Professional Documents
Culture Documents
Tehnicka Termodinamika
Tehnicka Termodinamika
Nedjeljka Petric
Prof. dr. sc. Ivo Vojnovi
Prof. dr. sc. Vanja Martinac
TEHNIKA
TERMODINAMIKA
2. nepromijenjeno izdanje
KEMIJSKO-TEHNOLOKI
FAKULTET U SPLITU
Split, 2007.
Izdava
Kemijsko-tehnoloki fakultet u Splitu
Teslina 10/V
Recenzenti
Prof. dr. sc. Ivo Kolin
Prof. dr. sc. Rajka Budin
Lektura
Ivanica uri
Tehniki urednik:
Eni Generali
Crtanje slika:
Eni Generali
Prelom sloga:
Hrvoje Zrni
ISBN 978-953-99372-1-9
Godina 1. (tiskanog) izdanja: 1999. (Hinus, Zagreb)
Drugo nepromijenjeno izdanje.
______________________________________________________________________ Predgovor
PREDGOVOR 1. IZDANJU
Tehnika termodinamika______________________________________________
Autori
PREDGOVOR 2. IZDANJU
Ovaj je udbenik drugo nepromijenjeno izdanje udbenika Tehnika
termodinamika, istih autora, koji je tiskan u izdanju Hinus 1999. godine.
Zadran je isti nain izlaganja kao i u prvom izdanju.
Savladavanje temeljnih znanja iz ove oblasti korisno e posluiti ponajprije
studentima Kemijsko-tehnolokog fakulteta, kao i svima onima koji se susreu s
rjeavanjima problema u industrijskoj energetici.
Autori zahvaljuju Kemijsko-tehnolokom fakultetu u Splitu na mrenom izdanju
udbenika putem web stranice Fakulteta.
N. Petric
I. Vojnovi
V. Martinac
U Splitu, sijeanj 2007.
________________________________________________________________________ Oznake
POPIS OZNAKA
A povrina, m 2
B anergija, kJ
c specifini toplinski kapacitet, kJ kg 1 K 1
t
[ C v ] t2
1
E (e) eksergija, kJ ( kJ kg 1 )
E v gubitak energije, kJ
F sila, N
F presjek cijevi, m 2
H ukupna entalpija, kJ
h jedinina entalpija, kJ kg 1
h0 jedinina entalpija okoline, kJ kg 1
11
Tehnika termodinamika______________________________________________
m masa tvari, kg
M molarna masa, kg kmol 1
n eksponent politrope
p tlak, kPa, bar
p a apsolutni tlak, kPa, bar
pb barometarski tlak, kPa, bar
Pe efektivna snaga, W
Pi indicirana snaga,W
p K kritini tlak, kPa, bar
p m manometarski tlak,kPa, bar
p 0 tlak okoline, kPa, bar
p v vakuummetarski tlak, kPa, bar
p , p , ... parcijalni tlakovi sudionika smjese, kPa, bar
q p toplina pregrijavanja, kJ kg 1
Q ukupna toplina, kJ, kJ h 1
Q ukupna dovedena toplina, kJ
Q0 uin rashladnog ureaja, W
Q0 ukupna odvedena toplina, kJ
12
________________________________________________________________________ Oznake
t temperatura, C
T apsolutna temperatura, K
T0 temperatura okoline, K
Th temperatura hlaenog tijela, K
T K kritina temperatura, K
Ts temperatura vrelita, K
u jedinina unutarnja energija, kJ kg 1
13
Tehnika termodinamika______________________________________________
(1 x ) vlanost,
14
kg kg 1 , %
________________________________________________________________________ Oznake
GRKA SLOVA
e gubitak eksergije, kJ kg 1
kompresijski omjer
g koeficijent grijanja
h koeficijent hlaenja (stupanj rashladnog uina)
hC koeficijent hlaenja (stupanj rashladnog uina) Carnotovog procesa
AK stupanj djelovanja Ackeret-Kellerovog procesa, %
c stupanj djeovanja Carnotovog procesa, %
g stupanj povrativosti, %
i indicirani stupanj djelovanja, %
m mehaniki stupanj djelovanja, %
t ( ) termiki stupanj djelovanja, %
u.eks. unutarnji stupanj djelovanja ekspanzije, %
u.komp. unutarnji stupanj djelovanja kompresije, %
15
Tehnika termodinamika______________________________________________
16
_________________________________________________________________________Sadraj
SADRAJ
Tehnika termodinamika______________________________________________
_________________________________________________________________________Sadraj
Tehnika termodinamika______________________________________________
__________________________________________________________________Uvod
1. UVOD
Termodinamika je znanost koja izuava pojave nastale meusobnim pretvaranjem toplinske i drugih oblika energije (mehanike, kemijske, elektrine).
Iskustvena je spoznaja da se iz mehanikog rada dobiva toplina. Znamo da se
radom, npr. trljanjem, mehanika energija pretvara u toplinsku (dobivanje vatre
u staro doba). Ova pretvorba je relativno lagana i potpuna, to znai da se sav
utroeni rad pretvara u toplinu. Poznato je da se i toplina moe pretvoriti u
mehaniki rad. Heron Aleksandrijski zapazio je da voda grijanjem provrije i
isparava te da nastala para moe vriti rad. Meutim, ova pretvorba topline u rad
nije jednostavna i nikad nije potpuna. Rjeavanje odnosa kod pretvorbe rada u
toplinu, odnosno topline u mehaniki rad, dovelo je do termodinamike kao
znanosti. Ona je nastala vie iz empirijskih spoznaja i praktine potrebe nego iz
teorijskih razmatranja.
Pronalazak parnog stroja i njegova primjena u transportu i proizvodnji
dovela je do naglog razvoja industrije koja je zahtijevala sve vee i ekonominije strojeve. Da bi se tom zahtjevu udovoljilo, nuno je bilo prouiti procese koji
se u tim strojevima zbivaju. To je bila osnovna i prva zadaa termodinamike.
Zato moemo rei da se termodinamika javila i razvila kao teorijska osnova
termotehnike. Naravno, ona je u svom daljnjem razvoju izila vrlo brzo iz tih
granica i ukljuila se u istraivanja mnogih fizikalnih, kemijskih i drugih procesa. Dakle, termodinamika se razvila, povijesno gledano, kroz rjeavanje problema parnog stroja, odnosno prouavanjem mehanizma pretvorbe topline u
mehaniki rad. Klasina termodinamika razvila se vie zahvaljujui empirijskim
potrebama nego teorijskim razmatranjima. Naime, kada je krajem 18. stoljea
pronaen parni stroj i kada se poetkom 19. stoljea poeo nairoko primjenjivati postalo je interesantno koliko se rada moe dobiti iz topline. Trebalo je
odrediti kvantitativni odnos izmeu topline i mehanikog rada, odnosno raznih
oblika energije.
17
1.1. POVIJEST
Kada je francuski inenjer Sadi Carnot 1824. godine objavio svoj rad pod
naslovom Osvrt na pokretaku silu topline i na strojeve koji tu silu mogu
iskoristiti utemeljio je novu znanost termodinamiku. Ve ranije mnogi su se
bavili toplinskim pojavama i ve su bili stekli praktina iskustva u gradnji
toplinskih strojeva, posebno parnih, ali Sadi Carnot je prvi put obradio sasvim
openito problem dobivanja korisnog rada iz topline. Posluio se pojmom
idealnog stroja, koji bi radio s idealnim radnim sredstvom, bez trenja i to u
povratljivom procesu. Njegova razmiljanja dovela su do otkria prirodnog
zakona, koji vrijedi sasvim openito, a kojeg danas nazivamo II. glavni zakon
termodinamike. Tada se jo nije mnogo znalo o biti topline. Sadi Carnot je svoje
osvrte zasnivao na korpuskularnoj teoriji topline, koja je u to vrijeme vrijedila, a
prema kojoj je toplina neunitiva tvar (kalorikum), ija koliina u svim procesima ostaje nepromijenjena. Prema dananjoj spoznaji, toplina je jednaka zbroju
kinetikih energija molekula. U biljekama, koje su objavljene tek 40 godina
nakon njegove smrti, nalazimo ve prvo oblikovanje principa o ekvivalentnosti
topline i rada po kojemu se rad moe pretvoriti u toplinu kao i toplina u rad. On
je postavio i uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi se ostvarila optimalna
pretvorba topline u mehaniki rad.
Sadi Carnot (1796. do 1832.) zavrio je ve u osamnaestoj godini studij
na politehnikoj koli u Parizu, a zatim je nekoliko godina sluio u vojsci u
18
__________________________________________________________________Uvod
19
20
__________________________________________________________________Uvod
krutog stanja, gdje je poloaj jedne estice strogo uvjetovan poloajem druge
estice i prema tome vlada potpuni red.
Izmeu ovih graninih idealnih stanja susreemo se sa stanjima kod kojih
se oituju obje tendencije. Polazei od idealnog plinskog stanja prema idealnom
krutom stanju postoje stvarna stanja:
V
m
1 m
= , kg m3.
v V
21
F
, N m2.
A
__________________________________________________________________Uvod
p a = pb + p m
Ako je tlak u nekoj posudi manji od barometarskog, taj podtlak ili vakuum
oitava se na vakuummetru. U tom sluaju apsolutni tlak je jednak razlici barometarskog tlaka i vrijednosti koju pokazuje vakuummetar, tj.
p a = pb pv
Treba napomenuti da samo apsolutni tlak predstavlja veliinu stanja. Na slici 3.
dan je prikaz tlaka u odnosu na okolni tlak.
N m 2 = Pa .
Vea jedinica je bar.
bar = 105 Pa.
23
Primjer 1.1.
Vakuummetar kondenzatora pokazuje 0.70 bar pri barometarskom tlaku
od 1.013 bar. Koliki je apsolutni tlak u kondenzatoru i vakuum u postocima?
Rjeenje
Apsolutni tlak
pv
0.70
100 =
100 = 69.1 %
1.013
pa + pv
1
424
3
pb
24
__________________________________________________________________Uvod
25
p = f1 (v, T )
v = f 2 ( p, T )
T = f 3 ( p, v )
Budui da prikazana jednadba odreuje stanje tijela, ona se naziva jednadba
stanja.
Da bi se dolo do jednadbe stanja postoje dva naina: eksperimentalni,
koji se zasniva na pokusima, i analitiki, koji se izvodi iz kinetike teorije plinova. Oba naina dovode do istog rezultata. (Kod eksperimentalnog odreivanja
uporabljen je zrak, a to je permanentni plin koji kod obinih uvjeta uvijek
malo odstupa od ponaanja idealnih plinova. Realni plinovi se pribliavaju
idealnom ponaanju kada su izloeni malom tlaku i visokoj temperaturi to
dovodi do veih udaljenosti meu molekulama i do opadanja djelovanja privlanih sila.)
26
__________________________________________________________________Uvod
Normalni uvjeti
v0 t
273.15
v0
(273.15 + t )
273.15
27
dobije se
v=
v0
T
273.15
ili
v = k T = f ( p )T
k je konstanta ovisna o tlaku i vrsti plina.
-273.15 C
p0
(273.15 + t )
273.15
p=
p0
T
273.15
p = k T
p = f (T ) uz konstantan v
28
__________________________________________________________________Uvod
Boyle-Mariotteov zakon
Ako se u navedenoj aparaturi temperatura odrava konstantnom, a mijenja tlak, mijenjat e se i volumen i to tako da e umnoak tih dviju veliina biti
konstantan. Zato vrijedi relacija
( p v )T
= konst.
T
T
ko
ns
t.
p1v1 = p 2 v 2 = konst.
Samo se idealni plinove pokoravaju ovom zakonu i samo za njih ovaj zakon
moe biti izveden iz molekularne kinetike teorije plinova. Praktiki smo, kako
vidimo, doli do jednadbe stanja idealnog plina. Boyle-Mariotteov zakon
( pv )T
= konst.
p v = f1 (T ) .
29
Iz Gay-Lussacovog zakona
v = k T ,
a kako je v0 kod 273.15 K ovisan o tlaku moe se pisati da je
v = f ( p) T .
Ako navedeni izraz pomnoimo s p, slijedi
p v = p f ( p) T = ( p) T .
Ako ovu jednadbu usporedimo s jednadbom koju smo dobili iz Boyle-Mariotteovog zakona, slijedi
f1 (T ) = ( p ) T
Kako je f1 (T ) iskljuivo funkcija temperature to je ( p ) moe biti samo konstanta. Oznaimo je s R
( p) = R
Dobili smo plinsku konstantu plina ija vrijednost je karakteristina za svaki
plin. Prema tome, moemo napisati jednadbu stanja
p v = R T za 1 kg plina
p V = m R T za m kg plina
Iz navedene jednadbe moe se izraziti vrijednost za R
R=
pv
T
ili
R=
p
N m 2
Nm
J
,
=
=
= J kg 1 K 1
3
kg K kg K
T K kg m
= gustoa plina, kg m 3 .
Vidimo da gui plinovi imaju manju plinsku konstantu i obrnuto. Konstanta R
ovisna je o sastavu plina.
Da bi dobili jednadbu stanja koja e vrijediti za sve plinove, tj. ija e
plinska konstanta R biti neovisna o sastavu plina, posluit emo se Avogadrovim zakonom koji kae: u jednakim volumenima pri istoj temperaturi i istom
tlaku svi plinovi sadre jednak broj molekula. Prema tome, volumen kojeg zau-
30
__________________________________________________________________Uvod
zima 1 kmol nekog plina, tj. molarni volumen, Vm bilo kojeg plina, sadravat e
takoer jednak broj molekula. Prema tome sada moemo napisati jednadbu
stanja za mol plina
p Vm1 = M 1 R1 T
p Vm2 = M 2 R2 T .
M 1 R1 = M 2 R2 = M R = R
R je opa plinska konstanta koja je jednaka za sve plinove.
Jednadba stanja moe se sada napisati
p Vm = R T za 1 kmol plina
p V = n R T za n kmol plina
Vrijednost ope plinske konstante dobiva se iz normalnih uvjeta
R=
R = 8314
Nm
J
= 8314
= 8.314 kJ kmol 1 K 1
kmol K
kmol K
R
M
U tehnici se esto susree izraz normni kubni metar, 1 m 3n . On predstavlja mnoinu plina koja kod normalnih uvjeta (273.15 K, 1.013 bar) zauzima volumen od
1 m 3 . Prema tome
1 m3n =
1
kmol
22.414
31
Primjer 1.2.
U boci volumena 120 dm 3 nalazi se kisik pod tlakom od 8825.98 kPa, a
temperatura je 25 C. Koliko se kg kisika nalazi u boci? Koliko je to molova,
odnosno normnih kubnih metara?
Rjeenje
8.314 8.314
=
= 0.260 kJ kg 1 K 1
32
M
p V 8825.98 0.12
=
= 13.68 kg
0.260 298
R T
n=
m 13.68
=
= 0.427 kmol
32
M
ili
n=
p V 8825.98 0.12
=
= 0.427 kg ,
R T
8.314 298
Primjer 1.3.
Izvreno je mjerenje gustoe nepoznatog plina. Dobivena vrijednost iznosila je = 1.293 kg m 3 . Ako je mjerenje vreno kod normalnih uvjeta, kolika je
molarna masa plina?
32
__________________________________________________________________Uvod
Rjeenje
p v = R T
ili
R=
pv
p
1.013 10 2
=
=
= 0.287 kJ kg 1 K 1
T
T 273.15 1.293
R=
R
R 8.314
M= =
= 29.0 kg kmol 1
M
R 0.287
Primjer 1.4.
U plinometru se nalaze 24 m 3n plina temperature 10 C. Plin je pod nadtlakom
od 4.905 bar pri barometarskom tlaku od 100.508 kPa.
a) Koliko m 3 sadri plinometar?
b) Pod kojim e se nadtlakom nalaziti plin ako se na suncu zagrije na 30 C?
Rjeenje
a)
n=
1
kmol
22.414
24
= 1.07 kmol
22.414
p V = n R T
V =
33
b)
p=
Primjer 1.5.
Uslijed eksplozije nastaje u prostoriji apsolutni tlak od 110850 N m 2 .
Atmosferski tlak je 99960 N m 2 .
a) Koliki je nadtlak nastao uslijed eksplozije?
b) Izraunajte silu koja, zbog razlike tlaka, djeluje na vrata prostorije dimenzija
1200 mm x 2500 mm.
Rjeenje
a)
p a = pb + p m
p m = p a p b = 110850 99960 = 10890 N m 2 = 10890 Pa
b)
p = p m = 10890 Pa
a = 1200 mm = 1.2 m
b = 2500 mm = 2.5 m
p=
F
A
A = a b = 1 . 2 2. 5 = 3 m 2
F = 10890 N m 2 3 m 2 = 32670 N
34
__________________________________________________________________Uvod
Primjer 1.6.
U zatvorenom spremniku volumena 10 m 3 nalazi se kisik pod nadtlakom
od 1000 kPa i temperaturom 281 K. Na suncu, kisik se u rezervoaru zagrije na
308 K. Barometarski tlak iznosi 101.300 kPa.
a) Koliki je ukupni tlak pod kojim djeluje plin?
b) Pod kojim e se nadtlakom nalaziti plin nakon zagrijavanja?
Rjeenje
8.314 8.314
=
= 0.260 kJ kg 1 K 1
32
M
p V = m RO 2 T
p=
m RO 2 T
V
a nadtlak iz odnosa
Primjer 1.7.
elina boca napunjena je kisikom kod 17651.97 kPa i 25 C.
a) Koliki volumen mora imati boca ako se u nju eli smjestit 1 m 3n kisika ako
vrijedi jednadba stanja idealnog plina?
b) 1 m 3n kisika, koliko je to kg kisika?
c) 1 m 3n vodika, koliko je to kg vodika?
35
a)
1
8.314 298.15
n R T 22.414
=
= 0.0063 m 3
V=
17651.97
p
b)
1 m 3n kisika =
32
M
=
= 1.430 kg O 2
22.414 22.414
1 m 3n vodika =
2
M
=
= 0.089 kg H 2
22.414 22.414
c)
36
__________________________________________________________________Uvod
p1 (V1 + V2 ) = m1 R1 T
za plin 2
p 2 (V1 + V2 ) = m2 R2 T .
Ukupni tlak prema Daltonovom zakonu jednak je zbroju parcijalnih tlakova svih
komponenata u smjesi. Ukupni tlak za n komponenata je
n
p = p1 + p 2 + ... + p n = pi .
i =1
p V1 = p1 (V1 + V2 + ... + Vn )
ili
p1
V1
V
=
= 1
p V1 + V2 + ... + Vn V
V1 = parcijalni volumen
V = ukupni volumen.
Ako volumne udjele pojedinih plinova u smjesi oznaimo s
1 =
iz ega slijedi
V1
V
, 2 = 2 itd.
V
V
1 + 2 + ... + = 1
1 + 2 + 3 + ... + n = 1 ,
37
m1 + m2 + ... + mn = m
Kod istih temperatura i tlakova, mase pojedinih komponenata proporcionalne su volumenima i molarnim masama, stoga moemo napisati
V1
m1
M1
M
m1 V1 M 1
=
m = V
ili 1 = 1 1
V
m
2 2M 2
m 2 V2 M 2
2
2
M2
V
m
1 : 2 : ... : n = 1 M 1 : 2 M 2 : ... : n M n
ili za i-ti plin
i =
i M i
n
( i M i )
i =1
jer je
n
i = 1
i =1
i
i =
Mi
n
n =1M i
p1 (V1 + V2 ) = m1 R1T
p 2 (V1 + V2 ) = m2 R2T
n
i =1
i =1
( piV ) = (mi Ri T )
ili
38
__________________________________________________________________Uvod
n
i =1
i =1
V pi = mT ( i Ri )
jer je
mi
= i i m = mi .
m
( i Ri ) = 1 R1 + 2 R2 + ... + n Rn = R s
i =1
dobit emo
pV = mRs T ,
dakle, jednadbu stanja koja je identina s jednadbom stanja za idealni plin s
konstantom Rs kod koje su p, V, T i m veliine stanja smjese.
Plinsku konstantu R s moemo izraunati iz masenih udjela i plinskih
konstanti pojedinih komponenti kako slijedi
n
1 M 1
2 M 2 8.314
8.314
+ ...
R s = i Ri =
n
n
M1
M2
i =1
( i M i )
( i M i )
i =1
... =
8.314
n
( i M i )
i =1
(1 + 2 + ...)
i =1
a kako je
1 + 2 + 3 + ... = 1
Rs =
8.314
n
( i M i )
8.314
Ms
i =1
gdje je
n
M s = ( i M i ) .
i =1
39
m
, kmol
Ms
p V = n s 8.314 T
n s = n1 + n 2 + ... + nn .
Iz jednadbe stanja jedne komponente
p V1 = n1 8.314 T
i jednadbe stanja smjese
p V = n 8.314 T
slijedi izraz
V1 n1
=
,
V
n
to znai da volumni udjeli predouju ujedno i mnoinske udjele pojedinih komponenata u smjesi, tj. iz volumnog sastava smjese moemo izraunati mnoinske
udjele komponenata u smjesi. Iz izraza
V1 p1
p
n
=
slijedi 1 = 1 .
V
p
p
n
Stoga je
V1 p1 n1
=
=
V
p
n
Primjer 1.8.
U plinometru plinare volumena 9000 m3 nalazi se plin iji je sastav u
volumnim postocima:
40
__________________________________________________________________Uvod
M s = ( i M i )
i =1
i =
i M i
n
( i M i )
i =1
Parcijalni tlakovi
pi = i p
Sudionici
CO2
O2
CO
H2
CH4
N2
i
0.138
0.002
0.251
0.432
0.103
0.074
Mi
i M i
kg kmol 1
44
32
28
2
16
28
kg kmol 1
6.072
0.064
7.028
0.864
1.648
2.072
17.748
pi ,Pa
0.3422
0.0036
0.3959
0.0487
0.0929
0.1167
1.0000
15563.2
225.5
28311.8
48719.4
11611.1
8345.5
112776
41
8.314 8.314
=
= 0.468 kJ kg 1 K 1
17.748
Ms
Masa plina
m=
pV 112.776 9000
=
= 7274 kg
RT 0.468 298.15
Molovi smjese
ns =
m
7274
=
= 409.8 kmol
M s 17.748
Primjer 1.9.
U posudi od 330 dm 3 nalazi se 18 kg smjese Ar i N2 u volumnom omjeru
1:2, pri temperaturi od 45 C. Koliki je tlak u posudi?
Rjeenje
n
M s = i M i
i =1
Ar = 0.333
N = 0.667
2
Rs =
p=
42
8.314 8.314
=
= 0.260 kJ kg 1 K 1
32.0
Ms
m s R s T 18 0.260 318
=
= 4509.8 kPa
Vs
0.33
__________________________________________________________________Uvod
Primjer 1.10.
Plinska smjesa sastoji se od duika i vodika pomijeanih u volumnom
omjeru 1:4. Treba odrediti masene udjele R s i M s .
Rjeenje
i =
i M i
n
( i M i )
i =1
N2 =
0.20 28
= 0.778
0.20 28 + 0.80 2
Rs =
8.314
= 1.155 kJ kg 1 K 1
7 .2
ili
n
R s = i Ri = 0.778
i =1
Ms =
8.314
8.314
+ 0.222
= 1.155 kJ kg 1 K 1
2
28
8.314 8.314
=
= 7.2 kg kmol 1
1.155
Rs
Primjer 1.11.
Posuda volumena 7 m3 sadri smjesu N2 i Ar pomijeanih u masenom
odnosu 1:2. Temperatura je 292 K, a tlak 95124 Pa. U posudu se unese neka
koliina vodene pare uslijed ega tlak poraste na 131409 Pa, a temperatura na
314 K. Pretpostavka je da se vodena para ponaa kao idealni plin.
Treba izraunati M s , te koliko je kg vodene pare uneseno u posudu?
Koliko kg smjese ima ukupno u posudi na kraju?
43
Rjeenje
pV = n s RT
pV = m s Rs T
n
R s = i Ri
i =1
N2 =
Rs =
Ar =
2
3
1 8.314 2 8.314
+
= 0.237 kJ kg 1 K 1
3 28
3 40
Ms =
ms =
1
3
8.314 8.314
=
= 35.08 kg kmol1
Rs
0.237
pV
95.124 7
= 9.62 kg ... na poetku
=
R s T 0.237 292
m N 2 = m s N 2 = 9.60
1
= 3.207 kg
3
3.207
= 0.114 kmol N2
28
m Ar = m s Ar = 9.60
2
= 6.413 kg
3
ili
6.413
= 0.16 kmol Ar
40
Ukupno: 0.114 + 0.16 = 0.274 kmol smjese na poetku. Ili direktno moemo
izraunati iz jednadbe stanja
ns =
pV
95.124 7
=
= 0.274 kmol.
RT 8.314 292
44
pV 131.409 7
=
= 0.352 kmol
RT 8.314 314
__________________________________________________________________Uvod
n(H 2 O) = n s (na kraju) n s (na poetku) = 0.352 0.274 = 0.078 kmol H2O
ili
0.078 18 = 1.404 kg H2O
Ukupna masa smjese na kraju
9.62 + 1.404 = 11.024 kg 11 kg ... na kraju
Volumni udjeli
N2 =
0.114
= 0.324
0.352
Ar =
0.16
= 0.455
0.352
H 2O =
0.078
= 0.221
0.352
Primjer 1.12.
U boci volumena 50 dm 3 nalazi se plin sljedeeg sastava:
N 2 = 0.65,
O2 = 0.25,
CO2 = 0.10
Sudionik
N2
O2
CO2
0.65
0.25
0.10
C pi
i C pi
kJ kmol 1 K 1
29.14
29.26
36.05
kJ kmol 1 K 1
18.941
7.315
3.605
Cp
= 29.861
smjese
Molovi smjese
p V 117.68 0.05
ns = 1 =
= 0.002375 kmol.
RT1
8.314 298
Izmijenjena toplina
Primjer 1.13.
Koliko se amonijaka moe dobiti iz 1 m 3 smjese duika i vodika koja kod tlaka
1961.33 kPa i temperature 20 C ima gustou 3.67 kg m 3 ?
Rjeenje
Rs =
p
1961.33
=
= 1.824 kJ kg 1 K 1
T 293 3.67
Iz jednadbi
Rs = 1 R1 + 2 R2
1 = 1 + 2
__________________________________________________________________Uvod
slijedi
1 = 0.395
2 = 0.605 .
i =
mi
m
m1 = 1.45 kg
mi = i m
m2 = 2.22 kg
3H2 + N2 =2NH3
6 kg H2 + 28 kg N2 = 34 kg NH3
ili za nastajanje 1 kg NH3
1 kg NH3 =
6
28
kg H2 +
N2
34
34
mH2
0.176
1.45
= 8.24 kg
0.176
2.22
= 2.69 kg
0.824
b) iz duika
m NH3 =
m N2
0.824
ili
iz N2
2.22
17 2 = 2.69 kg NH3
28
iz H2
1.45
2
17 = 8.22 kg NH3
2
3
47
49
1 kcal IT =
1
860
kWh .
1
kWh.
3600
obzira na predodbu o grai tvari. Za tehnike probleme je nevana i njena apsolutna vrijednost. Dovoljno je stoga izraunati njene promjene.
Na temelju spoznaje molekularno-kinetike teorije, neko radno tijelo
posjeduje to veu unutarnju energiju ukoliko je vee kretanje estica u tom tijelu, tj. molekula i/ili atoma. Za plinove, kretanje estica sastoji se od translacije i
rotacije molekula i unutarmolekularnog osciliranja atoma. Ta tri oblika kretanja
predstavljaju kinetiku energiju molekula i atoma. Uz kinetiku energiju postoji
i potencijalna energija kao rezultat djelovanja meumolekularnih privlanih sila
koje se kod idealnog plina zanemaruju. Stoga pod unutarnjom (toplinskom)
energijom nekog tijela se podrazumijeva zbroj kinetike i potencijalne energije
molekula i atoma. Osim unutarnje (toplinske) energije, postoji i unutarnja
kemijska energija i unutarnja nuklearna energija koje se oituju pri kemijskim,
odnosno nuklearnim reakcijama.
Razlika izmeu unutarnje energije i topline je pojmovna. Naime, unutarnja energija je zaliha energije nekog sustava, ona karakterizira stanje sustava, tj.
ona je veliina stanja tog sustava, a toplina se susree samo pri prolazu kroz
granice sustava. Toplina je, dakle, energija koja prelazi granice izmeu dva
sustava samo zbog razlike njihovih temperatura, ako pri tome granica meu
njima proputa toplinu. Unutarnju energiju oznaavamo s U. Ona je to vea to
je vea masa tvari pa se esto stoga unutarnja energija izraava za jedinicu mase
i oznaava s u. Unutarnju energiju tijela moemo poveati na razne naine
a) vanjskim radom
Izvreni rad pri djelovanju sile F, pri emu dolazi do pomaka stapa za put
ds, jednak je
2
W = Fds.
1
W = U 2 U1 .
b) dovoenjem topline
Toplina se troi na poveanje unutarnje energije, tj.
Q = U 2 U1 .
c) kombinacijom oba naina
Rad i toplina se troe na poveanje unutarnje energije sustava
Q + W = U 2 U1 .
51
2.1.1. Rad
Kod tehnikih zadataka cilj je proizvesti mehaniki rad W iz relativno
jeftine topline Q. U skladu s tim, toplina dovedena sustavu i rad koji se dobije od
sustava smatraju se pozitivnim, a toplina koja se odvodi od sustava i rad koji se
na sustavu troi negativnim, slika 7.
Q1,2 = U 2 U1 + W1,2 .
Ovo je matematiki izraz I. zakona termodinamike. Iz njega slijedi da se toplina
jednim dijelom troi za poveanje unutarnje energije (U 2 U1 ) sustava, a drugi
dio za vrenje mehanikog rada W1,2 .
Ako nastaju i drugi oblici energije i njih moramo uzeti u obzir. Tako, ako
se tijelu promijeni visinski poloaj promijenit e se i njegova potencijalna energija, E p . Kod strujanja plinova moe se kinetika energija pri porastu brzine
poveati za, npr. E k . Tako dobivamo sljedei izraz
Q = U 2 U1 + W + E p + E k + E .
52
E su prirasti svih ostalih oblika energije koji nisu posebno spomenuti. Mi emo sada razmatrati takve probleme kod kojih posljednja tri lana nisu znaajna.
Prvi glavni zakon moemo pisati u diferencijalnom obliku
Q = dU + W .
Pogledajmo poblie drugi lan na desnoj strani jednadbe. Neka se u cilindru
nalazi plin pod tlakom p, slika 8. Na stap s vanjske strane djeluje tlak p v koji je
jednak unutarnjem tlaku, odnosno neznatno nii od njega. Ovo je sluaj mehanike ravnotee. Ako se plin iri potiskuje stap i on se pomakne za put ds. U tom
sluaju plin je izvrio elementarni rad
W = p A ds ,
a kako je
A ds = dV
slijedi
W = p dV
Ako se plin, zatvoren u cilindru, iri na puno vei volumen, tlak neprekidno pada. Zato navedenu jednadbu smijemo uporabiti samo za male pomake
stapa, odnosno male promjene volumena pri kojima se moe uzeti da je tlak
konstantan jer je proces u tom sluaju gotovo ravnotean. U sluaju kada je
mehanika ravnotea poremeena, osobito kada je vanjski tlak manji od unutarnjeg tlaka, plin vri koristan rad W samo protiv vanjskog tlaka, to je manje od
53
Ukupni rad jednak je zbroju tih uskih ploha, tj. ukupnoj povrini ispod
krivulje izmeu V1 i V2 , tj.
W = p dV
V2
W = p dV
V1
Q1,2 = U 2 U 1 + p dV ,
1
odnosno
Q = dU + p dV.
54
Q = dU + W
Samo dU je potpuni diferencijal, odnosno diferencijal prave veliine stanja, dok
Q i W nisu diferencijali veliina stanja. Brojana vrijednost neke veliine
stanja potpuno je odreena pripadnim toplinskim stanjem, a ne nainom kako je
tijelo dolo u to stanje. Stoga je diferencijal veliine stanja u ravnotei uvijek
potpuni diferencijal.
55
u = f1 ( p, T ) = f 2 (v, T ) = f 3 ( p, v ) .
Ovu jednadbu nazivamo toplinskom jednadbom stanja.
U daljnjim razmatranjima prouavat emo izraz
u = f (v,T)
Promjenu unutarnje energije, koja je prema navedenoj jednadbi funkcija dvaju
varijabli, izrazit emo sljedeom diferencijalnom jednadbom
u
u
du = dv +
dT
T v
v T
Posebno nas zanimaju koeficijenti ove diferencijalne jednadbe i njih emo
prvenstveno razmotriti.
u
Najprije emo razmotriti prvi koeficijent . Kod toga posluit emo
v T
se pokusom kojeg je izveo Gay-Lusac, slika 11.
56
Dvije posude smjetene su u zajednikoj vodenoj kupelji. One se mogu meusobno spojiti otvaranjem ventila H. U posudi 1 nalazi se zrak pod tlakom p1 .
Posuda 2 je evakuirana na niski tlak p 2 . Temperatura vodene kupelji i temperature u objema posudama su jednake, tj.
t v' = t1 = t 2
Ako se otvori ventil, zrak iz posude 1 prelazi u posudu 2 dok se tlakovi u njima
ne izjednae, tj. dok se ne ustali neki tlak p.
p1 > p > p 2
Obzirom na to da se zrak u posudi 1 pri tome rastegne to temperatura u njoj
trenutno neto padne, a kako se zrak u posudi 2 komprimira temperatura u njoj
trenutno neto poraste. Meutim, kroz kratko vrijeme se ponovo izjednae
temperature u kupelji i u posudama 1 i 2 te ponovo vrijedi
t v' ' = t1 = t 2 .
gdje je
U ' = U v' + U g'
Budui se za vrijeme pokusa toplina nije sustavu dovodila niti od njega odvodila
(Q = 0), niti vrio rad (W = 0), slijedi da je
U '' =U ' ,
tj. da je zbroj unutarnjih energija vode i plina prije i poslije pokusa ostao nepromijenjen
U v' ' + U g' ' = U v' + U g'
U v' ' U v' = U g' U g' '
t v' ' = t v' ,
57
u = f (T )
Unutarnja energija je, dakle, kod idealnih plinova neovisna o tlaku (dakle i o
volumenu, odnosno gustoi) to se izraava jednadbom
u
= 0,
v T
a to je prvi koeficijent razmatrane diferencijalne jednadbe. Zapaeno je da se
kod realnih plinova temperatura u opisanom pokusu pri viim tlakovima neto
mijenja. Kod njih je , dakle, unutarnja energija ovisna kako o temperaturi tako i
o i tlaku, odnosno gustoi plina. Da bi ovo razjasnili podsjetimo se
meumolekularnih sila ije djelovanje kod realnih plinova dolazi do izraaja,
osobito pri viim tlakovima i niim temperaturama.
Ako je
u
> 0,
v T
tj. sustav prima toplinu, to je sluaj kada djeluju privlane sile pa kod poveanja
volumena poveava se i unutarnja energija. Naime, tu je potrebno dovoditi
toplinu da bi se savladale privlane sile kojima molekule djeluju jedna na drugu.
Ako je
u
< 0,
v T
sustav daje toplinu, a to je sluaj kada prevladavaju odbojne sile.
58
u
Koeficijent za razne plinove, J dm 3 dani su u tablici.
v T
Temperatura
C
H2
0.4
0.4
20
100
Plin
O2
+5.4
+2.9
CO2
+27.6
+18.0
Vidimo da kisik i ugljini dioksid kod rastezanja uzimaju toplinu iz kupelji, dok
je vodik predaje kupelji. Ako se plinu kod ekspanzije onemogui da izvana
prima energiju, on je uzima iz svojih zaliha i hladi se. Promjena temperature
koja se pojavljuje pri ovakvoj ekspanziji realnih plinova naziva se, prema fiziarima koji su je otkrili, Joule-Thomsonov efekt. Opisat emo njihov eksperiment.
2
Slika 12. Priguivanje
U izoliranoj cijevi, slika 12., prolazi plin kroz pamuni ep gdje se priguuje na nii tlak. Tlak ispred epa, odnosno priguilita je p1 , a iza priguilita
p 2 , pri emu je
p1 > p 2 .
Tlak plinskih masa koje nadolaze i izlaze moemo nadomjestiti s dva zamiljena
stapa koji se kreu potrebnom brzinom. U ustaljenom stanju dolaze priguilitu i
odlaze od njega u istim vremenskim razmacima iste koliine plina, a pri tome se
zamiljeni stapovi pomaknu za duine s1 i s 2 .
Za utiskivanje stapa 1 troi se na putu s1 rad utiskivanja W1
W1 = p1 F1 s1 = p1 V1 ,
59
W2 = p 2 F2 s 2 = p 2 V2 .
Kako se kod pokusa ne dovodi toplina, jer je cijev dobro izolirana, a kada bi
izolacija bila i slaba praktiki se ne bi mogla plinu dovesti primjetna koliina
topline zbog brzog odvijanja procesa, to prema I. glavnom zakonu termodinamike sveukupno izvreni rad
W = W2 W1
mora se namiriti iz unutarnje energije plina
Q = U 2 U1 + p 2 V2 p1 V1 .
Kako je Q = 0, slijedi
W = p 2 V2 p1 V1 = U1 U 2 .
Prema tome
U1 + p1 V1 = U 2 + p 2 V2 = U + p V = konst.
2.1.3. Entalpija
Kod priguivanja moe se promijeniti unutarnja energija priguenog
medija, ali vidimo da nepromijenjena ostaje jedna druga veliina koja je dana
izrazom
H = U + p V , kJ
ili
h = u + p v , kJ kg 1 ,
a to je sadraj topline ili entalpija.
Za m kg
m h = H , kJ
Pomou navedene aparature ispitivani su razni plinovi. Pri tome se je ustanovilo
da se kod sobne temperature svi plinovi osim vodika hlade, dok vodik postaje
topliji. Kasnije, kada je otkriven helij, ustanovljeno je da se i on kod ekspanzije
grije. Daljnjim ispitivanjima pri raznim uvjetima naeno je da promjena temperature ovisi o poetnoj temperaturi i tlaku plina. Veliina promatranog prigunog
efekta moe se vidjeti iz vrijednosti Joule-Thomsonovog koeficijenta .
60
p H
T v
pri emu e nam pomoi uvoenje pojma toplinskog kapaciteta.
q
dT
, kJ kg 1 K 1
Specifini toplinski kapacitet predstavlja koliinu topline koju je potrebno dovesti da se jedinici mase povisi temperatura za 1 K. (Specifini toplinski kapacitet
za vodu je 4.1868 kJ (1 kcal).) Navedena definicija jednoznano odreuje
61
q
cv =
dT v
b) p = konst.
Ako ponovimo pokus s plinom koji se nalazi u posudi s pominim stapom, s porastom temperature rast e volumen, a tlak e ostati nepromijenjen. U
ovom sluaju specifini toplinski kapacitet dan je izrazom
q
cp =
dT p
Dovedena toplina u ovom sluaju troi se dijelom za zagrijavanje plina, a dijelom za vrenje rada kod pomicanja stapa. Zato moemo oekivati da e se specifini toplinski kapaciteti razlikovati.
Prema I. glavnom zakonu
q = du + p dv
q
dT
du
dv
+p
=c.
dT
dT
Za v = konst. dv = 0, slijedi
q
u
cv =
=
T v T v
iz ega slijedi da smo dobili koeficijent drugog lana u diferencijalnoj jednadbi
koja izraava promjenu unutarnje energije.
Za p = konst.
q p = du + p dv ,
odnosno
q
u
v
= cp =
+ p
.
T p
T p
T p
62
u
u
=
= cv .
T v T p
Iz jednadbe stanja za idealne plinove slijedi
R
v
= .
T p p
Ako to supstituiramo u izraz
u
v
cp =
+ p
T p
T
dobiva se
c p = cv + R
c p cv = R .
Kod zagrijavanja pri stalnom tlaku toplina se troi na poveanje unutarnje
energije plina, to se izraava lanom cv , te za vrenje rada kod pomicanja stapa, to je izraeno lanom R. Dakle, uz p = konst., plin obavlja rad zbog poveanja volumena, a taj rad je jednak plinskoj konstanti R uz povienje temperature
od 1 K. Stoga za specifini toplinski kapacitet nije odluujua samo vrsta plina,
nego i nain promjene stanja. Zato bi kod plinova mogli definirati itav niz
specifinih toplinskih kapaciteta od kojih smo uzeli samo dva karakteristina.
Molarni toplinski kapacitet
C v,m = M c v , kJ kmol 1 K 1
Razlika molarnih toplinskih kapaciteta idealnih plinova neovisna je dakle o temperaturi i kod svih plinova je jednaka. To je vano jer se C p eksperimentalno
63
20.93 kJ kmol 1 K 1 .
29.31 kJ kmol 1 K 1 .
cp
cv
Cp
Cv
C v dt
[ C v ] t2 =
1
t1
(t 2 t1 )
t2
C p dt
t
[ C p ] t2
1
t1
(t 2 t1 )
[ C p ] t2 (t 2 t1 ) = [ C p ] 02 (t 2 0) [ C p ] 01 (t1 0) ,
1
t
tako da je
t
t
[ C p ] t2
1
[C p ]02 t 2 [C p ]01 t1
t 2 t1
t
[ C p ] t2 [ C v ] t2 = R
65
Q = dH V dp
2
Q = H 2 H 1 Vdp .
1
Q p = dH
ili
Q p = H 2 H1 .
T p
to slijedi
H
Cp =
.
T p
dp .
T
h=u+pv
h=u+RT
to znai da je entalpija isto tako neovisna o tlaku kao i unutarnja energija, tj.
H
= 0
p T
iz ega slijedi
T
H = C p dT + H 0 .
T0
H = C p (T T0 ) + H 0
gdje je H 0 neodreena entalpija tijela pri polaznoj temperaturi T0
H 0 = U 0 + p0V0 .
Uvrstimo li pri t 0 = 0 C vrijednost H 0 = 0 (osnovno stanje za raunanje
entalpije) slijedi
H = C pT
to je vrlo jednostavan izraz.
H
0 dobiva se sljedei izraz za raunanje entalpije
b) Ako je
p T
p1
H
H 1 = C p0 dT +
p
T0
T1
p0
dp + H 0
T1
ili
p1
H
H 1 = C p1 dT +
p
T0
T1
p0
dp + H 0
T0
67
u
u
du = dv +
dT
T v
v T
a) Ako unutarnja energija ovisi samo o temperaturi, a ne i o specifinom volu u
menu, tj. kada je = 0 (idealni plinovi), bit e u stanju 1.
v T
T1
u1 = c v dT + u 0
T0
gdje je cv = f (T ) mora biti poznato, npr. na temelju mjerenja. Za najjednostavniji sluaj kada je cv = konst. slijedi
u1 = cv (T1 T0 ) + u 0
gdje je u 0 neodreena unutarnja energija tijela pri polaznoj temperaturi
T0 .
b) Kada je ovisnost unutarnje energije o gustoi razliita od nule, primjenjuje
se sljedei izraz
v1
u
u1 = c v0 dT + dv + u 0
v T1
T0
T1
v0
ili
u1 =
T1
v1
u
dv + u 0
v T
cv1 dT +
T0
v0
u
gdje cv i treba eksperimentalno odrediti za razliite temperature,
v T
odnosno gustoe.
68
du
dT
W = p dV
V1
71
Meutim, kako tlak raste od nule sve vie bit e i rada vie izvreno to se
vie tlak (suprotstavljajui) pribliava tlaku plina. Kada je to postignuto, obje
sile su uravnoteene i nikakva nova promjena u volumenu nije mogua. Ako
nastavimo s porastom tlaka, ovaj postaje vei od tlaka plina, volumen se poinje
smanjivati i rad se vri na sustavu, a ne od sustava. Vidljivo je da je rad koji
moe izvriti sustav najvei kada se suprotstavljajui tlak razlikuje samo malo
(infinitezimalno) od unutarnjeg tlaka samog plina. Ovo su zapravo uvjeti koje
smo definirali za reverzibilnost procesa. Zato se moe zakljuiti da se od nekog
sustava moe dobiti maksimalni rad kada je promjena koja se u njemu vri
reverzibilna (povrativa).
Ovi pojmovi kasnije e nam jo vie posluiti. Sada emo opisati promjene stanja idealnih plinova pri emu emo uvijek kod dobivanja rada uzimati
maksimalni rad te se u tom sluaju moemo koristiti izrazima koje emo izvoditi
uzevi u obzir tlak u samom plinu stoga to se samo malo razlikuje od vanjskog
suprotstavljajueg tlaka. Ipak nemojmo izgubiti iz vida da se ovdje radi o tlaku
izvana, a koji se tek neznatno razlikuje od djelujueg tlaka plina.
W = p dV = 0
Dovedena toplina moe se prema I. glavnom zakonu izraziti kako slijedi
Q1, 2 = U 2 U 1 = m c v (T2 T1 )
ako smijemo pretpostaviti da je cv unutar temperaturnog podruja (T2 T1 )
neovisno o temperaturi, tj. konstantno. Uzevi u obzir jednadbu stanja moe se
odrediti konana temperatura iz tlakova i poetne temperature, tj.
p 2 v 2 =R T2
p1 v1 =R T1
p 2 v 2 R T2
=
p1 v1
R T1
72
v 2 = v1 = konst.
T2 p 2
p
T2 = T1 2
=
T1
p1
p1
Time se dobiva
p p1
Q1, 2 = m cv T1 2 T1 = m c v T1 2
p1
p1
ili
Q1, 2
p 2 p1
=
p1
m cv T1
Temperatura i tlak rastu kada se toplinu dovodi (Q > 0), a smanjuju se kada se
toplinu odvodi (Q < 0). U p, V dijagramu na slici 14. prikazana je ova promjena stanja.
Q1,2
73
Q1, 2 = U 2 U 1 + p dV = U 2 U 1 + p (V2 V1 )
1
W1, 2 = p (V2 V1 )
Zbog poveanja temperature poveat e se volumen pa je prema jednadbi stanja
p 2 V 2 R T2
=
p1 V1
R T1
p1 = p 2 = konst.
V2 T2
,
=
V1 T1
tj. plin poveava volumen pri dovoenju topline. Promjena stanja prikazana je u
p, V dijagramu na slici 15.
Q1,2
W1,2
74
Procesi kod stalnog tlaka u tehnici su veoma esti. Tako, npr. teku svi
procesi strujanja priblino pri p = konst. Ovi procesi su vani za izmjenjivae
topline. Za te procese vrijedi jednadba
Q1, 2 = m c p (T2 T1 )
s time to je masa plina i izmijenjena toplina izraena u jedinici vremena. Na taj
nain mogu se svi odnosi koje smo dobili u izobarnim procesima primijeniti i na
strujanja.
p1 V1 = p 2 V2 = p V = konst.
Do istog rezultata dolazimo i iz jednadbe stanja
p1 V1 = m R T1
p 2 V2 = m R T2
Budui da je T1 = T2 = T , slijedi
p1 V1 = p 2 V2 = m R T = konst.
pV = konst. je jednadba izoterme koja je u p, V dijagramu predstavljena
istostranom hiperbolom, slika 16.
Prema I. glavnom zakonu
Q = dU + W
Q = cv dT + W
T = konst. dT = 0 Q = W,
tj.
Q1,2 = W1,2
75
U1 = U 2 .
Q1,2
W1,2
Kod izotermne promjene unutarnja energija se ne mijenja, a sva dovedena toplina pretvara se u rad koji moemo izraunati iz poetnog i konanog stanja
2
W1, 2 = p dV
1
V
dV
m R T
dV = m R T
W1,2 =
= m R T ln 2
V
V
V1
V2
p
= 1 W1,2 = m R T ln
V1 p 2
p1
,
p2
prema tome
V
W1, 2 = m R T ln 2 = m R T ln
V1
76
p1
p2
p
W1, 2 = p1 V1 ln 1 = p 2 V2 ln
p2
p1
= p V ln
p2
p1
p2
77
p1
,2
Q1
=
0
p2
W1,2
V1
V2
Q = dU + W.
Obzirom da je Q = 0 slijedi da je Q = 0, to je
dU = W
U2
dU
U1
U 2 U 1 = W1,2
= W
1
ili
W1,2 = U1 U 2
Kod adijabatske promjene stanja, kako vidimo, rad se vri iskljuivo na raun
unutarnje energije radnog tijela te stoga adijabatska ekspanzija uzrokuje hlaenje
tijela. Treba izraunati snienje temperature radnog medija pa nam je u tu svrhu
potrebna jednadba adijabate.
77
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
q = du + w
q = cv dT + p dv
cv dT + p dv = 0 : cv T
dT p dv
+
= 0.
T
cv T
Iz jednadbe stanja
p R
=
T v
i supstitucijom slijedi
dT
R dv
+
=0.
T
cv v
Uvrtavanjem R = c p cv dobivamo
c p c v dv
dT
+
=0.
T
cv
v
Uzevi u obzir
cp
cv
= ,
slijedi
dv
dT
+ ( 1)
=0.
v
T
ln T + ( 1) ln v = konst.
i ako to napiemo u obliku potencije slijedi T v 1 = konst. Uvrtavanjem
T=
78
pv
R
p v v 1
= konst. R
R
p v = R konst.
p v = konst.
jednadba adijabate
p2 v2
=R
T2
p1 v1 p 2 v 2
p
v T
=
p1 v1 T2 = p 2 v 2 T1 2 = 1 2 .
T1
T2
p1 v 2 T1
p 2 v1
=
p1 v 2
dobivamo
v1 T2 v1
=
v 2 T1 v 2
a odatle
T2 v1
=
T1 v 2
79
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
p 2 v1
=
p1 v 2
p
v
1 = 2
v 2 p1
T2 v1
=
T1 v 2
dobijemo
T2
T1
p2
p1
p2
p1
p
T
2 = 2
.
T1 p1
T
W = U 1 U 2 = m c v (T1 T2 ) = m c v T1 1 2
T1
Ako umjesto
T2
uvrstimo vrijednost iz jednadbe adijabate, dobit emo
T1
W1, 2
p
2
= m cv T1 1 .
p1
Budui da je
cv =
R
,
1
slijedi
W1, 2
m R T1 p 2
1
=
,
1 p1
80
W1, 2
p1 V1 p 2 m R T1
=
1
=
1 p1
1
p
2
1
p1
iz ega slijedi
W1, 2 =
mR
1
(T1 T2 ) =
( p1V1 p 2V2 )
1
1
81
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
T1 p1
=
T2 p 2
T1 v 2
=
T2 v1
n 1
p1 v 2
= .
p 2 v1
Za razliku od adijabatske, pri politropskoj promjeni stanja izmjenjuje se toplina.
Zanima nas, naravno, kolika je toplina koja se kod ekspanzije dovodi, odnosno
kod kompresije odvodi i kako ih moemo izraunati.
Diferenciranjem jednadbe politrope p v n = konst. dobiva se
n p dv + v dp = 0.
Diferenciranjem jednadbe stanja slijedi
p dv + v dp = R dT.
Ako taj izraz oduzmemo od prethodnog dobiva se
(n 1) p dv = R dT
p dv =
R dT
.
n 1
q = du + p dv = c v dT
q = cv 1
R
dT .
c v (n 1)
Uzevi u obzir da je
R c p cv
=
= 1
cv
cv
82
R dT
n 1
slijedi
q = c v 1
q = c v
dT
n 1
n
dT .
n 1
Ako uzmemo da je
cv
n
= c n , kJ kg 1 K 1
n 1
slijedi
q = c n dT
q1,2 = c n (T2 T1 )
Q1,2 = m c n (T2 T1 ) .
Najee emo se susretati s politropama iji je eksponent n vei od 1, a
manji od . U tom sluaju c n je negativno. Za vrijeme ekspanzije toplina se
dovodi radnom mediju, ali njemu svejedno pada temperatura dok se kod kompresije toplina odvodi, ali temperatura raste. Naime, koliina topline koja se kod
ekspanzije dovodi nije dovoljna da bi se njome mogao pokriti izvreni rad, ve
se jedan dio rada vri na raun unutarnje energije plina pa mu usprkos dovoenju
topline temperatura pada.
Postojanje politropskoga kapaciteta c n pokazuje da kod plinova postoji
itav niz toplinskih kapaciteta koji su, osim o vrsti plina, ovisni jo i o promatranoj promjeni stanja. Toplinski kapaciteti c p i cv su samo posebni oblici c n .
Rad dobiven politropskom ekspanzijom izmeu dva stanja odredit emo
prema I. glavnom zakonu i uz pomo jednadbe
Q = m c n dT
Q = dU + W W = Q dU W = m c n dT m cv dT
W = m (c n cv ) dT
W = m c v
n
n
1 dT
c v dT = m cv
1
n
n 1
83
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
W = m c v
1
n 1
dT .
Integracijom dobivamo
W1, 2 = m c v
1
n 1
(T1 T2 ) = m c v
T
T1 1 2 ,
n 1
T1
a preureenjem uz pomo jednadbe stanja i izraza za odnos temperature i tlakova kod politropske promjene slijedi
W1, 2
W1, 2 =
n 1
p1 V1 p 2 n
1
=
n 1 p1
m R T1 T2 m R
1 =
(T1 T2 ) .
n 1 T1 n 1
Vidimo da je izraz za izraunavanje rada isti kao i kod adijabate s tim to umjesto eksponenta u ovom izrazu za politropsku promjenu je eksponent n.
Kako za sve promjene stanja prikazane na sljedeim dijagramima ekspanzija poinje u zajednikoj toki A (slika 18.), a kompresija u zajednikoj toki B
(slika 19.) uoljivo je da je adijabata uvijek strmija od izoterme za istu polaznu
toku.
84
85
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
Da bismo odredili eksponent politrope moemo se posluiti mehaniki snimljenim ekspanzijskim linijama nekog stroja koje dobivamo pomou tzv. indikatora.
Ako jednadbu politrope logaritmiramo slijedi
p1 V1n = p 2 V 2n log p1 + n log V1 = log p 2 + n log V2
log p1 log p 2
.
log V 2 log V1
Ako u koordinatni sustav unesemo logaritme tlakova i volumena za pojedinane toke ekspanzijske linije, koje smo dobili iz indikatorskog dijagrama, to
n dobivamo na temelju navedene jednadbe za n i dijagrama kao tangens kuta ,
slika 20
n = tg .
Primjer 2.1.
Potrebno je ugrijati 25 kg zraka s 25 C na 100 C uz konstantni tlak.
86
Rjeenje
kJ kg 1K 1 .
8.314
(373 298)
29
Q1,2 = U 2 U1 + W1,2
gdje je, uz srednji toplinski kapacitet, c v = 0.7223 kJ kg 1K 1
87
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
537.54
100 = 28.41 %
1891.91
od dovedene topline.
Primjer 2.2.
2 kg kisika grije se pri konstantnom volumenu s 27 C na 300 C. Treba
odrediti apsolutni tlak nakon zagrijavanja i koliinu utroene topline ako je
poetni tlak 98.066 kPa. Nacrtati u p, V dijagramu!
Rjeenje
p 2 T2
=
p1 T1
T
573
p 2 = p1 2 = 98.066
T1
300
p 2 = 187.306 kPa
Q1, 2 = m c v (T2 T1 ) = 2
20.93
(573 300 )
32
Q1,2 = 357.12 kJ
Q1,2
Slika P2.2.
88
Primjer 2.3.
Adijabatskom kompresijom smanji se poetni volumen zraka za 14 puta.
Kolika je konana temperatura i tlak ako je poetni tlak 98.066 kPa, a temperatura 100 C?
Rjeenje
1.41
V
T2 = T1 1
V2
V
= 373 1
1
V1
14
= 373 14 0.4
T2 = 1072 K
t 2 = 799 C
T
p 2 = p1 2
T1
1.4
1
1072 0.4
= 98.066
373
Primjer 2.4.
Zrak temperature 272 C i tlaka 735.50 kPa ekspandira na temperaturu od
27 C i tlak od 90.71 kPa. Treba nai
a) eksponent promjene, odnosno vrstu promjene
b) izmijenjenu toplinu u kJ i koristan rad u kJ kg 1 .
Rjeenje
a)
n 1
T2 p 2 n
=
T1 p1
89
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
T
n 1
log 2 =
log
T1
n
log
p2
p1
300 n 1
90.71
log
=
545
n
735.50
b)
Q1,2 = 0
R T1 T2
1
w1,2 =
1 T1
8.314
545
300
29
1
1.4 1 545
w1, 2 = 175.60 kJ kg 1
Primjer 2.5.
1 kg zraka ekspandira s 25 C i 4 bar na 1 bar
a) izotermno
b) adijabatski
c) politropski (n = 1,2).
Treba odrediti T2 , w1,2 i q1,2 .
Rjeenje
a)
T2 = T1
p
8.314
4
298 2.3 log
q1, 2 = w1,2 = R T ln 1 =
29
1
p2
q1,2 = w1, 2 = 118.30 kJ kg 1
90
b)
T2 = T1
p2
p1
1.41
1 1.4
= 298
4
1 .4 1
1
log
1.4
4
T2 = 200 K
Q1,2 = 0
8.314
R
(T1 T2 ) = 29 (298 200)
w1,2 =
1 .4 1
1
w1, 2 = 70.24 kJ kg 1
c)
n 1
p2 n
T2 = T1
p1
1.21
1 1.2
= 298
4
T2 = 237 K
8.314
R
(T1 T2 ) = 29 (298 237 )
w1,2 =
n 1
1 .2 1
w1, 2 = 87.44 kJ kg 1
q1, 2 = c v
n
(T2 T1 ) = 20.93 1.2 1.4 (237 298)
n 1
29
1.2 1
q1,2 = 44.03 kJ kg 1
91
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
Primjer 2.6.
3 mola kisika zauzimaju volumen od 78.5 m 3 kod tlaka od 1 bar. Nakon
kompresije volumen kisika se smanji 10 puta, a tlak se povea na 18 bar. Treba
nai promjenu unutarnje energije sustava.
Rjeenje
U 1,2 = m cv (T2 T1 ) .
Masa kisika je
m = n M = 3 32 = 96 kg.
Temperatura prije i poslije kompresije
p V 10 2 78.5
T1 = 1 1 =
= 314.7 K
nR
3 8.314
p V
18 10 2 7.85
= 567 K
T2 = 2 2 =
3 8.314
nR
Promjena unutarnje energije je
U 1, 2 = 96
20.93
(567 314.7 ) = 15842 kJ
32
ili
Primjer 2.7.
Koliko topline u kJ je potrebno da se 0.5 kg zraka pri konstantnom tlaku
zagrije s 27 C na 227 C? Koliko topline se utroi na promjenu unutarnje
energije plina, a koliko na vrenje rada? Tlak je 294.2 kPa.
92
Rjeenje
q1,2
Slika P2.7.
29.31
(500 300 ) = 101.1 kJ
29
W1,2 = p (V2 V1 )
V1 =
m R T1
=
p1
m R T2
V2 =
=
p2
0.5
8.314
300
29
= 0.146 m 3
294.2
0.5
8.314
500
29
= 0.244 m 3
294.2
20.93
200 = 72.17 kJ
29
93
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
72.17
100 = 71.48 %
101.1
Primjer 2.8.
1 kg nekog plina grije se pri konstantnom tlaku od 30 C na 300 C i pri
tome izvri rad od 77.56 kJ. Koji je to plin i kolika koliina topline se troi za
zagrijavanje? Kolika je U?
Rjeenje
w1, 2 = p (v 2 v1 ) = 77.56 kJ kg 1
p v1 = R T1
p v 2 = R T2
p v 2 p v1 = R (T2 T1 ) = w1,2
R=
w1, 2
T2 T1
77.56
= 0.287 kJ kg 1K 1
270
8.314
= 0.287 M = 28.97 29 kg kmol 1 zrak
M
q1, 2 = c p (T2 T1 ) =
29.31
270 = 272.9 kJ kg 1
29
94
q1,2
Slika P2.8.
Primjer 2.9.
Treba nai eksponent politrope koja povezuje stanja idealnog plina odreena sljedeim parametrima: p1 = 2 bar i t1 = 123 C, p 2 = 14 bar i t 2 = 227 C.
Rjeenje
n 1
T2 p 2 n
=
T1 p1
p
T
n 1
log 2 = log 2
n
p1
T1
n 1
=
n
500
396 = 0.120
14
log
2
log
n = 1.136
95
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
Primjer 2.10.
Adijabatskom kompresijom 3 m 3 argona s p1 = 1 bar i t1 = 20 C, na
t 2 = 313 C utroi se rad od 462 kJ. Treba izraunati cv .
Rjeenje
W1, 2 = U 1 U 2 = 462 kJ
w1, 2 =
W1, 2
m
= u1 u 2 = cv (T1 T2 )
W1, 2 = m c v (T1 T2 )
p V
10 2 3
= 4.9 kg
m= 1 1 =
8.314
R T1
293
39.8
cv =
W1, 2
m (T1 T2 )
462
= 0.322 kJ kg 1 K 1
4.9 (293 586 )
Primjer 2.11.
10 kg zraka temperature 17 C, poetnog tlaka 980.7 kPa iri se (ekspandira) izotermno na 98.07 kPa. Treba izraunati
a) volumen plina na poetku i na kraju procesa
b) izvreni rad
c) dovedenu toplinu.
Rjeenje
96
Q1,2
Slika P2.11.
a)
m R T1
V1 =
=
p1
10
8.314
290
29
= 0.848 m 3
980.7
Za T = konst.
p
10
V2 = V1 1 = 0.848 = 8.48 m 3
p2
1
b)
p
8.314
W1, 2 = m R T ln 1 = 10
290 2.3 log 10 = 1912 kJ
p2
29
c)
Q1,2 = W1,2
za izotermu
Q1,2 = 1912 kJ
97
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
Primjer 2.12.
1 kg duika ekspandira politropski s eksponentom politrope 1.3. Poetno
stanje je 392.3 kPa i 120 C. Ako duik ekspandira do tlaka od 98.07 kPa, kolika
je temperatura na kraju ekspanzije, izvreni rad i izmijenjena toplina?
Rjeenje
T2 = T1
m R T1
W1,2 =
n 1
n 1
p2
p1
1.31
n
98.07 1.3
= 285 K
= 393
392.3
T
1 2
T1
8.314
393
285
28
1
= 106.89 kJ
1.3 1
393
Q1,2 = m c n (T2 T1 )
c n = cv
= 0.249 kJ kg 1K 1
28
1.3 1
n 1
Primjer 2.13.
Zrak volumena 3 m 3 , tlaka 294.2 kPa i temperature 50 C komprimira se
do 1176.8 kPa tlaka i volumena 1 m 3 . Treba nai eksponent politrope, T2 , Q,
W i U.
Rjeenje
V1
V2
98
p
= 2
p1
V
n log 1 = log
V2
n=
p2
p1
1176.8
294.2 = 1.26
log 3
log
T2 = T1
n 1
p2
p1
1176.8
0.26
log
294.2
1.26
T2 = 430 K
p V
294.2 3
= 9.53 kg
m= 1 1 =
8.314
R T1
323
29
Q1,2 = m c n (T2 T1 ) = 9.53
(430 32 )
29
1.26 1
Q1,2 = 396.3 kJ
m R T1
W1, 2 =
n 1
p2
p1
8.314
n 1
0.26
323
9.53
n
1176
.
8
1
.26
29
0.26
294.2
W1,2 = 1124 kJ
Q1,2 = U + W1,2
U = Q1,2 W1,2 = 396.3 + 1124 = 727.7 kJ
Primjer 2.14.
1 kg zraka tlaka 98.07 kPa i temperature 30 C komprimira se na 980.7
kPa. Treba odrediti v 2 , T2 , u i w1,2 .
99
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
a)
za T = konst.
v2
p
= 1
v1 p 2
p
v 2 = v1 1
p2
v2 =
R T1 8.314 303
=
= 0.089 m 3 kg 1
p2
29 980.7
T2 = T1 u = 0
p
98.07
8.314
303 2.3 log
= 200 kJ kg 1
w1, 2 = R T ln 1 =
p2
980.7
29
b)
v 2 p1
=
v1 p 2
v 2 = v1 1
p2
=
v2 =
= 0.177 m 3 kg 1
p1 p 2
29 98.07 10
1
T2 p 2
=
T1 p1
T2 = T1
100
p2
p1
0.4
q1,2 = 0
1
0.4
R T1
p 2 8.314 303
w1,2 =
1 10 1.4 = 202 kJ kg 1
1
=
1 p1
29(1.4 1)
u = w1,2 = 202 kJ kg 1
Primjer 2.15.
Gustoa zraka kod 0 C i 1013 mbar iznosi 1.293 kg m 3 . Kolika je
gustoa kod 20 C i 907 mbar?
Rjeenje
p1 v1 = R T1
p 2 v 2 = R T2
Dijeljenjem dobivamo
v1
p T
= 2 1
v2
p1 T2
v=
2 = 1
p 2 T1
907 273
= 1.08 kg m 3
= 1.293
1013 293
p1 T2
Primjer 2.16.
Za kompresiju 5 kg zraka potroeno je 70 Wh rada. Pri tome je odvedeno
110 kJ topline. Kolika je promjena unutarnje energije? Zrak smatramo idealnim
plinom.
101
TEHNIKA TERMODINAMIKA______________________________________________
Rjeenje
102
___________________________________________________________________Kruni procesi
3. KRUNI PROCESI
Kod promjena koje smo do sada razmatrali, osim kod promjene pri konstantnom volumenu, dobiva se neki rad. Veliina dobivenog rada ovisila je o
nainu kojim je promjena izvrena. Prilikom tih promjena plin ekspandira od
nekog poetnog stanja odreenog poetnim tlakom, temperaturom i volumenom
na neko konano stanje koje je odreeno konanim uvjetima. Obzirom na to da
ne raspolaemo neiscrpnim rezervoarima plina kod poetnih uvjeta, to je za
ponovno dobivanje rada iz nekog sustava nuno radnu tvar, odnosno plin vratiti
u isto poetno stanje.
Ako pokuamo ponovo dovesti plin u poetno stanje, vidjet emo da
emo rad, koji smo ekspanzijom dobili, morati utroiti za kompresiju. Kao
rezultat sveukupne promjene dobit emo, dakle, poetnu koliinu topline i bez
rada. Zato, ako elimo dobiti rad koji emo moi iskoristiti, moramo radnu tvar,
tj. plin vratiti u poetno stanje nekim drugim putem koji se mora razlikovati od
puta ekspanzije i pri kojem neemo utroiti sav rad kojeg smo dobili ekspanzijom. Ponavljanje ovakvih procesa za tehniku je od najvee vanosti jer gotovo
svi strojevi rade ritmiki, tj. oni trajno ponavljaju radni kret koji se moe sastojati i od vie elemenata.
Uzmimo da smo poli od stanja 1 do stanja 2 putem a, slika 21. Promjenom stanja po putu a dobili smo neki rad, Wa . Radnu tvar ne smijemo istim
putem vratiti u poetno stanje jer bi sav dobiveni rad, Wa utroili za izvoenje
tog suprotnog procesa. Zato za vraanje u poetno stanje odabiremo put b. I u
ovom sluaju troimo neki rad, Wb za kompresiju, ali ovaj rad je ipak manji od
rada dobivenog ekspanzijom na putu a. U p, V dijagramu, rad se predouje
kao povrina ispod krivulje promjene stanja, a ova povrina je pozitivna kada se
integrira u smjeru pozitivne osi V, a negativna kada se ide u smjeru negativne
osi V.
103
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
104
___________________________________________________________________Kruni procesi
Qdov. Qodv.
Qodv.
W
=
=1
<1
Qdov.
Qdov.
Qdov.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
procesa u hladni spremnik pravi je izvor mehanike energije. Pri tome je radna
tvar samo posrednik.
Razmotrit emo neke jednostavne krune procese. Da sloimo neki zatvoreni proces nadoveimo uzastopno nekoliko poznatih osnovnih promjena stanja
tako da se na koncu proces zatvori. Tako, npr. moemo u nekom cilindru poi
od stanja 1 pa plin adijabatski ekspandirati do stanja 2, zatim hladiti pri konstantnom tlaku do stanja 3, a nakon toga uz dovoenje topline pri konstantnom
volumenu doi ponovo u poetno stanje 1, kako je to prikazano na slici 22.
Izmijenjene topline i izvreni rad moemo kod idealnog plina izraunati iz
jednadbi za adijabatu, izobaru i izohoru. U tehnici mnogo ee nailazimo na
procese koji su sastavljeni od dva para istovrsnih krivulja. Takav vrlo vaan
proces prvi je opisao i prouio Sadi Carnot.
Q 1,
=0
Slika 22. Kruni proces s tri parcijalna procesa
p1 , T1 = T0
106
___________________________________________________________________Kruni procesi
do stanja 2 na tlak
p 2 = p max .
kada plin dosee temperaturu
T2 = T .
Nakon toga plin dolazi u ekspanzijski stroj (turbina a na slici 23.) u kojem
izotermno
T2 = T3 = T = konst.
ekspandira do tlaka p3 . Da bi se odrala konstantna temperatura za vrijeme ekspanzije, mora se dovoditi toplina
Q2,3 = Q .
Od stanja 3 plin ekspandira adijabatski u ekspanzijskom stroju (turbina b na slici
23.) do tlaka
p 4 = p min .
pri kojem postie temperaturu
T4 = T0 .
Konano, plin se komprimira izotermno
T4 = T1 = T0 = konst.
u kompresijskom stroju (kompresor b na slici 23.) od tlaka
p 4 = p min . do tlaka p1 .
107
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
procesa
Da se odri konstantna temperatura za vrijeme kompresije, treba odvoditi
toplinu
Q4,1 = Q0 .
Tako se kruni proces odvija po dvije adijabate (1 2 i 3 4) i po dvije izoterme (2 3 i 4 1). Izvreni rad je jednak zbroju izvrenih radova etiriju
parcijalnih procesa, a prikazan je povrinom ogranienom krivuljama koje
prikazuju promjene stanja, slika 24.
___________________________________________________________________Kruni procesi
(hladnjaku), zatim vri kompresiju (4 1) radnog tijela i troi rad W4,1 . Pomou
jedne adijabate se nastavlja ekspanzija (3 4) i dobivanje rada dok temperatura
ne padne od T na T0 , a pomou druge adijabate nastavlja se kompresija (1 2)
dok se ne postigne skok temperature od T0 do T, pri emu se (zbog iste razlike
temperatura vidi rad pri adijabatskoj promjeni stanja), da bi se radno tijelo
dovelo u poetno stanje, troi isto onoliko rada koliko se adijabatskom ekspanzijom (3 4) dobiva.
Prema tome, korisno dobiveni rad tijekom Carnotova krunog procesa
jednak je razlici radova izotermne ekspanzije i kompresije, odnosno iskoritena
toplina jednaka je razlici dovedene topline od zagrijaa (ogrjevnog spremnika) i
odvedene topline u hladnjaku (rashladnom spremniku), takoer samo za vrijeme
izotermne ekspanzije (2 3) i kompresije (4 1). Zadatak adijabatske ekspanzije i kompresije u Carnotovom krunom procesu u biti je samo u tome da se
omogui zatvaranje krunog procesa (ciklusa) jer kruni proces samo pomou
izotermi (ili samo adijabata) nije mogue ostvariti. Isto tako nije mogue
ostvariti kruni proces samo pomou jedne izoterme i jedne adijabate jer se
adijabata i izoterma mogu sjei samo u jednoj toki. (Ciklus pomou jedne
izotermne ekspanzije i jedne adijabatske kompresije u biti bi znaio dobivanje
rada uz postojanje samo ogrjevnog spremnika to se protivi II. zakonu termodinamike.)
Budui da se Carnotov proces (ciklus) sastoji samo od dvije izoterme i
dvije adijabate, tj. od pravih povrativih (reverzibilnih) promjena stanja, to je i on
povrativi ciklus.Uvjet za njegovo ostvarenje je da su zagrija (ogrjevni spremnik) i hladnjak (rashladni spremnik) dovoljno velikog kapaciteta tako da im
temperature tijekom procesa ostaju nepromijenjene, zatim da su razlike izneu
izvora topline (zagrijaa t g i hladnjaka t h ) i radnog tijela (t i t 0 ) dovoljno
male, ali ipak tolike da se obavlja potrebna izmjena topline (dakako vrlo sporo).
Pri adijabatskoj ekspanziji (3 4), odnosno kompresiji (1 2), prekida se svako
dovoenje, odnosno odvoenje topline, tj. tada je potrebno ostvariti potpunu
izolaciju radnog tijela. Ako bi se, pod ovim uvjetima, dobiveni rad ponovo
utroio na obavljanje obratnog (lijevokretnog) Carnotovog ciklusa, izmeu istih
izvora topline, oba ciklusa (desnokretni i lijevokretni) u svim svojim dijelovima
morali bi se podudarati, a radno tijelo i izvori topline, bez ikakvih trajnih promjena okoline, vratili bi se u prvobitno stanje. Meutim, pri tome se ne smije
mijeati pojam povrativog (reverzibilnog) s pojmom obrnutog (lijevokretnog)
krunog procesa. Zbog toga to je Carnotov proces pravi povrativi ciklus, rad
koji se njegovim ostvarenjem za dane izvore topline dobiva je i maksimalno
mogui rad toplinskih motora, kojem treba teiti, ali koji se u naim uvjetima u
praksi nikada ne moe ni dostignuti, a kamoli prijei.
109
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
110
___________________________________________________________________Kruni procesi
111
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
112
___________________________________________________________________Kruni procesi
Vidimo da su, naravno, kod svih procesa za dobivanje rada bila potrebna
dva toplinska spremnika s razliitim temperaturama.
113
115
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
Obje formulacije II. glavnog zakona imaju isto znaenje i jedna iz druge
slijedi. Nasuprot tome, I. i II. glavni zakon su meusobno neovisni i ne mogu se
izvesti jedan iz drugoga. Oba zakona su strogi prirodni zakoni i oslanjaju se, kao
svaki drugi prirodni zakon, na vrlo bogato ivotno i laboratorijsko iskustvo.
Prvi glavni zakon daje odnos izmeu dovedene topline i dobivenog rada,
meutim nita ne govori o tome kakav treba biti izvor topline i njezin tok. Po
njemu bi se mogao, bez vanjske pomoi, led uporabiti za grijanje vode pri emu
bi se od leda uzimala toplina na nioj temperaturi i predavala vodi na vioj
temperaturi. Iz iskustva znamo da to ne ide jer je spontani tok topline usmjeren
od vie na niu temperaturu. Slina usmjerenost vlada kod elektriciteta, vode,
difuzije, kemijskih procesa itd. Svi prirodni procesi spontano teku u smjeru
uspostavljana ravnotee.
Prvi zakon termodinamike nita ne govori o lakoi i veliini pretvorbe
jednog oblika energije u drugi. Naveli da se mehanika energija u toplinsku
energiju pretvara lako i potpuno. Toplinska energija u mehaniku pretvara se
pod strogo odreenim uvjetima. Proces izmeu dva toplinska spremnika razliitih temperatura, pri emu se sva toplina ne moe pretvoriti u mehaniku energiju
nego samo jedan dio, odreen je temperaturama izmeu kojih se proces vri.
moe biti samo onda povrativa ako se temperatura plina razlikuje veoma malo,
za dT, od temperature toplinskog spremnika koji mu daje potrebnu toplinu Q.
Jedino u tom sluaju moe toplina prelaziti bilo s toplinskog spremnika na plin
(ekspanzija) bilo s plina na toplinski spremnik (kompresija), a da se temperature
primjetno ne promijene. Kod konanih temperaturnih razlika spremnika i plina,
toplina moe prelaziti samo u jednom smjeru.
Postoji itava skupina toplinskih procesa koji su nepovrativi (ireverzibilni), tj. takvi kod kojih ne moemo sve sudionike vratiti u prvobitno stanje ako
ne izvrimo neke trajne promjene u okolini. Takav je, npr. svaki proces s
pojavom trenja koje uvijek prati stvaranje topline. Zamislimo Carnotov proces,
ali tako da se je dio proizvedenog rada trenjem pretvorio u toplinu. Ovu proizvedenu toplinu moemo, npr. dovesti ogrjevnom spremniku. Ako sada elimo
izvesti suprotan, lijevi proces, raspoloivi rad je premalen jer je dio prije proizvedenog rada progutalo trenje. Raspoloivi rad, koji je zbog trenja manji, nije
vie dovoljan da se iz rashladnog spremnika odvede ona toplina koja mu je u
prethodnom, desnom procesu bila dovedena pa ga tako ne moemo vratiti u
prvobitno stanje. Zbog toga to se procesi u kojima se makar i djelomino
pojavilo trenje ne mogu povratiti, nazivamo trenje nepovrativim procesom.
Jedan drugi nepovrativi proces je izmjena topline izmeu tijela s konanom razlikom u temperaturama. Toplina prelazi u smjeru nie temperature, a
prema II. glavnom zakonu tu toplinu bez nekih drugih trajnih promjena nije
mogue vratiti natrag na viu temperaturu. Tako vie nije mogue svuda uspostaviti opet ista stanja koja su vladala prije prijelaza topline. Potpuno povrativi
procesi uope ne postoje. Svuda i uvijek pojavljuje se makar i slabo trenje, a za
svaku izmjenu topline potrebne su makar i neznatne razlike temperatura. Stoga,
prirodni su samo nepovrativi procesi.
Povrative procese smatramo vrlo korisnim graninim sluajevima kojima
se moemo po volji pribliiti samo ako proces izvodimo dovoljno polagano i to
blie ravnoteama te sa to manje trenja. Dakle, kada se neki termodinamiki
sustav u kojem je izvren neki proces vratio u poetno stanje, a da nije ostala
nikakva promjena u okolini, govorimo da je takav proces povrativ ili
reverzibilan. Ako se poetno stanje u sustavu ne moe uspostaviti bez promjene
u okolini, takav proces nazivamo nepovrativim ili ireverzibilnim. Povrativi
proces mora, dakle, ponititi sve promjene koje je izazvao. Prikazat emo neke
tipine nepovrative procese.
U poetnom stanju u lijevoj posudi, slika 29., nalazi se plin pod tlakom
p1 , a desna posuda je prazna (p = 0). Ako se otvori ventil koji ih spaja, strujat
e plin iz lijeve u desnu posudu. Takav proces naziva se prestrujavanje. Nastaju
vrtlozi te razlike tlaka, gustoe i temperature u plinu pa za vrijeme prestrujava117
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
nja nema vrijednosti p, V i T koje bi vrijedile za cijeli sustav. Tek kada je plin
doao u stanje mirovanja i kada je postigao novo stanje ravnotee (tlakom
p 2 < p1 ), mogue je primijeniti jednadbu stanja da bi se odredila konana temperatura stanja iz tlaka p 2 i specifinog volumena. Takav proces je nepovrativ
jer nitko nije dosad opazio da bi se plin bez djelovanja izvana vratio u lijevu
posudu i tamo dostigao tlak p1 , dok bi tlak u desnoj posudi pao na p = 0. Taj
proces mogue je vratiti u poetno stanje djelovanjem izvana to bi izazvalo
trajnu promjenu u okolini.
procesa. Povrativi procesi su, kako znamo, samo granini sluajevi stvarnih
procesa jer se stanje ravnotee ne moe strogo odravati, a proces bez trenja
samo je idealizacija stvarnog stanja. Iskustvo da se svi prirodni procesi mogu
odvijati sami od sebe samo u jednom smjeru dovodi do daljnje formulacije II.
glavnog zakona: Svi su prirodni procesi nepovrativi. Povrativi procesi samo
su idealizirani granini sluajevi nepovrativih procesa.
Stoga, i kruni procesi bilo koje vrste, izvedeni bilo kakvim sredstvom,
dobavljaju iste radove samo ako su potpuno povrativi i ako se izvode izmeu
istog ogrjevnog i istog rashladnog spremnika uz potroak iste ogrjevne topline.
Drugim rijeima, kod zadanih toplinskih spremnika termiki stupanj djelovanja
W
w
, odnosno =
Q
q
je kod svih povrativih krunih procesa izmeu ta dva spremnika jednak. U tom
pogledu nema boljih i loijih povrativih krunih procesa; svi su jednako vrijedni.
Svi pretvaraju u rad isti dio ogrjevne topline.
Svi su nepovrativi procesi loiji od povrativih, tj. oni pretvaraju manji dio
ogrjevne topline u mehaniki rad. Svaka nepovrativost je prema tome povezana
s nekim gubitkom rada.
w q q0
=
= (T , T0 ) .
q
q
119
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
q
T
=
q 0 T0
ili
q q 0 T T0
=
.
q
T
vB
v
dv
q = p dv =
= R T ln B
R T
v
vA
vA
vA
vC
v
q 0 = p dv = R T0 ln C .
vD
vD
120
i
1
T v B 1 = T0 vC
i dalje
v A vB
=
v D vC
ili
vC v B
=
.
vD v A
Uvrtavanjem prethodnog izraza u izraze za q i q 0 , dobivamo
q
T
=
q 0 T0
ili
q q 0 T T0
=
,
q
T
121
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
prema kojoj je omjer izmeu neke dvije temperature jednak omjeru izmeu
vrijednosti izmijenjenih toplina dovedenih i odvedenih kod toplinskog stroja
koji radi povrativo izmeu ovih temperatura.
Za jedinicu termodinamike temperature uzeto je da je jednaka takvoj
razlici izmeu temperatura toplinskog izvora (ogrjevnog spremnika) i toplinskog
odljeva (rashladnog spremnika) koja predstavlja jednu stotninu rada uinjenog
od radnog tijela koje radi prema povrativom Carnotovom procesu izmeu
vrelita vode i talita leda. Preciznim mjerenjima naeno je da je
Q0
= 2.7315 ,
Q100 Q0
tj. da je i
T0
T
= 0 = 2.7315 ,
T100 T0 100
odnosno T0 = 273.15 .
Drugi zakon termodinamike vodi nas k zakljuku da postoji univerzalna
temperatura i da postoji temperaturna skala ija nula je apsolutna nula temperature (apsolutna nula). Vrijednost T0 = 0 odgovara maksimalnoj (teoretskoj)
vrijednosti = 1, za bilo koju tvar. Kao to se vidi, termodinamika temperatura
ima puno dublji znaaj od onoga koji proizlazi iz zakona idealnih plinova jer
ona kao termodinamika temperatura ne ovisi ni o vrsti radnog tijela ni o
instrumentu kojim se mjeri temperatura T.
Apsolutna nula temperature odnosi se na stanje bez toplinskog kretanja
estica, tj. na takvo stanje koje odgovara apsolutnom mirovanju, apsolutnom
redu, idealno krutom sustavu, odnosno takvom sustavu od kojeg je odvedena
sva unutarnja energija toplinskog kretanja.
122
4.4. ENTROPIJA
Prvi zakon termodinamike definiran je konstantnou funkcije U u izoliranom sustavu. Treba nai i funkciju koja izraava temelj II. zakona termodinamike, odnosno koja ukazuje na jedan smjer procesa u izoliranom sustavu.
Vidljivo je da promjena te funkcije treba imati isti predznak za sve realne, tj.
ireverzibilne ( nepovrative) procese u izoliranim sustavima. Tako, za razliku od
I. zakona, II. zakon, kada se primjeni na neciklike ireverzibilne procese, treba
biti izraen nejednakou.
123
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
Q
=0.
T
Q
+ 0 =0 .
T0
Budui da se svaki kruni proces moe nadomjestiti s beskonano velikim brojem beskonano malih Carnotovih krunih procesa, prethodna jednadba vrijedi
za svaki reverzibilni ciklus. Kod neizotermnih procesa izmjene topline, voenje
reverzibilnog ciklusa zahtijeva beskonano veliki broj toplinskih izvora i rashladnih spremnika odreenih temperatura.
Uzevi da je T = konst. za svaki elementarni dio toplinske izmjene slijedi
Q
T
Q0
T0
=0
i za cijeli ciklus
Q = 0 .
124
Q
T
Uoljivo je da izraz
Q
T
dS =
odnosno
Q = T dS ,
a to je matematiki izraz II. zakona termodinamike. Entropija je, dakle, funkcija
stanja sustava koja je odreena time to je njen diferencijal u jednom elementarnom krunom procesu jednak omjeru izmeu beskonano male koliine izmijenjene topline i termodinamike temperature sustava.
Za konanu promjenu u sustavu slijedi
2
Q
S =
T
1
i
2
Q1, 2 = T dS .
1
S =
Q1, 2
T
a za adijabatski
S = 0,
dS = 0.
125
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
T
dS >
Q
T
Q
S >
T
1
S >
Q
T
S > 0
dS > 0 .
Tako, jednadbe koje su analitiki izrazi za II. zakon za reverzibilne procese
prelaze u nejednakosti za ireverzibilne (nepovrative) procese.
Isto tako za ireverzibilne ciklike procese (Wirev. < Wrev. ) slijedi
Q Q0 T T0
<
.
Q
T
entropije radnog tijela i promjene entropije toplinskih spremnika. Tako dobivamo sljedei izraz
S > 0
i stoga kriterij ravnotee
S = 0 .
Podjela svih procesa na spontane i nespontane kod odreenih uvjeta nalazi svoj kvantitativni izraz. Tako je neravnotea
S < 0
kriterij koji kazuje da je proces nemogu, tj. proces se ne moe odvijati u izoliranom sustavu ako je vezan sa smanjenjem entropije.
Treba ponovo naglasiti da se uvjet
S 0
odnosi na sve mogue sluajeve u izoliranom sustavu kao cjelini dok se procesi
mogu odvijati u pojedinim dijelovima sustava za koje je
S < 0 .
Drugim rijeima, u neizoliranom sustavu i ireverzibilni i reverzibilni procesi
mogu se takoer odvijati sa smanjenjem entropije. U vezi s tim potrebno je
razlikovati raunanja pri odreivanju vrijednosti S u procesu i raunanja pri
odreivanju mogunosti (izvedivosti) procesa. U prvom sluaju moramo odrediti S za svaki dio sustava dok u drugom sluaju uvijek odreujemo S za izolirani sustav. Tako je naena funkcija koja izraava prirodu procesa, tj. ireverzibilnost procesa se mjeri entropijom.
Iskoritavanje entropije u rjeavanju praktikih, tj. ireverzibilnih procesa
nije mogua jer se znakovi nejednakosti nalaze u svim izrazima koji se odnose
na ireverzibilne procese, npr. u izrazu
S >
Q
,
T
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
dS = dS1 + dS 2
gdje je
dS1 =
T1
dS 2 =
128
Q
T2
Ista koliina topline koja se odvodi (Q) od tijela 1 dovodi se (+Q) tijelu 2.
Stoga
dS =
Q
T1
1
1
=
Q .
T2 T2 T1
Budui da je
T1 > T2
to je i
dS > 0 ,
a to znai da entropija sustava izoliranih tijela mora porasti, ako postoji izmjena
topline izmeu njih pri konanim razlikama temperatura. Taj e porast entropije
biti toliko vei koliko je nepovrativost procesa izraenija. Ako bi razlika temperatura teila nuli, tj.
T2 T1 ,
tada bi izmjena topline izmeu tijela 1 i 2 teila povrativu procesu pa bi i
dS 0 .
Potpuno povrativu izmjenu topline imali bismo samo u graninom sluaju kada
bi bilo
T1 = T2 ,
tj. kada bi oba tijela dola u meusobnu toplinsku ravnoteu. U tom sluaju bilo
bi i
dS = 0 .
Ovo je, kako se vidi, granini sluaj pri kojem praktino i svaka izmjena topline
prestaje. Kako je u naim uvjetima svojstvena nepovrativost procesa (trenje,
izmjena topline pri konanim razlikama temperatura, priguivanje itd.) to je za
nae uvjete karakteristian stalan porast entropije, a prema tome i degradacija
energije.
Kako u svemirskim tako i u mikroskopskim uvjetima mogu postojati procesi koji su sasvim suprotni procesima u naim uvjetima. Zbog toga se namee
pretpostavka da se u takvim uvjetima moe oekivati i opadanje entropije.
Prema tome, moe se u opem sluaju rei da promjena entropije moe biti
jednaka nuli, manja od nule ili vea od nule. Time to je u naim uvjetima porast
entropije najvjerojatniji, stalnost entropije je vrlo malo vjerojatna, a opadanje
entropije nevjerojatno.
129
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
q
s = s B s A =
.
T
A
odsjeka biti jednaka produktu vrijednosti T i beskonano male promjene entropije ds. Taj produkt jednak je izmijenjenoj toplini u povrativom procesu
q = T ds .
Ukupna toplina izmijenjena tijekom itave promjene od A do B jednaka je
zbroju tih malih povrina, a analitiki je jednaka
B
q A,B = T ds
A
ili
q A, B = T (s B s A ) .
Toplina je, dakle, u T, s dijagramu predstavljena povrinom ispod linije
(krivulje) promjene stanja. Zato se esto T, s dijagram naziva i toplinskim
dijagramom.
Iz jednadbe za q slijedi da predznak za q odreuje predznak za ds.
Ako entropija pri promjeni raste, toplina je pozitivna, tj. odvodi se i obratno.
Analitiki to moemo prikazati
ds > 0 q > 0
ds < 0 q < 0.
Treba istai da se u T, s dijagramu prikazuju promjene stanja radnog tijela pa
se i promjena entropije odnosi na radno tijelo.
q = du + w
w = p dv
v = konst. dv = 0 w = 0 q = du ,
zatim
q = cv dT
q = T ds = du + p dv .
131
_________________________________________
v=
ko
nst
.
TEHNIKA TERMODINAMIKA
Slijedi
c dT
ds = v
,
T
odnosno u granicama od 1 do 2
2
dT
s v = s 2 s1 =
.
cv
T
1
qv = u = cv (T2 T1 ) .
132
b)
q p = c p dT
odnosno
ds =
c p dT
T
dT
s p = s 2 s1 =
.
cp
T
1
Ako je c p = konst.
T
s p = c p ln 2
T1
c p > cv
133
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
to je krivulja poloenija od linije za v = konst. Povrina ispod krivulje promjene stanja a 1 2 b odgovara toplini izmijenjenoj u procesu
q p = c p (T2 T1 ) ,
a ona je jednaka promjeni entalpije radnog tijela.
Kako je navedeno, izohora je strmija od izobare. To moemo objasniti
usporedbom danih izraza, tj.
za izobaru
T
s p = c p ln 2 ,
T1
za izohoru
T
s v = c v ln 2 ,
T1
2
t.
ns
ko
=
p
v=
kon
st.
q = du + p dv
T1 = T2 u1 = u 2 du = 0
q = p dv ,
a promjena entropije
ds =
p dv
.
T
Iz jednadbe stanja
p v = R T
p R
= .
T v
dv
,
v
a za promjenu od 1 do 2
2
dv
sT = s 2 s1 = R
v
1
135
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
v
sT = R ln 2 .
v1
Za T = konst. je
v2
p
= 1
v1 p 2
te slijedi
p
sT = R ln 1 .
p2
d) Q = 0 (adijabatski proces)
Za adijabatu vrijedi q = 0. Promjena entropije je
ds =
q
T
136
e) Politropski proces
q = c n dT
2
q c n dT
=
s 2 s1 =
T T
T
s 2 s1 = c n ln 2
T1
s politr. = s 2 s1 = cv
T
n
ln 2
n 1
T1
s = f (T, v)
137
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
q = cv dT + p dv
ili
q
T
Za
dT p
+ dv = ds .
T
T
= cv
p
slijedi iz jednadbe stanja
T
p R
=
T v
dT
dv
+ R
.
T
v
T
v
s = s 2 s1 = cv ln 2 + R ln 2
T1
v1
b) U drugom sluaju neka su poznati p i v na poetku i na kraju procesa, tj.
s = f (p, v).
Diferenciranjem jednadbe stanja slijedi
p dv + v dp = R dT ,
dijeljenjem s p v slijedi
dv dp R dT
.
+
=
v
p
pv
Kako je
pv
=T ,
R
dobivamo
dv dp dT
.
+
=
v
p
T
138
dT
uvrstimo u sljedeu jednadbu
T
ds = c v
dT
dv
+ R
T
v
dobivamo
dv dp
dv
+ R
ds = c v +
p
v
v
ds = (c v + R )
dp
dv
+ cv
.
v
p
Kako je
cv + R = c p
slijedi
ds = c p
dp
dv
+ cv
.
v
p
s = f ( p, T ).
Iz jednadbe
dv dp dT
+
=
v
p
T
slijedi
dv dT dp
.
=
v
T
p
139
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
dv
uvrstimo u sljedeu jednadbu
v
ds = c v
dT
dv
+ R
,
T
v
dobivamo
ds = c v
dT dp
dT
+ R
T
p
T
ds = (cv + R )
ds = c p
dp
dT
R
T
p
dp
dT
R
.
T
p
s1, 2 = s 2 s1 = c p ln
T2
p
R ln 2
T1
p1
zrak, voda). Temperature nie od temperature okoline nije mogue postii bez
prethodnog utroka energije. Kako je okolina toplinski spremnik ogromnog
kapaciteta, dozvoljeno je pretpostaviti da se tlak ( p0 ) i temperatura T0 okoline
praktiki ne mijenjaju pri raznim mehanikim, kemijskim i drugim tehnikim
procesima.
Zadatak se pojednostavnjuje pa moramo imati samo jo jedan toplinski
spremnik da bismo dobili rad koji se po temperaturi ili tlaku ili inae razlikuje
od okoline. Kao drugi toplinski spremnik, koji je potreban za dobivanje rada,
moi emo uvijek uzeti okolinu. Iz ta dva toplinska spremnika moemo rad
dobivati tako dugo dok izmeu njih postoji neravnotea. Budui da je stanje
okoline neovisno o tijeku pojedinih tehnikih procesa, rad e se moi vriti tako
dugo dok se tlak i temperatura odabranog spremnika ne izjednae s tlakom i
temperaturom okoline. Samo se pod tim uvjetom moe iskoristiti itava radna
sposobnost davatelja rada, tj. dobiti najvei rad. Proireni sustav (davatelj rada i
okolina) moemo smatrati zatvorenim, izoliranim sustavom kojemu izvana niti
dovodimo niti odvodimo energiju bilo kojeg oblika. Stoga je Q = 0.
Ako s U i U oznaimo sveukupnu unutarnju energiju proirenog sustava na poetku i na kraju provedene promjene stanja, prema I. glavnom zakonu
slijedi
U U + W = Q = 0
W = U U
Unutarnja energija sveukupnog sustava na poetku i na kraju procesa sastoji se
od unutarnje energije okoline i unutarnje energije davatelja rada, tj.
U ' = U1 + U 01
U ' ' = U 2 + U 02 .
Prema tome je
W0 = p 0 (V2 V1 )
141
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
koji se kao rad potiskivanja okoline uzima od davatelja rada i predaje okolini te
se tako poveava njena unutarnja energija U 0 . Okolini se od davatelja rada
dovodi i neka toplina Q0 , npr. toplina trenja. Ako postavimo bilancu energije
samo za okolinu, bez davatelja rada, po I. glavnom zakonu slijedi
Q0 + W0 = U 02 U 01 .
Pri tome je
Q0 = T0 S 0 ,
a
S 0 = S 02 S 01
prirast entropije.
Iz prethodnih jednadbi slijedi
U 01 U 02 = T0 S 0 p0 (V2 V1 )
Promjena sveukupne entropije proirenog sustava, davatelj rada i okolina, je
S 0 + S 2 S1 0 .
S1 i S 2 odnose se na davatelja rada. Uvrtavanjem izraza za
U 01 U 02
i izraza
S 0 + S 2 S1 = 0
u jednadbu
W = U1 U 2 + U 01 U 02
slijedi
radne sposobnosti davatelja rada njegovo stanje, dakle, treba izjednaiti (uravnoteiti) sa stanjem okoline tako da postane
p 2 = p0
i
T2 = T0 .
Slijedi da je maksimalni mogui rad nekog davatelja rada pri zadanom stanju
okoline ovisan samo o poetnom stanju davatelja rada time i o fizikalno-kemijskim svojstvima davatelja rada, npr. toplinskom kapacitetu i sl. Slijedi da za
dobivanje maksimalnog rada mora davatelj rada povrativim nainom prijei u
stanje koje je u ravnotei s okolinom. Prikazana jednadba za maksimalan rad
predstavlja izraz u najopenitijem obliku. To znai da ovaj izraz vrijedi za sve
povrative procese, bez obzira na vrstu radnog tijela. Za stvarne, tj. nepovrative
procese rad je uvijek manji od maksimalnog.
143
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
144
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
= p1 V1 1 1
V2
= p1 V1 1
po
p1
p3 = p1 = p0
i
T2 = T0 .
To je mogue izvesti na taj nain to e se plinovi najprije adijabatski ekspandirati do temperature okoline (T0 ) , a zatim izotermno (pri T = konst.) ponovo
vratiti na poetni tlak ( p0 ) , slika 39.
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
T3 = T0
i
p1 = p3 = p0
to iz izraza
T
S1 S 3 = m c p ln 1 R ln
T3
p1
p3
slijedi da je
T
T
S1 S 3 = m c p ln 1 = m c p ln 1 .
T0
T3
p 0 (V1 V3 ) = m R (T1 T0 ) = m R T0 1 1 .
T0
Dalje slijedi
U1 U 3 = m cv (T1 T3 )
T3 = T0
146
U 1 U 3 = m c v (T1 T0 ) = m c v T0 1 1 .
T0
Poto je
c p cv = R
to uvrtavanjem navedenih izraza dobivamo
T
T
Wmax . = m c p T0 1 1 ln 1
T0
T0
147
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
p dV
za pojedine odsjeke procesa. Pri tome se mora paziti na predznak pojedinih
integrala. Na prikazanom dijagramu brojana vrijednost integrala
1
p dV > 0
dok je
3
p dV < 0 .
Wukup. = Wtehn. = p dV + p dV + p dV + p dV = p dV
4
1
2
3
V dp
pa je
2
Wtehn. = V dp .
1
148
V dp
1
W = p dV .
Dakle, procesom izmeu stalnih tlakova oznaavamo takav proces u kojem se
radna tvar dovodi stroju pri stalnom tlaku p1 , a odvodi pri stalnom tlaku p 0 .
Ekspanzijska linija moe pri tom biti raznovrsna, npr. izoterma, adijabata, politropa itd.
U posebnom sluaju, kada se ekspanzijska linija pokorava zakonu
p V = konst.
to kod idealnih plinova odgovara izotermi, vrijedi izraz
p dV = V dp
2
p dV = V dp .
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
procesa se pretpostavlja da ulazna tvar, odnosno izlazna tvar imaju stalne parametre stanja, a takoer da je izmjena energije kroz granice sustava konstantna s
vremenom.
Razmotrit emo najprije proces kod kojeg neka tvar, koja dostrujava,
pogoni neki stroj, slika 41. Granice sustava neka najprije budu toplinski nepropusne. Umjesto otvorenog sustava pratit emo kao lake pregledan jedan zatvoreni nadomjesni sustav. Masa tvari m prije procesa ima volumen V1 , a nakon
procesa V 2 . Ova masa proizvodi tehniki rad koji se izvodi kroz granicu sustava. Koliinu tvari koja dostrujava i onu koja odstrujava moemo nadomjestiti u
mislima konstantno optereenim stapovima. Lijevi stap potiskuje masu m volumena V1 protiv konstantnog tlaka p1 . Pri tom stap za utiskivanje mora izvriti
rad p1 V1 koji se troi na utiskivanje.
U1 + p1 V1 = U 2 + p 2 V2 + Wtehn.
Wtehn. = (U 1 + p1 V1 ) (U 2 + p 2 V2 )
150
Wtehn. = H1 H 2 .
Specifini tehniki rad kod toplinski nepropusnih sustava dobiva se ako
se ukupni tehniki rad izrazi po jedinici mase, tj.
wtehn. =
W tehn.
= h1 h2 .
m
Ako granice sustava nisu toplinski nepropusne, energetska bilanca mora obuhvatiti i toplinu koja se izmjenjuje kroz granice sustava, tj.
Q1,2 = W1,2 + U 2 U 1
Q1,2 = Wtehn.1,2 + U 2 U1 + p 2 V2 p1 V1
Q1,2 = Wtehn.1,2 + (U 2 + p 2 V2 ) (U 1 + p1 V1 )
Q1,2 = Wtehn.1,2 + H 2 H 1
odnosno po jedinici mase
q1,2 = wtehn.1,2 + h2 h1 .
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
Mehanika energija moe se pretvoriti i u druge energetske oblike. Povrativim procesima mogue ju je u idealnim prilikama potpuno pretvoriti u potencijalnu ili kinetiku energiju i obratno, potencijalna i kinetika energija daju se
opet u potpunosti pretvoriti u mehaniku energiju. Takoer se elektrina i mehanika energija mogu jedna u drugu u potpunosti pretvoriti i to pomou povrativih generatora (mehanika u elektrinu energiju) i povrativih elektrinih
motora (elektrina u mehaniku energiju). Povrativim smatramo takve strojeve
koji nemaju trenja i ostalih gubitaka.
U ovim primjerima moe se zapaziti da postoji izrazita nesimetrija s
obzirom na smjer energetskih pretvorba. S jedne strane, mehanika, elektrina,
potencijalna i kinetika energija mogu se bez ogranienja pretvarati u toplinu i
unutarnju energiju, a s druge strane nije mogue svu toplinu i unutarnju energiju
pretvoriti u mehaniku energiju, o emu govori II. glavni zakon. Dakle, prema
II. glavnom zakonu dvije su vrste energija: energije koje se mogu neogranieno
pretvarati u druge energetske oblike i energije koje su u tome ograniene. Prve
su nazvane eksergije (Rant, 1953). One su vrjednije ba zbog mogunosti
neograniene pretvorbe.
152
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
energija. Ali za postupke nije dovoljna bilo kakva energija, ve eksergija, takva
energija koja se moe pretvoriti u druge oblike energije. Proizvodnja eksergije
zadatak je energetske tehnike jer potroai troe eksergiju i za vrijeme troenja
ona se pretvara u anergiju.
Nai energetski izvori stvarno su eksergetski izvori. Uobiajeni izrazi kao
to su potronja energije i gubitak energije suprotni su I. glavnom zakonu
jer se energija ne moe ni potroiti niti izgubiti. Nasuprot tome, potronja
eksergije i gubitak eksergije u potpunom su skladu s glavnim zakonima
termodinamike jer se eksergija u nepovrativim procesima troi i gubi pretvarajui se konano i nepovratno u anergiju.
154
Q0 = B + E v
gdje je E v gubitak eksergije. Samo E v je stvarni gubitak jer se poboljanjem
konstrukcije i boljim voenjem procesa moe smanjiti.
Usporeujui dovedenu eksergiju i dobivenu eksergiju, u promatranom
primjeru dobiveni mehaniki rad, moe se definirati eksergijski stupanj djelovanja
E
W E Ev
=
=1 v .
E
E
E
=1.
Termiki stupanj djelovanja zasniva se, dakle, na I. glavnom zakonu, a eksergijski na II. glavnom zakonu termodinamike.
155
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
e = v dp = v dp v dp .
q = dh v dp
3
q = h3 h1 v dp = h3 h1 + e .
1
156
q = T0 (s3 s 2 ) .
Zbog adijabatske ekspanzije
s 2 = s1 ,
a time eksergija
e = h1 h3 T0 (s1 s3 ) .
Ovaj izraz moemo pisati u obliku
e = h h0 T0 (s s0 )
gdje se indeksom 0 oznaava stanje radne tvari pri okolnom tlaku i okolnoj
temperaturi. Veliine bez indeksa odnose se na stanje dobavljene tvari kod konstantnog tlaka. Pri tome je eksergija (radna mo), tj. najvei rad koji moemo
dobiti iz 1 kg tvari koja struji i koja nadolazi pri konstantnom tlaku p, a otputa
se u okolinu tlaka p 0 .
Pojam radne sposobnosti eksergije vrlo je pogodan da njime ocijenimo valjanost raznih kontinuiranih procesa obzirom na pretvorbu energije. Kada
se procesi odvijaju povrativo mora eksergija odvedenih tvari, u koju uraunavamo i dobiveni mehaniki rad, biti jednaka eksergijama dovedenih tvari ukljuujui, naravno, i eksergiju utroenog mehanikog rada, izmijenjenih toplina ili
drugih vrsta energija.
Kada se pojavljuju nepovrativosti, kako nam je poznato, sveukupna e se
eksergija sudionika tijekom procesa umanjiti pa je to smanjenje eksergije neposredna mjera za gubitke koji se vie nikakvim postupcima i sredstvima ne mogu
naknadno ispraviti.
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
ispitivanja, naglo smanji, a zatim proiri presjek struje radnog tijela, odnosno
cijevi kroz koju struji. Na taj nain se radno tijelo priguuje. Proces priguivanja
tee relativno vrlo brzo, tako da je pri tom osobito karakteristina neuravnoteenost radnog tijela zbog vrtloenja, trenja itd. Stoga je priguivanje tipian
primjer nepovrativog procesa.
Zbog relativno velike brzine odvijanja procesa priguivanja, moe se
smatrati da ne postoji uope izmjena topline izmeu radnog tijela i okoline,
osobito ako je cijev dobro izolirana pa se rad priguivanja obavlja na raun
promjene unutarnje energije tijela, tj.
w = u 2 u1 .
Meutim, rad priguivanja, bolje reeno rad koji se nepovratno gubi priguivanjem, jednak je razlici radova struje radnog tijela prije i poslije priguivanja.
Ako je stanje radnog tijela prije priguivanja, na udaljenosti od priguilita na kojem se utjecaj priguivanja moe zanemariti, p1 i v1 , odnosno poslije
priguivanja, pri istim uvjetima p 2 i v 2 , tada e, kako nam je poznato, rad
priguivanja biti
W = p1 F s1 p 2 F s 2 = ( p1 V1 p 2 V2 )
gdje je F, m 2 presjek cijevi, a
s1 i s 2 , m
w = p1 v1 p 2 v 2 .
Kada je Q = 0 slijedi
u1 + p1 v1 = u 2 + p 2 v 2 ,
odnosno
h1 = h2 ,
tj. prilikom priguivanja, ako se zanemari izmjena topline s okolinom, kako znamo, entalpija radnog tijela i to ne samo idealnog plina nego takoer i realnih
plinova i tekuina, je konstantna.
Na primjeru procesa priguivanja moe se uoiti sljedee:
a) znaenje uvoenja pojma entalpije kao veliine stanja u termodinamici;
b) entalpija, kao veliina dobivena analizom povrativih promjena stanja, moe
imati i veliki praktiki znaaj u analiziranju tipinih nepovrativih procesa
kao to je to, npr. u promatranom sluaju priguivanje.
p0 < p1 < p a .
Zrak u spremniku e se stlaiti i pri tome ugrijati. Zanima nas ta promjena
temperature kao i masa uvedenog zraka. Za utiskivanje uvedenog zraka u
spremnik troi se rad
W = p a Va ,
odnosno taj rad vri atmosferski tlak. Za taj iznos mijenja se unutarnja energija
sustava, tj.
159
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
U 2 U 1 = p a Va = p a v a m a .
Prije punjenja, temperatura zraka u spremniku jednaka je atmosferskoj temperaturi, T0 . Nakon punjenja, u spremniku temperatura je porasla na T1 . Navedenu
jednadbu moemo stoga napisati u sljedeem obliku
U 2 U1 = (m0 + ma ) cv (T1 T0 ) = p a v a ma = R T0 ma .
m0 i m a izrazit emo jednadbom stanja, tj.
p V
m0 = 0 0
R T0
(m0 + ma ) =
p1 V0
.
R T1
T1 = T0
p
1 + ( 1) 0
p1
vanjske okolnosti pod kojima se mijeanje provodi. Tako e mijeanje pri stalnom volumenu dati drugi rezultat nego li pri stalnom tlaku. Raunanje pojednostavnjujemo pretpostavkom da se sustavu za vrijeme mijeanja toplina niti
dovodi niti odvodi. Ako bi se toplina ipak izmjenjivala, u raunima uvijek
moemo uzeti kao da je izmijenjena nakon zavretka mijeanja jer je za bilancu
energije svejedno u kojem se vremenskom slijedu izmjenjuju pojedini iznosi
energije.
= m1 c v1 + m 2 c v2 + ... + m n c vn T .
Odatle slijedi
n
T=
mi c vi Ti
i =1
n
mi cvi
i =1
mi =
)
.
pi Vi
Ri Ti
cv i
1
=
Ri i 1
161
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
dobivamo
pi Vi
1)
.
T = n i =1 i
pi Vi
i =1 ( i 1) Ti
n
Kada se npr. mijeaju samo dvoatomni plinovi, tj. plinovi s jednakim i , slijedi
n
pi Vi
T = i =1
p V
i i
i =1 Ti
n
gdje su p' , p' ' , ... parcijalni tlakovi pojedinih sudionika u smjesi. Parcijalni
tlakovi se, naravno, razlikuju od tlakova p1 , p 2 , ... prije mijeanja. Iz
jednadbe stanja slijedi
m R T
,
p' = 1 1
V
p1 =
m1 R1 T1
,
V1
a odatle
V T
p ' = p1 1
V T1
V T
p' ' = p 2 2
V T2
te se za ukupni tlak smjese dobiva
162
p=
T
V
i =1
p i Vi
.
Ti
pi Vi
T = i =1
pi Vi
= i =1
Vi
i =1
U1 + U 2 + ... + p1 V1 + p 2 V2 + ... = U + p V ,
odnosno
H1 + H 2 + ... + H n = H .
Entalpija dovedenog plina i je
H i = mi c pi Ti .
H i = mi c pi Ti ,
i =1
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
n
H = mi c pi T .
i =1
i =1
i =1
mi c pi Ti = mi c pi T ,
a odatle
n
mi c pi Ti
T = i =1
mi c pi
i =1
Analogno dobivenom izrazu za izraunavanje temperature pri stalnom volumenu slijedi izraz
n
T=
i =1 i 1
n
i
pi Vi
p V
i i
Ti
i =1 i 1
pi Vi
T = i =1
p V
i i
i =1 Ti
n
m R T
V'= 1 1
p
m R T
V1 = 1 1 1 .
p1
Iz izraza za
164
V'
, slijedi
V1
p T
V ' = V1 1
p T1
p T
V ' ' = V2 2
.
p T2
Ako te izraze uvrstimo u sljedei izraz
V=
T n pi Vi
.
p i =1 Ti
Kada svi plinovi struje pod istim tlakom, dobivamo jednostavniji izraz
n V
V =T i .
i =1 Ti
Primjer 4.1.
1 kg duika komprimira se od p1 = 1 bar i t1 = 15 C na p 2 = 8.5 bar i
t 2 = 100 C. Koliko topline pri tome treba odvesti?
Rjeenje
T2 p 2 n
=
T1 p1
T
n 1
log 2 =
log
T1
n
p2
p1
165
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
T
log 2 log 373
T1
n 1
288
=
=
8 .5
p2
n
log
log
1
p1
n = 1.14
C v2atomni plin = 20.930 kJ kmol 1 K 1
C v2atomni plin =
q1, 2 = cv
20.930
= 0.748 kJ kg 1 K 1
28
n
(T2 T1 ) = 0.748 1.14 1.4 (373 288) = 118.08 kJ kg 1
n 1
1.14 1
Primjer 4.2.
Dizel motor usisava zrak p1 = 884 mbar, t1 = 100 C i komprimira ga
politropski (n = 1.3). Na koji tlak treba komprimirati zrak da se postigne temperatura paljenja goriva od 650 C?
Rjeenje
p 2 T2
=
p1 T1
T
p 2 = p1 2
T1
Primjer 4.3.
166
n1
1.3
n1
923 1.31
= 0.884
= 44.83 bar
373
U 2 U1 = m cv (T2 T1 )
p V
0.8 10 5 5 10 3
m= 1 1 =
= 0.00374 kg
8314
R T1
373
29
n 1
T2 p 2 n
=
T1 p1
T2 = T1
n 1
p2
p1
1.351
n
35 1.35
= 373
= 992 K
0.8
U 2 U 1 = 0.00374
20.93
(992 373) = 1.67 kJ
29
Primjer 4.4.
5 kg vodika temperature 600 C, volumena 1 m 3 komprimira se izotermno na 3 puta manji volumen. Tada se toplina odvodi pri p = konst. dok se
volumen ne smanji za 2 puta od volumena nakon izotermne kompresije. Odrediti veliine p, V, T, odvedenu toplinu i utroeni rad.
Rjeenje
p1 =
m R T1
=
V1
8.314
873
2
= 18145 kPa = 181.45 bar
1
za T = konst.
167
TEHNIKA TERMODINAMIKA
_________________________________________
p 2 V1
V
=
p 2 = p1 1 = 181.45 3 = 544.35 bar
p1 V2
V2
V2 1
V
= V2 = 1 = 0.33 m 3
3
V1 3
za p = konst.
V3 1
V
=
V3 = 2 = 0.165 m 3
V2 2
2
T3 V3
T
873
=
T3 = 2 =
= 436.5 K
T2 V2
2
2
V
8.314
1
Qizoter. = m R T ln 2 = 5
873 2.3 log = 19912 kJ
V1
2
3
Qizobara = m c p (T3 T2 ) = 5
29.30
(436.5 873) = 31974 kJ
2
Primjer 4.5.
1 kg zraka temperature 20 C treba ugrijati na 180 C i to:
a) uz konstantan tlak,
b) uz konstantan volumen,
c) politropskom kompresijom (n = 1.2).
Treba izraunati promjenu entropije za sva tri sluaja.
168
Rjeenje
a)
s = s 2 s1 = c p ln
T2 29.31
453
=
2.3 log
= 0.440 kJ kg 1 K 1
T1
293
29
169
b)
T
20.93
453
s = s 2 s1 = c v ln 2 =
2.3 log
= 0.314 kJ kg 1 K 1
29
T1
293
c)
T
s = s 2 s1 = c n ln 2
T1
s = c v
s =
T
n
ln 2
n 1
T1
2.3log
= 0.314 kJ kg 1 K 1
29
1.2 1
293
Primjer 4.6.
Nekom plinu dovodimo 334.94 kJ topline kod nepromijenjenog volumena
te mu se pri tom mijenja temperatura s neke poetne na neku konanu. Ako tako
zagrijani plin naknadno ekspandiramo adijabatski do iste poetne temperature,
koliko rada dobijemo ovom adijabatskom ekspanzijom?
Skica u p, V i T, s dijagramu!
Rjeenje
Q = U 3 U1 + W
Temperatura plina na kraju jednaka je poetnoj temperaturi pa je prema tome
U 3 = U1 .
Za vrijeme dovoenja topline uz konstantni volumen
Wv = 0 ,
a za vrijeme adijabatske promjene stanja
Qadij. = 0
169
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Qv = Wadij. = 334.94 kJ
ili
(T2 T1 ) =
W2 , 3 =
Q1,2
m cv
Q1,2
R
m
1
m ( p 2 v 2 p 3 v3 ) m R (T2 T3 ) m R (T2 T1 )
=
=
1
1
1
Q1, 2
R
m
1 = Q = 334.94 kJ
1, 2
1
mR
W 2, 3 =
Q1
v=
ko
nst
.
,2
Q2
=
,3
Slika P4.6.
170
Primjer 4.7.
Zrak se komprimira politropski (n = 1.1) do tlaka 1471.00 kPa. Poslije
toga plinu se dovodi toplina pri stalnom tlaku. Na kraju plin adijabatski
ekspandira do poetnog stanja. Poetni tlak je 98.066 kPa, a temperatura 17 C.
a) Skicirati proces u p, v dijagramu i izraunati osnovne veliine stanja u
karakteristinim tokama.
b) Nai koristan rad i izmijenjenu toplinu.
c) Odrediti ciklusa.
d) Odrediti promjenu entropije pri politropskoj kompresiji.
Rjeenje
Slika P4.7.
Stanje
1
2
3
p
kPa
98.066
1471.00
1471.00
v
m kg 1
0.85
0.0723
0.123
3
T
K
290
371
629
171
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
a)
p v = R T
8.314
290
v1 = 29
= 0.85 m 3 kg 1
98.066
n 1
1.11
T2 p 2 n
1471.00 1.1
T2 = 290
= 371 K
=
T1 p1
98.066
8.314
371
v 2 = 29
= 0.0723 m 3 kg 1
1471.00
1
0.286
T3 p 3
1471.00
=
T3 = 290
= 629 K
T1 p1
98.066
8.314
629
29
v3 =
= 0.123 m 3 kg 1
1471.00
b)
w = q q0
29.31
q 2,3 = c p T3 T2 =
(629 371) = 261 kJ kg 1
29
q1, 2 = c n (T2 T1 ) = c v
n
(T2 T1 ) = 20.93 1.1 1.4 (371 290)
n 1
29
1.1 1
q1, 2 = 175.40 kJ kg 1
w = 261 175.40 = 85.60 kJ kg 1
c)
172
q q0
85.60
=
= 0.33 30 %
q
261
d)
T
20.93 1.1 1.4
371
ln
= 0.533 kJ kg 1K 1
s 2 s1 = c n ln 2 =
T1
29
1 .1 1
290
Primjer 4.8.
Zrak tlaka p1 = 1176.8 kPa, t1 = 20 C izobarno se iri do v 2 = 3v1 , a
onda se izohorno hladi do stanja iz kojeg se adijabatskom kompresijom postie
poetno stanje. Treba nai
a) skicu u p, v i T, s dijagramu
b) veliine p, v i T u karakteristinim tokama
c) izmijenjene topline i koristan rad.
Rjeenje
a)
p=
st.
kon
s t.
on
k
=
Slika P4.8.
b)
173
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
R T1
=
v1 =
p1
8.314
293
29
= 0.0714 m 3 kg 1
1176.8
v 2 = 3 v1 = 3 0.0714 = 0.2142 m 3 kg 1
za p = konst.
T2 v 2
v
=
T2 = T1 2 = 293 3 = 879 K
T1 v1
v1
ili
p v
1176.8 0.2142
= 879 K
T2 = 2 2 =
8.314
R
29
v3 = v 2 = 0.2142 m 3 kg 1
adijabata 1 3
1.4
v1
p3 v1
1
p v
252.77 0.2142
T3 = 3 3 =
= 189 K
8.314
R
29
c)
dovedena toplina
q1, 2 = c p (T2 T1 ) =
29.31
(879 293) = 592.3 kJ kg 1
29
odvedena toplina
q 2,3 = c v (T3 T2 ) =
20.93
(189 879 ) = 498 kJ kg 1
29
koristan rad
w = q1,2 q 2,3 = 94.3 kJ kg 1
174
q q o w 94.3
= =
= 0.16 16 %
q
q 592.3
Primjer 4.9.
1 kmol zraka t1 = 25 C, p1 = 98.07 kPa komprimira se politropski
(n = 1.5) u stanje 2, a zatim se vri adijabatska ekspanzija do t 3 = 25 C te kompresija uz stalnu temperaturu na poetni tlak. Pri izotermnoj kompresiji odvodi
se 753.6 kJ kmol 1 .
a) skica u p, V dijagramu
b) veliine p, V, i T u karakteristinim tokama
c) izmijenjene topline, dobiveni rad i termiki stupanj djelovanja.
Rjeenje
a)
Q2,3= 0
Slika P4.9.
b)
175
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Stanje
1
2
3
V
p
T
kPa
K
m3
98.07
25.3
298
597.00
7.58
544
72.38
34.2
298
n R T1 1 8.314 298
=
= 25.3 m 3
V1 =
p1
98.07
w3,1 =
753
= 25.99 kJ kg 1
29
p
w3,1 = R T ln 3
p1
p
25.99
= 0.304
ln 3 =
p1 8.314
298
29
p3 = 72.38 kPa
V3 =
1 8.314 298
= 34.2 m 3
72.38
Za toku 2 ne znamo nikakav parametar. Meutim, toka 2 je s tokom 1 povezana politropom, a s tokom 3 adijabatom, zato
T1 V2
=
T2 V1
T3 V2
=
T2 V3
n 1
298 V2
=
T2 34.2
298 V2
=
T2 25.3
0.4
0.5
V
2
25.3
0.5
V
= 2
34.2
0.5 log V2 0.5 log 25.3 = 0.4 log V2 0.4 log 34.2
V2 = 7.58 m 3
298 7.58
=
T2 25.3
0.5
0.4
T2 = 544 K
p2 =
1 8.314 544
= 597 kPa
7.58
c)
Q1, 2 = n C n (T2 T1 ) = n C v
Q1,2 = 1 20.93
n
(T2 T1 )
n 1
1.5 1.4
(544 298) = 1030 kJ
1.5 1
Q2,3 = 0
Q3,1 = 753.6 kJ
W
276.4
=
= 0.268 26.8 %
Q1, 2 1030
Primjer 4.10.
Zrak tlaka 0.73 bar i temperature 20 C komprimira se izotermno do
stanja 2, a zatim politropski (n = 1.55) do stanja 3. Koliina izmijenjene topline
pri politropskoj kompresiji iznosi Q2,3 = 1080 kJ kmol 1 . Pri izotermnoj kompresiji odvodi se 760 kJ kmol 1 topline.Iz stanja 3 plin se izobarno iri do stanja
4 iz kojeg se izohorno vraa u poetno stanje.
a) Skicirati proces u p, v dijagramu.
b) Odrediti osnovne veliine stanja u karakteristinim tokama procesa.
c) Odrediti termodinamiki stupanj iskoritenja.
177
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Rjeenje
a)
Slika P4.10.
b)
Stanje
1
2
3
4
v
m kg 1
1.15
0.84
0.34
1.15
p
bar
0.73
0.997
4.06
4.06
T
K
293
293
482
1628
8.314
293
R T1
29
v1 =
=
= 1.15 m 3 kg 1
2
p1
0.73 10
p
Q1, 2 = W1, 2 = R T2 ln 1 = 760 kJ kmol 1
p2
8.314 293 ln
ln
178
0.73
= 760
p2
0.73
760
=
p 2 8.314 293
p 2 = 0.997 bar
8.314
293
R T2
29
v2 =
=
= 0.84 m 3 kg 1
2
p2
0.997 10
Q2,3 = C n (T3 T2 ) = C v
1080 = (29.31 8.314 )
n
(T3 T2 )
n 1
1.55 1.4
(T3 293)
1.55 1
T3 = 482 K
p3 =
R T3
v3
T2 V3
=
T3 V2
1
T2 n1
T
3
n 1
1
T2 n 1
v
= 3 v3 = v 2
v2
T3
1
293 1.551
v3 = 0.84
= 0.34 m 3 kg 1
482
8.314
482
p3 = 29
= 406 kPa = 4.06 bar
0.34
p 4 = p3 = 4.06 bar
v 4 = v1 = 1.15 m 3 kg 1
p v
406 1.15
= 1628 K
T4 = 4 4 =
8.314
R
29
179
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
c)
Primjer 4.11.
Plinska smjesa masenog sastava N2 : O2 : CO2 = 3 : 4 : 1 temperature 30
C i tlaka 1.2 bar zapoinje kruni proces politropskom kompresijom (n = 1.5)
do stanja 2. Iz stanja 2 smjesa se adijabatski ekspandira do temperature 40 C,
odakle se izobarno hladi do stanja 4 ( v 4 = 1.169 m 3 kg 1 ). Iz ovog stanja smjesa se izotermno komprimira u poetno stanje.
( C p , CO 2 = 35.08 kJ kmol 1 K 1 )
a) Skicirati proces u p, v i T, s dijagramu.
b) Odrediti veliine p, v i T u karakteristinim tokama procesa.
c) Odrediti termodinamiki stupanj iskoritenja.
Rjeenje
a)
q2,3= 0
Slika P4.11.
180
b)
v
m kg 1
0.669
0.114
1.208
1.169
p
kPa
120
1706
68.69
68.69
Stanje
1
2
3
4
T
K
303
734
313
303
3
8
N 2 = , O2 =
4
1
, CO 2 =
8
8
Rs = i Ri
Rs = N 2 R N 2 + O2 RO2 + CO2 RCO2
Rs =
+
+
= 0.265 kJ kg 1 K 1
8 28
8 32
8 44
v1 =
R T1 0.265 303
=
= 0.669 m 3 kg 1
p1
120
p4 =
R T4 0.265 303
=
= 68.69 kPa
v4
1.169
p3 = p 4 = 68.69 kPa
v3 =
R T3 0.265 313
=
= 1.208 m 3 kg 1
p3
68.69
n -1
1.51
303 v 2
=
T2 0.669
313 v 2
=
T2 1.208
-1
181
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
cp
cv
c p = i c p,i
c p = N 2 c p, N 2 + O2 c p,O2 + CO2 c p,CO2
cp =
+
+
= 0.950 kJ kg 1 K 1
8 28
8 32
8 44
0.950
= 1.387
0.685
T2 =
T2 =
303
v2
0.669
313
v2
1.208
303
v2
0.669
0.5
0.5
v
1.033 2
0.669
0.387
313
v2
1.208
0.5
0.387
v
= 2
1.208
0.387
0.5 1.033 log v 2 0.5 1.033 log 0.669 = 0.387 log v 2 0.387 log1.208
0.1295 log v 2 = 0.1223
v 2 = 0.114 m 3 kg 1
T2 =
182
303
0.114
0.669
0.5
= 734 K
p2 =
R T2 0.265 734
=
= 1706 kPa
v2
0.114
c)
q1, 2 = c v
q1, 2 = 0.685
n
(T2 T1 )
n 1
1.5 1.387
(734 303) = 66.72 kJ kg 1
1 .5 1
q 2,3 = 0
q3, 4 = c p (T4 T3 ) = 0.950 (303 313) = 9.5 kJ kg 1
p
68.69
q 4,1 = p1 v1 ln 4 = 120 0.669 ln
= 44.79 kJ kg 1
p1
120
Primjer 4.12.
Koliko rada u najpovoljnijem sluaju se dobije od 2 kmola CO2 stanja
p1 = 147.1 kPa i t1 = 200 C ako je stanje okoline p 0 = 98.07 kPa i
t 0 = 20 C?
Rjeenje
473
147.1
2 8.314 2.3 log
= 26.83 kJ K 1
293
98.07
183
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
2 8.314 473
= 53.47 m 3
147.1
V2 =
2 8.314 293
= 49.68 m 3
98.07
Primjer 4.13.
U rezervoaru volumena 0.3 m 3 nalazi se zrak pod tlakom od 4903.3 kPa i
temperature 20 C. Tlak i temperatura okoline su p 0 = 98.07 kPa i t 0 = 20 C.
Izraunati maksimalni rad koji se moe dobiti od komprimiranog zraka u
rezervoaru.
Rjeenje
Wmax . = p1 V1 ln
p1
1+
p0
p0
p1
4903.3
98.07
ili
T1 = T2 U1 = U 2
Wmax. = p0 (V1 V2 ) T0 (S1 S 2 )
p
T2 = T1 S1 S 2 = m R ln 2
p1
184
p V
4903.3 0.3
m= 1 1 =
= 17.51 kg
8.314
R T1
293
29
p V
4903.3 0.3
V2 = 1 1 =
= 15 m 3
p2
98.07
Wmax . = 98.07 (0.3 15) 293 17.51
8.34
98.07
2.3 log
= 4306 kJ
29
4903.3
Primjer 4.14.
U zatvorenom spremniku volumena 10 m 3 nalazi se plinska smjesa N2 i
He u masenom odnosu 6 : 8 pod nadtlakom od 1000 kPa i temperaturi 281 K.
Smjesa se zagrije na 308 K. Barometarski tlak iznosi 1.013 bar.
a) Pod kojim e se nadtlakom nalaziti plinska smjesa nakon zagrijavanja?
b) Koliko bi se maksimalno moglo dobiti rada iz ovako nastale plinske smjese
ako je stanje okoline p 0 = 101.3 kPa i t 0 = 17 C?
Rjeenje
a)
N2 =
6
14
He =
8
14
Rs = i Ri = N 2 R N 2 + He RHe
Rs =
6 8.314 8 8.314
+
= 1.315 kJ kg 1 K 1
14 28
14
4
ms =
p1 V
1101.3 10
= 29.80 kg
=
R s T1 1.315 281
185
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
p2 =
b)
c p ,s =
6 29.31 8 20.93
+
= 3.439 kJ kg 1 K 1
14 28
14
4
T
p
T0 (S1 S 2 ) = T0 m s c p , s ln 1 m s Rs ln 1 =
T2
p2
308
290
29.80 1.315 ln
1207
= 26369 kJ
101.3
m R T
p 0 (V1 V2 ) = 101.3 10 s s 2
p2
p 0 V1 V2 = 101.3 10
= 10351 kJ
Primjer 4.15.
U boci volumena 70 dm 3 nalazi se argon pod tlakom 11 bar i temperaturom koja je jednaka temperaturi okoline. Ako se uslijed zagrijavanja, argon u
boci ugrije za 60 C koliko bi rada u najpovoljnijem sluaju mogli dobiti iz tog
plina nakon zagrijavanja? Stanje okoline je p0 = 1 bar i t 0 = 15 C.
Rjeenje
186
m Ar =
p1 V1 11 10 2 70 10 3
= 1.29 kg
=
8.314
R Ar T1
288
40
187
m R Ar T2
p1 = Ar
=
V
8.314
348
40
= 1333 kPa
70 10 3
1.29
20.93 8.314
(348 288) = 24.41 kJ
40
T2 = T0
p 2 = p0
T
T0 (s1 s 2 ) = T0 m c p ln 1 m R ln
T2
p1
p2
20.93
348
8.314
13.32
m R T2
p 0 (V1 V2 ) = 1 10 2 70 10 3
p2
8.314
1.29
288
40
= 70 kJ
p 0 (V1 V2 ) = 1 10 70 10
1 10 2
Primjer 4.16.
Koliko se maksimalno moe dobiti rada iz novonastale smjese ako se
700 dm 3 plina masenog sastava H2 = 2 %, CO2 = 38 % i N2 = 60 %,
temperature 127 C i tlaka 2.65 bar pomijea s 800 dm 3 plina masenog sastava
CO = 25 % i N2 = 75 % iste temperature i tlaka. Stanje okoline je normalno.
Podaci: C p ,CO 2 = 36.08 kJ kmol 1 K 1 .
187
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Rjeenje
p1 V1
R s ,1 T1
n
R s ,1 = i Ri
i =1
8.314
8.314
8.314
+ 0.38
+ 0.60
= 0.333 kJ kg 1 K 1
2
44
28
m s ,1 =
2.65 10 2 700 10 3
= 1.393 kg
0.333 400
m s,2 =
p 2 V2
R s , 2 T2
n
R s , 2 = i Ri
i =1
Rs,2 = CO RCO + N 2 R N 2
R s , 2 = 0.25
8.314
8.314
+ 0.75
= 0.297 kJ kg 1 K 1
28
28
m s,2 =
2.65 10 2 800 10 3
= 1.784 kg
0.297 400
H2 =
mH2
CO 2 =
mCO 2
N2 =
mN2
CO =
mCO 0.446
=
= 0.141
3.177
ms
ms
ms
ms
0.0279
= 0.009
3.177
0.5293
= 0.166
3.177
2.1738
= 0.685
3.177
c p, s = i c p,i
i =1
c p ,s = H 2 c p,H 2 + CO 2 c p,CO 2 + N 2 c p
+ CO c p,CO
N2
c p,s = 0.009
29.31
29.31
36.08
29.31
+ 0.166
+ 0.685
+ 0.141
28
28
44
2
c p,s = 1.132 kJ kg 1 K 1
n
R s = i Ri
i =1
8.314
8.314
8.314
8.314
+ 0.166
+ 0.685
+ 0.141
28
28
44
2
R s = 0.312 kJ kg 1 K 1
189
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
plin
T1 = 400 K
p1 = 2.65 bar
okolina
T0 = T2 = 273 K
p 0 = p 2 = 1.013 bar
U1 U 2 = m s cv,s (T1 T2 ) = 3.177 0.82 (400 273) = 331 kJ
T
T0 (s1 s 2 ) = T0 m c p, s ln 1 m s R s ln
T2
p1
p2
265
400
m R T
p 0 (V1 V2 ) = 101.3 1.5 s s 2
p2
Primjer 4.17.
a) Koliko se maksimalno moe dobiti rada iz 2 m3 plinske smjese masenog
sastava CO2 = 25 % i N2 = 75 %, temperature 300 K i tlaka 2.1 bar ako je
stanje okoline p 0 = 1.1 bar i t 0 = 15 C?
b) Kolika bi bila radna sposobnost (eksergija) ovako nastale plinske smjese?
Podaci: C p ,CO 2 = 36.08 kJ kmol 1 K 1 .
190
Rjeenje
a)
2 m 3n =
2
= 0.089 kmol
22.414
n
R s = i Ri
i =1
Rs = CO2 RCO2 + N 2 R N 2
R s = 0.25
8.314
8.314
+ 0.75
= 0.270 kJ kg 1 K 1
28
44
Ms =
R 8.314
=
= 30.79 kg kmol 1
0.27
Rs
n
c p, s = i c p,i
i =1
c p , s = CO 2 c p,CO 2 + N 2 c p
N2
c p,s = 0.25
29.31
36.08
+ 0.75
= 0.99 kJ kg 1 K 1
28
44
T
T0 (s1 s 2 ) = T0 n s C p, s ln 1 n s R ln
T2
p1
p2
300
210
191
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
n R T1 n s R T2
p 0 (V1 V2 ) = 110 s
p1
p2
= 97 kJ
210
110
Wmax . = 24 + 106 97 = 33 kJ
b)
e = h1 h0 T0 (s1 s0 )
e = h1 h2 T0 (s1 s 2 )
h1 h2 = c p , s (T1 T2 ) = 0.99 (300 288 ) = 12 kJ kg 1
T
T0 (s1 s 2 ) = T0 c p, s ln 1 R s ln
T2
p1
p2
300
210
1
T0 (s1 s 2 ) = 288 0.99 ln
0.27 ln
= 38 kJ kg
288
110
e = 12 + 38 = 50 kJ kg 1
Primjer 4.18.
Treba odrediti gubitak eksergije za 1 kg N2 koji iz stanja p1 = 7 bar i
T1 = 770 K prelazi u stanje p 2 = 2 bar i T2 = 320 K ako je stanje okoline 283 K.
Rjeenje
T
e = h1 h2 T0 (s1 s 2 ) = c p (T1 T2 ) T0 c p ln 1 R ln
T2
p1
p2
770 8.314
7
log
320
28
2
e = 317 kJ kg 1
192
Primjer 4.19.
Treba odrediti gubitak eksergije zraka pri priguivanju od p1 = 100 bar
na p 2 = 50 bar. Temperatura okoline je 300 K.
Rjeenje
e = e1 e2 = h1 h2 T0 (s1 s 2 )
pri priguivanju h = konst.
p
e = T0 (s1 s 2 ) = T0 R ln 1
p2
e = 300
100
8.314
2.3 log
= 59.6 kJ kg 1
50
29
193
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
p0
v0
dh = du + p dv + v dp = q + v dp ,
odakle za adijabatsku promjenu stanja ( q = 0 i q = 0 ) slijedi
v dp = dh ,
odnosno
v dp = dh .
Rad pri adijabatskom istjecanju bez trenja, teoretski rad istjecanja wt 1
kg plina ili pare, dobiva se integriranjem posljednje jednadbe, tj.
p0
wt = v dp = h h0 .
p
02
2
= wt
0 = 2(h h0 ) .
Pomou h, s dijagrama mogu se, dakle, lako izraunati rad i teorijska brzina
istjecanja.
195
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
h = ht hi
(vidi sliku 46), a to znai smanjenje brzine istjecanja, odnosno rada (kinetike
energije) pri istjecanju pa ako se uvede koeficijent trenja , slijedi stvarna brzina
istjecanja
= 0 = 2(h h0i ) ,
odnosno stvarni (unutarnji) rad pri istjecanju 1 kg plina ili pare
wi = ht h = hi
gdje je hi stvarni (unutarnji) toplinski pad, dok gubitak rada (kinetike energije)
zbog trenja iznosi h.
196
p v = R T
ne moe primijeniti i na stvarne plinove. Takav eksperiment mogue je izvesti
pomou jednostavnog laboratorijskog ureaja prikazanog na slici 47. Neka je u
posudi A zatvoren 1 kg stvarnog (realnog) plina koji se eli ispitivati. Pomou
termostata B odrava se odreena stalna temperatura tijekom ispitivanja, koju
pokazuje toplomjer t. Zatvoreni plin je mogue pri toj temperaturi komprimirati
podizanjem ive u posudi A pomou crpke D na sve manji volumen, to se
moe oitati na odgovarajuoj skali oznaenoj na posudi A. S promjenom volumena mijenjat e se i tlak, tj. tlak e rasti pri kompresiji, a to se moe oitati na
manometru C.
197
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
pI
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
zrak, tekui kisik, ugljikov dioksid itd). Obje su faze tijekom procesa ukapljivanja u ravnotei jer su pri istoj i stalnoj temperaturi i tlaku. To znai da u ovom
sluaju tlak i temperatura nisu meusobno neovisne veliine stanja, ve je vrijednost jedne od njih uvijek uvjetovana vrijednou druge. Meutim, zbog toga
to se itav, u ovom sluaju dvofazni sustav, iako iste tvari, sastoji od tekuine i
plina, iji su specifini volumeni, odnosno gustoe, razliiti, to se i ravnotea
dvofaznog sustava tijekom kondenzacije ponekad naziva heterogena ravnotea, za razliku od ravnotee stanja nekog fiziki homogenog tijela. Uoljivo je da
se izotermna promjena stanja TV = konst. odvijala tako da je u jednom dijelu
procesa (V a) postojala samo plinska faza, a u drugom dijelu plinska i tekua
faza (a b), a u treem dijelu (b c) samo tekua faza promatrane tvari.
Za vrijeme kondenzacije tlak se ne mijenja. Tek nakon to se ukapljio sav
plin i pri tom zauzeo volumen tekuine (vrele kapljevine), tlak e porasti vrlo
naglo pri novom smanjivanju volumena (b c). Ako pretpostavimo sada da se
proces odvija u suprotnom smjeru, oito je da e u toki b nastupiti, suprotno
kondenzaciji, proces isparavanja tekuine koji e trajati sve dok i posljednja
kapljica tekuine ne ispari (stanje a). Temperatura e ostati konstantna tijekom
procesa isparavanja, a poet e ponovo rasti tek daljnjim zagrijavanjem (pregrijavanjem) plinske faze promatrane tvari. Prema tome proizlazi da su proces
kondenzacije (ukapljivanja) i proces isparavanja dva meusobno suprotna
procesa. Oni su takoer, kako nam je poznato, i dva potpuno povrativa procesa,
jer se odvijaju uz postojanje toplinske i mehanike ravnotee (p, T = konst.).
Potrebno je napomenuti da je svaki plin mogue, pri danim uvjetima tlaka
i temperature, pretvoriti u tekuinu. Nekada su se oni plinovi koje nije bilo
mogue, pri tadanjim eksperimentalnim mogunostima, pretvoriti u tekue
stanje (zrak, vodik itd.) nazivali permanentnim plinovima, dok danas taj naziv
gubi smisao.
Ako bi se prikazani eksperimenti izveli detaljnije, tj. za razne vrijednosti
T = konst., tada bi snop izotermi imao izgled prikazan na slici 49. Kao to se
vidi vodoravni odsjeak na pojedinim izotermama, a to znai i dio na kojem se
one poklapaju s odgovarajuim izobarama, dui je to su temperatura i odgovarajui tlak procesa kondenzacije, odnosno isparavanja, nii i obratno. Pri odgovarajuim uvjetima temperature i tlaka vodoravni odsjeak postaje beskonano
mali (tei k nuli), tj. prelazi u toku K. Stanje koje odgovara toki K naziva se
kritino stanje, a definirano je (odreeno) kritinom temperaturom ( TK ), kritinim tlakom ( p K ) i kritinim volumenom ( v K ).
Kritino stanje (kritina toka K) predstavlja prijevojnu toku (toku
infleksije) na kritinoj izotermi TK = konst. u kojoj je tangenta kritina izobara
200
T > TK
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Na slici 51. prikazana je usporedba zraka, koji je u normalnim okolnostima po svojim svojstvima vrlo blizak idealnom plinu, s idealnim plinom. Hansen
je, 1926. godine prouavao vrijednosti plinske konstante zraka
R =
pv
T
1.0
0.5
p / bar
Slika 51. Usporeivanje zraka s idealnim plinom Hansenov dijagram
Za prikazivanje i analiziranje odstupanja stvarnih plinova od idealnog
plina vrlo je pogodan jo i dijagram koji je uveo Amagat, a koji ima za ordinatu
p v, a za apscisu p. Na slici 52. prikazano je odstupanje CO2 od idealnog plina
u Amagatovom dijagramu. Izoterme idealnog plina (p v = konst.) na ovom
dijagramu su pravci paralelni s osi apscise. Kako se vidi na slici, odstupanja
stvarnih izotermi CO2 od izotermi idealnog plina toliko su vea koliko je tlak
vii i temperatura nia. Crtkana krivulja predstavlja geometrijsko mjesto mini203
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
p / bar
t B < t1 .
Ako bi se izvrio proces u suprotnom smjeru, tj. od B do A, u stanju 1 na
temperaturi t1 nastupilo bi isparavanje tekue faze, odnosno od 1 do A novo
zagrijavanje (pregrijavanje) plinske faze. Kako se vidi, stanje 1 predstavlja granicu izmeu potpuno tekue i potpuno plinske faze promatrane tvari na tlaku
p1 . Za neke druge vrijednosti tlaka, manje ili vee od p1 , dobit e se itav niz
stanja (toaka) ije geometrijsko mjesto predstavlja krivulju napona, graninu
krivulju izmeu tekue i plinske faze promatrane tvari. Drugim rijeima,
krivulja napona predstavlja stanja u kojima se dvije faze (u ovom sluaju tekua
i plinska) neke tvari nalaze u ravnotei.
Ako se, meutim, tekua faza stanja B dalje hladi pri stalnom tlaku p1 , u
nekom stanju 2, na temperaturi t 2 , nastupit e proces njenog pretvaranja u krutu
fazu proces skruivanja ili ovrivanja, kako je prikazano na slici 54. Proces
skruivanja, analogno ukapljivanju (kondenzaciji) i isparavanju traje sve dok i
posljednja estica tekue faze ne prijee u krutu fazu pri emu temperatura t 2
ostaje konstantna i pored stalnog odvoenja topline. Temperatura se poinje
smanjivati tek kada se kruta faza hladi, npr. od 2 do C, tako da se u stanju C
dobiva kruta faza temperature
tC < t 2 .
205
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
p 2 = p1 = konst.,
u toki 2 poet e taljenje krute faze to znai da toka 2 predstavlja granicu
izmeu krute i tekue faze promatrane tvari p 2 = p1 . Za razne vrijednosti tlaka,
veeg ili manjeg od p 2 , dobit e se krivulja napona II (krute i tekue faze). Pri
odreenim uvjetima tlaka i temperature presjei e se dobivene krivulje napona
u toki D, kako je prikazano na slici 54. Toka D predstavlja takvo stanje u
kojem neka tvar moe biti i u krutom (vrstom) i u tekuem i u plinovitom
obliku, tj. ona predstavlja stanje u kojem se sve tri faze nalaze u ravnotei. Ova
toka je zbog toga i dobila naziv trojna toka.
Pri tlakovima ispod trojne toke kruta faza direktno prelazi u plinsku
fazu. Proces direktnog pretvaranja krute u plinsku fazu poznat je pod nazivom
sublimacija. Npr. ako se krutoj fazi promatrane tvari stanja E dovodi toplina, na
odreenoj temperaturi t 3 (toka 3) nastat e sublimacija, tj. toka 3 predstavlja
stanje u kojem se kruta i plinska faza nalaze u ravnotei, a krivulja III predstavlja krivulju napona krute i plinske faze.
Kao to je iz prikazanog uoljivo, pri faznim pretvorbama (plinske u tekuu fazu i obratno, krute u tekuu fazu i obratno itd.) i pored dovoenja, odnosno
odvoenja topline temperatura ostaje konstantna. Stoga se dovedena, odnosno
odvedena toplina pri faznim pretvorbama naziva latentna (skrivena) toplina.
206
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
potpuno odreena, dok vrijednosti topline potrebne za zagrijavanje vode, odnosno za pregrijavanje pare ovise o vrijednosti poetne temperature vode t 0 , odnosno odreene, tj. potrebne temperature pregrijane vodene pare t p .
h = u + p v
odakle je unutarnja energija u stanju vrenja
u = h p v .
208
u h .
Entropiju u stanju vrenja moe se izraunati iz opeg izraza za entropiju
ds =
q
T
Za vodu e biti
ds =
c dT
.
T
T
,
273
T
T
T
.
= 2.3 4.1868 log
= 9.63 log
273
273
273
q1,2 = h2 h1
moe se napisati da je
r = h h
pa je entalpija suhe pare
h = h + r .
209
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
r = +
gdje je , kJ kg 1 , unutarnja toplina isparavanja, a , kJ kg 1 , vanjska toplina
isparavanja.
Unutarnja toplina isparavanja u stvari je jednaka promjeni unutarnje energije tijekom isparavanja, tj.
= u u
odakle je unutarnja energija suhe pare
u = u + .
Unutarnja toplina isparavanja troi se na savladavanje meumolekulskih sila
(unutarnji rad). Vanjska toplina isparavanja troi se na vanjski rad, tj.
= p (v v )
koji se obavlja pri isparavanju zbog poveavanja volumena. Latentna toplina
isparavanja r najveim dijelom se troi na poveanje unutarnje energije, dok se
manjim dijelom troi na vanjski rad irenja ime se moe opravdati ispravnost
usvojenog naziva latentna toplina za r (isto kao i za ).
Ako se u izraz r = h h uvrsti h = u + pv i h = u + p v , dobiva se
r = u + p v u p v = (u u ) + p (v v ) ,
tj. izraz r = + . Promjena entropije tijekom isparavanja bit e
s s =
r
Ts
gdje je Ts temperatura vrelita (vlane i suhe pare). Entropija suhe (suhozasiene) pare se moe prikazati sljedeim izrazom
s = s +
r
.
Ts
Vlana (mokra) para sastoji se od suhe pare i vode koja vrije. Npr. 1 kg vlane
pare ima x kg suhe pare i (1 x) kg vode koja vrije. Prema tome veliine stanja
vlane pare predstavljaju zbroj odgovarajuih veliina stanja suhe pare i vode u
210
v = x v + (1 x ) v = v + x (v v ) ;
unutarnja energija vlane pare
u = x u + (1 x ) u = u + x (u u ) = u + x ;
entalpija vlane pare
h = x h + (1 x ) h = h + x (h h ) = h + x r ;
entropija vlane pare
s = x s + (1 x ) s = s + x (s s ) = s + x
r
.
Ts
211
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
v v
v v
x=
u u
u u
x=
s s
s s
x=
h h
h h
373
p v = 0.462 T p (1 + 0.000002 p ) 0.031
0.0052
T
p v = 0.462 T
2p
10
p
190
100
14
T
T 3
100
100
gdje je koeficijent uz T u prvom lanu na desnoj strani kod obje jednadbe
zapravo plinska konstanta pregrijane vodene pare R = 0.462 kJ kg 1 K 1 . Kao
to je vidljivo, ove jednadbe su vrlo sloene i njihovo koritenje u svakodnevnoj praksi nije dobilo odgovarajuu primjenu. Praktini prorauni izvode se uz
pomo gotovih tablica pregrijane pare i odgovarajuih dijagrama koji se opet
izrauju na temelju mjerenih veliina (p i t) i jednadbi stanja kao to su, npr.
Lindeova i Mollierova. Za nie tlakove primjenjuje se relativno jednostavna
Tumlirz-Lindeova jednadba stanja za pregrijanu vodenu paru koja glasi
p (v + 0.016) = 0.462 T .
212
q p = c p dT = c p,sr. T p Ts
Ts
wp = p v p v ,
a drugim dijelom na poveanje unutarnje energije ( u p u ). Stoga moemo
napisati sljedei izraz za q p
q p = u p u + p v p v = h p h
odakle je unutarnja energija pregrijane pare
u p = u + q p p v p v ,
odnosno entalpija pregrijane pare
h p = h + q p = h + c psr. T p Ts
ili
hp = u p + p v p .
Entropija pregrijane pare moe se dobiti iz sljedeeg izraza
ds =
Q
T
c p dT
T
odakle je
Tp
Tp
c p dT
.
= c p,sr. ln
s p s =
Ts
T
Ts
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
specifinog toplinskog kapaciteta o temperaturi i tlaku iziskivalo je velike napore. Ovisnost specifinog toplinskog kapaciteta pregrijane pare o tlaku izraena je
toliko vie koliko je temperatura pregrijane pare nia, tj. koliko je ona blia dvofaznom podruju, odnosno gornjoj graninoj krivulji. Ta ovisnost se smanjuje s
povienjem temperature tako da se pri dovoljno visokim temperaturama moe
zanemariti, npr. kod idealnog plina. Za jako pregrijanu paru njen specifini toplinski kapacitet c p moe se uzeti, s odreenim priblienjem, da je linearna
funkcija temperature. Grafiku ovisnost c p = f (p, t) za visoke tlakove dali su
Havliek i Mikovski, a analitiku ovisnost c p o temperaturi i tlaku mogue je
izraziti prilino sloenim empirikim formulama, npr. Knoblauchova formula.
Izuzetno, za niske tlakove (priblino ispod 0.1 bar), prema Mollieru, moe se s
dovoljnom tonou napisati sljedei izraz
c p = 0.44 + 0.00013 t .
Kao to je vidljivo, odreivanje specifinog toplinskog kapaciteta pregrijane vodene pare u znatnoj mjeri komplicira i oteava rjeavanje praktinih
zadataka. Prorauni se pojednostavnjuju uvoenjem pojma srednjeg specifinog
toplinskog kapaciteta c p,sr. kako je prethodno prikazano.
dT
s s 0 =
.
c
T
T0
214
r
.
Ts
273
T ds = dh v dp .
Odatle se dobiva za p = konst., tj. za dp = 0 koeficijent nagiba izobare
h
=T .
s p
Zato je koeficijent nagiba tangente svake izobare u bilo kojoj toki dijagrama
jednak apsolutnoj temperaturi dotinog stanja. Kako su u zasienom podruju
tlak i temperatura konstantni, izobare zasienog podruja su pravci. U pregrijanom podruju izobare su priblino logaritamske krivulje. Na graninoj krivulji
prijelaz izobare iz zasienog u pregrijano podruje tee bez loma jer se tempe215
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
pK
tK
216
h = h + r x
s = s +
r
x
Ts
h = h Ts s + Ts s .
U posljednjoj jednadbi za p = konst. bit e i h Ts s = b = konst. pa je
h = Ts s + b
to e u h, s dijagramu biti pravac s koeficijentom Ts ime se potvruje
prethodni izraz
h
=T .
s p
Mollierov h, s dijagram ima veliko praktino znaenje i primjenu u toplinskim proraunima parnih motora kao i pri rjeavanju brojnih zadataka iz
teorije i prakse.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q = u 2 u1 + p (v 2 v1 ) ,
odnosno
q = h2 h1
i
w = p (v 2 v1 ) .
Veliine stanja v1 , v 2 , u1 , u 2 , h1 i h2 za svaki od tri promatrana sluaja izraunavaju se iz poznatih jednadbi za vlanu paru i pregrijanu paru. Zasjenjene
povrine u p, v dijagramu predstavljat e rad, a u T, s dijagramu koliine
topline za svaki pojedini sluaj, dok e u h, s dijagramu, slika 61., koliine
topline predstavljati odgovarajui odsjeci na ordinati h.
218
Analizirat emo tri analogna sluaja kao i pri p = konst. Budui da je kod
v = konst. rad jednak nuli traena koliina topline moe se izraunati iz
sljedeeg izraza
q = u 2 u1
q1,2
vK
219
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q = T (s 2 s1 )
gdje e, prema prethodnim izrazima i oznakama na slici 63. (T, s dijagram),
biti
s1 = s + x1
r
Ts
s 2 = s + c p,sr. ln
Tp
Ts
w = w1 + w2 .
220
Ovdje je
w1 = p (v v1 )
v2
w2 = p dv .
v
p
.
p0
w1,2 = u1 u 2
na taj nain to se u1 i u 2 nalaze pomou prethodno navedenih izraza, ovisno o
tome da li se promatrana adijabatska promjena stanja zbiva samo u podruju
vlane ili samo pregrijane pare ili pak djelomino u podruju pregrijane, a
djelomino u podruju vlane pare, slika 64.
221
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Za adijabatsku promjenu stanja vlane pare Zeuner je naao da je s dovoljnom tonou mogue uporabiti izraz
p v = konst.
w1, 2
1
( p1v1 p2 v2 ) = p1v1 1 v1
=
1
1 v2
1
pv p
= 1 1 1 2
1 p1
s time da se za uzima odgovarajua empirijska vrijednost, a ne omjer specifinih toplina kao za idealni plin.
w = (s s )dT ,
a prema slici 65.a (p, v dijagram) je
w = (v v ) dp .
Budui da w u oba sluaja predouje isti rad, slijedi
s s = (v v )
dp
.
dT
r
,
T
a time
r = T (v v )
dp
.
dT
223
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
vrijeme dovoenja topline. S druge strane, kad je plin radna tvar, puna se panja
poklanja odnosima za vrijeme odvoda topline jer su temperature dovoenja topline u takvim procesima jednake temperaturama izgaranja.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
w p = ( p 2 p1 ) v5 ,
koja je vrlo malena u usporedbi s mehanikom energijom koja se dobiva ekspanzijom pare, te se moe i zanemariti.
Temperatura vode koja je pod tlakom p 2
nia je od temperature isparavanja pri tlaku p 2
ugrijati od T6 do T2 (vidi T, s dijagram). To
vodu prije nego se uvede u kotao ili ucrpavajui
gdje se mijea s vruom vodom parnog kotla.
227
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
228
Ako se povrina c 5 2 3 b zamijeni pravokutnikom jednake povrine, ali tako da osnovica bude jednaka razlici entropija s 4 s5 , dobiva se iz
visine pravokutnika c 5 3 b srednja temperatura Tsr. dovoda topline te e
termiki stupanj djelovanja Rankineovog procesa biti
=1
T0
.
Tsr.
=1
h4 h5 h3 h4
=
h3 h5 h3 h5
jer je razlika entalpija h3 h4 upravo jednaka mehanikoj energiji koja se dobiva iz procesa ako ekspanzija tee po adijabati. Termiki stupanj djelovanja procesa s mokrom parom ovisi o tlaku svjee pare p1 i tlaku p 2 na kraju procesa,
to je prikazano na dijagramu na slici 72. U ovim sluajevima raunalo se da
temperatura napojne vode, koja se dovodi crpki, odgovara temperaturi isparavanja pri tlaku p 2 . Proces s vlanom parom radi s niskim stupnjem djelovanja,
229
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
p2 / bar
230
h3 h4
h3 h5
p1 / bar
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
svjee pare , ali srednja temperatura dovoenja topline Tsr. sve polaganije raste
to je tlak svjee pare vii. Sve se vie dolazi u ui dio ispod graninih krivulja.
Termiki stupanj djelovanja odreuje se iz poznatog izraza uzevi znaenje oznaka na dijagramima za pregrijanu paru. U usporedbi s procesom s mokrom parom, proces s pregrijanom parom ima bolji stupanj djelovanja koji je to
vii to je temperatura pregrijanja via. To je posljedica porasta srednje temperature dovoenja topline (vidi T, s dijagram procesa s pregrijanom parom).
Poveanje termikog stupnja djelovanja nije znatno budui da nee puno porasti
srednja temperatura zbog toga to ni entalpija pregrijavanja nije velika u usporedbi s entalpijom isparavanja.
232
Glavna je prednost uporabe pregrijane pare za pogon stapnih parnih strojeva u tome to se smanjuju gubici nepovrativih procesa pri ulasku pare u cilindar parnog stroja (tzv. gubici punjenja i gubici na stijenkama). Kod parnih
turbina prednost je u tome to para prilikom ekspanzije ostaje preteno suha te
puno manje nagriza lopatice turbine nego li mokra para svojim kapljicama koje
pri velikim brzinama strujanja nagrizaju i unitavaju lopatice kao pjeani mlaz.
233
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
tako izrazito povienje termodinamikog stupnja iskoritenja, ono ipak osigurava utede u energiji, osobito u suvremenim postrojenjima velikih snaga.
236
237
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
napojne crpke i vraaju u kotao. Na taj se nain vlaga pare ne vodi kroz turbine.
Ako je para jo i pregrijana, moe se postii da pri ekspanziji u turbinama ostaje
izvan podruja zasienja pare. Katkada se ukljuuje i meupredgrijanje pare iza
drugog ili treeg stupnja turbine.
Primjer 5.1.
Koliko je topline potrebno da se 10 dm 3 H2O temperature 8 C ugrije do
vrelita, zatim potpuno ispari i pregrije na 180 C ako je barometarsko stanje
88.260 kPa? Koliko se pri tome topline utroilo na zagrijavanje vode, koliko na
isparavanje, a koliko na pregrijavanje? Pretpostaviti da se sva toplina preda
vodi.
Rjeenje
Slika P5.1.
q zagr. = h2 h1 = h0 .883 h8 oC = 403.0 33.6 = 369.4 kJ kg 1
za 10 kg vode 3694 kJ
qisp. = r = h3 h2 = h0.883 h0 .883 = 2266 kJ kg 1
239
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
za 10 kg vode 22660 kJ
q pregr. = h4 h3 = hpregr. h0.883 = 2835 2670 = 165 kJ kg 1
za 10 kg vode 1650 kJ
ukupno 28004 kJ
Primjer 5.2.
Koliko je topline potrebno da se 50 dm 3 H2O temperature 25 C ugrije
do vrelita, zatim potpuno ispari i pregrije na 250 C ako je tlak 1.372 bar?
Skica u T, s dijagramu!
Rjeenje
Slika P5.2.
Q = Q1 + Q2 + Q3
q1 = h2 h1 = 456.0 104.5 = 351.5 kJ kg 1
q 2 = h3 h2 = h h = r = 2233 kJ kg 1
240
q = 2867 .5 kJ kg 1
Q = 2867.5 50 = 143375 kJ
Primjer 5.3.
Koliko je topline potrebno da se 20 dm 3 H2O temperature 20 C ugrije
do vrelita, potpuno ispari i pregrije na 220 C ako je tlak 1.176 bar?
Rjeenje
Slika P5.3.
o = 437 83.9 = 353.1 kJ kg 1
q1, 2 = h2 h1 = h1 .176 bar h20
C
q 2,3 = h h = 2245 kJ kg 1
q 3,3 = h4 h = 2914 2682 = 232 kJ kg 1
241
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Q = 2830.1 20 = 56602 kJ
Primjer 5.4.
Za koje vrijeme e provrijeti 3000 kg vode od 15 C u izoliranom elektrinom kotlu kod 0.98 bar ako kotao grijemo grijalicom snage N = 2000 kW?
Nakon kojeg vremena e ispariti 1000 kg vode?
Rjeenje
Slika P5.4.
q1, 2 = h2 h1 = h2 h1 = 415.3 63.0 = 352.3 kJ kg 1
m q1,2 = N 3600
m q1,2
N 3600
3000 352.3
= 0.1468 sat = 8.8 min
2000 3600
r = h3 h21 = h h = 2259 kJ kg 1
=
242
1000 2259
= 0.314 sat = 19 min
2000 3600
Primjer 5.5.
Pregrijanu paru od 11.772 bar i 350 C treba utrcavanjem vrele vode od
11.772 bar prevesti u suhozasieno stanje kod istog tlaka. Koliko vrele vode
moramo utrcati za svaki kilogram pregrijane pare?
Rjeenje
Slika P5.5.
Primjer 5.6.
U spremniku se nalazi 0.0066 m 3 vode i 5.3438 m 3 vodene pare pri
tlaku 4.9 bar. Zagrijavanjem temperatura u spremniku poraste na 182 C.
a) odrediti veliine (v, h, s) poetnog i konanog stanja;
b) Odrediti izmijenjenu toplinu.
243
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Rjeenje
mp =
m H 2O =
Vp
v 4 .9 bar
V H 2O
v 4 .9 bar
5.3438
= 14 kg
0.3817
0.0066
= 6.045 kg
0.0010918
mp
m p + m H 2O
14
= 0.6984
14 + 6.045
v = konst.
v 2 = v1 = 0.2669 m 3 kg 1
T
K
455
x=1
x>1
0<x<1
v
m kg 1
0.1856
K
v 2 = v 455
3
K
v 2 > v 455
K
v 2 < v 455
0.2669 0.1856
0.2669 > 0.1856
0.2669 < 0.1856
244
t2
C
180
182
200
p 2 = 6.86 bar
v2
p 2 = 7.85 bar
v2
m 3 kg 1
0.2906
m 3 kg 1
0.2524
0.3059
0.2662
t2
C
182
182
182
p2
bar
6.86
7.85
v2
m 3 kg 1
0.2921
0.2669
0.2538
t2
C
180
182
200
p 2 = 6.86 bar
s2
p 2 = 7.85 bar
s2
kJ kg 1 K 1
6.7973
kJ kg 1 K 1
6.7253
6.8944
6.8245
245
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
t2
C
p 2 = 6.86 bar
h2
p 2 = 7.85 bar
h2
kJ kg 1
2800
kJ kg 1
2794
2844
2839
180
182
200
t2
C
182
182
182
p2
bar
6.86
7.51
7.85
s2
1
kJ kg K
6.8070
h2
1
6.7352
kJ kg 1
2804.4
2798.5
s 2 = 6.7598 kJ kg 1 K 1
h2 = 2800.53 kJ kg 1
b)
q1,2 = u 2 u1 = h2 p 2 v 2 (h1 p1 v1 )
246
Primjer 5.7.
U zatvorenoj posudi nalazi se 3 kg vode i 2 kg vodene pare pri tlaku 2.94
bar. Zagrijavanjem temperatura u posudi poraste na 160 C. Odrediti veliine (v,
h, s) poetnog i konanog stanja. Skicirati proces u p, v dijagramu.
Rjeenje
x1 =
mp
m p + m H 2O
2
= 0 .4
2+3
p1 = 2.94 bar,
iz tablica za vodenu paru Tz = 406.1 K
stanje 2
v 2 = v1 = 0.247 m 3 kg 1
T
K
433
x=1
x>1
0<x<1
v
m kg 1
0.30746
K
v 2 = v 433
0.247 0.30746
K
v 2 > v 433
K
v 2 < v 433
247
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
v
0.0010986
v
0.3299
h
662.1
r
2092
s
1.9125
s
6.7768
0.0011044
0.2925
684.1
2076
1.9628
6.7336
r2 = 2082 .4 kJ kg 1
s 2 = 1.94268 kJ kg 1 K 1
s 2 = 6.75088 kJ kg 1 K 1
v 2 = v 2 + x 2 (v 2 v 2 )
v v 2
0.247 0.001102
=
= 0.803
x2 = 2
v 2 v 2 0.30746 0.001102
h2 = h2 + x 2 r2 = 679.7 + 0.803 2082.4 = 2351.87 kJ kg 1
248
Slika P5.7.
Primjer 5.8.
Pregrijana para tlaka 15.7 bar i temperature 260 C adijabatski ekspandira
do tlaka 1.08 bar.
a) Odrediti veliine (v, h, s, x) poetnog i konanog stanja.
b) Skicirati proces u p, v i T, s dijagramu.
c) Na kojem tlaku pri ekspanziji e se dobiti suhozasiena para?
d) Koliki je dobiveni rad za sluaj a)?
Rjeenje
a)
Iz tablica za pregrijanu paru pri tlaku p1 = 15.7 bar i t1 = 260 C slijedi
v1 = 0.1482 m 3 kg 1
h1 = 2941 kJ kg 1
s1 = 6.7223 kJ kg 1 K 1
s 2 = s1 = 6.7223 kJ kg 1 K 1
p 2 = 1.08 bar
249
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
s 2 = s 2 + x 2 (s 2 s1 )
6.7223 = 1.3268 + x 2 (7.3340 1.3268)
x 2 = 0.898
h2 = h2 + x 2 r2 = 426.5 + 0.898 2252 = 2449 kJ kg 1
b)
Slika P5.8.
c)
s1 = s 3 = s 3, p3 =? = 6.7223 kJ kg 1 K 1
250
s
kJ kg 1 K 1
6.7675
6.7223
6.86
6.7152
p3 = 6.73 bar
d)
) (
w1, 2 = 397 kJ kg 1
Primjer 5.9.
15 kg vodene pare stanja p1 = 9.81 bar i t1 = 220 C komprimira se
v
izotermno do stanja 2 v 2 = 1 .
3
a)
Za p1 = 9.81 bar i t1 = 220 C iz tablica za pregrijanu paru slijedi
v1 = 0.2214 m 3 kg 1
h1 = 2875 kJ kg 1
s1 = 6.7977 kJ kg 1 K 1
v
0.2214
v2 = 1 =
= 0.0738 m 3 kg 1
3
3
2 =
1
1
=
= 13.55 kg m 3
v 2 0.0738
251
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q1,2 = T (s 2 s1 )
t 2 = t1 = 220 C
Iz tablica vrela voda i zasiena vodena para (s promjenom temperature) slijedi
t 2 = t1 = 222 C
p 2 = 24.1 bar
v 2 = v 2 + x 2 (v 2 v 2 )
Slika P5.9.
Primjer 5.10.
Pri konstantnom tlaku od 10 bar suhozasiena para se hladi dok se
cjelokupna para ne pretvori u tekuinu.
a) Koliki je rad potreban za ovaj proces?
252
a)
Interpolacijom vrijednosti iz tablica vrela voda i zasiena vodena para (s
promjenom tlaka) unutar intervala p = 9.81 bar i p = 10.8 bar slijedi
za p1 = 10 bar
t z = 180 C
253
v1 = v = 0.1947 m 3 kg 1
h1 = h = 2778 kJ kg 1
p = konst.
p 2 = p1 = 10 bar
v 2 = v = 0.001127 m 3 kg 1
h2 = h = 763 kJ kg 1 .
b)
q1, 2 = h2 h1 = 763 2778 = 2015 kJ kg 1
u = u 2 u1 = u u
u = (h2 p 2 v 2 ) (h1 p1 v1 ) = (h p 2 v ) (h p1 v )
u = h h p (v v ) = 763 2778 1000 (0.001127 0.1947)
u = 2209 kJ kg 1
c)
Slika P5.10.
253
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Primjer 5.11.
Parni kotao sadri 5 m 3 vode i 3 m 3 suhozasiene pare na tlaku 80.4 bar
i pri temperaturi zasienja. Hlaenjem tlak opadne na polovinu prvobitne vrijednosti. Odrediti koliko je topline odvedeno iz bubnja i kakav je odnos volumena
vode i pare pri tom smanjenom tlaku.
Rjeenje
5 m 3 vode
3 m 3 suhozasiene pare
Vp
x1 =
mp
m p + mv
v1
Vp
V
+ v
v1
v1
3
0.02405
3
5
+
0.02405 0.0013852
= 0.0334
v1 = v1 + x1 (v1 v1 )
v1 = 0.0013852 + 0.0334 (0.02405 0.0013852 ) = 0.00214 m 3 kg 1
V p Vv
3
5
m = m p + mv =
+
=
+
= 3734 kg
v1 v1 0.02405 0.0013852
v = konst.
v 2 = v1 = 0.00214 m 3 kg 1
p
80.4
p2 = 1 =
= 40.2 bar
2
2
t z = 251 C
254
v 2 = 0.001253 m 3 kg 1
v 2 = 0.04953 m 3 kg 1
h2 = 1088 kJ kg 1
r2 = 1712 kJ kg 1 .
v 2 = v 2 + x 2 (v 2 v 2 )
0.00214 = 0.001253 + x 2 (0.04953 0.001253)
x 2 = 0.0184
h2 = h2 + x 2 r2 = 1088 + 0.0184 1712 = 1119.5 kJ kg 1
m p ,2
0.0184 =
m
m p,2
3734
Vv , 2
V p,2
4.5926 m 3
3.4032 m 3
= 1.35
255
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Primjer 5.12.
Ravnoteni tlak vodene pare pri 145 C iznosi 4.14 bar, a pri 155 C
iznosi 5.44 bar. Kolika je toplina isparavanja vode kod 150 C ako pri toj temperaturi volumen 1 kg suhozasiene pare iznosi 0.39346 m 3 kg 1 , a vrele vode
0.0010906 m 3 kg 1 ? Pri proraunu koristiti Clausius-Clapeyronovu jednadbu!
Rjeenje
r = T (v v )
dp
dT
dp
1
dT
=
(v v ) T
r
p2
T2
p1
T1
dT
1
dp =
r (v v ) T
1
( p 2 p1 ) = 1 ln T2
(v v ) T1
r
r=
( p 2 p1 ) (v v )
T
ln 2
T1
428
418
r = 2158 kJ kg 1
Primjer 5.13.
Koliki je specifini volumen pregrijane vodene pare pri tlaku 4.9 bar i
temperaturi 230 C? Pri proraunu koristiti Mollierovu jednadbu! Usporediti s
podacima iz tablica!
256
Rjeenje
2p
p v = 0.426 T
10
p
190
100
14
100
T 3
100
2 4.9 102
10
503 3
100
4.9 102
190
100
14
503
100
v = 0.4651 m 3 kg 1
Primjer 5.14.
Mokra para tlaka 0.2 bar i stupnja suhoe 0.3 izohorno se zagrijava do
stanja suhozasiene pare. Nakon toga para adijabatski ekspandira do poetnog
tlaka, a zatim se izobarno hladi u poetno stanje.
a) Odrediti p, v, h, s, x pare u karakteristinim tokama procesa.
b) Izraunati promjenu entropije za proces zagrijavanja.
c) Odrediti potrebnu koliinu topline za zagrijavanje pare.
d) Odrediti koristan rad navedenog krunog procesa.
e) Skicirati proces u T, s dijagramu.
257
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Rjeenje
a)
Stanje
1
2
3
p
bar
0.2
0.7206
0.2
v
m kg 1
2.3014
2.3014
7.2088
t
C
60.09
90.67
60.09
h
kJ kg 1
958.11
2661
2467.23
s
1
kJ kg K 1
2.9546
7.4694
7.4694
x
0.3
1
0.94
Interpolacijom podataka iz tablica vrela voda i zasiena vodena para (s promjenom tlaka) unutar intervala p = 0.196 bar i p = 0.245 bar, za traeni tlak p = 0.2
bar slijedi
t z = 60.09 C
v = 0.001017 m 3 kg 1
v = 7.6689 m 3 kg 1
h = 250.71 kJ kg 1
r = 2358 kJ kg 1
s = 0.8319 kJ kg 1 K 1
s = 7.9076 kJ kg 1 K 1 .
v1 = v1 + x1 (v1 v1 )
v1 = 0.001017 + 0.3 (7.6689 0.001017 ) = 2.3014 m 3 kg 1
v 2 = v1 = v = 2.3014 m 3 kg 1
258
Iz tablica ovom volumenu odgovaraju sljedee vrijednosti p 2 , t 2 , h2 , s 2 dobivene interpolacijom unutar podruja v = 2.408 m 3 kg 1 i v = 2.257 m 3 kg 1 .
Dakle, u stanju 2 imamo
p 2 = 0.7206 bar
t 2 = t z = 90.76 C
h2 = h = 2661 kJ kg 1
s 2 = s = 7.4694 kJ kg 1 K 1
p3 = p1 = 0.2 bar
s 3 = s 2 = 7.4694 kJ kg 1 K 1 .
s3 = s3 + x3 (s3 s3 )
7.4694 = 0.8319 + x3 (7.9076 0.8319)
x3 = 0.94
v3 = v3 + x3 (v3 v3 )
v3 = 0.001017 + 0.94 (7.6689 0.001017 ) = 7.2088 m 3 kg 1
h3 = h3 + x3 r3 = 250.71 + 0.94 2358 = 2467.23 kJ kg 1
b)
s1, 2 = s 2 s1 = 7.4694 2.9546 = 4.5148 kJ kg 1 K 1
c)
q1,2 = u 2 u1
u 2 = h2 p 2 v 2 = 2661 0.7206 10 2 2.3014 = 2495 .16 kJ kg 1
259
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
d)
wk = w2,3 + w3,1
w2,3 = u 2 u 3 = 2495.16 u 3
u 3 = h3 p3 v3 = 2467.23 0.2 10 2 7.2088 = 2323.05 kJ kg 1
w2,3 = u 2 u 3 = 2495.16 2323.05 = 172.106 kJ kg 1
e)
Slika P5.14.e
Primjer 5.15.
Mokra para koju sainjava 5.8 dm 3 vrele vode i 10 kg suhe pare na tlaku
15.7 bar zagrijava se pri konstantnom tlaku dok ne postigne temperaturu 300 C.
Ovako pregrijana para ekspandira adijabatski na 0.196 bar.
a) Izraunaj ukupnu koliinu dovedene topline.
b) Izraunaj izvreni rad.
c) Skiciraj proces u p, v i T, s dijagramu.
260
a)
x1 =
mp
m p + mv
10
10
=
= 0.666
3
Vv
5
.
8
10
10 +
10 +
v
0.0011572
q1,2 = h2 h1
h1 = h1 + x1 r1 = 854.1 + 0.666 1939 = 2145 kJ kg 1
q 2,3 = 0
q uk. = q1, 2 + q 2,3 = q1, 2 = 887 kJ kg 1
Quk. = q uk. m
m = m p + mv = 10 +
5.8 10 3
= 15 kg
0.0011572
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
w2,3 = u 2 u 3
u 2 = h2 p 2 v 2 = 3032 15.7 10 2 0.1618 = 2778 kJ kg 1
Za stanje 3 slijedi
s 3 = s 2 = 6.886 kJ kg 1 K 1
p3 = 0.196 bar.
s3 = s3 + x3 (s3 s3 ) = 0.8269 + x3 (7.9139 0.8269) = 6.886
x3 = 0.855
v3 = v3 + x3 (v3 v3 ) = 0.0010169 + 0.855 (7.789 0.0010169)
v3 = 6.659 m 3 kg 1
h3 = h3 + x3 r3 = 249.2 + 0.855 2359 = 2266 kJ kg 1
u 3 = h3 p3 v3 = 2266 0.196 10 2 6.659 = 2133 kJ kg 1
w2,3 = 2778 2133 = 645 kJ kg 1
wuk. = 122 + 645 = 767 kJ kg 1
Slika P5.15.c
262
d)
p4 = ?
s 4 = s p 4 = s 3 = 6.886 kJ kg 1 K 1
p 4 = 4.134 bar.
Primjer 5.16.
1 kg vodene pare obavlja sljedei kruni proces: Voda je u poetku u
stanju vrenja pri temperaturi 252 C i izotermno se iri do tlaka 4.41 bar. Zatim
se hladi pri konstantnom volumenu do tlaka 2.16 bar. Dalje se hladi pri konstantnom tlaku do stanja iz kojeg se adijabatskom kompresijom vraa u poetno
stanje.
a) Skicirati proces u p, v i T, s dijagramu.
b) Izraunati termiki stupanj iskoritenja.
c) Odrediti promjenu entropije pri izotermnom zagrijavanju.
Rjeenje
a)
Slika P5.16.
263
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
b)
q1,2 = T (s 2 s1 )
s1 = st =252o C = 2.8119 kJ kg 1 K 1
1
h2 = 2985 kJ kg 1 K 1 .
q1, 2 = 525 (7.3312 2.8119 ) = 2373 kJ kg 1
q 2,3 = u 3 u 2
Stanje 3, v3 = v 2 = 0.5408 m 3 kg 1 i p3 = 2.16 bar odgovara stanju mokre pare
jer je v3 < v p 3 = 2.16 bar .
) (
q3,4 = h3 h4 = 1953 h4
Stanje 4, s 4 = s1 = 2.8119 kJ kg 1 K 1 i p 4 = p3 = 2.16 bar odgovara stanju
mokre pare jer je s 4 < s p 4 =2.16 bar .
x 4 = 0.226
h4 = h4 + x 4 r4 = 515 + 0.226 2195 = 1011 kJ kg 1
264
q 4,1 = 0
c)
s 2 s1 = 7.3312 2.8119 = 45193 kJ kg 1 K 1
Primjer 5.17.
U kotlu isparava voda pri tlaku 19.6 bar. Suha para odvodi se u parni stroj
gdje adijabatski ekspandira do tlaka 0.0981 bar. Nakon toga para se kondenzira
pri konstantnom tlaku, a onda kondenzat crpkom prebacuje u kotao.
a) Koliki su entalpija i stupanj suhoe nakon adijabatske ekspanzije?
b) Koliki je termiki stupanj iskoritenja (zanemariti rad crpke za prebacivanje
kondenzata)?
c) Skicirati proces u p, v i T, s dijagramu!
Rjeenje
a)
Stanje 2, p 2 = 19.6 bar i s 2 = s p 2 =19.6 bar = 6.3476 kJ kg 1 K 1 .
Stanje 3, p3 = 0.0981 bar i s 3 = s 2 = 6.3476 kJ kg 1 K 1 .
s3 = s3 + x3 (s3 s3 )
x3 =
265
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
b)
h2 = h p 2 =19.6 bar = 2799 kJ kg 1
h4 = h p4 =0.0981 bar = 190.3 kJ kg 1
=
c)
Slika P5.17.c
266
h2 h3 2799 2007
=
= 0.304
h2 h4 2799 190.3
6. TEHNIKA POSTROJENJA ZA
PROVEDBU KRUNIH PROCESA
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Stapni stroj radi periodiki. Pomou upusnog ventila radna tvar se uvodi u
cilindar, a nakon ekspanzije se iz cilindra odvodi kroz ispusni ventil. Zamanjak,
postavljen na osovinu stroja, osigurava da se osovina jednoliko okree. Pokretni
dijelovi stroja izvrgnuti su znatnim naprezanjima zbog promjene smjera kretanja
te ubrzavanja i usporavanja koja se vrlo brzo smjenjuju. Takve promjene naprezanja skrauju i ograniuju vijek trajanja stapnih strojeva.
Nasuprot tome, mehaniko naprezanje pokretnih dijelova turbostrojeva je
jednoliko. Radna tvar struji kroz sapnice i okree rotor na kojemu su lopatice.
Rotor se jednoliko okree te nema dijelova koji su izvrgnuti promjeni smjera
gibanja. To je glavna prednost turbostrojeva pred stapnim strojevima. Nedostatak im je u tome to su dijelovi s lopaticama skuplji od cilindra, stapa i ventila.
To osobito vrijedi za strojeve male snage (do reda veliine oko 1000 kW) te se
oni danas normalno grade kao stapni strojevi. Iznad te granice najee se rabe
turbostrojevi, a oni su to ekonominiji to im je snaga vea. Naravno da se ponekad zbog posebnih zahtjeva izrauju i turbostrojevi vrlo malih snaga.
Za oba tipa strojeva mogue je kao radnu tvar uporabiti i plinove i pare.
Svakako da izvedba postrojenja ovisi o radnoj tvari, a to utjee i na nain izvedbe krunog procesa. Prije nego prijeemo na razmatranje procesa u pojedinim
tipovima strojeva upoznat emo se s gubicima u strojevima.
268
269
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
wmax . = h1 h2
kada ne bi bilo nepovrativosti u dovodu i odvodu. Stvarno je mehaniki rad
radne tvari za vrijeme ekspanzije
w = h1 h2
jer je h1 = h1 .
270
271
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
272
wmin . = h2 h1 .
Stvarno potrebna mehanika energija bit e vea i proporcionalna je povrini
b 1 2 c u p, v dijagramu ili
w = h2 h1
prema h, s dijagramu. Prividna krivulja kompresije predoena je takoer tokasto na slikama 86. i 87. izmeu stanja 1 i 2.
wmax . = h1 h2 ,
a za stvarni mehaniki rad
w = h1 h2 .
Analogno tome bit e i za kompresiju u turbostrojevima, slika 89. Minimalna
potrebna energija za kompresiju odreena je izrazom
wmin . = h2 h1 ,
a stvarno potrebna relacijom
w = h2 h1 .
273
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
u.eks. =
w
wmax .
h1 h 2
.
h1 h2
Unutarnji stupanj djelovanja kompresije definiran je kao omjer izmeu minimalno potrebne mehanike energije i stvarno potrebne mehanike energije
u.komp. =
wmin . h2 h1
.
=
w
h2 h1
275
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
276
q = h2 h1 = h2 h1 ,
a za vrijeme ekspanzije izvren je rad
weks. = h2 h3 = h2 h3 .
277
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q 0 = h3 h4 ,
a potreban rad za kompresiju bit e
wkomp. = h1 h4 .
Mehanika energija (rad) dobivena iz krunog procesa jednaka je razlici
izvrenog rada za vrijeme ekspanzije i rada potrebnog za kompresiju pa je
w = weks. wkomp. = h2 + h4 h1 h3 .
Razlika dovedene i odvedene topline jednaka je takoer mehanikoj energiji
(radu) to se vidi iz sljedeeg izraza
w = q q0 = h2 + h4 h1 h3 .
Analogno tome dolazi se do krunog procesa u T, s dijagramu, slika 93.
tc = 1
T0
T
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
280
AK = 1
q0
q
v
q1, 2 = p1 v1 ln 2 = p1 v1 ln
v1
p1
,
p2
281
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
AK = 1
T0
.
T
Dakle, termiki stupanj djelovanja tog procesa jednak je stupnju djelovanja Carnotovog procesa. Pri tome treba istaknuti da je toplina
q = c p (T T0 )
koja se dovodi za vrijeme promjene uz p 2 = konst. jednaka toplini to se odvodi
uz p1 = konst.
Takav proces ne moe se u praksi izvesti jer bi ogrjevni spremnik morao
imati neizmjerno veliki toplinski kapacitet da bi se trajno odravala konstantna
temperatura T. Zbog toga Ackeret-Kellerov proces ima samo teorijsko znaenje.
U praksi je mogue pribliiti se Ackeret-Kellerovom postupku ako se ekspanzija
i kompresija podijele na vei broj stupnjeva. Tada se izoterme 2 3 i 4 1
aproksimiraju adijabatama i izobarama uz postupan dovod i odvod topline.
Takav stroj moe se izvesti kao stapni stroj s veim brojem ekspanzijskih i
kompresijskih cilindara spojenih u seriju. Prije nego to se uvede u svaki
ekspanzijski cilindar plinu se dovodi toplina, a odvodi prije uvoenja u svaki
kompresijski cilindar. U cilindrima plin adijabatski ekspandira ili se adijabatski
komprimira.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
za vrijeme jednog takta, a u dvotaktnome e se to postii ispuhavanjem uz istovremeni dovod svjee gorive smjese.
Opisani proces dade se prikazati i u T, s dijagramu, slika 96.b. Dovedena toplina q proporcionalna je povrini a 2 3 b, a odvedena toplina q 0
povrini a 1 4 b u T, s dijagramu. Budui da se toplina dovodi i odvodi
uz konstantan volumen, moe se toplina po kilogramu radne tvari odrediti iz
relacija
q = cv (T3 T2 )
q0 = cv (T4 T1 ) ,
a budui da je to kruni proces, termiki stupanj djelovanja bit e
284
t = 1
T T1
T
=1 4
=1 4
q
T3 T2
T3
q0
T
1 1
T4
.
T2
1
T3
T1 v 2
=
T2 v1
T4 v 2
=
T3 v1
T1 T4
T
T
=
1 = 2 .
T2 T3
T4 T3
Ako te izraze uvrstimo u relaciju za t , dobiva se
t = 1
1
v1
v2
Prema tome, osim o svojstvima radne tvari (eksponent ), termiki stupanj djelovanja ovisi samo o omjeru volumena koji je odreen konstrukcijom cilindra.
Omjer volumena moe se prikazati i kao omjer izmeu ukupnog volumena cilindra i kompresijskog volumena koji je jednak volumenu izmeu stijenki cilindra i
stapa kada je stap u krajnjem poloaju. Ako omjer volumena, koji moemo nazvati kompresijskim omjerom, oznaimo s , vrijedi da je
v1 VC
=
v 2 VK
t = 1
285
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Na slici 97. prikazana je ovisnost termikog stupnja djelovanja o kompresijskom omjeru za tri vrijednosti eksponenta . Kao to se vidi, s porastom
kompresijskog omjera raste termiki stupanj djelovanja, ali se s omjerom kompresije ne smije ii previsoko jer se komprimira goriva smjesa pa bi se mogla
zapaliti. Danas se motori s Ottovim procesom izvode sa sljedeim kompresijskim omjerima:
avionski motori = 7.5 9,
motori za osobne automobile = 6 9,
motori za trkae automobile = do 12,
motori za motocikle = 6 8.5,
motori za trkae motocikle = do 12.
Do sada nisu graeni motori u kojima se komprimira smjesa uz kompresijski
omjer vei od 12.
286
Stanje 1 odgovara stanju okoline pa se mogu odrediti temperature i tlakovi za sve karakteristine toke prikazanih dijagrama. Za adijabatsku kompresiju
vrijedi relacija
T1 v 2
=
T2 v1
v
T2 = T1 2
v1
v
p 2 = p1 2
v1
= T1 1 ,
= p1
T3 = T4 1 = T1
p4
p1
p3 = p 4
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
288
Slika 99. Termiki stupanj djelovanja t Ottovog procesa i stupanj djelovanja c Carnotovog procesa uz istu maksimalnu temperaturu
289
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
290
q = c p (T3 T2 )
q0 = cv (T4 T1 ) .
Termiki stupanj djelovanja bit e
T
1 1
c T T1
T4
1 T
.
t = 1
=1 v 4
=1 4
T
T3
q
c p T3 T2
1 2
T3
q0
v3 V U
=
,
v 2 VK
T4 v3
=
T3 v 4
v
= 3
v1
T4 v3 v 2
=
T3 v 2 v1
Omjer temperatura za vrijeme dovoenja topline, zbog toga to je to izobarna promjena stanja, moe se odrediti prema izrazu
T2 v 2 1
=
= .
T3 v3
291
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
t = 1
1
.
1
T
p 4 = p1 4 = p1 .
T1
Kod prikaza ovisnosti temperatura i tlakova o omjeru ubrizgavanja , za pojedine vrijednosti omjera kompresije, vidljivo je da se radi o vrlo visokim maksimalnim temperaturama procesa koje su to vie to su vei omjer ubrizgavanja i
omjer kompresije. Temperature plinova izgaranja na izlazu iz cilindra takoer su
vrlo visoke, a ovise samo o omjeru ubrizgavanja pa rastu s njegovim poveanjem. Zbog toga se smanjuje termiki stupanj djelovanja s porastom omjera
utrcavanja.
292
meusobno jednake, a kako je omjer kompresija jednak, mora adijabata kompresije 1 2 biti zajednika za oba promatrana procesa. Odvedena toplina vea je u
dizelskom procesu (povrina a 1 4 b), a manja u Ottovom procesu
(povrina a 1 4 b) pa je i termiki stupanj djelovanja Ottovog procesa
povoljniji.
Stvarni proces u motorima s unutarnjim izgaranjem odvija se samo priblino prema dijagramima za teorijske procese. Odstupanja nastaju iz vie razloga pa stvarni p, v dijagrami izgledaju kao na slikama 103. i 104. Proces se
odvija u blagim prijelazima iz jednog stanja u drugo, eliminiraju se kutovi u
dijagramu, a povrina unutar krunog dijagrama postaje manja. Za izgaranje, za
usisavanje i za ispuhivanje potrebno je neko konano vrijeme u kojemu stap nije
u krajnjem poloaju. Osim toga krivulja usisavanja je ispod izobare koja predouje tlak okoline, a krivulja ispuhivanja iznad nje. Zbog toga se u stvarnom p, v
dijagramu pojavljuje petlja koja pokazuje potrebnu snagu za proces usisavanja
i ispuhivanja. Ta se snaga naziva gubitak crpenja. Prijelaz topline od radne tvari
293
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
i =
Wi
Qdov.
gdje je Qdov. dovedena toplina u gorivu za vrijeme jednog radnog ciklusa. Indicirani stupanj djelovanja oznauje stupanj iskoritenja unutarnje energije u cilindru motora ubrojivi sve gubitke osim mehanikih (gubici zbog trenja stapa,
gubici u leajevima i sl.).
Znajui indiciranu energiju, dade se izraunati stupanj povrativosti (stupanj valjanosti) stvarnog procesa koji pokazuje koliko stvarni proces odstupa od
teorijskog. Stupanj povrativosti g definiran je kao omjer mehanike energije
dobivene stvarnim procesom Wi i mehanike energije koja bi se dobila teorijskim procesom
Wt = t Qdov.
pa je
g =
294
Wi
Wi
=
= i .
Wt t Qdov. t
i = t g .
Stupanj povrativosti iznosi od 0.75 do 0.9, a indicirani stupanj djelovanja kree
se u ovim granicama:
Ottovi motori i = 0.26 0.32 ,
dizelski motori i = 0.40 0.50 .
Efektivna snaga motora Pe je snaga koju motor daje na spojci osovine.
Ona je manja od indicirane snage Pi za mehanike gubitke. Mehaniki gubici
su odreeni mehanikim stupnjem djelovanja m koji je definiran
m =
Pe
.
Pi
e =
Pe
= t g m = i m .
Qdov.
Efektivni stupanj djelovanja Ottovih motora iznosi od 0.20 do 0.32. etverotaktnim motorima neto je vii efektivni stupanj djelovanja, a dizelskim se kree od
0.35 do 0.44 za motore snage vee od 10 kW po cilindru, a od 0.29 do 0. 37 za
motore manje snage.
295
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
296
w = p v 2 + p dv p 0 v1 .
1
297
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
298
Proces kompresije moe se izvoditi po izotermi, po adijabati ili po politropi, slika 107. Ako se pri politropskoj kompresiji toplina odvodi (ako se prostor
hladi), tada politropa (1 2) lei izmeu adijabate i izoterme. Kao to se vidi
najmanji rad e se troiti pri izotermnoj kompresiji pa je ona i idealna.
p0 v1 = p v 2 = R T ,
tj.
2
p
v
dv
= p dv = R T
= R T ln 2 = p 0 v1 ln 0 .
w = wiz.
v
p
v1
1
1
299
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
1
( p v 2 p0 v1 ) p 0 v1 =
1
1
( p v 2 p 0 v1 ) = p0 v1
1 p 0
Rad pri politropskoj kompresiji dobiva se na isti nain kao i pri adijabatskoj,
samo to je u ovom sluaju = n .
300
301
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
7. RASHLADNI STROJEVI
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
1
q
q
q0
1
=
(Th T0 ) < 0
s = s h + s 0 = 0 + 0 = q 0
Th T0
T0 Th T0 Th
poto je Th < T0 .
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
q = q0 + q .
Povrina 1 2 1 4 1 q = (q0 + q ) q0 = q q0 = w . To pak znai
da bi, za utroak najmanjeg kompenzacijskog rada (za s = 0), bilo potrebno
izmeu rashladne sredine temperature Th i temperature okoline T0 ukljuiti
suprotni (lijevokretni) kruni proces, npr. Carnotov. Prema slici 109.a izgleda da
bi to trebao biti desnokretni ciklus, ali se pri tome ne smije izgubiti iz vida da se
promjene stanja 1 2 i 1 4 na toj slici odnose na izvore topline, promjena
stanja 1 2 na rashladnu sredinu od koje se odvodi toplina q 0 , a 1 4 na
okolinu kojoj se dovodi toplina q = q0 + q . Meutim, kruni proces obavlja
radno tijelo, slika 109.b, kojem se dovodi toplina q 0 od sredine koja se hladi,
proces 1 2, odnosno od kojeg se okolini predaje toplina q = q0 + q , proces
3 4.
Koeficijenti hlaenja ili stupanj rashladnog uina, tj. odnos odvedene
topline od hladnijeg tijela i utroenog rada lijevokretnog Carnotovog krunog
procesa ima vrijednost, prema oznakama na slici 109.b
303
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
hC =
q0
T h s h
Th
=
.
=
w (T0 Th ) s h (T0 Th )
hC =
q0
Th
273
=
=
= 27.3 .
w (T0 Th ) 10
Premaimo li u procesu, s obzirom na bolji prijelaz topline, zadane krajnje temperature samo za 5 C prema gore i prema dolje, dobivamo
hC =
q0
Th
268
=
=
= 13.4 .
w (T0 Th ) 20
304
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
q0 = c p (T1 T4 )
305
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q = c p (T2 T3 )
pa je koeficijent hlaenja (stupanj rashladnog uina) Jouleovog (krunog procesa) ciklusa zranog rashladnog stroja
h =
q0
q0
.
=
w q q0
w = wK wE
gdje wE oznauje rad koji se dobiva u ekspanzijskom cilindru.
306
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
p
T
> 0 .
p
Th
0
Rashladni je uin
q0 = c p (T1 T4 ) ,
a kako je
1
T4 = T0
p0
i rashladni uin ovisit e o izboru tlakova.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
h =
q0
q0
=
w q q0
h =
q0
Th
1
1
.
=
=
=
1
w T0 Th T0
1 p
1
Th
p0
p
0
h =
1
p
p0
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
309
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
w1,2 = h2 h1
dok je rad koji se dobiva u ekspanzijskom stroju (proces 3 4)
w3,4 = h3 h4 .
310
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
q0 = h1 h4 ,
a toplina koja se dovodi okolini pomou kondenzatora je
q = h2 h3 ,
tj.
hC =
Th
.
T0 Th
hC =
q0
q0
Th
=
=
w q q 0 T0 Th
311
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
ad.
ad
.
Slika 116. p, v dijagram parnog rashladnog ureaja s kompresorom i
ekspanzijskim strojem
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
q0 = h1 h5 .
Prema prijanjem pogonu rashladni uin smanjio se za povrinu 4 5 b a.
Budui da se u kondenzatoru odvodi ista koliina topline
q = h2 h3
kao i prije, sada se troi neto vie rada i to za istu povrinu 4 5 b a.
Potreban rad predoen je povrinom 1 2 3 a b 5 1. Ovdje je
h3 = h5
(entalpija tijekom priguivanja ostaje konstantna) pa je i
w3,5 = h3 h5 = 0 ,
tj. utroeni kompenzacijski rad u ovom sluaju je vei nego u sluaju postojanja
ekspanzijskog stroja i iznosi
313
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
w = w1,2 = h2 h1 , kJ kg 1 .
Viak potroenog rada je posljedica nepovrativosti procesa priguivanja. Ovaj
gubitak je to vei to je vea temperaturna razlika ( T0 Th ).
Suho usisavanje
Rashladni uin ureaja moe se znatno poveati ako se usisava suhozasiena para te na taj nain prebaci kompresija u pregrijano podruje.
q
w
a)
b)
Slika 118. Shema parnog rashladnog stroja s usisavanjem suhozasiene
pare (a) i prikaz u T, s dijagramu (b)
314
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
g =
q
.
w
315
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
q = q0 + w
na vii temperaturni nivo T0 pa je prema slici 119.
gC =
T0
q
=
w T0 Th
T = T0 Th
manji, odnosno koliko je kompenzacijski rad manji.
gC =
q
293
=
= 16.3 .
w 293 275
316
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
Primjer 7.1.
Treba odrediti koeficijent hlaenja kompresorskog ureaja za hlaenje
koji radi lijevokretnim Carnotovim procesom. Temperatura isparavanja je
-23 C, a temperatura kondenzacije 27 C.
Rjeenje
Slika P7.1.
hC =
Th
250
=
=5
T0 Th 300 250
Primjer 7.2.
317
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Treba izraunati w rashladnog ureaja koji radi po lijevokretnom Carnotovom procesu. Rashladni uin (toplina hlaenja) je 62802 kJ kg 1 pri 19 C
(temperatura isparavanja). Temperatura kondenzacije je 15 C.
Rjeenje
Slika P7.2.
hC =
Th
254
=
= 7 .5
T0 Th 288 254
hC =
w=
q0
hC
q0
w
62802
= 8373.6 kJ kg 1
7 .5
Primjer 7.3.
Treba proraunati amonijani ureaj za proizvodnju leda iz vode temperature 0 C i to proizvodnju od 500 kg leda po satu.
318
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
t isp.NH 3 = 7 C, t kond.NH 3 = 20 C
319
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Rjeenje
Rashladni uin
Q0 = 500 334.95 = 167475 kJ h 1
Rad kompresora
W =
Q0
hC
T0 Th
293 266
Q0 =
167475 = 16999 kJ
Th
266
Primjer 7.4.
Kuni hladnjak uina 465 W radi sa sumpornim dioksidom kao rashladnom tvari. Isparavanje treba tei pri temperaturi od 5 C, dok se kondenzator
hladi okolnim zrakom temperature 30 C uz t = 5 C.
a) Koliki je protok rashladne tvari u m 3n h 1 kroz elemente stroja ako proces
tee u podruju mokre pare?
b) Kolike su veliine t, p, h i x karakteristinih stanja procesa?
c) Koliki je stupanj rashladnog uina?
d) Skicirati proces u T, s dijagramu!
Rjeenje
a)
m=
320
Q0
q0
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
h1 = h1 + x1 (h1 h1 )
1 2 adijabatska kompresija
T0 = 278 K
t = 30 + t = 30 + 5 = 35 C
T = 273 + 35 = 308 C
Iz tablica za zasienu paru SO2 slijedi
K = 1.289 kJ kg 1 K 1
s1 = s 2 = s 308
s1 = s1 + x1 (s1 s1 )
K = 0.0255 kJ kg 1 K 1
s1 = s 278
K = 1.372 kJ kg 1 K 1
s1 = s 278
s s 1.289 0.0255
x1 = 1 1 =
= 0.94
s1 s1 1.372 0.0255
K = 6.7 kJ kg 1
h1 = h278
K = 381 kJ kg 1
h1 = h278
m=
0.465 kJ s 1
310.4 kJ kg
n=
m
M
5.39
64
321
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
b)
Stanje 1
T1 = 278 K
p1 = 1.897 bar
Stanje 2
T2 = 308 K
p 2 = 5.331 bar
h1 = 358.5 kJ kg 1
x1 = 0.94
K = 392 kJ kg 1
h2 = h308
x2 = 1
Stanje 3
T3 = 308 K
p3 = 5.331 bar
Stanje 4
T4 = T0 = 278 K
p 4 = p0 = 1.897 bar
K = 48.1 kJ kg 1
h3 = h308
x3 = 0
K = 48.1 kJ kg 1
h4 = h3 = h308
x 4 = 0.11
h4 = h4 + x 4 (h4 h4 )
h h4 48.1 6.7
x4 = 4
=
= 0.11
h4 h4
381 6.7
c)
h =
q 0 310.4
=
= 9.27
w
33.5
ili
h =
Q0
0.465
=
= 9.27
W 5.018 10 2
W = 5.018 10 2 kW
322
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
Slika P7.4.
Primjer 7.5.
Za koliko se povea rashladni uin rashladnog ureaja iz primjera 7.4.
ako se u kondenzatoru kondenzat pothlauje do temperature zraka? Koliki je
tada stupanj rashladnog uina? Skicirati proces u T, s dijagramu!
Rjeenje
Slika P7.5.
323
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
K = 358.5 41 = 317.5 kJ kg 1
q 0 = h1 h4 = h1 h3 = h1 h303
h =
q 0 317.5
=
= 9.48
w
33.5
Primjer 7.6.
Rashladni stroj iz primjera 7.4. rekonstruira se na suho usisavanje.
a) Koliki je rashladni uin ako se pri tome kondenzat pothlauje?
b) Koliki je uin bez pothlaivanja?
c) Skicirati proces u T, s dijagramu!
Rjeenje
a)
Slika P7.6.a
324
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
q0 = h1 h4
K = 381 kJ kg 1
h1 = h278
K = 41 kJ kg 1
h4 = h3 = h303
q 0 = 381 41 = 340 kJ kg 1
b)
Slika P7.6.b
q0 = h1 h4
K = 381 kJ kg 1
h1 = h278
K = 48.1 kJ kg 1
h4 = h3 = h308
q 0 = 381 48.1 = 332.9 kJ kg 1
325
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Primjer 7.7.
Rashladni stoj radi s freonom 12. Temperatura isparavanja je 253 K. Kondenzator se hladi zrakom temperature 288 K. Obzirom na stupanj rashladnog
uina treba ispitati koji je sustav bolji:
a) Kondenzacija s temperaturnom razlikom od 5 i pothlaivanjem kondenzata do temperature zraka?
b) Kondenzacija pri temperaturi priblino jednakoj temperaturi zraka?
Skicirati proces u T, s dijagramu!
Rjeenje
a)
Slika P7.7.a
T = 288 + 5 = 293 K
T0 = 253 K
q0 = h1 h4
h1 = h1 + x1 (h1 h1 )
1 2 adijabatska kompresija
326
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
K = 0.5605 kJ kg 1 K 1
s1 = s 2 = s 293
s1 = s1 + x1 (s1 s1 )
x1 =
0.5605 ( 0.0687 )
= 0.973
0.5777 ( 0.0687 )
h =
q 0 126.8
=
= 5.51
w
23
b)
Slika P7.7.b
T = 288 K
T0 = 253 K
q0 = h1 h4
h1 = h1 + x1 (h1 h1 )
327
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
1 2 adijabatska kompresija
K = 0.5618 kJ kg 1 K 1
s1 = s 2 = s 288
s1 = s1 + x1 (s1 s1 )
x1 =
0.5618 (0.0687 )
= 975
0.5777 (0.0687 )
K = 14.2 kJ kg 1
h4 = h3 = h288
q 0 = 145.9 14.2 = 131.7 kJ kg 1
h =
q 0 131.7
=
= 8.18
w
16.1
Sluaj b) je povoljniji.
Primjer 7.8.
Na slici je predoen shematski nain grijanja prostorija na naelu dizalice
topline. U kondenzatoru radijatora rashladna tvar kondenzacijom predaje toplinu
pri temperaturi kondenzacije od 323 K. U regulacijskom ventilu (RV) priguuje
se para rashladne tvari do tlaka pri kojem je temperatura zasienja 273 K.
Isparavanjem tvar prima toplinu od toplije rijeke koju preko ureaja prenosi u
prostorije.
a) Koliki je grijni koeficijent ako se proces odvija po Carnotovom procesu?
b) Za koliko je takav sustav ekonominiji od direktnog grijanja elektrinom
energijom?
328
_______________________________________________________________Rashladni strojevi
Slika P7.8.
Rjeenje
a)
gC =
T0
q
323
=
=
= 6.46
w T0 T 323 273
Slika P7.8.a
329
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
b)
Elektrinim pogonom uz utroak od 1 kWh moe se dobiti
6.463600 = 23256 kJ h 1
topline za grijanje.
Neposrednim grijanjem elektrinom energijom dobilo bi se samo 3600 kJ h 1 .
Ureaj je 6.46 puta ekonominiji od obinog grijanja.
330
______________________________________________________________Ukapljivanje plinova
8. UKAPLJIVANJE PLINOVA
Ukapljivanje plinova koji imaju vrelite duboko ispod temperature okoline ima veliki tehniki i znanstveni znaaj. Iz tehnike niskih temperatura razvile
su se industrije koje se sve vie razvijaju. Razdvajanje zraka na duik i kisik, ili
pak drugih plinskih smjesa na njihove sudionike, jedna je od najvanijih grana
tehnike niskih temperatura. Da bi se neki plin mogao ukapljiti, treba mu sniziti
temperaturu i tlak ispod kritinih vrijednosti. Kapljevita i plinovita faza mogu
samo tu usporedno postojati, a to se trai u mnogim tehnikim zadacima; npr.
pri razdvajanju kapljevitih plinskih smjesa u sastavne dijelove, kod prijevoza
ukapljenih plinova u otvorenim spremnicima i sl. Uskladitenje i transport plinova u ukapljenom stanju na najniim temperaturama poprimili su ve iroke
razmjere tako da se brodovima redovito otpremaju velike koliine ukapljenog
zemnog plina. Najznaajnije je ukapljivanje zraka.
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
w e = h h0 T0 (s s 0 ) .
Primjenom indeksa sa slike 120. dobiva se potreban rad za ukapljivanje kako
slijedi
h1 h1 = r + (T0 Ts ) c p
gdje r oznauje toplinu isparavanja pri p 0 , a drugi lan prikazuje toplinu pregrijavanja. Kod zraka je toplinski kapacitet
c p = 1.005 kJ kg 1 K 1
T
r
s1 s1 = (s1 s1 ) + (s1 s1 ) = c p ln 0 +
,
T s Ts
T
gdje se izraz c p ln 0 odnosi na pregrijano podruje u kojemu plin moemo
Ts
w e = 2881.005 ln
+
[197 + 1.005(288 80 )] = 674 kJ kg 1 .
80
80
______________________________________________________________Ukapljivanje plinova
q = T0 (s1 s N ) = T0 (s1 s1 )
odvodi od zraka temperature T0 i predaje okolini iste temperature. Budui da
izmeu temperature komprimiranog zraka i temperature okoline nema razlike,
taj je prijelaz topline povrativ. Na izotermnu kompresiju nadovezuje se povrativa adijabatska ekspanzija koja odmah daje traeni kapljeviti zrak stanja M 1 .
Kod takvog dobivanja zraka ne obavlja se nikakav kruni proces. Zbog potpune
povrativosti bio bi i ovdje za ukapljivanje potreban samo rad e. Na alost, stanje
N nalazi se u podruju tako visokih tlakova (reda veliine od oko 500000 bar) da
o tehnikom ostvarenju, barem za sada, nema govora.
Novim putem k tehnikom ukapljivanju zraka poao je C. Linde krajem
prolog stoljea. On je uz pomo protustrujnog izmjenjivaa topline (rekuperatora) iskoristio ono neznatno ohlaivanje zraka i drugih stvarnih (realnih) plinova to se pojavljuje kod priguivanja od vieg na nii tlak. Time je uspjelo
jednostavno i ekonomino ukapljivanje velike koliine zraka. Prouit emo spo333
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
T
. Tu je T = T T0 sniKao priguni efekt oznaujemo omjer
p h
enje temperature kod priguenja plina za razliku tlakova p = ( p p 0 ) bar
(ili p, N m - 2 ), kako je ve ranije spomenuto. Indeks h upuuje na proces pri
h = konst. koji uvjet oznauje priguivanje bez izmjene topline. to je slabije
priguivanje p to je manja i promjena temperature T pa kao granini sluaj
T
.
dobivamo diferencijalni priguni efekt
p h
Pri pokusima, koji su se kretali u podruju od 0 C do 100 C i od 6 bar
nanie, ustanovili su Joule i Thompson da priguni efekt ovisi samo temperaturi,
a ne i o tlaku. Ustanovili su takoer da se pri temperaturi okoline zraku priguenom za 1 bar sniava temperatura za otprilike etvrtinu K. Kasniji su pokusi
pokazali da je priguni efekt ovisan i o tlaku. Postoji temperatura na kojoj priguni efekt prolazi kroz vrijednost nula, tj. mijenja predznak. To je, tzv. temperatura inverzije.
______________________________________________________________Ukapljivanje plinova
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
Pri putanju toplog ureaja u pogon priguit e se stlaeni zrak 2 u prigunom ventilu na stanje a. Temperatura Ta samo je nekoliko stupnjeva nia od
okolne temperature T0 . Ponajprije se sav prigueni zrak hladnijeg stanja a vraa
u rekuperator u kojem se zagrijava hlaenjem stlaenog zraka koji nadolazi sa
stanjem 2 i hladi se, npr. do stanja 2. Kad priguimo stlaeni zrak stanja 2,
dobivamo ve neto niu temperaturu stanja a. Vraanjem tog priguenog zraka
u rekuperator, hladi se novonadoli stlaeni zrak na 2, a nadovezano priguivanje daje jo niu temperaturu stanja a itd. to je naprava dulje u pogonu, to
hladniji postaje zrak iza prigunog ventila tako da naprava sama sebe unosi u
podruje sve niih temperatura. Kaemo da se ureaj sam uzbuuje. Nakon nekog vremena zatei emo pred prigunim ventilom stanje 3, a iza ventila stanje
4. Kako 4 ve lei u zasienom podruju, zrak se ovdje razdvaja u suhozasienu
paru 4 i u kapljeviti zrak 4. Otvorimo li otpusni pipac, moemo iz naprave
otoiti manje koliine kapljevitog (tekueg) zraka.
______________________________________________________________Ukapljivanje plinova
337
_________________________________________________________________________Kazalo
KAZALO
B
barometarski tlak, 23
Boyle-Mariottov zakon, 29
Boyleova temperatura, 204
brzina istjecanja, 194
C
Carnot, 18
Clausiusov teorem, 115
Carnotov proces, 106, 120, 225
lijevokretni, 279, 302, 310, 316
Clapeyron-Clausiusova jednadba, 222
Clausius, 19
D
desnokretni proces, 108, 225
Dieselov proces, 113, 289
dizalica topline, 315
dovod topline, 275
dvotaktni motor, 283, 295
E
eksergija, 153, 332
gubitak, 155
odreivanje, 156
topline, 154
ekspanzija
u stapnom stroju, 269
u turbostroju, 273
ekspanzijski stroj, 305
energija, 153
energetske pretvorbe, 152
entalpija, 60
odreivanje, 66
341
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
G
Gay-Lussac-Charlesov zakon, 27
granina krivulja, 201
gubitak krunog procesa, 269
gubitak toplinskog pada, 196
gustoa, 21, 30
H
Hansenov dijagram, 203
I
idealni plinovi, 26, 203
indicirana snaga, 294
indikatorski dijagram, 293
isparavanje, 197, 202
istjecanje plinova i para, 193
izentropa, 77
izobarna promjena stanja, 73, 133, 218
izohorna promjena stanja, 72, 131, 219
izotermna promjena stanja, 75, 135,
220
J
jednadba stanja, 26
Joule, 19
Jouleov proces, 111
lijevokretni, 306
342
K
karnotiziranje procesa, 237
Kelvin, 122
kinetika energija pri istjecanju, 194
koeficijent
grijanja, 315
hlaenja, 303, 306, 311
trenja, 196
kompresija
u stapnom stroju, 272
u turbostroju, 273
viestupanjska, 299
kompresijski omjer, 285
kondenzator, 227
kritino stanje, 200
kritina toka, 201
kruni proces
Carnotov, 106, 120, 225
Dieselov, 113, 289
Jouleov, 110
Ottov, 112, 283
s vlanom parom, 225
s parom kao radnom tvari, 224
s pregrijanom parom, 232
sa sekundarnim nepovrativostima,
277
L
latentna toplina, 210
lijevokretni proces, 302
Carnotov, 302
u parnim rashladnim ureajima, 310
u toplinskoj crpki, 315
u zranim rashladnim ureajima,
304
Lindeova jednadba, 212
Lindeov ureaj, 335
_________________________________________________________________________Kazalo
para
vlana, 202, 210, 225
pregrijana, 202, 212, 232
suhozasiena, 202, 210
parcijalni tlak, 162
parna turbina, 233, 337
parni kotao, 207, 226
parni stroj, 226
ispuni, 231
plinska konstanta, 30, 203
opa, 31
pregrijane vodene pare, 212
smjese, 39
politropska promjena stanja, 81, 137
postulat ravnotee
prvi, 24
drugi, 24
povrativi proces, 116
priguni efekt, 61, 334
priguni ventil, 312, 335
priguivanje, 59, 157, 313, 336
promjena stanja
idealnih plinova, 69
u T, s dijagramu, 131
punjenje spremnika, 159
N
nadtlak, 23
napojna crpka, 227
napojna voda, 231
nepovrativi proces, 116
nepovrativost
primarna, 269
sekundarna, 269, 277
normalni uvjeti, 27, 31
normni kubni metar, 31
O
odvod topline, 275
ogrjevni fluid, 207
omjer ubrizgavanja, 290
opa plinska konstanta, 31
Ottov proces, 112, 283
R
rad, 52
maksimalan, 71, 140, 143
mehaniki, 54
tehniki, 149
radna tvar, 105, 269, 310
Rankineov proces, 229
rashladni strojevi, 301
parni, 310
zrani, 304
rashladni uin, 307, 314
realni plinovi, 197
redukcijski ventil, 312
regenerativno zagrijavanje, 237
343
TEHNIKA TERMODINAMIKA__________________________________________
S
sadraj pare, 211
sadraj vlage, 202
sapnica, 193
konvergentna, 194
snaga
efektivna, 294
indicirana, 294
specifini volumen, 21
vlane pare, 211
stanja tvari, 20
definiranje, 25
stapni parni stroj, 267
stupanj
povrativosti, 294
rashladnog uina, 303, 306, 311
suhoe, 202, 211
vlanosti, 202
stupanj djelovanja
Ackeret-Kelerovog procesa, 281
Carnotova procesa, 279
efektivni, 294
indicirani, 294
mehaniki, 294
Rankineov, 229
termiki, 105, 230, 232
unutarnji, 275
sublimacija, 205
suho usisavanje, 314
suhozasiena para, 210
T
taljenje, 205
temperatura, 21, 24
apsolutna, 27
344
pregrijavanja, 207
termodinamika, 119
temperaturna skala, 121
termodinamiki stupanj iskoritenja,
235
teorijska brzina istjecanja, 195
teorijski rad ukapljivanja, 331
Thomson, 20
tlak, 22
apsolutni, 23
toplina isparavanja
unutarnja, 210
vanjska, 210
pregrijanja, 213
toplinski kapacitet, 61
molarni, 63
specifini, 61
srednji, 65
toplinski pad, 194, 234
trojna toka, 206
T, s dijagram
za idealni plin, 131
za vodenu paru, 214
Tumrliz-Lindeova jednadba, 212
turbostroj, 268
U
ukapljivanje, 197
plinova, 331
prema Claudeu, 337
prema Kapici, 336
prema Lindeu, 334
unutarnja energija, 25, 50
odreivanje, 68
u stanju vrenja, 208
u stanju suhe pare, 210
vlane pare, 211
unutarnja toplina isparavanja, 210
_________________________________________________________________________Kazalo
V
vakuummetar, 23
veliina stanja, 21
termodinamika, 21
vodene pare, 208
vlana para, 210
volumen, 21
cilindra, 283
kompresijski, 285
parcijalni, 37
specifini, 21
ukupni, 21, 37
volumni udjel, 37
Z
zakon termodinamike, 2
I. glavni, 49
II. glavni, 115
zrani rashladni stroj, 304
kompresijski, 304
345