MEUNARODNO JAVNO PRAVO

I parcijala

1. DRAVA KAO SUBJEKT MEUNARODNOG PRAVA

Uvod
ovjeanstvo je ulo u trede tisudljede nae ere uz prisutnost meunarodne zajednice koja de se
moda jo vie integrirati, ali de i dalje biti razdijeljena na suverene i teritorijalne drave.
Nestanak drava kao posljedica nastanka neke superdrave ili federacije drava na svjetskoj
razini nije u izgledu.
Ta injenica uzrokom je neprestanih napora mnogih drutvenih skupina i stanovnitva teritorija
za stvaranjem njihovih vlastitih neovisnih drava. Dravnost prua mnoge pogodnosti. Mnogi
narodi imaju dugaku povijest dravnosti ili teritorijalne autonomije a anonimni su u
meunarodnoj zajednici sve dok ne steknu politiku neovisnost i svojstvo drava, ravnopravnih
lanica meunarodne zajednice.
Treba najprije voditi rauna i o tome da dezintegristike i centrifugalne tenje nisu neka
povijesna stalnost. Sasvim je sigurno da se nede ostvariti slutnje da de u 21. stoljedu
meunarodna zajednica brojiti 500 i vie drava, formalno neovisnih ali nesposobnih za
opstanak. Te tenje se smjenjuju s onim integristikim, bilo silom, bilo iz nude.
Nastanak drave
Starija nauka razlikovala je dva naina nastanka nove drave originaran i derivativan.
Kada neka drava nastane na podruju koje u trenutku nastanka nije podvrgnuto nikakvoj
drugoj dravnoj vlasti, tj na niijem podruju ( terra nullius ) radi se o originarnom nastanku
drave. S obzirom da nema drave prethodnice u takvom sluaju nema sukcesije drava.
Svi ostali naini nastanka nove drave su derivativni. U svim sluajevima postoji jedna ili vie
drava prethodnica, te jedna ili vie drava sljednica, a nastanak nove drave povlai pitanje
sukcesije drava.
Takvi su primjeri novonastale neovisne drave koje su neposredno prije datuma sukcesije
drava bile ovisna podruja europskih metropola, drave nastale ujedinjenjem vie drava
prethodnica, drave nastale odvajanjem od drave prethodnice koja i dalje postoji, ili drave
nastale na podruju drava prethodnica koje su se raspale i vie ne postoje. Sve su to primjeri
derivativnog nastanka novih drava.
Nova drava moe nastati temeljem nekog pravnog akta, bilo unutarnje ili meunarodne naravi.
To moe biti unutarnji akti drave prethodnice. Zatim moe nastati ugovorom izmeu bive
kolonijalne sile i narodnooslobodilakog pokreta, zatim meunarodnim ugovorom i na kraju
odlukama politikih organa Ujedinjenih nacija.
Brojni su dakle naini stvaranja novih drava temeljem pravnih akata, unutarnjih ili
meunarodnih, potivanjem nekih pravnih postupaka. Ali to nipoto nije uvjet nastanka nove

drave. Meunarodno pravo postavlja izvjesne kriterije koji se moraju zadovoljiti da bi se neka
zajednica zaista transformirala u novu dravu.
Tako lanak 1. Konvencije iz Montevidea o pravima i dunostima drava propisuje da drava kao
meunarodnopravna osoba mora ispuniti slijedede uvjete :

Stalno stanovnitvi
Odreeno podruje
Vladu
Sposobnost ulaziti u odnose s drugim dravama

Meutim posljednji uvjet nije jednoduno prihvaden kao uvjet nastanka nove drave te se
podrazumijeva pod vladom tj postojanjem organizirane politike vlasti.
Na poetku rada Konferencije o Jugoslaviji u Hagu, njenoj Arbitranoj komisiji postavljeno je
jedno od slijededih pitanja : da li se radilo o nezakonitoj sukcesiji nekih republika od
Jugoslavenske Federacije ili o raspadu. Arbitrana komisija pod predsjednitvom Roberta
Badintera dala je odgovor u svom Miljenju br. 2.
Komisija je bila istaknula:

Da bi odgovor na to pitanje trebalo biti zasnovano na naelima meunarodnog prava

koja slue za odreenje uvjeta na temelju kojih neka cjelina ini dravu, glede toga
postojanje ili nestanak drave pitanje je injenica, a uinci priznanja od drugih drava su
deklaratorni
Komisija je zauzela jasno dualistiko stajalite o odnosu meunarodnog i unutarnjeg
prava. Da su u svrhu primjene tih kriterija oblik unutarnje politike organizacije i ustavne
odredbe proste injenice iako ih je neophodno uzeti u obzir da bi se ocjenio upliv vlasti
na stanovnitvo i teritoriju.

Po Komisji za efektivan nastanak i postojanje nove drave potrebno je da se drava opdenito

definira kao zajednica koja se sastoji od teritorija i stanovnitva podvrgnutih organiziranoj
politikoj vlasti koja takvu dravu ini suverenom.
Dravni teritorij ( podruje )
Svaka drava mora imati podruje na kojem njezini organi vre svoje nadlenosti. Podrujem
drava odreene su njezine granice vlasti. Zbog toga nomadska plemena ne mogu ustanoviti
dravu, makar dok se stalno ne nasele na neko odreeno podruje.
Bilo je drava ije granice u trenutku sticanja neovisnosti nisu bile konano odreene niti
meunarodno priznate. To je bio sluaj sa Belgijom i Izraelom ali se nije pokazalo preprekom
postojanja drave. Gubitak itavog dravnog teritorija u nekom ratu ima za posljedicu nestanak
drave. Ali tijekom dva posljednja svjetska rata ratna okupacija itavog dravnog teritorija nekih

zaradenih sila po neprijatelju nije imala te uinke. To stoga to su njihove vlade s dijelovima
oruanih sila nastavile neprijateljstva u inozemstvu.
Stanovnitvo
Drava je u isto vrijeme i zajednica ljudi na njezinu podruju. Ne moe biti drave bez stalno
naseljenih stanovnika i stoga Antarktik ne bi mogao postati dravom. Ta zajednica se najprije
sastoji od graana ( dravljana ) te drave, te od stranaca. Svi dravljani ne moraju govoriti isti
jezik niti moraju biti istog etnikog porijekla. ak tavie, iznimno su rijetke drave bez
nacionalnih, jezikih ili vjerskih manjina ( Island, Malta )
Nepostojanje etnike homogenosti nije tekoda za opstanak drave koja ima demokratsko
ureenje i neovisnu sudsku vlast uz garancije prava svih graana te jamstva posebnih prava
manjina.
Organizirana politika vlast ( suverenost )
Svaka drava mora imati organe vlasti, jednako kao to ni pravna osoba po unutarnjem pravu
ne moe djelovati bez svojih organa.
Suverenost se u meunarodnom pravu definira kao vrhovna vlast drave na njezinu podruju
koja iskljuuje vlast drugih drava i nije podvrgnuta nikakvoj vioj vlasti. U odnosu na
inozemnstvo, suverenost se oituje kao neovisnost.
Suverenost, nije nikakva svemod drave u apsolutnom smislu. To nije ni njezina neograniena
vlast u propisivanju njezinih vlastitih dravnih nadlenosti na njezinu podruju. U savremenoj
maunarodnoj zajednici dravna suverenost je pravni pojam i podvrgnuta je meunarodnom
pravu. Vedina imperatinih normi opdeg meunarodnog prava ima za svrhu osiguranje
potivanja suverenosti svih drava od ostalih drava lanica meunarodne zajednice. A te
norme ograniuju nadlenosti svake drave u korist odranja vlastite suverenosti svake od njih.
Tako Deklaracija o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suranji izmeu
drava u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija pod naelom suverene jednakosti drava
propisuje da se drave pravno jednako. Tako da reim neke drave zasnovan na diskriminaciji
njezinih vlastitih graana ili naroito onaj koji bi trpio ropstvo, genocid i druge meunarodne
zloine, nije vie prihvatljiv za meunarodnu zajednicu uzetu u cjelini.
Moe se postaviti pitanje efektivnosti u ispunjenju svih triju gornjih uvjeta, a u svezi s
trenutkom stvarnog nastanka neke nove drave. Taj trenutak koji moe biti u sumnji vaan je u
postupku sukcesije drava jer ako se stranke ne sporazumiju drugaije, on je u isto vrijeme i
datum sukcesije drava.
S obzirom da su u produljenom procesu raspada SFRJ sve drave sljednice bile nastajale u
razliito vrijeme Arbitranoj komisji je bilo postavljeno pitanje o datumima sukcesije za svaku od
tih drava sljednica. Komisija je naglasila da se radi o faktinom pitanju koje treba ocjenjiti u
4

svakom posebom sluaju. Datumi sukcesije su datumi kada je svaka od njih stekla kvalitet
drave.
Glede Hrvatske i Slovenije Komisija je ustanovila da su obje proglasile svoju neovisnost 1991.
godine. Gotovo isti kriterij je bio primjenjen i na Makedoniju, koja je takoer svoju neovisnost
proglasila 1991. godine. Tragino stanje u BiH koja je bila rtva nedoputene agresije nametnula
je i pitanje efektivnosti njene vlasti. Izmeu efektivnosti vlasti i legitimnosti drave koja je ved
bila meunarodno priznata a u lanstvo UN je bila primljena 1992. godine Komisjija je dala
prednost drugom kriteriju.
Nestanak drave
Poput nastanka i postojanja, i nestanak neke drave pitanje je injenice koje se ne moe uklopiti
u obina pravila meunarodnog prava. Navodi se da drava prestaje postojati nestankom nekog
od triju elemenata koje ine dravom.
Neki pisci uzimaju taj nestanak u doslovnom smislu. Ako bi se taj pristup usvojio, nestanak neke
drave vie je apstraktna nego praktina mogudnost. Moglo bi se zamisliti nestanak neke otone
drave u tektonikoj katastrofi poput Atlantide, ili u sluaju podizanja razine mora kada bi se
cjelokupno podruje nalo ispod morske povrite. Time bi drave faktini nestale.
Niti nestanak cjelokupnog stanovnitvna nije samo teorijska pretpostavka ali se na sredu nije
dogodila. U nekom nuklearnom ratu to je sasvim mogude.
Najede se smatra da se nestanak teritorija i stanovnitva neke drave zbivaju kao posljedica
njihova prijelaza pod suverenost druge drave sljednice ili vie njih. Po toj hipotezi nestanak
teritorija i stanovnitva nije razliit od nestanka suverenosti i upravo je to bio i pristup
Arbitrane komisjie kada je bila dola do zakljuka da SFRJ vie ne postoji.
Deklaracija Opte skuptine istaknula je da osim stvaranja suverene i neovisne drave slobodno
udruivanje ili ujedinjenje s nekom neovisnom dravom ili prihvadanje slobodnom odlukom
naroda bilo kojeg drugog politikog statusa, predstavljaju za taj narod naine vrenja njegovog
prava na samoodreenje. Sasvim je mogude da u vrenju prava na samoodreenje doe do
nestanka i dokidanja neke drave prethodnice. Na taj nain tokom 1991 godine pa do poetka
1993. godine bilo dolo do raspada triju mnogonacionalnih federacija ( Sovjetskog saveza,
Jugoslavije i eho-Slovake )
Posljedica nestanka neke drave jeste da se cjelokupno njezino podruje sa stanovnitvom
inkorporira u jednu ili vie drava sljednica. Politika vlast drave prethodnice time prestaje
postojati.
Arbitrana komisjia Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji imala je priliku razmotriti i
zauzeti svoje stajalite o razliitim pitanjaima raspada drave prethodnice s federealnim
ureenjem.

U Miljenju br. 8 Komisija je naglasila da raspad neke od drava okonava njezinu pravnu
osobnost i duboko se odraava na djelovanje meunarodnog prava. Stoga se on mora
razmotriti s najvedim oprezom. Dalje slijedi zakljuak na razini naela. Komisija smatra da je
postojanje federealne drave, sastavljene od vie razliitih federalnih cjelina, ozbiljno dovedeno
u pitanje kada se vedina tih cjelina koje obuhvataju vedinu podruja i stanovnitava federacije,
konstituiraju kao suverene drave na nain da se suverena vlast tamo vie ne moe oitovati. To
znai da u izvrenju svoje volje za nezavisnodu vedina federalnih jedinica moe raspustiti
dravu federaciju.
Komisija je u tom miljenju zakljuila da je proces raspada SFRJ okonan, te da valja ustanoviti
da SFRJ vie ne postoji. U obrazloenju tog zakljuka Arbitrana je komisija kao kljune dogaaje
uzela akte itiriju drava sljednica ( svih osim Srbije i Crne Gore ) o proglaenju njihove
neovisnosti temeljem odranih referenduma. Potom je istaknula njihovo uzajamno priznanje
kao novih drava, njihovo priznanje od tredih drava i njihovo primanje u lanstvo UN. Uzela je u
obzir i novi ustav Srbije i Crne Gore kojim je ustanovljena SRJ. Vjerovatno je njezin najvaniji
zakljuak bio da savezni organi drave prethodnice vie ne postoje i da su podruje i
stanovnitvo Federacije potpali pod suverenu vlast drava sljednica.

2. TEMELJNA PRAVA I DUNOSTI DRAVA

Temeljna prava i dunosti drava ine neku vrstu objektivnog i vieg prava u dananjem
meunarodnom pravnom poretku. To se ogleda u njihovoj primjeni i tumaenju u praksi
Meunarodnog suda u Haagu. S jedne strane Sud polazi od pretpostavke da su ta naela
prihvatile sve drave svijeta i stoga ne postavlja stroge uvjete dokazivanja njihovog postojanja
za ratliku od ostalih opdih obiajnih pravnih pravila. S druge strane, i sluajeve njihovog
flagrantnog krenja Sud uzima kao krenje prava a ne kao neku novu meunarodnu praksu koa
bi mogla dovesti do njihove izmjene ili dokidanja kao obiajnih pravila.
Ta pravila nisu isto to i opda naela prava. Ova druga, jer su uvjet postojanja meunarodnog
pravnog poretka, djeluju manje ili vie neovisno o volji drava. Temeljna prava i dunosti drava,
naprotiv, u nekim razdobljima uopde nisu bila pravila pozitivnog meunarodnog prava. One su
to postala tek kada su ih sve drave prihvatile kao takva.
Ideja o temeljim pravima i dunostima drava proizvod je kole prirodnog prava. Kao to su
prema tpme uenju sva apsolutna prava, tako po toj istoj osnovi i drave lanice meunarodne
zajednice samim svojim nastankom i postojanjem stjeu i uivaju neka neotuiva, nedjeljiva i
neprenosiva prava.
Tokom 19. stoljeda to uenje nije imalo nikakvog uticaja na pravne odnose izmeu drava. Ono
se tada ismijavalo i odbacivalo ali se duh tih naela iskrivljvaljao i zloupotrebljavao. Tako se
temeljno pravo drave na samoodreenje ( opstanak ) tumailo kao njezino pravp na
teritorijalno irenje i podinjavanje drugih drava, posebno onih neciviliziranih. Politika
ravnotee snaga koja je u Europi odravala nekakav status quo i relativnu stabilnost, ukljuivala
je i teritorijalne kompenzacije koje su se postizale bilo ugovorima ili ratovima nakon kojih se
opet s pobijeenom dravom sklapao ugovor.
U 19. stoljedu u meunarodnim odnosima naglasak je bio na subjektivnim pravima drava koje
su sebe smatrale da pripadaju krugu '' civiliziranih zemalja '', Nikakve se pravne obaveze za
drave nisu izvodile iz potrebe odranja meunarodne zajednice. Voluntarizam je stoga po
definiciji nenaklonjen svakoj ideji postojanja temeljnih prava i dunosti svih drava,
Politika ravnotee snaga, nije uspjela ouvati i ovjeanstvo od strahota Prvog svjetskog rata,
koji je pogodio poglavito Europu i njezine narode. Vodede saveznike i udruene sile su na
Versajskoj mirovnoj konferenciji eljele trajno eliminirati ravnoteu snaga i zamijeniti ju
sistemom kolektivne sigurnosti utemeljenim na Paktu Lige naroda.
Prva zadada Lige naroda, osnovana nakon Prvog svjetskog rata, bila je sprijeevanje svih
bududih ratova i u tu svrhu organizacija kolektivnih sankcija protiv svake njezine drave lanice
7

koja prekrii svoje obaveze iz njezina Pakra. Tako je taj novi cilj odranje meunarodnog mira i
sigurnosti zahtijevap nove dalekosene pravne obaveze drava koje su ograniavale njihovu
slobodu akcije u ostvarivanju njihovih posebnih nacionalnih interesa.
lanak 10 Pakta zamiljen kao jedan od temeljaca toga novog sistema kolektivne sigurnosti,
predviao je da lanovi Lige moraju da se obaveu da de potivati i odravati protiv svakog
vanjskog napada teritorijalnu cjelovitost i postojedu politiku neovisnost svih lanova Lige.
Premda ta pravna obaveza nije bila dalekosena, ona je ukazala na injenicu da odranje
svjetskog mira zahtijeva priznanje i ouvanje dvaju temeljnih prava drava na teritorijalnu
cjelovitost i neovisnost.
Da bi postigla svoju svrhu, naela o temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti u
pravila opdeg meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta.
Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i te runosti drava postala pravilima pozitivnog
meunarodnog prava jest Povelja Una. U pitanju je njezin lanak I koji uz to proklamira i naelo
ravnopravnosti i samoodreenje naroda. Ali su naela UN u lanku 2 formulirana u obliku
kontaktualnih propisa koji prema njegovu tekstu obavezuju samu Organizaciju i njezine lanove.
U razdoblju hladnog rata koje je uslijedilo odmah po osnivanju UN primjena tih naela bila se
veoma kompromitirala u praksi. To se zbolo naporedo s nedjelotvornodu meganizma za
odranje mira predvienog u Povelji. Na poticaj novoosloboenih i nekih ostalih zemalja tredeg
svijeta koje su se zalagala ze prevladavanje blokovske podjele u meunarodnoj zajednici,
polovicom pedesetih godina ovog stoljeda dolazi do afirmacije politike aktivne i miroljubive
koegzistencije. U toj polititci od poetka je znaajnu ulogu imala i biva Jugoslavija. Niz akata
koji su usvajani pod tim imenom imali su za cilj ponovnu potvrdu naela UN kao temeljnih prava
i dunosti drava s univerzalnim domaajem.
Pet principa miroljubive koegzistencije prvotno je bilo formulirano u zajednikoj izjavi prvih
ministara Indije i Nike, Nehrua I u En Laja:

Uzajamno potivanje teritorijalne sjelovitosti i suverenosti

Uzajamno uzdravanje od agresije
Nemijeanje u unutarnje poslove druge drave
Ravnopravnost i uzajamna koristi
Miroljubiva koegzistencija.

Opda skuptina je na svojem jubilarnom zasjedanju u povodu etvrt stoljeda UN konsenzusom (

bez glasovanja ) usvojila Deklaraciju o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i
suranji izmeu drava u skladu s Poveljom UN. U toj se Deklaraciji izlae i razrauje sedam
naela koja su sva formulirana kao naela opdeg meunarodnog prava, to obavezuje sve
drave svijeta:

Naelo zabrane sile

Naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova
8

Naelo neintervencije
Dunost drava da meusobno surauju u skladu s Poveljom
Naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda
Naelo suverene jednakosti drave
Naelo ispunjavanja prihvadenih meunarodnih obaveza u dobroj mjeri

Naelo zabrane sile

U meunarodnom pravu rat je postao protupravan tek Briand-Koleggovim paktom. Drave
strane toga Pakta sveano su u ime svojih naroda izjavile da osuuju pribjegavanje rata u svrhu
rjeavanja meunarodnih sporova i odriu ga se kao instrumenta nacionalne politike u njihovim
uzajamnim odnosima. Do izbijanja Drugog svjetskog rata sve tada neovisne drave svijeta
postale su strankama toga Pakta s iznimkom Argentine, Bolivije, ilea i El Salvadora. Time je
zabrana rata propisana u njemu ved tada bile prerasle u pravilo opdeg obiajnog meunarodnog
prava
Povelja UN tu zabranu veoma proiruje. Kao jedno od naela UN ona propisuje da se lanovi u
svojim meunarodnim odnosima suzdravaju od prijetnje silom ili upotrebe sile, koje su
uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave ili su na bilo koji
nain nespojive s ciljevima Ujedinjenih nacija. Takva prijetnja upotrebom sile predstavlja
krenje meunarodnog prava i Povelje Ujedinjenjih nacija i ne smiju se nikada upotrebljavati
kao sredstvo za rjeavanje meunarodnih problema.
Potom se agresivni rat oznaava kao zloin protiv mira koji povlai odgovornost po
meunarodnom pravu. Istie se da su drave dune uzdravati se od svake propagande u korist
agresivnog rata. Drave su nadalje dune se uzdravati od svake propagande u korist agresivnog
rata, zatim od ina protumjera koji ukljuuju upotrebu sie. Svaka drava duna je uzdravati se
od upotrebe bilo koje prisilne mjere koja liava prava naroda na samoodreenje, slobodu i
neovisnost.
Podruje neke drave ne smije biti predmetom vojne okupacije ili predmetom sticanja od neke
druge drave koje je posljedica prijetnje silom ili upotreba sile. Nikakvo takvo sticanj epodruja
nede se priznati kao zakonito.
Deklaracija propisuje i neke oblike posredne ( indirektne ) agresije. Svaka je drava duna
uzdravati se od organiziranja ili poticanja na organiziranje dobrovoljakih snaga ili oruanih
skupina, ukljuujudi pladenike, radi njihova ubacivanja na podruje neke druge drave. Svaka
drava duna je uzdravati se od organiziranja poticanja, pomaganja ili sudjelovanja u
graanskom ratu ili teroristikim inima u nekoj drugoj dravi i ne dopustiti na svojemu
podruju organizirano djelovanje u svrhu izvrenja tih ina, ukoliko spomenuti u ovom stavku
ukljuuju prijetnju silom ili upotrebu sile.
Time je napose svaka prijetnja oruanom silom ili njezina upotreba postala prema odemu
meunarodnom ravu zabranjena, uz znaajan izuzetak samoodbrane. lanak 15 Povelje navodi
9

da nita u ovoj povelji ne dira u prirodno pravo individualne ili kolektivne samoodbrane u
sluaju oruanog napada na nekog lana Ujedinjenjih nacija sve dok Vijede sigurnosti ne
poduzme mjere potrebne za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Dalje se propisuje
posebna pravna obaveza drava lanica UN mjere koje lanovi poduzimaju u vrenju toga
prava samoodbrane odmah se dojavljuju Vijedu sigurnosti i nipoto ne diraju u ovlasti i dunosti
Vijeda sigurnosti da na temelju ove Povelje djeluje svakog asa na nain koji smatra potrebnim
za odravanje ili uspostavljanje meunarodnog mira i sigurnosti.
Brojni su sluajevi zloupotrebe prava na individualnu a posebnuo na kolektivnu samoodbranu.
Prema gledalitu dravnog tajnika SAD u povodu spora Caroline s Britanijom samoodbrana je
opravdana jedino u sluaju neposredne i neotklonjive opasnosti koja ne daje mogudnost izbora i
ne ostavlja vremena za razmiljanje. Takva akcija uz to ne smije biti nerazumna ili ekcesivna te
mora biti ograniena potrebom samoodbrane i jasno drana u njezinim okvirima.
Pri pribjegavanju legitimnoj samoodbrani iskljueni su dakle, prevetivni rat protiv mogudeg
napada neke drave a koji jo nije uslijedio ili oruani napad u odgovoru na produljenu agresiju
kada mjere samoodbrane nisu poduzete odmah i neposredno nakon oruanog napada suprotne
strane ili kao odgovor samo na prijetnju silom prije nego to je oruani napad poduzet.
Na ostale vrste prijetnje silom ili upotrebe sile, poput gospodarskog ili politikog pritiska, drava
rtva ima pravo uzvratiti istom mjerom. To su tzv nenasilne protumjere koje se ne smiju
sastojati u upotrebi oruane sile. Pravo na kolektivnu samoodrbanu nekog vojnog saveza protiv
navodnog agresora postoji jedino kada drava lanica tog saveza koja je rtva napada ima u
gornjim granicama i prema definiciji agresije pravo na individualnu samo odbranu.
U sumnji je dopustivost oruane intervencije na podruju druge drave bez njezina pristanka u
stanju krajne nude, da bi se izbjeglo vede skrivljeno zlo. Takve akkcije nisu isto to i
samoodbrana jer nisu usmjerene protiv rtve napadaa. Neke se drave u takvim situacijama
pozivaju na svoje pravo samopomodi.
ak i u stanju krajne nude, za intervencije te vrste na podruju druge drave trebao bi njezin
prethodni pristanak, a po mogudnosti i saradnja. Ali pitanje je, ukoliko u graanskom sukobu u
dijelovima neke drave nestane bilo kakave efektivne vlasti, a ivoti civila dou u neposrednu
opasnost. Neke su zemlje tada svoju oruanu akciju radi spaavanja civila pravdale kao
humanitarnu intervenciju. Ako ne postoji stanje krajne nude, valja uvijek traiti akciju ili
odobrenje za okciju od Vijeda sigurnosti UN.
Iz svega navedenog vidljeivo je da naelo koje je i danas imperativna norma opdeg
meunarodnog prava zabranjuje svaku prijetnju silom ili upotrebu sile protiv teritorijalne
cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave. Time, meutim, meunarodno pravo
izravno ne garantira svim drava svijeta teritorijalnu cjelovitost a poglavito ne njihove postojede
granice. Zabranjuju se nasilne promjene tih granica ali ne i zahtjevi za tim promjenama.

10

Nasuprot opdem maunarodnom pravu Deklaracija o naelima kojima se drave vode u svojim
uzajamnim odnosima sadri u tome pogledu dalekoseniju pravnu obavezu. U naelu
Nepovredivost granica navedeno je da drave sudionice smatraju nepovredivim sve svoje
granice, kao i graince svih drava u Europi. Shodno tome, one de se takoer uzdrati od svakog
zahtjeva ili ina prisvajanja i uzurpiranja dijela ili itavog podruja bilo koje druge drave
uesnice.
Ta obaveza znai da su se sve europske drave lanice OESSa odrekle zahtjeva za promjenama
njihovih posotojedih granica u Europi. Svaki takav zahtjev neke od njih treba smatrati suprotnim
toj posebnoj pravnoj obavezi.
U isto vrijeme te su drave u okviru naela o suverenoj jednakosti drava potvrdile naelo opdeg
meunarodnog rava glede svojih uzajamnih odnosa gdje smatraju da se njihove granice mogu
mijenjati u skladu sa meunarodnim pravom, mirnim sredstvima i putem sporazuma.
Naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova
To naelo nuan je korelat naelu zabrane sile. Da bi se osigurao trajan meunarodni mir bilo bi
nuno da sve drave svijeta preuzmu neke konkretne pravne obaveze glede rjeavanja svih
njihovih sporova koji mogu nastati i to putem postupaka koji dovode do konane i obavezujude
presude po nepristastnom tijeu. Ali opde meunarodno pravo daleko je od takve dunosti svih
drava svijeta.
lanak 2 Povelje UN tek predvia da lanovi rjeavaju svoje meunarodne sporove mirnim
sredstvima na takav nain da ne ugroze meunarodni mir i sigurnost te pravdu. Nitit Deklaracija
iz 1970 ne izlazi iz tih okvira osim to tu obavezu na mirno rjeavanje sporova predvia kap
univerzalnu za sve drave.
Vodedi se tekstom iz Povelje ta Deklaracija predvia da drave moraju traiti prvodobno
pravino rjeavanje svojih meunarodnih sporova pomogu pregovora, istrage, poredovanja,
mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obradanja regionalnim ustanovama ili sporazumima ili
pomodu drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru. Traedi takvo rjeenje stranke de se
sporazumjeti o koritenju takvih mirnih sredstava koja odgovaraju okolnostima i naravi spora.
Ali ta formulacija ne utjelovljuje pravnu obavezu na pribjegavanju nikakvom posebnom sredstvu
rjeenja.
Izvjesna novost u Deklaraciji jest afirmacija dunosti drava stranaka nekog spora, kao i drugih
drava da se uzdri od svakog ina koji moe tako oteati situaciju da bi bilo ugroeno
odravanje meunarodnog mira i sigurnosti te njiihova dunost da djeluju u skladu s ciljevima i
naelima Ujedinjenih nacija. Ali ta Deklaracija potvruje otprije postojede temeljno pravilo
meunarodnog prava da meunarodne sporove treba rjeavati na temelju suverene jednakosti
drava i u skladu s naelom slobodnog izbora sredstava.
Drave su dakle slobodne sklapati posebne mnogostrane ili dvostrane ugovore kojima de
preduzimati konkretne obaveze an neke naine rjeavanje svojih bududih sporova poput
11

obaveze mirenja, arbitrae ili sudskog rjeavanja. U svoje ostale ugovore o bilo kojem
predmetu, one mogu unositi klauzulu o obvezatnoj atbitrai ili sudskom rjeavanju mogudih
sporova o tumaenju ili primjeni toh ugovora. Ukoliko je takva posebna obaveza preuzeta, sve
stranke spora dune su je izdriti temeljem naela pacta sun servata. Ali im opde
meunaarodno pravo kakvo je danas na snazi ne namede nikakvu dunost te vrste, ukoliko ju
same nisu ugovorile.

Naelo neintervencije
Nedoputena intervencija moe se definirati kao diktatorsko ( nasilno ) mijeanje neke drave,
skupine drava ili meunarodne orgnanizacije u poslove koji spadaju u unutarnju ili vanjsku
nadlenost neke drave ( ili vie njih ) bez njezina ( ili njihova ) pristanka.
Vanjska nadlenost drave oituje se njezinu pravu da pripada ili ne pripada meunarodnim
organiacijama, da bude ili ne bude stranka dvostranih ili mnogostranih ugovora, ukljuujudi i
njeno pravo da bude ili ne bude stranka ugovora o politikim i vojnim savezima, kao i njezino
pravo na neutralnost.
Unutarnja nadlenost drave moe se najkrade opisati kao pravo njezina stanovnitva da
slobodno izabere i razvija svoj politiki, drutveni, gospodarski i kulturni sistem bez mijeanja
izvana. To je u isto vrijeme i tzv pravo na unutarnje samoodreenje naroda u nekoj dravi. U
razdoblju djelovanje Ujedinjenih nacija posebno se afirmiralo i pravo svake drave da slobodno
raspolae svojim prirodnim bogatstvima i izvorima. Ali opseg konkretnijh poslova koji spadaju u
nadlenost neke drave a koji ine bit njezine suverenosti, podloan je promjenama u vremenu.
Drava se moe pozvati na svoju iskljuivu nadlenost ako je slobodnom voljom prihvatila neku
ugovornu obavezu i njome je pristala na neke oblike nadzora nad njezinim izvrenjem. U pitanju
moe biti ispitivanje pritubi njezinih graana po nekome meunarodnom tijelu ili arbitrano ili
sudsko rjeavanje spora o tumaenju ili primjeni odnosnog ugovora i to u sluajevima kada
ostale stranke ili nadlena meunarodna tijela ostvaruju svoja ugovorna prava u granicama
predvienog postupka.
Ulanjenjem u organizaciju supranacionalnog karaktera kakva je danas Europska unija drave
prenose i svoje znatne iskljuive nadlenosti na zajednike organe. Ti organi imaju tada pravo
vriti ugovorne funkcije na podruju njezinih drava lanica. Sve to ne predstavlja nedoputenu
intervenciju. Ali samo ulanjenje u organizaciju te vrste i istupanje iz nje morali bi biti podloni
politikoj volji biraa odnosno drave. I razvitak opdeg meunarodnog prava suzio je iskljuivu
nadlenost svih drava svijeta u nekim posebnim oblastima. To se naroito odnosi na temeljna
prava i slobode svake ljudske osobe.
Ne smatraju se nedoputenima mjere kolektivne intervencije koje Vijedu sigurnosti UN naloi u
vrenju svojih nadlenosti a u sluajevima prijetnje miru, naruenju mira ili ina agresije. Te
mjere mogu biti ak i oruane naravi. Kolektivne mjere koje poduzme neka regionalna
12

organizacija ili vojni savez bez prethodnog odobrenja Vijeda sigurnosti, pravno su nedoputene.
Ovisno o okolnostima, one samo mogu biti bilo in agresije ili nedoputena intervencija.
Ali neovlatene mjere intervencije poduzete, bilo prijetnjom oruanom silo, ili njezinom
upotrebom,, potpadaju pod naelo zabrane sile. Svaki in agresije koji odgovara toj definiciji
daje pravo rtvi da uzvrati oruanim mjerama samoobrane.
Pod nedoputenom intervencijom u uem smislu valja uzeti razliite druge ravno nedoputene
mjere jedne ili vie drava, poput mjera politikog, gospodarskog ili popagandnog ili slinog
pritiska, napose kada se poduzimaju s namjerom a se od drave rtve iznudi neki ustupak. Na
takve mjere, ukoliko su protupravne, njihova rtva nema pravo samoobrane, ali im se moe
suprostaviti nenasilnim protumjerama.
Osobito u odnosima izmeu jake i slabe, ili bogate i siromane drave mogude su mjere koje po
sebi ne predstavljaju krenje prava, ali mogu postidi cilj intervencije. One se mogu sastojati u
uskrati priznanja nove drave ili nove vlade, u uskrati zajma, u odbijanju da se sklopi ugovor o
pomodi druge vrste ili da se produi takav ugovor koji je istekao. U tim sluajevima drava rtva
intervencije smije pribjedi jedino mjerama retorzije. To su ini koji nanose tetu ali po sebi nisu
protupravni.
Za razliku od ostalih prava i dunosti drava koja se opisuju Povelja ne predvia naelo
neintervencije kao takvo. Tamo se navodi da nita u ovoj Povelji ne ovladuje UN da se mijea u
poslove koji po svojoj prirodi pripadaju u unutarnju nadlenost drave niti obavezje lanove da
takva poslove podnose na rjeavanje prema ovoj Povelji, ali to naelo ne dira u primjenu
prisilnih mjera.
Dunost drava da meusobno surauje u skladu s Poveljom UN
Pod ovim naelom Deklaracija iz 1970 formulira izvjesne dunosti drava. Ali valjda ozbiljno
sumnjati u to da te dunosti predstavljaju konkretne obaveze drava temeljem opdeg
meunarodnog prava, ije bi krenje povlailo meunarodnu odgvoornost poinitelja, ukoliko
nisu uglavljene u neki meunarodni ugovor. Rije je o spisu podruja poeljne suradnje izmeu
svih drava svijeta radi zajednike koristi, poticanja uzajamnog povjerenja pa time i jaanje
meunarodnog mira i sigurnosti.
Deklaracija navodi da su drave dune da meusobno surauju na razliitim podrujima
meunarodnih odnosa, bez obziroa na razlike u njihovim politikim, gospodarskim i drutvenim
sastavima, radi odravanja meunarodnog mira i sigurnosti i radi unapreivanja meunarodne
ekonomske stabilnosti i napretka, opdeg blagostanja naroda i meunarodnje saradnje bez
diskriminacije utemeljene na tim razlikama.
Tim navodnim dunostima drava odupire se pravo svake od njih da sama odluuje hode li ili
nede priznati neku drugu dravu ili vladu u drugoj dravi, hode li se ili nede s drugom dravom
uspostaviti diplomatske i konzularne odnose, te sklopiti ugovore o svim gornjim i ostalim
podrujima saradnje.
13

Naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda

To je naelo u trajnoj opreci s naelom teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti postojedih
drava u svijetu. Kada bi svi narodi pribjegli tome pravu, teritorijalna cjelovistost i granice
mnogih drava ne bi dole u pitanje.
Meunarodni sud je u presudi o Istonom Timoru ustanovio da je naelo samoodreenja
naroda besprijekorno i da ima domaaj erga omnes. Dodao je da je ono jedno od bitnih naela
savremenog meunarodnog prava.
U Srednjoj i Istonoj Europi ne vodi se dovoljno rauna o tome da se svi meunarodni
instrumenti koji ga ureuju odnose na naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda prije u
teritorijalnom nego u strogo enikom smislu. Drugim rijeima, uivatelji tog naela su svi
stanovnici nekog podruja, bilo da ono ved bini dravu, ili je dio neke drave, ili je pak u
nesamoupravnom poloaju u odnosu na drugu dravu.
Deklaracija iz 1970 je do sad najvjerodostojniji meunarodni instrument koji ureuje i razrauje
to naelo. Kao i u nekim drugim takvim instrumentima, i u njoj se da nazrijeti razlikovanje
izmeu unutarnjeg i vanjskog samo odreenja naroda. Na ono prvo odnosii se slijededi navodi
koji kau da na temelju naela ravnopravnosti i samoodreenja naroda, utvrenog Poveljom,
svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja izvana, odrede svoj politiki status, te da
slijede svoj privredni, socijalni i kulturni razvoj i svaka je drava druna potovati to pravo u
skladu s odredbama Povelje. To pravo se odnosi na sve graana neke teritorijalne cjeline koja
moe jo i nije stekla dravnost.
Jednako je vaan i navod koji kae da stvaranje suverene i nezavisne drave, slobodno
udruivanje ili ujedinjenje s nezavisnom dravom ili prihvadanjem slobodnom odlukom naroda
bilo kojeg drugog politikog statusa, predstavlja za taj narod nain primjene njegova prava na
samoodreenje. Iz toga proizazi da ostvarivanje tog prava ne mora uvijek rezultirati secesijom
od neke drave i stvaranjem nove drave, ali se ni to pravo nipoto ne smije iskljuitit. Stoga bilo
kakav dravni oblik koji se narodu nekog podruja namede silom i koji ga time dovodi u
neravnopravan i podinjen poloaj, predstavlja krenje naela samoodreenja i jednakih prava
tog naroda.
Naelo suverene jednakosti drava
To naelo u povelji UN nije najsretnije formulirano jer se ustvari radi o dva pravna naela ,
onom o suverenosti, i onome o pravnoj jednakosti svih suvereneih drava. Ali s obzirom da je
nakon Povelje UN izraz suverena jednakost ovladan u svim meunarodnim instrumentima,
ukljuujudi i Deklaraciju iz 1970 nije ga vie mogude zanemariti.
Razlike izmeu drava oite su i ta se znaajka meunarodne zajednice nikada nede modi
prevladati. Drave se meusobno veoma mnogo razlikuju u broju stanovnika, po veliini
dravnog tertorija, u prirodnim izvorima, gospodarskom potencijalu, vojnoj modi, dohotku
stanovnika i dr. Ali unato tim razikama , sve su suverene drave pravno jednako, kao to su i
14

pojedinci jednaki u pravima u svakom unutarnjem pravnom poretku dostojnom tog imena.
Pravna jednakost drava proizilazi iz svojstva drave da je suverena i da je subjekt
meunarodnog prava.
Posljedica naela pravne jednakosti svih drava jeste da kada se god neko pitanje ima urediti
sporazumno, svaka drava ima pravo na glas, a ako nema drugaijeg sporazuma, svaka drava
ima jedan glas.
Na diplomatskim konferencijama, u meunarodnim organikma te u tekstovima meunarodnih
ugovora, drave se obino svrstavaju po abecednom redoslijedu njihovih imena ( nekad na
francuskom a sada preteno na engleskom jeziku ). Redoslijed njihova glasovanja takoer se
obavlja po abecednom redoslijedu. esto se uvodi i roll call glasovanje. Kockom se izvue ime
drave koja prva glasuje, te potom glasuju sve drave po abecednom redu do kraja te potom od
poetka takvog sisla.
Dvostrani ugovori se esto usvajaju na slubenim jezicima obiju stranaka. U svakom od tih
tekstova naizmjenino se ojedna od stanaka stavlja na prvo mjesto.
Povelja UN navodi da organizacija se temelji na naelu suverene jednakosti svih svojih lanova.
Unato tome, pravo sama Povelja dalekoseno odstupa od tog naela i to glede posebnih prava
pet stalnih lanica Vijeda sigurnosti ( Kina, Francuska, Ruska Federacija, UK i SAD ). Svaka od tih
pet drava moe u tom glavnom organu UN za ouvanje meuanrodnog mira i sigurnosti svojim
negativnom glasom ( vetom ) onemoguditi usvajanje bilo kakve odluke pa i preporuke. Ut to bez
pristanka bilo koje od njih ne moe se izmijeniti tekst Povelje, te time ni dirati u ta njihova
posebna prava.
Deklaracija iz 1970 navodi da sve drave uivaju suverenu jednakost. One imaju jednaka prava i
dunosti i ravnopravni su lanovi meunarodne zajednice, bez obzira na razlike gospodarska,
socijalne, politike ili druge naravi. Suverena jednakosti ukljuuje pravnu jednakost drava,
uivanje prava koja ine punu suverenost te dunost potivanja osobnosti drugih drava.
Naelo ispunjavanja prihvadenih meunarodnih obaveza u dobroj mjeri
Formulacija toga naela kao posebnog prizala je iz lana 2 Povelje UN koji navodi da bi se svim
lanovima osigurala prava i blagodati koja proistiu iz tog lanstva, lanovi moraju u dobroj vjeri
ispunjavati obaveze koje su preuzei u skladu s ovim Poveljeom. Tome valja pridodati i navod iz
uvoda Povelje formuliran kao cilj da stvorimo uvjete potebne za odravanje pravde i potovanje
obaveza koje proistiu iz ugovora i ostalih izvora meunarodnog prava. Neovisno od Povelje, a
kako sugerira i tekst iz njene Preambule, itavo meunarodno pravo zasnovano je na naelu
pacta sun servanta te na dunosti svih drava da se pridravaju pravila meunarodnog prava
koja proizaze bilo iz opdeg obiaja ili iz onih opdih naela prava koja su dio pozitivnog
meuanrodnog prava. Svaka drava napose, osim to u dobroj vjeri mora izvravati ugovore
kojih je stranka, mora takoer potivati svoje obaveze koje proizilaze iz partikularnih obiajnih
pravila i jednostranih akata.
15

3. SUKCESIJA DRAVA
Sukcesija drava je stanje nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju sva
postojeda pravila meunarodnog prava. Pri svakoj toj teritorijalnoj promjeni je mogude
ustanoviti dravu prethodnicu ( ili vie njih ) koju su pri sukcesiji zamijenile jedna ili vie drava
sljednica, te jednu ili vie drava sljednica koje su prilikom sukcesije zamijenile dravu
prethodnicu ( ili drave prethodnice.
Stoga sukcesija ne nastupa kada se i duboke politike promjene zbiju u nekoj dravi u njezinim
postojedim granicama. Takve se promjene nazivaju promjenama vlade. Glavne tipove
teritorijalnih promjena moemo svesti na slijededih est.

Ustup ( secesija ) otprije postojeda drava prethodnica ustupa dio svog podruja nekoj
ved postojedoj dravi sljednici i to najede pmirovnim ugovorom kao rezultat poraza u
ratu primjer je bilo ustupanje Italie bivoj Jugoslaviji Mirovnim ugovorom iz Pariza. Taj
tip teritorijalnih promjena ne dovodi ni do nestanka drave prethodnice a ni do nastanka
neke nove drave sljednice.
Prisajedinjenje ( prijpajanje, asimilacija ) . Drava prethodnica u cjelosti postaje dijelom
druge, ved postojede drave sljednice. Primjer je prisajedinjenje Demokratske Republike
Njemake koja je ukljuenjem u Saveznu Republiku Njemaku prestala postojati kao
drava. U ovom sluaju drava prethodnica prestaje postojati a drava sljednica
proiruje svoje podruje.
Odvajanje ( cesija ). Na dijelu ili na dijelovima podruja drave prethodnice koja i dalje
postoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. Primjer je bio proces
Dekolonijalizacije nakon Drugog svjetskog rata. Tu dakle drava prethodnica nea
umanjenom podruju i dalje postoji, ali nastaju jedna ili vie novih rava sljednica.
Raspad ( disolucija ). Drava prethodnica se raspada i prestaje postojati, a na njezinu
podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica. Primjer za to bio je raspad
Austougarskog i Osmanskog carstva nakon Prvog svjetskog rata, raspad Jugolavije. Za
razliku od odvajanja, drava prethonida kao i rezultat raspada prestaje postojati, a sve su
drave sljednice nove drave.
Podjela (partition ). Vie susjednih drava sljednica u cijelosti podijeli itavo podruje
drave prethodnice koja time prestaje postojati. Takav tip teritorijalnoj promjeni danas
je teko zamisliv. Ovdje drava prethodnica prestaje postojati, a drave sljednice samo
uvedavaju svoje podruje.

Te razliite situacije teritorijalnih projena trae i razliita pravna pravila za rjeavanje nastalih
problema. U nekim situacijama ta su pravila jednostavna , a u drugim sloena ili ih uopde nema.
Naprimjer pri prisajedinjenju i ujedinjenju jedino mogude pravilo jest da sva dravna imovina,
16

arhivi i dugovi drave prethodnice prelaze na dravu sljednicu, koja pri tim tiovima teritorijalnih
promjena ostaje samo jedna. Ali tako jednostavno rjeenje nije mogude glede meunarodnih
ugovora.
Stanje je znatno razliito pri odvajanju novih drava sljednica od drave prethodnice, te pri
raspadu i nestanku drave prethodnice. U oba ta sluaja dravna imovina, arhivi i dugovi drave
prethonice moraju se dijeliti izmeu svih drava sljednica .
Bilo koji naprijed opisani tip teritorijalnih promjena dovodi do stanja sukcesije drava. U svim
takvim novim situacijama na podruju koje je prelo s jednog suvereniteta na drugi valja
rjeavati pitanja poput dravljanstva stanovnika toga podruja, njihovigh steenih prava,
privatnih ugovora i privatnih dugova fizikih i pravnih osoba, sukcesije upravnih, zakonodavnih i
sudskih akata, sukcesije glede meunarodnih ugovora i sukcesije u lanstvu u meunarodnoj
organizaciji.
1983. godine usvojena je i potpisana Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine
, arhiva i dugova. Njezin pravniki tekst je daleko kvalitetan. On sadri jasna pravila koja za
najvedi broj sluajeva u praksi predviaju razumna rjeenja.ali se ini da ta Konvencija nikada
nede stupiti na stagu jer je za to potrebno da najmanje 15 drava postane njezinim strankama.
Dravljanstvo
Svaki pojedinac na podruju koje je promijenilo suverenitet ima pravo na dravljanstvo. Nove
drave sljednice slobodne su ureivati pitanja njihova dravljanstva vlastitim zakonima, ali time
da se ukupnom primjenom svih tih zakona ne smije stvarati osobe bez dravljastva ( apatride ).
Da bi izbjegle apatridiju, drave mogu pojedinana pitanja dravljanstva ureivati dvostranim ili
viestranim ugovorima. Opde meunarodno pravo tolerira dvosturko i viestruko dravljanstvo.
To ponekad moe biti nain ureivanja nekih politikih pitanja ali nije rjeenje za sve probleme.
U bivoj Jugoslaviji uz dravljastvo SFRJ, paralelno je postojalo i dravljanstvo pojedinih
republika. Svaka od drava sljednica priznala je svoje dravljanstvo svim osobama koje su do
tada imale dravljastvo odnosno bive socijalistike republike. Osobe koje su imale interesa da
steknu dravljanstvo neke druge drave sljednice podvrgavale su se postupku naturalizacije
predvieno njezinim zakonom o dravljanstvu.
Mirovine
Svaka osoba koja je stekla pravo na mirovinu u dravi prethodnici zadrava to svoje pravo.
Drave sljednice trebaju sklopiti sporazume o isplati ,irovina iz mirovinskih fondova bive
drave, te o isplati mirovina koje su graani neke nove drave sljednice stekli na podruju koje
je postalo drugom dravom.
Prije sklapanja takvih sporazuma svaka bi drava trebala privremeno ispladivati mirovine svim
osobama koje su stalno nastanjene na njezinu podruju, ak i ako ne steknu njezino

17

dravljanstvo. Zabranjena je disktiminacija osoba glede ostvarivanja njihovih prava na mirovine i

drugih steenih prava.
Vlasnika prava
Gornje vrijedi i glede uivanja privatne imovine fizikih i pravnih osoba. Ta imovina nije predmet
sukcesije i ne podlijee podjeli izmeu drava sljednica. Ali u BiH i Hrvatskoj teko je u
potpunosti osigurati to pravo zbog tete nastale na toj imovini i odgovornosti za tu tetu, kao i
zbog toga to su poradi etnikog idenja, izbjeglice ali i neovlatene osobe, zasposjele tuu
imovinu.
Dravni arhivi
Dravni arhii drave prethodnice ine dokumenti bilo kojeg datuma ili vrste to su ih organi
drave prethodnice izdali ili primali u obavljanju svojih funkcija, a koji su na datum sukcesije
pripadali dravi prethodnici.
Stoga nisu predmeti sukcesije i podjele :

Dravni arhivi federalnih jedinica koje su postale dravama sljednicama

Arhivi opdina, gradova i rugih teritorijalnih cjelina na podruju svake od drava sljednica
Crkveni, privatni i slini arhivi. Ako se takvi dokumenti nalaze meu argivima drave
prethodnice ili neke od drugih sldrava sljednica, treba ih vratiti tamo gdje su nastali ili
njihovu vlasniku.

Dravni organi koji odgovaraju gornjoj definiciji i koji su predmet sukcesiju, dijele se u tri
skupine

Dijelovi dravnih o arhiva drave prethodnice koji radi dedovitog upravljanja podrujem
na koje se odnosi sukcesija drava moraju biti u dravama sljednicama, moraju se u
kopijama predati svim tim dravama
Osim gornjih , dijelove dravnih arhiva drave prethodnice koji se izravno odnose na
podruje jedne ili vie drava sljednica treba u originalima predati rim dravama
sljednicama. Radio se npr o dijelovima arhiva koji se odnose na granice drava sljednica
streim dravama ili o njijovim neureenim pitanjima s treim dravama ali i o
povijesnim arhivima koji se iskljuivo odnose na podrje jedne ili vie drava sljednice.
Ako je vie njih u pitanju, one trebaju odluiti koja de od njih dobiiti originala a koja
kopije tih dijelova arhiva
Kada se radii o raspadu i nestanku drave prethodnice svi ostali dravni arhivi drave
prethodnice prelaze na drave sljednice na pravian nain, vodedi pri tome rauna o
svim relevantim okolnostima. U svrhu ouvanja cjelovitosti arhivskih fondova, sve
drave sljednice mogu se sporazumjeti da ti najbrojiniji dijelovi dravnih arhiva ostanu
tamo gdje su se otprije nalazili ali pod zajednikom skrbi.

18

Pravilo je meunarodnog prava da svi dravni arhivi drave prethodnice, ma gdje se nalazili i ma
na koga budu prenjeti, moraju ostati otvorenima na slobodan pristup, koritenje i kopiranje
svim zainteresiranim korisnicima,a napose drugim dravama sljednicama. To se pravilo posebno
odnosi na tekude arhive drave prethodnice neophodne da bi se utvirdio obijam dravne
imovine i dugova, kao i samih dravnih arhiva koji su predmet sukcesije, i koji podlijeu podjeli
izmau drava sljednica.

Dravna imovina
Izraz dravna imovina drave prethodnice oznaava imovinu, prava i interese, koji su na datum
sukcesije drava, prema unutarnjem pravu drave prethodnice pripadali dravi prethodnici. Radi
se o imovini bive Jugoslovenske narodne armije, o imovini saveznih organa, ukljuujudi
diplomatsku i konzularnu nepokretnu i pokretnu imovinu u inozemstvu i o imovini i
potraivanjima bive Narodne banke Jugoslavije.
Nije predmet sukcesije imovina bivih drava lanica federacije , potom imovina opina,
gradova i drugih teritorijalnih cjeline, te cjelokupna privatna imovina.
Dravna imovina u zemlji i inozemstvu koja je predmet sukcesije, dijeli se na nepokretnu i
pokretnu imovinu. Beka konvecnija pri tome spominje imovinu, prava i interese
podrazumijevajui pri tome interese zatidene pravom.
Nepokretna dravna imovina u zemlji ostaje dravama sljednicama na podruju kojih se nalazi.
Sva ostala nepokretna i pokretna dravna imovina drave prethodnice ukljuujudi i onu koja se
nalazi u inozemstvu, dijeli se izmeu drava sljednica u pravinim razmjerima. To znai da je
sporazumo ili odlukom nekog nepristastnog meunarodnog sudskog tijela, za svaki sluaj
sukcesije nuno utvrditi ad hoc klju pravine raspodjele koji bi vrijedio za podjelu kako
imovine, tako i dugova drave prethodnice.
Pokretna dravna imovina vezana za djelovanje drave prethodnice na podruju koje je postalo
podrujem drave sljednice trebalo bi da prijee na dravu sljednicu uz mogudnosti pravinih
kompenzacija ako je veoma neravnomjerno rasporeene.
Dravni dugovi
Dugovi drave prethodnice dijele se na alocirane i nealocirane ( opde ) dugove. Dug koji je
podigla neka biva federalna jedinica, ili neka opdina ili poduzede s njezina podruja ili ga je
podigla ( ili garantirala ) drava prethodnica, ali je u cjelosti utroen na podruja koje je postalo
podrujem drave sljednice, prelazi na tu dravu sljednicu. U sporazumu s kreditorima sva
prijanja jamstva ( garancije ) drave prethodnice glede otplate duga trebaju se okonati.

19

Opdi nealocirani dug drave prethodnice dijeli se izmeu svih drava sljednica po kljuu koji bi
trebao vrijediti nza podjelu dravne imovine dreve prethodnice.
Sukcesija u lanstvu meunarodnih organizacija
Beka konvencijao sukcesiji drava glede ugovora predvia da se ta Konvencija primjenjuje na
uinke sukcesije drava, izmeu ostalog glede svakog ugovora koji je ustavni akti neke
meuanrodne organizacije, ne dirajudi pravila o sticanju svojstva lana i ne dirajudi druga
mjerodavna pravila dotine organizacije.
Gornja odredba u stvari dokazuje da ne postoji nikakvo pravilo opdega meunarodnog prava
glede sukcesija drava u lanstvu u meunarodnim organizacijama. Osim ukoliko je drava
prethodnica ili drava sljednica ouvala identitet u svoj o meuanrodnoj osobnosti, u svim
ostalim sluajevima teritorijalnih promjena odluujuda je politika volja vedine drava lanica
zastupljenih u tijelu odnosno organizacije nadlenomu za primanje novih lanova.
Stoga politikom odlukom tih drava neke drava sljednica moe zadrati mjesto drave
prethodnice u organizaciji bez postupka primanja, ali takav njezin zahtjev moe biti i odbijen.

20

4. PRIZNANJE DRAVA I VLADA

Priznanje nove drave te riznanje nove vlade u nekoj ved priznatoj dravi koja je na vlast dola
neustavnim pute razliita su pitanja koja treba posmatrati posebno ali su ipak neki naini
oitovanja priznanja i njihovi uinci zajedniki
Priznanje nove drave
Naveli smo ved da nova drava nastaje kada se steknu tri uvjeta : dravni teritorij, stanovnitvo i
organizirana politika vlast, tj suverenost.
U uincima priznanja nove drave u nauci postoje dva suprostavljena gledita. Po gleditu koje
je u manjini, meuanrodno prizanjeje ima konstitutivne uinke i ono je ustvari etvrti uvjet
samog postojanja nove drave. Zastupnici toga gledita smatraju da nova drava tek po njezinu
priznanju postaje subjektom meunarodnog prava i ulazi u meunarodnu zajednicu kao njezin
ravnopravan lan.
Pisci koji podupiru to gledite smatarju da priznanje nije iskljuivo arbitraran i diskrecijski
politiki akt. S obzirom da ne postoji sredinji organ meunarodne zajednice koji bi davao ili
uskradivao priznanje, postojede su drave predstavnici meunarodnog pravnog sistema. Stoga
njihova odluka o priznanju mra biti u skladu s pravnim naelima. Ali je preteita vedina drugih
pisaca suprotnog gledita i to se gledite potvrdilo u nekim meunarodnim instrumentima.
Prema tome stanovnitvu priznanje nove drave ima isto deklaratorni uinak. Postojanje nove
drave sa svim pravnim uincima koji iz njega proizilaze nede biti dovedeno u pitanje ako je
jedna ili vie drava odbiju priznati.
Samo je priznanje stoga politiki i diskrecijski in na koji se ipak nadovezuju vene pravne
posljedice. Uskrata priznanja ne psijreava novu dravu dap postoji a njegovo davanje nije
dovoljno za stvaranje nove drave ako joj nedostaje neki od triju neophodnih uvjeta.
Iako se to pitanje neini toliko jednostavnim da bi se moglo razrijeiti prihvatanjem jednog ili
drugog iznesenog gledita. Nesporno je da svaka nova drava nastoji da u to krade vrijeme
iskoristi svoje priznanje od drugih drava i da bude pimljena u UN i druge meunarodne
21

organizacije. Nova drava ne moe uspostaviti dvostrane odnose s drugim dravama prije nego
to je one priznaju. I dok je god izvan meunarodnih organizacija ona je vie ili manje izolirana
u mnogostranim odnosima.
Uz to treba naglasiti da nije jednak meunarodni poloaj svih nepriznatih drava, ukljuivi ak i
one koje ispunjavaju uvjet efektivnosti vlasti. Uskrata priznanja moe biti odraz opdenitog
odbacivanja neke nove politike i teritorijalne cjeline. Vedina drava u svijetu moe odricati
njezino postojanje, a protiv nje Vijede sigurnosti UN moe naloiti kolektivne sankcije.
U uvjetima opdenitog politikog bojkota te cjeline veoma teko mogu oivati svoju osobnost, te
uspostaviti i nanunije odnose s ostatkom svijeta. Stoga sve posljedice doktrine o konstitutivnim
uincima priznanja nisu bez osnove kada su u pitanju takve od gotovo svih nepriznatih drave.
Uzimajudi gornje politike razloge priznanja u obzir, pravni poloaj nove drave nije jednak prije
i nakon njezina priznanja po drugim dravama. U tome postoji dvostrani i mnogostrani aspekt
problema. Tek priznanje na svim nivoima i u svim pitanjima normalizira odnose izmeu nove
drave i one koja ju je pirznala. Priznata drava moe sklapati neophodne ugovore, slati i primati
diplomatske predstavnike i koristiti se dsudbenim imunitetom glede akata svojih organa i svoje
imovine pred sudovima drave koja ju je priznala.
Nasuprot tome iz nepriznavanja proizilaze znatne anomalije u dvostranim odnosima. Postojanje
nepriznate drava ne moe se sasvim ignorisati, osobito ne u odnosima s njom susjednim
dravama. Ali se njihovi dvostrani odnosi susredu s mnogim potekodama pravne i faktine
naravi.
Postojanje nepriznate drave ne moe se ignorirrati ni u meunarodnoj zajednici. S te strane,
neku uinci deklaratorne doktrine o priznanju dokazali su se svasvim ispravnim. Teritorij
nepriznate drave koja ispunjava sve uvjete dravnosti, a pogotovo efektivnu vlast, ne moe se
smatrati niijim podrujem ( terra nullius ) oslobodnim za sticanje putem okupacije do bilo koje
druge drave. Njezino se podruje ne smije prelijetati bez njezina odobrenja. A brodovi koji
plove na otvorenom moru pod zastavom nepriznate drave ne mogu se smatrati brodovima bez
nacionalne pripadnosti i jo manje piratskim brodovima. Ut to svaka obalna drava duna je
trpjeti nekodljiv prolazak svojim teritorijalnim morem brodova pod zastavom svih drava,
priznatih i nepriznati.
Priznanje nove drave moe se dati u razliitim oblicima. Opde medunarodno pravo ne namade
glede toga nikakva ogranienja. Ono se moe dati izriito, u vie ili manje sveanom pravom
aktu, iz kojega mora proistedi jasna namjera priznanja.
Ali se priznanjem nove drave moe izraziti na preutan ili implicitan nain kada se namjera
priznanja izvodi iz nekog drugog akta ili injenicekoji su rezervirani z ameudruavne odnose.
Stoga domaajtakvih akata moe ponekad dodi u pitanje.

22

Zakljuenje dvostranog ugovora s novom dravom, razmjena diplomatskih predstavnika ili

upudivanje slubenog izaslanstva na sveanost proglaenja neovisnosti najede se tumai kao
implicitni akti priznanja nove drave.
Akt priznanja neka drava moe dati pojedinano i sama za sebe to se u praksi najede
dogaa. Ali priznanje moe biti i kolektivno od skupine drava. Ono se moe dati na
diplomatskoj konferenciji ili u okviru meunarpdne regionalne organizacije. Tim se putem novoj
dravi mogu nametatai odreeni uvjeto da bi bilapriznata a priznanje u tim sluajevim zadobija
neke konstitutuvne uinke.
Priznanje nove drave moe se smatratti preuranjenim i zakanjelim. Ono se odenito smatra
preuranjenim ako uslijedi jo dok je proces stvaranja nove drave u tijeku ii dok nije sasvim
drovren raspad drave prethodnice. Tako su neki smatrali da je osobito priznanje BiH bilo
preuranjeno s obzirom da njezina legitimna vlst nije mogla upravljati svoje funkcije na itavom
dravnom podruju. Iz toga svega se vidi koliko je priznanje diskrecioni in drave koja ga daje, i
koliko on omoe biti inspirirana politikim razlozima.
Zakanjelo priznanje moe komplicirati dvostrane odnose s novom dravom nakon to je ona
poela djelovati. Najede je drava prethodnica od koje se nova drava odvojima, posljednja
koja joj daje priznanje.
Napokon neki razlikuju priznanje nove drave de jure i de facto. Ta terminologija pravniki nije
najpreciznija s obzirom da nema de facto drave. Neka drava ili postoji ili ne postoji. Ti su
razlozi stoga primjereniji za priznajne nove vlade.
Naovisno od toga, ponekad se priznanje daje, bilo izriito ili implicitno, aktom ili sporazumom
ogranienog ili privremenog znaaja. Ukoliko nije privremeno, priznanje je uvijke konano,
neopozivo i djeluje retroaktivno od stvarnog nastanka priznate drave.
Moe se zakljuiti da odluka o kolektivnom priznanju ovih drava od strane drava lanica neke
regionalne organizacije u praksi moe predvidjeti uvjete koje te nove drave moraju ispuniti.
Ono tada moe imati i neke konstitutivne uinke priznanje. Nasuprot tome kada je u pitanju
individualno priznanje neke nove drave od drave koja ved postoji, taj in najede nije lien
razloga politike oportunosti.
Valja na koncu ipak zakljuiti da prema opdemu meunarodnom pravu danas na snazi ne postoji
dunost priznanja niti postoji odgovarajude pravo nove drave na njezino priznanje. Priznanje ili
odbijanje priznanja je akt dslobodne volje koji spada u diskrecijsko pravp svake drave.
Uskradivanje priznanja moe se smatrati neprijaznim inom ali ne i povredom prava. Predugo
nepriznavanje nove drave koja je stvarno nastala i koja ima sva obiljeja subekta
meunarodnog prava dovodi do razliitih anomalija i apsurdnih stanja, posebno ako je ono
posljedica politikih ili ideolokih razloga.
Priznanje nove vlade
23

Ukoliko u nekoj dravi doe do smjene vlade na nain propisan ustavom ili akod doe do
dubljih promjena dravnog sistema, ali potuudi postupak izmjena predvien ustavom zemlje,
ostale se drave nemaju pravo u te promjene mijeati. Nova vlast je ovlatena zastupati dravi u
piranju u meunarodnim odnosima. Strani diplomatski zastupnici mogu predati nova
akreditivna pisma naslovljena novome glavaru drave, ali drugih uinaka takve ustanove
promjene vlasti nemaju.
Ali ako u nekoj dravi doe do smjene vlasti neustavnim putem, bilo dravnim udarom ili
revolucijom tada dolazi u pitanje priznanje nove vlade od drugih drugih zemalja. Strane drave
nosi dune produljiti odnose s novom vlasom. Do neizvjesnosti naroito moe dodi ako u nekoj
dravi dvije vlade pretendiraju da obnaaju vlast ili ako zbaena vlada nastavi djelovati u
inozemstvu i nastavlja borbu protiv nove vlasti u zemlji.
Danas u meunarodnim odnosima prevladava tzv doktrina efektivnosti, po kojoj je postojanje
vlade u drugoj dravi naprosto faktino pitanje gdje nove injenice stvaraju pravo. Pogotovo se
postavlja pitanje treba li zaista priznavati novu vlasu koja je dola na vlast neustavnim putem,ali
je prethodna vlada prestala postojati i time se ne postavlja pitanje izbora izmeu dvije
konkurentskih vlada. Ali se unato tomu institucija priznanja nove vlade odraa.
Prema opdemu meunarodnom pravu danas na snazi, kao kad je up itanju priznanje nove
drave i priznanje nove vlade in je slobodne volje svake drave koja nema nikakvu pravnu
obavezu u tom epogledu. Ali pri tome valja imati na umu i pravo svakoga naroda da stvori vladu
kakvu eli, dakle da ustanovi novu vlast i putem revolucije ako je o na legalan nain nemogude.
Redovito se daje priznanje novoj vladi kada se ustalila i kada efektivno obnaa svoju vlast na
itavom dravnom podruju. Susjednim je dravaama tee ignorirati novo stanje nego veoma
udaljenim zemljama koje nemaju mnogo interasa u dravi u piranju. Ali prerano priznanje nove
vlede, dok je djeluje stara vlast, moe dovesti do zapletaja i do optubi za mijeanje u
unutranje poslove drave u pitanju.
Priznanje nove vlade moe se izvriti na formalan nain, dalle putem pismene ili usmene izjave
o priznanju, ali se ono moe izraziti i preutno ili konkludentnim inima. Primjer prvog je
produljenje punih diplomatskih odnosa s novo m vladom bez povlaenja efa misije. Primjer
drugoga moe biti traenje agremana za nova nogo diplomatskog predstavnika ili sklapanje
dvostranog ugovora s novom vlasom.
Nova vlada moe biti priznata de jure ili de facto. Tim e se meutim prije oituje stav prema
priznatoj vladi nego to se radi o samom aktu priznajnanove vlade. Priznanje de jure je
potpuno, konano i djeluje retroaktivno, dakle od stvarnog preuzimanja vlasti po toj vladi, a ne
od trenutka davanja priznanja. Priznanje de facto moe se uzeti kao privremeno kada se nova
valst u drugoj drai jo nije sasvim ustalila i nije uspostavila potpunu kontrolu nad itavim
dravnim podrujem ili se jo sumnja da je u sanju ispunjavati sve uvjete koji se vezuju za
njezino priznanje.
24

5. SVETA STOLICA I DRAVA VATIKANSKOG GRADA

Uvod
U Meunarodnoj praksi oduvijek je bilo nesporno da je papa, tj Sveta Stojica ili Papinska drava
subjekt maunarodnog prava. Ali se znanost i praksa ni danas sasvim ne slau o nositelju toga
subjektiviteta i njegovoj pravnoj naravi. To je meutim odraz i zanimljivog povijesnog razvitka.
Papinska drava
Uz to to je duhovni glavatar svih katolikih vjernika i Katolike crkve kao trancnacionalne
vjerske organizacije jo od 8. i 9. stoljeda papa je io i svjetovni vladar.
Kroz to dugako razdoblje pape su bili smatrani svjetovnim vladarima poput svih ostalih. Opak,
njihov uticaj i privilegiji koje su im druge drave priznavale nisu proizlazili samo iz toga svojstva,
nego i iu injenice to su bili glavari Katolike crkve. To su diplomatskoj praksi nije stvaralo vede
tekode. Privilegij koji su se papama priznavali odnosili su se samo na pravo diplomatskog
prvenstva bez drzgogo sadraja.
Talijanski Garancijski zakon iz 1871. godine
Odmah po porazum Francuske od Pruske, kao i posljednji korak u ujedinjenju Italije, talijanske
potrojbe ule su u Rim u 1870 godini. Nakon odranog plebiscita Italija je akketirala itavu
Papinsku dravu. Time pape gube svjetpvnu vlast.
Talijanska drava je jednostrano i protiv njegove volje uredila poloaj pape Garancijskim
zakonom iz 1871. godine temeljem kojega je jednostrano preuzela iroke meunarodne
obaveze.

25

Priznata je nepovredivost papine osobe i u tome pogledu on je bio izjednaen s talijanskim

kralje. Odreena m je godinja renta. Priznata mu je potpuna sloboda u duhovnoj oblasti,
potom pravo da alje i prima diplomatske predstavnike kojima su priznata sva diplomatska
prava i privilegiji. Zajameno mu je nesmetano opdenje sa svim drugim dravama u svijeu. Ali
mu je bila zanijekana bilo kakva suverenotst nad bilo kakvom teritoriju. Priznato mu je ''
uivanje '' nekih palaa i nekih zemljita ali ne i vlasnitvo. Iako nepovrediv, on i svi lanovi
Rimske kurije potpali su pod talijansku sudbenost.
To pape nisu mogli priznati i sami su sebe smatrali zatoenicima talijanske drave s kojom su
odbijali slubene kontakte. Odbijali sui godinju rentu od talijanske drave. Ali su i nadalje
izmjenjivali diplomatske predstavnike, odravali su nesmetane odnose s tredim dravama i
sklapali su konkordate. U stvari, nakon 1870 godine Sveta Stojica je je ostala subjektom
meunarodnog prava, iako njezin ppoloaj nije bio pravno ureen.
Lateranski ugovori iz 1929. godine
Taj je spor uspjeno trajno bio rijeen trima ugovorima koj je Svieta Stolica bila sklopila i Italijom
koja je tada imala faistiku vlasti. U 1929 godini sklopljen je politiki sporazum pod imenom
Lateranskog ugovora potom konkordat kojim se uredio poloaj Katolike crkve u Italiji, te
financijska konvencija kojoj je iznos rente iz Garancijoskog zakona bio prepolovljen.
Lateranskim ugovorom ustanovljena je Drava Vatikanskog s papom kao njezinim glvarom,
rijeeno je tzv Rimsko pitanje a papi su priznata u biti ista prava kao i ona iz Garancijskog
zakona. lankom 2 Italija priznaje suverenost Svete stolice u oblasti meunarodnih odnosa kao
atribut urroen njezinoj naravi u skladu s tradicijom i zahtjevima njezina poslanstva u svijetu.
Sveta Stolica je izjavila da se eli udaljiti od sprolaznih natjecanja drava i od meunarodnih
skupova u te svrhe, osim ako strane u sporovima jednoglasno ne zatrae njezinu mirovnu
misiju, pridravajui si pravo da u svakom takvom sluaju oituje svoju moralnu i duhovnu mod.
Stoga de se Grad Vatikan uvijek i u svim sluajevima smatrati neutralnim i nepovredivim
podrujijem.
Prava koja su ved bila priznata Garanccijskim zakonom u Lateranskom ugovoru se preciziraju i
razrauju. Minijaturna Drava Vatikanskog gGrada ustanovljena je tim Ugovorm na prostoru od
oko pola kvadratnog mkilometra i s manje od 1000 stanovnika. Ustanovljeno je i posebno
vatikansko dravljanstvo koje je po svojoj naravi preteito funkcionalno. Stiu ga dunostnici
Katolike crkve dok tamo ive, ali oni redovito zadravaju i svoje prijanje dravljanstvo.
Meunarodni odnosi
Sveza Stolica odrava diplomatske odnose s vie od 170 drava u svijetu od kojih sve nemaju
vedinsko katoliko vjersko puanstvo. etrdesetak drava ima stalne diplomatske misije pri
Vatikanu.

26

Sveta Stolica ima stalnu promatraku misiju prije UN i pri Organizaciji amerikih drava.
Punopravna je lanica slijededih specijaliziranih ustanova UN :

Meunarodne agencije za atomsku energiju

Svjetskog potanskog saveza
Meunarodne unije za telekomunikacije
Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo. Sudionica je i organizacije za europsku
sigurnosti i suranju.

Sudjelovala je na brojnim meunarodnim konferencijama. Stranka je i nekih meunarodnih

konvencija konvencija poput Konvecije o poloaju izbjeglica, bekih konvencija o diplomatskim i
konzularnim odnosima, Meunardodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne
diskriminacije,beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora. .
Uz te ugovore koje sklapa poput svake ruge drave Sveta Stolica sklapa posebne dvostrane
ugovore s drugim dravama pod nazivom konkordata. Oni se ravnaju prema propisima Beke
konvencije o pravu ugovora i istinski su meudravni ugovori.

Odnosi Svete Stolice i Drave Vatikanskog Grada

Mnogi smatraju da se tu radi o dvije pravne osobe. Sveta Stojica je sredinji upravni organ
Katloike srkve, sastoji se od pape, Zbora kardinala, dravnog tajnika i sredinjih tijela koja
upravljaju itavom Crkvom. Premda je bilo i suprotonih mipljenja, ini se da i nakon 1870 kada
je izgubila teritorijalnu suverenost, Sveta Stolica djelovala kao subjekt meunarodnog prava sui
generis.
Drava Vatikanskog Grada stekla je opdenito meunarodno priznanje. Ali u nauci ima i danas
onih koji joj osporavaju znaaj drave. . Ali kako s pravom istiu neki pisci, nita se ne bi dobilo
ako bi se i uspjelo dokazati da Vatikan nije drava. U meunarodnoj praksi on se opdenito uzima
kao i svaka druga drava. Stranka je dvostranih i viestranih meunarodnih ugovora koji se
odnose na njegov teritorij.
Kada se radi o mnogostranim konvencijama otvorenima na pristup samo dravama, ratifikacija
Svete Stolice ili Vatikana ima za njegovo stupanje na snagu jednak uinak kao i ratifikacija bilo
koje druge drave. Mada nije lan UN, vidjeli smo da su Sveta Stolica ili Vatika lan nekih
specijaliziranih ustanova UN otvorenih samo dravama. U svojstvu drave sudjeluje ina
meunarodnim konferencijama. Ali odnos ta dvaju entiteta ( Svete Stolice i Drave Vatikanskog
Grada ) u praksi nije sasvim jasan.
inilo bi se pretjeranim tvrditi da se radi o dva razliita subjekta meunarodnog prava. Trede
drave ne priznaju svaku od tih celina pojedinano, niti odravaju posebne odnose sa svakom
27

od njih. I analogije o odnosu Svete Stolice i Vatikana kao o realnoj i personalnoj uniji drava ne
daju najbolja rjeenja.
Priklonjeni smo miljenju da se radi o odnosu vlade i drave, time da je svaka od njih veoma
specifina. Sveta Stolica sama je za sebe izvanteritorijalni subjekt meunarodnog prava i taj je
njezin pooaj znatno vaniji od njezina dopunskog poloaja '' vlade '' teritorijalno skuene
Drave Vatikanskog Grada. Ali bilo da u meunarodnim odnosima nastupa Sveta Stolica ili
Vatikan u biti se radi o aktima razliitih organa istog subjekta meunarodnog prava i sve to ne
stvara vede tekode u meunarodnoj praksi.
A Katoliku crkvu u njezinoj cjelini najuputnije je svrstati kao veliku transnacionalnu vjersku
organizaciju. To stoja to su njezini ogranci tj djelovi u razliitim dravama, ukljudujudi i u samoj
Italiji podloni unutarnjem pravu odnosne zemlje. Odim nuncija, domada crkvene hijerarhiaja
ne uiva diplomatske povlstice prema opdemu meunarodnog pravm paravu.

6. ORGANI DRAVE U MEUNARODNIM ODNOSIMA

Drave, poput pravnih osoba, prema unutarnjem pravu, mogu djelovati samo putem ovlatenih
organa. Najvii organ u tome pogledu je glavar ( ef drave, a u zemljama u kojima taj poloaj
postoji i predsjednik vlade. Svaka moderna drava ima i jedno specijalizirano ministarstvo za
vanjske poslove, a njezin najvii dunostnik ima takoer i op meunarodnom pravu znaajnu
ulogu i nadlenost za zastupanje svoje drave. To ministarstvo koordinira i upravlja radom
diplomatskih i drugih stalnih i povremenih predstavnitava svoje zemlje u inostranstvu.
U izvanrednim prilikama, napose u oruanom sukobu, organi drave u meunarodnim
odnosima mogu biti jo i vojni zapovjednici u zemlji i u inozemstvu, te zapovjednici ratnih
brrodova.
Organizacija svake drave i raspodjela nadlenosti izmeu njezinih organa u naelu je njezina
unutarnja stvar. Ali meunarodno pravo nadovezuje pravnoe posljedice na akte pojedinih
organa drave a u nekim sluajevim ak ako oni i prekorae svoje nadlenosti prema
unutarnjem pravu.
Iz praktinih razloga mogu se vriti razliite podjele organa drava za meunarodno opdenje.
Najznaajnija je podjela na sredinje ( unutarnje ) organe koji djeluju u dravi te na vanjske
organe drave koji drjeluju u inozemstvu ( diplomatska, konzularna i druga predstavnitva ).
Vaniji su sredinji organi. Oni stvaraju vanjsku politiku i donose najvanije odluke koje vanjski
dravni organi potom uglavnom sprovode i izvraavanju.
28

Glavar drave
U meunarodnom pravu on se smatra najviim organom vanjskog zastupanja drave. To je
vjerovatno naslijee iz apsolutistikog razdoblja u Europi kada su se stvarali temelji
meunarodnog prava. Tada je vladar imao svu vlast u odluivanju i voenju vanjske politike
svoje zemlje, a ostali organi su o bili njegovi pomodnici tj ministri. Nakon ograniavanja
vladareve modi pisanim ustavima i narodnim predstavnikim tijelima tokom 19 stoljeda, glavar
dravae u demokratskim zemljama u pravilu ima ogranienu vlast. U nekima od njih on sam ne
moe donositi nikakve samostalne odluke u ime svoj edrave.
Kada se nalazi u drugoj zemlji, glavaru drave ukazuju se najvie poasti, ali se smatra da one
nisu namijenjene njegovoj osobi nego dravi koju predstavlja.
Kada se nalazi u inozemstvu glavaru se ukazuje i posebna zatita. Zta zatita zasniva se u isto
vrijeme na meunarodnoj utivosti ( kurtoaziji ) i napotrebi da se osigura neovisnost drave
koju on slubeno predstavlja. Strana drava duna mu je osigurati na svoje podruju osobnu
nepovredivostt, protiv napada na njegov ivot, tjelesni integritet iast. U nekim zemljama kritike
upudene glavaru druge drave u sredstvima informiranja i u knjigama za vrijeme njegova
boravka pravdaju se slobodom tiska i izraavanja. Ali razumno je, makar za vrijeme trajanja
njegovog boravka, osigurati da ne dolazi do uvredljivih vijesti i napisa.
Glavar uiva u stranoj dravi potpuni sudski imunitet u kaznenim stvarima. On ne smije biti
sasluavan, uhiden, pozvan npred sud da svjedoi, niti osuen. On uiva i imunitet u graanskim
stvarima, ali ga se moe odredi. Do toga moe dodi ukoliko se upusti u parnicu u kojoj je tuen,
ili ako u nekoj parnici uloi protutubu ili ako se sam pojavi kao tuitelj. U nekim dravama
sudovi ne prizanju graanski imunitet glavaru drave kada djeluje u privatnom interesu.
Za voenje pregovora i za sklapanje ugovora glavar drave ne treba posebnu punomod. Stoga je
obiaj da drave uzajamno slubeno komuniciraju, putem diplomskih kanala, svaku promjenu u
osobi glavara drave.
Izjave glavara drave i ugovori koje on sklopi obavezuju njegovu dravu ukoliko to ini u okviru
svojih opdepriznatih ustavnih ovlatenja.
U dravama kod kojih se unutarnji poredak zasniva na strogoj podjeli zakonodavne, izvrne i
suddske vlasti, glavar drave kao nositelj izvren vlasti ima pravo ulaziti u odreene
meuanrodne obaveze za svoju zemlju. Predsjednik SAD sklapa izvrive sporazume bez
ratfikacije Senata u svojstvu Vrhovnog komandanta oruanih snaga ili na telmelju svojih
ustavnih ovlasti ili u oblastima u kojima je za to unaprijed dobio ovlatenje kongresa.
Ui u drugimdravama, ponajprije u Africi i Aziji, ustavna ili stvarna uloga draglavara drave u
vanjskopolitikim odluivanju veoma je velika. Stoga su tokom Drugog svjetskog rata od najvede
politike vanosti bile odluke donesene na dvostranim i viestranim sastancima glavara drava i
vlada
29

Vlada i njezin predsjednik

U nekim zemljama, npr SAD, funkcija predsjednika vlade nepostoji jer je glavar drave sam na
eku svojeg kabineta ministara. U Francuskoj, u kojoj su ustavna ovlatenja predsjednika
Republike veoma iroka, ako stranaki blok kojem je on na eu ima vedinu u Narodnoj
skuptini, predsjednik vlade je neka vsta njegovog naelina stoera.
Suprotno tomu, u parlamentarnim monarhijama i ostalim demokratskim dravama zasnovanim
na meuovisnosti zakonodavne i izvrne vlasti ugloga glavara drave u odluivanju je
simbolina. U tim zemljama teite vlasti nalazi se u parlamentu. U okviru te izvrne vlasti sve
najvanije svanjsko politike odluke donose vlada i njezin predsjednik koji u tim dravama ima
veoma istaknutu osobbnu ulogu.
Ali ma kolikoa bila stvarna vlast predsjednika vlade u odluivanju, za raziku od dravnog
glavara, on ne simbolizira svoju dravu i njezinu suverenost kada se nalazi u inozemstvu i
osobno ne uiva poasti koje se ukazuju dravnom suverenu.
Za slubeni boravak u inozemstvu predsjednika vlade je po svojemu poloaju ef specijalne
misjie. A Konnvencija o specijalnim misijama za njega uglavnom predvia jednake povlastice i
imunitet koje uivaju lanovi stalne diplomatske misije prem Bekoj konvenciji o diplomatskim
odnosima.
Odgovarajudi ugoorni propisi potvruju pravilo da predsjednik vlade ne treba unomod za
pregovore, za usvaajanje i ovjeravanje teksta ugovra ili glede izraavanja pristanka svoje drave
da njime bude vezana. Uz to, prema poslovniku Vijeda sigurnosti UN, predsjednik vlade i
ministar vanjskih poslova ne trebaju posebnu punomod kada zastupaju svoj uzemlju na
sastancima Vijeda. Stoga je uobiajeno da si drave meusobno notificiraju i promjene osobe na
poloajup predsjednika vlade.
I predsjednik vlade moe svojim izjavama datima u okviru svojih nadlenosti obvezivati svoju
dravu, kada iz njih proizilazi nesumnjiva namjera preuzimanja pravnih obaaveza.
Ministarstvo vanjskih poslova
Taj poloaj razvio se iz funkcije tajnika apsolutistikih vladara prije 19. stoljeda koji su se brinuli
za odnose njihovih suverena s drugim dvorovima i dravama.
Ministarstvo vanjskih poslova ni danas nije tijelo koje potpuno samostalno donosi vanjsko
politike odluke svoje drave. Ono je potinjeno i za svoj rad odgovara vladi ili izravno
parlamentu ili glavaru drave.
Ministarstvo vanjskih poslova je sluba koja koordinira politike i druge odnose svoje drave sa
inozemstvom i s meunarodnnim organizacijama. Njihovi su dijelovi diplomatska i konzularna
predstavnitva te zemlje u inozemstvu. A strana diplomatska predstavnitva su u stalnom
odnosu s ministarstvom vanjskih poslova drave primateljice.
30

Ministar vanjskih poslova je redovito lan vlade i meu drugim ministrima u njoj ima istaknut
poloaj. Je neposredno nadreen cjelokupnom diplomatskom osoblju u inozemstvu, koje
djeluje po njegovim uputama. S njime stalno kontaktiraju efovi stranih diplomatskih misija
akreditovani u njegovoj zemlji. On sudjeluje u najvanijim dvostranim pregovorima i na
meunarodnim konferencijama. Obrazlae i brani vanjsku politiku svoje vlade pred
parlamentom.
Ni ministri vanjskih poslova, poput glavara drave pre i predsjednika vlade ne trebaju punomod
za pregovore i za usvajanje teksta ugovra. Stoga se i promjene osobe na toj dunosti redovito
notificiraju drugim dravama putem diplomatskih kanala.
Parlament ( predstavniko tijelo )
I nakon ograniavanja vlasti vladara koao posljedica graanskih revolucija u 19 stoljedu,
predstavnika tijela jo uvijek nisu imala uticaja na vanjskopolitiko odluivanje u njihovim
dravama. Osi u SAD najvanije odluke iz te oblasti donosile su se u vladi. To se pravdalo
potrebom tajnosti diplomacije.
Vlade su drava kroz tajne pregovore preduzimale dalekosene vojne i politike oaveze s kojima
predstavnici biraa u parlamentu uopde nisu bili upoznati. Tokom Prvog svjetskog rata ta je
praksa bila podvrgnuta otroj kritici i osudi. Smatralo se da e na taj nain sporazumijevanja
uvukap drave i narode u taj sukob, koji je potrajao nepredvieno dugo. Prvi je svjetski rad
doveo do ogromnog broja ratnih rtava i stradanje civila u pozadini zbog gladi i bolesi i to je u
nizu zemalja dovelo do revolucija i socijalnih gibanja.
U mnogim se dravama predstavnika tijela nisu do danas uspjela izboriti za ire pravo u
odluivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslove svoje zemlje. Potreba ouvanja tajnosti
pregovora kao uvjet njihova uspjeha, kao i navodna potreba uvanja dravnih i vojnih tajni od
interesa za nacionalnu sigurnost zemlje, dovode do toga da su parlametni rijetko kada upoznati
s tokom i pojedinostima vanih meunarodnih pregovora svoje zemlje.
Predstavnika bi tijela trebala utvrivati i odobravati dugorone vanjskopolitike ciljeve svoje
zemlje i davati suglasnoss na sve vanije akte na podruju te djelatnosti, ukljuivi ratifikaciju
ugovora politikoj, vojnoj i drugo suradnji. U trenucima meunarodne krize to se pravo najede
prenosi na izvrna tijela, premda to ne mora uvijek i nuno tako biti.

31

7. DIPLOMATSKI ZASTUPNICI
Uvod
Povremeno slanje poslanstva ( misija u druge zemlje radi pregovora i ugovaranja od 15. stoljeda
postupno smjenjuje praksa stalnih diplomatksih predstavnika. Stalne diplomatske misije naprije
su izmenjivale drave-gradovi u sjevernoj Italiji da bi se praksa potom proirila i na europske
velesile. S obzirom da su tada diplomski predstavnici na stranim dvorovima predstavljali ne
samo svojudravu nego i osobu vladara, nerijetko su izbijali sporovi o njihovu prvsnstvu i to sve
do konca 18. stolje.a
Na Bekom kongresu o tome se pitanju bavila posebna komisija i na njemu je ta oblast
meunarodnog prava tada bila po prvi put uspjeno kodificirana. Bio je usvojen Pravilnik o
rangu diplomatskih predstavnika.
Na temelju razliitih Nacrta Komisjije za meunarodnpravo, do sada su usvojene slijedede
konvencije iz diplomatskih i konzularnih odnosa :

Beka konvencija o diplomatskim odnosima

Beka konvencija o konzularnim odnosima
32

Konvencija o specijalnim misijama,

Beka konvencija o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meuanrodnim
organizacijama
Konvencija o sprijeavanju i kanjavaanju kaznenih djela poinjenjih protiv osoba pod
meunarodnom zatitom
Konvencija o sigurnosti osobblja UN i pridruenog osoba

Time su te vane ovlasti meunarodnog prava postale meu najbolje ureenim i kodificiranim,
iako ni to nije izbjeglo teke sporove.
Potrebno je uiniti razliku izmeu preteito politikih i konzularnih odnosa. Ali injenica je da se
te dvije funkcije ponakad ispreplidu.
Pravo poslanstva
Nauka i meuanrodna praksa su nedvojbeno na stanovnitu da svaka suverena drava ima
aktivno i pasivno pravo poslanstva. Aktivno pravo poslanstva znai pravo drave iljateljice da
upuduje svoje diplomatske predstavnike u u druge zemlje. Pasivno pravo poslanstva znai da
drava primateljica ima pravo da prima strane diplomatske predstavnike
Prema opdem meunarodnom pravu ne postoji nikakva dunost drava da ustupaju u
diplomatske odnose i da ih odravaju. Beka konvencija to potvruje time da Uspostavljanje
diplomatskih odnosa i uspostavljanje stalnih diplomatskih misija vri se na temelju uzajamnog
pristanka.
Drava iljateljica moe akreditirati istog efa misije u voe drugih drava, ako se niti jedna tome
ne opire. Takoer i vie drava moe u nokj dravi akredititrati istu osobu u svojstvu efa misija,
ako se drava primateljica tom ene opire.
Funkcija diplomatskih misija
Ove funkcije se prema Bekoj konvenciji izmeu ostalog sastoje od slijedeeg

U predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici

U zzatiti interesa drave iljateljice i njezinih graana u granicama dozvoljenih
meunarodnim pravom
U pregovaranju s vladom drave primateljice
U sakupljanju obavjetenja svim dozvojenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u
dravi primateljici i izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice
U unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju gospodarskih, kulturnih i znanstvenih
odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice

Diplomatski predstavnici ( ef misije )

Poput Bekog pravilnika i Beka konvencija dijeloefove diplomatskih misjija u tri razreda ( klase
) i to :
33

Veleposlanici ( ambasadori, poklisati ) ili nunciji akreditirani kod dravnih poglavara i

drugi efovi misija jednakog ranga. U tome rangu su visoki komesari koje meusobno
izmjenjuju drave lanice Commonwealtha. Do ujedinjenja dviju njemakih drava one
su na elu svojih misija u Bonu i Berlinu imale stalne predstavnike u rangu ambasadora
Poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod dravnih glavara
Otpravnici poslova, akreditirani kod ministra vanjskih poslova. U tome razredu radi se o
stalnim otpravnicima poslova, za razliku od otpravnika poslova ad interim koji
privremeno upravlja misijom u odsutnosti ili spijrenosti stalnog efa misije.

Nuncije i internuncije akreditira Sveta Stolica. Beka konvencija izriito navodi da osim u
pogledu prvenstva i etiketcije meu efovima misija ne postoje nikakve razlike njihove
pripadnosti oreenom razredu.
Ved tokom Drugog svjetskog rata te su se razike poele postupno naputati. Danas je postala
prava rijetkost da drave, bez obzira na njihovu veillinu i mod imaju diplomatske odnose s
drugima na razini poslanika ili stalnih otpravnika poslova. Ali je ostalo pravilo da drave
sporazumno odreuju kojemu e razredu pripadati njihovi efovi misija. Ipank nema nikakvog
pravnog posla, pa ni obiajne prakse,koja bi ih sprijeavala u tome da budu ambasadori.
Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomarski zbod na eklu kojeg se nalazi
doyen. Sve do Bekog kongresa najvede su se europske sile sporile o tome amabasodoru kojaga
de suverena pripasti ta as+. Od tada a to je potvreno i Bekom Konvencijom, ta poast
pripada efu misije najvieg razreda u dravi primateljici, koje je na tome poloaju neprekidno
proveo najdue vrijeme. Ostali efovi misia dobivaju rang u svakom razredu prema danu, asu
predaje vjerodajnice ( akreditivnih pisama ) glavaru drave primateljice.
Od gornjeg Beka konvencija priznaje izuzetak koji je nastao u praksi. U dravama s preteito
katolikim puanstvom doyen diplomatskog zbora je po obiaju uvijek nuncij Svete Stolice, dok
se rang ostalijh efova misija odreuje prema datumu predaje vjerodajnica.
Diplomatski zbor kao posebno tijelo nije spomenut u Bekoj konvenciji. On ima preteito
protokolarnu funkciju. Predvoen doyenom, kolektivno nastupa pri slubenim sveanostima.
efa misije u drugim dravama drava iljateljica imenuje prema svoje izboru i svojim kriterijima
za takve dunosti i na vrijeme koje ona odredi. Ali u tome ona nije sasvim slobodna. Prije nego
to slubeno imenuje neku osobu , drava iljateljica mora za nju od drave pirmateljice
zatraiti pristanak. Drava pirmateljica moe odbiti dati taj piristanak a nije duna navesti
razloge za to. Da bi se izbjeglo izriito odbijanje, ponekad se s davanjem pristanka odugovlai iz
ega se moe ustanoviti negativan stav drave primateljice prema osobi u pitanju.
Nakon to se za efa misjie dobije pristanak, njegova funkcija poinje tedi od trenutka predaje
vjerodajnice glavaru drave primateljice u sveanoj audijenciji. To vrijedi za ambasadora i
poslanika koji sua akreditirani kod dravnog poglavara. Stalni otpravnik poslova predaje
vjerodajnicu ministru vanjskih poslova drave primateljice.
34

U vrijrme dok je mjesto efa diplomatske misije upranjeno ili ako je on privremeno sprijeen
obavljati svoju dunost kao efa misije privremeno djeluje otpravnik poslova ad interim. To je u
pravilu najstariji lan diplomatskog osoblja misije a ako takvog nema, izuzetno se moe
imenovati neki lan administrativnog i tehnikog osoblja. Notifikacija imena otpravnika poslova
ad interim vri ef misije, a ako je on sprijeen, ministarstvo vanjskih poslova drave iljateljice
Dunost efa misije prestaje njegovim opozivom od strane drave iljateljice ( protekom
previenog vremena za tu dunost, umirovjenjem, njegovom ostavkom ili boledu ) ili
njegovom smrdu. Ta dunost takoer prestaje ako je drava primateljica osobu efa misije
proglasila za persona non grata. Notifikacija o tome ne mora navoditi razloge.
Zbog pogoranja politikih odnosa, a u znak protesta i drava iljateljica moe privremeno ili za
stalno opozvati svog efa misije u dravi primateljice. Blai je oblik njegovo na konsultacije ili
njegov odlazak na odmor u dravu iljateljicu.
Kada naputa svoju dunost u normalnim prilikama, ef misije u sveanoj audijenciji predaje
glavaru drave primateljice svoje odazivno pismo. Uobiajeno jeda tom prilikom bude
odlikovan. Stalni otpravnik poslova uruuje to pismo ministru vanjskih poslova.
Ali u iznanrednim okolnostim, poput izbijanja oruanog sukoba izmeu dvije draeve, prekida
diplomskih odnosa ili proglaenja osobe efa misije za persona non grata, ef misije i svi lanovi
misije zadravaju sve povlastice i imunitete do naputanja podruja drave primateljice ili do
isteka razumnog roka koji im je u tu svrhu odobren.
Ostalo osoblje diplomatske misije
Razvoj meunarodnihodnosa i suradnje doveo je do potrebe da diplomatsakmisija uz njezin
efa ima vedi ili manji broj ostalih suradnika. Neki od njih diplomatski agenti a to je uz efa
misije ostalo diploamatsko osoblje, mogu po njegovoj ovlasti ili samostalno obavljati
diplomatske funkcije.
S obzirom na obujam njihove ovlasti, na funkcije, te povlastice i imunitete, iz Beke konvencije
proizulazi podjela cjelokupnog osoblja diplomatske misije u etiri slijedede skuine :

ef misije tj osoba koju je drava iljateljica ovlastila da djeluje u tome svojstvu

Diplomatsko osoblje tj lanovi diplomatske misije koji imaju diplomatski poloaj ( status
)
Administartivno i tehniko osoblje ( kancelari, arhivari, tumai =
Posluno osoblje ( vratari, uvari, vozai, istai. Te u nekim sluajevima i privatna
posluga lanova misije.

lanovi diplomatskog osoba i to ef i diplomatsko osoblje moraju u naelu biti dravljani drave
iljateljice. Oni ne mogu biti dravljani drave primaateljice osim uz njezinu saglasnost koju ona
moe u dvakom trenutku povui. To se odnosi i na osobe koje imaju dvostruko dravljanstvo,
ono drave iljateljice i ono drave piramteljice.
35

lanovi diplomatskog osoblja razvrstani su po zvaninja prema propisima drave iljateljice.

Uobiajena su slijededa zvanja : opunoodeni ministar savjetnik, savjetnik, prvi sekretar, drugi
sekretar, tredi sekretar te atae diplomatski pripravnik.
Diplomatski dunosticni mogu biti zadueni za posebne poslove u odnosima s dravom
primateljicom. To su vojni, pomorski i zrakoplovni atae, potom atae za kulturu, za
gospodarstvo. U tim sluajevima poloaj i naziv atae ne odgovara najniem zvanju lana
diplomatskog osoblja.
Broj osoblja diplomatske misije moe se utvrditi sporazumno s dravom primateljicom. Taj broj
trebao bi odgovarati obimu uzajamnih interasa, stupnju politike vojne, gospodarske ili druge
saradnje, od bogra graana drave iljateljice koji su stalno naseljeni u dravi primateljici ili
tamo povremeno borave kao turisti ili u druge svrhe.
Najvede drave obiavaju u drugim zemljama drati diplomatske misije s nekoliko stotina pa
tako i hiljade lanova u razliitaim svojstvima. Ako o tome ne postoji sporazum, drava
primateljica moe od drave iljateljice zahtijevati da se taj broj krede u granicama koje ona
smatra razumnim inorlanim, uzimajudi u obzir okolnosti i uvjete u dravi primateljici i potrebne
misije o kojoj seradi.
Specijalne misije
Pod specijalnim misijama podrazumijeva se tzv diplomacija ad hoc koja se rairila naroito
nakon Drugog svjetskog rata. Uz mreu stalnih diplomatskih misija, koristedi se dananjom
brzinom i udobnodu putovanja avionima drave u meusobnim odnosima nerijetko izmjenjuju
slubena izaslanstva na raznovrsnim razinama.
Radi se o posjetama glavara drava s pratnjom ili izaslanstvu na ijemu elu moe biti
predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova ili drugi odgovroni ministar. Specijalna misijsa
moe se sastojati i od strunjaka s cijljem pregovora o tehnikoj, gospodarskoj, vojonoj,
politikoj ili drugoj suradnji. Ona moe pregovarati jedino u svrhu razmjene sklapanja ugovora.
Pojam specijalne misije obuhvata i dravne delegacije koje sudjeluju na viestranim ili
mnogostranim diplomatskim konferencijama.
Misije drava pri meunarodnim organizacijama
Povelja UN ne previa stalna predstavnitva drava lanica i drugih drava pri sjeditu te
svjetske organizacije. Tek jedna njezina odredba predvia da svaka drava lanica Vijeda
sigurnosti ima u svko doba predstavnika u sjeditu Organizacije, da bi taj organ morago
neprestano djelovati.
Ali ved rezolucije Ujedinjeni za mir to ju je Opda skuptina bila usvojima, predvia sazivanje
hitih izvanrednih sjednica Opte skupttine u roku od 24 sata u sluajevima naruenja mira ili
ina napadaja, kada vijede sigurnosti nije u stanju vriti svoju odgovornost. Do 1950 je naime
veina drava lanica ved bila otvorila svoje stalne misije pri sjeditu UN u New Yorku. I drave
36

nelanice kojima svjetska organizacija priznaje poloaj posmatraa, te potom prinati

narodonoosobodilaki pokreti, otvorili su svoje slalne promatrake misije pri UN.
Beka konnvencia o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meunarodnim
organizacijama predvia za te svthe precizna pravna pravila. Najvedi broj njezinih propisa ini
kodifikaciju ve ostojedeg prava koje priaznaju drave lanice meunarodnih organizacija, same
organizacije, te 'drave domadini na podruju kojih se nalaze sjedita organizacija, njihovi uredi
iii se odravaju sastancki organa neke organizacije ili diplomatka konferencija pod njezinim
okreiljem. Ta konvencija u trokutu ureuje odnose ozmeu organizacija, njihovih drava lanica
i nelanica te drava domadina.
Beka konvencija sadri posebna pravila o stalnim misijama pri meunarodnim
organizacijemam, te posebne odredbe o izaslanstvima drava u organima i na konfenencijama,
koja preteito imaju obiljeje specijalnih misija.

Stalne misije pri meunarodnim organizacijama. Drave lanice i nelanice mogu

otvarati stalne misije ako to doputtaju pravila organizacije. Za to nije potreban nikakav
pristanak same organizacije niti drave domaina ali je organizacije duna notificirati
dravi domadinu osnivanje takve misije prij enjezina otvaranja. Funkcije stalne misije u
biti su prilagoenje funkcije diplomatskeih misja iz Beke konvencije o diplomatskim
odnosima. Te misije nemaju niakakva redovnih odnosa s vladom drave domadina, niti
na njih spada da prikupljaju obaviejsti o stanju i razvoju rogaaja u toj dravi. To je
zadada diplomatskih misija stranih drava u dravi domadina ukoliko izmeu njih postoje
dipmatski odmorsi. ef misije uruuje svoju vjerodajnicu organizaciji. U njoj se moe
odrediti opseg njihovih ovlasti. Uz njezina efa, misija moe u svokm sastavu imati
diplomatsko, administrativno i tehniko te posluno osoblje. Broj lanova meisije ne
treba predi broj koji se smatra razumnim i normalnim za obavljanje nejzinih funkcija.
Drava iljateljica duna je organizacijji notificirati podatke o lanovima misije.
Prvenstvo izmeu stalnih predstavnika uorganizacijie odreuje se prema abecednom
eredoslijedu imena drava lanica koji se upotrebljavaju u organizaciji. Tu ne vrije
pravila o rangu efova diplomatskih misija akreditiranih u dravama.
Izaslanstva drava u tijelima i na konferencijama organizacije. Propisi o tim izaslanstvima
slini su propisima iz Konvencije o specijalnim misijama ali uz neke vane razlike. Sastav
izaslanstva, vrijeme njegova dolaska i odlaska, lokacija njegova sjedita i drugo
notificiraju se organizaciji. Ali ni organizacije, niti drava domadin nemaju pravo
satavljati tome pogledu primjedbu niti mogu nekog lana izaslanstva proglasiti za
persona non grata. Glavar drave ili lan kolegijalnog tijela koje vri funkciju glavara
drave kada predvodi delegaciju, uiva u dravi domadinu olakice, privilegije i imunitete
koji se priznaju glavaru drave po emeunarodnom pravu, uz one iz te Konevncije.
Odgovrajudi poloaj uivaju predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova kada su na
elu izaslanstva. Otvaranje misije ili upuivanje izaslanstva ili promatrakog izaslanstva

37

pri meunarodnoj organizaciji, samo po sebi ne podrazuimijeav meunarodno priznanje

drave iljateljice, odnosno nejzine vlade od strane drave domaina.
Iz gornjeg proizilaze znaajne jednostrane obaveze za dravu domadinana ijemu se podruje
nalaze sjedite organizacije ili njezini uredi ii se odravaju sastanci njezinih organa ili neka
konferencija. Te jednostrane obaveze iskljuuju odgovarajuda reciprona prava drave
domadina u bilo kojoj drugoj dravi. Ta oblast meunarodnog prava je glede toga razliita od
normalnih meudravnih odnosa. Ali drava domadin jedne ili viee meunardonih organizacija
iz toga ima velike materijalne korisi koje se ostvaruju o potronji na njezinu podruju same
organizacije,, njezina osoblja, te osoblja misija pri organizaciji i njihovih obitelji.

8. DIPLOMATSKI PRIVILEGIJ I IMUNITETI

Uvod
Da bi diplomatski predstavnici mogli obavljati svoje funkcije, meunarodno je pravo kroz
obiajni proces izradilo niz minimalnih pravila imperativne naravi koje se odnose na povlastice i
izuzeda tj na privilegije i imunitete lanova misije, kao i na posebnu zatitu prostorija arhiva i
imovine misije. Beka konvencija o diplomatskim odnosima kodificirala je ta pravila i sva imaju
domaaj pravila opdeg meunarodnog obiajnog prava.
Diplomatske povlastice priznaju se diplmatskim misijama i stanovima diplomatskog osoblja,
arhivima, dokumentima i imovini misija, zatim osobama diplomatskih agenata i lanovima
njihovih obiljteli. Ogranienija prava na zatitu uiva administrativno i tehniko te posluno
osoblje misije. Napokon neka osloboenja od davanja uiva i privatna posluga lanova misije.
Prostorije misije
Prostorije misije su nepovredive. Organi drave primateljice ne smiju u njih udi, osim uz
pristanak efa misije. To vrijedi i u sluaju poara. Drava primaljteljica posebno je duna
38

preduzeti sve mjere kako bi sprijeila da prostorije misije budu nasilno zaposjednute ili
otedene, te naruena misija ili povrijeeno dostojanstvo misije. U sluaju opasnosti od napada,
draa primateljica duna je da s dovoljno redarstvenih i drugih snaga zatiti njihovu
nepovredivost, kako bi svaki takav pokuaj sprijeila. Ako ne uspije sprijeiti pokuaj napada ili
privremeni upad u misiju duna je o tome provesti naknadnu isptragu, dati objaenjenje i
slubenu ispriku dravi iljateljici.
Prostorije misije, njezin namjetaj i druga imovina koja se u njima nalazi kao i prijevozna
sredstva misije ne smiju biti podvrgnuti pretresu, oduzimanju ili pljenidbi ili mjeri ovrhe.
U sluaju prekida diplomatskih odnosa, pa ak i u sluaju oruanog sukoba izmeu drave
piramteljice i drave iljateljice, drava primateljica duna je i dalje potovati i ttiti prosorije
misije, njezinu imovinu i arhive. Drava iljateljica moe u takvom sluaju povjeriti prostorje
misije, zajedno s imovinom koja se u njima nalazi i arhivima na uvanje nekoj tredoj dravi
prihvatljivoj za dravu primateljicu.
Ali se prostorije ne smiju koristiti na bilo koji nain nespojiv s funkcijama misije. U sluaju
zboupotrebe ef misije ili neki drugi lan diplomatskog osoblja moe biti proglaen za persona
non graa. U najteim sluajevima zbog toga se mogu prekinuti diplomatski odnosi s dravom
iljateljicom.
Posebno je pitanje azila ( utoita ) u prostorijama diplomatske misije. Diplomatski azil nije
ustanova opeg meunarodnog prava i nije predvien Begkom konevncijom, ali se u praksi
drava June i Srednje Amerike doputa utoite u zgradama diplomatskih misija iz politikih
razloga ali ne i obinim zloincima. Diplomatski zastupnik duan je izvjestiti dravu primateljicu
o pruanju azila a bjegunca sprijeiti u svoj djelatnosti protiv opde sigurnosti zemlje. Potom
drava iljateljica i drava pirmateljica ugovaraju nain da bjegunac slobodno napusti zemlju.
Misija i njezin ef imaju pravo isticati zastavu i grb drave iljateljica na prostorijama misije , te
na rezidenciji efa misije kao i na njegovim prijevoznim sredstvima.
Stanovi diplomatskih agenata uivaju jednaju nepovredivost i zatitu kao i prostorije misije.
Drava primateljica duna je pruati misiji sve olakice radi obavljanja njezinih funkcija.
Arhivi i dokumenti
Arhivi i dokumenti misije nepovredivi su u svako vrijeme i ma gdje se nalazili. U sluaju prekida
diplomatskih odnosa ak i u sluaju oruanog sukoba, drava primateljica duna je potivati i
titi arhive. Nepovredivi su takoeri spisi o dopisivanju diplomatskh agenata.
Sloboda opdenja
Drava primateljica duna je dopustiti i titit opdenje misije za sve slubene svrhe. U opdenje s
vladom drave iljateljice i s drugim misijama i konzulatima drave iljateljice, ak i u tredim
dravama misija moe koristiti sva pogodna sredstvam ukljuujudi i doplomatske kurire i
39

kodirane ili ifrirane poruke. Ali misija moe postaviti i koristiti radio odailja samo iz pristanak
drave primateljice.
Slubeno dopisivanje misije koje se odnosi na misiju i njezinu funkcije nepovredivo je.
Diplmatski kurir uiva osobnu nepovredivost i ne smije se podrvrgnuti nikakvoj vrsti uhidenja ili
pritvaranja. On mora biti opskrbljen slunbenim dokumentom kojim se potvruje njegovo
svojstvo i oznauje broj vreda koje ine diplomatski valizu. U obavljaju njihovih dunosti njega
titi drava primateljica.
Drava iljateljica ili misija mogu odrediti diplomarskog kurira ad hoc ali njegova osobna
nepovredivost u tom svojstvu ukljuujudi zabranu uhidenja ili pritvaranja, prestaje in primaocu
kada preda diplomatsku valizu koja mu je povjerenja.
Diplomatsk valiza moe se povjeriti zapovjedniku trgovakog aviona koji treba sletjeti u
doputenu luku ulaska. Taj zapovjednik mora biti snadbjeven slubenim dokumentom u kojemu
je oznaen broj vreda koje ine valizu ali se on ne smatra diplomtskim kurirorm. Misija moe
poslati nekog od svojih lanova da izravno i slobodno preuzme diplomatsku valizu iz ruku
zapovjednika aviona.
Diplomatska valiza ne smije biti ni otvarana iz zadrana. Vrede koje ine diplomatsku valizu
moraju nostiti vidljive vanjske oznake tvog svojstva i smiju sadravati samo diplomatske
dokumente ili predmete namijenjene slubenoj upotrebi.
Drava prijateljica osigurava svim lanovima diplomatske misije slobodu putovanja i kretanja na
svojemu podruju osim u zonama kojima je prilaz zabranje ili ogranien, zakonom ili propisima
radi dravne sigurnosti.

Poloaj diplomatskog agenta

Osoba diplomatskog agenta ( efa misije i lanova diplomatskog osoblja ) nepovrediva je. On se
ne smije povrsgnuti nikakvoj vrsti uhidenja ili pritvaranja. Drava prijmateljica duna je s njim
postupati s potovanjem i poduzeti sve odgovarajude mjere radi sprijeevanja svakog napada na
njegovu osobu, slobodu i dostojanstvo.
Od toga izuzetka ukoliko se diplomatski agent zatekne u fizikom napadu na neku drugu osobu
ili u izvrenju drugog zloina. Tada se on nakratko smije pritvoriti da bi da se sprijeio u
izvrenju toga djela ali ga se potom odmah mora pustiti na slobodu. Naravno drava
primateljica slobodna ja proglasiti tu osobu za persona non grata i dati joj rok da napusti njezino
dravno podruje.
Diplomatski aganet uiva potpuni iumunitet od kaznene sudbenosti drave primateljice za sva
djela, bez obzira je li ih izvrio u obavljanju slubenih dunosti ili ne. Ali za obina kazenena djela
poinjena na podruju drave pirmateljice, on nije izuzet od sudbenosti u svojoj vlastitioj dravi.
40

Diplomatski agent uiva takoer i imunitet o graanske i upravne sudbenosti drave

primateljice osim ako se radi o :

O stvarnopravnoj tubi koja se odnosi na njegove privatne nekretnine na podruju

drave primateljice
O tubi koja se odnosi na nasljeivanje u kojoj se on pojavljuje bilo kao nasljednik.
Legatar, izvritelj oporuke ili upravitelj ostavine kao privatna drava
O tubi koja se odnosi na bilo koju profesionalnu ili trgovaku djelatnosto to ju je u
dravi primateljici obavlja izvan svojih slubenih funkcija.

Beka konvencija inae zabranjuje diplomatskim agentima obavljanje u dravi primateljici

profesionalne ili trgovake djelatnosti u svrhu zarade. Ako ako se oni suprotno toj zabrani bave
tim djelatnostima, nisu glede njih izuzeti od graanske sudbenosti drave primateljice.
Diplomatski agent nije duan svjedoiti. Ukoliko pokrene sudski postupak ne moe se pozvati na
imunitete od sudbenosti glede bilo kakvog protuzahtjeva izravno vezang za glavni zahtjev.
Drava italjateica moe se odrei imunitete od kaznene, graanske ili upravne sudbenosti za
svog agante, ali on to sam ne moe uiniti. To odracanje mora uvije biti izriito.
Diplomatski agent izuzet je od propisa o socijalnom osiguranju u dravi priamteljici. Izutez je od
svih poreza i taksa osim od posrednih poreza uraunatih u cijenu robe u usluga. Drava
primateljica izuzima diplomatske agente i od svake javne slube, te od vojnh tereta poput
rekvizicije, kontirbucije ili pruanja konaita vojsci.
Sve gornje povlastice i imunitete diplomatski agent uiva od trenutka kada ue na podruje
drave primateljice radi stupanja na dunost do prestanka dunosti, odnosno do isteka
razumnog roka koji mu je u te svrhe odobren.
lanovi obitelji diplomatskog agenta koji ive u njegovu domadinstvu uivaju sasvim iste
povlastice i imunitete kao i diplomatski agenti, ukoliko nisu dravljani drave primatelje.
Administrativno i tehniko osoblje
Administrativno i tehniko osoblje i lanovi obitelji toga osoblja uivaju uglavnom iste
povlastice. Ali imunitet od graanske i upravne sudbenosti primjenjuje se jedino na djelu u
obavljanju njihovih funkcija. lanovi administrativnog i tehnikog osoblja i lanovi obitelj tog
osoblja koji su dravljani drave piramteljice ili u njoj imaju samo stalno boravite, ne uivaju te
povlastice i imnunitete.
Posluno osoblje misije
Ukoliko se ne radi o dravljanima drave primateljica ili ako u njoj nema stalno boravite, uiva
imunitetet jedino za djela izvrena u toku obavljanja svoje funkcije. Ono takoer ne plada
poreze i takse na plade koje prima za vrenje svoje slune. Privatna posluga lanova misije ne
plada poreze i takse na plade koje prima za vrenje svoje slube.
41

Dunosti
Bez tete po njihove povlastice i imunitete sve osobe koje ih uivaju dune su potivati zakone i
propisa drave primateljice. One su takoer due uzdravati se od mijeanjau unutarnje poslove
drave primateljice. U sluaju da doe do prekraja tih dunosti drava primateljica moe
zatraiti da bilo koji lan komisije napusti njezino podruje i u tome pogledu moe mu odrediti
razuman rok. Ako on to ne uini, drava primatejica moe odbiti tu sobu priznati lanom misje.
U najteim sluajevim krenja dunosti uvijek je mogude prekinuto diplomatske odnose s
dravom iljateljicom.
Svi slubeni poslovi s dravom ijateljicom moraju se obavaljati s njezinim ministarstvom
vanjskih poslova ili njegovim posredstvom s nekim drugim ministarstvom, prema sporazuum.

9. KONZULARNO PRAVO
Materija iz oblasti konzularnog prava kodificirana je Bekom konvencijom o konzularnim
odnosima iz 1963.godine. Kao i kod diplomatskih odnosa, sve suverene drave imaju pravo i
nemaju dunost na odravanje konzularnih odnosa. Uspostavljanje tih odnosa zasnovano je na
uzajamnom pristanku. Ako drugaije nije odreeno, pristanak na uspostavu diplomatskih
odnosa ukljuuje i ustanovljavanje konzularnih odnosa. Prekid diplomatskih odnosa sam po sebi
ne povlai i prekid konzularnih odnosa.
Kumulacija diplomatskih i konzularnih funkcija
Konzularni dunosnik moe, uz saglasnost drave domadina, biti od svoje zemlje ovlaten da
obavlja diplomatske radnje, ukoliko u toj zemlji nema diplomatske misije. Meutim, obavljanje
diplomatskih radnji ne daje mu pravo na diplomatske privilegije i imunitete. S druge strane,

42

diplomatska misija moe obavljati konzularne funkcije a u takvom sluaju osoblje diplomatske
misije zadrava diplomatske povlastice i imunitete.
Konzularne funkcije
Konzul obavlja mnotvo nepolitikih i tehnikih funkcija koje su vrlo znaajne za odravanje
meudravnih odnosa. Njegove funkcije se prvenstveno sastoje u:

zatiti interesa njegove drave u zemlji u kojoj je angairan, a posebno interesa svojih
dravljana, kao i interesa pravnih lica iz svoje drave;
unapreenju trgovakih, ekonomskih, kulturnih i naunih odnosa dvaju zemalja i
unapreenju uzajamnih prijateljskih odnosa;
izdavanju viza i odgovarajudih isprava osobama koje ele putovati u njegovu dravu;
konzul obavlja i sve druge funkcije koje mu njegova drava povjeri, a koje nisu
zabranjene propisima drave domadina i kojima se ona ne protivi.

Konzularno podruje je teritorija na kojoj konzularni ured obavlja svoje funkcije. Ako postoji
samo 1 konzularni ured, onda njegovo podruje obuhvata cijelu dravu u kojoj je ured
ustanovljen. Ako ureda ima vie, uz saglasnost drave domadina odreuje se konzularno
podruje za svaki ured.
ef konzularnog ureda i drugi konzularni funkcioneri.
Prema obiajnom pravu potvrenom Konvencijom iz 1963, efovi konzularnih ureda dijele se na
4 razreda (klase) i to: generalni konzuli; konzuli; vicekonzuli i konzularni agenti. Prema razredu
efa, i konzularni uredi nose nazive generalni konzulat, konzulat, vicekonzulat i konzularna
agencija.
efa konzularnog ureda imenuje njegova drava, uz odobrenje drave primateljice, slino kao i
kod efova diplomatskih misija. Naime, matina drava izdaje efu konzularnog ureda patentno
(ili proviziono) pismo u kome potvruje njegovo svojstvo efa konzularnog ureda i navodi
osnovne podatke o njemu i njegovom bududem uredu. To pismo se dostavlja dravi primateljici.
Po prijemu patentnog pisma drava domadin izdaje egzekvaturu, tj. odobrenje imenovanom
efu konzularnog ureda da obavlja svoje funkcije. Ona moe, bez obrazloenja, odbiti da izda
egzekvaturu, a moe je i naknadno povudi i u takvom sluaju se dotina osoba prestaje smatrati
lanom konzularnog osoblja.
Svi efovi konzularnih ureda u jednom gradu ine konzularni kor (zbor) kojeg predvodi duajen
(doyen) prilikom ceremonijalnih funkcija. Doyen je ef konzularnog ureda u najviem razredu u
tom mjestu, koji tu funkciju obavlja najdue bez prekida. Ostali dobivaju rang prema razredu i
datumu izdavanja egzekvature.
Drava moe imenovati vie konzularnih dunosnika, a drava primateljica moe zadrati pravo
da izdaje egzekvature svakom pojedinano. Ukoliko ne postoji izriit sporazum o broju
administrativnog i tehnikog osoblja, drava primateljica moe zahtijevati da se taj broj krede u
43

granicama koje ona smatra normalnim, uzimajudi u obzir sve okolnosti i potrebe konzularnog
ureda.
Funkcije lanova konzularnog ureda prestaju: (a) opozivom od strane matine drave
(tj.notifikacijom dravi domadinu da su funkcije te osobe prestale), (b) povlaenjem
egzekvature, (c) notifikacijom od strane drave domadina da je dotinu osobu prestala smatrati
lanom konzularnog osoblja.
Konzuli po zvanju i poasni konzuli.
Konzuli po zvanju su osobe kojima je to iskljuivo zanimanje. Oni naelno trebaju biti dravljani
zemlje koja ih upuduje. Izuzetno, mogu biti i dravljani druge zemlje (ukljuujudi i zemlju
domadina), ali uz saglasnost drave primateljice koju ona moe povudi u svakom trenutku.
Poasni konzuli imenuju se meu osobama stalno nastanjenim u konkretnoj dravi. Obavljanje
konzularnih funkcija njima nije glavno zanimanje, niti iskljuivi izvor prihoda. Poasni konzularni
dunosnici su preteno osobe slobodnih zanimanja, a za konzularnu slub ne moraju dobivati
naknadu od drave koja ih je imenovala. Te se osobe prihvataju dunosti radi dutvenog ugleda
ili u njoj nalaze svoj profesionalni interes.
Konzularne prostorije, arhive i dokumenti.
Konzularne prostorije koje se koriste iskljuivo za potrebe rada su nepovredive. U sluaju poara
ili druge nesrede, moe se pretpostaviti pristanak efa konzularnog ureda za ulazak u te
prostorije. Drava domadin duna je preduzeti sve mjere zatite prostorija konzularnog ureda
od nasilnog ulaska i uznemiravanja. Isto se odnosi i na konzularni ured kojim upravlja poasni
konzularni dunosnik.
Konzularni arhiv i dokumenti su nepovredivi u svako vrijeme i bez obzira na mjesto na kome se
nalaze. Pritom je poasni konzularni dunosnik duan konzularni arhiv i dokumente odvojiti od
ostalih svojih dokumenata.
Konzularne prostorije i imovina u njima, kao i prevozna sredstva konzularnog ureda, ne mogu
biti predmetom bilo kakve rekvizicije. Izuzeti su od svih poreza i drugih davanja, osim davanja za
posebne usluge. Konzularne prostorije, imovina i arhiv tite se i u sluaju prekida konzlarnih
odnosa, pa ak i u sluaju oruanih sukoba.
Na konzularnom uredu, ulaznim vratima prostorija, rezidenciji efa konzularnog ureda, te na
njegovom vozilo kad se ono koristi u slubene svrhe, moe se isticati grb i zastava matine
drave. Isto vai i za poasnog efa konzularnog ureda.
Sloboda komuniciranja.
Propisi o slobodi komuniciranja jednaki su kao i u sluaju diplomatskih misija. Znaajna razlika je
u tome to ako nadleni organi drave domadina imaju ozbiljnog razloga da vjeruju kako
konzularna valiza sadri druge predmete osim dopisivanja, dokumenata i predmeta
namijenjenih slubenoj upotrebi, oni mogu zahtijevati da valizu u njihovom prisustvu otvori
44

ovlateni predstavnik drave o ijem konzularnom uredu se radi. Ako on to odbije, valiza se
mora vratiti u mjesto odakle je upudena.
Konzularni dunosnici imaju pravo na svom konzularnom podruju komunicirati i kontaktirati sa
dravljanima svoje zemlje. Ako je strani dravljanin uhapen ili zadran na bilo koji nain, na
njegov zahtjev se bez odlaganja o tome mora obavijestiti nadleni konzularni ured njegove
zemlje. Konzularni dunosnici imaju pravo takvu osobu posjedivati i sa njom odravati kontakte,
te preduzimati sve mjere za pravno zastupanje svojih graana.
Povlastice i imuniteti konzularnih dunosnika.
Beka konvencija iz 1963.godine donijela je odreene minimalne norme iz ove oblasti, a drave
mogu na bilateralnoj osnovi ugovoriti i vedi obim njihove zatite. Prema Konvenciji, drava
domadin ima opdenitu obavezu zatite konzularnih funkcionera i postupanja prema toj osobi sa
potovanjem.
Konzularni funkcioneri i radnici ne podlijeu krivinoj nadlenosti sudskih i upravnih organa
drave domadina za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. To se odnosi i na poasne
konzule. Ali za sva ostala djela, uz odreena ogranienja konzularni dunosnik je krivino
odgovoran. Moe biti uhapen i pritvoren samo u sluaju poinjenog tekog krivinog djela i to
samo u provoenju odluke nadlenog suda. Dakle, ne moe biti uhapen na osnovu odluke
policije ili upravne vlasti. Sudski postupak protiv konzularnog funkcionera moe se provoditi i za
ostala krivina djela, ali se pritom on brani sa slobode i to sve do izricanja konane presude. U
sluaju hapenja ili pritvaranja lana konzularnog osoblja, to se odmah notificira efu
konzularnog ureda, odnosno matinoj dravi pritvorenog. Sva navedena ogranienja ne odnose
se na poasnog konzula, koji je u vedini sluajeva dravljanin drave u kojoj se nalazi konzularni
ured.
Konzularni funkcioneri i radnici, ukljuujudi i poasne, izuzeti su i od nadlenosti graanskih,
sudskih i upravnih organa za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. To izuzede se ne
odnosi na graanske tube pokrenute na osnovu ugovora koje je konzularni funkcioner ili radnik
sklopio u svojstvu fizike osobe, te u sluaju kad treda osoba podnese graansku tubu za
naknadu tete nastalu saobradajnim udesom koji je izazvalo neko prevozno sredstvo
konzularnog ureda.
lanovi konzularnog ureda mogu biti pozvani da svjedoe u sudskom i upravnom postupku, ali
nisu duni da svjedoe o injenicama koje se odnose na obavljanje njihovih funkcija i nisu duni
pokazati dokumente i slubenu prepisku koja se na to odnosi. To se odnosi i na poasne
konzule. Meutim, konzularni funkcioneri po zvanju mogu odbiti da svjedoe i o drugim
injenicama, a ostali konzularni radnici ukljuujudi i poasne konzularne funkcionere, ne smiju
odbiti svjedoenje o injenicama koje se ne odnose na obavljanje njihovih funkcija.
Kao i kod diplomata, matina drava se moe odredi povlastica i imuniteta za bilo kog
konzularnog funkcionera. To odricanje mora biti izriito i u pisanoj formi.
45

Ako sam konzularni funkcioner ili radnik pokrene postupak o nekom pitanju u kome bi inae
uivao imunitet, on se na taj imunitet ne moe vie pozivati u pogledu bilo kojeg protivzahtjeva
vezanog za glavni zahtjev. Odricanej od imuniteta u postupku ne obuhvata i odricanje imuniteta
u pogledu izvrenja presude, za to je potrebno posebno odricanje.
Konzularni dunosnici po zvanju ne smiju u dravi primateljici obavljati bilo kakvu profesionalnu
djelatnost u svrhu sticanja line zarade. To se ne odnosi na konzularne radnike, posluno
osoblje i lanove njihovih porodica, ali im se u pogledu takve djelatnosti ne priznaju nikakve
povlastice i imuniteti.
Fiskalna izuzeda, izuzeda od carina i carinskog pregleda, nasljeivanja i linih davanja ureena su
kao i za lanove diplomatske misije prema Bekoj konvenciji iz 1961.
Meutim, lanovi porodice poasnih konzularnih dunosnika prema Konvenciji iz 1963.godine,
ne uivaju nikakve olakice, povlastice i imunitete.

46