Nautiki turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljea zabiljeio jednu od najviih

razvojnih stopa u europskom i u hrvatskom gospodarstvu. Ekonomski prognostiari razvitka

turizma slau se da je nautiki turizam u poetnom razvojnom razdoblju i da se visoki
rezultati tek oekuju. Razvitak nautikoga turizma nedostatno je zastupljen u turistikoj
znanosti. Da bi se bolje razumjelo to se moe oekivati od nautikoga turizma, potrebno ga
je prije svega definirati, i to kao multifunkcionalnu djelatnost. Vepostojeoj definiciji i
razvrstavanju nautikoga turizma nastalima u Humanistikoj koli u Zadru, potrebno je
sueliti i pridruiti nove oblike definiranja i razvrstavanja. Kao jedna od vrsta turizma,
nautiki je turizam sloen turistiko-pomorski pojam, a zbog njegove intenzivne povezanosti
s morem i plovidbom, i njegovo je definiranje sloeno. Pomorska ga komponenta, naime, u
cijelosti ne odreuje, iako bi se to pri povrnoj analizi tako moglo initi. Potpuno odreenje
pojma nautikog turizma pretpostavlja uzimanje u obzir svih elemenata koji ga uvjetuju i
definiraju.
Prema razvrstavanju, nautiki turizam dijelimo na:
1. luke nautikog turizma,
2. charter i
3. cruising.
Ovakvu podjelu nalazimo u razvijenim europskim zemljama, a podre-ena je osnovnom
makrostratekom razvojnom modelu i prirodnim initeljima razvitka. Istraivanjem
emitivnih trita nautikoga turizma Europe, koja intenzivno razvija nautiki turizam na
svojim prostorima, potvrdili smo istovjetnost naega i europskoga razvrstavanja nautikoga
turizma.
Nautiki je turizam turistiki fenomen koji se u posljednjih dvadesetak godina vrtoglavo
razvija ostvarujui fizike i financijske rezultate kakve u kontinuitetu ne ostvaruje nijedna
druga djelatnost. Sustavno istraivanje i znanstveni doprinos razvitku nautikoga turizma u
Hrvatskoj, na Mediteranu i u Europi ostvaruju se tek u posljednjih desetak godina uz
sporadine radove u prijanjem razdoblju.
Iako su istraivanja pojedinih vrsti nautikoga turizma sve ea, jo su uvijek ostali
nedoreeni neki njegovi osnovni initelji, primjerice, definiranje osnovnoga pojma nautikog
turizma, njegovo razvrstavanje, trino obrazloenje i drugo. Ipak, u tijeku znanstvenog

istraivanja nautikog turizma kao turistikog fenomena razvile su se dvije kole izuavanja:
humanistika i znanstveno-praktina. Polazne su osnove istraivanja nautikoga turizma tih
dviju kola suprotne, ali zajedno oblikuju istraivaki sustav koji pridonosi razvijanju
znanstvene misli u nautikome turizmu.
2. Definiranje nautikog turizma
Nautiki turizamkao fenomen, dio je turistikoga fenomena iz kojega je nastao i nedvojbeno
je podvrsta turizma. Stoga je problematiku definiranja nautikoga turizma potrebno zasnivati
na problematici definiranja turizma. Etimoloki pojanjeno, nautiki turizamproizlazi iz dvaju
pojmova: nautikii turizam. Ovaj je drugi pojam u znanstvenoj turistikoj literaturi dovoljno
objanjen, a prvi je nastao od grke rijei nausto znai brod, laa, ali i vjetina plovidbe. U
suvremenome znaenju nautikaili navigacija predstavljaju skup praktinih i teoretskih znanja i
vjetina potrebnih voditelju plovila da bi sigurno i uspjeno preveo plo-vilo morem, od
polazine luke do luke dolaska. Pojam nautikai nautiki, u irem smislu, oznauju pomorstvo.
Upravo je to razlog zbog kojeg se u meunarodnoj komunikaciji sve vie koristi engleskim
pojmom yachting tourism,a sve manje nautical tourism, ili maritime tourism, odnosno
njemakim pojmom nautischer Tourismus. Jahta, kao simbol luksuznog turistikog odmora na
moru, jae vezuje nautiki turizam uz turistiku djelatnost, a manje uz pomorstvo. Na taj se
nain pridonosi boljem definiranju pojma nautikog turizma, koji je dio turistike, a ne
pomorske djelatnosti.
Prihvatimo li definiciju turizma kakvu su jo godine 1954. objavili teoretiari suvremenoga
turizma vicarci W. Hunziker i K. Kraft, a koju je prihvatila Meunarodna udruga
znanstvenih turistikih eksperata (AIEST), Turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost,
lako dolazimo do pojma nautiki turizam, kao novog i posebnog pojavnog oblika turizma.
Potenciranje pojma putovanje logino je, jer je putovanje sadrano u osnovnoj karakteristici
nautikog turizma, pa je izvoenje pojma nautiki turizam iz ope definicije turizma sasvim
opravdano. Odreena nastojanja da se nautiki turizam kao djelatnost povee s pomorstvom, i
da se iz njega izvodi primjer teoretske su zablude. U definiciji turizma, osim putovanja i
privremenog boravka u nekome mjestu, istie se ako s tim boravkom nije povezana
nikakva njihova gospodarska djelatnost. Dakle, putovanje i boravak u nekome mjestu jo
uvijek nisu turizam, ako su povezani uz odreenu gospodarsku djelatnost. Tako, primjerice,

pomorstvo kao djelatnost nema obiljeje turizma, jer se obavlja radi gospodarske djelatnosti
prijevoza tereta i ljudi, a brod pritom slui samo kao sredstvo. Isti zakljuak moemo donijeti
na primjeru ribarstva koje je vezano uz putovanje brodom i boravak na nekome mjestu (u luci
radi istovara ribe i opskrbe ili popravka i pripreme za rad), ali u svrhu gospodarske djelatnosti
- ribarstva.

Prema procjenama, nautiki turizam obuhvaa 10% (Ministarstvo mora, prometa i

infrastrukture i ministarstvo turizma, 'Strategija razvoja nautikog turizma Republike
Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.', Zagreb, prosinac 2008.,str. 16.) u ukupnim prihodima
hrvatskog turizma, a ukupna se nautika turistika ponuda jo u mnogim elementima moe
unaprijediti. Uz mnogobrojne direktne i indirektne pozitivne efekte koje ovaj oblik turizma
donosi, itekako je vano panju posvetiti daljnjem razvoju nautikog turizma hrvatske, kao
jedne od vodeih nautikih turistikih destinacija Mediterana.

Ve u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorski putovanjima. Spomenimo poznato

Homerovo putovanje opisano u epu Odiseja koji se vraajui se iz Trojanskog rata
doivljava itav niz pustolovina. Sredite pomorske plovidbe tog vremena je sredozemlje i
Grka.
Poetkom novog vijeka iskustva plovidbe od antikog preuzimaju Arapi i prenose u
panjolsku.
Kasnije se talijanski gradovi, poglavito Genova i venecija javljaju kao pomorske sile na
sredozemlju. Na Temzi je oko 1500. godine bilo vie od 3200 ovlatenih laara koji su
amcima na vesla prevozili putnike i robu. Prvo zabiljeeno veslako takmienje na Temzi
odrano je 1715. godine. Ta tradicija odrala se i do danas. Tradicija veslakih natjecanja
studenskih klubova u Engleskoj datira iz 16. i 17. stoljea.
U vrijeme velikih otkria teite pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u Portugal, gdje je
sredinom 15. stoljea datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim uputama za plovidbu na tada
poznatim podrujima svijeta. Magellan na put oko svijeta kree 1519.-22. godine koristei
kartu svijeta koju je 1515. godine napravio Leonardo da Vinci. Pronalaskom tiska ve u
drugoj polovini 15. i 16. stoljeu tiskani su i brojni prirunici za plovidbu.
U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplovca, istraivaa i avanturiste Engleza J.
Cooka 1779. godine, pomorska plovidba koristila se suvremenim metodama navigacije koje
su

kasnije

samo

usavrivane

pojavom

novih

tehnolokih

otkria.

Prva trans oceanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i preteem suvremenog
nautikog turizma zabiljeena su krajem 18. stoljea. Godine 1866. Amerikanci Hudson i
Fitchem preli su Atlantik za 38 dana, a 1870. godine Dubrovaki kapetan Niko Primorac prvi
je jedrilicom preao iz Europe u Ameriku. est godina kasnije jedan ribar iz Amerike je na
brodici od 6 metara doplovio do Europe.
Znatno jai izazovi bili su putovanja oko svijeta. Tako je npr. Amerikanac kapetan J.
Slocum 1895. godine prvi sam plovio portskom jedrilicom Spray duine 11.2 m oko
svijeta. Ovo putovanje dugo 46 tisua nautikih milja trajalo je neto vie od 3 godine i dalo
veliki poticaj razvitku nautikih sportova i oceanskim krstarenjima. Drugi Amerikanac, H.

Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1921. godine brodom duine 10.5 metara. Putovanje je
trajalo 4 godine.
Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na Hrvatskoj obali potvruje i veliki broj
luka i luica. Stoga su turistike organizacije na obali 60 tih godina razvijale vlastiti plovni
park, koji se koristio za izlete i iznajmljivanje. Obnovljena je i domaa mala flota, a strane
jahte sve ee plove du nae obale. Obnovljena je i domaa proizvodnja plovila za sport i
razonodu. 60 tih godina formiraju se neke nove ili prilagoavaju stare luke za suvremeni
nautiki turizam.
Prvi prostorni planovi jadranskog podruja, poznati kao Projekt Juni Jadran (1965) i
Projekt Gornji Jadran (1972) predviaju i lokacije na obali namijenjene izgradnji luka
nautikog turizma. Do 1978. godine na Hrvatskoj obali puteno je u promet 5 novih nautikih
turistikih luka (Punat, M. Loinj, Zadar, Split i Dubrovnik.)

Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljee kasnije (19.st.) nego u
svijetu (17. i 18.st.). Ono to je vanije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta
razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj.
Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina
20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava
njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15
godina, a njegov se pravi bum tek oekuje.
Posebni doprinos razvoju nautiko-turistike ponude daje osnivanje Adriatik Croatia
International Club ACI (1983. godine) sa sjeditem na Brijunima. Zadatak ACI-a bio
je da koordinira i financira izgradnju nautikih objekata. To je uvjetovalo stvaranje
prvog modernog, organizacijski i funkcionalno povezanog nautiko-turistikog
poduzea na naoj obali. ACI-a su osnovala poduzea iz turistiko-ugostiteljske i
trgovinske brane, kao i poduzea koja su imala interes za plasman svojih proizvoda.
U osnivanju ACI-a uestvovalo je 69 lanica osnivaa, od kojih je veina financirala
izgradnju i uestvovala u poslovanju izgraenih nautikih objekata. Ve u prvoj godini
poslovanja ACI-a, tj. do sredine 1984. godine izgraeno je 16 marina kapaciteta

4.730 vezova. Godine 2001. ACI raspolae sa 21 marinom kapaciteta 5610 vezova.
Od ukupnog broja marina bile su: 4 marine I. kategorije (5 zvjezdica) sa 1530
vezova, 9 marina II. Kategorije (4. zvjezdice) sa 2670 vezova i 8 marina III.
Kategorije (3 zvjezdice) sa 1410 vezova. Sve marine su otvorene tijekom cijele
godine, osim marine ut na Kornatima koja radi samo tijekom turistike sezone.
Veina komercijalnih marina izgraena je osamdesetih godina. Odlikuju se
kvalitetnom gradnjom i izvrsnom lokacijom. Preteno su smjetene u veim
primorskim gradovima, poznatijim turistikim mjestima i najljepim otonim uvalama.
Veina pripada lancu ACI. Ostale su samostalne.