SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

DUJE IPI

DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU

(seminarski rad)

Rijeka, 2013. godine

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU

(seminarski rad)

PREDMET: Trgovako pravo

STUDIJSKI SMJER: Logistika i menadment
MENTOR: Loris Rak
IME I PREZIME: Duje ipi

Rijeka, 2013. godine

Sadraj
1.

Uvod ................................................................................................................................................ 4

2.

Pojam drutva s ogranienom odgovornou ................................................................................. 5

3.

Razlika drutava s ogranienom odgovornou i dutva kapitala ................................................... 6

4.

Temeljni ulog i poslovni udjel.......................................................................................................... 8

5.

Organi drutva ................................................................................................................................. 9

6.

Unutarnja odgovornost lanova drutva....................................................................................... 10

7.

Osnivanje jednostavnog drutva s oranienom odgovornou .................................................... 12

8.

Prestanak drutva s ogranienom odgovornou ......................................................................... 13

1)

Prestanak na temelju presude suda .......................................................................................... 14

2)

Prijava za upis u sudski registar ................................................................................................. 14

3)

Likvidatori .................................................................................................................................. 15

9.
10.

Zakljuak ........................................................................................................................................ 15
Literatura ................................................................................................................................... 16

1. Uvod

Drutvo s ogranienom odgovornou (engl. private limited liability company Inc.)

drutvo je koje ima svojstvo pravne osobe i u kojem svaki lan (fizika ili pravna osoba)
sudjeluje svojim osnovnim ulogom u temeljnoj glavnici, s tim da prema treim osobama
odgovara drutvo do visine osnovnog uloga, a lanovi ne odgovaraju za obveze drutva.
Ovaj tip drutva svrstavamo u mjeoviti jer se nalazi na razmei izmeu drutva
osoba (personalni tip) i drutva kapitala (kapitalni tip). Ono sjedinjuje u sebi neka svojstva i
jednog i drugog drutvenog tipa. Glavno obiljeje kapitalno tipa drutva je ograniena
odgovornost lanova drutva. Ova karakteristika drutva je i u osnovi drutva s ogranienom
odgovornou.
Svrha rada je objasniti to su to drutva s ogranienom odgovornou i kako se
osnivaju, a cilj je prikazati kako utjeu na drutvo i iznijeti sve njihove karakteristike.
Pri izradi seminarskog rada koritene su sljedee metode znanstvenog
istraivanja: A) Metoda studija sluaja - postupak kojim se istrauje neki zaseban sluaj iz
odreenog znanstvenog podruja (npr. ekonomije, prava, geografije, ...). Istrauje se bilo koji
ogranieni problem odnosno neka karakteristina osobina odreenog sluaja.
B) Metoda kompilacije - postupak preuzimanja tuih rezultata znanstvenoistraivakog rada,
odnosno tuih opaanja, stavova, zakljuaka i spoznaja.
C) Metoda deskripcije - postupak jednostavnog opisivanja ili oitavanja injenica, procesa i
predmeta u prirodi i drutvu te njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza, ali bez
znanstvenog tumaenja i objanjavanja.

2. Pojam drutva s ogranienom odgovornou

Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo u koje jedna ili
vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osniva ne
moe kod osnivanja drutva preuzeti vie temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti
u vrijednosnim papirima. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva.
Ako temeljni ulog u drutvo s ogranienom odgovornou ne unese onaj tko je na to
obvezan niti to drutvo s ogranienom odgovornou moe nadoknaditi prodajom
poslovnoga udjela, drugi su lanovi drutva duni u drutvo s ogranienom odgovornou
uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu.
Otvaranje drutva s ogranienom odgovornou zahtijeva registraciju kod
Trgovakog suda, Dravnog zavoda za statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i eventualno kod
Carinske uprave, ako trgovako drutvo s ogranienom odgovornou eli uvoziti ili izvoziti
robu. Za pomo prilikom registracije moete se obratiti odvjetniku, javnom biljeniku (ukoliko
ste jedini osniva) ili nekom drugom pravnom zastupniku.
Prije registracije potrebno je provjeriti na trgovakom sudu je li eljeni naziv
trgovakog drutva ve upisan u trgovaki registar. Za koritenje rijei Hrvatska ili bilo koje
izvedenice te rijei u nazivu drutva osnivai moraju dobiti posebnu suglasnost Ministarstva
pravosua, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske.
Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba. Drutvo se osniva na temelju ugovora
kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor
koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. Ako drutvo s ogranienom odgovornou
osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s
ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika. Punomonici osnivaa moraju imati
punomo ovjerenu kod javnog biljenika. Punomo nije potrebna ako je zastupnik osnivaa
po zakonu ovlaten da za njega sklopi drutveni ugovor i dade izjavu koja se trai za
osnivanje drutva. Sukcesivno osnivanje drutva nije doputeno.
Osnivai drutva s ogranienom odgovornou mogu biti domae ili strane fizike,
odnosno pravne osobe. Najnii iznos temeljnog kapitala drutva s ogranienom
odgovornou je 20.000,00 kuna. 50% temeljno uloga moe se unijeti ulaganjem stvari i
prava. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva.
Obvezatna tijela drutva su uprava i skuptina drutva. Uprava drutva moe se
sastojati od jednog ili vie lanova (direktora). lan uprave moe biti i strani dravljanin.
lanove uprave imenuju i opozivaju lanovi drutva. Ovlasti uprave su voenje poslova
drutva, zastupanje drutva, uredno voenje poslovnih knjiga drutva, izrada financijskih
izvjea te voenje knjige poslovnih udjela drutva.

Nadzorni odbor obvezatno je tijelo samo ako je prosjean broj zaposlenih u godini
vei od 300, ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost odreeno posebnim
zakonom, ili ako je temeljni kapital drutva vei od 600.000 kuna i ima vie od 50 lanova, ili
ako drutvo jedinstveno vodi dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou koja
moraju imati nadzorni odbor, ili ako je drutvo komplementar u komanditnom drutvu, a
prosjeni broj zaposlenih u drutvu i komanditnom drutvu zajedno je vei od 300. Nadzorni
odbor mora imati najmanje tri lana, a ako ih ima vie, njihov broj mora biti neparan. lan
nadzornog odbora moe biti i strani dravljanin. lanove nadzornog odbora biraju lanovi
drutva.
Skuptina drutva obvezatno je tijelo drutva s ogranienom odgovornou. lanovi
drutva na skuptini drutva donose odluke za koje su nadleni prema Zakonu o trgovakim
drutvima i odredbama drutvenog ugovora.
Rad drutva s ogranienom odgovornou reguliran je Zakonom o trgovakim
drutvima (NN 111/93, 34/99, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09).

3. Razlika drutava s ogranienom odgovornou i dutva kapitala

Trgovaka drutva su javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo,
drutvo s ogranienom odgovornou i gospodarsko interesno udruenje. Ova nabrojena
drutva se dijele na dvije osnovne grupe s obzirom na oblik zajednice koju mogu initi
zajednica osoba odnosno zajednica kapitala. Tako su javno trgovako drutvo i komanditno
drutvo zajednica osoba, dakle to su drutva osoba, a dioniko drutvo i drutvo s
ogranienom odgovornou su drutva kapitala.
Drutva osoba su pravne osobe iji lanovi imaju udjele u drutvu i prema tim
udjelima se jedna treina dobiti tekue godine dijeli lanovima drutva tako da svakome od
njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva. lanovi drutva osoba
odgovaraju vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom, to je
bitna razlika od drutava kapitala.
Izmeu drutava kapitala postoje razlike koje bitno razlikuju dioniko drutvo od
drutva s ogranienom odgovornou bez obzira to su po obliku u istoj skupini drutava.

Obiljeja dionikog drutva su da je to:

pravna osoba,

da ima temeljni kapital podijeljen na dionice,

da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva,

da mu je osnovni akt statut.

Iako je kapital unesen u drutvo temelj na kojemu ono poiva, nije rije o zajednici kapitala
kao kod drutva s ogranienom odgovornou, nego o zajednici osoba koje se povezuju u
drutvo preko doprinosa u njegov kapital.
Obiljeja drutva s ogranienom odgovornou su da je to:

pravna osoba,

da lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva,

da ima temelji kapital podijeljen na temeljne uloge,

da mu je osnovni akt izjava o osnivanju odnosno drutveni ugovor.

Obiljeja koja ovo drutvo razlikuje od dionikog drutva su:

temeljni kapital je podijeljen na temeljne uloge koji se ne mogu izraziti vrijednosnim

papirima,

temeljni akt nije statut ve izjava odnosno drutveni ugovor.1

http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Ovrha/Strucni-clanci/Ovrha-na-dionicama-udjelima-iposlovnim-udjelima/Trgovacka-drustva (23.11.2013.)

4. Temeljni ulog i poslovni udjel

Temeljni ulog je iznos ( u novcu, stvarima ili pravima) koji lan drutva mora unijeti u
drutvo radi uplate temeljnog kapitala. Temeljni kapital u najniem iznosu je zakonom
odreen u iznosu od 20.000,00 kn, a sastoji se od temeljnih uloga osnivaa drutva s time da
zakon kao najnii iznos temeljnog uloga odreuje iznos od 200,00 kn. Zbroj temeljnih uloga
mora odgovarati ukupnom iznosu temeljnog kapitala. Drugim rijeima, bez uplate temeljnog
uloga nema niti lanstva u drutvu, a pri osnivanju drutva broj temeljnih uloga je ogranien
( koliko osnivaa toliko temeljnih uloga). Nakon upisa drutva u sudski registar moe se stjei
vie temeljnih uloga. Temeljni se ulog ne moe izraziti vrijednosnim papirom i po tome se
bitno razlikuje od dionica u dionikom drutvu, to dalje znai da se temeljnim ulogom ne
trguje na burzi.2
Dok kod dionikog drutva, dionice, oznaavaju i lanstvo i skup lanskih prava i
obveza dioniara, kod drutva s ogranienom odgovornou temeljnim ulogom stjee se
lanstvo u drutvu, a poslovni udjel oznaava skup lanskih prava i obveza lana drutva.
Meutim, ova dva pojma su meusobno zavisna. Temeljni ulog je ono to se mora unijeti u
drutvo na ime uplate temeljnog kapitala, da bi se na temelju preuzetog temeljnog uloga
steklo lanstvo iz kojeg dalje proizlazi poslovni udjel kao skup lanskih prava i obveza.
Poslovni udjel je skup lanskih prava u cjelini kojim se slobodno raspolae ( osim ako je
drukije odreeno aktom drutva ) i izraava se u novcu. Vrijednost poslovnog udjela nije
nominalni iznos poslovnog udjela ve iznos koji se moe za poslovni udio dobiti na tritu
(trina vrijednost).
Poslovni udio moe se prenosit a za pravni posao prijenosa poslovnog udjela je
potreban ugovor o prijenosu prava jer se prijenosom poslovnog udjela stjeu lanska prava.
Za valjanost ugovora potrebno je da je isti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili privatne
isprave koju potvruje javni biljenik. Poslovnim udjelom moe se raspolagati i da se ne
prenese lanstvo u drutvu i to zasnivanjem plodouivanja, zalogom, fiducijarnim prijenosom
u svrhu osiguranja trabine. Ovo sve nabrojano je dobrovoljno raspolaganje poslovnim
udjelom za razliku od ovrhe odnosno prijenosu poslovnog udjela prisilnim putem to je tema
ovog lanka.

http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Ovrha/Strucni-clanci/Ovrha-na-dionicama-udjelima-iposlovnim-udjelima/Poslovni-udjel(23.11.2013.)

5. Organi drutva
Organi drutva s ogranienom odgovornou su:
1. uprava
2. nadzorni odbor
3. skuptina
Uprava vodi poslove drutva s skladu s drutvenim ugovorom i odlukama lanova drutva.
Nadzorni odbor nadzire voenje poslova drutva, a za razliku od uprave i skuptine nije
obavezan organ, osim u sluajevima koji su propisani Zakonom o trgovakim drutvima.
Skuptina je organ drutva u kojem lanovi drutva ostvaruju svoja prava donoenjem
odluka na koje su ovlateni zakonom i drutvenim ugovorom. Osim u skuptini, lanovi
drutva mogu odluke donositi pisanim putem, ako se u pojedinom sluaju dogovore u
pisanom obliku o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje
pisanim putem. Ako poslovne udjele u drutvu dri samo jedan lan, on mora bez odgaanja
po donoenju svake odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga. Skuptinu drutva, u
pravilu, saziva uprava. Mora se sazvati najmanje jednom godinje. Odluke donesene na
skuptini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgaanja unijeti u knjigu odluka
lanova drutva.3

http://www.monperin.hr/mp_doc/organi_dr.pdf (25.11.2013.)

6. Unutarnja odgovornost lanova drutva

Odgovornost lanova drutva za nedoputen zahvat u imovinu drutva svoj temelj
mora imati u odgovarajuoj pravnoj osnovi. Sama injenica lanskog poloaja ne opravdava
zasnivanje odgovornosti. Kada bi to bio sluaj, glavna obveza lanova da uplate poslovni
udio i naelna neodgovornost za obveze drutva, koje predstavljaju sr drutva s
ogranienom odgovornou, bile bi dovedene u pitanje.4
Pitanje osnove unutarnje odgovornosti lana drutva sloeno je jer su lanovi drutva
u pravilu slobodni raspolagati imovinom drutva kako ele, odnosno kako se dogovore na
skuptini ili van skuptine drutva. Zakonsko ogranienje postavljeno im je jedino u okviru
zabrane isplata iz imovine drutva vrijednost kojih odgovara iznosu temeljnog kapitala, koja
je propisana kako bi se sprijeilo osiromaenje drutva nedoputenim izvlaenjem sredstava
od strane njegovih lanova. Zakon, naime, drutvu s ogranienom odgovornou brani
isplate iz imovine koja je potrebna za odravanje vrijednosti temeljnog kapitala, odnosno
drutvu priznaje pravo da od svojih lanova trai povrat svega to su iz imovine drutva stekli
protivno obvezi odravanja kapitala sadranoj u odredbi o nedoputenim primanjima, i to
nezavisno od okolnosti jesu li za nedoputenu isplatu krivi. Uz zahtjev za povrat
nedoputenih primanja drutvu dakako na raspolaganju stoji i obveznopravni zahtjev za
povrat steenog bez osnove, koji nije ogranien zabranom zadiranja u imovinu koja slui
odravanju temeljnog kapitala.
Meutim, osim obvezom odravanja kapitala, lan drutva vezan je i obvezom na
lojalno postupanje. U okviru prava drutava predviena su, dakle, dva razliita temelja
odgovornosti lana drutva za nedoputen zahvat, od kojih jedan svoje uporite ima u
izriitoj zakonskoj odredbi, a drugi u nepisanoj lanskoj obvezi. Obveza lojalnog postupanja
prema drutvu i prema drugim lanovima drutva dopunska je obveza lana koja, dodue,
nije izriito propisana, no proizlazi iz same naravi drutva.5 Konkretnije, proizlazi iz injenice
privatnopravnog udruivanja lanova radi postizanja odreenog zajednikog cilja ijem su
ostvarenju lanovi duni pridonijeti. Temelj obveze lojalnog postupanja jest naelo
savjesnosti i potenja, koje nalae lanu drutva da uva interese drutva, da se suzdri od
nanoenja tete drutvu i da interese ostalih lanova pretpostavi vlastitim privatnim
interesima. Upravo je lojalnost kriterij prema kojem se procjenjuje kako se lan koristi svojim
tzv. neosobnim lanskim pravima, odnosno upravljakim pravima koja se odnose na voenje
poslova drutva.
4
5

Grigoleit, H. C.: Gesellschafterhaftung fr interne Einflussnahme im Recht der GmbH, Mnchen, 2006., str. 198
Barbi, J.: Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, Zagreb, 2005., str. 97

10

Prvenstvo interesa drutva proizlazi iz okolnosti da su neosobna lanska prava

lanovima drutva dodijeljena kako bi kroz drutvo suraivali s ciljem postizanja odreenog
gospodarskog uspjeha. Ravna li se lan vodei poslove drutva vlastitim, drutvu stranim
interesima, njegovo koritenje lanskim ovlastima treba ocijeniti kao protivno cilju drutva i
dunosti lojalnog postupanja. Na obvezi lojalnosti, dakle, poiva osnova ogranienja prava i
ovlasti lanova s ciljem zatite drutva i ostalih njegovih lanova. Budui da povreda obveze
na lojalno postupanje, odnosno svaka povreda interesa drutva od strane lana, moe
dovesti do obveze naknade tete, lan drutva koji iskoristi svoj utjecaj kako bi ishodio
odluku drutva na temelju koje se imovina drutva nedoputeno umanjuje u njegovu korist
nedvojbeno vrijea obvezu lojalnosti koju duguje drutvu i izlae se odgovornosti za tetu
koja je na taj nain drutvu nanesena.
Odgovornost za nedoputene zahvate u imovinu drutva u kontekstu povrede obveze
lojalnosti komplicira se kad svi lanovi drutva zajednikim postupcima drutvo otete ili kad
drutvo oteti njegov jedini lan. Budui da dunost lojalnog postupanja obvezuje lanove
vielanih drutava s ogranienom odgovornou da pri koritenju lanskim pravima u obzir
uzimaju ne samo interese drutva ve i interese ostalih lanova drutva, postavlja se pitanje
je li mogue istu obvezu kao pravnu osnovu odgovornosti opravdati i u jednolanom drutvu
ili u drutvu u kojem svi lanovi djeluju zajedniki. U spomenutim drutvima, po logici stvari,
povreda obveze lojalnosti iskljuena je kao pravno ishodite zahtjeva lana prema lanu. Na
pitanje je li navedenu pravnu osnovu mogue koristiti kao temelj zahtjeva drutva prema
lanu, pravna znanost nije dala jedinstven odgovor. Ispravno je zakljuiti da obveza na
lojalno postupanje postoji i u jednolanim drutvima ili drutvima u kojima svi lanovi djeluju
zajedniki, bez obzira na to to su u tom sluaju interesi lana i drutva isti. Naime, i jedini
lan drutva, odnosno lanovi drutva koji djeluju zajedniki, duni su potovati obvezu
zatite interesa vjerovnika, zbog ega im se namee dunost potovanja zakonskih
ogranienja u vezi s raspolaganjem imovinom drutva propisanih u okviru pravila o
odravanju kapitala, kako namirenje trabina vjerovnika ne bi bilo dovedeno u pitanje.
Iz iznesenog proizlazi da je povreda obveze lojalnog postupanja zasebna pravna
osnova odgovornosti lanova drutva i da nedoputen zahvat u imovinu drutva, a pogotovo
zahvat kojim se u opasnost dovodi sposobnost drutva da redovito posluje, nedvojbeno
predstavlja povredu obveze lojalnosti. Zakon o trgovakim drutvima, propisujui posebnu
odgovornost za tetu za sluaj iskoritavanja utjecaja u drutvu50, jasno je predvidio pravnu
osnovu odgovornosti svakoga tko iskoristi svoj utjecaj na tetu drutva. Odgovornost za tetu
lana drutva koji je skrivljeno nedoputeno zahvatio u imovinu drutva poiva upravo na
povredi obveze lojalnog postupanja i ravnopravna je zabrani primanja iz imovine drutva koja

11

slui odravanju vrijednosti temeljnog kapitala. U nastavku rada detaljnije e se obraditi obje
osnove unutarnje odgovornosti.

7. Osnivanje jednostavnog drutva s oranienom odgovornou

Zbog velikog interesa javnosti i velikog upita graana o mogunosti osnivanja
jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou (j.d.o.o.), tzv. "tvrtke za deset kuna,
Ministarstvo pravosua daje sljedeu informaciju.
Mogunost osnivanja jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou nastupit e
danom stupanja na snagu predloenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovakim drutvima, kojim se u pravni sustav Republike Hrvatske uvodi jednostavno
drutvo s ogranienom odgovornou, kao oblik drutva s ogranienom odgovornou.
Naime, Vlada Republike Hrvatske je na 39. sjednici, odranoj 12. srpnja 2012.,
utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s
Konanim prijedlogom Zakona i dostavila ga predsjedniku Hrvatskog sabora. Na taj nain je,
u skladu s odredbom lanka 131. Poslovnika Hrvatskog sabora ("Narodne novine", broj 6/02
proieni tekst, 41/02, 91/03, 58/04, 39/08 i 86/08), pokrenut postupak njegovog
donoenja.
Hrvatski sabor zasjeda redovito dva puta godinje: prvi put izmeu 15. sijenja i 15.
srpnja, a drugi put izmeu 15. rujna i 15. prosinca (lanak 78. stavak 1. Ustava Republike
Hrvatske, "Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01 i 76/10), dok je postupak
donoenja zakona propisan odredbama lanaka 131. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Pritom se istie, budui da se navedenim zakonskim prijedlogom zakonodavstvo
Republike Hrvatske usklauje s propisima Europske unije zatraeno je donoenje zakona po
hitnom postupku, ime se objedinjuje prvo i drugo itanje zakona.
Ako se predloeni Zakon donese na sjednici Hrvatskog sabora, da bi stupio na snagu
potrebno je da protekne odreeni rok od dana njegove objave u "Narodnim novinama". U
pravilu je taj rok osam dana (lanak 90. Ustava Republike Hrvatske).
Prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima:
Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou inaica je klasinog drutva s

12

ogranienom odgovornou i na njega se, izuzev kad se izriito Zakonom neto drugo
predvia, na odgovarajui nain primjenjuju odredbe koje vrijede za klasino drutvo s
ogranienom odgovornou.
Takav oblik drutva s ogranienom odgovornou mogu osnovati najvie tri osobe i
samo jedna osoba moe biti lan uprave direktor. Najnii iznos temeljnog kapitala je 10,00
kn, mora u cijelosti biti plaen u novcu, dok najnii nominalni iznos poslovnog udjela moe
iznositi 1,00 kn (moraju glasiti na pune iznose kuna).
Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou mora imati zakonske rezerve u
koje je duno unijeti etvrtinu iznosa dobiti drutva i smiju se upotrijebiti samo za tri Zakonom
predviena sluaja.
U sluaju da temeljni kapital jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou
dosegne iznos temeljnog kapitala klasinog drutva s ogranienom odgovornou, takvo
drutvo prestaje biti jednostavno, i na njega se primjenjuju pravila klasinog drutva s
ogranienom odgovornou, s tim da moe zadrati tvrtku jednostavnog drutva s
ogranienom odgovornou (j.d.o.o).6

8. Prestanak drutva s ogranienom odgovornou

Razlozi za prestanak drutva jesu:
1. istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru,
2. odluka lanova,
3. pripajanje drutva drugome drutvu, spajanje s drugim drutvom i podjela drutva
razdvajanjem,
4. pravomona odluka steajnog vijea o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka,
5. pravomona odluka registarskog suda kojom se odreuje brisanje drutva po slubenoj
dunosti,
6. otvaranje steajnog postupka,
7. odluka registarskoga suda donesena uz odgovarajuu primjenu odredbi,
8. nitetnost drutva,
6

http://www.mprh.hr/osnivanje-jednostavnog-drustva-s-ogranicenom-odgov (26.11.2013.)

13

9. ukidanje drutva.
10. pravomona presuda suda.
Drutvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak drutva. Ako
drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, odluka se donosi u obliku javnobiljenike
isprave s veinom od najmanje tri etvrtine od danih glasova.

1) Prestanak na temelju presude suda

1. Drutvo moe prestati na temelju presude suda ako postane nemogue da se ostvaruje
svrha drutva ili ako u prilikama drutva postoje drugi vani razlozi za njegov prestanak.
2. Tuba za prestanak drutva podie se protiv drutva iskljuivo kod suda. Mogu je podii
samo lanovi drutva na ije poslovne udjele otpada najmanje deseti dio temeljnoga kapitala
drutva. Odgovornost lanova uprave zbog uinjenih plaanja nakon nastanka steajnog
razloga.
lanovi uprave drutva duni su platiti drutvu iznose koje su isplatili u ime drutva nakon to
je nastao razlog za otvaranje steajnog postupka nad drutvom. Oni ne odgovaraju za ona
plaanja koja su uinili nakon nastajanja spomenutog razloga s panjom urednog i savjesnog
gospodarstvenika.

2) Prijava za upis u sudski registar

1. Prestanak drutva zbog proteka vremena ili odluke lanova drutva mora se bez
odgaanja prijaviti sudu radi upisa u sudski registar. Presuda suda o prestanku drutva te
odluka suda o otvaranju steajnog postupka dostavljaju se registarskome sudu po slubenoj
dunosti. U tom sluaju se i upis provodi po slubenoj dunosti.
2. Ne postupi li uprava po zahtjevu koji joj je upuen od strane registarskoga suda da
podnese prijavu za upis nastanka razloga za prestanak drutva u sudski registar, taj e joj
sud uputiti ponovni poziv da to uini uz upozorenje da e po proteku ostavljenoga roka sud
po slubenoj dunosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak drutva i da
e sud imenovati likvidatore. Prije upisa i imenovanja likvidatora sud e sasluati lanove
uprave a po slobodnoj procjeni i nekoga od lanova drutva koji ne vode poslove drutva.

14

3) Likvidatori
1. Likvidaciju provode lanovi uprave ako se drutvenim ugovorom ili odlukom lanova
drutva likvidatorima ne imenuju jedna ili vie osoba. Sud moe i izvan sluaja i na prijedlog
nadzornog odbora ili lanova drutva iji temeljni ulozi ine najmanje deseti dio temeljnoga
kapitala ili manji dio odreen drutvenim ugovorom iz vanoga razloga pored tih likvidatora ili
umjesto njih imenovati druge.
2. Likvidatore koje je imenovao, sud moe pod pretpostavkama iz prethodnoga stavka ovoga
lanka i opozvati. Likvidatore koje nije imenovao sud, mogu u svako doba opozvati i lanovi
drutva svojom odlukom.
3. Zabrana konkurencije ne odnosi se na likvidatore.
4. Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade trokovi koje
imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i
drutvo ne suglase o naknadi trokova i o nagradi, o tome odluuje sud.
5. Na likvidatore primjenjuju se propisi i odredbe drutvenoga ugovora koje se odnose na
lanove uprave drutva.

9. Zakljuak
Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u kojem jedna ili vie pravnih
ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu.

15

10.

Literatura

KNJIGE:
1. Grigoleit, H. C.: Gesellschafterhaftung fr interne Einflussnahme im Recht der GmbH,
Mnchen, 2006., str. 198
2. Barbi, J.: Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, Zagreb, 2005., str. 97

INTERNETSKE STRANICE:

1. http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Ovrha/Strucni-clanci/Ovrha-na-dionicamaudjelima-i-poslovnim-udjelima/Trgovacka-drustva (23.11.2013.)
2. http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Ovrha/Strucni-clanci/Ovrha-na-dionicamaudjelima-i-poslovnim-udjelima/Poslovni-udjel(23.11.2013.)
3. http://www.monperin.hr/mp_doc/organi_dr.pdf (25.11.2013.)
4. http://www.mprh.hr/osnivanje-jednostavnog-drustva-s-ogranicenom-odgov (26.11.2013.)

16