SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

UPRAVLJANJE KREATIVNOU
SEMINARSKI RAD

ZABOK, 2010.

II

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

UPRAVLJANJE KREATIVNOU
SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Osnove izrade pismenog i strunog dijela

Mentor: prof.dr.sc. Zoran Ivanovi

Zabok, prosinac 2010. godina

Student:
Matini broj:
Smjer:

SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................... 2
1. Oblici drutava i putovi do eljene kreativnosti............................................................... 3
2. Razvoj kreativnosti i sposobnost miljenja....................................................................... 5
3. Metode kreativnosti ........................................................................................................... 8
ZAKLJUAK........................................................................................................................ 13
BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................. 14

Uvod
ovjek je drutveno bie koje ovisi o drugima te jedino tako moe ostati normalan i
preivjeti. U svijetu u kojem je sve dostupno i koji nam naizgled ne nudi nita novo i
kreativno teko je ostati svoj. Sve je tee postati originalan i predstaviti neto novo to nitko
drugi prije vas nije napravio. Puno je ideja koje propadnu ili nikad ne dou na svijetlo dana, a
koje su moda mogle napraviti veliki pomak ili preokret u svijetu. Kreativan ovjek e iz
svake sitnice pokuati zamisliti neto korisno i zgodno to mu u tom trenutku predstavlja
uitak. Pojam kreativnost je vrlo irok i znaajan pojam kojeg svaki ovjek nosi u sebi, samo
je pitanje na koji nain ga koristi tj. je li ga uope prepoznao u sebi. Znaajna je stvar da
ovjek prepozna na vrijeme svoje kvalitete i da ih podjeli sa drugima te ih na najbolji mogui
nain iskoriti. U ovom seminarskom radu u se usredotoiti na knjigu Velimira Srie
Upravljanje kreativnou koja spada u vrlo pouno i zanimljivo tivo hrvatske knjievnosti.
Knjiga se sastoji od deset djelova koji nas postupno uvode u naine kako postati kreativan i
izvui maksimum iz svakog od nas. Knjiga je predstavljena 1994. godine od strane kolske
knjige te je do danas postala vrlo zahvalna i popularna literatura na ovome podruju. Nadam
se da u ovom knjigom jo vie razviti svoju kreativnost te spoznati koje su stvari bitne da bi
nauio razlikovati bitno od nebitnoga i birati prave vrijednosti.

1. Oblici drutava i putovi do eljene kreativnosti

Dananji se svijet dijeli po mnogim kriterijima prema kojima se presuuje uloga neke
zemlje i njezino stajalite u tom segmentu. Cilj svakog drutva i zemlje je biti to bolje
pozicioniran i biti cijenjen od strane partnera i ostalih zemalja. Poto je nemogue biti najbolji
u svakoj kategoriji, dobro je teiti boljem i ulagati u obrazovanje drutva jer jedino na taj
nain moemo biti sigurni da idemo u pravom smjeru. Inovacijska drutva su ona koja mnogo
ulau i rade na podruju obrazovanja i znanja svojih graana. U takvim drutvima se cijeni
kreativnost bila ona individualna ili grupna pa je u njima lake biti prepoznat kao inovator ili
ambiciozan i kreativan stvaralac. Imitativna drutva imaju za cilj doi na to bri i efikasniji
nain do informacija. U mnogo stvari se razlikuju od inovacijskih drutava jer uglavnom
imitiraju razvijene zemlje i prisvajaju sebi neije ideje i patente. Neinventivna drutva su ona
koja najmanje ulau u razvijanje i pronalaenje nekih novih ideja. Poduzetnika klima je
nepoznat pojam za njih te nedovoljno dobrim obrazovanjem zatvaraju put dobrim idejama i
kvalitetnim ljudima koji imaju volje i sluha za prepoznavanje novih stvari. Ovom vrstom
drutva bi trebali vladati roboti tj. umjetna inteligencija i ostala pomagala koja bi u to manjoj
koliini koristili ovjekovu pamet i inteligenciju. Sve je blia ova teza da e ovjek postati dio
inteligentnog drutva i da e morati minimalno ulagati u sebe. Sva pomagala koja se nude
praktiki dovode do toga da ovjek mora samo narediti stroju da napravi odreenu zadau i
to je sva mudrolija.
Kreativnost1 je mentalni proces koji ukljuuje stvaranje novih ideja, pojmova ili
rjeenja problema, ili novih poveznica izmeu postojeih ideja ili pojmova. Put do
kreativnosti ne bi trebao imati prepreka te nas na njemu mogu sprijeiti samo vie sile. Izjava
Arhimeda Dajte mi gdje da stanem, pokrenut u Svijet govori o beskrajnosti kreativnosti i o
tome da joj nema kraja dok je i ljudi. U intelkreativno drutvo e nas bez sumnje uvesti
sposobni i poduzetni ljudi poput menaera, inovatora i kreativaca koji su se prepoznali i koji
smatraju da e njihove ideje biti prihvaene i sasluane. Prva asocijacija na rije kreativnost
su posebno talentirani i nadareni ljudi koji su uspjeli promjeniti svijet, unjeli su neto novo u
drutvo i otvorili novu stranicu u odreenim podrujima. Najbolji primjer za promatranje
kreativnosti su banalne ideja kao na primjer kako uloviti krokodila. Na raspolaganju nam stoje
kutija ibica, jabuka, dosadna knjiga, pinceta, dalekozor. Kada pogledamo navedene predmete
ini nam se da nema provedivog rjeenja tj. da nam navedeni predmeti ne mogu biti od velike
pomoi. No, ako proradi ljudska mata i kreativnost, dolazimo do zanimljivog rijeenja. Prvo
to treba uiniti je pronai krokodila. Zatim se treba uputiti na rijeku i poeti s itanjem
knjige. Poto se radi o dosadnoj knjizi, uskoro nastupa stanje sna. Nakon nekog vremena, iz
rijeke izlazi krokodil, koji na sreu nije gladan te uzima knjigu koju smo itali i on nakon
nekog vremena zaspe. Mi se probudimo prije krokodila, pogledamo ga kroz suprotnu stranu
dalekozora, i tada e on biti toliko malen da ga moemo primiti pincetom te ga pospremiti u
kutiju ibica. Naravno ovakva pria nema nikakve veze sa realnou, no odlino oslikava
dokle ovjekova mata moe ii i kako se zapravo naizgled nerjeivi problem moe rijeiti
matom i kreativnim razmiljanjem. Postoji pet principa kojima se moe objasniti kreativnost.
U njih moemo ubrojiti 1. mentalne kutije, 2. ifre, 3. kope, 4. asocijacije, 5. pitanja. Te
principe moemo sagledati sa ovog stajalita. Znai, zamislimo da je ovjekov mozak
skladite koje je napunjeno sa robom punom informacija. Da bi otvorili tu robu moramo imati
ifre koje nam olakavaju ulazak. elimo li povezati sadraje roba moramo se posluiti
kopama. Kada nas odreena vrsta robe asocira na neku drugu robu tu se radi o asocijacijama.
Dobro postavljena pitanja nam pomau u procesu traenja i stvaranja ideja tj. koju emo robu
prije otvoriti, koje emo ideje povezati i sve posloiti po odreenom redoslijedu. Slijed
1

Www.wikipedia.hr

dogaaja koji dolazi prije kreativnosti je razmiljanje. Ono moe biti i svjesna i nesvjesna
radnja. Posrijedi mora biti niz ideja koje zapoinju nekom asocijacijom. Neto to smo
osjetili, uli ili pomislili podsjea nas i daje nam odgovor. Jedna misao odkljuava drugu i
tako se zahuktava situacija. Kada se jednom nauimo sve to nas okruuje podvrgavati
kritikom ispitivanju, sumnji i analizi, tada smo na dobrom putu prema inventivnosti. Tijekom
tog procesa suoit emo se sa mnotvom pitanja koja nam se mogu initi mogua ili
nemogua, bitna ili nebitna, no ako doemo do dobrih i loih pitanja, tu se moramo ispraviti i
znati da ne postoje loa pitanja, ve samo loi odgovori.

2. Razvoj kreativnosti i sposobnost miljenja

Jedna od najpoznatijih reenica u povijesti industrije je bila ona Henry-a Ford-a:

Kupac ga moe dobiti u bilo kojoj boji dotle dok eli crnu. Naravno, mislio je na Fordov
model T koji se proslavio injenicom da je prvi automobil koji se poeo masovno proizvoditi.
Ve se u samom sloganu koji je promovirao taj revolucionaran automobil moe vidjeti koliko
je vaan takav nain promidbe tj. kako se inteligentnim marketingom moe dovesti potraaa
do zamiljenosti i razmiljanja o samoj ideji slogana. U toj reenici je mata odigrala kljunu
ulogu te je postala vjerojatno simpatina onima koji su je proitali. Mata je vanija od
znanja2 spada u poznatu izreku koja zapravo nije daleko od istine i koja eli doarati kako
matoviti ovjek moe prikriti neznanje, jer njegova mata nema kraja. Ellsworth Statler,
ameriki biznismen po kojem ime nose hotel i svijetska kola za hotelijerstvo tvdio je da za
uspjeh u ugostiteljstvu i turzmu mora biti ostvaren jedan bitan segmet, a to je lokacija. Danas
se moemo u potpunosti sloiti sa njegovom tvrdnjom jer je sve izglednije da lokacija igra
najveu ulogu u odabiru odreene destinacije, ili odreenog ugostiteljskog objekta.
Napredovanju i transformiranju svih podruja ljudskog ivota doprinjela je konkurencija i
stalne tehnoloke promjene koje idu toliko daleko, da ih teko prate oni koji su struni na tim
podrujima. Teza prema razvoju kreativnosti bi bila isprazniti svoju alicu ili odustati od
neeg uobiajenog i tipinog te se uputiti u neto inventivno, kreativno i po nekim
segmentima neobino i nestandardno. Da bi napredak bio vidljiv, vano je inovativno i
kreativanim pristupom prii problemu i rijeiti ga. Najvaniji zadatak na putu u inteligentno
drutvo je stimuliranje, prepoznavanje, upravljanje i intenziviranje inovacijskog potencijala i
njegova primjena na svim podrujima ivota i rada. U takvom drutvu jedno od temeljnih
mjesta zauzima sloboda kreativnosti. Dananja je konkurencija nemilosrdna i oni koji ne
misle ulagat u sebe i svoje ljude nemaju previe mogunosti za napredak. Pravilo koje se
odnosi na sve glasi: Uspjet e samo oni koji budu brzo stvarali nove tehnologije i nove
proizvode, dok e pomanjkanje inovacija znaiti sigurnu propast. Jedna od pouka bi glasila:
ako je rjeenje nekog problema u nama, nema smisla traiti ga izvan nas. Zanimljivo je da
gotovo svaki ovjek ini tu pogreku i pokuava traiti greke u drugima. Naravno da je teko
biti samokritian, no da bi se uspjelo u neemu, moramo prvo krenuti od sebe, a zatim
kritizirati druge, ako za to ima potrebe. Drutvena kreativnost ovisi o dva tipa faktora,
vanjskih i unutarnjih. Pod time smatramo mikroimbenike koji djeluju unutar organizacija i
makroimbenike koji izviru iz drutvenog okruenja. Mikroembenika ima nekoliko, a glavni
su motivacija za stvaralaki rad, kadrovska struktura i kvaliteta inovacijskog potencijala,
nain voenja organizacije, primjena modernih tehnika menadmenta, poticanje stvaralakog
miljenja. Da bi se zadovoljili svi ovi kriteriji, potrebno je imati kvalitetne i marljive ljude oko
sebe, a to danas nije nimalo lak zadatak. Makroimbenici su isto jedna od vrlo vanih stvari
koje je dobro ispotovati, a neki od njih su stupanj demokratizacije, sloboda iskazivanja misli,
stabilnosti zakonodavnog sustava, pravila pravne drave, kvaliteta infrastrukture, a tu se misli
naravno na komunikacijsku, zdravstvenu, financijsku, prometnu ili obrazovnu infrastrukturu.
Da bi se u nekom drutvu poticale inovacije i kreativnost, potrebno je da to drutvo pone
poticati te stvari tj. stimulirati, jer e na taj nain moi bre napredovati. Mnogo je stvari koje
razlikuju ljude sa jednog kraja Zemlje i ljude sa drugog kraja. ovjek Zapada se voli
suprotstavljati okolini te je nastoji pobjediti, tretira je kao neto to mora raditi za njega, dok
ovjek sa Istoka voli okolinu te se pokua stopiti s njome. eli sauvati svoju okolinu te mu
ne pada na pamet da ju unitava ili iskoritava u svrhu zarade. Veliki su kontrasti koji dijele
naine razmiljanja jednih i drugih, to je u jednu ruku i dobro jer postoje razlike meu
ljudima i svaka nacija nosi u sebi svoje posebnosti i navike. Zanimljive su navike na primjer
Amerikanaca i Japanaca. Identian problem, Amerikanac e probati rjeiti u to kraem roku,
2

Albert Einstein

na brzinu, dok e Japanac problemu pristupiti strpljivo, bez urbe i probat e ga rjeiti na to
kvalitetniji nain, bez obzira izgubio on zbog toga i nekoliko dana. U tome se vidi kvaliteta
ljudi sa Istoka i njihova staloenost i posveenost radu, da na najkvalitetniji mogui nain
isporue gotov proizvod pred potroaa. Zapadnjaci su sve ubrzaniji te ne stignu vie uivati u
ivotu, brzo se umaraju i rade manje kvalitetno od Istonjaka. Jedno je jako bitno, a to je
upijanje i sposobnost uenja od boljih i uspjenijih od nas. Jedino emo prihvaanjem tuih
kvalitetnih ideja i dodavanjem svojih moi napraviti neki napredak i iskazat se u mnotvu u
kojem je svatko spreman dati svoj maksimum.
Svatko od nas je mnogo puta pokuao koncentrirat na odreeno tivo ili na razgovor s
nekim, ali mnogo puta je to jako teko jer nam misli ne daju mira, i vrlo brzo odlutamo tamo
gdje zapravo ne bi trebali biti. Koncentrirat se na ono bitno i svu svoju koncentraciju usmjerit
na to nije nimalo lak zadatak. Iako nam se to dogaa vrlo esto, ne moemo sa sigurnou rei
zato nam se neke stvari motaju po glavi. U takvim situacijama je najbolje prekinut sa radom i
uzeti pauzu, jer je oigledno da smo skrenuli sa putanje i takav rad nam ne moe donjeti nita
dobro. Vrlo je vano da ovjek dobro poznaje sebe i da na vrijeme primjeti kada mu se to
pone dogaat, jer je vrlo lako mogue da napravi neku greku ili da neprimjetno zabrlja, a da
pritom nije bio ni svjestan dogaanja. Pojmovi koje moemo vezat uz sposobnost ovjekova
miljenja su kreativnost, dalekovidnost, pobjeda, uspjeh, efikasnost. Ako se osvrnemo na vrste
miljenja, tada vidimo da postoje dvije vrste: konvergentno i divergentno miljenje.
Konvergentno miljenje je usmjereno jednom rjeenju tj. postoji samo jedno rjeenje. Jedan
od najpoznatijih likova koji je svojom logikom dolazio do jednog mogueg rjeenja je bio
Sherlock Holmes3. Kod ove vrste miljenja se pokuava problem rastaviti na dijelove, zatim
se spoznaju i uklanjaju dileme o pojedinim segmentima. Svaki djeli treba sjesti na svoje
mjesto i tek nakon toga moemo biti sigurni da je problem temeljito i kvalitetno sagledan.
Divergentno miljenje se po mnogo emu razlikuje od konvergentnog. Misli se ne
usmjeravaju samo na jedno rjeenje, ve je u igri mnogo raznolkih rjeenja. Broj rjeenja koji
postoji je neogranien, a granice su jedino vrijeme ili mata. Malo je ljudi koji razmiljaju na
divergentan nain. Ljudi ne razmiljaju fleksibilno, fokusiraju se samo na uski krug rjeenja i
ne vidi ostale mogunosti. Velika je stvar da se problemu uspijemo oduprijeti, a to i nije tako
jednostavno ako smo navikli da nam sve ide od ruke. Istraivanja 4 koja su provedena su
pokazala da nema stvaralatva bez znanja, ali mnogo znanja koi stvaralatvo. Stvaralatvo i
kreativnost u negativnoj su vezi s redom i disciplinom. Osobe koje su paljive, disciplinirane,
pedantne mogu biti kvalitetne u svojoj struci, ali uglavnom nee posjedovati vei stupanj
inventivnosti. Oni e tue ideje provesti odlino, ali je problem to svoje nee generirati.
Kreativnost je usko povezana s humorom jer ono to nas dovodi u neobine situacije je
zapravo duhovito i smijeno. Kreativni mislioci su uglavnom emotivno osjetljivi i
nekomfornistini. Takve osobe obino odbacuju nametnute i ope prihvaene stavove.
Mukarci koji se smatraju kreativnim misliocima su esto enstveni, dok su ene u nekim
segmentima mukobanjaste. U psihologiji moemo susresti ji jednu podjelu miljenja i to na
vertikalno i lateralno miljenje. Vertikalno miljenje je postupno i ono se kree od koraka do
koraka. Misao je usmjerena jednom cilju i jednom rjeenju, a razvija se postepeno. Problemi
se rjeavaju postepeno, korak po korak da bi obuhvatili svake njihove djelove. Proces
spoznaje je neto dui i obuhvatan, ali je djelotvoran ako su problemi na koje se primjenjuje
dobro strukturirani. Lateralno miljenje je puno asocijacija koje naviru sa svih strana i tako
smetaju glavni tok misli. U ovom tipu miljenja ideje dolaze iznenada tj. same od sebe, a
rjeenje se nametne samo od sebe. Pojmovi koji se mogu povezati s ovakvim nainom
miljenja su podsvjesno miljenje ili vidovitost. Kao to svi znamo ovjekov mozak se djeli
3
4

Stvorio ga je kotski knjievnik i lijenik Arthur Conan Doyle

Milan Poli: Odgoj i stvaralatvo, 2002.

na lijevu i desnu stranu. Postoji teorija koja kae da lijevu stranu koristimo kod matematikih
i egzatno znanstvenih pojmova, a desna strana nam pomae spoznati probleme. To bi znailo
da lijeva strana omoguuje spoznaju i rjeavanje dobro strukturiranih, jasnih i nedvosmislenih
problema, dok desna strana poiva na pokuaju cjelovitog, na emocijama i intuiciji pristupa
problemu za kojeg nema nekog logiki objanjovog ili oiglednog rjeenja. Kod primjene
kreativnosti, vano je da su uravnoteena vertikalna i lateralna miljenja. Lateralni procesi se
kreu prostorima mate, a vertikalnim procesima se sreuju misli te se provjeravaju i
potvruju ideje. Vjetine kreativnog miljenja vrlo su vane za svako stvaranje, pa je zato
njihova uloga u modernom menadmentu velika.

3. Metode kreativnosti

Kreativnost spada u vjetine koje se teko mogu nauiti. S njima se potrebno roditi te
ih dalje usavavati. Postoje brojne metode i tehnike koje potiu i navode na inventivno
miljenje. Njihovo poznavanje e jako dobro doi menaerima i drugim ljudima koji se bave
zanimanjem ovisnim o inovacijama. Moda pomak nee biti jako vidljiv, no u dosta stvari na
poslu emo biti bolje organizirani i vladat emo situacijom. Proces odluivanja moe se
sagledati kao intuitivan i kao racionalan. Intuitivan je onaj kojeg donosimo po osjeaju, ne
temelju nekog iskustva ili intuicije. Racionalan se donosi na temelju injenic, znanja i
informacijske podloge. Vano je da jedan proces nadopunjuje drugi jer na taj nain stvari
mogu dobro funkcionirati. Kada proirujemo svoje znanje i informiramo se, unapreujemo
intuitivno-iskustveno spoznavanje nekog problema. Da bi bolje iskoristili informacije i znanja
o svakoj pojavi, dobro je imati prmjereno iskustvo i biti obdaren intuicijom. Iz amerikog
argona nam dolazi istinita tvrdnja koja kae: onaj tko vie zna lake i tonije moe pogaati.
Kad sagledamo tu tezu dolazimo do jednostavnog zakljuka koji kae da je svaka informacija
vana te nam ne moe koditi. Sve to ujemo i vidimo, moda emo jednoga dana moi
iskoristiti u vlastite svrhe, pa je zato dobro kontinuirano proirivati svoje znanje. Kreativci se
raaju, ali se inventivnost ne raa s njima, ve ju moraju poboljati i nauiti. Svaki je dan novi
izazov za menadere koji se ne raaju puni znanja i koji ue od prvog dana pa sve do zadnjeg,
jer jedino tako mogu biti sigurni da e se snai u svijetu biznisa. Kreativnim poslovima valja
znati upravljati. Kao i ostale ljudske aktivnosti, inovativne zadatke valja obavljati racionalno,
na naelu to veih efekata uz to manja ulaganja. Pritom je vano pitanje kontrole kako bi se
osiguralo da e se planirani ciljevi inventivnih aktivnosti i ostvariti. Svaki menader e se
susresti sa mnotvom problema tijekom poslovanja, pa i kad su parametri problema
nepredvidivi, intuicija i iskustvo e ih rijeiti te se tada vidi da se trud i zalaganje isplatilo.
Postoji nekoliko tehnika kreativnog miljenja koje se mogu uspjeno primjenjivati u
modernom menadmentu. Veina ih je razvijena U SAD-u posljednjih desetljea, i to
podjednako na sveuilitu kao i u industriji. Primjenu tih tehnika mogue je nai u irokom
krugu znanosti.
Tehnika slobodnog asociranja je dijelo naeg uma kada pustimo da nam misli
slobodno lutaju. U realizaciji se sluimo razliitim rijeima, skicama, mirisima, osjeajima ili
bilo ega to ima veze sa konkretnim problemom. Bitno je da zapiemo sve misli i intuicije
koje nas navode na neto i da na kraju vidimo do ega nas je dovelo vlastito organiziranje. Da
bi ilustrirali ovu situaciju, uzet emo za primjer nogometnu utakmicu. Klub koji vodimo je
loe pozicioniran te je broj gledatelja vidno opao. Cilj nas i svih djelatnika kluba je animirat i
potaknut ljude da se vrate na stadion i da opet ponu bodriti nau momad. Prvo to treba
napraviti je smanjiti cijenu karte ili ak uvesti besplatan ulaz kako bi zainteresirali i potaknuli
ljude da dou na stadion. Da ljudi ne bi doli samo zbog utakmice, potrebno je angairati
animatore koji e zabavljati djecu ali i odrasle za vrijeme poluvremena. Zgodno bi bilo
ponuditi jelo i pie po pristupanoj cijeni, jer e sigurno taj detalj ostati u glavama ljudi.
Nakon nekoliko utakmica, moemo se nadat da e stadion ponovno biti pun i da se trud
isplatio. Dobit emo stalne posjetitelje koji e zadovoljni odlazit kui i koji e nas nadajmo se
preporuiti svojim blinjima i na taj nain smo dobili besplatnu propagandu. Moda i nakon
ovakvih promjena stadion ne bi bio pun, no za oekivati je da se promjene moraju isplatiti i da
trud i uloeno vrijeme ne smiju proi nezamjeeno.
Analiza pomou metafora je odlian nain da poveemo dvije stvari koje inae ne idu
zajedno. Metaforinost je usko vezana iz kreativnost. Analiza pomou metafora je zapravo
beskonana tj. otvara mnotvo mogunosti. Pristupanje problemu je vrlo sloeno i zanimljivo.
Primjer u kojem se dizajn informacijskog sustava vee uz jedenje bureka od sira je naizgled
nespojiv, no kad malo dublje uemo u problem, dolazi se do zanimljivog rjeenja. Nakon

bureka su nam prsti masni i ljepljivi. Od pokvarenog bureka nam moe biti loe. Burek od
mesa je moda bolji izbor. Gleadno s informatike strane, ovaj bi problem izgledao ovako:
Kad profesionalci zavre svoj dio posla, sav ostali rad e past na naa lea. Kad se raunalo
pokvari, nije nam vie od pomoi te ne znamo to napraviti sa netonim informacijama.
Trebalo bi promjeniti pristup problemu i pokuati sami izraditi informacijski sustav. Metafore
su odlian nain da napravimo nespojive i nelogine veze izmeu pojedinih ideja i na taj
nain smislimo to neobinije, a opet inventivnije prijedloge.
Problemi koje nastojimo rjeiti sastoje se od niza uzajamno povezanih aktivnosti.
Metoda analize pomou liste aktivnosti olakava nam sagledavanje bitne dimenzije nekog
procesa i s time dobivamo ideje o mogunosti njegova poboljanja. Kao primjer uzet emo
ugostiteljski objekt. Na restoran u centru grada slabo posluje u zadnje vrijeme. Moramo ga
dignuti na staru razinu, a da bi to bilo mogue treba krenuti sa listom aktivnosti restorana. Na
listi su: serviranje pia, serviranje hrane, izdavanje rauna i naplata. Cilj ove metode je da
analiziramo svaku aktivnost na listi i da vidimo kako stoje stvari. Krenut emo od prve
aktivnosti. Pie moemo servirat na drugaiji nain, moda u izdubljenom vou, moda treba
gostu prepustiti da to odradi sam, ili da konobari budu obueni u nestandardnu i malo
drugaiju radnu odjeu. Vezano uz hranu, treba se zapitati kojim redom servirati jela, moda
od deserta prema predjelu. Treba vidjeti da li gost ima elju sam izabrati redoslijed. Servirati
mu jelo na neem neuobiajenom, moda na plati u obliku centra grada. Bilo bi zanimljivo
hranu do gosta isporuivati malim avioniima. to se naplate tie, mogue ju je odradit na
nesvakidanje naine. Trebalo bi gostu dati alat i pribor s kojim e napraviti sam raun te e
ga kao takvog moi ponjeti kao uspomenu. Naplatu bi bilo zgodno napraviti na nain da se u
stolu nalazi raunalo na dodir i da gost bez ikakvog problema moe sam platiti i kad on to
eli. Neke od ovih ideja se ine pomalo nestvarnima, no kad se malo bolje sagleda iz ovh
ideja se moe izvui mnotvo pametnih poteza i na taj nain unaprijediti i poboljati
poslovanje restorana.
Da bi doli do asocijacija, mnogo je stvari koje se moraju poklopiti. One dragocjene
asocijacije su nam od posebne vanosti, pa se za njih i isplati potruditi. Kao pomo kod
traenja asocijacija, moemo se koristiti raznim formalnim listama koje e nam posluiti kao
podsjetnik i pokrenuti proces asociranja. Neke od tih lista su prije svega enciklopedije,
telefonski imenici, rijenici, asopisi. Bitno je nai poticaj koje e nas usmjeriti na generiranje
ideja i postavljanje pitanja u stilu: Kakve ovo ima povezanosti sa mojim problemom?
Poznato je da ovjek koji pita, ne skita, pa tako i ona tko ne pita, nee nita ni saznati.
Pitanja spadaju u pokretae inovacijskog miljenja. Roger Shank je razvio niz pitanja koje
ljudi najee postavljaju o stvarima i aktivnostima. Ta nam lista moe dobro doi pri traganju
za kreativnom pristupu rjeenju. Mnoga pitanja nam se na prvu mogu initi besmislena, ali
ipak nas mogu navesti na poticajne i inovativne ideje. Kao primjer u pitanjima u uzeti
ulaganje novca u banku, a neka od njih su: to se obino dogaa nakon toga? to vas je
navelo na ulaganje novca? to je potrebno za ulaganje novca? Kako se dogodilo da prvi put
ulaete novce u banku? Kako ste mogli koristiti uloeni novac? to se jo dogaa povezano sa
ulaganjem novaca? Tko se jo osim vas bavi ulaganjem novca? Zato se dogaa ulaganje
novca? Koje jo aktivnosti imaju iste posljedice kao ulaganje novca? Kako se esto dogaa
ulaganje novca? Svia li vam se ulaganje novaca? to bi se dogodilo kad bi svi ulagali novac
u banku? Kako konkurenti obavljaju ulaganje novca? Hoe li se ulagati novac jednako za 25,
za 100 godina? Ovo su neka od najee potavljenih pitanja sa liste Rogera Shanka.
Kao to sam ve rekao, inventivnost je usko vezana uz osjeaj za humor. Izmiljanje
ala oznaava inventivan odnos prema ivotnim situacijama. Stvari koje su dio nae

svakodnevnice humorom moemo dovesti u neobine odnose i time moemo izazvati smijeh,
koji e nam dobro dou uz svakidanje probleme. Kreativni moemo postati i na nain da
ponemo postavljati smijena i kakljiva pitanja. Uglovnom na takva pitanja slijede i odgovori
koji su smijeni, tako da jedno s drugim dobro pae. Neki od odgovora bi mogao biti koristan
u inventivne svrhe, pa ideja nee faliti nakon dobrih aljivih razgovora. Na ovaj nain emo
potaknuti svoj um na vie razmiljanja i bit emo sigurno inovativniji nego prije.
Mnoge su ideje nastale nadopunom neijeg rada tj. pijunaom neijeg projekta smo
doli do vlastite ideje. pijuniranje konkurencije je jedna od znaajnih novih znanstvenih i
praktinih disciplina. Najbolja je solucija kada bi mogli uoiti nedostatke pijunirane ideje, i
unaprijediti ih. Zemlja koja je najvei maher na tom podruju je sigurno Japan, ali i ostale
zemlje Dalekog Istoka. Njihovi ljudi se kreu u znaajnim krugovima i prikupljaju sve vane
informacije o proizvodu koji ih zanima. Nakon uoenih nedostataka, nadopunit e ih svojim
idejama i predstavit e kompletni nadopunjeni proizvod koji moe izravno konkurirat
pijuniranom proizvodu. Svi smo se uvjerili da kad pogrijeimo i kad to osjetimo na vlastitoj
koi, onda tu greku u pravilu vie nikad ne ponovimo, jer nam je bilo dovoljno jedanput da
smo se opekli. Zbog toga je vano uiti iz vlastitih, ali i iz tuih greaka, pogotovo greaka
konkurencije. Analizom tuih greaka moemo nauiti nekoliko stvari, a to su ova pitanja: to
uzrokuje promaaj, kako moemo izbjei promaaj, kako promaaj moemo pretvoriti u
pogodak. Veina promaenih ideja moda je u biti dobra, ali je bilo u koncepciji, bilo u
realizaciji isputen neki bitan detalj koji bi promaaj rpetvorio u uspjeh. Inovativna se
imitacija po mnogo emu razlikuje od obine imitacije. Ideju prvo treba sagledati kritiki,
zatim ju treba prekrojiti, ovisno o tome gdje emo je primjeniti. Mnogo je izuma kojima je
falilo samo malo da bi bili provedivi u masovnu proizvodnju. Amerikanci su jo prije svih
poeli ugraivati radio prijamnike i televizore u namjetaj, no to se pokazalo kao nepraktino
i loe rjeenje. Snalaljivi Japanci su prepoznali nedostatke te su odvojili televizor u malu
kutiju i napravili revoluciju u svijetu tehnologije. Pravovremena intervencija im je osigurala
sigurno mjesto na tritu, a jedan od najpoznatijih njihovih brendova na tritu je Sony.
Probleme moramo dobro i jasno definirati da bi ga mogli svestrano sagledati. U
mnogo sluajeva ono to smatramo problemom uope nije problem. Poznata reenica: Ako
je problem nerjeiv, promjeni ga Thomasa A. Edisona je odlian primjer kako treba na
probleme gledat. Da bi poveali kreativnost naega poduzea, moramo se osvrnuti na ove
kriterije: Kako? Moramo se zapitati zato elimo poveati kreativnost. Treba razmislit o tome
koga zaposliti, moda nekog cijenjenog ili poznatog strunjaka. Ili moda da sve zaposlene
potaknemo sa nekim stimulansima. Moemo je vana rije u poslovnom svijetu. Kad moemo
onda sigurno i hoemo. Pitanje poveati neto? Moda da razmislimo o poveanju ljudi koji
rade za nas. Jer ako je vie ljudi ukljueno u rad, onda postoji i vie ideja. Kreativnost?
Moda je rije kreativnost samo izgovor, a nama je u glavi samo dobit. Dolazimo do pitanja
osamljenosti, jer su sposobni ljudi uglavnom osamljeni. Oni nekreativni imaju u planu
onesposobiti kreativce i time im ele pokvariti planove i oekivanja. Pitanje nae? Kome
zapravo pripada poduzee. Tiu li nas se problemi vezani uz poduzee? Moda se neko drugi
treba pozabaviti ovim problemima? Zato ne bismo uloili u to poduzee i poveali njegovu
produktivnost. Ove godine? Moemo li ove godine napraviti kljune promjene? Moda bi bilo
najbolje krenuti odmah sa promjenama u poduzeu? Ne moramo uzeti godinu kao vremensko
razdoblje. To moe biti ovaj dan, tjedan ili mjesec. Kada problem sagledamo iz mnogo
kutova, tada moemo biti sigurni da emo donjeti ispravniju odluku. To nam pomae da
pronaemo kreativnija i bolja rjeenja.
Najee se primjenjuju individualne metode, no osim njih postoje jo i brojne grupne
metode. Neke od njih su: Oluja mozgova, zapisivanje misli, delfi metoda. Oluja mozgova

10

spada u grupnu metodu koja se primjenjuje najee. Vrlo je jednostavna i praktina pa je

zbog toga nala vrlo iroku uporabu. Prvi ju je upotrijebio ameriki psiholog Alex F. Osborn.
U ovoj metodi se nalaze slijedea naela kreativnog miljenja: 1)Kritika, vrednovanje i
ocjenjivanje ideja koe stvaralatvo. 2) Suvie velika strunost, znanje i iskustvo koe
produkciju svjeih ideja. Eksperti su u zadnje vrijeme sve ee zaslijepljeni vlastitom
strunou. 3) U inovativnim grupama mora vladati to potpunija sloboda miljenja.
Agresivnim i dominantnim pristupom se nadmee miljenje drugima, a to sputava kreativnost.
Oni koji vole nareivat i zapovijedat se ne ukljuuju u grupno kreiranje ideja. 4) Veliina
grupe utjee na kakvou komunikacije u njoj. Teko je nai neku idealnu veliinu grupe. Male
grupe previe ovise o voditelju, a u velikim se grupama teko postie spontanost i sloboda
reagiranja. 5) Uvjeti i okolina djeluju na kvalitetu rada grupe. Vrlo je vano u kakvim se
uvjetima radi tj. da bude ugodna i oputena atmosfera, bez promatraa i ometanja. Za oluju
mozgova vrlo je vaan sposoban i kreativan voditelj. Ona je jedna od najjednostavnijih
metoda kreativnog miljenja. Najbolji rezultati su vidljivi ako jedna seansa traje oko 45
minuta. U prvih 15 minuta dolaze najbolje i najoriginalnije ideje koje se same od sebe raaju.
Oluja mozgova mora biti unaprijed isplanirana i osmiljena da bi se postigao dobar rezultat.
Sudionici moraju biti sto posto spremni i oputeni. Jedino tako mogu doi kvalitetni rezultati.
Faze u kojima se provodi oluja mozgova su: rjeavanje testnog problema, predoavanje
glavnog problema, redefinicija glavnog problema, proizvodnja ideja, procjena ideja, izrada
liste prijedloga. Rjeavanje testnog problema slui za uvodno zagrijavanje ako se radi o
neiskusnoj grupi, ili se sudionici ne poznaju dovoljno dobro. Izabere se neki problem i
sudionici imaju 5 minuta da izlau o njemu. To su uglavnom najbanalnija pitanja, jer se njima
eli potaknuti kreativnost i snalaljivost polaznika. Problem mora biti svakome jasan, a ako se
utvrdi da neke ideje odvlae od problema, valja ga redefinirati. Ideje je dobro pribiljeiti na
nekom od medija. Puno je lake kad sudionici ne znaju da ih se snima jer su onda oputeniji
pa su i rezultati bolji. U praski se pojavila i druga varijanta oluje mozgova, po imenu obrnuta
oluja mozgova. Svrha ove varijante je da se ide od ideja k pitanjima, a ne od pitanja k
idejama. Zanimljiva je stvar da se pitanja postavljaju skroz drugaijim redoslijedom. Za
pitanje Koje ideje mogu rijeiti problem? preformulirat emo reenicu da zvui ovako: Na
koje sve naine predloene ideje mogu doivjeti neuspjeh? Ponekad se primjenjuje i metoda
najoriginalnije ideje. Radi se o naknadnoj analizi najneobinijih, najapsurdnijih, najsmjelijih
ili po svemu najoriginalnijih ideja koje se pokuavaju modificirati kako bi bile primjenjive u
praksi. Tu se jo nalazi i solo-oluja, eksperiment koji pojedinac provodi na samome sebi,
pokuavajui razmiljati kreativno i proizvoditi to vie ideja za kasnije vrednovanje. Solooluja spada u individualne metode, a glavni joj ej zadatak dati pojedincu okvir az stimuliranje
vlastitog kreativnog miljenja i boljeg rjeavanja problema. Tu se mogu ubrojiti tehnike
slobodnog asociranja, traenja metafora, smijenih pitanja ili izrade lista.
Zapisivanje misli je metoda koja se moe koristiti za rjeavanje problema koji nisu
previe uski nii previe zatvoreni. U praksi je uinkovitija od metode oluje mozgova jer
omoguava nalaenje jo vie prijedloga. Ovu metodu moemo okarakterizirati kao onu koja
daje najvei mogui broj ideja u kratkom vremenu, dobivene ideje se postepeno suavaju i
specificiraju, pogodna je za ljude koji ne vole javno iznositi prijedloge, primjenjuje se u
malim grupama, zahtjeva heterogenost grupe radi kreativnije atmosfere, pismena se
komunikacija po potrebi dopunjava usmenom komunikacijom. Metoda se primjenjuje tako da
se sudionicima podjele listovi papira sa tri ili vie redaka. Svaki od njih treba popunit svoj
stupac, a zatim svoj papir daje sljedeem sudioniku. Tako se listovi kreu u krug, a u pravilu
jedno zapisivanje ne bi trebalo trajat dulje od 5 minuta. Na ve napisane ideje dodaju se jo 3
nove, sudionici razrauju i modificiraju neku od navedenih ideja. Obiaj je da papiri krue

11

uokolo dok se ne doe do 18 popunjenih za svakog sudionika. Nakon toga se zbraja broj ideja
i gleda se to je od napisanoga kvalitetno ili moda budue tivo za ideje.
Delfi metoda je ime dobila po svetitu starih Grka. Ta metoda je svoje mjesto pronala
u predvianju i prognozi vezano uz budui razvoj tehnologije, te se temelji na statistikoj
obradi prikupljenih miljenja. Budui da vrlo esto pokazala odline rezultate, delfi metoda se
vrlo esto primjenjuje u praski tipa konferencija i strunih skupova. Ovo prikazivanje raznih
metoda e nas uiniti inventivnijima te e suvremeno drutvo sve vie ovisiti o kreativnosti.
Zato menader mora znati to vie o tom fenomenu, kao i o tehnikama kojima moe lake
doi do inventivnih rjeenja problema s kojima se eli pozabaviti.
Inovator i kreator najvanija su komponenta upravljanja ljudima, te su isto tako
subjekt i objekt svih promjena koje donosi dinamino vrijeme znanstvene i tehnoloke
revolucije. Znaajke svakog lana organizacije odraz su suptilnih i slojevitih aspekata njegove
linosti. Inovacije su podjednako vano u svim podrujima ljudskog ivota, no ipak se mnogo
vie spominju kreativni umjetnici nego inovativni radnici. Neke od ljudskih djelatnosti su
posebne po stupnju kreativnosti i inventivnosti. U poslovnim sustavima to mogu biti
istraivanje i razvoj te propagandno-marketinki zadaci. Bitno je da su podjednako
istraivaki koliko i inovativni.
Pri veini realnih menaderskih problema vrijeme, trokovi i stvarni ciljevi utjeu na
definiranje opsega istraivanja. Kontrola resursa u razvojnoj-istraivakoj djelatnosti u naelu
se ne razlikuje od normalne upotrebe financijskih planova, standarda trokova po radniku
rezultata po vremenu u kojem ovjek radi. Bit kontrole kreativnih poslova sastoji se u
poticanju invencije i uklanjanju nepotrebnih zapreka koje bi mogle oteavati rad i sputavati
inovativnost.

Zakljuak

12

Na kraju ovog seminarskog rada spoznao sam neke nove tehnike prepoznavanja
kreativnosti koja je znaajna za svakog individualca zasebno. Uzevi u obzir da je tema vrlo
atraktivna i zanimljiva, znao sam da e pisanje ovog seminarskog rada biti dobro iskustvo.
Tema kreativnosti je sveobuhvatna te su zanimljivi naini na koje pisac eli probuditi
kreativnost u itatelju. Svaki je ovjek kreativan na svoj nain, ali je potrebno da tu svoju
kreativnost razvija i da proiruje svoje znanje. Ulaganjem u sebe moemo dobiti jako puno,
pogotovo ako se bavimo menaderskim poslovima, u kojima je kreativnost i vie nego vana.
Veliku ulogu u kreativnosti igra i mata te smisao za humor. ovjek koji uspije povezati te
dvije stvari moe biti uvjeren da e njegova kreativnost biti na visokoj razini i da se isplatilo
svo vrijeme provedeno za knjigom. Najbolje je provjeriti kreativnost na banalnim primjerima
jer se na taj nain oitava ovjekova mata i snalaljivost. U povijesti je bilo mnogo
zanimljivih kreativnih slogana, a jedan od mojih najdraih je onaj Henry-a Ford-a: Kupac ga
moe dobiti u bilo kojoj boji dotle dok eli crnu. Uzevi u obzir da se radilo o poetku 20.
stoljea, slogan je zamiljen vrlo kreativno i nosi u sebi dubinu, koja je na kraju bila
prepoznata.
Velimir Sria je ovom knjigom elio poruiti svim uzrastima koliko je zapravo vano
ulagati u sebe tj. da jedino na taj nain moemo izgraditi kompletnu osobu. ovjek je u svakoj
dobi spreman uiti i teta bi bila da ne iskoristi potencijal koji mu je uroen i da moda kojim
sluajem ne napravi neki udesan izum ili potakne neke nove ideje koje bi mogle promjeniti
svijet. Ova me knjiga iznenadila pozitivno jer sam dobio neka nova saznanja o kreativnosti i
shvatio sam koliko je to iroko podruje. Potrebno je puno truda i volje da bi iz jedne
kreativne zamisli, nastala ideja koja e nas moda dovesti do nekog velikog i znaajnog
otkria.

BIBLIOGRAFIJA

13

Sria, Velimir. Upravljanje kreativnou. Zagreb: kolska knjiga, 1994.

14