ZANIMLJIVE LOKACIJE NA BRAU

PILJA KOPAINA - nalazi se

sjeverozapadno od Donjeg Humca i ona je najzanimljivije pretpovijesno nalazite na otoku.
Duine je 12 m i podijeljena u dvije dvorane. Prilikom istraivanja pronaeni su tragovi
najstarijeg pretpovijesnog ovjeka na otoku koje datiraju iz 8.000 do 3.000 godine prije
Krista. Uz njih naene su tisue kostiju divljih konja, goveda, jelena, ptica, pueva i kamenih
rukotvorina (noevi, svrdla, strelice, strugalice...) koji su pripadali epipaleolitikom i
mezoloitikom razdoblju. Iz bronanog doba pronaeni su keramiki ulomci i bronana
sjekira. (foto R. Barilla)

ZLATNI RAT - najpoznatija i najvea plaa u

obliku labudova vrata koja se protee 500 metara okomito u more. Glasovita plaa gipka je
poput tekueg zlata i konstantno mijenja oblik naginjui se pod utjecajem vjetrova i morskih
struja. Svojom iznimnom ljepotom i specifinom formom postala je zatitni simbol Bola,
otoka Braa i Hrvatske. Prestini britanski list "Daily Telegraph" u srpnju 2009. godine
proglasio je plau Zlatni rat najljepom plaom u Europi, a portal "Lonely Planet" meu deset
najljepih plaa na svijetu. (foto R. Barilla)

LOVREINA - prekrasna uvala s

starokranskim sarkofazima i ostacima starokranske bazilike Sv. Lovre iz VI. stoljea, koja
je bila djelo vrlo jakog redovnikog djelovanja svetita benediktinaca. Uz crkvu, sa sjeverne
starne, nalazi se krsni zdenac krina oblika, a nad njim ciborij na etiri stupa s kapitelima.
Ono je jedinstveni primjerak sauvanog nadgraa krsnog zdenca u Dalmaciji. (foto R. Barilla)

BAZILIKA Sv. IVANA KRSTITELJA - je

starokranska bazilika u Povljima, s krstionicom iz VI. stoljea koja je sagraena na
temeljima starijeg poganskog rtvenika. Rekonstrukciju i nadogradnju izvrili su benediktinci
krajem IX. i poetkom X. stoljea, te je jo jednom obnovili 1184. godine jer su je 1145.
godine poharali mleani. Sama bazilika sastojala se od: predvorja, portala, crkvenih brodova,
svetita, trifora, pastoforija, krstionice, krsnog zdenca, kapitula, grobova, dvorane za
katekumene, itd... POVALJSKA LISTINA najstarija je irilika listina pisana hrvatskim
jezikom, a donosi golem broj toponima, imena i zemljita koja su vraena opatiji, te naina
ivota na otoku i time postaje jedan od najvanijih i najdrevnijih hrvatskih povijesnih i
jezinih spomenika. Napisana je 1250. godine i opisuje odluku o povratu oduzete zemlje
opatiji, na vijeanju u Bolu 1184. godine. POVALJSKI PRAG je prag nadvratnik u kojem
majstor Radonja 1184. godine u njemu zarezuje irilikim pismom sadraj o povratku posjeda
samostanu, te je postavljen na ulaznim vratima crkve. (foto R. Barilla)

ZMAJEVA PILJA - nastanili su je popovi

glagoljai, bjeei pred turcima, sredinom XV. stoljea. pilja se nalazi na junim obroncima
otoka Braa, nedaleko od mjesta Murvica. Duine je 20 m i podijeljena je zidovima u etiri
dijela. Unutar pilje se nalazi Gospina crkvica duine 2 m, te iznad nje na istonom dijelu
pilje istoni reljef s monstrancom, dvije aneoske glave s krunama i krievima, pelikanovo
gnijezdo i Veronikin rubac s Kristovim likom. Zapadnom liticom dominira veliki reljef s
prikazom Otkrivenja (Apokalipsa) Ivana Krstitelja sa sredinjim likom zmaja koji gleda
prema eni obasjanoj suncem u polumjesecu (mitski dualistiki sukob dobra i zla). U pozadini
pilje nalaze se spremnici za vodu, te prostorije za boravak i sobice pustinjaka u golom
kamenu. Iz doba ivota pustinjaka u pilji potjee hrvatsko-glagoljski prvotisak Misala iz
1483. godine, koji se danas uva u muzeju Dominikanskog samostana u Bolu. (foto R.
Barilla)

PUSTINJA BLACA - nekada glasovitu

glagoljaku pustinju osnovali su poljiki popovi glagoljai bjeei pred turcima iz Poljica
1550. godine. Godine 1552. osnovali su redovniku zadrugu i s vremenom su poveavali
posjede, gradili teake i pastirske kuice. Godine 1570. od brakog kneza dobivaju
dopusnicu za gradnju samostana i crkve koje su se u iduim stoljeima dograivale.
Crkvene i gospodarske dunosti pustinjaci su sa svojim teacima ispunjivali besprijekorno, te
su stalno poveavali svoje posjede. Proizvodili su mnogo vina, posjedovali do 1000 ovaca,
razvili trgovinu s Venecijom (Mleci), imali vlastite brodove, kolu, tiskaru.... U poaru 1754.
godine izgorjele su sve zgrade, ali su brzo obnovljene. Od 1862. do 1963. godine, do smrti
don Nikole Milievia mlaeg, upravljali su sveenici Milievii i u tom vremenu je izgraen
pelinjak s kamenim konicama i staklenik s agrumima. Don Nikola Milievi mlai bio je
poznati zvjezdoznanac, te je uspostavio kontakt s velikim brojem zvjezdarnica u svijetu putem
pisama, a koja se danas uvaju u pustinji Blaca. Pored njih, tu je i kolekcija satova, starih
puaka, teleskopa, zemljovida; biblioteka, kola, njegova radna soba s klavirom, itd... Unutar
zidina samostana 1588. godine sagraena je crkva Uznesenja Marijina i u samostanu se svake
godine hodoasti u prvu subotu nakon blagdana Velike Gospe. (foto R. Barilla)

PILJE I JAME - otok Bra gotovo je u

cijelosti graen od vapnenca i time je veoma pogodan za nastajanje mnogih krakih pilja i
jama. Do sada je poznato oko 230 istraenih pilja i jama na otoku, to ga ini otokom na
Jadranu s najveim brojem pilja i jama. ak osam jama na otoku su dublje od 200 m, i to:
Titina jama (Jama Podgraie) sa -329 m, Jama kod Mateia stana -260 m, Grustiica -235
m, Kovaevia jama -227 m, Slina jama -222 m, te Batluka jama, Jama u Duboaku i Jama
u Malom Graiu s -200 m. (foto R. Barilla)