KEMIJA

Prof.dr.sc. Marija Bujan

Doc.dr.sc. Marko Vincekovi
Opa

Anorganska
Analitika
Fizikalna
Termokemija
Elektrokemija
Organska

Biokemija

LITERATURA
OBAVEZNA
Kemijsko raunanje interna skripta
Dr.sc.Ljubica umija: Kemijski elementi i spojevi
(odabrana poglavlja)
Dr.sc.Jelena Manitaevi: Organska kemija
(odabrana poglavlja)

DODATNA (po izboru)

M.Sikirica: Stehiometrija
I.Filipovi i S. Lipanovi: Opa i anorganska kemija I, II
L.Stryer: Biokemija (odabrana poglavlja)

Polaganje ispita!!!
1. Uvjet za dobivanje potpisa: odraene vjebe i potpis iz
vjebi
2. Ispit se sastoji od tri dijela (opa i anorganska,
organska, biokemija). Ispit je pisani. Na usmeni ispit se
pozivaju studenti koji su postigli manje od 60, a vie
od 50 bodova.
3. Na pisanom ispitu maksimalno je mogue postii 100
bodova, a za prolaz je potrebno 60 bodova.
4. Sumarna ocjena je aritmetika sredina ocjena (bodova)
iz pisanog ispita, Ope i anorganske, Organske kemije
i Biokemije.

TVARI I PROMJENE TVARI

Pojam TVAR govori o homogenosti grae tijela.
Homogene tvari su npr. zlato, natrijev klorid,
otopina eera u vodi
Otopina modre
galice

Smjesa tvari oznaava heterogenu grau.

npr. buka (vapno, pijesak, voda)
mlijeko
granit (kremen, glinenac, liskun)
TVARI se, prema grai, dijele na homogene i heterogene.
Heterogene smjese istih tvari koje se mogu odijeliti
fizikalnim postupcima
Homogene iste tvari (kemijski elementi i spojevi)
otopine (prividno homogeni sustavi)

Granit

Tvari

iste

Elementi

Smjese

Spojevi

Homogene

Heterogene

Heterogene tvari mogu se fizikim postupcima rastaviti na sastojke

npr. sedimentacija, centrifugiranje, filtracija, prosijavanje, izmuljivanje, ispiranje, kromatografija na papiru

Homogene tvari elementarne tvari i spojevi

svaki njihov i najmanji dio ima isti sastav

Tvar moe biti homogena, a da nije stalnog sastava npr. otopine.

Otopine se mogu rastaviti na iste tvari fizikim postupcima:
destilacija
frakcijska destilacija
sublimacija
kristalizacija

Sublimacija
joda

Kristalizacija soli

Glavni tipovi kemijskih promjena

Sinteza: 2Mg(s)+ O2(g) 2MgO(s)

Analiza: 2HgO(s)
2Hg(l)+ O2(g)
Jednostruka zamjena: Zn(s)+ H2SO4(aq)
ZnSO4(aq)+H2(g)
Dvostruka zamjena: Na2SO4(aq)+ BaCl2(aq)
BaSO4(s)+ 2NaCl(aq)

iste tvari do kojih se dolo kemijskim ili fizikalnim putem su kemijski

spojevi ili elementarne tvari koje imaju karakteristina svojstva:
gustoa

vrelite

tvrdoa

topljivost

talite

vodljivost

Elementarne tvari se uobiajenim kemijskim i fizikalnim metodama

ne mogu dalje rastaviti.
elementarne tvari i spojevi sastavljeni su od atoma kemijskih elemenata
atom je najsitnija estica neke tvari koja jo zadrava sva svojstva te tvari

ELEMENTI U PRIRODI
Zemlja

r = 6350 km

1. Jezgra BARISFERA (90% Fe, 10% Ni) nife

2. Pirosfera (prijelazna zona)
3. Litosfera vanjski ovoj (10 70 km) sial

LITOSFERA maseni udio elemenata

Kisik (O)

46,5 %

Silicij (Si)

28 %

Aluminij (Al)

8%

eljezo (Fe)

5%

Kalcij (Ca)

3,5 %

Natrij (Na)

3%

Kalij (K)

2,5%

Magnezij (Mg)

2%

Svi ostali elementi

1,5 %

MATERIJA i ENERGIJA
Svemir je sastavljen od materije koja je neprestano u gibanju
vrste materije tvari
svojstva materije: masa i volumen
Masa se mjeri teinom tj. privlanom silom kojom Zemlja privlai masu:
G=F=mg
G = teina
m = masa
F = sila privlaenja
g = akceleracija sile tee
G1:G2 = m1 g : m2 g = m1 : m2
Vaganjem odreujemo masu!!!

TEMELJNI KEMIJSKI ZAKON

A.L.Lavoisier (18.st.)

Zakon o odranju mase pri kemijskoj reakciji ukupna

masa tvari koje reagiraju ostaje nepromijenjena
pokus: - zagrijavanje kositra u zatvorenoj posudi
- nakon reakcije kositra s kisikom masa reakcijske smjese je ista

A.L.Lavoisier u svom Laboratoriju

Kad bi se tonost Lavoisier -ovog eksperimenta mogla poveati

za ~ 1011 puta, njegov zakon ne bi vie vrijedio potpuno i u svim
sluajevima.
Razlog: gotovo u svim kemijskim reakcijama oslobaa se
ili vee energija
A.Einstein (1879 1955): Teorija relativnosti (1905.)

A.L.Lavoisier

ZAKON EKVIVALENTNOSTI MASE I ENERGIJE

E = m c2
E = energija (J Joule) [1 cal = 4,17 J]
m = masa (kg)
c = brzina svjetlosti: 2,998 108 m/s (3 108 m/s)
Prema Einsteinovoj jednadbi ekvivalencije mase i energije, pri
svakoj kemijskoj reakciji u kojoj dolazi do promjene energije,
mora doi i do odgovarajue promjene mase.

Albert Einstein

Dakle, materija se u odreenim okolnostima pojavljuje u obliku:

tvari
energije
ZAKON O ODRANJU MATERIJE objedinjuje oba zakona
(Zakon o odranju mase i Zakon o odranju energije)
Izvanredno velika energija odgovara izvanredno maloj masi!
Gubitak mase je u stvarnosti zanemarivo malen, no osloboena
energija je uvijek velika (ovo je neobino vano kod nuklearnih
reakcija - eksplozija atomske bombe).

Joseph Proust (18 st.)

francuski kemiar

ZAKON STALNIH OMJERA MASA odreeni kemijski spoj

uvijek sadri iste kemijske
elemente spojene u stalnom
omjeru masa.
Npr. analiza iste vode uvijek pokazuje 88,81% kisika + 11,19% vodika tj.
100g vode 88,81g kisika + 11,19g vodika

John Dalton (19 st.)

engleski kemiar
ZAKON UMOENIH OMJERA MASA kad dva elementa tvore
vie nego jedan kemijski
spoj, onda su mase jednog
elementa u jednostavnim
umnoenim omjerima
(1:2:3 ) s masom drugog
elementa
Primjer : 5 duikovih oksida N2O 57 g kisika 100 g duika
NO 114 g kisika
100 g duika
N2O3 171 g kisika 100 g duika
NO2 228 g kisika 100 g duika
N2O5 285 g kisika 100 g duika
1:2:3:4:5

J.B.Richter (18 st.)

njemaki kemiar
ZAKON SPOJNIH MASA Mase dviju elementarnih tvari koje reagiraju
s nekom treom elementarnom tvari, iste
mase reagiraju i meusobno, a isto tako i s
nekom etvrtom tvari jednake i odreene
mase.
Npr. 1 g vodika spaja se s 3 g ugljika u metan, a s 8 g kisika u vodu.
Dakle, 3 g ugljika moraju reagirati s 8 g kisika.
Stvarno, tako nastaje CO2!
Mase elementarnih tvari koje ulaze u meusobne kemijske reakcije
nazivaju se spojnim masama (ili ekvivalentnim masama).
- uveo je naziv STEHIOMETRIJA

Daltonova teorija atoma

Atomi vrlo sitne, nedjeljive estice (gr. Atomos = nedjeljiv)
[Leukip i Demokrit]
Otkrie zakona kemijskog spajanja (poetkom 19 st.) omoguilo je
Daltonu postavljanje teorije atoma kao realnih estica materije

Postavke Daltonove atomistike teorije

1. Atomi su realne najsitnije estice elementa koje mogu sudjelovati u
kemijskoj reakciji i dalje se ne mogu dijeliti
2. Atomi jednog te istog elementa imaju istu masu i ista svojstva
(jo nisu bili poznati izotopi)
3. Atomi razliitih elemenata imaju razliita svojstva i razliite su mase
4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma elemenata u omjeru malih
cijelih brojeva ( 1:1, 1:2, ).

Relativna atomska i molekulska masa

Dalton, 1808. god.
na osnovi atomske teorije pokuao je odrediti relativne atomske
mase
voda spoj kisika i vodika
uzeo je vodik kao jedinicu i prema njoj odreivao relativnu
atomsku masu kisika i ostalih elemenata
dobivene vrijednosti Dalton je nazvao atomske teine
budui da su mase elemenata odreivane prema vodiku kao
najlakem elementu:
relativne atomske (Ar) mase
relativne molekulske (Mr) mase

 1900.g. za odreivanje relativnih atomskih masa kao baza je uzet

kisik Ar(O) = 16
1929.g. otkrivena su tri stabilna izotopa kisika s masenim
brojevima 16, 17 i 18 pokazalo se da kisik nije pogodan kao baza
za odreivanje relativnih atomskih masa

IUPAC meunarodna unija za istu i

primijenjenu kemiju
- izabrana je nova baza za odreivanje relativnih atomskih masa: nuklid

12C

- NUKLIDI: neutralni atomi nekog elementa koji imaju jednake atomske i

masene brojeve ISTI SASTAV JEZGRE

Definicije!
Relativna atomska masa elementa (Ar) :
omjer prosjene mase odreenog atoma (ma) i 1/12 mase atoma nuklida 12C.

Relativna molekulska masa spoja (Mr):

pokazuje koliko je puta masa odreene molekule vea od 1/12 mase atoma
nuklida 12C.

Unificirana atomska jedinica mase (u):

masa koja odgovara 1/12 mase atoma nuklida 12C
- iznosi u=1/(12ma12C)=1,6605 10-27kg

APSOLUTNA MASA
ATOMA

APSOLUTNA MASA
MOLEKULE

ma = Ar u

m m = Mr u

MOL jedinica za mnoinu (koliinu) tvari

Mol je ona koliina (mnoina) definirane kemijske formule koja
sadri toliko jedinki koliko ih sadri 0,012 kg nuklida12C.

n = m/M
M = m/n molarna masa je omjer mase iste tvari i mnoine tvari

A [g/mol]

M [g/mol]

Ar (H) = 1,007
A (H) = 1,007 g/mol

neimenovani broj
1 mol atoma vodika

Mr (H2O) = 2 Ar(H) + 1 Ar(O) = 2 1,007 + 16 = 18,014

Mr (H2O) = 18,014 relativna masa je neimenovani broj
M (H2O) = 18,014 g/mol

ma(H) = Ar u = 1,007 1,66 10-27

ma = 1,674 10-27kg
mm(H2O) = Mr (H2O) u = 18,014 1,66 10-27kg

mm(H2O) = 29,90 10-27kg

6,022 10
102323
AVOGADROV BROJ: 6,022

AVOGADROVA KONSTANTA: 6,022 1023mol-1

-Avogadrov broj estica u 1 molu tvari

Amadeo Avogadro

1 mol kisika - n(O)

1 mol vodika - n(H)

6,022 1023 atoma

1 mol bakra - n(Cu)

1 mol kisika - n(O2)

1 mol vodika - n(H2)

1 mol vode

- n(H2O)

6,022 1023 molekula

1 mol (H2) = 2 6,022 1023 atoma vodika

1 mol (O2) = 2 6,022 1023 atoma kisika
1 mol (H2O) = 3 6,022 1023 atoma vodika i kisika
Mnoina tvari n = N/L
N broj atoma, molekula, iona, tj. jedinki - BROJNOST
L Avogadrova konstanta (ili NA)
Primjer: Kojoj mnoini odgovara 3,011 1020 atoma vodika?
N(H) = 3,011 1020
n (H) =?

n = N/L = 3,011 1020/(6,022 1023 mol-1)= 0,5 10-3 mol

n = 5 10-4 mol

KEMIJSKE FORMULE
1.

EMPIRIJSKA kemijska formula prikazuje najmanji omjer atoma

(elemenata) u molekuli.

2.

PRAVA kemijska formula prikazuje vrstu i broj atoma koji grade

tu formulu.

3.

STRUKTURNA kemijska formula prikazuje kako su atomi

meusobno prostorno povezani u molekuli.

Npr. Benzen

C6H6

CH
empirijska
C6H6 prava
strukturna

C6H12O6 - Glukoza
CH2O

- empirijska

C6H12O6 - prava

strukturna
D glukoza

L - glukoza

Maseni udio (w) elemenata u kemijskom spoju predstavlja omjer

mase jednog elementa prema sumi masa svih elemenata u spoju.
Npr. H2O

w(H) = masa vodika/molarna masa vode

w(H) = 2A(H)/M(H2O)
w(H) = 2 1,007 g/mol/18 g/mol
w(H) = 0,112
11,2 % teinskih udjela vodika u vodi

w(O) = masa kisika/molarna masa vode

w(O) = 16 g/mol/18 g/mol = 0,888
88,8% teinskih udjela kisika u vodi

0,111g vodika
1 g vode

0,889g kisika

11,1 % vodika
100 g vode

88,9 % kisika