Kuhinje

Kuhinja je prostor koji je najtee dizajnirati zbog toga to svi ureaji,

oprema, radne plohe i elementi za skladitenje moraju biti paljivo
organizirani u vizualno jedinstvenu i funkcionalnu cjelinu. Kako bi se
osiguralo besprijekorno funkcioniranje kuhinje za vie stanara, potrebno je
sintetizirati irok raspon poslova i scenarija kretanja prostorom. Osnovno u
planiranju je kako smjestiti tri elementa: hladnjak, sudoper i tednjak. Ovi
elemnti odreuju tri zone: za pripremu, za pranje i za kuhanje. Zajedno
one ine tri toke radnog trokuta. Uz prikaz sigurnog i djelotvornog
radnog trokuta, dizajner interijera takoer mora u obzir uzeti i potrebu za
skladitenjem brojnih kuhinjskih potreptina, posua i drugog pribora koji
se nalaze u suvremenim kuhinjama.

Radni trokut
Idealna ukupna duina izmeu segmenata koji ine radni trokut je 4 do 7
metara. Tipovi kuhinja opisuju kako se radni trokut moe najbolje
prilagoditi veliini i izgledu pojedine prostorije.

Tipovi kuhinja
Jednoredna kuhinja
Najjednostavnija organizacija kuhinje jednoredni je poredak ureaja i
radnih ploha izmeu ureaja uz jedan zid. Ovaj tip je idealan za duge uske
prostorije ili zidnu povrinu apartmana gdje kuhinja moe biti ili skrivena
od pogleda ili napravljena u sreditu prostora. Najpraktiniji plan ukljuuje
slobodan prostor s obje strane svakog vanog ureaja. Hladnjak treba biti
smjeten na jednom kraju zida, tako da mu je potrebna samo jedna
slobodna strana, a vrata hladnjaka moraju se otvarati prema zidu.
Brodska kuhinja
Brodska kuhinja ima dva paralelna reda. Sudoper, perilica sua i tednjak
smjetaju se na jednu stranu kuhinje (zone pranja i kuhanja), a hladnjak
(zona pripreme) na drugu. Prostor izmeu redova treba biti irok barem
120 cm kako bi bilo dovoljno mjesta za kretanje vie od jednog kuhara, a
ako je kuhinja dizajnirana za jednog kuhara prostor izmeu dviju strana
moe se smanjiti na 90 cm. Ovaj tip se ne preporua ako kuhinjski prostor
slui kao veza izmeu dviju soba (prostorija).
Kuhinje L-oblika i U-oblika
Kod ovih tipova kuhinja ureaji i radne plohe organizirani su uz dva,
odnosno tri zida. Pogodni su za ureenje i u malim i u velikim prostorima.
Meutim, u veim bi prostorijama radni trokut trebao zadrati optimalnu
veliinu od 4 do 7 metara. esto je pri ovakvom ureenju jedan kraj L ili U
forme slobodna radna ploha koja se koristi za usputni obrok. U ovom
scenariju najbolje je napraviti poviene plohe kako bi se zona jedenja

odvojila od ostalih zona (tzv. ank).

Kuhinje s otokom
Sredinja radna jedinica omoguava dodatni prostor za razliite kulinarske
poslove. Ovisno o eljama kuhara, otok moe biti oblikovan za pripremu ili
kuhanje obroka (ili oboje). Od svih tipova kuhinja, ovakva organizacija
najvie potie na socijalizaciju u kuhinji. Najbolje ga je koristiti u veim
prostorijama koje omoguavaju dovoljno prostora izmeu otoka i ostalih
elemenata.

Kuhinjske zone
Zona za pranje
Ovu zonu primarno ine sudoper i perilica sua. U idealnom sluaju
sudoper ima pregradke za pranje i suenje. Perilicu sua treba smjestiti
odmah uz sudoper, ali pritom treba pripaziti da ima dovoljno mjesta za
pranje sua u sudoperu dok je perilica otvorena. Ako u kuhinji nema
perilice, reetku za suenje treba staviti na radnu plohu tako da ne
zauzima kritini slobodni prostor uz sljedei ureaj.
Takoer je vano da se u blizini sudopera postavi posuda za odlaganje
otpadaka prije pranja sua. Posuda za otpatke obino je smjetena na
vratima elemenata ispod sudopera na taj nain da ne blokira otvaranje
perilice.
Zona pripreme
Ova zona sastoji se od hladnjaka i radnog prostora za pripremu hrane.
Hladnjak se smjeta to blie smonici tako da su i kvarljiva hrana i ona
dugotrajna to dostupnije radnoj plohi za pripremu hrane. Postoji mnogo
ureaja s kombinacijom hladnjaka i zamrzivaa koji se odabiru prema
zahtjevima prostora ili korisnika. Veliina hladnjaka mora se prilagoditi
veliini kuhinje.
Razliite vrste kulinarskih radnji najbolje se izvravaju na razliitim
plohama. Tako su, na primjer, mramorne ploe najbolje za valjanje tijesta,
dok su drvene daske najbolje za rezanje mesa. Te plohe mogu, ali i ne
moraju, biti ugraene u radne povrine, ovisno o veliini kuhinje, nainima
kuhanja koji se preferiraju i budetu. Uobiajne vrste materijala za radne
plohe su granit, obraeni kremen, beton (cement), nerajui elik, drvo,
keramike ploice, masivne akrilne ploe, mediapan i plastini laminati.
Standardne dimenzije
Dvostruki sudoper
Sudoper
Perilica sua
Hladnjak

(mm)
700-1400
360-810
600
600-900

D (mm)
360-530
360-530
600-635
600-840

V (mm)
180-200
180-200
840-890
1600-2100

Hladnjak side-by-side

600-900

740-840

1600-2100

Zona kuhanja
Zonu kuhanja ine tednjak ili kombinacija kuhalita i penice. tednjak je
praktinije rjeenje za manje kuhinje. U veim kuhinjama poeljno je
kuhalite odvojeno od penice. U oba sluaja mora biti dovoljno mjesta s
obje strane kuhalita koje je otporno na toplinu. Posue za kuhanje
takoer mora biti spremljeno u neposrednoj blizini radi lake dostupnosti
pri kuhanju. Slobodan prostor za kretanje ispred kuhalita mora biti
veliine od minimalno 920 mm.
Takoer je vano izabrati odgovarajue ventilacijske sustave: napu s
ugljenim filterom ili napu s odvodnjom zagaenog zraka kroz vanjski zid.
Ventilacija koja izvlai zrak u eksterijer je bolja opcija, ali moe biti
nepraktina u viestambenim zgradama.
Standarne dimenzije
Ploa za kuhanje
Penica
tednjak

(mm)
600-940
560-760
530-1000

D (mm)
530-690
560-610
600-700

V (mm)
70-200
700-1200
860-1200

Vertikalni raspored
Standardna visina kuhinjskih ureaja je 850 mm i obino imaju nogice
kojima se moe korigirati visina kako bi ih se moglo poravnati sa
susjednim plohama. One takoer omoguavaju i udaljenost ureaja od
poda oko 50-100 mm kako bi bilo dovoljno mjesta za prednji dio stopala
korisnika. Susjedni ormari trebaju biti dizajnirani uzimajui u obzir ove
osnovne dimenzije.
Minimalna visina izmeu radne plohe i donjeg dijela viseih elemenata je
410 mm. Vrata gornjih ormaria trebaju imati zglobove koji omoguavaju
otvaranje od 180o kako netko ne bi udario glavom u njih kad su otvorena.
Ovaj se problem moe rijeiti i lift-up vratima.

Blagovaonice
Konfiguracija blagovaone odreena je veliinom i oblikom stola za
blagovanje. Nekada su ove prostorije u prvom redu sluile samo za
posebne prigode, a danas mogu poprimiti irok spektar tumaenja i
prilagoditi se razliitim stilovima ivljenja. Tako blagovaona moe biti
nastavak kuhinje, zona unutar velikog dnevnog boravka ili zasebna
prostorija ureena za odreeni ritual uivanja obroka. Bez obzira na njenu
konfiguraciju, blagovaonu treba smjestiti blizu radnih podruja kuhinje radi
lakeg serviranja obroka, kao i pospremanja stola.

Kriteriji dimenzioniranja
Mjesto serviranja
Dimenzije stola za blagovanje direktno ovise o podruju potrebnom za
serviranje obroka. To je podruje pribline irine 610 mm i dubine 380
mm. Tome treba dodati i prostor za posluivanje jela i pia koji je
standardne dimenzije minimalno 460 mm.
Stolovi za blagovanje
Prosjeni stolovi omoguavaju irinu prostora od 610 mm po osobi.
Meutim, u obzir se moraju uzeti i ostali elementi prilikom odabira pravog
stola za odreeni broj gostiju. Na primjer, stolac za blagovanje s naslonima
za ruke poveava potreban prostor u prosjeku za 100 mm po jednom
mjestu. Smjetaj nogu stola takoer odreuje broj ljudi koji mogu
komforno sjediti za stolom.
Za odreivanje veliine okruglog stola potrebno je pomnoiti broj sjedala
sa irinom mjesta serviranja (oko 660 mm) i potom podijeliti sa 3,14.
Pravokutni stolovi za etvero mogu se proiriti 610 mm za svako dodatno
sjedae mjesto.

Tipovi blagovaonica
Veliina i oblik sobe utjee na odreivanje najbolje konfiguracije stola za
odreenu situaciju. Osim pozicioniranja stola i namjetaja, dizajner
interijera mora uzeti u obzir stvaranje ambijenta u sobi ukljuujui
podesivo osvjetljenje iznad stola i podruja posluivanja.
Kombinacija blagovaone i kuhinje

U kuhinjama u kojima se blaguje na stolu potreban dodatni prostor uz

zone rada.
Kombinacija blagovaone i dnevnog boravka
S obzirom na skupou nekretnina, kombinacija blagovaone i dnevnog
boravka bolja je opcija od dvije izolirane manje sobe.

Minimalna dimenzija blagovaone s pravokutnim stolom

Minimalna dimenzija blagovaone bazira se na veliini pravokutnog stola
kojoj se dodaje oko 810 mm slobodnog prostora na sve etiri strane stola.
Minimalna dimenzija blagovaone s okruglim stolom
Okrugli stol u kvadratnoj sobi omoguava dovoljno prostora za kutne
komode i visee elemente.
Blagovaone s dodatnim namjetajem
Idealna blagovaonica omoguava prostor za dva dodatna stolca i stol za
posluivanje (vedski stol).

Dnevna soba
Najvei je i najvaniji dio stana. Osnovna joj je funkcija aktivni odmor, a
dodatne su rad i blagovanje. Poloaj u stanu mora omoguiti najkrau i
preglednu vezu s ulazom, a preko hola vezu s ostalim grupama stana, te
kontakt s vanjskim prostorima. Vano je da je zatiena od buke, hladnoe
i pretjeranog osunanja. Orijentacija je prema J ili JZ, s malim otklonom
prema I. Bolje je ako je dvostrana orijentacija, jer je tada prostor ugodan u
svako godinje doba. Udobnosti doprinosi i rasvjeta koja moe biti opa i
lokalna.
Pravilno rjeenje dnevne sobe mora dati:
1. osjeaj intimnosti postie se poloajem grupe, dobrom lokalnom
rasvjetom, okupljanjem oko kamina itd.,
2. slobodan pogled u vanjski prostor,
3. mogunost proirenja,
4. dobar odnos prema ulazu (kontrola i pregled),
5. cjelovitost bez obzira na potrebna kretanja.
Minimalne veliine dnevne sobe: za 4 osobe 16 m2, 5 osoba 20 m2, 6
osoba 24 m2. Preporuljiva visina stropa je 260 cm. Veliina prozora je
priblino povrine poda.
Od svih soba u stanu, dnevni boravak ima najmanje ogranienja, s
obzirom da ne zahtjeva ureaje, vodovodne instalacije i skladini prostor.
Kao rezultat toga dizajneri interijera imaju mnogo slobode u smislu
karakterizacije i konfiguriranja prostora. Dnevni boravak treba prije svega
dizajnirati tako da odraava ivotni stil obitelji.

Tipine dimenzije namjetaja

Specifini funkcionalni zahtjevi kao to su veliina i oblik prostorije pomoi
e pri odreivanju podsjetnika kojim se odabire i ureuje najpogodniji
namjetaj. Bez obzira na standardne veliine, poneki komadi namjetaja
mogu odstupati od uobiajnih dimenzija. Namjetaj koji prilino odstupa od
tih dimenzija moe biti neudoban i nepraktian.

Razmak izmeu stolaca i kaua moe utjecati na ponaanje korisnika

prostora. Dvije osobe koje sjede jedna nasuprot drugoj moraju biti na
odreenoj udaljenosti koja im omoguava komfornu konverzaciju.
Relativno intiman odnos vee grupe ljudi oko ili preko stolia odreen je
razmjetajem namjetaja.

Tipovi dnevnog boravka

Uobiajen dnevni boravak moe dobro funkcionirati ako je ureen prema
nekoliko alternativnih naela:
Simetrinost
Koristei prirodni centar sobe namjetaj se smjeta oko sredinje osi.

Okomitost sredinjih osi

Dvije osi koje se simetrino kriaju fokusirat e panju prema sreditu
sobe dok su ostali detalji manje vani.

Lokalna simetrija
Odvojena podruja za sjedenje mogu sobu uiniti veom. Lokalnom
simetrijom moe se odrati ravnotea i harmonija unutar sobe.

Asimetrija
Nepovezano grupiranje namjetaja moe rezultirati leernim ugoajem u
sobi.

Spavae sobe
Najvaniji cilj pri oblikovanju spavae sobe jest zasnivanje komfornog
odnosa izmeu korisnika i njihova leaja, te izmeu kreveta i sobe u
cjelini. Zbog toga to ljudi u prosjeku provode 6 do 8 sati u spavaoj sobi,
prostor mora stvoriti osjeaj oputanja i sigurnosti. Dizajn ove sobe
takoer e obuhvatiti i aktivnosti kao to je itanje i funkcije poput
spremanja osobnih stvari.
Poloaj spavae sobe u stanu
Ova soba mora biti smjetena u mirnom dijelu stana, udaljena od ulaza,
kako bi se osigurao mir, zatita od buke, mirisa i praine. Kod katnica se
smjeta na gornjoj etai iz psiholokih razloga.
Orijentacija sobe
Najpovoljnija je orijentacija prema istoku
(zbog buenja sa suncem). Roditeljska se
spavaonica esto smjeta na sjevero-istok ili
sjevero-zapad, a djeja na istok ili jugo-istok
djeca u njima borave i preko dana. Treba
izbjegavati zapad zbog prejakog zagrijavanja
ljeti i sjever zbog nedovoljnog osunanja.

jer

Osvjetljenje
Mora postojati mogunost zamraenja
roletama ili aluzinama. Osim centralne
rasvjete preporua se zidna ili nona svjetiljka
itanje, te priguena svjetiljka za nadgledanje
djeteta i radna (stolna) svjetiljka u djejoj sobi.

Namjetaj

za

Kreveti
Krevet je jedini komad namjetaja koji je nuan u spavaoj sobi, dok svi
drugi funkcionalni zahtjevi mogu biti rjeeni ugradbenim namjetajem
poput ugradbenih ormara i polica. Standardne dimenzije omoguavaju
odreivanje adekvatnog kreveta za odreenu sobu.

Ostali namjetaj
Ovisno o veliini prostorije u spavau sobu mogu se staviti noni stoli,
fotelja, pomoni stoli kao i pisai stol kako bi se ostvarile tihe aktivnosti u
kasnim nonim satima. Za spremanje stvari osim ugradbenih ormara u
veim sobama mogu se postaviti i druge forme namjetaja poput
dvokrilnih ormara, ormaria s policama i komoda (ladiara).

Tipovi spavaih soba

Spavaa soba s krevetom u sreditu
Najea je i najpraktinija konfiguracija kada
se krevet smjeta u sreditu sobe nasuprot
jednom zidu. Preporuene dimenzije
osiguravaju dovoljno prostora da dvoje ljudi
moe ui ili sii s kreveta.

Spavaa soba s dvostrukim krevetom

Preporua se minimalni razmak od 76 cm
izmeu kreveta, to omoguava dijeljenje
nonog stolia i daje dovoljno prostora za
ulaenje ili silaenje s kreveta.

Kupaonice
Opcije za oblikovanje kupaonice kreu se u rasponu od prostorije s dva
kupaonska elementa pa do kupaonica s pet osnovnih elemenata.
Prosjene veliine kupaonica baziraju se na broju i smjetaju kupaonskih
elemenata. Komfor i privatnost su prioritetni zadaci kod ureenja
kupaonica bez obzira na njihov izgled.

Tipovi kupaonica

Uvjeti dizajniranja
Kupaonice za dvije osobe
Kada kupaonicu dijeli vie osoba nije idealno smjestiti umivaonik, kadu i
wc koljku u jedan prostor. Bolje rjeenje je urediti odvojeni ili separirani
wc ako to prostor omoguava.
Zidne i podne obloge
Danas su dostupne brojne opcije za kupaonske podove i zidove, od

keramikih i staklenih ploica do obraenog kamena ili drva. Zidne obloge

moraju biti vodootporne s nepromoivim supstratom do 1,8 m iznad poda,
a podovi moraju biti otporni na klizanje.
Osvjetljenje
Kupaonice moraju biti osvjetljene glavnim svjetlom, te osvjetljenjem
ogledala i tua. Najbolje osvjetljenje zrcala je s obje strane sa zidnim
lampicama to sprjeava sjene na licu. Te lampice su smjetene na visini
oko 1,7 m od poda i minimalno 0,8 m u stranu. Ukoliko nema mjesta za
rasvjetu sa strane, ona se ugrauje iznad zrcala. Ugradnju stropne
rasvjete kao jedinog izvora svjetla treba izbjegavati.

Kontrole tua
Osnovni elementi vani za adekvatan izbor kontrole tua:
Mlaznica tua: tradicionalna glava koja se koristi u kuitu tua ili kao dio
kombinacije kade i tua. Na tritu dolazi u brojnim varijacijama uzorka.
Mogui su i pomini dodaci koji omoguavaju izbor vrste mlaza vode.
Usmjeriva mlaza: ventil koji preusmjerava tok vode u glavu tua ili
slavinu kade. Dvokraki usmjeriva se koristi kod kombinacije kade i tua.
On moe biti jednostavni jeziak na povlaenje koji preusmjerava mlaz
vode iz jedne funkcije u drugu.
Termostatsko-kontrolni ventil: ventil koji omoguava podeavanje
temperature vode kao i kontroliranje koliine vode koja dolazi kroz sustav
u eljenoj temperaturi.
Ventil za veliki protok: ventil koji se ugrauje u specijalne tueve s
viestrukim mlaznicama i kojeg razni proizvoai nude u mnogo varijanti
sa specifinim svojstvima.