleks, vidjeti 73-metarski kameni toranj Qutb
Minar, te posebice provjeriti tvrdnje kontroverznoga Ericha von Dnikena o izvanzemaljskome porijeklu
tamonjeg 7-metarskog eljeznog stupa, tekog est tona, koji je star oko 1600 godina, a moda i puno, puno vie. Ovaj veliki
svjetski metalurki kuriozitet - napravljen u 98-postotnom omjeru od eljeza - navodno je, izmeu 375. i 413. godine podigao
Chandragupta II. Vikramaditya, moni vladar Carstva Gupta, a stup je svih ovih dugih godina ostao potpuno imun na koroziju.
Odakle tadanjim ljudima tehnologija da tako neto naprave, Von Dnikenovo je pitanje na koje do danas nije naen adekvatan
odgovor. eljezni stup je, ujedno, i jedini preostali spomen na nekadanji hindu i jainistiki kompleks, koji je kasnije razoren od
strane muslimanskih snaga Qutb-ud-din Aybaka, turskog vladara srednjovjekovne Indije
NA KROVU VLAKA POD KROVOM SVIJETA
________________________________
Teme (10/13)
ITALIJA PONOVNO POD VLAU DESNICE: PROGRAMSKA KSENOFOBINOST POBJEDNIKE BERLUSCONIJEVE KOALICIJE
URODIT E NOVIM ZAKONSKIM MJERAMA PROTIV STRANACA KAO I VANJSKOPOLITIKIM ZAOTRAVANJEM
BANDIERA NERA
Igor LASI
30. travnja, 2008.
Glede novog odnosa Italije prema Hrvatskoj, oekivanja se mogu svesti na prognozu kontinuiteta Berlusconijeve nametljivosti, ili
jo izravnije, agresivnosti starog mu suradnika Gianfranca Finija, neofaista koji na elu Nacionalne alijanse upravo ima preuzeti
funkciju predsjednika talijanskog Zastupnikog doma, i koji je svoje aspiracije prema Hrvatskoj jasno nagovijestio ve u vrijeme
raspada Jugoslavije, traei revidiranje Osimskog sporazuma. S njima je i budui ministar Umberto Bossi te Sjeverna liga, koji
otvoreno prijete da e na ljevicu poslati 300 tisua svojih pristaa, i to s pukama
Dugo prije negoli je pobjeda desnice Silvija Berlusconija na parlamentarnim izborima postala
izvjesna, a s tim i njegov trei nastup u roli talijanskog premijera, hrvatski politiki komentatori
bavili su se ponajvie moguim novim odnosom Italije prema Hrvatskoj. Oekivanja se mogu
svesti na prognozu kontinuiteta Berlusconijeve nametljivosti iz prethodnoga njegova mandata od
2001. do 2006. godine, ili jo izravnije agresivnosti starog mu suradnika Gianfranca Finija,
neofaista koji na elu Nacionalne alijanse upravo ima preuzeti funkciju predsjednika talijanskog
Zastupnikog doma, kao premiju za dosljedno koaliranje s pobjednikom strankom Naroda
slobode. S njima je i budui ministar Umberto Bossi te Sjeverna liga, koji otvoreno prijete da e na ljevicu poslati 300 tisua svojih
pristaa, i to s pukama...
Fini je svoje aspiracije prema Hrvatskoj jasno nagovijestio ve u vrijeme raspada Jugoslavije, traei revidiranje Osimskog
sporazuma. Za prolog mandata Silvija Berlusconija, njegov tadanji zamjenik Gianfranco Fini natjerao je u ostavku ministra
vanjskih poslova Renata Ruggierija, nestranakog efa diplomacije i zapravo jedinog svijetlog lika u vladi, koji se drao politike
potivanja meudravnog sporazuma o obeteenju esula. Hrvatska je pritom rijetko znala biti taktina prema Italiji, pa e se i
politika gluparanja poput uvoenja ZERP-a bez ikakvih diplomatskih i financijskih mogunosti njegova izvravanja, kroz buduu
talijansku vladu zasigurno prelamati s daleko manje dobrohotnosti negoli je to izraavala diplomacija upravo zaboravljenoga
donedavnog premijera Romana Prodija i lijevog centra.
"Bivi" neofaist
A usred parlamentarnog trijumfa desniara svijet je ovih dana oinula vijest o pobjedi jo jednog poznatog talijanskog neofaista,
Giannija Alemanna, novog gradonaelnika Rima. Viestruko osuivani izgrednik, za premlaivanja i potpaljivanja ambasada,
Alemanno je nakon Drugog svjetskog rata prvi desniar koji preuzima voenje glavnoga grada Italije. O navodnoj politikoj
njegovoj evoluciji novijeg datuma, puno govori to to su aktivisti Nacionalne alijanse po javnim skupovima proteklih tjedana
trkarali izmeu Alemannovih mlaih pristalica nagovarajui ih da spuste desnu ruku iz "rimskog pozdrava", te ih uvjeravajui da
e s malo strpljenja uskoro doi pravi as i za tu vrstu slobodnog ponaanja... "Za razliku od hrvatskog tiska koji ga oprezno naziva
'bivim neofaistom', za svjetske medije nema dileme da je Alemanno i dalje onaj stari", kazao nam je prof. dr. Damir Grubia s
Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu.
"Bilo je ovih dana strano gledati na Campidogliju, u sreditu Rima, a nekad i svijeta, okupljene crnokouljae kako bestidno diu
ruku u faistiki pozdrav", rekao je za Feral prof. dr. Predrag Matvejevi s rimskog sveuilita Sapienza. "Samo dva tjedna nakon
parlamentarnih izbora, pao je i Rim pod vlast ekstremnih desniara, Na neki nain i zbog osvete, objavio sam u Il Coriere della sera
lanak s opisom svega to su faisti inili sa Slavenima od Mamule do Raba, no faiste nije mogue time uutkati... Naalost, iz
Rima vam ne mogu prenijeti nikakvih pozitivnih dojmova. Zavladala je velika potitenost ljevice, rekao bih i beznae."
Italija se novim izborom Berlusconija svakako odluila na ponovno zatvaranje, pa je i Gianni Alemanno svoj mandat zapoeo
jednom gestom indirektno usmjerenom protiv imigranata. Stranke kao to su Nacionalna alijansa i Narod slobode rado potiu pitanje
nesigurnosti domicilnog ivlja pred useljenicima, i ne treba iznenaivati najavljena mogunost podizanja dodatnih zidova naspram
pojedinih etniki obiljeenih etvrti u talijanskim gradovima. Programska ksenofobinost desniarske koalicije urodit e novim
zakonskim mjerama protiv stranaca, dok se vanjskopolitiko zaotravanje niti ranije Berlusconijevim ministrima nije ograniavalo
na Hrvatsku, nego je taj bilateralni problem tek odjekom njihova vulgarnog i cininog tretmana itave Europe, napose EU-a.
Drava-poduzee
Ali, kao i drugim poznatim sluajevima iste politike provenijencije, Silviju Berlusconiju vanjski neprijatelj ionako slui najprvo
za unutarnju homogenizaciju i uvrivanje vlasti. Na unutarnjem planu on je svakako uinio puno vie tete, pa se niti tamonji
nezavisni kroniari esto ne mogu dovoljno nauditi volji relativne veine talijanskih biraa da mu i trei put ukau povjerenje...
Dug je popis negativnih posljedica koje su ostale iza njega u dva navrata, od rastue socijalne nesigurnosti do represije nad
medijima i korupcije u javnim slubama. Osebujni stilski peat to ga je utisnuo u talijanski javni ivot, te je Berlusconija The New
York Times nazvao i politikim klaunom, pokazat e se ubrzo jednim od generatora strukturnoga drutvenog poremeaja kakav
povlai neugodne povijesne asocijacije.
Damir Grubia lani je objavio knjigu "Berluskonizam - Talijanski politiki dossier 2001.-2006.", u kojoj taj novi fenomen
prikazuje kao stil i praksu karakteriziranu ideologijom drave-poduzea, spregom politike i medijskog monopola, populizmom i
demagogijom, revizionizmom i reduciranjem politike na sukob, te ujedno berluskonizam nipoto samo talijansku pojavu - nalazi
opasnijim od povijesnog faizma. "Sad e se Berlusconi posvetiti ustavnim promjenama, smanjivanju ovlasti Predsjednika
Republike te jaanju premijerskih ingerencija", rekao nam je Grubia, "i opet e veliki porezni neplatie, krupni kapitalisti, dobiti
njegovu podrku. Najavljena je ve i nova istka po medijima i uspostava kontrole u drugima koji ranije nisu bili uzurpirani."
Berlusconija je na vlast povratila, bez ikakve sumnje, mlaka Unija lijevog centra i ljevice koja je drala vladu od ljeta 2006. godine.
Romano Prodi, na glasu kao etian i neuspjean premijer, okupio je bio tim s preko 100 ministara, zamjenika i dravnih tajnika.
Vlada je ubrzo poela odustajati od reformi, a od prevelikog utjecaja "ekstremne" ljevice to su ga Prodiju na nos nabijali desniari,
oito nije bilo nita. Unija je odgodila zakone o imigraciji, tritu rada, sukobu interesa i pluralizmu informiranja, mimoila se
viestruko sa radnitvom i sindikatima, producirajui i sama pravosudne afere... Bez obzira na prosvjede, Prodi je dopustio jaanje
amerike baze u Vicenci, a demonstrirale su po Rimu s kritikom vlade, svaka po svojim razlozima, i velike skupine desniara te
ljeviara. S uobiajeno konzervativnih pozicija, protiv Unije djelovala je i biskupska konferencija.
Politiki vakuum
Kraj zlosretne vlade nastupio je kad su Romanu Prodiju lea konano okrenuli ministri Dini i Mastella, dvojac s njezina desnog
krila, ije su supruge zatvorene zbog korupcije. Unija se raspala, otprilike, na Demokratsku stranku nekadanjeg rimskog
gradonaelnika Waltera Veltronija, koji je ujedinio Lijeve demokrate (bive komuniste) i centristike puane (bive demokrani),
da bi na koncu ipak izgubio od Berlusconija; s druge strane, pod nazivom Dugina ljevica i s redizajniranim vizualnim identitetom
bez srpa i ekia, okupila se nekolicina izrazito ljeviarskih stranaka. Ali, kompletnu talijansku ljevicu mui problem redefiniranja
socijalnih prioriteta i politike strategije, u drutvu sve vie odlikovanom apatijom i politikom nepovjerljivou.
"injenica je kako desniarski ekstremi lake dolaze na vlast u periodima kad su ljudi izrazito razoarani politikom. S ruenjem
socijalizma u Europi odbaene su i ideje socijalne pravde, dok ljeviare danas mue njihovi unutarnji problemi", zakljuuje Damir
Grubia, ukazujui na povijesnu odgovornost ljevice za drutvenu (ne)osvijetenost. Politiki vakuum i pusto koje je za sobom
ostavila u Italiji i koji prostor sad koristi Berlusconi, samo se jo formalno tumai kao bipolaran, a ostalo je vie-manje ispranjeno
od sadraja. "Bojim se da e Berlusconi nesmetano odraditi puni mandat, a to e imati posljedice na itav Mediteran i Europu",
kae Predrag Matvejevi. S ove strane Jadrana, moemo samo primijetiti da situacija neodoljivo podsjea na ovdanju, sve to s
ljevicom i desnicom, povratkom i nepovratom. Pa, ipak se onda ne moramo brinuti koliko e nepovoljno Berlusconi djelovati na
nas, jer smo sami ve sve obavili.
BANDIERA NERA
________________________________
Teme (11/13)
AMERIKA ADMINISTRACIJA NAJAVLJUJE POETAK SUENJA OSUMNJIENIMA ZA TERORIZAM U AMERIKOJ
VOJNOJ BAZI GUANTANAMO
BOMBAKI PROCES
Tena ERCEG
30. travnja, 2008.
Vojna baza Guantanamo dobila je nadimak Kamp pravde jer se ovih dana tamo vre pripreme za poetak prvih suenja, est godina
nakon dolaska prvih osumnjienika za terorizam. "Moderni Nrnberg" trebao bi zapoeti suenjem Kalidu eiku Mohammedu i jo
petorici optuenih za osmiljavanje napada 11. rujna, a suenje e televizijskim prijenosom moi pratiti obitelji poginulih. No, cijeli
je sustav optereen brojnim krenjima enevskih konvencija i raznoraznim skandalima, dok osumnjienici masovno bojkotiraju
suradnju s Vojnim komisijama
Tijekom svibnja, vie od est godina otkad su prvi afganistanski osumnjienici za terorizam sletjeli u ameriki vojni zatvor u
kubanskom zaljevu Guantanamo, konano bi trebala poeti suenja za zloine povezane s terorizmom.
Tako je barem najavila amerika administracija, svi relevantni politiari otvoreno su izrazili elju da se to prije zatvori taj "gulag
naih dana", kako su Guantanamo nazvali u Amnesty Internationalu, a tezi u prilog ide i injenica da je broj zatoenika smanjen sa
poetnih 680 na dananjih 275. U tih est godina odrano je samo jedno suenje, i to Australcu Davidu Hicksu koji je nakon pet
godina robijanja bez optunice na kraju priznao optube za "materijalno pomaganje teroristima", nakon ega je poslan u Australiju
na odsluenje kazne. Osim njega, optueno je jo 15 osoba, dok svi ostali ame u svojevrsnom zakonskom limbu.
Spektakularni kamp
U dijelu Kube pod amerikom kontrolom ovih je dana stoga izrazito ivo: vre se pripreme za poetak rada takozvanih Vojnih
komisija koje e utjeloviti i tuitelje i porotu i suce, ureuju se zgrade, podiu atori za odvjetnike, novinare i popratno osoblje. U
"hiper-amerikaniziranoj" vojnoj bazi, gdje je udnja za domom nadomjetena fast food restoranima,
otvorenim kinima i mini-golfom, radi oko 2000 ljudi, dok su metalni kavezi na otvorenom, gdje su
zatoenici boravili prvih godina, odavno zamijenjeni betonskim zatvorom najvieg stupnja sigurnosti, a u
10 kvadrata velikim elijama zatvorenici provode po 22 sata dnevno.
Sve to skupa vlasti su prigodno nazvale Kamp pravde (Camp Justice), a kako ree general Thomas W.
Hartmann, pravni savjetnik Vojnih komisija, bit e to pravi "moderni Nrnberg", iz ega bi se dalo
zakljuiti da je teroristiki napad na Ameriku po svojoj traginosti dostojan holokausta, a ljudi u njemu
godinama zatoeni bez optunice ravni nacistima. No, kako ree Hartmann, osnovna razlika izmeu Guantanama i Nrnberga je ta
da je ovaj drugi sud osnovan na kraju rata, a ovaj ameriki dok "rat protiv terorizma" jo traje, to znai da ti osumnjienici, ak i
ako budu osloboeni, nee biti puteni na slobodu dok god rat traje, "kako ne bi predstavljali opasnost za vojnike na terenu".
Dokazom da e prva suenja zaista zapoeti u mjesecu svibnju trebala bi biti i najava vlade da e se prvo suenje, ono Kalidu eiku
Mohammedu, navodnom kreatoru napada 11. rujna, i jo petorici osumnjienika za taj napad, televizijski prenositi u etiri amerike
vojne baze kako bi suenje mogli pratiti obitelji poginulih. Zbog "ubojstva i urote" ameriko dravno odvjetnitvo za njih estoricu
trai smrtnu kaznu, no skeptiniji promatrai vjeruju da je najava o TV prijenosu, ali i o poetku suenja openito, samo dimna
zavjesa kojoj je cilj legitimizirati strahovito narueni kredibilitet Vojnih komisija i stvoriti dojam da se u Guantanamu ipak dogaa
nekakav napredak.
No, taj e kredibilitet u svakom sluaju bivati samo jo narueniji, i ako se suenja budu dalje razvlaila i ako sada na brzinu
zaponu, jer e u oba sluaja cijela stvar samo jo dublje zaglibiti u perverziju vladavine prava.
Pored ve spomenutih vidova te perverzije, cijeli je sustav optereen brojnim drugim nezakonitostima. Tako se ve godinama zna da
Komisije od optuenih i njihovih odvjetnika skrivaju dokaze, da se prihvaaju dokazi temeljeni na nagaanjima i oni iznueni
torturom, da se odvjetnicima brani pristup klijentima, da je bilo nekoliko samoubojstava i jo vie pokuaja samoubojstva i trajkova
glau, dok su i same Vojne komisije formalno jo uvijek nelegalne.
Montirani procesi
Zakon o vojnim komisijama ve se, naime, godinama povlai po Vrhovnom sudu, gdje je dvaput oboren, a sada se eka ponovna
odluka suda o dijelu zakona kojim se osumnjienicima zabranjuje pozivanje na takozvani habeas corpus. Taj zakon zatoenike titi
od arbitrarnog liavanja slobode, no prema miljenju vladinih pravnika ovi "strani neprijateljski borci" nemaju na njega pravo jer
nisu ameriki dravljani.
Vlada je u meuvremenu osnovala Tribunale za reviziju statusa boraca, administrativnu proceduru za dokazivanje statusa zatvorenika, gdje oni nemaju uvid u "klasificirane" dokaze, a ni na albu, pa zatoenici ta sasluanja masovno bojkotiraju. Prole godine,
primjerice, samo 13 posto njih prisustvovalo je tim sasluanjima, ime su se optube da se u Guantanamu prireuju montirani
procesi dodatno oivotvorile, budui da su pred Tribunalima stolice rezervirane za osumnjienike uglavnom zjapile prazne.
U posljednjih mjesec dana trojica osumnjienika, po jedan Afganistanac (u vrijeme hapenja maloljetan),
Saudijac i Sudanac, svi optueni za suradnju s Al-Qa'idom, odbili su i bilo kakvu suradnju s Komisijama,
ukljuujui i pravo na odvjetnike, stvorivi time dodatni problem tuiteljima. Suci Komisije odluili su,
meutim, da se suenja unato tome moraju odrati, na to su se pobunili njihovi dotadanji odvjetnici,
uvjereni da je krenje prava optuenika na zastupanje samih sebe, prisutno u amerikom zakonu preko dva
stoljea, podrivanje samog koncepta pravednog suenja.
Pukovnik Bryan Broyles, odvjetnik Afganistanca Mohameda Jawada, javno je rekao da suci od njega
trae da bude "fikus koji e sjediti i odgovarati na pitanja sudaca", dodavi da bi, u sluaju da se radi o civilnom suenju, za ono to
od njega trae suci bio kanjen. Slinu stvar Amerika je odvjetnika komora rekla i odvjetnici Sudanca Ibrahima al-Qosija,
kada im se poalila da Komisija inzistira na odravanju suenja, iako joj ta ista Komisija jo uvijek nije dozvolila da vidi klijenta.
Prema procjenama nekih strunjaka, poput Benjamina Wittesa iz Brookings Institutiona, krajem 2006. godine, kada je on zavrio
pisanje knjige o Guantanamu, od 500 zatvorenika, koliko ih je tada bilo tamo, samo treina njih mogla se i "realno smatrati
teroristima i neprijateljskim borcima". Da su stvari slino vidjeli i njihovi tamniari potvruje i injenica da je dobar broj njih i
puten nakon pregovora s vladama njihovih zemalja. Prije putanja i deportacije od njih se trailo da potpiu izjavu da nee
suraivati s Al-Qa'idom. No, ak i ako odbiju potpisati takvu izjavu, to su mnogi od njih i uinili, zatoenici su svejedno puteni,
to upuuje da nisu postojali dokazi na temelju kojih se tim ljudima oduzelo nekoliko godina ivota.
Izbrisane istine
Amerika je vlada, osim toga, 50-ak afganistanskih osumnjienika prebacila u zatvor Pul-i-Charki blizu Kabula, gdje je "izvezla" i
svoj sustav tretiranja osumnjienika za terorizam. Iako im je reeno da e biti puteni na slobodu, oni su u Afganistanu ponovno
postali osumnjienici, i to pod istim uvjetima kao i u Guantanamu. Mnogi od njih jo nisu optueni, nema dokaza ni svjedoka, a
slino je i sa 220 osumnjienika koji su tamo prebaeni iz amerike vojne baze Bagram.
Prije dva mjeseca skupina tih zatvorenika napisala je peticiju u kojoj su zatraili poetak suenja, no budui da nije bilo odgovora,
neki su od njih zapoeli trajk glau i zaili sebi usta, kako ih se ne bi, kao u Guantanamu, moglo prisilno hraniti. Afganistanska
vlada, koja se brani da ne moe bre jer nakon vie desetljea rata tek ima izgraditi institucije, tek je krajem veljae imenovala
komisiju kojoj je zadatak revidirati sve sluajeve, a, kako je priznao afganistanski dravni odvjetnik Abdul Jabar Sabit, sudit e im
se prema sigurnosnom zakonu iz sovjetske ere 80-ih.
S njim u kombinaciji ide praksa iz Guantanama, prepuna krenja meunarodnih standarda, a Tina Foster iz organizacije
Internacional Justice Network rekla je kako je prisustvovala suenjima koja su trajala po 15 minuta, ili onima simultanima u kojima
je obraeno po est sluajeva u sat vremena. Foster je rekla i da na tim suenjima Afganistanci samo "udaraju peat na ono to im
serviraju okupatori njihove zemlje".
U travnju su se dogodila jo dva skandala koja dodatno razotkrivaju nezakonitosti oko suenja u Guantanamu. Odvjetnici nekih
zatoenika optuili su vladu da je prekrila sudsku odluku kojom se zabranjuje gubljenje ili brisanje snimki ispitivanja zatoenika.
Radi se o tisuama sati ispitivanja, za koje odvjetnici vjeruju da bi pokazali kako su inspektori koristili metode koje enevske
konvencije zabranjuju, pa bi na taj nain iznueni dokazi mogli biti prokazani kao nevaljani. Donedavni zapovjednik baze
Guantanamo, admiral Mark H. Buzby, sudu je, meutim, odgovorio da su snimke izbrisane "automatski", odnosno da je na opremi
unaprijed bilo memorirano vrijeme brisanja, to bi imalo znaiti da uprava zatvora nije odgovorna za izgubljene dokaze.
Psiholoka teta
Takoer prolog mjeseca na povrinu su ponovno isplivale i optube nekih bivih i sadanjih zatvorenika da ih se prilikom
ispitivanja drogiralo. Nedavno je, naime, u javnost procurio memorandum biveg asistenta dravnog odvjetnika Johna C. Yooa iz
2003. godine, u kojemu je on odbacio zabranu upotrebe "supstanci koje mijenjaju svijest", odluivi da se one mogu koristiti u
ispitivanju sve dok "ne uzrokuju permanentnu ili intenzivnu psiholoku tetu". U istoj je turi odobrena i upotreba takozvanog
waterboardinga, simuliranog davljenja, i pljuskanja, dok se za drogiranje ustvruje da ih "enevske konvencije nigdje eksplicitno
ne zabranjuju".
Iako iz Ministarstva obrane i CIA-e tvrde da zatvorenicima nikada nije davano nita "osim vitamina i vakcina", desetak je
zatoenika opisalo kako su dobivali injekcije ili tablete od kojih su osjeali ili kod drugih uoili simptome pospanosti, halucinacija,
letargije, munine, povraanja, ili, pak, divljanja, vikanja, skakanja i nesanice. Jedan Saudijac, koji je
kasnije puten bez suenja, ispriao je kako je dobio injekciju od koje mu se uasno spavalo, pa je na
kraju potpisao to se od njega trailo kako bi ga pustili na miru. Rekao je i da su inspektori nakon toga
ugasili klimatizaciju od koje je prostorija dotad bila jako hladna.
Sustav koji vlada u Guantanamu dodatno je diskreditirao i pukovnik Morris D. Davis, koji je dvije godine
radio kao glavni tuitelj Vojne komisije u Guantanamu, nakon ega je dao ostavku. Ispriao je kako je
godinu dana radio normalno, da bi vojska, u trenutku kada je zatraio uvid u "klasificirane" dokaze za
pravnog savjetnika instalirala Hartmanna. Izdrao je nekoliko mjeseci, dok nije shvatio da je uloga Hartmanna da "odluuje o
svemu, sam imenuje odvjetnike i bira sluajeve koji e se procesuirati i dokaze koji e se koristiti, te na kraju sam i nadgleda cijeli
proces".
Farsini procesi
Uzevi u obzir traginu kompromitiranost pravnog sustava koji je Bushova administracija stvorila u Guantanamu, teko da e se
ljaga koju je ona donijela svojoj zemlji, ali i nenadoknadiva teta rtvama tog sustava i meunarodnom pravu, uskoro moi izbrisati,
a jo manje e se to uraditi farsinim procesima koje vlada nastoji progurati. Nezavidnu situaciju koju je konano i sama
administracija poela uviati najbolje je, pak, opisao bivi zapovjednik Guantanama admiral Buzby, sumiravi dosadanji rad tog
zatvora reenicom: "Dobra vijest je da ih imamo, a loa vijest da ih imamo."
BOMBAKI PROCES
________________________________
Teme (12/13)
PRODAJNA IZLOBA SALVADORA DALIJA U GALERIJI MONA LISA U ZAGREBU
PLAT ZA SNOBOVE
Marina BARIEVI
30. travnja, 2008.
U emu je uspjeh prodajne izlobe Dalijevih grafika i est manjih skulptura u bronci? Iskljuivo u istini da je gospodin Henc,
vlasnik galerije i posjednik izlobe, Zagrepanima pruio iluziju da mogu imati svog Dalija. Redovi ljubitelja Dalija su najarenije
drutvo, koje mirie na inflaciju neznalica. Mnogima je to prvi ulazak na izlobu. Ali osim kapitala, koji posjeduju, oni se vjeto
snalaze i u nabavci prestia. Salvador Dali trenutno je plat za nove zagrebake snobove
Recentna zagrebaka kulturna slika hvali se donekle pristalou tradiciji sredine i nudi nekoliko ozbiljnih
izlobi s respektabilnim umjetnikim imenima: Ivan Lovreni, Raoul Goldoni. Intrigantan je i
retrospektivni nastup Lovre Artukovia.
Ipak, hodoasti se samo u privatnu zagrebaku Galeriju Mona Lisa na prodajnu izlobu grafika i est manjih
skulptura u bronci katalonskog umjetnika Salvadora Dalija (1904.1989.). Publika se broji u tisuama, a
crvene tokice na okvirima izloaka hvale se polovicom prodane izlobe. Pisali su o izlobi kolegice i kolege
novinari prenosei rijei organizatora, vjeto pritom krijui da puno ili nita ne znaju. Tek ostaje zauujua nezainteresiranost
pronositelja javnog mnijenja da u pomo pozovu nekog umjetnika, koji bi ponekog poduio nepoznatom, ne umanjujui dra
postava. Jo vie udi utnja samih umjetnika, koji su u sredini bez trita, dakle egzistencijalno ugroeni, utjehu pronali u
rezignaciji. Ne reagiraju ni kada bi njihov glas bio nasuna potreba.
U emu je uspjeh Dalijeve prodajne izlobe u Zagrebu? Iskljuivo u istini da je gospodin Henc, vlasnik galerije i
posjednik izlobe, Zagrepanima pruio iluziju da mogu imati svog Dalija. Jo od Alberta Camusa znamo da "u
svijetu bez iluzija ovjek je stranac". Redovi ljubitelja Dalija su najarenije drutvo, koje mirie na inflaciju neznalica.
Mnogima je to prvi ulazak na izlobu. Ali osim kapitala, koji posjeduju, oni se vjeto snalaze i u nabavci prestia.
Vrijeme je brzo, zato i povrno, pa analogno njegovom pulsu moda je privremeni status. Salvador Dali trenutno je
plat za nove zagrebake snobove. Ironija je da su Dalija kroz povijest preteno kupovali upravo skorojevii jer je
najnerazumljivije pridonosio prividnoj otmjenosti.
Bolno odustajanje
Prodajna izloba kontroverznog Dalija doima se danas u Zagrebu poput paradoksa jer njezina intrigantnost ne poiva na fenomenu
Umjetnik ve na fenomenu novog Zagrepanina. A taj to stie u obiteljskim hordama u novu sredinu teko i nikako se ne uklapa u
nju. Ostaje u svom oklopu nostalgije i (ne)znanja. Odustati od snova najbolnije je. Ambijentalnom privikavanju tre ususret sve
vrste potronje, reklama, muljanja u kojima treba nai novu stvarnost. Najspremniji su oni koji u svojim domovima dre uokvirene
postere Svetog oca Pape, krieve, fotografije svete priesti. To su oni isti kojima se na retrovizorima ljuljaju krunice, a pozadi
klimaju pliani psi. Posteri i reprodukcije njihov su domet. Ipak nee uokviriti Karasovu "Djevojku s lutnjom" s Kraeve
bombonijere, drai im je Salvador Dali.
Matrica je davno usvojena. Jo je Mato o tome pisao: "Da su Plitvice u Tirolu, koji Zagrepanin ih ne bi ve posjetio?" I Tenera
je sjajno primijetio da su "zidovi ona trea dimenzija urbana ivota".
U sredini bez autoriteta i s ustrajnim obezvreivanjem vrijednosti hrvatska kulturna povijest i vrijednosti kulture koriste se u neke
druge svrhe. Meusobno su u suivotu tisue osobnih projekcija. Za nove graane Zagreba Salvador Dali je iluzija, a kao to znamo
s njom je jedino mogue preivjeti! Reklamna mo je oruje. Bolesti nacionalizma, pak, godi pohod Dalija, makar i posthumno, u
Zagreb. A stvarnost je mnogo obinija (surovija): kao to veliki broj Zagrepana ivi od prekopavanja po kantama za
smee tako i manjina ima priliku kupiti Dalijeve grafike i male bronane odljeve po cijeni izmeu petnaest i trideset
tisua kuna.
Grafike sa zagrebake izlobe, istiu galeristi, raene su po originalnim(!) djelima na temelju ugovora sa samim
umjetnikom ili nekim od drutava koja zastupaju Dalija, a veina ih je raena u Milanu. Upozorenje kakvo nije
uobiajeno ni potrebno ako je sve isto. Naravno, sve je legalno, kupljene su reprodukcije i multipli i to je humani
oblik omoguavanja nabave suvenira po Daliju jednak akciji prodaje Zepter lonaca ili tlakomjera za penzionere.
Drugi je problem zato tako malo znamo i zato od pamtivijeka vie volimo tue?! Salvador Dali zasigurno je mit, ali razumjeti
njegovu umjetnost prosjenom ovjeku isto je kao i razumjeti Sigmunda Freuda.
Poput ljubavi
Katalonac Dali najpoznatiji svjetski nadrealist, na svoje slike unosio je prizore zamiljene u stanju snova ili transa.
Vlastite halucinacije pretakao je akribijskom preciznou u slike. Dotaknuo se snagom vlastite stvaralake ludosti
svega to ima ekspresiju likovnog: skulpture, slike, scenografije, filma. "Slikanje", rekao je "poput ljubavi, ulazi na
oi i istjee kroz dlaice kista. Moj me erotski zanos prisiljava da svoje sodomistike namjere dovedem do
kulminacije".
Bezgranino slobodan, izmeu snova i realnosti s bogatim inventarom mate i nadasve ne dotiui se nogama zemlje,
fascinantni Salvador Dali pomogao je obitelji Henc da vrsto stojei na tlu iskoriste, svojom sposobnou, i legalno trgovinu kao
novu nacionalnu umjetnost. A za nove Zagrepane tek citat velikog kipara Koste Angeli Radovanija: "Jeftino kiparstvo za jeftine
ljude."
PLAT ZA SNOBOVE
________________________________
Teme (13/13)
KVADRATURA GLAVUNA
EKSKLUZIVNO ARHEOLOKO NALAZITE SPLITSKOG SPORTSKOG GENA U KERUMOVOM HOTELU CENTRAL
NA SPLITSKOJ PJACI
KAVANA OLIMPIJANACA
Mario GARBER
30. travnja, 2008.
Kopajui po starim novinama otkrivena je ova simptomatina vijest o akrobati Aleksiu kojega nema niti u jednom od splitskih "hall
of fameova", a oduevljavao je splitski puk i budio mu taj stoljetni sportski duh. Ponosim se arheolokim nalazitem u kavani
Kerumova hotela Central na Pjaci gdje su se na moj nagovor sastali visoki uglednici arhitekture i sporta radi realizacije ideje dr.
Glunia o kavani splitskih olimpijaca jo lani u sijenju
Sino je na Narodnom trgu pred brojnom publikom izvodio razne smjele i vjete akrobacije i
atletski se producirao Dragoljub Aleksi. Preko Narodnog trga na visini krovova razapeo je icu.
Na njoj su na pominom kolu bili objeeni prsteni na kojima je izvodio svoje produkcije. Publiku
je najvie zanio kad je objeen rukama o prstene, objesio o zube jednog ovjeka i preao tako s
njim od jednog krova do drugog.
Nadalje, napravio je istu stvar s jednom bavom. Osim ovih izveo je jo dosta interesantnih i
tekih izvedaba na zemlji. Punu bavu vode objesio je o zube i udarao u nju s drugom punom bavom. Da pokae koliko mu je
glava tvrda, dozvolio je da mu se na glavi razbijaju daske. Osim toga, pokazao se kao vanredno dobar gimnastiar, izvodei mnoge
vrlo teke vjebe na prstenovima u zraku.
Aleksi na ici
Njegove produkcije potrajale su od 8 do 10 sati naveer i za to vrijeme brojna publika zabavljala se posmatrajui njegove vjetine.
Veeras Aleksi ponovo nastupa
Ali sve ste to ve propustili jer je Aleksi "ponovno nastupio" 30. lipnja 1930. godine kad je i objavljena ova vijest u dnevnoj
kronici tadanjeg splitskog lista Novo doba.
Kako se kod nekih sportskih duebrinika javila iskrena i najdublja potreba ispitivanja mogue genetike u splitskom sportskom
kolinu, tako poinje bit zabavno da se stvarno istraivaki pristupi senzacionalnom otkriu i na nauno postavljenoj osnovi elaborira
odgovor na pitanje "Zato Dalmatinci rue svjetske rekorde?".
I tako evo i mog prvog doprinosa. Kopajui po starim novinama, naiao sam na ovu simptomatinu vijest o akrobati Aleksiu
kojega nema niti u jednom od splitskih "hall of fameova", a oduevljavao je splitski puk i budio mu taj stoljetni sportski duh.
Ponosim se ovim svojim "sportskim iskopinama" koje "miritaju" jednu od nia u splitskome sportskom muzeju, ali bit e vam jo
zanimljivije kad vam otkrijem nalazite. Dakle, to je hotel Central na Pjaci u Splitu. Interesantna osoba zaposlena u hotelu, Zdravko
Mareti kao zaljubljenik staroga Splita potrudio se na "letturin" (tap za novine) sloit jednu apirograf-spomen-novinu na sve stare
novine koje su izlazile u Splitu s izborom vijesti o Pjaci tako da gosti uz kavu mogu ubit dosadu.
Normalni Kerum
U mom istraivakom opusu viegodinjeg podupiranja ideje dr. Ive Glunia da Split dobije Ulicu olimpijaca arheoloki talent
me doveo do sportskog kolina gospodina Aleksia na ici otkrivi ga u kavani hotela Central iskljuivo radi toga to sam htio
podupirati jo jednu privlanu zamisao dr. Glunia, a ta je bila da nagovorim eljka Keruma da kavana hotela Central postane
Kavana svih splitskih olimpijaca. Kerum se, naravno, odmah oduevio. Normalan ovjek. E ali ipak mi je postavio jedan uvjet: da
nagovorim i Jerka Roina.
Sad je jo samo falilo da nagovorim Miroslava Radmana da u Vili Dalmacija u svom laboratoriju otkrije i sve splitske molekularne
olimpijce pa da se tako konano primaknemo i Zakonu o portu te otvaranju Hall of gen na temelju ega bismo imali na jednom
mjestu pohranjen svaki DNK u formalinu, itd. da vas ne povraam pretjerano u povijest (tatine). Jer emo na kraju i ove radove
stopirati, kao i one na Matejuki - ako stanemo na minu. Zamislite da su to topovsko punjenje s Matejuke otkrili na aerodromu pred
dolazak Busha. Bush bi morao ekati jesen da sleti jer treba raspisati natjeaj za razminiraa (ija je cijena milijunska) i drati se
procedure na Matejuki - kao da je ona jedino mjesto u Hrvata dostojno ispravnog potivanja procedure...
... a jedva se pridravam teme u ovom tekstu: dakle, sve sam ih nagovorio bez ikakve procedure (nego mobitelom) da dou na
sastanak utemeljenja kavane olimpijaca: i Keruma, i Roina, i Jerkova, a svidjela se tema ak i Globusu. Na sastanak u
Kerumovoj (olimpijskoj) kavani hotela Central doli su olimpijci arhitekture Vjeko Ivanievi (projektant Ulice olimpijaca u Ulici
kralja Tomislava s "olimpijcem" Grgurom Ninskim) i Jerko Roin (Kerumov jamac kod Sanadera), nositelji olimpijskih ideja dr.
Gluni i predsjednik VK Gusara Duko Krstulovi, te Ivica Cipci Johan, olimpijac sporta, sudstva i policije (a evo i nagrada
grada), pa eljko Jerkov, koarkaki olimpijac, katedrala Liste Veloga Mista i k tome jo predsjednik Gradskog vijea koji u tom
trenutku nije imao pojma da e bit i predsjednik Hajduka, te da e i glavom bez obzira pobjei iz Hajduka, kao to ni ovog trenutka
pojma nema ega e sve jo bit predsjednik i ega nee.
Dupli Rei
Najvei spektakl u povodu ovoga priredio je Globusov splitski fotoreporter Tom Dubravec na Pjaci s golemim olimpijskim
postoljem za medalje po kojemu su se pred njegovim fotoarsenalom verali od zlata do bronce svi spomenuti i okupljeni uglednici
splitskog multidisciplinarnog olimpizma, to je otkinuto zaboravu i objavljeno u Globusu 19. sijenja 2007. godine. A sve drugo je
zaboravljeno i nikad do danas ostvareno, niti nastavljeno, kako se moglo i pretpostaviti ve na poetku sastanka im su Jerkov i
Roin odrezali da ne smije bit dupliranja ideje s Reievim (novinar Zdravko op.p.) "hall of fame".
Kakvog dupliranja ako Kerum jednostavno ima volju otvorit kavanu olimpijaca u svom hotelu?! eljko Jerkov me pitao da zato
nisam obavijestio Zdravka Reia o sastanku?! Jebiga, nisam. Ni njega, ni HDZ, ni Vatikan, ni drutvo za zatitu ivotinja.
S Reiem ili bez njega teko je zamisliti takvu funkciju apsolutnog, poasnog i vjenog predsjednika sveopeg olimpijskog
duevnog savjetovalita kojega bi trebalo pitati smije li se izraivati privjeske na temu splitskog olimpizma Moda smo ga Tom
Dubravec i ja morali obavijestiti i o kompletnom prilogu za Globus koji je tu ekskluzivnu vijest (koja se cijelog jutra odvijala pred
oima Spliana na Pjaci uz suglasnost snimanih i intervjuiranih gradskih uglednika) objavio za razliku od gradske rubrike Slobodne
Dalmacije kojoj to nije bila vijest, onako kako joj ni ja nisam bio novinar.
Unikatni Pezzi
Jerkov mi je ipak uvalio obavezu organiziranja naknadnog zajednikog sastanka sa Zdravkom Reiem koji je to "na snagu" razbio
argumentima vlastite inferiornosti i kompleksa postavivi zblenuto pitanje: "A ta tu ima radit dr. Ivo Gluni?", autor obje ideje
koje su do danas neostvarene pod izlikom da se ne duplira. Nego da duplira sam Rei, kao jedini, originalni duplikat, multiunikat.
Osjetio sam trenutak za spaavanje kako bih s distance, "s tribina" mogao pratiti razbijanje atoma i druge eksperimente iz kojih se
neminovno, prirodno i protuprirodno istodobno, mora pojaviti jo jedan jedini duplikat, ovaj put multiunikatni Pezzi, pa tako sad
Split suprotno Jerkovljevim oekivanjima ima dva unikatna hall of famea! Ali ni ulice, ni kavane. A sve sam ja kriv. Jer nisam
pristao na sastanak bez dr. Glunia. S time sam kriv i Gluniu. Jedino nisam - Sebi. Sebilu jedan! Uostalom, kao da Split ne
moe emancipirat taj olimpizam i bez nas, Split e se uvik sna. Day after Rei & Pezzi.
Beograd i Split
Evo na primjer Beograd gdje su nekidan malo duplirali i multiplirali olimpijce odavde. Ali tamo nema ni Reia ni Pezzija. Nekad ih
je, istina, bio pun Beograd, a sad od svih splitskih olimpijaca tamo ivi jo samo vaterpolist Uro Marovi kojemu je stric Duko
Marovi, prvi i najvei splitski sportski povjesniar. Uro svako lito doe u Split. Jedan put mi je otkrio u zajebanciji da se u
Beogradu olimpijci sastanu u povodu dana olimpijanaca, a splitski se ne mogu pohvalit niti s onom "ulica me odgojila, a kavana
majka bila".
Zdravi i veseli debili.
ALO, VLADARI, SPLITSKI KVER NE PLAA POREZ NA IZVOZ PA TAKO NI DINAMO KAD OTPLOVI LUKA MODRI
POREZ NA GLUPOST
Bio sam vie puta u Tottenhamu. U Splitu su ugledni Hajdukovi komentatori 1984. tjednima otrili
atmosferu spremajui kaveze za Tottenhamove divljake s Otoka najavljujui invaziju manirom dananjih
vjesnika ptije gripe, pa sam se zaelio vidjeti kako to izgleda i odletio na njihov dvoboj s
Woolverhamptonom. Ugledni komentatori su mi se smijali da "di u ja tamo" u taj veliki klub, a na moj
obini telefonski prijavak Tottenhamov slubenik mi je zajamio ulaznicu koja e me ekati na ulazu u
stadion ako pokaem svoju press-kartu. Pa i danas je lake ui na Tottenhamov stadion nego u Poljud gdje
mi je osam godina bio zabranjen ulaz, od 1982. do 1990.
A u Londonu su me doekale ak dvije ulaznice. Zahvaljujui prijateljstvu s novinarom i menaderom
Borkom Kruniem dokopao sam se intervjua s najvanijim linostima, menaderom Burkinshowom i
legendom Glenn Hoddleom. Pored toga javio sam naim lokalnim uglednim komentatorima da na utakmicu
u Split dolazi aica Tottenhamovih navijaa, ali je i ondanje primitivno medijsko ustrojstvo neosvrui se
na moje ekskluzivne injenice nastavilo blebetati o kataklizmi koju treba strpat u kaveze.
Glenn Hoddle mi je priao o tome kako se umorio od trkaranja po sredini igralita dok ga prelijetaju lopte
poput granata iz jedne u drugu obranu, a sad e njegov san o "pas igri" ostvariti Luka Modri. Burkinshow
me nauio principu dioniarstva u Tottenhamu, o bogatunima koji financiraju klub u radnikoj etvrti
sjedei u loama s izobiljem, zabavljajui se i malo trgujui u nogometu.
Silikon-liga
A perjanice medijskih prostitutki u naoj verziji imaju zadatak "fiksati" naciju katastrofinim vizijama izduenog hrvatskog baluna
zbog odlaska Luke Modria. Pa to smo drugo dosad gledali? ibenik bez deset igraa igra protiv Dinama pred 350 ljudi i debilanu
po svim novinama i tv-dnevnicima strategiji novog trenera Solde koji ne zna kako pregaziti desetkovane sa ubievca. Silikonski
napumpana HNLiga puni depove uglednih komentatora koji nas lau infantilno i bahato poput politiara jer nedostatak Luke
Modria balon-ligi moe samo doprinijeti: lake je prodat nekog novog Modria kad starog tu vie nema ni za usporedbu. HNLiga i
nema drugog smisla nego da se tedei ak i na strunjaama koje bi ustiu spasile ivot, doe do velike love.
Svaki Modri meu Liliputancima nae scene odskae do 26-milijunskih eurovisina to je i smisao domae scene nogometnih
nesilica programiranih iskljuivo za menadersku maru na svako jaje sneseno za stranu valutu. Zato se sad vodi prava medijska
licitacija uglednih prostitutki od pera jer se valja pretplatit na naklonost onih menadera koji e kroz preoblikovanje nogometa
isplivat (ka i sve ta ispliva) na povrinu. Valja imat nosa. A malo i apetita.
Nije lako u tu svrhu smislit protuprirodnu kombinaciju koja bi u Hajduku pomirila razliite poglede i interese kao to su Tomislav
Ivi, Stanko Poklepovi, Igor timac, ali nije loe za svaki sluaj bit u dobre sa svima njima jer tko zna tko e na kraju isplivat na
povrinu raunajui i na "trolokve-trijumvirat" tipa Mirko Klari, Vinko Bajrovi i Ante Nosi, te ne zaboravljajui svu silu onih
tottenhamovskih sponzora u poljudskim loama od Todoria, preko Keruma ili Tedeschija, INA-e, Croatia osiguranja i drugih tvrtki
gdje svi skupa ostavljamo lovu ne znajui da svi sudjelujemo u golemome samodoprinosu "Dajmo Zdravku Mamiu" i tajnome
bandikom Boardu kojega Mami i predstavlja u broukerskom ajncugu.
Mamievu poziciju za javnost u "Otvorenom" prijelomu morala financijski trust pameti Ivan uker objanjava titei kao fol pravdu
te otkriva kako Mami mora platiti porez kao Agencija za prodaju Modria a ne mora Dinamo jer je to odteta i jer je to udruga
graana. I premijer Ivo Sanader, i predsjednik Stipe Mesi, svi se javnosti predstavljaju kao zatita pravde jer bi inae morali
podnijeti ostavku no kako zbilja ima pravde tako svi nai ukeri, sanaderi i mesii upadaju u vlastitu klopku jer sve to su rekli nita
nije tono i na transfer se uope ne mora platiti porez zato to je to kontra Europe i svih njenih zakona, pa bi bilo bolje da svi nai
ukeri, sanaderi i mesii tite dravu i narod na nekom pitanju vanijem od nogometa u koji se razumiju.
Drutvo bez mature
Jer titei svoj poloaj i govorei napamet o poreznim obavezama oko transfera izloili su se takvoj rugalici da poslije toga samo u
Hrvatskoj mogu ostati na vlasti. Naime, jadne li reenice koja slijedi i svlai ih do gola kao potpune neznalice: na izvoz se ne plaa
porez pa onda o emu oni govore? Kad splitski kver proda za izvoz novi brod, onda se na to ne plaa porez, pa narod mora uhvatit
panika kad otkrije tko ga vodi, da ne znaju niti to.
Modri bi morao Dinamu ispostaviti fakturu na to se plaa porez. Dinamo ne mora platiti porez i svi ga pred javnosti opravdavaju
kao udrugu graana to dodatno raspiruje narod, a Dinamo ne mora platiti porez na izvoz, ali mora platiti porez na kraju godine na
ime svog ukupnog poslovanja unutar kojeg e biti zavedena i dobit od transfera Luke Modria.
Zdravko Mami ne mora platiti nita za izvoz Luke Modria, ali e njegova agencija platiti na kraju godine za dobit i PDV, sve
ovisno o ukupnom profitu firme a ne o visini transfera Modria. Uostalom, zato Mamieva firma ne bi bila u gubicima na kraju
godine, pa nema poreza na dobit.
Svi nai ukeri, sanaderi i mesii ne moraju nam objanjavati zakone, pogotovo kad ih ni sami ne znaju za "peju", nego neka osmisle
sustav u kojem e sve to timati tako da ima smisla ivjeti i kada si Mami, i kada nisi. Previe je to za oekivati u zemlji u kojoj
punoljetna djeca na vlasti padaju iz mature na ispitu pred maturalnim vijeem maloljetne djece.
KAVANA OLIMPIJANACA
________________________________
Interview (1/3)
MARIN BLAEVI, TEATROLOG I DOCENT NA AKADEMIJI DRAMSKE UMJETNOSTI U ZAGREBU,
INSTITUCIONALNOG I "NOVOG" KAZALITA, TE SUKOBIMA NA KAZALINOJ LJEVICI
TEATAR JE ESTETIKA RIZIKA

Bojan MUNJIN
30. travnja, 2008.
Institucionalno kazalite u Hrvatskoj je hijerarhizirano i disciplinirano, njega konstituira sustav ovlasti, djelokruzi specijaliziranog
znanja, mo i stega i ono se ne moe odmaknuti od funkcije samo jo jednog aparata za reproduciranje i legitimiranje vie ili manje
represivnog drutvenog i politikog poretka. Novo kazalite, pak, ne nalazi svoje ispunjenje samo u dovravanju repertoarnog
proizvoda, ve neizbjeno promilja odnose unutar zajednice umjetnika, a samim time i otvara pitanja o postojeim i alternativnim
modelima drutvene organizacije
- Kako biste u povijesnom i estetskom smislu omeili pojam "novog" kazalita?
- S upotrebom tog pojma nikad dovoljno opreza. Njime se esto pokuava dizati cijena proizvodima na kazalinom
tritu, on nije rijedak u autorskim poetikama i programatskim tekstovima, a pokuava ga argumentirati i
teatrologija. Kratko reeno, pojam "novo" kazalite ulazi u optjecaj na prijelazu 19. u 20. stoljee, a veemo ga uz
pravce i predstavnike povijesnih avangardi. Pojam i praksa, koju obuhvaa, inicijalno se javljaju u otporu spram
literarno-dramskog i mimetiko-realistikog teatra. Od Craiga, Mejerholjda, Artauda, Piscatora, preko
Kantora, livingovaca, Wilsona i Wooster Group, pa sve do Soc. Raffaello Sanzio, Forced Entertainmenta ili Goat
Islanda, mijenjalo se znaenje pojma, a i on sam je alterniran nekim srodnim terminima ("okrutno", "nulto", "ikonoklastiko",
eksperimentalno, alternativno itd. kazalite).
Vano je istaknuti da se ve u neoavangardnoj fazi pedesetih i ezdesetih godina novo kazalite formira i u otporu prema
normiranim i institucionaliziranim prethodnim novokazalinim formacijama, akcijama i frakcijama, stilovima i postupcima. Novo
kazalite istrauje sve bogatstvo postupaka teatralizacije ne bi li se to vidljivije emancipiralo i od literarnog predloka i od
oponaateljskog pristupa iskustvenoj zbilji, a s druge strane spremno je na takve radikalne zahvate koji dokidaju svaku nau
predodbu o konstitutivnim imbenicima kazalinosti te nas navode na revidiranje stava i znanja o onome to kazalite jest, to nije i
najvanije to sve jo moe biti. U tom rasponu mogunosti novog kazalita su doista nesagledive.
Tko je represivan?
- to danas predstavlja osnovnu estetsku preokupaciju novog kazalita u Hrvatskoj?
- Meu kljunim izazovima novog kazalita uope, pa tako i danas u Hrvatskoj, jesu otkrivanje i preispitivanje naina operiranja
kazalinog mehanizma, konstruiranja i dekonstruiranja iluzije, zatim odrivosti konvencija predstavljanja te, naposljetku, ili moda
na poetku, daljnja i sve sloenija razrada problema identiteta i subjektnosti izvoaa, pa bili oni glumci, plesai ili umjetnici
performansa. Reprezentacijska funkcija, interpretiranje svijeta teksta pomou razliitih postupaka inscenacije, gubi status prioriteta,
pa umjesto predstave kao produkta u fokus dolazi itav pogon pro-izvoenja teatra.
- Postoji miljenje da se novo kazalite ipak previe bavi samo sobom i da je odustalo od drutvenog angamana?
- Ne bih se s time sloio. Da kazalite, do te mjere zaokupljeno samopromiljanjem, ne gubi interes za narativnu matricu, politika
pitanja i "strasti glume" danas, recimo, dokazuje Oliver Frlji u svojim predstavama kao to su "Gospoice Rice, puno prije
geopolitike bila je glazba" i "Didona i Eneja & Smrt u Veneciji".
Uostalom, ve zbog same injenice da u nastajanju kazaline predstave sudjeluje itav stvaralaki kolektiv, kazalite, barem ono
koje svoje ispunjenje ne nalazi samo u dovravanju repertoarnog proizvoda, neizbjeno promilja odnose unutar zajednice
umjetnika, a samim time i otvara pitanja o postojeim i alternativnim modelima drutvene organizacije. Institucionalno kazalite je
hijerarhizirano i disciplinirano, njega konstituira stabilan sustav ovlasti i vrijednosti koji osiguravaju djelokruzi specijaliziranog
znanja i moi te stega koja omoguuje njihovo nesmetano potvrivanje.
Ono se moe kritiki postavljati spram politikih i drutvenih tema, moe ih ironizirati i pervertirati, pa ak i zagovarati radikalne
promjene, no ako ne dovede u pitanje reim produkcije, ukoliko ne revidira odnose unutar kolektiva, ne otvara prilike za transgresiju
disciplina, ne oslobaa prostor za, primjerice, autorske potencijale glumca koji izmiu nalogu redateljske vizije i volje ono se nee
moi znaajnije odmaknuti od funkcije samo jo jednog aparata za reproduciranje i legitimiranje vie ili manje represivnog
drutvenog i politikog poretka.
Politiki izazov ne samo dananjeg novog kazalita predstavlja i pitanje mogu li kazalini umjetnici kreirati neki drugi model
organizacije zajednice i odnosa u procesu stvaranja koji e i u toj, a ne samo u domeni estetike, uspostavljati razliku u odnosu na
dominantno, institucionalno i samodovoljno kazalite.
Sloboda stvaranja
- Sukobi, meutim, postoje i na novokazalinoj sceni u Hrvatskoj?
- Zanimljivo je da posljednjih godina upravo to pitanje, a ne samo evidentne razlike u estetikim preferencijama, sve vie
produbljuje raskol na novokazalinoj sceni. Najistaknutiji predstavnik prvog modela je Branko Brezovec, a drugog izvedbenoumjetnika skupina BAD.co. To to se nove generacije kazalinih umjetnika sve vie priklanjaju drugom modelu, a to ne znai da
ga otvoreno ideologiziraju na nain BADco., ve da ga prilagoavaju ne samo vlastitoj specifinoj estetici nego i vlastitom
shvaanju kazalita kao prakse drutvene suradnje i stalnog preispitivanja odgovornosti koje omoguuje upravo svijest o pravu i na
njihovu preraspodjelu (prije svega na relaciji autor-izvoa), ini se da govori o konanoj preivjelosti prvog modela.
Konkretno, premda im je relevantnost, sloenost i inventivnost estetika jo uvijek doista nesumjerljiva, politika i ekonomija
produkcije u zaudna i, moram rei, ironijska dvojnitva dovode jednog Brezovca i nekog Prohia, Dolenia ili Juvania, doim
se s druge strane prepoznaju i u razliitim projektima i s razliitim preraspodjelama odgovornosti surauju Selma Banich, Tanja
Vrvilo, Anica Tomi, Oliver Frlji, Borut eparovi, Damir Bartol Indo, Vili Matula i sve vei broj drugih kazalinih, plesnih
ili naprosto umjetnika izvedbe.
- Gdje se u svemu tome nalazi Teatar &TD?
- Teatar &TD izlazi iz prijelazne faze izmeu umornog repertoarnog teatra kakav je bio do prije tri-etiri godine i promiljeno
programiranog centra istraivanja izvedbenih umjetnosti koji odluno i argumentirano brani pravo na "estetiku rizika" s kojom se
suoava u vlastitim predstavama, usto otvoren suradnji s nezavisnom produkcijom inovativnog kazalita i plesa te prije svega
spreman davati prilike mladim kazalinim umjetnicima. Oni danas upravo u Teatru &TD grade ne samo svoju nego i uope
budunost izvedbenih umjetnosti u Hrvatskoj.
U &TD-u danas radi ili s &TD-om surauje pedesetak dramaturga, teoretiara, redatelja, glumaca, plesaa, koreografa, performera,
kazalinih aktivista razliitih generacija, od Ivane Sajko do Zlatka Buria Kie, od Nikoline Bujas Prista do Aleksandra
Bendera, od Marjane Kraja do Bobe Jelia, od Anice Tomi do Gorana Petercola, od Sandre Bani do Frana urovia.
Premda je lista suradnika &TD-a impresivna, premda su i mediji unazad neto vie od godinu dana poeli prepoznavati potencijal
novog &TD-a, taj je teatar jo uvijek u kritinoj situaciji i hoe li se iz nje izvui, vidjet emo za nekoliko godina.
Naime, ako je suditi po skromnom udjelu u financiranju kazalinog programa &TD-a, gradska uprava ne smatra da je u interesu
graana Zagreba ponovno jaanje kazalita koje je svojim antologijskim predstavama, otvorenou tzv. mladom teatru u
sedamdesetima i svojim meunarodnim uspjesima od "Pozdrava" do "Nesigurne prie" vie od ijednog drugog gradskog kazalita
zasluno, da tako kaem, za suvremenost hrvatskoga glumita u posljednjih etrdeset godina.
Teatar &TD u mnogim je kritinim trenucima na ivotu vjerojatno odravala svijest odgovornih da bi guenje jednog teatra uope,
nekmoli teatra takve povijesne vanosti, zapravo bilo eklatantan kulturocid. Mislim da nam svima koji smo danas u veoj ili manjoj
mjeri odgovorni za budunost tog teatra ta injenica mora neprekidno biti na umu.
Prazni prostor
- Kako se novo kazalite u Hrvatskoj snalazi u okruenju javnih institucija?
- Ono je doslovno i prisiljeno da se snalazi. Pogledajmo samo kakvom li je brzinom Grad Zagreb dovrio Histrionski dom, a
Zlatko Vitez ga simboliki "privatizirao" ("Sluaj Govedi"), doim otvaranje Plesnog centra nije uope na vidiku! Kad bismo
mogli na vagu staviti iznos koji lokalna i dravna vlast ulau u inovativno kazalite i relevantnost tog teatra u meunarodnom
kontekstu, uoili bismo sramotnu neravnoteu.
Moje je miljenje da niz javnih ili privatnih zagrebakih kazalita, poput Kerempuha, Komedije, Teatra Exit, Histrionskog doma,
PlanetArta i slinih, a koja proizvode komercijalne predstave i potpuno su predana ekonomiji entertainmenta, uope ne bi trebalo
financirati iz gradskog prorauna. To su kazalita koja funkcioniraju po trinom principu, to je naravno sasvim legitimno, pa bi o
tritu morao ovisiti i njihov opstanak. Time bi se oslobodila znaajna sredstva koja bi valjalo preusmjeriti prema istraivakim i
razvojnim programima u kulturi, prema onim umjetnikim projektima koji nas reprezentiraju u inozemstvu i korespondiraju s
europskom kazalinom suvremenou, prema onim predstavama i onim umjetnicima koji su prihvatili Gavellin imperativ o
"estetskoj i socijalnoj odgovornosti vlastitog stvaranja".
- Zato prosjena kazalina publika u Hrvatskoj ne prepoznaje vrijednost novog kazalita?
- Zato to ono hoe misliti sadanjost i budunost kazalita onkraj razbibrige, ushita participiranja u
kazalinim ukazanjima nacionalne kulture i onkraj rutine ispunjavanja obaveza prema graanskim
ritualima koji nalau i povremeno zalaenje u kazaline kue. Takvo kazalite esto iziskuje vei
intelektualni i emotivni, kritiki i analitiki angaman gledatelja, to meutim ne znai da su u pravilu na
djelu hermetine, ekskluzivne i eksperimentalne predstave.
Takoer, sudimo li, primjerice, po izvoaima &TD-ovih predstava, takvo kazalite izazov je i velikim
umjetnicama kao to su prvakinje glumita Ana Kari i Helena Buljan, ili, pak, Vlatka Orani, jedna
od naih najveih sopranistica u posljednjih trideset godina, koja e kao Didona u predstavi Olivera Frljia na velikoj pozornici
Teatra &TD nastupiti vie od sedamnaest puta, koliko je puta tijekom itave svoje karijere pjevala u zagrebakom HNK-u! U
produkcijama i koprodukcijama Teatra &TD glume i vodei glumci svoje generacije kao to su Nina Violi, Nataa Dangubi,
Katarina Bistrovi Darva, Vili Matula, Mislav avajda.
Prihvatljivi ishodi
- Kakav je odnos novog kazalita i festivala Eurokaz koji je novo kazalite promovirao u 80-im i 90-im godinama sve do
danas?
- Mislim da Eurokaz jo nije shvatio to se dogodilo na novokazalinoj sceni u proteklih desetak godina, negdje od vremena
pokretanja asopisa Frakcija do danas, pa stoga misli da mu je kulturna relevantnost jednaka onoj ve povijesnoj koju je neupitno
imao krajem osamdesetih i uspijevao obnoviti jo u nekoliko navrata tijekom devedesetih, kao i da je jo uvijek pozvan uz pomo
anegdotalnog teorijskog nabacivanja arbitrirati u domeni inovativne kazaline prakse. Eurokaz jo uvijek jest projekt respektabilne
batine i iznimnog simbolikog kapitala kojim raspolae Gordana Vnuk kao dugogodinja intendantica Kampnagela u Hamburgu.
No i ta batina i taj kapital brzo e se potroiti ne pokua li Eurokaz sagledati i respektirati injenicu da je nastupilo vrijeme nove
paradigme, drugaijih estetikih izazova, produkcijskih i organizacijskih strategija, drugaije etike i politike novokazalinog
djelovanja. Dionici novog kazalita lanovi su razliitih umjetnikih i kulturnih udruga i organizacija, mrea i asocijacija, lokalnih i
meunarodnih. Oni mijenjaju kulturni i kazalini krajolik drugaijim strategijama od onih koje je nauilo Eurokazovo vodstvo, a
koje je tijekom itavih dvadeset i vie godina postojanja propustilo bitnije proiriti svoju bazu izvan kadrovskog kruga i zone
utjecaja nekadanjeg CKD SSOH.
Bez ire baze, bez ekskluzivnog prava na procjenu novokazalinih dobara, bez teorijskih kompetencija adekvatnih praksi koju hoe
prezentirati, Eurokaz je zaao u kritinu fazu u kojoj ga jedino moe spasiti naseljavanje u nekoj kazalinoj kui i pokuaj sabiranja
koji bi ga doveo do nunosti preispitivanja svojeg identiteta i svojih taktika, stvarnih uinaka svojih tolikih ljeta i odgovornosti
spram itave novokazaline scene. U tom smislu, rekao bih da je Eurokaz u prekretnikoj situaciji: mogao bi, naime, ponovo postati
generator novokazalinih ideja i projekata, a mogao bi se svesti i na puki servis, upravo prazan prostor koji korisnici misle i pune
ovisno o trenutnim interesima. Oba su ishoda, naravno, prihvatljiva. No, jesu li i jednako trajna?
TEATAR JE ESTETIKA RIZIKA
________________________________
Interview (2/3)
GEORGI GOSPODINOV, HVALJEN I PREVOEN BUGARSKI AUTOR "NOVIJE" GENERACIJE
KNJIEVNOST JE SAMOTNA IGRA

Tatjana GROMAA
30. travnja, 2008.
Kad je 2005. u Hrvatskoj obavljen "Prirodni roman" pokazalo se da je to prva knjiga nekog bugarskog autora poslije dueg
vremena. No roman je imao dobru prezentaciju i prijem. Knjige same raaju svoje itatelje. Europska publika nije nikad bila
previe informirana niti znatieljna o bugarskoj knjievnosti. Ali, nemojmo razmiljati o knjievnosti kao o europskom
nogometnom prvenstvu, sa strastima prema nacionalnim timovima. Knjievnost postaje individualna i samotna igra
Georgi Gospodinov (1968.), najpoznatije je ime suvremene bugarske knjievnosti. "Svjetsku slavu" - brojne prijevode i
aplaudiranja literarne publike i kritike - Gospodinovu je donio njegov, za sada jedini "Prirodni roman", objavljen 1999. godine.
Prije romana, ovaj autor, kojeg je Neue Zrcher Zeitung okarakterizirao kao "humorist oaja", objavio je dvije zbirke poezije. Nakon
romana, Gospodinov je objavio knjigu pria, ponovno dvije zbirke poezije, dramu koja je uprizorena i koja je takoer doivjela
dobar prijem i prijevode Svakako, radi se o perspektivnom autoru, koji je svojim trpkim humorom, toplom ironijom i odmjereno
doziranim intelektualizmom, ve svrnuo panju brojne publike na svoj rad. Georgi Gospodinov zaposlen je na Institutu za
knjievnost Bugarske akademije znanosti. Njegov "Prirodni roman" u Hrvatskoj je objavljen 2005. godine, u izdanju nakladnika
"Profil".
Razbijeno ogledalo
- Va "Prirodni roman" odlikuje fragmentarnost, otvorenost forme, fluidnost, kolairanje, svakako, jedan odmak od onoga
to "zadaje" tradicionalno shvaena norma pisanja romana. to je za vas pisanje, stvaralaki proces, i kako uope vidite
sebe kao autora, svoja htijenja u stvaranju, putanje kojima biste se dalje eljeli kretati?
- "Prirodni roman" govori o osobnoj apokalipsi koja se dogaa devedesetih godina. Nije bilo mogue to ispriati kao roman iz
devetnaestog stoljea. Ako se u to vrijeme roman shvaao kao ogledalo koje odraava nae putove, nae iskustvo - mislim da je to
rekao Stendhal, sad se ogledalo razbilo u tisue malih komadia i svaki taj djeli odraava svijet iz svog vlastitog ugla.
Nemogunost da se ispria svoju osobnu priu, naroito ako je to pria o neuspjehu, dio je teme romana, dio drame protagonista.
Stoga u romanu imate kratku povijest zahoda, Bibliju muha, popis zadovoljstava ezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih. I al za
vremenom kad je svijet bio cjelina i ogledalo jo nije bilo razbijeno. Glavni junak je opsjednut idejom o stvaranju romana samo s
poecima. Roman koji se stalno ponovno zapoinje, doe do 17. strane i prebacuje na drugi poetak. Obino su
svi romani sretni do 17. strane. "Prirodni roman" napisao sam na takav fragmentirani, skoro shizofreni nain.
Jo uvijek uvam teke u kojima sam biljeio razgovore koje sam sluajno uo u kafiima, biljeke o povijesti
prirode ili botanike, liste specifinih detalja iz prolih desetljea. Sve ovo prilino dobro objanjava strukturu
romana.
- Va stil rehabilitira neto od ve pomalo odbaenog, negdje i prezrenog, postmodernistikog
iskustva lakoa i nonalancija kretanja izmeu "visokog" i "niskog", citatnost, spajanje raznih
"znanja", esto i ne uvrijeeno literarnih Jesu li vam uope vana odreenja, i bez obzira na to, koliko
je postmoderna vana za oblikovanje vaih interesa i ukusa, ne samo iskustva knjievnosti, nego i teorije,
filma...?
- Moram priznati da nisam ba nevin to se tie postmodernizma, ali tko jest to danas. U mojem romanu ima nekih
postmodernistikih trikova i sredstava, ali ih se istodobno otkriva i potkopava s ljubavlju i ironijom, nadam se. "Prirodni roman" je
prepun veselja, tuge i nostalgije da bi bio hladnokrvno postmoderan. Ne volim jednostavne definicije, one ne objanjavaju zato se
neke knjige itaju, a neke ne. U Bugarskoj je devedesetih godina postmodernizam odigrao dobru ulogu. Djelovao je osloboditeljski,
bio je dio karnevala tog vremena. Neto poput svjeeg zraka u zaguljivim, ustajalim knjievnim prostorima socijalistikog doba. U
tom smislu mislim da je u naim zemljama postmodernizam imao i politiko znaenje. to se tie mog filmskog ukusa, nisam toliko
sklon postmodernizmu, iako likovi u mom romanu imaju nekoliko ozbiljnih diskusija o Tarantinu i o dva njegova filma koja volim.
Inae volim filmove iz ezdesetih i njihove razliite ritmove i sporost.
Sofija i Berlin
- Va je roman doivio prilian uspjeh, brojne prijevode, dobre reakcije kritike i publike Koliko vas to, kao relativno
mladog autora, obvezuje, ini sputanim, i u smislu daljnjih oekivanja, i u smislu izvanjskih obaveza koje taj poziv namee
gostovanja, itanja, "rada" za veu i bolju prisutnost vaeg pisanja?
- U poetku se ini da nas nae knjige oslobaaju, no poslije ispadne da smo njihovi zarobljenici. Lie nas odreene slobode,
ukljuujui i pravo na lijenost i greke. A ja inzistiram da to pravo zadrim. Nakon "Prirodnog romana" neko sam vrijeme mijenjao
anrove. Napisao sam dramu, scenarij za kratki film, studiju iz podruja knjievne povijesti, zatim sam uredio zbirku osobnih pria
razliitih ljudi iz doba socijalizma. Sada bih se opet vratio na pisanje romana.
- Koliko se moete posvetiti knjievnosti? Omoguuje li vam posao mirnu egzistenciju i dovoljno vremena da se posvetite
pisanju?
- Pa, to je neispunjeni san svakog pisca, da ivi od svojih knjiga i da ima sve vrijeme na svijetu za pisanje. To mi se jo nije
dogodilo. A kad imate jednogodinju ker, glavna njezina hrana je vae vrijeme za pisanje (smijeh).
- Sad ivite s obitelji u Berlinu, gdje se nalazite na jednogodinjoj knjievnoj stipendiji.
Kako je ivjeti u Berlinu, nakon ivljenja u Sofiji? Biste li mogli u budunosti prihvatiti
Berlin kao svoj grad, poput nekih istonoeuropskih pisaca?
- Berlin je fragmentirani grad. Nikad ne znate to vas oekuje u svakom od njegovih dijelova.
Svaki je kvart drukije vrste. Sviaju mi se njegovi ivopisni dijelovi, turske trnice, stare
tvornice, groblja No, Berlin nije lagan grad, ne otvara se tek tako. Dobro je tu imati prijatelje.
Zahvaljujui Berliner Kuenstler programu (DAAD), Berlin mi je poklonjeni grad za jednu
godinu. Sad nemam planova da mi bude dom due vremena, ali nikad ne znate s domom
Inventura socijalizma
- Koliko je europska publika upoznata s bugarskom knjievnou, ne samo suvremenom? Mi u Hrvatskoj ba se i ne
moemo pohvaliti
- Iskreno, ni mi u Bugarskoj ne znamo puno o hrvatskoj knjievnosti. A to uzajamno neznanje je alosno. Pa ipak, objavljeni su neki
prijevodi, uglavnom u asopisu Fakel i Knjievnom vjesniku (Literaturen vestnik). Koliko znam, ove je godine Bugarska zemlja gost
na jesenskom izdanju festivala "Pregled malih knjievnosti" u Zagrebu. Kad je 2005. u Hrvatskoj obavljen "Prirodni roman",
pokazalo se da je to prva knjiga nekog bugarskog autora poslije dueg vremena. No roman je imao dobru prezentaciju i prijem.
Knjige same raaju svoje itatelje. Europska publika nije nikad bila previe informirana niti znatieljna o bugarskoj knjievnosti.
Ali, nemojmo razmiljati o knjievnosti kao o europskom nogometnom prvenstvu, sa strastima prema nacionalnim timovima.
Knjievnost postaje individualna i samotna igra.
- Nakon "Prirodnog romana" objavili ste i druge knjige?
- Nakon "Prirodnog romana" napisao sam "I druge prie", knjigu kratkih pria. Neke su objavljene u hrvatskim asopisima.
Sudjelovao sam na prekrasnom festivalu kratke prie u Zagrebu, u organizaciji Romana Simia. Zatim su dole dvije knjige poezije
"Pisma Gaustinu" i zbirka "Balade i bolesti". Zadnje dvije godine bavim se idejom izrade inventure socijalizama. Moja kolegica
Jana Genova i ja mjesecima smo pretraivali podrume i tavane naih prijatelja i njihovih roditelja u potrazi za malim
svakodnevnim potronim predmetima iz toga doba stari bicikl Balkan, radioaparati, kutije cigareta, prazne boce limunade, omoti
okolada Nisu nas zanimali glomazni ostaci socijalistikih spomenika ili tvornice, nego mali predmeti koji su tvorili kontekst
svakodnevnog ivota do prije samo 20 godina. Bilo je to udno iskustvo, jer je dio tih predmeta za koje smo mislili da pripadaju u
muzej jo uvijek bio dio unutranjeg ureenja stari hladnjaci, televizori, usisivai od prije 30 godina, jo su se upotrebljavali. Kad
smo konano objavili knjigu, napravili smo mali, ili bolje reeno, kratki muzej prikupljenih predmeta i izloili ih na dva tjedna. U
isto smo vrijeme, zajedno s prijateljima, otvorili Internet stranicu i pozvali sve ljude da ispriaju kratku osobnu priu iz
socijalistikog doba. Dobili smo oko 500 pria, i tako je nastala knjiga "ivio sam socijalizam". Najbolje od svega bilo je da su ljudi
nakon dugog vremena tiine, obini ljudi koji nikad nisu govorili o svojoj prolosti, ak ni svojim blinjima, odjednom stali i
napisali priu. Dogodilo se malo otvaranje memorije i za mene je to autentina povijest tih vremena.
- U tijeku je va rad na novom romanu. U prvom ste romanu eljeli dosei "prirodni roman". emu teite u drugom
romanu?
- Nakon "Prirodnog romana" moda e biti natprirodni, ne znam alim se. Kad sam imao sedam godina, imao sam nonu moru
koja se stalno ponavljala. Kad sam jednom to pokuao rei baki, ona je stavila prst na usta i rekla mi da se loi snovi ne smiju rei,
jer bi se mogli ostvariti. Ne znam odakle dolazi ta predrasuda. Ali, budui da je za mene bilo jo stranije ivjeti s tom nonom
morom, zapisao sam je. Tako sam uspio nadmudriti nonu moru nisam nikome o njoj govorio i oslobodio sam se nepodnoljive
tajne. To je bilo prvo to sam napisao i dosta objanjava razlog zato piemo. Proizlazi iz straha da ne ostanemo sami s naim
nonim morama. Zato ne volim govoriti o tome to piem (da se ne bi ostvarilo), nego jednostavno o tome piem.
KNJIEVNOST JE SAMOTNA IGRA
________________________________
Interview (3/3)
ALEXANDAR BALANESCU, VIOLINIST I KOMPOZITOR, VODITELJ SVJETSKI POZNATOG I CIJENJENOG
GUDAKOG KVARTETA "BALANESCU QUARTET", UOI GOSTOVANJA U ROVINJU
RUMUNJSKI TRANSTANGO
Tatjana GROMAA
30. travnja, 2008.
Svjestan sam da je ogromna nesigurnost oko odlaska moje obitelji iz Rumunjske ostavila traga na mojoj linosti. Mislim da je to
jednim dijelom i razlog zbog kojega imam potrebu i hrabrost stalno isprobavati nove stvari. Odrastanje u drutvu punom nesigurnosti, gdje snaga drave poiva na strahu i gdje je prisutna neka vrsta institucionaliziranog terorizma dalo mi je zanimljive nazore
Alexandar Balanescu najee se predstavlja kao jedan od "najintrigantnijih violinista i kompozitora dananjice". Meunarodno
priznati violinist, kompozitor za film, ples i teatar porijeklom iz Rumunjske, solistiku karijeru otpoeo je, eto, kao devetogodinjak.
Studij je zavrio na poznatoj njujorkoj Julliard School, nakon ega je izvodio suvremen klasini repertoar s Arditti Quartetom u
Londonu.
Godine 1987., Alexandar Balanescu osnovao je vlastiti kvartet s orijentacijom na muziku "istinski dostupnu dananjoj publici",
kako sam kae. Oduvijek je teio pomicanju standardnih granica u repertoaru kvarteta preferirajui nastup "banda" vie nego
komornog ansambla. Autor je koji vjeruje u proimanja razliitih muzikih polja, otud njegove brojne i raznolike suradnje, s
autorima kao to su Michael Nyman i Gavin Bryars, John Lurie, Ornette Coleman, David Byrne, The Pet Shop Boys,
Spiritualized, Kate Bush, Kraftwerk
Balanescu Quartet nije nepoznat hrvatskoj publici. Rije je o ve treem koncertu za nekoliko posljednjih godina. Gostovanje u
rovinjskom kazalitu 3. svibnja, u sklopu ciklusa koncerata nazvanih "Gandusiana" zajedno s goom Evelinom Petrovom na
harmonici, bit e promocija posljednjeg projekta nazvanog "Transtango".
Avantura nesigurnosti
- Prevladavajua atmosfera u vaim radovima svakako je dramatika i potenciranje napetosti, neizvjesnosti, traginosti
egzistencije, to kao glazbenik-kompozitor iznosite kao viziju i doivljaj ivota suvremenog ovjeka?
- Dobro ste uhvatili atmosferu moje glazbe. Pokuavam izraziti sinergiju radosti i oaja. Kroz izvedbu ove muzike prihvaamo stav
neke vrste agresivne lirinosti. Vano mi je da muzika bude izraajna, da je u stanju pokrenuti ljude. ini mi se da to dolazi od
reakcije protiv "intelektualne" muzike; elim svojom muzikom obuhvatiti cijelu osobu, osjeaj i intelekt. To je glazba s vrlo
osobnim izriajem odraavajui osobno egzistencijalno iskustvo. Jedino sa snano osobnim
moete dodirnuti univerzalno.
- Posebno je "potresna" u vaoj biografiji 1969. kada ste s obitelji morali iz komunistike
Rumunjske otii u Izrael. Odrastanje u totalitarnom sustavu sigurno ostavlja traga?
- Tinejderi "teke" korjenite promjene doivljavaju vie kao uzbudljive avanture. Svjestan sam,
meutim, da je ogromna nesigurnost oko odlaska moje obitelji iz Rumunjske ostavila traga na
mojoj linosti. To ima i pozitivni uinak; mislim da je to jednim dijelom i razlog zbog ega imam
potrebu i hrabrost stalno isprobavati nove stvari. Odrastanje u drutvu punom nesigurnosti, gdje
snaga drave poiva na strahu i gdje je prisutna neka vrsta institucionaliziranog terorizma, dalo mi je zanimljive nazore. Osjeam
potrebu preispitati sve dogaaje i dublje promatrati likove, za razliku od ljudi koji su odrastali u sigurnijem okruenju.
- Vaa je obitelj njegovala "auru umjetnikog", moe se rei da ste odrastali u jakom umjetnikom kontekstu, koji nije
ukljuivao samo glazbu, nego i vizualne umjetnosti, slikarstvo, poeziju, teatar, to je i sublimirano u radu Balanescu
Quarteta
- Da, puno dugujem tom dodatnom utjecaju svojih roditelja. Majka me poticala i aktivno sudjelovala u glazbenom odgoju, to je
lako moglo potpuno dominirati u ranijem ivotu. Moj je otac, meutim, pokuavao to izbalansirati ulijevajui mi interes za
knjievnost, film i vizualne umjetnosti. Tek sam kasnije shvatio koliko je bio vrijedan taj utjecaj.
Rumunjski korijeni
- Va album "Maria T" posveen i inspiriran rumunjskom divom Mariom Tanase sigurno je pokrenuo interes dananje
publike za njen rad s iznimnim glasom i interpretacijom? Koliko je to iniciralo CD s njenim snimkama, jer vi ste do njih
doli "prekapajui" po arhivi rumunjske RTV?
- Maria Tanase je oduvijek imala poloaj svetice u srcima i duhu Rumunja. Mislim da je ona zaista izuzetna umjetnica, da
zasluuje da je se bolje poznaje izvan Rumunjske. Nadam se da sam svojim radom pridonio tom cilju, a i vidim da u tom pravcu ima
nekih pomaka. Neke od njezinih snimaka, ukljuujui i neke ranije snimke, objavljene su na njemakoj etiketi "Oriente". Neki su se
umjetnici, primjerice Nigel Kennedy, poveli za mojim primjerom i poeli ukljuivati njezine pjesme u svoj koncertni repertoar.
- Da bi se konkretnije opisalo vau glazbu, valja asocirati na minimalistiku tradiciju klasike s poetka dvadesetog stoljea.
Moda su neki kompozitori osobito znaajni za vas?
- Po mom je miljenju poetak dvadesetog stoljea bio interesantan period glazbenog razvoja. Bilo je to vrijeme kad su zajedniki
egzistirale razliite mogunosti za napredak, a veliki kompozitori poput, s jedne strane, Bartoka, Stravinskog, Enescua, a s druge
strane Schenberga, Berga i Weberna, dolazili su s novim idejama i stvarali vlastite glazbene jezike. Moji su heroji i uzori postali
Bartok i posebno Enescu, koji su prouavali i prikupljali tradicionalnu narodnu glazbu i, kroz vlastiti glazbeni senzibilitet, uspjeli
stvoriti svoj osebujni zvuk. Obojica su takoer kombinirala pisanje glazbe s nastupima.
Graanin svijeta
- Odavno ste "graanin svijeta", a ipak se kroz svoj rad konstantno povezujete s domovinom. Jedan dio koncerta u Rovinju
bit e multimedijalan, gdje e uz ivu glazbu ii projekcija dokumentarnog filma posveenog rumunjskoj dijaspori i velikom
rumunjskom pjesniku iz 19. stoljea, Eminescuu
- Nekako, to postajem zreliji kao umjetnik, moji kulturni i glazbeni korijeni postaju mi sve vaniji. To nije neto to mogu
kontrolirati, izgleda kao da se prirodno dogaa.
- Jeste li se ikada inspirirali poezijom rumunjskog pjesnika Nikite Stanescua? Njegova je poezija bila dosta prevoena i
cijenjena u bivoj Jugoslaviji
- Naalost, ne poznajem dovoljno Stanescuov rad. Vae me pitanje navodi da to odmah ispravim. Hvala vam!
RUMUNJSKI TRANSTANGO
________________________________
01 / Picaskandal
1. svibnja, 2008.
REZALITE
UZNEMIRUJUI POZIVI SVJEDOKU U SLUAJU GLAVA
FEHIR IZLOEN UZNEMIRAVANJU
Krunoslav Fehir, kljuni svjedok u dijelu suenja za ratne zloine za koje je optuen Branimir Glava, u tzv. "sluaju garaa",
izvrgnut je novom valu uznemiravanja nepoznatih osoba. Ona se poklapaju s pribliavanjem vremena njegova svjedoenja na
upanijskom sudu u Zagrebu. Prologa tjedna svoj iskaz u tom dijelu suenja dali su prvi svjedoci u sluaju ubojstava civila u
garaama neposredno uz bivi Glavaev ratni ured, pa se netko pobrinuo da pone s uznemiravanjem za tuiteljstvo vanog
svjedoka Fehira. Na recepciju Hotela MUP-a u Valbandonu, gdje Fehir stanuje u posljednje vrijeme, ovih su dana uestali pozivi
kojima osobe, pozivajui sa skrivenih brojeva, trae "krunskog svjedoka Fehira", objanjavajui recepcionarkama kako mu ele
priopiti vijest o obiteljskoj tragediji.
Recepcionarke, koje su prijavile te pozive svojim pretpostavljenima, shvativi da je rije o
provokacijama odgovarale su kako Fehir ondje ne boravi, no osobe koje su nazivale rekle su da im one
mogu dati broj Fehirove sobe, ako ga na recepciji sluajno ne znaju.
Fehirova adresa nije nikakva tajna, jer su je neki od Glavaevih bliskih suradnika ve davno obznanili
medijima, a tiskovnu konferenciju pred zgradom Policijske uprave istarske, prosvjedujui to Fehir nije
u pritvoru, u vrijeme kada je Glava bio u zatvorskoj bolnici, odrao je i DC-ovac Joko Mori.
Istarska policija ima spoznaja o uznemiravanju Fehira, no Feral nije uspio saznati jesu li te informacije predoene i sucu
upanijskog suda u Zagrebu, eljku Horvatoviu, koji vodi suenje Glavau i estorici ostalih optuenika za ratne zloine u
Osijeku 1991. godine.
D. HEDL
ZABORAVLJENA SNIMKA
A,UDIO POLICIJE?
Dravno je odvjetnitvo, kao to je poznato, dalo nalog da se prikupe sve relevantne informacije o sluaju prisilnog odvoenja
Mirjane Pukani u umobolnicu u Vrapu i da se sasluaju sve osobe koje su bile umijeane u tu nezakonitu zdravstvenopolicijsku akciju: sasluavaju se lijenice i lijenici, presluavaju se snimke razgovora voenih preko operativnog deurstva Hitne
pomoi, zahtijevaju se izlisti telefonskih kontakata slubenih osoba koje su sudjelovale u odvoenju Pukanieve...
Prema Feralovim informacijama, meutim, nitko se jo uvijek nije pozabavio snimkama komunikacije to se tog 3. travnja odvijala
preko Operativno-komunikacijskog centra (OKC) zagrebake Policijske uprave: kao i u sluaju Hitne pomoi, policija je duna
snimati i uvati sve razgovore koji se odvijaju putem OKC-a, a iz te bi se komunikacije ako je propisno i u
cijelosti sauvana moglo razabrati tko je u policijskoj hijerarhiji davao upute niim slubenicima MUP-a da
se ne obaziru na pisane naloge i zakonsku proceduru u svetoj misiji brutalnog odvoenja Mirjane Pukani u
Vrape.
I. IKI
GLAVAEV POZDRAV
Branimir Glava, general Hrvatske vojske i optuenik za ratne zloine nad osjekim Srbima, prolog utorka
na Poljudu pozdravlja igrae Osijeka nakon to su s 2:0 pobijedili Hajduka.
ISPRIKA
U prolom broju Feral Tribunea, u kolumni pod naslovom Beutnost, grekom smo umjesto Zagreb filma spomenuli Jadran film
kao tvrtku u koju je pokojnom Duanu Vukotiu, dobitniku Oscara, devedesetih godina bio onemoguen ulazak. Ispriavamo se
zbog ovog propusta.
ODLINO 78. MJESTO
NESLOBODNA HRVATSKA
Prema najnovijem godinjem izvjetaju amerike nevladine organizacije "Freedom House" o slobodi medija u
svijetu, Hrvatska je poskoila na odlino 78. mjesto, s ukupno 36 negativnih bodova, no to nam jo uvijek
nee biti dosta da se iz kategorije zemalja s "djelomice slobodnim" medijima uvrstimo meu one s do 30.
bodova, koje se vode kao medijski slobodarske. Na ime zakonskog okruja dobili smo devet bodova, plus 13
za politiko i 14 za gospodarsko okruje... U izvjetaju se spominje navada dravnih funkcionara da
povremeno diu tube protiv novinara, a puno panje ukazano je elektronskim medijima, tijelima koja o njima
odluuju i ponaanju drave prema njima. Tamo gdje izvjetaj nalazi pozitivne momente u odnosu politike
prema medijima, istaknuti su i nasuprotni prilozi pojedinih kritiara.
Najvie negativnih bodova donijelo je Hrvatskoj poglavlje o gospodarskim okolnostima u kojima djeluju
mediji, pa se naglaava kako vlasti esto kontroliraju elektronske medije. Takoer, "Freedom House" uoava
daljnje koncentriranje tiskanih medija u rukama velikih koncerna, a to utjee na novinarsko prakticiranje autocenzure radi
ekonomskih interesa vlasnika i oglaivaa; u tom smislu spominje se pojedinano EPH, odnosno njemaki WAZ. A spominje se i
lanjski sluaj blokiranja rauna Feral Tribunea, kad mu je vlada blokirala bankovni raun zbog poreznog duga. I ovdje, meutim,
citirana su miljenja onih koji su napomenuli kako je ta ista vlada ranije opratala istu zaduenost medijima koje financira sama
drava, te da su veliki oglaivai praktino bojkotirali ovaj list zbog njegovih kritikih tekstova, a to je jednako praktino na snazi
do danas...
I. LASI
ZRINKA VRABEC-MOJZE U PUKANIEVOJ SLUBI
VRABEC NA GRANI
Voditeljica zagrebakog Radija 101 Zrinka Vrabec-Mojze svrstala se u red onih, dodue rijetkih, medijskih trudbenika koji su se
posvetili obrani Ive Pukania, a deurnu obrambenu tezu preuzela je direktno od Pukania koji posljednjih dana poduzima jeftinu
akciju pokuaja ubiranja javnih simpatija, ukazujui se na okupljanjima drutvene elite ili kvazielite: teza kae da je prisilno
hospitaliziranje Mirjane Pukani interna nevolja jednog branog para, a javno tematiziranje njezina protuzakonitog odvoenja u
vrapansku psihijatrijsku bolnicu nije nita drugo nego traumatiziranje maloljetne keri Pukanievih.
Vrabec-Mojze, naime, prole je subote vodila "Intervju tjedna" s predsjednikom HHO-a Ivom
Bancem, a centralna tema bio je "sluaj Pukani". Dotina se odmah ogradila od izbora sugovornika
(kao da nije poznato da o sugovorniku odluuje urednik emisije), te je smjesta oglasila da priu o krenju
ljudskih prava Mirjane Pukani ne smatra vrijednom medijskog tretiranja. I dobar dio intervjua proao
je u slinom tonu: voditeljica je koristila svaku priliku za iracionalno konfrontiranje s Banevim
argumentima, a za tu je rabotu osim prijateljstva s Ivom Pukaniem imala prilino dobar razlog koji
se sastoji u njezinoj ulozi goe-predavaice na Pukanievoj Visokoj koli novinarstva.
I. IKI
DEKLARACIJA O NEPRISTAJANJU SRPSKIH PISACA
LJOTIEV ZLODUH
"Dogaaji na ulicama Beograda i drugih gradova izmeu 17. i 21. februara ove godine nedvosmisleno su
pokazali da je srpska politika elita, sada dodue tek kao 'tehnika' u svojoj osionoj retrogradnosti na
odgovarajui povod spremna da skine rukavice salonskog nacionalizma i otvoreno se upusti u
degutantno politikantstvo i stranako nasilje. Reprizirano 'dogaanje naroda + 21. februara, po svemu to
se dalo videti i uti, bilo je prvi predizborni skup sada aktuelne izborne kampanje, zainjen
klerofaistikim ispadima i pretnjama", stoji u deklaraciji Foruma pisaca "o ne pristajanju". U
deklaraciji, koju potpisuje niz srpskih istaknutih pisaca i kulturnih radnika, meu kojima su i Vladimir Arsenijevi, Laslo Vegel,
Filip David, Borka Pavievi, Nenad Proki, Mirjana Mioinovi... stoji da je "sadanje 'vanredno stanje' posledica restauracije
takozvane antibirokratske revolucije, jaanja populizma i nacionalizma i vraanja u politiki ivot onih antireformskih snaga koje
su se posle atentata na premijera inia rehabilitovale i preuzele dominantnu ulogu na politikoj sceni".
Forum pisaca zakljuuje da je "sadanje prizivanje aveti prolosti, poput ideja Nikolaja Velimirovia i Dimitrija Ljotia,
prepoznatljiva matrica koja je, ne jednom, obeleila svojim kobnim uinkom noviju istoriju Srbije", te jasno poziva:
"suprotstavimo se modelu partijske drave, partijske kulture, izmiljanju i stvaranju spoljnih i unutranjih neprijatelja. Razotkrijmo
inerciju oportunista i destruktivne namere agresivne desnice. Recimo da ne pristajemo, dok ne bude kasno!" pozivaju srpski pisci.
V. MATIJANI
________________________________
01 / International
UKRAJINA
POSLJEDICE GLADI
Loi odnosi izmeu Ukrajine i Rusije dodatno su se zakomplicirali kada je prozapadna vlada ukrajinskog predsjednika Viktora
Juenka nedavno ponovno otvorila raspravu o masovnoj gladi koja je tu zemlju pogodila poetkom 1930-ih godina prolog
stoljea.
Tada je, naime, sovjetski diktator Josif Staljin ukrajinske seljake izgnao s njihove zemlje i protjerao ih na kolektivne farme, a
sovjetska je vojska zaplijenila itarice i drugu hranu, ostavivi seljake zatoene bez hrane. Pretpostavlja se da je od gladi tijekom
dvije godine umrlo izmeu 2,5 i 3,5 milijuna ljudi, no ukrajinski povjesniari navode viestruko veu brojku.
Krajem prole godine ukrajinski je predsjednik u amerikom Wall Street Journalu napisao da je sovjetski reim tu kampanju
pokrenuo s ciljem da "skri ukrajinski nacionalni identitet i elju ukrajinskog naroda za samoodreenjem", te predloio da se taj
in masovnog izgladnjivanja, koji Ukrajinci nazivaju holomodor, i slubeno proglasi genocidom.
Prijedlog je izazvao estoke polemike u samoj Ukrajini, zemlji koja je jezino-etniki podijeljena na ukrajinski zapad i proruski
istok, a proruski bivi ukrajinski premijer Viktor Janukovi lani je bojkotirao parlamentarno
izglasavanje prijedloga zakona kojim bi se taj dogaaj i slubeno proglasio genocidom. Juenko,
meutim, sada predlae i da se donose zakon kojim bi se negiranje holomodora kanjavalo, na to su se
ruski politiari i intelektualci, to u Rusiji, to u Ukrajini, dodatno nakostrijeili.
Slubeno je rusko obrazloenje ovog dogaaja da je on svakako bio velika tragedija, no da je sovjetski
reim podjednako tako ubijao i pripadnike drugih naroda, pa i same Ruse, dok su mrtvi ukrajinski seljaci
zapravo bili neka vrsta kolateralne rtve okrutne poljoprivredne i industrijske politike sovjetskog reima.
U rezoluciji koju je ruska Duma donijela ovog mjeseca zato stoji da "nema dokaza da je glad bila organizirana po etnikim
linijama", a istim se povodom nedavno javio i ruski pisac Aleksandar Solenjicin u dnevniku Izvjestja, napisavi da je cijela
kampanja oko genocida nastala u glavama "pakosnih, antiruskih ovinista".
Da bi se neki in slubeno proglasio genocidom, on mora zadovoljiti uvjete koje propisuje UN-ova deklaracija o sprjeavanju
genocida, prema kojoj svrha takvog ina mora biti "unititi potpuno ili djelomino neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku
skupinu". Ruski povjesniari tvrde da se ukrajinska glad u tu definiciju ne bi mogla svrstati, s obzirom da statistike iz 1933. godine
kazuju da je smrtnost u urbanim sreditima Ukrajine tada bila unutar prosjeka, dok su ljudi na selu vie umirali u odnosu na urbana
sredita podjednako u Ukrajini i u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza. Amerika administracija, kao i obino prva kada treba
osuivati tue zloine, ve je, meutim, "presudila" da je u pitanju bio genocid, pa je prilikom nedavnog posjeta Ukrajini, osim
dovoljno kontroverznog guranja te zemlje u NATO, ameriki predsjednik Bush poloio vijenac na spomenik rtvama gladi.
AFRIKA
UKLETI KINESKI BROD
Napeta postizborna situacija u Zimbabveu prolog je tjedna dobila neoekivani nastavak koji bi se mogao ispostaviti kljunim za
tamonjeg ostarjelog diktatora Roberta Mugabea, koji je, po svemu sudei, izgubio izbore.
Kineskom teretnom brodu natovarenom sa 70 tona oruja namijenjenog upravo Zimbabveu zabranjeno je
uplovljavanje u junoafriku luku Durban, nakon ega je kineski kapetan na brzinu napustio tamonje
vode. Iako su se, meutim, afrike vlade brzo ujedinile u namjeri da sprijee da oruje dospije u ruke
diktatorskog zimbabveanskog reima koji bi ga mogao upotrijebiti protiv opozicije i graana, isporuku
oruja ipak je sprijeila prijetnja njemake razvojne banke KfW.
Kako pie njemaki Spiegel, ta je banka jo prije desetak godina zimbabveanskom metalurkom poduzeu dala 40 milijuna eura
teak kredit, koji tamonja vlada, meutim, nikada nije vratila. Iako u KfW-u tvrde da im ne pada na pamet dug namirivati
zapljenom oruja, oni priznaju da im je Meunarodna trgovinska komora dala doputenje da dug namire zapljenom zimbabveanske
dravne imovine u inozemstvu, u to se oruje kupljeno u Kini svakako moe ubrojiti.
Kineski kapetan stoga je brod otisnuo u meunarodne vode, a situacija je poprimila politiki predznak u trenutku kada su, prvo
junoafriki sindikat transportnih radnika, a kasnije i onaj meunarodni, luke radnike pozvali da bojkotiraju istovar oruja, ma
gdje brod doplovio.
Razliite relevantne organizacije u meuvremenu javljaju kontradiktorne informacije o samoj lokaciji broda, pa ak i da je
potonuo, a za to vrijeme dvije zemlje koje bi mogle pruiti alternativne luke za istovar, Mozambik i Angola, javile su da im ne
pada na pamet primiti kontroverzni teret. Isto su uinile i Namibija i Zambija, drave ijim bi kopnenim teritorijem oruje moralo
proi u sluaju istovara u Angoli, pa je jedini mogui nain da se vlada Zimbabvea doepa oruja ostao avionski prijevoz. No, kako
javljaju junoafriki mediji, Mugabe i njegova klika jednostavno nemaju novca da bi organizirali tu akciju, dok su tamonja
policija, vojska i tajne slube pogoene tekom nestaicom oruja. Ukoliko je kineska poiljka iole kljuna za nasilno preuzimanje
vlasti od strane Mugabeovog represivnog aparata, izgledi za demokratizaciju Zimbabvea utoliko su vei.
ZATITA IVOTINJA
"UMJETNA" PILETINA
Amerika organizacija za zatitu ivotinja PETA (People for Ethical Treatment of Animals) ponudila je
nagradu od milijun dolara izumitelju komercijalno isplative "in vitro piletine". Organizacija koja promie
vegetarijanstvo stvar je zamislila tako da se finalni mesni proizvod s okusom, teksturom i svim drugim
osobinama piletine proizvede na nain da on ne sadri nikakve sastojke ivotinjskog porijekla osim u
inicijalnoj fazi, odnosno u onom dijelu u kojemu se uzima pilei zametak, ali se umjesto uobiajenog
usaivanja tog zametka u samu koko, meso uzgoji direktno iz tog embrija.
U laboratorijima se ve uzgajaju razliiti organi, poput jetre, mjehura i srca, a iz PETA-e tvrde da bi se uz pomo in vitro ivotinjskih farmi od okrutnog uzgoja i ubijanja spasile milijarde kokoi, riba, svinja i krava koje se svake godine ubiju zbog prehrane.
Ideja, koja je, sudei prema reakcijama, podjednako odbojna i vegetarijancima i mesojedima, osim gaenja u samom pokretu za
zatitu ivotinja ve je izazvala bunu polemiku, a kako je rekla utemeljiteljica PETA-e Ingrid Nerwkirk, ti su sukobi u samoj
organizaciji prerasli u "pravi graanski rat" zbog kojeg su je mnogi aktivisti i napustili.
Aktivisti su se podijelili oko pretpostavke da se, za razliku od prijanjih vremena, kada je jedenje ivotinja i jedenje mesa bila
jedna te ista stvar, sada, zahvaljujui tehnolokom napretku, postavlja pretpostavka da se te dvije stvari mogu promatrati i
odvojeno. Puristi pritom tvrde da je razdvajanje nemogue, budui da e laboratorijski uzgojeno meso, ukoliko se ono proizvede,
biti u potpunosti istovjetno piletini, a samim tim i biti meso, dok pragmatiniji aktivisti dre da e "umjetno" meso rezultirati
ukidanjem svih onih okrutnih metoda koje se u mesnoj industriji koriste, to bi ve bio ogroman doprinos dobrobiti ivotinja.
No, dok se pokret za zatitu ivotinja strastveno bavi etikom dimenzijom ovog projekta, neki su kritiari primijetili da PETA-in
natjeaj pati i od praktinih potekoa.
Raspisani natjeaj propisuje, naime, da umjetna piletina mora biti komercijalno isplativa, odnosno da u probnom periodu od tri
mjeseca ona mora ispuniti sve trine uvjete kako bi zadovoljila i konzumente i trgovce. PETA e nagradu od milijun dolara
"izumitelju" dati tek nakon to se to dokae, odnosno nakon to se ona ve pokae profitabilnom. U takvoj situaciji, a za razliku od
uobiajenih natjeaja za znanstvene izume, poticaj za inovaciju je znatno razvodnjen, jer se izumitelj mora bakati i s plasiranjem
proizvoda na trite, a kada se on jednom ispostavi profitabilnim, nagrada od milijun dolara postaje manje vana.
Osim toga, prodaja umjetne piletine zahtijevala bi i duge i zamorne procedure u kojima dravna tijela moraju ispitati i odobriti
prodaju takvog proizvoda, to moe trajati i godinama, umjesto PETA-inih tri mjeseca.
PARAGVAJ
POBJEDA KRANSKOG SOCIJALISTA
Prolotjedna pobjeda nekadanjeg katolikog biskupa Fernanda Luga na predsjednikim izborima u Paragvaju vana je za lijevi
pokret koji se proirio sad ve gotovo cijelom Latinskom Amerikom, ali i naroito za sam Paragvaj,
budui da pobjeda ovog "biskupa siromanih" znai i konani kraj 61 godinu neprekinute vladavine
desne stranke Colorado.
Pedeset sedmogodinji Lugo, koji je crkvenu karijeru 2004. godine prekinuo zbog one politike, izbore
je dobio zahvaljujui 20-godinjem stau pomaganja siromanima, na sloganima o borbi protiv
korupcije, pozivima na jedinstvo naroda i politike klase, te pozicioniranju sebe u onome to on naziva
"socijalno odgovornim kapitalizmom".
Lugo je ovime jasno naglasio da se ne vidi u autoritarnom lijevom vagonu Huga Chveza i Eva Moralesa, ve, kako je rekao, "u
sredini", a lijevu otricu dodatno bi mu mogla otupiti postizborna krialjka u kojoj njegova Patriotska alijansa za promjene ne ini
veinu. Lugova je Alijansa osvojila manje fotelja u oba doma parlamenta nego stranka Colorado, dok u samoj Alijansi dobar dio
dri i Autentina radikalno-liberalna stranka desnog centra. Lugo u parlamentu rauna i na generala Lina Ovieda, koji je netom
uoi izbora puten iz zatvora, gdje je odsluio kaznu zbog pokuaja dravnog udara. Oviedo se i sam kandidirao na izborima, a sa
svojih devet zastupnika obeao je podrati Luga.
Stranku Colorado od 1954. do 1989. godine vodio je antikomunistiki diktator general Alfredo Stroessner, iju je vladavinu
obiljeila brutalna politika represija, pruanje utoita nacistikim zloincima i kontinuirana podrka nekoliko amerikih
administracija. Svrgnut je u vojnom udaru, na valu raspada desnih diktatorskih reima diljem Latinske Amerike, no cjelokupni
dravni aparat ostao je duboko premreen njegovim ljudima sve do danas.
Obitelj Fernanda Luga bila je u nemilosti Stroessnerova reima, a on se Katolikoj crkvi pridruio 1977. godine, kao pobornik
socijalno angairane teologije osloboenja. Deset je godina proveo u Vatikanu, a po povratku je postao biskup San Pedra.
Aktualni predsjednik Nicanor Duarte neko je vrijeme uivao podrku amerike administracije zbog sudjelovanja u amerikoj
borbi protiv navodnih terorista na pograninom podruju izmeu Brazila, Argentine i Paragvaja, gdje ivi relativno velika arapska
populacija. Paragvaj je SAD-u vaan i zbog jednog od najveih svjetskih izvora pitke vode, a tu je smjeten i najvei
hidroelektrini projekt, brana Itaipu, iz koje Brazil crpi 20 posto svoje elektrine energije.
Duarte je u ameriku nemilost pao kada je odbio potpisati sporazum o neizruivanju amerikih vojnika Meunarodnom kaznenom
sudu, a pobjedu Luga amerika je administracija pozdravila. Jedini potez kojim se Lugo zasad svrstao meu dravnike tipa Chvez i Morales njegova je sugestija o nacionalizaciji vodnih resursa koje Brazil eksploatira po, za Paragvaj, nepovoljnim uvjetima.
PAKISTAN
PREGOVORI S TERORISTIMA
Kako je nakon nedavnih izbora i najavila, nova pakistanska vlada zapoela je pregovore s militantnim plemenima u
problematinim pograninim podrujima blizu granice s Afganistanom. New York Times dobio je uvid u sadraj ugovora koji je
vlada ve predloila plemenskim voama u Junom Waziristanu i susjednoj Provinciji jugozapadne granice, predjelima u kojima
ive militanti za koje se vjeruje da su odgovorni za veinu samoubilakih napada koji su se u posljednje vrijeme dogodili,
ukljuujui i ubojstvo bive pakistanske premijerke Benazir Bhutto.
Prema tom, vrlo opsenom i ambicioznom sporazumu, od plemena se oekuje da prestanu s ubijanjem i kidnapiranjem vojnih i
civilnih dunosnika, da otvore putove i dopuste ulazak lokalne policije u sporna podruja, da ne vre niti pomau izvrenju bilo
kakvih teroristikih napada, te da sve probleme ubudue rjeavaju s lokalnom politikom administracijom, koja e zauzvrat
potivati njihove obiaje i suraivati s plemenskim voama.
Pakistanska vlada e sa svoje strane osloboditi sve zatvorenike povezane s teroristikim skupinama i postupno povui vojsku iz
spornih podruja.
Predstavnici vladajuih politikih stranaka, ukljuujui i Narodnu stranku Awami koja je na vlasti u Junom Waziristanu, podrali
su predloeni ugovor, podrava ga i vrh vojske, a pakistanske vlasti potvrdile su i da je glavni voa tamonjih militanata Baitullah
Meshud svojim borcima ve naredio da prestanu s nasiljem.
Meshud je voa svojevrsnog udruenja tamonjih teroristikih skupina koje se naziva Talibanski pakistanski pokret, a upravo
njega vezuje se za veinu samoubilakih napada koji su se u posljednjih dvije godine dogodili u Pakistanu i u Afganistanu. Biva
pakistanska vlada predsjednika Perveza Musharrafa i amerika administracija optuuju ga i za atentat na Bhutto, no tako ne
misle Bhuttina Pakistanska narodna stranka i njezin mu Asif Ali Zardari.
Amerika vlada ne slae se s mirovnim pregovorima koje je nova vlada zapoela i zato da uini jasan odmak od Musharrafovog
vojnog pristupa, koji nije bio uspjean, ali je zato iznimno nepopularan meu pakistanskim stanovnitvom koje na predsjednika
gleda kao na ameriku pudlicu. Svoje nepovjerenje oni temelje na injenici da je i 2006. godine potpisan sporazum s militantima u
Sjevernom Waziristanu, no taj sporazum, tvrde ameriki dunosnici, nije rezultirao primirjem, ve su teroristi pojaali napade na
amerike i NATO snage u susjednom Afganistanu. S druge strane, glasnogovornik Talibanskog pakistanskog pokreta Maulavi
Omar rekao je da je njihova strana "optimistina" i "spremna na punu suradnju" s vladom.

FILM
"ISKOMPLEKSIRANI PREDSJEDNIK"
uvi da ameriki filmski reiser Oliver Stone ba ovih dana zapoinje snimanje biografskog filma o
amerikom predsjedniku Georgeu Walkeru Bushu, tamonja medijska kua abcNEWS doepala se
scenarija u potrazi za najzanimljivijim i najkontroverznijim elementima. Sudei po onome to su ti
mediji prenijeli, Stoneov pristup temelji se na premisi da je politiar Bush mlai proizvod kompleksa
proizalog iz odnosa s njegovim vlastitim ocem. Za to se vezuje i njegova raskalaena mladost obiljeena
alkoholizmom, ali i potezi koje je kasnije vukao kao predsjednik, sve u cilju da dokae kako i on neto
vrijedi. Scenarij filma "W" tako sadri i dijalog izmeu njega i supruge Laure, u kojemu on, vidno nezadovoljan injenicom da mu
je otac izabran za predsjednika, govori kako "nikada nee izai iz oeve sjene" i da "nitko nikada ne pamti predsjednikovog sina".
Likove u filmu tumait e poznati glumci, a samog Busha glumit e Josh Brolin iz prologodinjeg oskarovca "No Country for
Old Men". Prikazivanje je zakazano za 2009. godinu, no ve se nagaa i da e ga producenti pokuati progurati nekoliko mjeseci
ranije, uoi predsjednikih izbora. Stoga su se i filmski kritiari i teoretiari ve bacili na analiziranje uinaka koje su filmovi u
prolosti imali na politike prilike. Film "Svi predsjednikovi ljudi", koji se bavi korupcijom administracije predsjednika Richarda
Nixona, tako se uglavnom smatra dijelom zaslunim za injenicu da je Gerald Ford 1976. godine izgubio izbore, dok se,
primjerice, "Farenheit 9/11" Michaela Moorea pokazao bezuspjenim u pokuaju diskreditiranja Busha uoi izbora 2004. godine.
Stone je ve reirao dva "predsjednika" filma, "JFK" i "Nixon", a jedan kritiar kae da je aktualni predsjednik prikazan "kao
osoba koja je godinama patila od krize identiteta, a zatim se pronala u ratu", dok je Irak toka u kojoj je on konano stekao
samopouzdanje i postao "svoj ovjek".
U filmu se spominju i brojni "bushizmi", predsjednikove izjave koje godinama nasmijavaju i/ili zgraaju svijet, primjerice njegov
"brainstorming" sa savjetnicima o tome kakvim imenom nazvati sve amerike neprijatelje. Finalna "osovina zla" tako se izrodila
tek nakon drugih prijedloga, poput "osovine mrnje" i "osovine nepodnoljivo odbojnih".
Nakon to se u 40. godini, nakon jednog naroito gadnog mamurluka, ostavio alkohola, u Stoneovu
filmu Bush kae i kako vie nee pitati oca za savjete, jer sada postoji "jedan vii Otac" kojemu se
obraa, a njegova agresivnost i tvrdoglavost prikazana je u sceni u kojoj bijesno psuje biveg francuskog
premijera Jacquesa Chiraca jer je ovaj zatraio produljenje roka koji su inspektori imali da u Iraku nau
oruje za masovno unitenje. Tonyju Blairu je, pak, predloio da Saddama Husseina ubiju tako to e
jedan ameriki avion obojiti u boje Ujedinjenih naroda, a film vrvi i smijenim scenama, primjerice onoj
u kojoj su Bush i savjetnici Colinu Powellu zakljuali vrata i pritom se smijuljili.
Poznati dogaaj u kojemu se, za vrijeme utakmice amerikog nogometa, Bush zamalo uguio od pereca, obogaen je i dogaajem
koji mu je prethodio, razgovorom sa saudijskim ambasadorom koji je Bush na brzinu prekinuo kako bi stigao na utakmicu. Ako je
suditi po izvacima iz scenarija, sve skupa obiluje i karakteristinim Bushovim izriajem, prepoznatljivim po teksakom naglasku i
raznoraznim dosjetkama.
Tena ERCEG
________________________________
01 / Tromblon (1/4)
BILJENICA ROBIJA K.
NEEMO MATURU!
1. svibnja, 2008.
Ja sam doma kod kue se spremao za uenike demostracije. Moji mama i tata su meni pomagali u spremanju. Mama je meni
rekla: "Puno mi finukasto izgleda, jebemu mia! ista koulja, ispeglane gae, sve je to nekako... Slabo si opasan, razumi?"
Onda sam ja sa rukom uzeo malo pepela iz ikopelnice i razmecao sam po koulji. Plus sam uzeo malo zemlje iz pitara sa fikusom
i razmeljao sam po gaama. Ja sam pitao: "Jel ovako bolje?" Mama je rekla: "Dosta bolje, dosta!" Onda je tata razmecao prste po
pepelu i nacrtao mi je frie po obrazima. Tata je rekao: "Ovako je jo bolje! Mora bit opak, razumi? Ono, krvoloan! Vlast se
mora usrat od straja kad te vidi! Jel bere?" Ja sam rekao: "Berem! Moram bit opak i krvoloan!" Tata je rekao: "Je, al ne smi imat
tako blekastu facu! Keseri se bezveze, jebemu mia! Mora namistit opasnu facu! Ti si ljut i bjesan, razumi, surov si za popizdit!
Kad te vide moraju im se trest kolina!" Ja sam stisnijo zube i oi i pitao sam: "Jel ovako?" Tata je rekao: "To je ve masu bolje!
Dosta si ruan i neugodan!" Mama je rekla: "A da mu veemo traku oko glave, a?" Tata je rekao: "U, to bi bilo prva liga! To e mu
dat oni ratniki mot!" Onda je mama uzela jednu tatinu staru kravatu i vezala mi je oko glave. Roditelji se mene gledali. Ja sam
opet stisnijo zube i oi. Mama je rekla: "Dobro izgleda, ovie! Izgleda turbo opako! Ja mislim da e ove na vlasti uvatit proliv
kad te vide!" Tata je rekao: "Je, al sad se jo mora dobro nabrijat! Ne smi nespreman i na ratite!" Ja sam njega pitao: "Kako
misli, nabrijat?" Tata je rekao: "Lipo mislim, mora se turbo nabrijat, ovie! Ti si bjesan, ti si ljut, ti si krvoloan, pun ti je kurac
svega, igericu e im izvadit... Razumi? Mora bit nabrijan ka tempirana bomba!" Ja sam pitao: "Ka tempirana ta?" Tata je
rekao: "Bomba! Ka tempirana bomba! ta me opet tako blekasto gleda, jebemu sveca?" Ja sam tatu gledao sa lakom tupajom.
Tata je rekao: "A ta vikat?" Ja sam pitao: "ta bi vika?" Tata je rekao: "Pa mora neto vikat, ovie boji! Ne i na demostracije
bez da se dernja i urla!" Ja sam rekao: "A to, pa vikau neke parole..." Tata je rekao: "Da ujem!" Ja sam pitao: "Sad odma?" Tata
je rekao: "Da ujem!" Ja sam malo nakaljao grlo i podviknijo sam: "Neemo maturu!" Mama je dignila ombrvu i rekla je:
"Molim?" Ja sam podviknijo: "Neemo dravnu maturu!" Tata je rekao: "Koju maturu, jebate irud?!" Mama je rekla: "To mi je
totalno pikasto, ovie!" Tata je kreveljio se: "Netjemo-maturu, netjemo-maturu... pari beba iz vrtia! Slabo, mlitavo, zakurac!"
Mama je rekla: "ta se sprema toliko ako nemo posrat vlast kako bog zapovida!" Ja sam rekao: "Ali kad su ovo demostracije
protiv dravne mature!" Tata je rekao: "ta to ima veze! To je samo povod, razumi, al triba im jebat mater zbog svega ivog i
neivog!" Mama je rekla: "Tako je! Triba im re da su nam plae takve da ne moemo ivit ka normalni ljudi!" Tata je rekao:
"Tako je! Triba im re da su zadnja govna koja tlae ovi jadni i napaeni narod!" Mama je podviknila: "Banda jedna lopovska i
razbojnika!" Tata je podviknijo: "Bagra jedna korumplirana! Nakesali su se lovue dok obini narod skapava od gladi i ei!"
Mama je podviknila: "Koja je to vlast koja narod tretira ka zadnju stoku!?" Tata je podviknijo: "Ako smo ih mi birali, e bogamimo
ih mi i ruit! Neemo se smirit dok ih ne pometemo sa vlasti!" Onda sam ja roditelje pitao: "Oetel onda i vi sa menom?" Mama je
pitala: "Di?" Ja sam rekao: "Pa na demostracije!" Mama i tata su prvo malo tiltali sa oima. Onda je mama rekla: "Ou kua! Jo da
me isprepika pandurija!" Tata je rekao: "Ili da me pitaju linu kartu! Nou ens!" Mama je nasmjehuljila se prema meni i rekla je:
"Mladi su naa budunost!" Tata je rekao: "Sretan je narod koji ima ovakvu omladinu!" Ja sam piljio u roditelje sa oamutom od
nekuitisa. Mama je meni rekla: "Onda? Oemol sad ut koju parolu?" Ja sam pitao: "Osim mature?" Tata je rekao: "Maturu smo
ve uli, ko je jebe!" Mama je rekla: "Samo mora bit opak i krvoloan, miu!" Tata je rekao: "Nabrijan, nabrijan i samo nabrijan!"
Onda sam ja stao nasrid primae sa rairenim nogama. Onda sam ja stisnijo zube i oi da izgledam surovo. Onda sam ja viknijo:
"Doli vlast! Neemo vie radit za ovakve male plae! Dok se vi bogatite i kesate si lovuu, bando jedna banditska!" Tata je gledao
u mene sa rairenim oima i rekao je: "Dobro je to, ovie! Nije loe, nije loe!" Ja sam opet dreknijo: "Narod ivi ka stoka, a vi
mu jo poskupljujete kruv i mliko! Sram da vas bude i stid! Skinite nam se sa vlasti, lupei jedni korumplirani!" Mama je
zapljeskala i rekla je: "Bravo, miu moj, bravo! To zvui pluskvamperfa!" Ja sam viknijo: "Jesmo li se mi zato
krvavo borili za ovu zemlju da nas razbojnici gaze i tlae, a!? Pa krvi emo vam se napit! igericu emo vam
izvadit! Pomeemo sa vama ulice!" Tata je stisnijo aku i rekao je: "Uooaala ta im ga je zavida! Uooaala ta
je ovo dobro, ovie!" Ja sam arlauknijo: "Doli premijer i ministri, pizdalivam materina, dabivam pizda
materina!" Mama je rekla: "Dobro, tu si malo previe otar! To mora malo ublait!" Ja sam arlauknijo: "Doli
premijer i ministri, pizdalivam mile matere, dabivam pizda mile matere!" Tata je rairijo ruke i rekao je:
"Odlino! Odlino! Potpuno si spreman!" Mama je rekla: "Prva liga, miu! Komotno mo gibat na
demostracije! Osvjetlae obraz roditelja!" Tata je rekao: "Dajem glavu da e cila vlada istog trena adbicirat!"
Ja sam nasmjehuljijo se i pojurio sam prema vratima. Samo tata je za menom doviknijo: "ekaj, ovie! A
trasparent?" Ja sam fljasnijo se po elu i rekao sam: "U, jebate! Skoro sam zaboravijo najglavniju stvar!" Tata
je rekao: "Naravski da je najglavnija! Tu mora bit ubitana poruka!" Onda sam ja nabrzihen odgibao u svoju sobu po trasparent.
Onda sam ja sa trasparentom vratijo se u primau. Tu su se mami i tati rairile okice. Onda su se njima objesila usta. Na trasparentu
je pisalo: "Reni, volim te!"
Robi K. (IIIa)
- MAEK: "SAVJETUJEM GOSPODARA SRBIJE!"
- VIJESTI IZ BUDUNOSTI
- PUNA MI JE KAPA I JASENOVCA I SVIH KOJI ME TAMO POZIVAJU!
________________________________
Tromblon (2/4)
BIVI GLASNOGOVORNIK HRVATSKE VLADE I HDZ-a ODLUNO DEMANTIRA GLASINE DA JE NJEGOVA PRTVRTKA UKLJUENA U IZBORNU KAMPANJU U SRBIJI I POJANJAVA DA ON
ZAPRAVO PRUA USLUGE SRPSKOM GOSPODARSTVU
MAEK: "SAVJETUJEM GOSPODARA SRBIJE!"

Kotunica rumena ko rua
Najlepa je baki kada prua,
Shvatila je da joj nema leka,
Da joj nema leka bez Maeka.
Hej, Kotunice, svog spina isplati,
Do pobede vode te Hrvati,

ivot tee, odlazi ko Kosovo,
Da Hrvata nema, s kim bi poslovo?!
Kotunica ima svoje drai,
Tu je Maek, Cvetkovi se trai,
Sanaderu, alal tebi vera
to oveka svoga Voji dotera.
Hej, Kotunice, natoi nam belo,
Sto evra fljas! Maeku na elo,
Lova tee, ispod stola prolazi,
Ko e da se posle aka s dokazi?!
Nije Maek lud da radi dabe,
Pa da Voja proe ko Mugabe,
Nije Voja cicija ni blenta
Da se sada cenjka oko procenta.
Hej, Kotunice, jo vina natoi,
Da pijemo u ast tvoje moi,
ivot tee, ivot nikog ne eka,
Ko ne plati cavu, plati Maeka!
- NEEMO MATURU!
________________________________
Tromblon (3/4)
svibanj 2028.
VIJESTI IZ BUDUNOSTI
POREZ I UDRUGAMA
"Naloio sam da se smjesta pone izraivati novi zakon koji e dravi omoguiti da oporezuju sve domae tzv. udruge graana koje
ostvaruju enormne profite od svojih aktivnosti", izjavio je danas hrvatski premijer Ivo Sanader. Premijer je tako reagirao na
novinarsko otkrie da su poznate trgovake i izvoznike grupacije Deki s Kneije, Momci iz Dubrave, Povratnici iz Remetinca,
Osvetnici Lepoglave i Klinci s Ribnjaka registrirane kao udruge graana i da, kao takve, ne plaaju porez na novac zaraen
prodajom nogometaa, droge, oruja i ljudi.
KLADIONICA ZAGREB
Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi na blagotvoran je nain spojio svoju dugogodinju intimnu strast s funkcijom koju zauzima
ve desetljeima: vlastitu ovisnost o klaenju vjeto je uskladio s misijom pomaganja graanima da rijee svoje egzistencijalne i
svakodnevne probleme. Bandi tako svakodnevno obilazi metropolitanske etvrti i zaustavlja se u razgovorima s graanima koji
imaju odreenih problema. "Graanin gradonaelniku, primjerice, saopi da ima dvadesetak tisua etvornih metara poljoprivrednog
zemljita koje bi rado prenamijenio u graevinsko. Prema propisanoj proceduri, gradonaelnik graanina zatim pita misli li da se to
moe uiniti. Graanin zatim odgovara da je spreman okladiti se u dvjesto tisua eura da to nije mogue. Gradonaelnik prihvaa
okladu i ovaj administrativni postupak kree u rjeavanje", kae se u objanjenju iz Bandieva Ureda za odnose s javnou.
STEZANJE REMENA
Ve sad sasvim je izvjesno da e jesen donijeti snaan val poskupljenje osnovnih ivenih namirnica. Prema realnim procjenama,
kruh e poskupjeti 20 posto, svinjsko meso 60 posto, junetina i teletina ak 75 posto, ria 45 posto, higijenske potreptine od 50 do
80 posto, riba 60 posto, mlijeko i mlijeni proizvodi 25 posto, maslinovo ulje 95 posto, povre od 15 do 50 posto... Poskupljenje je,
po informacijama iz Vlade, rezultat globalne ekonomske krize kojoj je izvorite u Sjedinjenim Dravama i Kini, no Vlada e
poduzeti hitne mjere koje bi trebale dovesti do obuzdavanja krize i do izbjegavanja crnih scenarija koji su, zbog neodgovornih
politikih elita, zadesili dalmatinsko susjedstvo: Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Italiju.
- NEEMO MATURU!
________________________________
Tromblon (4/4)
NADBISKUP ZAGREBAKI, KARDINAL JOSIP BOZANI ZATRAIO OD DRAVNOGA ODVJETNIKA MLADENA
BAJIA DA PODUZME ZAKONOM PROPISANE MJERE PROTIV SVIH KOJI SPOMINJU IME BOJE UZALUD
PUNA MI JE KAPA I JASENOVCA I SVIH KOJI ME TAMO POZIVAJU!

Tko god u taj Jasenovac stigne
Da o ratu i logoru zbori,
Baji Mladen nek mu tubu digne
I na licu mjesta ga zatvori.
Tko god to pod Kamen-cvijetom bekne
Glede Crkve, ustaa, Stepinca,
U eliju nek ga DORH strmekne
Jasenovca ili Kerestinca.
Tko god doe u logor na Savi
Sa namjerom da Crkvu proziva,
Baji bi ga, da je Hrvat pravi,
Poslo da u lisicama pliva.
Tko god misli u Drugome ratu
Da se Crkva obrukala naa,
Dabogda mu u tom kazamatu
Misu pjevo raspop i ustaa.
Tko popuje vrhu crkvenome
I osobno naem kardinalu,
Nek se spremi, stiemo, dabome,
Na predstavu, na "Floramye Malu".
Tad e Crkva razotkrit obmane
U logoru da je itko krepo:
iv jor File, iv je i jor Dane,
A najivlji Pegula jor Bepo!
- NEEMO MATURU!
________________________________
01 / Greatest Shits
GREATEST SHITS
SHIT OF THE WEEK
to se tie poruka odaslanih u Jasenovcu, smatram da je tamo dovoljno materijala za Dravno odvjetnitvo i oekujem
da ono odmah proradi.
kardinal Josip Bozani, nadbiskup zagrebaki, o izjavama Stjepana Mesia i Ivana Fumia na jasenovakoj
komemoraciji, na okruglom stolu o stanju u hrvatskim medijima
FERALOVO "IST RIVER - DUGA LJUBAV!"
Koliko Beogradu, toliko i Ljubljani, svaki suvereni Zagreb - ne odgovara, juer u bivoj Jugoslaviji, danas u Europskoj uniji i
Zapadnom Balkanu. Kad bi bilo mogue Beograd i Ljubljana proveli bi referendum o tome da se Hrvatsku iskljui i iz
Organizacije ujedinjenih nacija.
FERALOVO "DALEKO VAM ALPSKO MLEKO!"
to zapravo Ljubljana hoe? Proiriti svoje granice na tetu Hrvatske, oteti tednju hrvatskih graana, oteti elektrinu energiju a
nuklearni otpad poslati u Hrvatsku zajedno s raunom troka zatvaranja nuklearne elektrane, izii na otvoreno more
preko hrvatskog mora, asimilirati hrvatsku nacionalnu manjinu.
Nenad Piska u Hrvatskom slovu
FERALOV IVAN GONJAK KORADE
Da general Korade nije morao u dubokoj duevnoj boli oekivati uhienje i deportaciju u Den Haag, podnosei sudbinu svojih
kolega hrvatskih generala po tuinskim i domaim zatvorima, u njegovoj dui vladalo bi, ako ne mir, onda sigurno smirenje. Da se
je bar njegov lokalni upnik sastajao redovito s njime i u savjetima smirivao njegovo srce ratnika s nevidljivim neprijateljem,
ispunjeno gorinom radi porazne sudbine pobjednika Domovinskog rata, Korade sigurno ne bi dospio u stanje krajnjeg oaja u
kojemu ratom i ponienjem istroeni ivci nisu mogli u njegovoj svijesti proizvesti mir i smirenje, nego nekontrolirani revolt.
Takav revolt masovno su pokazivali, nakon Drugoga svjetskog rata, komunistiki veterani, vrili masovna klanja i osvete, ali nitko
ih nije zbog toga ni javno prokazivao ni kanjavao.
FERALOVO SRETNITVO
Da su bar njegovi blinji i daljnji susjedi sudjelovali u njegovom nadilaenju "poslijeratnih trauma", Korade bi kao ponos svoga
puka odivio ostatak ivota u miru i mirovini. Nitko od onih koje je on usreio nije ni pokuao da mu prui znake zahvalnosti.
Svi su ga izdali. A najprije oni koji sad pljuju i po njegovoj krvi. To rade jadnici, mizerni izrodi i odrodi. Dobro ih zapamtimo. Da
ih svom potomstvu moemo dati za primjer - kakvi ljudi ne smiju biti!
Mirko Vidovi, akademik, u Fokusu
FERALOVA MALA ZEMLJA ZA VELIKI ODMOR
Uenici su se okupili jer je bilo lijepo vrijeme.
Zdravko Omren, predstojnik Ureda za kolstvo Splitsko-dalmatinske upanije, o uenikim demonstracijama
FERALOVO "ODIJELO VRAPE ALU!"
Prva stvar koju je zapazila delegacija amerikog predsjednika Busha na putu od Plesa bili su stravino iarani zidovi, udili su se
kako oni koji to rade ne zavre u zatvoru. Takvi nisu dostojni ivjeti u ovom gradu, to nisu ljudi, to su zvijeri!
Davor Jelavi, zagrebaki proelnik za graditeljstvo i komunalne poslove, nakon to je ugledao grafite na eljeznikoj stanici u
Vrapu, citiran u Novom listu
FERALOVO "MI STOJIMO POSTOJANO KANO KLISURINE..."
Kako ostati postojan u sveopem meteu tzv. "novih sloboda" koje se izazovno nude, a prijete opasnim ovisnostima, ropstvom i
smru? I kako ostati postojani u sramotnom poigravanju s istinom i pravdom, u novim manipulacijama i izvrtanju povijesnih
injenica, kao ovih dana. A vjerovali smo da se tako sotonske lai, podvale i optube na nau Crkvu i narod vie nee ponavljati.
Kako biti postojani u sveopem kotrljanju i gaenju svetih vrednota: ljudskih i Bojih, osobnih, obiteljskih i domovinskih sve
dotle, kako mi je nedavno s tugom i ogorenjem rekao jedan mladi, sin poginulog branitelja, da se i "nai oevi branitelji optuuju
kao zloinci"?
msgr. Ante Ivas, biskup ibenski, u homiliji na Susretima hrvatske katolike mladei u Varadinu
FERALOV VODOVOD I KRIMINALIZACIJA
Ne bi bilo etino da vam damo podatak koliko je gradonaelnik duan i ako jest. to je sljedee, da nas pitate je li premijer Ivo
Sanader duan za vodu?!
Nenad Ivankovi, glasnogovornik Zagrebakog holdinga, u Jutarnjem listu
FERALOV ZOLOKAUST
Iako je, glede Gotovine, "sluaj Dreyfus" gotovo djeji vrti, jer naem je generalu jednako pakirala hrvatska i druga (francuska)
domovina, nismo uli ni europske, a jo manje domae Zoline "sinove".
dr. Ivan Biondi, glasnogovornik Znanstvenog drutva za prouavanje podrijetla Hrvata, u interviewu Hrvatskom slovu
FERALOVI PRAGMAI
Mi smo u listopadu prole godine bili vrlo radikalni, ili smo prema Sanaderu do granice uvreda oko Haaga, ali to vie nije tema
koja u hrvatskom narodu igra ikakvu ulogu. Uzmite devetu izbornu jedinicu iz koje su tri generala - Ademi, Gotovina i Norac - svi
u zatvoru zaslugom politike koju vodi HDZ. A onda HDZ dobije deset zastupnika iz te izborne jedinice. To oito nije tema oko
koje se treba konfrontirati s HDZ-om. Mi moramo traiti druge teme.
Anto api, predsjednik HSP-a, u Novom listu
FERALOVO "BEI, STRANKEC..."
Mislim da sam bolji kandidat za gradonaelnika Zagreba od bilo kojeg politikog suparnika jer je iza mene stala jaka stranka, koja
uspjeno vodi dravu.
Jasen Mesi, predsjednik zagrebakog HDZ-a, u Jutarnjem listu
FERALOVI NPR. "JUDINI SINOVI"
Objektivno gledajui, stihovi Thompsona samo su nabijeni domoljubljem, nacionalnim ponosom, velianjem Boga i vjere i sl.,
nikako antisemitizmom, ustatvom i svime onime za to ga se optuuje.
Stipe Juras u Slobodnoj Dalmaciji
BURE RADI
dr. Jure Radi u interviewu Veernjem listu
FERALOV JURE GRANDO
Potujem Tumana u svoj njegovoj veliini i moje je mjesto uz njega.

FERALOVA BURLESKA
Bura pue jednako na novom i starom Maslenikom mostu.

FERALOVI JEBIVJETRI
Stari most se ne zatvara zato jer na njemu nema slube za zatvaranje.

FERALOV ZATVOR ZA PROJEKTANTA
Kad na novom mostu bura pue brzinom od 130 kilometara na sat, onda na starom pue brzinom od 110. I jedno i drugo je za
zatvaranje.
FERALOVA BURALATINA
Ponosim se Maslenikim mostom. To je odlian projekt i na njemu nema pogreke vezane uz buru.
FERALOVA VELEBITNA RAZLIKA
Vi ete i ovih dana uti na radiju vijest da je zatvoren promet od Maslenice do Svetog Roka. Mnogi ljudi odmah pomisle da je
zatvoren Radiev most. No most nije zatvoren jer je promet zatvoren kad prijeete most. Tako je u 80 posto sluajeva. Bura puno
jae pue od mosta prema tunelu nego na samom mostu.
FERALOVA MOSTOBRANSKA UKOVNIJA
Pue bura i na mostu, a most se zatvara zbog toga. Ali nije moglo biti drukije. Novi Masleniki most nije mogao biti na mjestu
gdje je stari.
KUSTAKI KUTAK
don ivko Kusti
FERALOVA OPOROST GRIJEHA

Katolika crkva
nema se to ispriavati, ali mislim da bi se zbog onakvog govora u Jasenovcu predsjednik Mesi trebao ispriati Crkvi.
(Slobodna Dalmacija)
FERALOVA NADA ALI AKI
Priznajem da Naela hrvatskog ustakog pokreta nisam imao u rukama u doba rata; saznao sam za to nakon vie godina. I jo se
udim koliki su dobronamjerni katolici bili naivni. Pokret s takvim naelima bitno je nekranski. Jo je pisalo da e svaki lan
pokreta bezuslovno izvravati sve odredbe Poglavnika i ako se ogrijei o zakletvu... ima me stii kazna smrti. Takva naela
kranin nije smio potpisati.
Hrvatska enja za slobodnom dravom mogla je biti tako jaka da se godine 1941. ponadala da se nee provoditi ta ustaka naela.
(Jutarnji list)
FERALOV DON IVKO NEZAUSTI
Crkveni ljudi mogu oklijevati i ne poduzeti odmah sve to bi trebalo, ali to oklijevanje moe biti i znak sigurnosti u drugaije sutra.
(Jutarnji list)
FERALOV KRINI POPUT
Svi su jasenovaki zloinci mrtvi ili umiru daleko u emigraciji, dok su zloinci s Bleiburga desetljeima normalno ivjeli i nisu
kanjeni, a to ne smeta istinoljupcima koji se sada javljaju.
(Slobodna Dalmacija)
FERALOVA KURANA MAJKA HRABROST TE NEUSTRAIVOST
Jutarnji list, 28. travnja

TURBO KUTAK
Emil i u Fokusu
FERALOVO GUSTO TURSKO
Glavni uzrok koji je Hrvatsku doveo do njezinog uruavanja glazbene i svake kulture jest sedamdesetogodinja srpska okupacija
hrvatskih geografskih prostora i strane rtve koje je ona izazvala, pa se hrvatski nacionalni identitet nije mogao razvijati
samostojno, bez balkanskih utjecaja, tako da je srednjoeuropska Hrvatska, koju Balkan, tj. Turci, nikada nisu osvojili, pod srpskom
turciziranom svijeu i okupacijom poela biti pretvarana u Balkan i nazivana je podrujem Balkana, to je prva podla la
pseudocivilizacije i tzv. Zapada koji nas radi svojih kolonijalnih pobuda eli vidjeti na zapadnom Balkanu.
FERALOVO CINCAREVO NOVO UHO
isti folklor sela opirao se poturivanju glazbom ak i u Srbiji! No, budui da je primitivni cincarski sloj srbijanskih gradova
uivao u nuzproduktima turske glazbe na koje je navikao i plaao kavanske glazbenike, ovo se u daljem razvoju i intenzivnom
prelijevanju balkanizacije u Hrvatsku (pogotovo oko sedamdesetih godina XX. st.) porazno odrazilo na mlae slojeve.
FERALOV ZBOR NARODNE GAJDE
To to se danas Hrvatskom iri "srbo-turbo folk" imamo zahvaliti i kontinuitetu uruavanja obrazovanja, to je zapoelo u
komunizmu a nikada nije prestalo niti u Republici Hrvatskoj, jer se kao obvezatna u srednjim kolama ne njeguje etverogodinja
zborska kultura pjevanja za sve, ve se (ako glazbene izobrazbe uope i ima) sve svodi na uenje povijesti glazbe uz poneto
sluanja snimljene koncertne i operne glazbe.
FERALOVO "IL SI GOVNO IL SI GOVNU BRASS!"
Kroz hrvatsku kulturu domai pojedinac jaa osjeaj pripadnosti zapadnoj civilizaciji i batini, a kroz intenzivni balkanski srpski
ki taj osjeaj pripadnosti Zapadu nuno se gubi. Jer i glazba je osjeaj pripadnosti nekome ili neemu.
FERALOVA PROPAST ZAPADA
to se tie angloamerikanizacije glazbenog trita, i za nju moemo rei da je destruktivna jer njihova zabavna rock i pop glazba se
temelji na primitivnim melodijskim, ritamskim i harmonijskim matricama, preteito vrlo slabe kvalitete i sumnjivog podrijetla.
FERALOV KINESKI ZVUNI ZID

Glazbena organizacija bi trebala zahtijevati zabranu izvoenja srbijanskih uradaka u hrvatskim medijima, juboxima i nametnuti
zabrane nastupa srbijanskim "Srbo-turbo folkaima" i pop-zabavnjacima, od kojih su neki bili izravno vezani uz etniki pokret
(npr. Ceca, Lepa Brena, Bora orba, ore Balaevi itd.) jer to predstavlja nastavak srbijanske "kulturne" i politike agresije, koji
odgovara naelima miljenja propagandnog subverzivnoga ratovanja, kakva je (i o glazbi!) u svojoj knjizi opisao kineski general
Sun Zu (kao relevantnog majstora rata i specijalnog rata za rastroj tuih drava prouavaju ga na svim vojnim akademijama
svijeta).
FERALOVO "ALO, ALO!"
Ne mogu vam rei za koju srbijansku stranku radim, nazovite me kad izbori zavre.
Ratko Maek, bivi glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a, te vlasnik agencije MPR, u izjavi za Business.hr
FERALOVO "3HA CE!"
Ne radim za politike stranke, nego u gospodarstvu!
Ratko Maek, dan nakon objavljivanja prethodne izjave, za Business.hr
FERALOVE LOGORIKE
Jasenovac je monstruozna krivotvorina povijesti!
nepotpisani autor (iji su "podatci poznati Urednitvu") u Fokusu
FERALOVA BURZA U AI VODE
Na dionicama nitko nije izgubio, svi su zaradili.
Damir Polanec, potpredsjednik Vlade, na aktualnom satu u Hrvatskom saboru
FERALOVA ZNASEOBINA
Ja poznajem svih 800.000 ljudi u Zagrebu.
Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba, u Jutarnjem listu
FERALOVE JESENICE POKRAJ JASENICA
Moj suprug je u Zadru. Ako ga ne moete nai, znai da vam se ne eli javiti. A moe biti da je i u Sloveniji...
Ingrid Antievi-Marinovi, biva ministrica pravosua i supruga Marka Marinovia, optuenika za odavanje odvjetnike tajne koji uspjeno
izbjegava dostavljae sudskih poziva, u Slobodnoj Dalmaciji
FERALOV UGOVOR S VRAPOM
Mentalni sklop nekih teologa uronio je i u dijabolinu dimenziju. A ona je vrlo opasna. Rije vam je o ljudima koji ele drugima
nametnuti svoju viziju Crkve i njezinog funkcioniranja, dok s druge strane u dubini svoje due preziru Crkvu. Relativiziraju
teoloke vrijednosti. I ne daj Boe da se s njima javno naete u polemikama. Odmah e vas proglasiti nacionalistom, fanatikom,
katolikim fundamentalistom i jo e vas obasuti prilinim konglomeratom matovitih epiteta. Oni se ponaaju kao da su vei od
pape i biskupa, a u vama e gledati najobinijeg crva. I najveu ljudsku i teoloku nulu. A da vi to uope niste.
don Pavle Primorac u Fokusu
FERALOVO "HVALA, I DRUGI PUT!"
Zaista, to je mogue samo u Hrvatskoj! Trai se odgovornost, navodno za smrt 17 civila na pakrakom podruju, u studenom 1991.
godine. Tko drugi treba biti kriv nego hrvatski branitelji? Sumnja pada na vod Vojne policije, 76. samostalnog bataljuna,
pakrakoga Zbora narodne garde. Istraga je otvorena na upanijskom sudu u Poegi, jo u veljai 2008., kad su pritvoreni
zapovjednici voda Davor imi i Damir Kufner, a pred Uskrs su uhiena jo etvorica pripadnika istog voda, eljko Tuti,
Tomislav Poleto, Ante Ivezi i Pavao Vanca.
To im je, dakle, plaa za sve to su dobro uinili i to su dali za Hrvatsku!
dr. Ruica avar, predsjednica Hrvatskog pokreta za ivot i obitelj, u Fokusu
FERALOVA ORIJENTACIJSKA DESPOCIJA
________________________________
01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
30. travnja, 2008.
* U KRATERU nastalom nakon najvee atomske eksplozije koju je prije 54 godine na atolu Bikini izveo SAD opet je procvjetao
koralj. No, na mjestu eksplozije nedostaju ak 42 vrste. Skupina ronilaca koji su posjetili krater Bravo, nastao ispitivanjem
termonuklearnog oruja na udaljenom Marshallovom otoju 1. oujka 1954. godine, pronala je velike
koliine riba i rast koralja, iako se ini da su neke vrste potpuno nestale. "Ne znam to oekivati, moda neku
vrstu mjeseevog krajolika. No bilo je nevjerojatno", rekla je Zoe Richard s australskog sveuilita James
Cook.
"Vidjeli smo zajednice, dosta nalik bilo kojem koraljnom grebenu, s mnogo riba, koralja, bile su to vrlo
iznenaujue kolonije", rekla je Richards. Hidrogenska bomba od 15 megatona bila je 1000 puta snanija od
bombe koja je unitila Hiroshimu, a njezina eksplozija uinila je da otoci ispare pri temperaturi od 55.000 stupnjeva Celzijevih, te
je potresla otoja koja su bila udaljena do 200 kilometara.
* "HARRY Potter" je zauzeo poasno mjesto u engleskoj knjievnosti uz Shakespeareovog "Hamleta" i "Jane
Eyre" Charlotte Bronte te e biti na popisu obavezne lektire koju e uenici morati proitati. Popularni arobnjak
autorice J. K. Rowling naao se u nastavnom planu za uenike naprednog engleskog jezika, te tako potaknuo
rasprave o srozavanju edukativnih standarda u Velikoj Britaniji. Centar za pripremu i polaganje ispita (Assessment
and Qualifications Alliance) predloio je da se knjiga "Harry Potter i kamen mudraca" uvrsti u nastavni plan.
Meutim, mnogi se strunjaci boje da bi takav potez mogao utjecati na kredibilitet britanskog obrazovanja. Profesor
Alan Smithers, struni savjetnik Istranog odbora za obrazovanje, rekao je: "Svrha predmeta zvanog engleska
knjievnost je da prui klasina djela kako bi ljudi shvatili svijet i svoje mjesto u svijetu kako su ga autori doivjeli. Mislim da se
'Harry Potter' nikako ne uklapa u taj koncept. To moe biti zabavna knjiga, ali ne znam zato bismo trebali zabavljati ljude."
Polaznici prvog stupnja engleske knjievnosti i jezika ipak e od sljedee godine izuavati prvi nastavak romana o Harryju Potteru.
Izmeu ostalog, morat e napisati seminarski rad o teoretskom pristupu djelu J. K. Rowling, prouiti glavne sadrajne linije i
povezati dogaaje s vremenom u kojem je roman nastao. Takoer e morati napisati priu inspiriranu
Harryjem Potterom.
* PREKAPAJUI po starim knjigama u oevom antikvarijatu u Naardenu pokraj Amsterdama, Paul van
den Heuvel otkrio je razglednicu koju je Anna Frank 1937. poslala svojoj prijateljici Sanne Lederman.
"Pronaao sam je u kutiji koja je vjerojatno kupljena na amsterdamskom 'hreliu'. Na njoj je boino
zvonce s djetelinom i rijei 'Puno sree u Novoj godini', s potpisom Anne Frank", kazao je Heuvel. Muzej Anne Frank potvrdio je
autentinost razglednice. "Ovo je original, razglednicu je napisala Anna", potvrdio je glasnogovornik muzeja.
Anna je razglednicu poslala iz Aachena, tijekom posjeta baki. Annina obitelj je 1933. pobjegla iz nacistike Njemake i smjestila
se u Amsterdamu. Nakon to su nacisti okupirali i Nizozemsku, obitelj se skrivala na tavanu svog stana. Obitelj je ipak zavrila u
koncentracijskom logoru, a Anna Frank je umrla 1945., neposredno pred zavretak rata.
* DOK se u Americi skupljaju politiki bodovi na raun njegovog imena, propovjednik novog doba i
nobelovac Al Gore najavio je ono o emu se ve neko vrijeme uka Neugodna istina 2. "Moram
napomenuti da se situacija nije poboljala otkad sam napravio film 2006. Svakako je dolo do poveane
osvijetenosti nakon to su znanstvenici rekli da imamo jo deset godina da promijenimo neto dok se razine
mora ne poveaju, ali situacija se pogorala. Kompletna kapa Sjevernog pola se topi i mogla bi na nekim
dijelovima nestati ve za pet godina", alarmirao je Al Gore u ekskluzivnom intervjuu za The Sun.
"Nemam namjeru biti dio bilo kakve administracije. Bio sam potpredsjednik, dvaput sam se kandidirao za predsjednika, tako da
nemam nikakvih ambicija biti lanom kabineta", otkrio je nobelovac ijem se angamanu ovih dana nada i Barrack Obama. Gore
smatra da e se novi ameriki predsjednik morati ustrije pozabaviti ovim temama, jer e tek tada veliki zagaivai poput Kine i
Indije preuzeti svoj dio krivice.
A kako Amerikanci stoje po pitanjima globalnog zagrijavanja ovih je dana istraila organizacija Gallup. Samo 37 posto gaji veliku
zabrinutost prema klimatskim promjenama, dok 61 posto smatra da su stvari ve krenule svojim smjerom. Statistike se nisu promijenile ve 20 godina, a od globalnog zagrijavanja Amerikance manje brinu jedino kisele kie i nekontrolirano irenje gradova.
* STJEPAN Hauser, hrvatski violonelist, koji studira u Londonu, i za kojeg je slavni Mstislav Rostropovich kazao da je
najbolji mladi elist kojeg je ikad uo, nastupio je na gala sveanosti za princa Charlesa u Buckinghamskoj palai.
Nedavno je, pak, Hauserova interpretacija ostakovieva koncerta za violonelo i orkestar uz pratnju Orchestra Sinfonica del
Friuli Venezia Giulia u Teatro Comunale "Giuseppe Verdi" u Trstu primljena s oduevljenjem i publike i kritike
* BEKI proelnik za kulturu Andreas Mailath-Pokorny predstavio je na bekom
Mexikoplatzu zajedno s autorom Markom Luliem "Spomenik protiv mita o prvoj rtvi",
nastao u povodu obiljeavanja sedamdesete obljetnice pripajanja Austrije nacistikoj
Njemakoj. Spomenik, realiziran u sklopu projekta "Umjetnost u javnom prostoru", upozorava
na proturjeje izmeu "anlusa" i pristanka, raskrinkavajui i danas popularan mit prema kojem
je Austrija bila prva rtva nacizma. Naziv eline skulpture visoke 3,2 metra "99,73" odnosi se
na postotak glasova koji je "anlus" dobio na austrijskom plebiscitu u travnju 1938. Kako je Meksiko tada jedini
slubeno protestirao protiv pripojenja, trg na kojem danas stoji skulptura nazvan je nakon 2. svjetskog rata imenom te zemlje. (B.
Peri)
________________________________
UMJETNOST & TEHNOLOGIJA
TAJNA LEONARDOVA SFUMATA
uveni sfumato - maglovita koprena na Mona Lisi - Leonarda da Vincija nastao je preklapanjem vie
slojeva ija je kompozicija otkrivena znanstvenom analizom nedavno objavljenom u asopisu Applied
Optics. Sjene na Leonardovoj Mona Lisi nastale su preklapanjem slojeva nekoliko boja, a tehnika
sfumata slici je dala dubinu, volumen i formu, pie u studiji Mady Elias iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena
istraivanja. "Povrinski sloj na slici zapravo je preklapanje slojeva oker boje s malo mangana", rekla je Elias.
Drugi sloj je mjeavina u kojoj je jedan posto cinobera i 99 posto bijele glazure olova, to je tehnika koju su u to vrijeme koristili
brojni talijanski umjetnici, dodala je Elias i zakljuila kako je napravljena analiza, zapravo, prva znanstvena demonstracija
kompozicije. Elementi u slojevima identificirani su pomou multispektralne kamere.
GRKA BATINA
SANTORINI NA LISTI UNESCO-a?
Grka je zapoela kampanju kako bi Santorini, otok u Egejskome moru, jedno od najpopularnijih
turistikih odredita u zemlji, uvrstila u popis svjetske kulturne batine. "Moramo odmah poduzeti
korake kako bismo Iu (selo na sjeveru otoka, na rubu visoke hridi) kao i druge dijelove otoka uvrstili na
UNESCO-ov popis svjetske kulturne batine", rekao je grki ministar turizma Aris Spiliotopulos koji je
posjetio Santorini.
Ia, koja u ljetnim mjesecima primi gotovo 50.000 turista na dan, poznata je po svojoj arhitekturi tipinoj
za Ciklade i jedinstvenom pogledu koji se iz njega prua na vulkanski krater. Santorini, koji je poznat po dugoj litici visokoj 60 do
120 metara, najvei je otok u cikladskom arhipelagu, na jugu Egejskoga mora. U 2007. ga je posjetilo 1,5 milijun turista.
Santorini su od antikih vremena naseljavali Minojci (2700.-1200. prije Krista). Otok je neobian geoloki oblik poprimio nakon
velike vulkanske eksplozije koncem 16. stoljea prije Krista. Inae, grke vlasti ele najmanje 47 mjesta u zemlji uvrstiti na popis
svjetske kulturne batine.
SVEMIR
"HUBBLE": SUDARI GALAKSIJA
Space Telescope Science Institute (STSI), sa sjeditem u Marylandu, objavio je Hubbleove fotografije,
obiljeavajui na taj nain 18. godinjicu njegova lansiranja u svemir. "Ovaj novi Hubbleov atlas je
dramatini prikaz sudara galaksija, koji rezultiraju oaravajuim zamrenim strukturama koje se mogu
vidjeti do u detalje", priopio je STSI. "Astronomi mogu promatrati tek jednu od milijun galaksija u
oblinjem svemiru koja se sudara. Meutim, galaksije su se nekada davno mnogo ee stapale i
ispreplitale, jer je svemir koji se neprestano iri bio manji", objanjava se u priopenju instituta.
Hubbleove fotografije svojevrsni su pogled u prolost. Potrebno je nekoliko stotina milijuna godina da se
galaksije spoje, a svjetlost s njihovih zvijezda putuje svemirom takoer stotine milijune godina. Kamere
Hubblea mogu snimiti vrlo otre slike jer ovaj NASA-in teleskop orbitrira izvan Zemljine atmosfere
________________________________
01 / Glazba
Tamara VISKOVI: GLAZBA

30. travnja, 2008.
PORTISHEAD: "THIRD"
MORBIDNI PARTY
U diskografiji svakog znaajnijeg, ili barem dugovjenijeg benda, postoji takozvani "teki" album, album koji se puno cijeni, ali
malo slua. On obino dolazi nakon to izvoa postane prepopularan za vlastito dobro, pretvoren u trivijalnu
medijsku karikaturu i pregaen od horde povrnih oboavatelja i imitatora. Za Radiohead je to bio "Kid A", za
P.J. Harvey "Is This Desire?", za Bjrk "Vespertine".... Ponekad, to je samo kratki bunt, impulzivni "fuck
you" okupljenom puanstvu. Ponekad je, pak, znak definitivnog prelaska u zonu sumraka. Neki put je rije o
avangardnim remek-djelima. Drugi put, pak, o pukoj stvaralakoj krizi zakamufliranoj u teko sluljivu
muziku.
Obino mu prethodi dua pauza, a njegovo je ozraje mahom zlovoljno i prijetee. Kada se radi o grupi koja
je po pitanju plodnosti diskografski pandan velike pande, a po pitanju raspoloenja dosljedno depresivna i
neurotina, fenomen "tekog albuma" dobiva posebno znaenje. Za Portishead, pauza je trajala 10 godina, a raspoloenje je
evoluiralo u opsesivno i psihotino.
"Third" ne samo da eli definitivno istrgnuti etiketu dinner-party muzike, koja im je prilijepljena u 90ima, i koja je u potpunosti prekrila injenicu da se radilo o zvuno inovativnom i sloenom stvaralatvu,
"Third" eli odbiti svako uho okaeno o glavu osobe kojoj bi uope palo na pamet organizirati neto
poput dinner-partyja.
Varljiva pjevnost koja je karakterizirala njihove skladbe, u potpunosti je nestala. Disonantna, pa i morbidna atmosfera pod
utjecajem je postindustrijske estetike, veliki dio koje ini i manipulacija arhainom glazbenom tehnologijom. Kompozicije su
heterogene. Jedina poveznica je hipnotiki, prenapregnuti glas Beth Gibbons, komprimiran, distorziran, filtriran i sa svih strana
napadnut zvunim iljcima. Vrlo autoritativan album, ali istovremeno i vrlo introvertan.
________________________________
01 / Knjige
30. travnja, 2008.
JOYCE CAROL OATES: "SILOVANJE: LJUBAVNA PRIA", ALGORITAM, ZAGREB, 2008.
NEMO RTVE
Oates je podjednako uvjerljiva kada otvara unutranje svjetove psihopata i njihovih rtvi, a njezino prikazivanje sprege medija i
malograanske sredine vrlo je dojmljivo. Njezina je proza neosporno relevantan glas u drutvenoj areni, glas koji se protivi svakoj
ravnodunosti. No, iznad svega, rije je o autorici koja osvaja kreativnim poigravanjem pripovjednim tehnikama nimalo na tetu
jasnoe i komunikativnosti
Roman "Silovanje: ljubavna pria" (izvorno iz 2003.), provokativna je proza ija polemika otrica zasijeca socijalnu zbilju
suvremene amerike provincije. Roman je to kojim nakladnik najavljuje niz prijevoda vrlo znaajne spisateljice, autorice
impozantne bibliografije koja obuhvaa niz literarnih anrova, od krimia koje objavljuje pod pseudonimom Rosamond Smith i
Lauren Kelly do romana, pria, poezije i ozbiljnih knjievnih kritika.
Roman donosi poraavajuu sliku amerike malograantine u virtuoznoj, besprijekornoj izvedbi. Rije je o prozi koja suosjeanje
nastoji suprotstaviti ravnodunosti i zavisti, pravdu korumpiranosti sudstva i odvjetnikim smicalicama, a miljenje i istinu
traevima i medijskim manipulacijama. No, nakon itanja, ne umanjujui autoriino povjerenje u potragu za istinom, ostaje u
prvom redu dojam o zanatskoj superiornosti, inventivno strukturiranom pripovijedanju. Tako da nije na odmet spomenuti da Joyce
Carol Oates radi i kao sveuilina profesorica kreativnog pisanja (na Sveuilitu Princeton), a navodno je bila mentorica nedavno
proslavljenog romana "Sve je rasvijetljeno" Jonathana Safrana Foera.
Grupno silovanje
Radnja romana zbiva se u Niagara Fallsu, koji ovdje nije prikazan kao idilina turistika destinacija, nego ekoloki i civilizacijski
zaputeno mjesto u kojem obitavaju mladi nasilnici i njihove rtve, kao i horde beznaajnih egzistencija ogrezlih u zavisti, zlobi,
neosvijetenosti i nepotenju, dok pravda uz birokratizirano pravosue i dovitljive advokatske smicalice ostaje uglavnom
nedostina. Uasan in "grupnog silovanja" koji unitava ivot Teene Maguire i njezine keri Bethel, ali i mnogih drugih likova,
izravno ili posredno povezanih sa sredinjim dogaajem, zbiva se, to je vrlo ironino, na sam Dan nezavisnosti, koji je, osobito
gledano iz pozicije deurnih policajaca, posve besmislen praznik, dan divljanja i nasilja, jo gori od novogodinje noi, budui da
je srpanj, i svi su vani, na ulici.
Roman nastoji osvijetliti posljedice koje zloin ostavlja na samu rtvu, njezinu ker, na nasilnike i njihove obitelji, kao i na itavu
provincijsku sredinu u kojoj nisu vani ni pravda ni zloin nego samo lojalnost zajednici. Pozicija pripovjedaa oponaa poziciju
novinara koji pie reportau obiljeuje ju svijest o vlastitoj nepouzdanosti i oprez u nastojanju da se rekonstruiraju zbivanja i
proivljavanja likova, odvoje glasine od dogaaja. Inzistirajui na cjelini, nastojanju da se popiu sve posljedice nasilnog ina,
pripovijedanje ne gubi iz vida dva sredinja odnosa u romanu: odnos silovane majke i keri koja je tome svjedoila te emotivnu
upletenost policajca Johna Dromoora u sluaj, njega koji je prvi pronaao silovanu i pretuenu enu u parku, i njezinu ker, i koji
je u rtvi prepoznao zgodnu koketnu udovicu koju je povrno poznavao i gajio prema njoj simpatiju, i koji je kasnije, izgleda
neplanirano, uzeo pravdu u svoje ruke i postao osvetnik.
Funkcionalni stil
Radi se o vrlo dinaminoj prozi, kratka poglavlja doimaju se poput zasebnih pria, a zaokruenost i svojevrsnu cjelovitost
poglavlja istiu i njihovi intrigantni naslovi. Naziru se i unutarnji svjetovi i proivljavanja pojedinih likova, koji su skicirani
ukratko no vrlo upeatljivo. Metafore, poetske slike i opake duhovitosti nisu este, no zato su vrlo izraajne u ovoj prozi preciznog,
saetog i jasnog izriaja, kratkih reenica. Namjerna nedotjeranost stila vrlo je funkcionalna u prikazivanju brutalnog ina.
Pripovijedanje u treem licu, koje oponaa nain novinske reportae, izmjenjuje se s izravnim obraanjem najranjivijem liku
romana, djevojici Bethel.
Na razini teme, najintrigantniji dio knjige je suoenje djevojice sa svojevrsnom graninom situacijom, koja
je neoekivano mijenja i usmjerava. Paradoksalnost pozicije u koju je dovedena naglim suoenjem s nasiljem
i zlobom istaknuta je i naslovom romana, koji dovodi u vezu ono u principu nespojivo ljubav i nasilje.
Bethel Maguire je u dobi kad jo ne vjeruje da bi joj itko mogao eljeti zlo, no naglo se suoava s divljatvom
(drogiranih mladia koji su joj silovali majku), a odmah zatim i sa zaostalou i pakou
svojih sugraana, koji ne poznaju sumnju i ne znaju zautjeti pred uasom, nego
neumorno proizvode svoje interpretacije dogaaja. U sreditu tih interpretacija, naravno,
je tobonja krivnja njezine majke, koju su zlobnici jedva doekali proglasiti, dok je
djevojica Bethel ubudue trajno obiljeena kao njezina ki. Nakon tih munih iskustava,
Bethel doivljuje emocionalnu glad, senzibilnost za druge, i zapravo u trenucima najvee
ranjivosti, paradoksalno, moda i emocionalno najuzbudljivije trenutke ivota.
Nemo rtve
Junakinje proze Joyce Carol Oates nisu feministkinje, barem ne u ortodoksnom smislu. Teena i Bethel
Maguire nisu definitivno
snane ni neovisne. No svojim poimanjem odgovornosti pisca Joyce Carol Oates neosporno pripada feministikoj tradiciji.
Ustrajno svjedoi o patnji, nepravdi i poniavanju bilo koje vrste, pa tako i o iskustvu ene u patrijarhalnoj kulturi, u ovom sluaju
o nemoi rtve suoene s inertnou sudstva i primitivizmom provincije.
Oates je podjednako uvjerljiva kada otvara unutranje svjetove psihopata i njihovih rtvi, a njezino prikazivanje sprege medija i
malograanske sredine vrlo je dojmljivo. Njezina je proza neosporno relevantan glas u drutvenoj areni, glas koji se protivi svakoj
ravnodunosti. No, iznad svega, rije je o autorici koja osvaja kreativnim poigravanjem pripovjednim tehnikama nimalo na tetu
jasnoe i komunikativnosti. Istraivanje naracije i politika osvijetenost mogui su i u relativno popularnoj prozi, na to nas
podsjea ovaj roman, u solidnom prijevodu Martine Prani.
Gordana CRNKOVI
12 POLICA
STEVE COLL: "THE BIN LADENS: AN ARABIAN FAMILY IN THE AMERICAN CENTURY", PENQUIN PRESS HC,
2008.
Posljednjih godina objavljeno je nekoliko biografija Osame bin Ladena. U gotovo svakoj od njih znaajan dio je posveen i obitelji
elnika Al-Qa'ide, meutim, nova knjiga iz pera biveg novinara Washington Posta Stevea Colla, usredotoena je vie na samu
obitelj Bin Laden negoli na samog Osamu. Osama bin Laden jedno je od pedeset i etvero djece Mohameda bin Ladena, koji se od
nepismenog zidara transformirao u enormno bogatog i utjecajnog poslovnog ovjeka. Njegovi potomci prva su generacija roena u
Saudijskoj Arabiji, a on sam roen je izmeu dva svjetska rata u jednom zabaenom mjestu u Jemenu.
Coll kae da ga je tijekom rada na ovoj knjizi zaprepastila svojevrsna globaliziranost gotovo svih lanova obitelji Osame bin
Ladena: "Ono to je upeatljivo u svemu tome jest koliko rano je takvo ponaanje postalo vidljivo u njihovim ivotima u
dvadesetom stoljeu. Otac koji je bio imigrant u Saudijskoj Arabiji i koji je stvorio to ogromno bogatstvo, pripadao je dijaspori
koja je esto putovala ak i u doba jedrenjaka i kolonijalnih carstva."
JUNOT DIAZ: "THE BRIEF WONDROUS LIFE OF OSCAR WAO", RIVERHEAD, 2007.
Nedavno je Pulitzerova nagrada za roman godine dodijeljena Junotu Diazu, amerikom piscu dominikanskog podrijetla,
za njegovo djelo "Kratki zaudni ivot Oscara Waoa". Rije je o romanu koji govori o odrastanju jednog dominikanskog
djeaka u New Jerseyju. Kratki zaudni ivot Oscara Waoa u osnovi ima dva pripovjedaka sloja jedan koji se dogaa
u Sjedinjenim Dravama, drugi u Dominikanskoj Republici.
Junot Diaz priznaje da je elio na odreeni nain dezorijentirati itatelja. "elio sam da se svi u jednom trenutku dok
itaju moju knjigu osjeaju kao imigranti. Da nailaze na dijelove ili reenice koje ne razumiju. I to moe izazvati ljute
reakcije kod itatelja, ali to je dobro jer e tada ii pogledati o emu se radi i potrait e druge knjige. Mi esto
zaboravljamo da velik dio onog to proitamo ne razumijemo i najee to preskaemo. Ako ste imigrant, onda ste jo
vie naviknuti na to da ne razumijete velike dijelove razgovora, velike dijelove onog to proitate."
BRIAN FAGAN: "THE GREAT WARMING: CLIMATE CHANGE AND THE RISE AND FALL OF
CIVILIZATIONS", BLOOMSBURY PRESS, 2008.
Globalno zatopljenje nije novi fenomen: kako veli autor ove knjige, antropolog Brian Fagan, poetak ovoga pojma see
unazad 12 tisua, na kraj Ledenoga doba. Fagan se, pak, u svome istraivanju usredotoio na srednjovjekovno razdoblje
globalnog zatopljenja, od 800. do 1300. godine, koje je u Europi urodilo gradnjom velebnih katedrala, no u mnogim
drugim dijelovima svijeta velike klimatske promjena donijele su glad i neishranjenost (Indijanci u Sjevernoj Kaliforniji),
kao i krah itavih civilizacija (Maje u Latinskoj Americi).
(D.V.)
________________________________
01 / Film
Dragan JURAK: FILM
30. travnja, 2008.
"DINGIS KAN RATNIK I VLADAR" SERGEIA BODROVA
KONTROLIRANI HOLLYWOOD
Hollywoodski povijesni filmovi uvijek imaju obavezu obraanja suvremenom gledatelju. Povijest nema autonomiju. Ona je naa
referenca, i nae tumaenje. Kriarski spektakl "Kraljevstvo nebesko" Ridleya Scotta pria je o padu Jeruzalema izmeu II. i III.
kriarskog rata, ali i pria o demokraciji, humanizmu, i sekularizmu. "Aleksandar Veliki" Olivera
Stonea pria je o globalizacijskoj poasti. U nedavnom, crnomanjastom i ispijenom Filipu II. ("Zlatne
godine kraljice Elizabete") nije bilo teko prepoznati Osamu bin Ladena. Isto kao to u vojsci
perzijskog kralja Kserksa ("300" i suvremena verzija bitke kod Termopila) nije bilo teko prepoznati
iransku, fundamentalistiku prijetnju s Istoka (stara verzija "300" diskretno je ocrtavala hladnoratovsku
podjelu svijeta)...
U kazahstansko-ruskoj produkciji "Dingis kana ratnika i vladara" (reija: Sergei Bodrov), prvom
dijelu ambiciozne trilogije, ne mogu se presresti nikakve oite poruke upuene suvremenom gledatelju:
bilo samosvjesnom Putinovom Rusu, bilo suvremenom zapadnjaku. Dingis kan nije potar dnevne
politike. U stepskom spektaklu o djetinjstvu i dolasku na vlast Temudina (Tadanobu Asano),
nepismenog nomada koji e stvoriti golemo carstvo, povijest se ne savija niti kao propaganda, niti kao
suvremena interpretacija. Nije to jedino iznenaenje produkcije.
Za film koji moemo smjestiti u anr "maa i magije" "Dingis kan" ima neobinu dozu etnografske
autentinosti i povijesne ozbiljnosti. Naravno, Temudina se idealizira. On je Mojsije koji je siao sa Sinajske gore i Mongolima
obznanio zakone. On je sila koja spaja Nebo i Zemlju, voa koji komunicira s onostranim, a istovremeno, njegov odnos sa
suprugom je holivudiziran. No "Hollywood" je ovdje pod kontrolom, ba kao i interpretiranje povijesti. Zapravo, odlino
djetinjstvo Dingis kana najlake je opisati kao historiografsku verziju "Conana" u reiji Akire Kurosawe ili Yojija Yamade.
________________________________
01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
30. travnja, 2008.
Komunikacije: NANOSATELITI ZA MOBITELE
NASA je, kako javlja BugOnline, objavila kako je sklopila sporazum s kompanijom "m2mi" vezan uz
ispitivanja mogunosti postavljanja sustava minijaturnih satelita, koji bi bili koriteni za telekomunikacijske
potrebe. Nanosateliti, kako ih nazivaju u NASA-i, tee izmeu 5 i 50 kilograma, te bi trebali biti pravilno
postavljeni u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi pruali nove telekomunikacijske i mrene usluge. Ti bi mali sateliti trebali biti
relativno jeftini za proizvodnju i postavljanje u orbitu, a zbog gustog rasporeda, pad ili problemi u radu pojedinih satelita ne bi
trebali imati velikog utjecaja na cjelokupnu mreu. Prema navodima iz NASA-e, nanosateliti e omoguiti postavljenja globalne
brze komunikacijske mree koja bi mogla postati osnova za mobilne mree pete generacije.
panjolska: VOJSKA BEZ SPORTA
panjolsko ministarstvo obrane donijelo je odluku da svim svojim vojnicima zabrani pristup stranicama
sportskog sadraja, tvrdi jedan od najveih panjolskih sportskih dnevnika. Naime, prema pisanju Marce,
ministarstvo je donijelo ovu odluku jer je vojni raunalni sustav "prezasien" zbog toga to asnici, vojnici i
mornari itaju sportske vijesti preko interneta, poglavito one snage smjetene u Afganistanu. Navodno je ovu
odluku osobno donijela sama ministrica obrane Carme Chacon (37), inae prva ena na toj poziciji u
panjolskoj povijesti, i to nedugo nakon povratka iz posjeta trupama u Afganistanu.
Podaci: HOLOGRAFSKA POHRANA
O holografskoj pohrani podataka govori se ve godinama, no ini se da e tvrtka InPhase koncept konano provesti u
djelo. Taj sustav za holografsku pohranu podataka pod nazivom Tapestry na tritu bi se trebao pojaviti u svibnju.
Zasad konkretni podaci vezani uz InPhaseovu tehnologiju pohrane i ne zvue isuvie spektakularno: podaci se
pohranjuju na disk slian CD-u, promjera 5,25 ina, a holografski podaci se na njega zapisuju plavim laserom.
Jedan disk ima kapacitet od 300 GB, a brzina zapisivanja i itanja je 20 MB u sekundi (teoretska brzina zapisivanja na Blu-ray
diskove je oko 50 MB/s). No, u InPhaseu tvrde da e sljedea generacija diskova imati kapacitet od 800 GB i brzinu prebacivanja
podataka od 80 MB/s, a ona nakon nje 1.6 TB te brzinu od 120 MB/s. Podaci na disku imaju trajnost od 50 godina. Cijena,
naravno, nije prilagoena krajnjim korisnicima: Tapestry kota 18.000 dolara, a jedan disk - 180 dolara.
Hrvatska: DIGITALIZACIJA BATINE
Microsoft, T-HT i Hrvatski dravni arhiv predstavili su javnosti projekt digitalizacije hrvatske filmske i arhivske
batine. Projekt digitalizacije hrvatske arhivske grae obuhvaa nekoliko projekata, a na konferenciji u Opatiji je
predstavljena digitalizacija hrvatskih filmskih klasika, koji e postati dostupni putem MAXtv-a. Hrvatski e filmovi
biti arhivirani prema najviim standardima, bez gubitka kvalitete i u tzv. 4k razluivosti (4096x3112 piksela), a na
MAXtv-u e biti dostupni u HD razluivosti 1080i.
Kako je reeno na "pressici", filmovi e biti objavljeni u obliku DVD-a koji e biti "donirani obrazovnim
ustanovama, odnosno institucijama koje se bave edukacijom i popularizacijom filma". Drugi predstavljeni projekt je
izrada multimedijalnog preglednika arhivske grae zasnovanog na Microsoft Silverlight 2.0 tehnologiji.
Glazba: STONESI: OVISNICI O "JABUCI"
Vremeni lanovi Rolling Stonesa, navodno, su naprosto ovisni o najpopularnijem prijenosnom
multimedijskom playeru na svijetu, iPodu, i ne provedu ni dana da se njime ne poslue. A neki od lanova,
poput Charlieja Wattsa, ne odvajaju se ni od svoga Mac raunala. Otkrio je to Richard Kerris, sadanji izvrni
tehnoloki direktor Lucasfilma, a nekadanji tehniki savjetnik Rolling Stonesa i voditelj Appleova odjela za video. U svom
nedavnom intervjuu asopisu Variety, Kerris je rekao da Stonesi sve svoje nastupe snimaju direktno na Appleovo raunalo na
kojem se vri i obrada snimaka za kasnije objavljivanje. Jednako tako, frontmen Stonesa Mick Jagger ve sedam godina ne odvaja
se od svog iPoda, na kojem gleda i presluava svaki nastup svoje grupe kako bi zamijetio potencijalne greke ili dobio nove
ideje
________________________________

Feral 02.05.2008. - 1178

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Feral 02.05.2008. - 1178

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NAVIGACIJA

TISULJETNI SANADER (1/13)

U sjeanje na Milana Kangrgu (1923.-2008.), jednog od najveih hrvatskih filozofa...

SLAVONSKI BRODOLOM (4/13)

UVOZNI PARK (7/13)

su u Hrvatskoj, vjerojatno vie nego u zapadnoevropskim zemljama, koje su razvijenije, pa opreznije

Georgi Gospodinov, hvaljen i prevoen bugarski autor "novije" generacije...

GENERALNI SEKRETAR HDZ-a

SAD ili nikad

ovjek, narod, zloin

FERAL OTKRIVA: DOKUMENT HRVATSKOG ZAVODA ZA PRIVATIZACIJU POTVRUJE SUMNJE DA JE GRAD

NA KROVU VLAKA POD KROVOM SVIJETA

TEATAR JE ESTETIKA RIZIKA

GEORGI GOSPODINOV, HVALJEN I PREVOEN BUGARSKI AUTOR "NOVIJE" GENERACIJE

KNJIEVNOST JE SAMOTNA IGRA

Omar rekao je da je njihova strana "optimistina" i "spremna na punu suradnju" s vladom.

MAEK: "SAVJETUJEM GOSPODARA SRBIJE!"

Do pobede vode te Hrvati,

PUNA MI JE KAPA I JASENOVCA I SVIH KOJI ME TAMO POZIVAJU!

Potujem Tumana u svoj njegovoj veliini i moje je mjesto uz njega.

Bura pue jednako na novom i starom Maslenikom mostu.

Stari most se ne zatvara zato jer na njemu nema slube za zatvaranje.

FERALOVA OPOROST GRIJEHA

Jutarnji list, 28. travnja

FERALOV KINESKI ZVUNI ZID

Tamara VISKOVI: GLAZBA

You might also like