Professional Documents
Culture Documents
Majanski Kalendar I Transformacija Svijesti
Majanski Kalendar I Transformacija Svijesti
itanje ove knjige bilo je snano i stimulativno iskustvo. Na svakoj stranici nalaze se prodorni
i snani uvidi koji rasvjetljuju najdublje misterije ljudske povijesti i evoluciju ljudske svijesti."
dr. Michael E. Sal la, Centar za globalni mir
Callemanova knjiga o majanskom kalendaru moe svakog tko je proita podii na novu razinu
razumijevanja."
dr. Jos Argelles, autor knjige Time and Technosphere"
Proroanski majanski kalendar nije povezan s gibanjem planetarnih tijela. On funkcionira kao metafizika mapa evolucije svijesti i
biljei tijek duhovnog vremena, pruajui tako uvid u novu znanost o vremenu.
Kalendar je povezan s devet ciklusa stvaranja, od kojih svaki predstavlja devet razina svijesti ili devet podzemnih svjetova na
majanskoj Kozmikoj piramidi. Carl Johan Calleman pomou empirijskog istraivanja pokazuje kako ta piramidalna struktura
razvoja svijesti moe objasniti posve razliite pojmove kao to su zajedniko podrijetlo svjetskih religija i suvremene pritube da
vrijeme prolazi sve bre. itatelji e saznati da se vrijeme ubrzava jer iz materijalistikog Planetarnog podzemnog svijeta
prelazimo na novu i viu frekvenciju svijesti - Galaktiki podzemni svijet - kako bismo se pripremili za konanu Univerzalnu razinu
svjesnog prosvjetljenja. Majanski kalendar i transformacija svijesti predstavlja nam majanski kalendar kao duhovno pomagalo koje
nam pomae u boljem razumijevanju prirode svjesne evolucije u ljudskoj povijesti i daje nam konkretne korake pomou kojih se
moemo uskladiti s tim rastom prema prosvjetljenju.
Sadraj
Predgovor Josa Argellesa
Uvod
1
2
3
4
5
6
Ostavtina Maja
15
Trinaest neba
30
45
69
89
Tzolkin
116
131
8
9
151
169
D o d a t a k A: Ekonomski ciklusi
188
200
kalendara
D o d a t a k C: Naite svoj datum roenja
215
u majanskom kalendaru
D o d a t a k D: Rat Zapada protiv Iraka
218
Pojmovnik
223
Bibliografija
239
Internetske stranice
242
Predgovor
Od harmonine konvergencije 16. i 17 kolovoza 1987. godine
i izlaska moje knjige The Mayan Factor:Path Beyond Techno
logy ( Majanski faktor: Put izvan tehnologije), diljem planeta
proirilo se zanimanje za Maje i njihov kalendar. Ne samo da
su objavljene brojne knjige nego je i tradicionalno majansko
poimanje vremena ponovno zaivjelo, naroito kroz djela Ale
andra Oxlaja (Cerillo) iz Maja Quichea u Gvatemali i kroz rad
Hunbatz Mena iz Maja Yucateca. Dublji razlog tom zanimanju
lee u skorom dovrenju majanskog ciklusa od trinaest baktuna na zimski solsticij 2012. godine. Svijest o tom odreenom
datumu djeluje kao signal u ljudskoj DNK i stvara takav interes
i entuzijazam za majanski kalendar, to se vidi, primjerice, i u
knjizi Johna Majora Jenkinsa Maya Cosmogenesis 2012 (Majanska kozmogeneza 2012.).
Ova knjiga Carla Johana Callemana slijedi put njegove ranije
knjige The Mayan Factor (Majanski faktor): radi se o dubokom
filozofskom preispitivanju i tumaenju majanskog kalendara,
koji se tako pretvara u vodia kroz konanu fazu ciklusa od
trinaest baktuna. Calleman pokazuje da je majanski kalendar
zapravo polivalentan sustav koji obuhvaa duboku filozofiju
prirode i prirodnih ritmova, to se moe iskoristiti za analizu
povijesnih dogaaja. Calleman je vrlo svjestan religijskih i te
olokih implikacija svojih interpretacija. Jedna od njih potjee
od zloglasnog spaljivanja majanskih tekstova, to su ga 1562.
godine proveli krani. Kao to Calleman pie u etvrtom po
glavlju,
Via perspektiva koju daje majanski kalendar... ne moe se pre
tvoriti u novu dogmu... Majanski kalendar daje mogui okvir
za zajedniko istraivanje pojedinaca koji potuju doprinose
i stajalita drugih. Pravilno protumaen, majanski kalendar
nema veze s bilo kojom vrstom fundamentalizma, tj. vjerova-
nja da postoji samo jedna religija koja zna cijelu istinu. Zato su, na
alost, katoliki sveenici spaljivali knjige Maja: one su bile prijetnja
monopolu na istinu kojeg je katolianstvo tada nastojalo uspostaviti.
Meutim, danas se sve vie ljudi odmie od organiziranih religija i
sami trae istinu. To olakava ponovno buenje zanimanja za ma
janski kalendar medu svima koji tee jedinstvu ovjeanstva.
Takvo je stajalite posve ekumensko i univerzalno te govori o du
hovnoj prirodi majanskog kalendara. Takoer govori o Callemanovom fascinantnom radu na stvaranju sinteze duhovne povijesti o
vjeanstva - povijesti ljudskog uma - i na analiziranju sadanjosti i
budunosti, utemeljnom na strogom potivanju Dugog odbrojavanja,
ukljuujui i vrijednosti tuna od 360 dana. Jednako je fascinantna i
Callemanova analiza i interpretacija trinaest baktuna kao izmjene
dana i noi i tumaenje njihove povezanosti s kozmologijom Trinaest
neba. Njemu je u tom smislu jasno da prolazimo kroz Galaktiki pod
zemni svijet i 2011. godine ulazimo u Univerzalni podzemni svijet.
No, najvanije je to Calleman vidi kako se ovjeanstvo, s priblia
vanjem 2012. godine, duhovno budi. U devetom poglavlju pie: ,,S
obzirom na nae poznavanje majanskog kalendara, nema sumnje da
e s pribliavanjem datuma dovrenja kozmikog plana rasti i broj
prosvijetljenih ljudi. Majanski nam kalendar dokazuje da povijest
prua veliku nadu ovjeanstvu."
U Callemanovom radu zanimljivo mi je i njegovo podravanje pre
mise iz knjige The Mayan Factor, a to je zanemarivanje majanske
civilizacije i kalendara u analizi povijesti ovjeanstva. Calleman je
uspio iz svoje perspektive preispitati dubine majanskog kalendara
i tako pokazati njegovu temeljnu duhovnu i mentalnu prirodu, to
pridonosi tako potrebnom ujedinjenju. to je jo vanije, Calleman
majanski kalendar promatra u odnosu na boanski ili kozmiki plan.
U devetom poglavlju pie: Majanski je kalendar i dalje najvanije
pomagalo za prouavanje kozmikog plana."
Takoer je zanimljivo kako majanski kalendar u Callemanu budi cje
lovito i globalno razumijevanje svih nas. Iako se moj rad u nekim
stavkama razlikuje od Callemanovog - a vano je biti otvoren i neu-
Uvod
Majanski kalendar dijeli mnoge poruke s drugim duhovnim
tradicijama, kao to su, Svi smo Jedno", ivot ima svrhu" i
Bog je ljubav." Ipak, ne smijemo previdjeti da on nosi jedin
stvenu poruku: Postoji rok za stvaranje prosvijetljenog Zlatnog
doba na kraju vremena", i u tom procesu moramo sudjelovati
svi. To je kljuna poruka majanskog kalendara koju danas treba
usvojiti. Mnoga iskrivljenja i nesporazumi, kao i opi skeptici
zam prema proroanstvima, do sada su mnogima bili prepreka
u razumijevanju boanskog vremenskog plana.
Tipini nesporazum je u tvrdnji da je majanski kalendar vaan
samo onima koji se bave majanskom kulturom. Naravno, dre
vne Maje bili su prvi narod koji je razvio i prouavao kalendar
predstavljen u ovoj knjizi, i za to im treba odati poast. Meu
tim, dananje zanimanje za antropologiju i drevne kulture nije
dovoljan razlog za prouavanje majanskog kalendara - izvora
proroanstava koja se tiu svakog lana nae vrste. Majanski
kalendar nosi univerzalnu istinu, a nju je u dananje vrijeme
vanije prouavati nego to je bilo u doba Maja. Ova je knjiga
rezultat mojih napora u traenju te univerzalne istine u sustavu
majanskog kalendara i predstavljanju iste na nain relevantan
za suvremenog ovjeka. Nadam se da u pokazati kako ovaj
kalendar rasvjetljuje brojne druge religije i filozofske tradicije
koje su se pojavile na naem planetu.
Majanski kalendar je tradicija proricanja. Proricanje ili sposo
bnost predvianja budunosti vjetina je koja je izazivala ra
zliite reakcije u raznim dijelovima svijeta. Astrologija, kabala,
numerologija i tarot primjeri su pomagala za proricanje koja
su koristili i obini ljudi i vladari, u prolosti i u sadanjosti.
Djela Nostradamusa, Edgara Caycea, Otkrivenje, kriptogrami
u Biblijskom kodu" i proroanstva plemena Hopi tumaeni
su bezbroj puta, a svaka interpretacija, navodno, otkriva njiho
vo pravo, skriveno znaenje. Za veinu tih izvora ne moemo
Vladajue boanstvo
Vremensko razdoblje
Povijesni datumi
Xiuhtecuhtli
3115.-2721.pr.Kr.
1500. pr.Kr.
Cinteotl
749. - 355 pr. Kr.
Zapoteci u Oaxaci,
prvi Tzolkin u Monte Albanu.
Tlaloc
355. pr.Kr.-40.
Quetzalcoatl
40. - 434.
100.
Tezcatlipoca
434. - 829.
434.
700.
800.-830.
Tlaltecuhtli
2721.-2326. pr.Kr.
Chalchiuhtlicue
2326.-1932. pr.Kr.
Tonatiuh
1932.-1538. pr.Kr.
Tlaoceotl
1538.-1144. pr.Kr.
Mictlantechutli
1144.-749. pr.Kr.
843.
Yohualticitl
829.-1223.
Tlahuizcalpantecuhtli
1223.-1617.
Ometeotl
1617.-2011.
909.
1223.
1223.
1368.
1504.
1519.
1521.
1697.
Ostavtina Maja
PRETKOLUMBOVSKA AMERIKA
Kada se po prvi put upoznamo s mitovima, legendama i kozmolokim idejama drevne zapadne hemisfere, moda bismo se mo
gli zauditi. Maje i Azteci opisivali su univerzum podijeljen na
Trinaest neba i Devet podzemnih svjetova, s ime se suvremeni
ovjek teko moe poistovjetiti. Mnogi to prvenstveno vide kao
praznovjerje i filozofiju primitivnih i neukih naroda. Ipak, Maje
nas ne prestaju fascinirati. Mnogi ljudi duboko u sebi imaju osje
aj da je taj narod imao znanja koje naa suvremena civilizacija
nema. Susretat emo se s njima sve dok od njih ne nauimo sve
to moemo. Ipak, velika veina ljudi nije dovoljno spremna ra
zumjeti taj drevni srednjoameriki pogled na svijet, stoga trae
znanje na mjestima na kojima ga ne moe nai.
Kako bismo se onda trebali pripremiti za usvajanje znanja pretkolumbovske Amerike? Odgovor je jednostavan: kroz prouavanje
Svetog kalendara ili tzolkina. Sveti kalendar je glavni ulaz u zna
nje naprednih civilizacija koje su postojale u zapadnom svijetu
prije dolaska Europljana. Ako reaktiviramo to dugo potiskivano
znanje, moemo doi do komadia kozmike slagalice koji nudi
Srednja Amerika. Sveti kalendar je klju ujedinjenja raznolikih
ivotnih stavova ovjeka suvremenog svijeta i pomae u usklai
vanju nae intuicije s naom osobnom i kozmikom svrhom.
U drevnim je vremenima cijela regija od Meksika do Hondura
sa pripadala jednom kulturolokom kontekstu, kojeg arheolozi
esto nazivaju *mezoamerikim (slika 1.2.). Iako su Maje, Zapoteci, Mixteci, Tolteci, Teotihuacanosi i kasnije Mexice (poznatije
kao Azteci) uglavnom bili politiki odvojeni, umjetniki i drugi
utjecaji bili su im zajedniki (na poetku knjige nalazi se kratki
kronoloki pregled). Imali su snane trgovake veze i bili meu* Arheoloke pojmove Mezoamerika, mezoameriki zamijenili smo, radi jasnoe, nama bliskijim
pojmovima Srednja Amerika, srednjoameriki (nap. redaktora)
Slika 1.2. Karta srednjoamerike regije koja prikazuje podruja drevnih kultura i
dananje dravne granice
Slika 1.3 Stranica Venerinih tablica iz Codexa Dresdensisa - najbolji primjer majanskog kalendara koji je izbjegao spaljivanje panjolskih redovnika
MAJE U POVIJESTI
Vano je biti svjestan postojanja zajednikog okvira pretkolumbovskih civilizacija budui da se one esto opisuju kao mnotvo
vie ili manje izoliranih plemena. Takoer je vano razumjeti sre-
Slika 1.4 Karta Srednje Amerike i majanske regije s nekim od najvanijih drevnih
lokaliteta
Slika 1.5 Kralj Ah-Cacaw slavi poetak (9.13.0.0.0 8 Ahau) novog katuna u Tikalu
(692.). Majanski kraljevi-amani esto su na stelama prikazani kako slave poetke
novih svetih vremenskih ciklusa na Ahau dane
Slika 1.8 Model rotirajuih zupanika pokazuje kako se stvaraju razne kombi
nacije tzolkina (u ovom sluaju 1 Imix) od 20 dnevnih znakova i trinaest brojeva
Tablica tzolkina 1
Majanski dnevni znakovi
Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazatl
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Chuen
Eb
Ben
Ix
Men
Cib
Caban
Ktznab
Cauac
Ahau
Itzcuintli
Ozomatli
Malinalli
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Ollin
Tecpatl
Quiahuitl
Xochitl
Slika 1.9 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih dnevnih znakova na
lijevoj i odgovarajue azteke znakove na desnoj strani. Takoer je prikazano
trinaest brojeva s kojima se dnevni znakovi kombiniraju. Svaki dan ita se po
redoslijedu svog dnevnog broja (ili kina) u lijevom donjem kutu svakog broja ili
kao to je prikazano u Tablici tzolkina 2 (slika 1.10)
Tablica tzolkina 2
Majanski dnevni znakovi
Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/ Gospodar
No
Kia
Cvijet
Trinaest neba
DUGO ODBROJAVANJE I NJEGOV POETAK
Kako bismo razumjeli Sveti kalendar i njegovo dublje znae
nje, najlake je poeti s irim pregledom kalendarskog sustava
Maja.
Dugo odbrojavanje je naziv kronologije koju su Maje klasi
nog doba koristile kako bi pratile dugoroni tijek vremena.
Datumi na gotovo svim drevnim piramidama i stelama upi
sani su u skladu s Dugim odbrojavanjem. Dugo odbrojavanje
sastoji se od trinaest baktuna, od kojih se svaki sastoji od 400
tuna (1 tun = 360 dana). Tako jedan baktun iznosi 400 x 360 =
144 000 dana, tj. 394,3 Suneve godine. Danas se veina arhe
ologa slae da je poetni datum trinaest baktuna 11. kolovoz
3114. pr. Kr. Ako tom datumu dodamo trinaest baktuna, do
lazimo do 21. prosinca 2012. poslije Krista - kraja majanskog
kalendara. Taj datum pobudio je zanimanje ljudi irom svijeta,
jer se nalazi u bliskoj budunosti i puno se nagaa o tome to
e nam taj dan donijeti.
Vladajue azteko
boanstvo
Pripadajua
ptica
Faza
rasta
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
plavi kolibri
sjetva
Tlaltecuhtli,
bog zemlje
zeleni kolibri
Chalchiuhtlicue
boica vode
sokol
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
prepelica
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
jastreb
Mictlantechutli,
bog smrti
sova
Cinteotl,
bog kukuruza i hrane
leptir
Tlaloc,
bog kie i rata
orao
Quetzalcoatl,
bog svjetla
purica
10
Tezcatlipoca,
bog tame
rogata sova
11
Yohualticitl,
boica raanja
grimizni makao
12
Tlahuizcalpantecuhtli,
bog prije zore
ptica Quetzal
13
Ometeotl/Omecinatl,
dvojni bog-stvoritelj
papiga
nicanje
klijanje
proliferacija
pupanje
cvjetanje
ostvarenje
Slika 2.3 Chalchiuhtlicue, azteka boica ljubavi i vladarica treeg dana trecene.
Ovdje je prikazana kako raa djecu, to se moe vidjeti kao simbolika kvaliteta
dana kojim vlada
No, ima toga jo. Sumerani, koji su ivjeli na podruju dananjeg Ira
ka i smatraju se prvim graditeljima vie civilizacije na svijetu, poeli
su rabiti pismo nedugo prije pojave Dugog odbrojavanja, oko 3200.
pr. Kr. Poetak povijesne ere - razdoblja tijekom kojeg ovjek rabi pi
smo - podudara se s poetkom Dugog odbrojavanja. Kada je poelo
Prvo nebo Dugog odbrojavanja, 11. kolovoza 3114. pr. Kr., poela je
i ljudska povijest.
Drevni Egipani smatrali su da je ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egi
pta bio zapravo boanski in. Egipani su vrijeme raanja majanskog Dugog odbrojavanja vidjeli kao vrijeme kozmikog stvaranja
za koje su odgovorni bogovi, a to su stajalite kasnije dijelile i Maje.
Je li takvo slaganje egipatske i majanske kozmologije doista sluajno
ili postoji neki kozmiki plan koji upravlja povijesnim procesima na
Zemlji?
Kako bismo to otkrili, prvo emo se pozabaviti boanstvom koje
je vladalo na poetku Dugog odbrojavanja. Prema Hramu zapisa u
Palenqueu, Prvo nebo u Dugom odbrojavanju utvrdio je Prvi otac,
koji je potom digao Drvo svijeta i tako utvrdio etiri smjera. Prema
Mexicama (slika 2.5), bog vatre i vremena Xiuhtecuhtli, koji je imao
enski i muki aspekt, bio je vladar Prvog neba. Xiuhtecuhtli je, kao i
Prvi otac kod Maja, bog prokreacije, postojao je od poetka vremena
i donio svjetlo u tamu.
Prve civilizacije pojavile su se prije pet tisua godina posve iznena
dno, i to ve dugo zbunjuje povjesniare. No, ako smo voljni prihvati
ti postojanje kozmikog plana, ova iznenadnost uope nije neobina.
Pojavu ljudske civilizacije najbolje objanjavaju energije tog vremena
prikazane u likovima boanstava majanskog kalendara. Dakle, izne
nadnu pojavu prvih razvijenih civilizacija moemo shvatiti kao prvi
korak u evolucijskom procesu, koji se nastavio tijekom trinaest baktuna Dugog odbrojavanja. Prvo od Trinaest neba samo je zasadilo
sjeme ljudske civilizacije koja je, potom, nakon trinaest koraka uro
dila plodom, tj. dola do ostvarenja. Maje su taj proces simbolizirale
stepenicama sedmerokatnih piramida (slika 2.6), kao to je Piramida
visokog sveenika u Chichen Itzi.
Vladajue azteko
boanstvo
Nebo
br.
Nebo
poinje
Nebo
zavrava
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
3115. pr.Kr.
2721. pr.Kr.
Tialtecuhtli,
bog zemlje
2721.pr.Kr.
Chakhiuhtlicue,
boica vode
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
1932. pr.Kr.
1538. pr.Kr.
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
1538. pr.Kr.
1144. pr.Kr.
Mictlantechutli,
bog smrti
1144. pr.Kr.
Cinteotl,
bog kukuruza i hrane
Tlaloc,
bog kie i rata
40.
Quetzalcoatl,
bog svjetla
40.
434.
Tezcatlipoca,
bog tame
10
434.
829.
Yohualticitl,
boica raanja
11
829.
1223.
Tlahuizcalpantecuhtli,
bog prije zore
12
1223.
1617.
Ometeotl/Omecinatl,
dvojni bog-stvoritelj
13
1617.
2011.
Slika 2.5 Vladajua boanstva Trinaest neba Velikog ciklusa i njihovo (ispravlje
no) trajanje po gregorijanskom kalendaru
Slika 2.6 Prolazak kroz Trinaest neba, simboliziran uspinjanjem i silaskom po sedmerokatnoj piramidi
Nebo/
f a z a rasta
Vladajue azteko
boanstvo
Vremensko
razdoblje
Razvoj
Nebo 1
sjetva
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
Nebo 3
nicanje
Chalchiuhtlicue,
boica vode
2326.-1932.
pr. Kr.
Nebo 5
klijanje
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
Nebo 7
proliferacija
Cinteotl,
bog kukuruza i hrane
Nebo 9
pupanje
Quetzalcoatl,
bog svjetla
40. - 434.
Nebo 11
cvjetanje
Yohualticitl,
boica raanja
829.-1223.
Nebo 13
ostvarenje
Ometeotl/Omecinatl,
dvojni bog-stvoritelj
1617.-2011.
Slika 2.7 Koraci u razvoju pisane komunikacije neparnih Neba Velikog ciklusa
VJETROVI POVIJESTI
Kao to smo prije spomenuli, prve patrijarhalne civilizacije s pi
smom, vladarima, velikim graevinama i religijskim vjerovanjima
u boga stvoritelja pojavile su se na poetku Velikog ciklusa. To se
dogodilo u regiji Plodnog polumjeseca", koja se prostirala od Egi
pta, preko Sirije i Izraela, do Mezopotamije. U prvoj polovici Velikog
ciklusa to je podruje prednjailo u civilizacijskom razvoju.
Tek na poetku Sedmog od Trinaest neba Velikog ciklusa (u 749. pr.
Kr.) pojavila se nova civilizacija na 12 istono. Znak civilizacijskog
buenja, potaknutog Sedmim nebom, etruanski je izum pisma u
sjevernoj Italiji (vidi sliku 2.7.). Otprilike u isto vrijeme, uspostavlje
ne su prve vrste naseobine na Palatinu, to se odraava u mitskoj
godini osnivanja Rima, 753. pr. Kr. Meu Mexicama se ponekad
tvrdi da Sedmim nebom vlada Tonacatecuhtli /Tonalaciuatl, muko/
ensko dvojno boanstvo koje ljudima daje namirnice za ivot, a po
nekad se vladarom tog Neba naziva Cinteotl, bog kukuruza i hrane.
Godine 434. poelo je Deseto nebo (slika 3.5.). Iste je godine Ati
la postao voom Huna, nomadskog naroda iz srednje Azije. Meu
suvremenicima nije mu bilo ravnog. Kada je zapoeo novi baktun,
on je poeo s istoka napadati srednju Europu i potaknuo germanska
plemena na ruenje Rima, to je, s poetkom novog Neba, dovelo do
propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Moda ve sumnjamo u utjecaj
energija Trinaest neba na uspone i padove velikih civilizacija. Razdo-
Slika 3.9 Stvoriteljski par Ometeotl i Omecinatl, bog i boica dvojnosti, vladari
Trinaestog neba.To dvojno boanstvo simbolizira polaritet yina i yanga, koji se u
ovom Nebu utvruje.
crte koja planet dijeli na pola i koja je dio Drveta svijeta, zbog ega su
promjene energija majanskog kalendara na tom podruju osobito ja
sno vidljive. Tree, budui da se majanski kalendar na tim podruji
ma nije rabio, svakako se ne radi o nekakvom obliku sugestije, nego
o objektivnim rezultatima vjetrova koje stvara Drvo svijeta.
Ako napravimo saetak svih gibanja na smjenama baktuna Velikog
ciklusa, dolazimo do vrlo jasnog obrasca vjetrova povijesti, prikaza
nog na slici 3.10. Moemo vidjeti kako neparna Neba favoriziraju gi
banja koja se od 12 istono kreu prema istoku i zapadu, dok parna
Neba favoriziraju gibanja prema toj zemljopisnoj duini.
Tako smo potvrdili srednjoameriku predodbu o Nebima, ija bo
anstva vladaju vjetrovima koji slijede etiri smjera. Iz snanih mi
gracijskih tendencija sa slike 3.10 moemo zakljuiti kako se ini da
razliite vrste energija dominiraju parnim i neparnim Nebima.
Nebo
br.
Vremensko
razdoblje
Naseljavanje Rima
355.-335. pr.Kr.
40. - 60.
10
434. - 454.
11
829. - 849.
12
1223.-1243.
13
1617.-1637.
Gibanja
s istoka
Slika 3.11 Globalno polje stvaranja tijekom vladavine (A) neparnih Neba i (B)
parnih Neba
Slika 3.12 Vuotanov kri ili Sunev kota (Bronano doba - Kivik, vedska)
Globalni mozak
Ljudski mozak
Zapadna hemisfera
Lijeva polutka
(analiza i logika)
Istona hemisfera
Desna polutka
(sinteza i intuicija)
Njemaka
Hipotalamus
(sredinja koordinacija)
Italija
Hipofiza
(sredinja koordinacija)
Nordijske zemlje
Epifiza
(praenje svjetla)
Sredinja Afrika
Mali mozak
(voljno kretanje i emocije)
Havajski otoci
Oi
(vid)
Sfera
Frekvencija
Magnetopauza
60 000 km
0.8 Hz
25 000 km
2 Hz
12 000 km
4 Hz
Zemljina kora/plat
6.370 / 6.360 km
7.5 Hz
Vanjska jezgra
3 500 km
13.5 Hz
Unutarnja jezgra
1 200 km
40 Hz
Slika 3.15 Promjeri sfera koje okruuju sredite Zemlje s odgovarajuim frekven
cijama stojnih krunih elektromagnetskih valova
Tip vala
Mentalno stanje
Frekvencija
delta
duboki san
1 - 4 Hz
theta
4 - 7 Hz
alfa
oputanje, meditacija
7 - 13Hz
beta
mentalna koncentracija
13 - 40 Hz
KALDEJSKO-IDOVSKO-KRANSKA TRADICIJA
Nae istraivanje utjecaja Trinaest neba na religije poinje s tradici
jom koja je privukla najvei broj pristalica. To je takozvana kaldejsko-idovsko-kranska tradicija (Kaldeja je biblijsko ime za Sumer),
koja je tijekom vremena dominirala ne samo zapadnim svijetom ve
i drugim zemljama. Ovu tradiciju pokretala je serija impulsa, od ko
jih je svaki razvio vlastiti nain izraavanja. U praenju povijesnog
razvoja te tradicije, koja je paralelna razvoju pisma, ponovno se kon
centriramo na neparna Neba, budui da na njih zamjetno utjee kre
ativna polarnost yina i yanga. Na slici 4.1. ta je tradicija fokusirana
na sredite oko simetrale koja dijeli istonu i zapadnu hemisferu iako
potjee iz istonijih krajeva. Teko je sa sigurnou govoriti o ljud
skim religijama prije Velikog ciklusa jer ne postoje povijesni zapisi iz
tog vremena. Znamo da se ideja o Bogu Stvoritelju pojavila u Prvom
nebu Velikog ciklusa. Ve tada su Sumerani tovali svemonog Boga
po imenu An.
U drevnom Sumeru, on je dijelio svoje mjesto s brojnim etvenim,
kunim i ostalim bogovima.
Od biblijskih patrijaraha, koji su tijekom Treeg neba donijeli vje
ru u jednog Boga iz Kaldeje u Kanaan, saznajemo kako je proireni
sumerski panteon izgubio veinu svoje prvobitne uloge. Tek s Mojsi
jem (u rezonanci s Petim nebom) i Deset zapovijedi pojavila se konzistentna monoteistika religija. Prva zapovijed je: ,,Ja sam Gospodin
Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene." Iako ona izraava isti mo
noteistiki princip, ograniena je jer se odnosi samo na idove. Bog
je bio Bog idova, a njih nije zanimalo vjeruju li drugi u Njega. Ta se
zapovijed odnosi na idove, izabrani narod.
Slika 4.1 Evolucija povijesnih religija, osobito tijekom neparnih Neba Velikog ci
klusa (vidi i sliku 4.6.)
KRANSTVO U KONTEKSTU
Kranstvo se osobito irilo tijekom neparnih Neba, onih kojima
dominira Drvo svijeta, Nevidljivi kri Neba (vidi sliku 3.11a). Ne
iznenauje da su tijekom kasnijih Neba Velikog ciklusa pape, Cal
vin i Luther (svi ispod simetrale) formulirali najutjecajnije doktrine
u kranstvu. Zbog kreativnih tendencija pod utjecajem Nevidlji
vog kria te su se doktrine prvi put pojavile na njegovim krakovima
i irile se dalje. Kranska crkva zapravo nije irila kri - Nevidljivi
ZAPADNJAKE RELIGIJE
Religijska vjerovanja zapadne hemisfere takoer pokazuju promjene
u razvoju tijekom Velikog ciklusa. Najstarija poznata srednjoamerika kultura - kultura Olmeka iz Meksikog zaljeva - poela je cvasti
na poetku Petog neba. Sam tzolkin je poznat iz sredinje toke Se
dmog neba. Tzolkin se zatim pojavio u obliku eksplozije religijskih
promiljanja (slika 4.5), koju povjesniari nazivaju aksijalno doba.
Najstariji primjer koritenja Svetog kalendara potjee iz 600. godine
pr. Kr. sa zapotekog lokaliteta u meksikom gradu Oaxaci. idovi su
Tablica tzolklna 3
Majanski dnevni znakovi
Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazatl
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Itzcuintli
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Ben
Ix
Men
Cib
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Ahau
Quiahuitl
Xochitl
Slika 4.5 Osnovni uzorak sedam Dana i est Noi sastavni je dio boanskih ener
gija tzolkina.Taj se uzorak moe primijeniti i na nekoliko drugih ciklusa stvaranja,
kao to je trinaest baktuna (260 katuna, izraenih kao gregorijanske godine) Veli
kog ciklusa, prikazanih na ovoj slici
doli do spoznaje da postoji samo jedan Bog koji vlada svime u isto
vrijeme kada su Srednjoamerikanci poeli biljeiti prolazak vreme
na. Ta zemljopisna podjela znanja povezana je s injenicom da kroz
holografsku rezonancu lijeva modana hemisfera prepoznaje linear
no vrijeme i uzrono-posljedini slijed.
Kasnije se razvio kult Pernate zmije (kod Maja Kukulcan, a kod Mexica Quetzalcoatl), i to preteito tijekom dana Devetog i Jedanaestog
neba. tovanje tog boanastva postalo je dominantno u ogromnom
gradu Teotihuacanu, izvan dananjeg Mexico Cityja, gdje je posebni
hram bio posveen Pernatoj zmiji. Devetim nebom, tijekom kojeg se
i u Starom svijetu pojavilo kranstvo, vladao je Quetzalcoatl. Nakon
propasti Teotihuacana i klasine majanske kulture, kult Quetzakoatla postao je vrlo izraen tijekom Jedanaestog neba, kada je bio i
zvanina religija u Chichen Itzi i toltekom gradu Tuli.
Ne iznenauje to se kult Quetzalcoatla razvio tijekom neparnih
Neba, budui da je to boanstvo predstavljalo svjetlosni aspekt u du
alnosti yina i yanga tih Neba. Pernata zmija simbol je dvojnosti koja
odrava podjelu izmeu svjetla i tame: na neki nain, ta je dvojnost
svorila svjetlo.Veina mitova o Drvetu svijeta, ukljuujui nordijske
i idovske, govore o zmiji koja se penje i sputa niz Drvo svijeta, a u
brojnim kulturama zmija je simbol dualnosti.
Pretpostavljam da je za Maje Pernata zmija bila slian simbol ener
gije koja se uvija oko debla Drveta svijeta (koje se nalazi na simetrali
od 12 istono) tijekom neparnih Neba, dok svjetlo pada na zapadnu
hemisferu (otuda korijene vue i srednjoameriko proroanstvo,
koje govori da e se Quetzalcoatl vratiti s istoka). Budui da je kult
Quetzalcoatla najvie napredovao tijekom neparnih Neba i prvi se
put jasno pojavio na poetku Devetog neba, esto se izjednaavao s
Isusom, tj. nagaalo se da se radi o utjelovljenjima svjetlosnog prin
cipa koji se pojavio tijekom tog razdoblja. Iz nae sadanje perspekti
ve, to stajalite ima smisla.
Za razliku od toga, Azteci, koji su doli u Meksiko sa sjevera, tijekom
noi Dvanaestog neba, mislili su kako ive u vremenu kojim vlada
tama. U njihovoj eri nije bilo mogue boansku realnost sagledati s
jasnoom kakvu su imali njihovi prethodnici - Maje. Ipak, Azteci su
ISTONJAKE RELIGIJE
Na istonoj je hemisferi sredina Velikog ciklusa dala mnoga inovati
vna religijska promiljanja (slika 4.1). Otprilike u to vrijeme, zaete
su filozofije budizma, konfucijanizma, zoroastrizma, dainizma, taoizma i hinduski koncept reinkarnacije. Datumi roenja Konfucija i
Buddhe tono su na sredini Velikog ciklusa - 551. i 552. godine pr.
Kr. ak i ako su ti datumi mitski, ipak pokazuju barem podsvjesnu
spoznaju njihovih sljedbenika da se radi o vanoj toki u vremenu
(slika 4.6).
Openito govorei, budizam i druge vane istonjake religije razvi
jale su se tijekom Velikog ciklusa. U ulozi koju igra jedan bog stvo
ritelj, postoje primjetne razlike izmeu istonjakih religija i onih s
podruja Zemljine simetrale na 12 istono. U istonjakim religija
ma manje je izraena uloga najveeg boga stvoritelja, a vjera u samo
jednog Boga nikada nije bila doista rairena. ak i ako se Brahmu
smatra stvoriteljem, on nije jedini niti najvaniji bog u hinduskom
panteonu. I najvii Brahman, koji ne stvara, preapstraktan je da bi
bio osoban. U budistikoj tradiciji ne govori se o Bogu Stvoritelju. U
drevnoj Kini vjerovalo se kako je kozmos stvorio samoga sebe.
Islam, ini se, igra posredniku ulogu izmeu sredinje i istonjake
svijesti. On je posve monoteistika religija. No, njegovi simboli su
Zapad
Centar
Istok
Analiza
Sinteza
Individualnost
Kolektivnost
Jedan Bog
13
1 + 12
1? + 12
Trinaest neba
Dvanaest godina
u kojem smo svi odvojeni i sustava u kojem smo svi jedno. Stoga,
povratak Svetog kalendara znai pojaavanje procesa u kojem su svi
ljudi jednaki u mrei stvaranja.
Ljubav znai povezanost, isprepletenost, sudjelovanje, jednakost i
osjeaj zajednitva. Ljubav je 13. Maje su dugo kao pozdrav koristile
izraz In Lak'ech, to znai ,Ja sam isto to i ti." Cijela filozofija razvila
se oko tih divnih rijei, koje se ne odnose samo na ljude ve i na i
votinje, kamenje, duhove. One znae da nismo odvojeni: svi smo dio
iste mree, pa ako je jedan dio mree oteen, ostatak e patiti zbog
toga. Koritenje tzolkina i trinaestodnevnog odbrojavanja dio je te
filozofije. Uporaba Svetog kalendara znak je potovanja prema mrei
prirode i stvaranju.
Devet p o d z e m n i h s v j e t o v a
IRENJE RAZINA SVIJESTI
Detaljno smo razmatrali Veliki ciklus i vidjeli kako Trinaest
neba koje stvara Drvo svijeta potiu ljudsku kreativnost i
razumijevanje boanskog. U srednjoamerikoj mitologiji ne
postoji samo Trinaest neba nego i Devet podzemnih svjetova.
Sada emo prouiti i njih.
Iako nije mogue detaljno razumjeti podrijetlo Devet podze
mnih svjetova, moemo pretpostaviti da se radi o devet okvi
ra svijesti koje prenosi Zemljina unutarnja jezgra.
Danas znamo da svijet nije nastao prije pet tisua godina s
pojavom prvog pisma, prvim piramidama i prvim dravama
kojima su vladali faraoni. Suvremena je znanost pokazala da
je univerzum nastao puno prije poetka Velikog ciklusa. Na
stao je prije 15 milijardi godina Velikim praskom i stvaranjem
prvotne materije od svjetla. Tako je nastala naa galaktika,
Sunev sustav i na planet sa svim organizmima. Stoga, Veliki
ciklus nije zapoeo iz nitavila, iza sebe je imao dugotrajnu
evoluciju.
Kako se majanski kalendar uklapa u to veliko doba univer
zuma? Maje su znale da je svijet puno stariji od 5.125 godina.
Na stelama, otrivenima u Cobi na poluotoku Yucatanu (slika
5.1.), datum stvaranja Dugog odbrojavanja stavljen je u kon
tekst hijerarhije ciklusa stvaranja od 13 x 20n (13 puta 20 na
n-tu potenciju) tuna. Tako imamo brojne cikluse stvaranja,
sline Velikom ciklusu (koji je 13 x 202 tuna). Stvaranje se
moda smatralo skupom nekoliko stvaranja, od kojih se svaki
nastavlja na onaj prijanji, te tako dolazimo do piramidalne
strukture (slika 5.2). U toj je cjelini Veliki ciklus samo jedan
od mnogih.
13 alautuns
13 kalabtuns
13 baktuns
0 tun
0 kin
13 hablatuns
13 kinchiltuns
13 pictuns
0 katun
0 uinal
Koncept nekoliko razliitih stvaranja danas moemo vidjeti u majanskim ceremonijama u kojima se, primjerice, glume majmuni iz pre
thodnih stvaranja". Svaki od devet podzemnih svjetova srednjoamerike
mitologije razliito je stvaranje", koje stvara ciklus dvadeset puta krai
od prethodnog. Zato su sve najvanije majanske piramide graene kao
hijerarhijske strukture s devet razina. Iako su se ti Podzemni svjetovi
(slika 5.2) nekada prevodili kao pakao", uvjeren sam da to nije ispra
vno. Nije logino misliti da su Maje gradile deveterokatne piramide u
ast paklu. Podzemni svjetovi povezani su sa sekvencijalno aktivira
nim kristalnim strukturama u Zemljinoj unutarnjoj jezgri. (Kranski
pakao potjee od skandinavske Majke Hel, koja je vladala Podzemljem
i bila prikazivana kao strana sila u patrijarhalnom Velikom ciklusu.)
Poetni datumi ciklusa stvaranja, koji generiraju tih Devet podzemnih
svjetova, i popratni dogaaji (sjeme) - koji se, u skladu sa suvremenim
znanstvenim datiranjem, dogaaju na poecima Podzemnog svijeta
- saeti su na slici 5.3.
Znanstveno datiranje
poetne pojave
Podzemni svijet
Duhovno
kozmiko vrijeme
Fiziko
Zemljino vrijeme
Poetna pojava
Univerzalan
13 x 20 kina
260 dana
Galaktiki
13 x20 0 tuna
4 680 dana
(12,8 godina)
Planetaran
13 x 201 tuna
256 godina
Industrijalizam
1769.g.
Nacionalan
13 x 20 2 tuna
5125 godina
Pisani jezik
3100.pr.Kr.
Regionalan
13 x 20 3 tuna
Govorni jezik
Plemenski
13 x 204 tuna
2 milijuna godina
Prvi ljudi
2 milijuna godina
Familijalan
13 x 20 5 tuna
41 milijun godina
Prvi primati
40 milijuna godina
Sisavaca
13 x 205 tuna
Prve ivotinje
Stanian
13 x 20 7 tuna
15 - 1 6 milijardi godina
Majansko ime
razdoblja
Duhovno
kozmiko vrijeme
Fiziko
Zemljino vrijeme
Kin
1 kin
1 dan
Uinal
20 kina
20 dana
Tun
1 tun
360 dana
Katun
20 tuna
Baktun
20 2 tuna
Piktun
20 3 tuna
Kalabtun
20 4 tuna
158.000 godina
Kinchiltun
20 5 tuna
Alautun
20 6 tuna
Hablatun
20 7 tuna
2011.
2011.
3115.pr Kr.
2326.
1538.
749.
40.
829.
1617.
2011.
VELIKI PRASAK
Prvi od Devet podzemnih svjetova poeo je prije l6,4 milijardi go
dina, to je veoma blizu vremenu u kojem se, navodno, dogodio
Veliki prasak. Tako je prvi Podzemni svijet dao materijalnu osnovu
za ostatak stvaranja: tvar, galaktike, suneve sustave i stanice. Taj
podzemni svijet nazivamo Staninim (slika 5.3) jer vie stanice, s
poetka tog sedmog Dana, predstavljaju najviu razinu svijesti u
tom razdoblju. Po istoj su logici i drugi Podzemni svjetovi dobili
ime.
Podzemni svijet
Trajanje
Univerzalan
(Deveti)
13 uinala
Galaktiki
(Osmi)
13 tuna
Planetaran
(Sedmi)
13 katuna
Nacionalan
(esti)
13 baktuna
Regionalan
(Peti)
13 pictuna
Plemenski
(etvrti)
13 kalabtuna
Familijalan
(Trei)
13 kinchiltuna
Sisavaca
(Drugi)
13 alautuna
Stanian
(Prvi)
13 hablatuna
Razina svijesti
Fenomeni
ivotni okvir
Evolucija kozmike svijesti
Nema sputavajuih misli, bezvremenost
Nema organizacijskih granica
Evolucija galaktike svijesti
Prevladavanje materijalnih okvira ivota
Telepatija, ivljenje od svjetla, genetika tehnologija
Organiziran po galaktikama
Evolucija globalne svijesti
Materijalizam, industrijalizam
Amerikanizam, demokracija, republike, elektrotehnologija
Organiziran po planetima
Evolucija civilizacijske svijesti
Pisani jezik, zahtjevnija arhitektura
Povijesne religije, znanost, umjetnost
Organiziran po nacijama
Evolucija ljudske svijesti
Homo sapiens, ima sposobnost izrade sloenog orua
Govorni jezik, umjetnost, rana religija
Organiziran po regionalnim kulturama
Evolucija hominidne svijesti
Ljudska bia (homo) koja izrauju sloena orua
i slue se osnovnom verbalnom komunikacijom
Organiziran po plemenima
Evolucija antropoidne svijesti
Lemuri, majmuni, australopiteci koji
hodaju uspravno i rabe orua
Organizirani po obiteljima
Evolucija sisavake svijesti
Evolucija viestaninih organizama, podjela na spolove,
kontinentalna struktura i biljno kraljevstvo
koje podrava vie oblike ivota
Vii sisavci
Evolucija stanine svijesti
Postupna evolucija fizikog univerzuma:
galaktike, zvijezde i planeti; razvoj kemijskih elemenata
Sloene stanice
LJUDSKO BIE
Prouavajui nie Podzemne svjetove, dolazimo do zakljuka da
ivi organizmi nisu nastali sluajno. Bioloka evolucija rezultat je
boanskih ciklusa stvaranja koje opisuje majanski kalendar. Nakon
bioloke evolucije, koja je rezultat triju niih podzemnih svjetova,
uslijedio je Plemenski podzemni svijet, u kojem su se pojavila prva
ljudska bia. Prema antropolokim istraivanjima, ljudi su se prvi
put pojavili u sredinjoj Africi prije 2 milijuna godina. Istono od
sredine Drveta svijeta naeni su najstariji ostaci pravih ljudi, tj Homo
habilisa, a njihovi preci pronaeni su blie Drvetu svijeta - u sada
njoj afrikoj dravi ad. Te nam injenice pomau razumijevanju
drevnog majanskog mita, prema kojem je prvo ljudsko bie nastalo
iz Drveta svijeta. (Ista se pria ponavlja u nordijskim mitovima, u
kojima se govori o prvom ovjeku po imenu Ask, a koji je nastao iz
drveta svijeta - Yggdrasila.)
Mljena staza
(u uspravnom poloaju)
Zemlja (Havajsko
otoje u sredini)
ovjek
Slika 5.9 Holografska rezonanca izmeu galaktike i ovjeka; Zemlja slui kao pri
jenosnik
Nae poimanje novih Neba, novih misli o Bogu, potie nas na gra
dnju Podzemnih svjetova. Mi smo slini marionetama u tom pro
cesu stvaranja. irenje svijesti o funkcioniranju stvaranja i traenje
puta k prosvjetljenju mogu nas izbaviti iz te nezahvalne uloge i pro
iriti nae ivotne izbore. Zapravo, ako se elimo popeti na sljedeu
razinu piramide, moramo asimilirati tu osvijetenost. Ako je naa
svrha to to smo Boja slika, onda ne moemo ostati marionete. To
znai da i sami postajemo stvaratelji i razumijevanje stvaranja veliki
je korak navie na kozmikoj piramidi. Ako preuzmemo odgovor
nost sustvaratelja, znai da barem malo razumijemo kako stvaranje
funkcionira.
Ovdje predstavljen holografski model univerzuma omoguuje nam
razumijevanje sinkroniciteta, termina koji je uveo vicarski psiholog
Carl Gustav Jung kako bi opisao nevjerojatne sluajne" dogaaje, a
koje doivljavamo kao znaajne. Budui da na nas Neba, Boje misli,
Faza rasta
Broj Dana i Neba
Vladajue boanstvo
Vremensko
razdoblje
Sjetva
Dan 1 je Nebo 1
bog vatre i vremena
1755. - 1775.
Teorija telegrafa
Anonimni (1753.)
Bozolus(1767.)
Nicanje
Dan 2 je Nebo 3
boica vode
1794. - 1814.
Optiki telegraf
Chappe, Paris-Lille (1794.)
vedska (1794.)
Klijanje
Dan 3 je Nebo 5
boica ljubavi i raanja
Proliferacija
Dan 4 je Nebo 7
bog kukuruza i hrane
Pupanje
Dan 5 je Nebo 9
bog svjetla
Cvjetanje
Dan 6 je Nebo 11
boica raanja
Ostvarenje
Dan 7 je Nebo 13
dvojni bog-stvoritelj
1834. - 1854.
1873. - 1893.
1913. - 1932.
1952. - 1972.
1992. - 2011.
Elektrini telegraf
Morse (1835.)
Linija Washington - Baltimore (1843.)
Telefon
Primjena Bellovog patenta (1876.)
Prva telefonska postaja
(SAD, 1878.)
Radio
Prvo redovito emitiranje
(u SAD-u 1910, u Njemakoj 1913.)
Televizija
Prvo javno emitiranje
(u V. Britaniji 1936. godine)
Prvo emitiranje televizije u boji (u SAD-u,
1954.)
Raunalne mree
Internet (1992.)
Globalni TV programi
Mobilni telefoni
Slika 5.12 Razvoj telekomunikacija od teorije telegrafa (sjeme) do mobitela i interneta (plodovi) u Danima Planetarnog podzemnog svijeta
Tako se sa svakim Podzemnim svijetom dodaje nova yin yang polarnost kada se simetrala, koju stvara Drvo svijeta, pomie za 90.
Budui da je ljudski mozak u holografskoj rezonanci sa Zemljom,
uspon uz Kozmiku piramidu odreivat e vladajue polarnosti yina
i yanga.
Neke od tih polarnosti stvaraju odvojenosti izmeu funkcioniranja
ljudskih modanih polutki i tako stvaraju dualistiki mozak (stvar
nost se percipira kroz dualistiki filtar), dok druge polarnosti stva
raju jedinstven um. Dualistiki Podzemni svjetovi mogu izdvojiti
aspekte stvarnosti koje percipira zapadna hemisfera (lijeva polutka
mozga) ili istona (desna polutka mozga). Kada se radi o ujedinje
nim Podzemnim svjetovima, neki od njih zasljepljuju ljude, dok ih
drugi prosvjetljuju. Meutim, u ovoj knjizi nema dovoljno prostora
za predstavljanje empirijskih dokaza za ovaj Tijek svjetla, tako da i
tatelj mora sam intuitivno izvui zakljuak.
Tzolkin
KAKO U DUGIM CIKLUSIMA, TAKO I U KRATKIM
Nakon kratkog pregleda dugih valova stvaranja i uspona
do prosvjetljenja, vratit emo se prouavanju tzolkina. Taj
Sveti kalendar je glavni kalendar koji ujedinjuje sve stva
ranje i sredite je majanskog kalendarskog sustava. Oni
koji ele razumjeti sadanje i budue dogaaje, trebali bi se
poblie upoznati s tim osnovnim obrascem. Iako se tzolkin
do sada spominjao u nekoliko navrata, radi se o strukturi
koja proima proroanski sadraj majanskog kalendarskog
sustava.
Slika 4.5, na kojoj su Dani i Noi primijenjeni na sustav
tzolkina od 13 x 20, pokazala je kako su dulji ciklusi stva
ranja povezani s tzolkinom. Hermetiki princip vremena:
Kako u dugim ciklusima, tako i u kratkim" klju je za ra
zumijevanje tzolkina. Taj princip znai da osnovni energet
ski uzorak sedam Dana i est Noi, koji se moe empirijski
potvrditi u Devet podzemnih svjetova, takoer ima svoj
odraz u dnevnom tzolkinu.
Vidjet emo da je uzorak est Noi i sedam Dana sa slike 6.1
osnovni aspekt tzolkina. On generira valno gibanje evolucije
svijesti u trinaest koraka, kao to je prikazano na slici 6.2. Taj
obrazac moe se primijeniti na sve evolucijske procese, bez
obzira na Podzemni svijet kojemu pripadaju. Tako mikrokozmos odraava makrokozmos i u dimenziji vremena.
Uobiajeni tijek tzolkina od 260 dana temporalni je mikrokozmos duljih ciklusa stvaranja, u kojima se odraava uzo
rak energetskih promjena tzolkina. Svetlosni uzorak tzolkina,
koji se moe primijeniti na razliite sljedove 260-dnevnih vre-
Tablica tzolkina 4
Majanski dnevni znakovi
Imix
Ehecatl
Ik
Calli
Akbal
Cuetzpallin
Kan
Chicchan
Coatl
Miquiztli
Cimi
Manik
Mazati
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Itzcuintli
Oc
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Acatl
Ben
Ix
Men
Cib
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Quiahuitl
Ahau
Xochitl
Slika 6.1 Tablica tzolkina sa sedam uinala svjetla i est uinala tame. To je uzorak
koji se primjenjuje na Nacionalni podzemni svijet na slici 4.5
Nebo i vladajue
azteko boanstvo
Dan/No
Faza rasta
svijesti ili pojave
Prvo nebo
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
Dan 1
Sjetva
Prvi izrazi nove svijesti
Drugo nebo
Tlaltecuhtli,
bog zemlje
No 1
Tree nebo
Chakhiuhtlicue
boica vode
Dan 2
Nicanje
irenje nove svijesti
etvrto nebo
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
No 2
Peto nebo
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
Dan 3
Klijanje
Uspostavljanje nove svijesti
esto nebo
Mictlantechutli,
bog smrti
No 3
Sedmo nebo
Cinteotl,
bog kukuruza i hrane
Dan 4
Proliferacija
Nova svijest uravnoteuje staru
Najsnaniji izriaj nove svijesti
Osmo nebo
Tlaloc,
bog kie i rata
No 4
Deveto nebo
QuetzakoatI,
bog svjetla
Dan 5
Pupanje
Pojava najrevolucionarnijeg izraaja
Deseto nebo
Tezcatlipoca,
bog tame
No 5
Unitenje
Jedananesto nebo
Yohualticitl,
boica raanja
Dan 6
Cvjetanje
Renesansa, protoforma
najvieg izraaja nove svijesti
Dvanaesto nebo
Tlahuizcalpantecuhtli,
bog prije zore
No 6
Trinaesto nebo
Ometeotl/Omecinatl,
dvojni bog-stvoritelj
Dan 7
Ostvarenje
Manifestacija najvieg
izraaja nove svijesti
Slika 6.2 Faze evolucije fenomena koji prolazi kroz energije Trinaest neba.
Taj evolucijski razvoj primjenjiv je na sve Podzemne svjetove
Slika 6.3 Model zupanika koji povezuju trinaest brojeva i dvadeset dnevnih
znakova sa zupanikom tuna
Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazati
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Itzcuintli
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Ben
lx
Men
Cib
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Quiahuitl
Ahau
Xochitl
Slika 6.4 Tablica tzolkina s dva uzorka: s uzorkom sedam uinala svjetla i est
tame, i uzorkom dvadeset trecena, od kojih je svaka oznaena svojim poetnim
znakom i odvojena debelom crtom
Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/Gospodar
Slika 6.5 Tablica tzolkina s uzorcima, kao na slici 6.4, sa svakodnevnim mijenama
svjetla i tame unutar trecena
No
Kia
Cvijet
Slika 6.6: Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka etiriju svjetova. etiri
svijeta nazvana su po zavrnim dnevnim znakovima
Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/ Gospodar
Slika 6.7 Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka Pet svjetova. Njima su
vladale razne mitoloke teme: Prvim svijetom je vladalo stvaranje, Drugim voda,
Treim gorua voda, etvrtim rat i Petim sjedinjenje suprotnosti
No
Kia
Cvijet
Nacionalni podzemni
svijet
Planetarni podzemni
Galaktiki podzemni
svijet
Univerzalni podzemni
svijet
Prvi
svijet
1755. - 1819.
Drugi
svijet
1819. - 1883.
Trei
svijet.
1883. - 1947.
etvrti
Svijet
730. - 2011.
1947. - 2011.
svijet
etiri svijeta
Mar. 20
2002
Jan. 5
1999
2011
2008
2005
The Advent
Univerzalni
podzemni svijet
pre-Umversal Cycles
Tzolkinovi krugovi
Sept. 22
Feb. 23
1999
2001
Jan. 5
1999
June 7
2000
July 28
2002
Nov. 10
2001
Dec. 30
2003
April 14
2003
June 2
2005
Nov. 4
2006
April 7
2008
Sept. 15 Feb. 17
July 22
2004
2006
2007
Venerin tranzit
June 8, 2004
(5.9.2)
5.0.1 6.0.1 7.0.1
8.0.1 9.0.1
Sept. 9
2009
Dec. 23
2008
10.0.1
Feb. 11
2011
May 27
Oct. 28
2011
2010
Venerin tranzit
June 6, 2012
11.0.1 12.0.1 13.0.0
Jan. 5 Dec. 31 Dec. 25 Dec. 20 Dec. 15 Dec. 10 Dec. 4 Nov. 29 Nov. 24 Nov. 19 Nov. 13 Nov. 8 Nov. 3
2001
1999
1999 2000
2002 2003 2004
2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 7.1 Galaktiki podzemni svijet i njegovi Dani i Noi (donji red), paralelno sa slijedom tzolkina
(srednji red) i etiri svijeta (gornji red)
Oct. 28
2011
POVIJESNE ANALOGIJE
Naravno, nove polarnosti yina i yanga Galaktikog podzemnog svi
jeta nee se nuno manifestirati kao terorizam ili ratovi. No, moemo
oekivati sukobe meu ljudima koji su u rezonanci s jednom od dvije
hemisfere, bez obzira na njihovu lokaciju na planetu. To moemo
gledati i kao sukob aspekata naeg postojanja koji se prenose kroz
lijevu ili desnu hemisferu. Ne treba naglaavati da postoji mogunost
apokaliptinog zavretka, a trei svjetski rat je moda ve poeo, iako
Dan 1
5. sijenja 1999. 30. prosinca 1999.
Xiuhtecuhtli - Sjetva
informatika revolucija; ivot od svjetla; rat Zapada protiv Iraka i Srbije;
prvi antigiobalistiki protesti u Seattleu
Noi
31. prosinca 1999. 24. prosinca 2000.
Tlaltecuhtli
Asimilacija informatike revolucije; razdoblje mirovanja nakon poetnog dana
Galaktikog podzemnog svijeta
Dan 2
25. prosinca 2000. 19. prosinca 2001.
Chalchiuhtlicue - Nicanje
Nastavak antiglobalistikih protesta; teroristiki napadi na WTC i Pentagon;
rat u Afganistanu
No 2
20. prosinca 2001. 14. prosinca 2002.
Tonatiuh
Ekonomska recesija; ponovno uspostavljanje zapadnjake dominacije; reakcija protiv viih
frekvencija Galaktikog podzemnog svijeta; potraga za odgovorima u drevnim kulturama
Dan 3
15. prosinca 2002. 9. prosinca 2003.
Tlaoceotl - Klijanje
Rat Zapada u Iraku; jaanje antiglobalistikog pokreta; uspostavljanje novog izraza
duhovnosti; raljarstvo, ivot utemeljen na intuiciji; i
interes za majanski kalendar; duhovno iscjeljivanje
No 3
10. prosinca 2003.3. prosinca 2004.
Mictlantechutli
Prvi Venerin tranzit (8. lipnja 2004.), kljuan za pripremu ujedinjujue sinteze Dana 4
Dan 4
4. prosinca 2004. 28. studenog 2005.
Cinteotl - Proliferacija
Formulacija sinteze Istoka i Zapada, duhovnosti i racionalnosti (vidi sliku 4.6)
No 4
29. studenog 2005. 23. studenog 2006.
Tlaloc
irenje sinteze
Dan 5
24. studenog 2006. 18. studenog 2007.
Quetzalcoatl - Pupanje
Pojava novog, revolucionarnog oblika ujedinjujue sinteze
(manifestacije galaktike Kristove svijesti)
No 5
19. studenog 2007.12. studenog 2008.
Tezcatlipoca
Duboka kriza globalne materijalistike kulture; destruktivna reakcija;
"Armagedon", EU i Njemaka u sreditu drame
Dan 6
13. studenog 2008. 7. studenog 2009.
Yohualticitl - Cvjetanje
Renesansa napredne ujedinjujue sinteze; tijesan suivot Istoka i Zapada te nove
duhovnosti i globalne materijalistike sile
No 6
8. studenog 2009. 2. studenog 2010.
Tlahulzcalpantecuhtli
Razdoblje mirovanja za postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada, Druga harmonika
konvergencija (27. svibnja 2010.), prvo iskustvo galaktikog impulsa kozmike svijesti
Dan 7
3. studenog 2010. 28. listopada 2011.
Ometeotl/Omecinatl - Ostvarenje
Postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada; kraj vladavine jedne due nad drugom;
poetak Univerzalnog podzemnog svijeta (11.veljae 2011.)
i razvoj nedualistike kozmike svijesti
1992.
1972.
11. Osloboenje kolonija u Africi (u 1960-ima)
1952.
1932.
1913.
1893.
1873.
6. Osnivanje socijaldemokratskih
stranaka (1874.)
1854.
5. Revolucije u Europi (1848.)
1834.
1814.
1794.
1775.
1755.
1. Kongres u Albanyju - prvi pokuaj demokratskog ujedinjenja engl. kolonija u Americi (1754.)
28 listopad 2011.
1999.
GALAKTIKA DUHOVNOST
Utjecaj Galaktikog podzemnog svijeta djelovat e i na civilizacije
izvan naeg planeta. Prvi pravi val izvjetaja o NLO-ima krenuo je
1947. godine, kada je poeo etvrti svijet Planetarnog podzemnog
svijeta. Iako ne vjerujem da su te prie doista opisi posjeta s drugih
planeta, one ipak odraavaju otvaranje mogunostima postojanja
drugih civilizacija u naoj galaktici. Dani Galaktikog podzemnog
svijeta dat e nam o tome daljnje informacije. U prvom Danu, u
kolovozu 1999. godine, predstavljeni su prvi dokazi o postojanju
ekstrasolarnih planeta. 2001. godine bilo je mogue identificirati
kemijsku komponentu takvog planeta, a 2003. identificirati kisik, tj.
ivot na drugom planetu. Proirena svijest Galaktikog podzemnog
svijeta vodit e nas u pravom smjeru kako bismo uspostavili kontakt
s ostatkom galaktike.
Povijest ljudskog u m a
SUVREMENI UM
Budui da ulazimo u novi Podzemni svijet i penjemo se na novu
razinu Kozmike piramide, bilo bi prikladno razmotriti nae i
votne ciljeve i strategije kojima se sluimo kako bismo ih posti
gli. U brojnim sluajevima, ciljevi karakteristini za Planetarni
podzemni svijet, kao to je napredovanje u karijeri, vie moda
nee biti odgovarajui. Mnogi e htjeti nastaviti ivjeti na stari
nain, ali to nee biti mogue, s obzirom na visoku frekvenciju
promjene u Galaktikom podzemnom svijetu. Oni koji negiraju
promjenu u svijesti koju boanski proces stvaranja nosi, kasnije
e se nai u slijepoj ulici. Ako se trebamo popeti na vrh Kozmi
ke piramide, jedini cilj je traiti kozmiku svijest Univerzalnog
podzemnog svijeta. Svi ciljevi koji to ne uzimaju u obzir, uskoro
e postati zastarjeli.
Po mom miljenju, bit Galaktikog podzemnog svijeta je iscjelji
vanje, stvaranje ravnotee na globalnoj i individualnoj razini. To
je ujedinjenje Istoka i Zapada, intuicije i logike, duha i materije.
To je takoer ujedinjenje uma i tijela i iscjeljivanje trauma koje
nam prijee ivot u sadanjosti. Kako bi se to dogodilo, moramo
odabrati puteve koji su u skladu s valnim razvojem ovog Pod
zemnog svijeta. Imamo izbor hoemo li se opirati ili uskladiti s
novim energijama.
No, kao i kod svih vrsta iscjeljivanja, poetni efekt je pogoranje
stanja pacijenta. To moemo oekivati i na poetku Galaktikog
podzemnog svijeta. Takva stanja ponekad su pozivi da se probu
dimo. Onima koji su pozvani vano je razumijevanje kozmikog
plana kako bi ispravno odluivali. Ako toga nema, lako moe doi
do negativnih reakcija, to moe zavriti potpunim oajem.
Do nedavno su ratovi uzrokovani religijom gotovo nestali. No, u Galaktikom podzemnom svijetu vidimo pojavu muslimanskih terori
sta samoubojica (iako takva djela zapravo nisu u skladu s islamom).
Takva djela ne ine se za slavu kraljeva ili za prirodne resurse. U
Galaktikom podzemnom svijetu pojavljuje se nov motiv za nasilje:
slabljenje Zapada i njegove materijalne dominacije. Na kraju krajeva,
svi su sukobi rezultat izmijenjene percepcije stvarnosti. I tu se radi o
poetnim izraajima svijesti koja favorizira Istok. Treba napomenuti
da istonjaci koji se sukobljavaju sa Zapadom imaju vrlo izraenu
dominaciju lijeve modane polutke: budui da su centri za itanje i
pisanje smjeteni u lijevoj polutki mozga, kod osoba koje puno vjere
polau u pisanu rije vrlo je izraena njena dominacija.
Galaktiki podzemni svijet u svojoj je osnovi iscjeljivanje. To je oito
ako uzmete u obzir injenicu da je svjetlo, koje je pet tisua godina
sjalo na jednu modanu polutku, sada dobilo odgovarajue svjetlo
koje sija i na drugu polutku. Galaktiki podzemni svijet ne donosi
nam nove "stvari", nego novi nain percipiranja svijeta, koji e favo
rizirati istonu hemisferu. Tako su mogui i sukobi Istoka i Zapada.
Naravno, yin i yang stvaranja nisu otro odvojeni. U yangu ima malo
yina, i obrnuto, tako da planetarna simetrala nije otra granica. Na
pojedince i kolektive s Istoka i Zapada utjecat e impulsi svjetla koji
favoriziraju desnu modanu polutku. O naem prihvaanju holisti
ke desne modane polutke ovisi premoenje tog jaza.
Tako e SAD, kao predstavnik energije Zapada, zacijelo izgubiti svoju
ulogu voe. Iako e jo neko vrijeme zadrati svoju vojnu, tehnolo
ku i medijsku nadmo, nee vie nadahnjivati svijet. U novom Pod
zemnom svijetu materijalna superiornost vie nee znaiti vodstvo.
Na Zemlji ne postoji sila koja e moi odoljeti vjetrovima kozmikog
plana. U Galaktikom podzemnom svijetu duhovno e nadahnue
dolaziti s Istoka jer je to sada jedini izvor ravnotee. Glavno duho
vno vodstvo ispoetka e doi iz Indije, a kasnije e i Kina i Rusija
postati vane. Japan se u posljednje vrijeme smatra zapadnjakom
kulturom zbog svoje napredne tehnologije, ali to e se promijeniti i
on e zauzeti svoje mjesto meu istonim zemljama. SAD e se sve
vie udaljavati od Europe. Europa e, zbog djelovanja Drveta svijeta,
SUDBINA I IZBOR
Zbog poluslijepe svijesti, koja dominira suvremenim svijetom, mno
gi imaju iluziju osjeaja slobode. Ljudski ivot je zapravo uvjetovan
Zasijano sjeme zamisli o prosvjetljenju kao svrsi ivota, inae brojno u istonjakim filozofijama, najvaniji je aspekt budizma za bu
dunost ovjeanstva. Iz perspektive majanskog kalendara, jasno je
zato se utjecaj budizma smanjio i zato je tako malo sljedbenika po
stiglo prosvjetljenje. To se dogodilo zato to je Nacionalni podzemni
svijet favorizirao dualistike religije i filozofije. Vjerojatno vrijeme
nije bilo spremno za ideje koje propagira budizam.
Danas elju za prosvjetljenjem dijele i ljudi koji nisu budisti. Pros
vjetljenje znai kraj duhovnim potragama, a procesi kojima se ono
postie razlikuju se. Prosvjetljenje stvara stabilno stanje radosti, iza
kojeg ne postoji elja za daljnjim razvojem. Takvi ljudi su se oslobo
dili dominacije prolosti i stoga ne reagiraju iz ega. Oni ne sjede na
Himalajama i meditiraju, ve su zainteresirani za sreu i prosvjetlje
nje ovjeanstva.
Prirodno je to takvih pojedinaca ima vie na Istoku jer su ti ljudi
usklaeniji sa svjetlom koje sija na istonu hemisferu. Indija, dom
najstarijih neprekinutih duhovnih tradicija, u prosvjetljenju ovje
anstva odigrat e kljunu ulogu. Budui da je Indija najudaljenija
od debla Drveta svijeta, suvremeni um tamo ima najslabiji utjecaj.
Prosvjetljenje je samo jedna od razina svijesti Kozmike piramide
- deveta razina, i neki e je dostii prije drugih. U shvaanju da um
ima povijest lei nevjerojatna mo. Tada postaje jasno zato su proli
ljudski pokuaji za postizanjem mira propali. Mnoge zamisli nisu se
ostvarile jer se nisu bavile umom .
S obzirom na znanje iz majanskog kalendara, nema sumnje da e
se broj prosvijetljenih poveavati. To je velika nada za ovjeanstvo.
Kada su istonjake zamisli dole na Zapad, one su predstavljale sta
tino stanje uma. Priroda uma uzimala se zdravo za gotovo. Sada po
staje jasno da taj stav nije toan i da ljudska svijest prolazi evoluciju
prema kozmikom planu, a to sada moramo imati na umu.
Postoji nada, ne samo zbog ljudi koji ele postii prosvjetljenje ve i
zbog toga to su problemi koji mue ovjeanstvo rezultat dualisti
kog uma. Dolazak Zlatnog sunevog doba dokinuo bi takav um.
Odvojenost ovjeka od boanskog nestat e. Kae se da je ta odvo
jenost uzrok ljudske patnje. Boanski plan e od nas traiti potpuno
Slika 9.2 Prizmatiko irenje holografske projekcije Drveta svijeta u sustav akri
koje generira galaktika, a prenosi Zemlja
Slika 9.3 Mogui sustav globalnih akri, poredanih uz deblo Drveta svijeta.Tako
er je prikazan oblik dvostruke zmije, koji je predloio Robert Coon
Slika 9.4 Prolazak Venere ispred Sunca. Skicu je 1769. godine nacrtao J. Ewing
za Ameriko filozofsko drutvo.Takav prolazak diska ispred Sunca traje otprilike
sedam sati
Vladajua energija
Tun
Faza
6. lipanj 2004.
4 Ahau
5.9.0
3. prosinac 2004.
2 Ahau
6.0.0
1. lipanj 2005.
13 Ahau
6.9.0
11 Ahau
7.0.0
9 Ahau
7.9.0
7 Ahau
8.0.0
5 Ahau
8.9.0
3 Ahau
9.0.0
1 Ahau
9.9.0
12 Ahau
10.0.0
10 Ahau
10.9.0
7. studeni 2009.
8 Ahau
11.0.0
6. svibanj 2010.
6 Ahau
11.9.0
2. studeni 2010.
4 Ahau
12.0.0
1. svibanj 2011.
2 Ahau
12.9.0
13 Ahau
13.0.0
Zavretak Sedmog
dana
prosvijetljenog stanja ovjeanstva. Sudjelovanje u meditaciji ne ovisi o religiji, filozofiji ili duhovnoj tradiciji.
Kroz Venerine tranzite kozmos poziva svakoga na sudjelovanje u
stvaranju kolektivnog uma jedinstva, koji e nas pripremiti za posti
zanje bezvremene kozmike svijesti.
Budui da je majanski kalendar izraaj duhovnog kozmikog tijeka,
on je u rezonanci s boanskim vremenskim planom. Za one koji tra
e cjelovitost, Venerini tranziti su prilika za intuitivni pristup ener
getskim promjenama, koje su dio kozmikog vremenskog plana.
Organiziranje i sudjelovanje u takvim meditacijama pridonijet e
pojavi polja intuicije i telepatije meu ljudima. S poetkom na dan
4 Ahau (6. lipnja 2004.), mogu se organizirati globalne meditacije
prema smjeni tuna. To e podrati shvaanje tijeka kozmikog vre
menskog plana i uskladiti ljude s velikim energetskim promjenama
Galaktikog podzemnog svijeta.
Dani od 6. do 8. lipnja 2004. oznait e poetak Venerinog tranzi
ta u majanski kalendar. Gregorijanski datum 6. lipnja oznaava vrlo
vanu smjenu polu-tuna na dan 4 Ahau, energiju koja je nekada do
nijela Isusova uenja (vidi sliku 4.6). To je takoer zadnja energija
tradicionalnog Dugog odbrojavanja. Energija 4 Ahau e se ravno
mjernije rairiti po svijetu na dan 6 Ik (6 Ehecatl, aspekt Quetzalcoatla), na dan Venerina tranzita. Aktivnosti na energijama 4 Ahau, 5
Imix i 6 Ik u svakom e od nas stvoriti svijest s integriranim enskim
i mukim te istonim i zapadnim aspektima.
Prelazak na majanski kalendar nee biti rezultat nekog zakona, kao
prijelaz na gregorijanski kalendar 1582. godine. Mora doi do smjena
energija. Vee skupine ljudi trebaju prepoznati energetske promjene
koje mnogi ve podsvjesno doivljavaju kao dio kozmikog plana, a
to nam moe pruiti Slavljenje jedinstva. Prelazak na majanski ka
lendar nije projekt odvojen od naeg puta prema prosvjetljenju. On
je jedna od najvanijih uputa koje ovjeanstvo ima. Glavni razlog za
koritenje majanskog kalendara je to to nam on pokazuje put prema
prosvjetljenju.
Ne smijemo zaboraviti da prvi Venerin tranzit ukazuje na drugi, koji
e se dogoditi 6. lipnja 2012. godine, nakon dovrenja kozmikog
Pri kraju majanskog kalendara, s jedne strane osjeat emo kako vrijeme sve bre prolazi, a s druge, kako se uope ne mie. Prosvijetlje
na svijest Univerzalnog podzemnog svijeta preplavit e ovjeanstvo
u valnom gibanju Trinaest neba, koje e trajati 260 dana (ili 234, ako
e trajati samo jednu dvadesetinu Galaktikog podzemnog svijeta).
Radi se o frekvenciji promjena koja je via nego ikad. No, imamo
razloga vjerovati da e "vrijeme" zavriti, budui da je ono koncept
kojeg prenosi lijeva modana polutka. Kada se dvije modane polu
tke uravnotee, doista emo iskusiti ivot u sadanjosti.
Slika 9.6 Svi smo jedno. Univerzum, naa galaktika, na planet i sve to ivi
pod jednim je zakonom stvaranja i sinkronizirano s energetskim promjenama
koje opisuje tzolkin. Neemo u potpunosti iskusiti nau sudbinu do Sedmog
dana Univerzalnog podzemnog svijeta. Zadnji uinal stvaranja poinje 8.
listopadaizavrava na dan tzolkina 13 Ahau, 28. listopada 2011. godine.
Tada e se ispuniti svrha stvaranja
ziti. U Podzemnom svijetu, kojim dominiraju jedinstvo i prosvjetljenje, nee biti mogue misliti i djelovati u okviru dualistikih
obrazaca. U frekvenciji koja e vladati Univerzalnim podzemnim
svijetom, s mijenama Dana i Noi svakih 20 kina, um e se mo
rati odvojiti kako ovjek ne bi kolabirao. Tako se konflikt izmeu
dualistikog uma i Univerzalnog podzemnog svijeta moe rijeiti
samo "ubojstvom" ega i stvaranjem prostora za prosvijetljeno bie.
Kalki govori kako e nam pomoi u tome. Takva pomo e nekom
biti dobrodola, dok e se neki samo htjeti predati boanskoj milo
sti. Namjera i poniznost svakog od nas odredit e ishod.
Tada emo moi i prolost promatrati iz druge perspektive i moi
emo doista opratati. U Otkrivenju je to ovako opisano: "I obrisat
e svaku suzu s oiju njihovih i smrti vie nee biti, ni tuge, ni jau
ka, ni boli vie nee biti. Sve to je prije bilo, nestalo je." Iz perspe
ktive Univerzalnog podzemnog svijeta, prolost e nestati.
Do 2011. godine dualistiki e um slabjeti i svi sukobi ovjean
stva s niih razina bit e rijeeni. Stari poredak nee vie biti stva
ran. Napredne tehnologije, koje je stvorio dualistiki um, nai e
svoje mjesto u slubi ovjeanstva i ivog kozmosa te vie nee
biti orue dominacije. Svi oblici vladavine postat e prolost. Sve
hijerarhije e se sruiti. Nestat e dominacija jedne due nad dru
gom i nee biti potrebe za vladom koja je poput ega drave. Bit e
prihvaeno da sva ljudska bia jednako vrijede i da su sva manife
stacija Boanskog. Sve e ograniavajue misli nestati.
Kada se to dogodi, moi emo iskusiti jedinstvo sa svime to po
stoji, iz trenutka u trenutak. Takva vrsta doivljaja omoguit e
potpuno uivanje u sadanjem trenutku. Ljudi se vie nee osjeati
odvojenima od Boga.
Nema smisla ekati da se neto dogodi 2012. godine. Nakon 28.
listopada 2011. godine nee biti mogue ostati neprosvijetljen jer
ovjek s dualistikim umom nee moi biti u rezonanci s boan
skom stvarnou pod jednim gospodarom - Stvoriteljem. Mudro
je pripremiti se tako to emo uroniti u kozmiki tijek vremena,
nastojei prevladati utjecaj dualistikih Podzemnih svjetova. Uni
verzalni podzemni svijet pogodovat e stanju ljubavi i radosti, a
Ekonomski ciklusi
Ako majanski kalendar opisuje valno kretanje evolucije ljud
ske svijesti, moe se pretpostaviti da ima i svoj komentar na
stvaranje uspona i padova svjetske ekonomije. Iako dosad ni
tko nije govorio o tome, to ne znai da majanski kalendar ne
opisuje ekonomske promjene.
Suvremeni u ekonomski sustav, u nedostatku bolje rijei,
nazvati kapitalistikim, iako se radi o terminu s proturjenim
implikacijama. Dananji ekonomski sustav, kako god ga mi
nazvali, proao je znaajnu transformaciju zbog utjecaja kre
ativnih impulsa Drveta svijeta. On nije statian. No, od 5. si
jenja 1999. godine uli smo u novi Podzemni svijet, stoga je
logino oekivati znaajne transformacije gorespomenutog
sustava. Pravo je vrijeme da se zapitamo to e se dogoditi s
tom apstraktnom kapitalistikom" svjetskom ekonomijom.
Netko bi se mogao protiviti pridjevu apstraktan, budui da
ekonomija, po njihovom miljenju, ima opipljivu fiziku
prirodu: roba se transportira i prodaje po cijelom svijetu, a
novac mijenja vlasnike. Ipak, sile koje pokreu suvremenu
ekonomiju apstraktne su. Kako bismo uvidjeli tu neopiplji
vu prirodu kapitalistike ekonomije, upustit emo se u jedan
misaoni eksperiment. Pretpostavite da su, iz nekog razloga,
svi podaci u svim raunalima na svijetu izbrisani - svi rau
ni, dionice, i tako dalje, vie ne postoje. To bi za mnoge bilo
katastrofalno, no bi li izgubili neto od stvarne vrijednosti?
Oito ne! Svi prirodni resursi, zgrade, strojevi, roba i ljudsko
znanje ostali bi nedirnuti. Nita od prave vrijednosti ne bi
bilo izgubljeno, ivot bi se i dalje mogao neometano odvijati
(ako ne uzmemo u obzir emocionalne reakcije na takav do
gaaj).
2011.
dvojni bog-stvoritelj
Papirnate novanice u vedskoj, 1661.
1617.
bog prije zore
1223.
boica raanja
Prve papirnate novanice u Kini, 806.
829.
bog tame
434.
bog svjetla
40.
bog kie i rata
1144.pr.Kr.
boica ljubavi i raanja
1538.pr.Kr.
bog Sunca i ratnika
1932.pr. Kr.
boica vode
2326. pr. Kr.
bog zemlje
2721.pr.Kr.
bog vatre i vremena
3115.pr.Kr.
2011.
dvojni bog-stvoritelj
1992.
bog prije zore
1972.
boica raanja
1952.
bog tame
1932.
bog svjetla
1913.
bog kie i rata
1893.
bog kukuruza i ivota
1834.
bog Sunca i ratnika
1814.
boica vode
1794.
bog zemlje
1775.
bog vatre i vremena
1755.
2011.
dvojni bog stvoritelj
1992.
bog prije zore
1972.
boica raanja
1952.
bog tame
1932.
bog svjetla
1913.
bog kie i rata
1893.
bog kukuruza i ivota
1873.
bog smrti
1854.
boica ljubavi i raanja
De facto zlatni standard (1834.)
1834.
bog Sunca i ratnika
1814.
boica vode
1794.
bog zemlje
1775.
bog vatre i vremena
1755.
DODATAK B
Praktina uporaba
majanskog kalendara
POVRATAK TZOLKINA
Tzolkin se moe koristiti na dvije razliite razine. Jedna je ko
zmika, globalna razina, na kojoj se koristi za proricanje. O tome
smo govorili u ovoj knjizi, primjerice, o proricanju pomou se
dam Dana i est Noi (slika 6.1). Druga razina je individualna i
slina gatanju. Na duhovnoj su razini te dvije uporabe izravno
povezane. Bez proricanja nema gatanja, i obratno. No, tijekom
posljednjih nekoliko stoljea ini se kako je proricanje pomou
tzolkina zanemareno meu Majama. Danas tzolkin u svojoj po
stojbini ima etiri glavne funkcije: jedna je odreivanje energije
pojedinih dana; druga je koritenje tzolkina kao ciklusa religij
skih festivala koji se odravaju na posebne dane tzolkina.
Dok se godina u kranskim crkvama temelji na gregorijan
skom kalendaru, duhovna godina" Maja je tzolkin. Jedan od
svetih dana je, primjerice, 8 Batz (ili 8 Chuen) kada se Sveti
kalendar slavi u Momostenangu. Osobe koje ele pratiti dane,
moraju uiti o kalendarima s ciklusom od 260 dana. Tzolkin ta
koer ukljuuje i druge blagdane, tijekom kojih se obiljeavaju
druge stvari u majanskom drutvu.
Trea funkcija tzolkina je u amanskom gatanju. Ono je, po
svom principu, slino izvlaenju karata u tarotu, samo to se
koriste simboli s tablice tzolkina. Tada dnevni znakovi imaju
tono odreena znaenja koja su, jednim dijelom, tajna amana.
etvrta funkcija je davanje informacija o roendanima, tj. o
osobnim karakteristikama i sudbini. Budui da svaki dan tzol
kina ima odreenu energiju, moemo saznati koja se inkarnirala u nama na dan naeg roenja.
Slika B.1 ena aman savjetuje dvije osobe koje se oko neega spore i gata po
mou bacanja koljki
Vladajue
Azteko boanstvo
Nagual
(Totem)
Tonecatecuhtli,
bog razmnoavanja
srna
Huehuecoyotl,
bog plesa
guter
Chalchiuhtlicue,
boica vode
zmija
Tecciztecatl,
boica mjeseca
sova
Tlaloc,
bog kie i rata
jelen
Mayahuel,
boica pulquea
zec
Xiutecuhtli,
bog vatre i vremena
morski pas
Mictlantecuhtli,
bog smrti
divlji pas
Vladajue
Azteko boanstvo
Xochipilli,
bog cvijea
Patecatl,
bog medicine
Tezcatlipoca,
bog tame
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
Tezcatlipoca, Xipe Totec,
bog tame, oderani bog
Itzpapalotl,
leptir od vulkanskog stakla
Xolotl, Nanahuatzin,
udovite s pseom glavom, sunce
Nagual
(Totem)
majmun
drozd
pela
jaguar
quetzal
strvinar
djetli
vuk
Tonatiuh,
bog sunaca i ratnika
lav
Xochiquetzal,
boica cvijea
orao
Tipine osobine
inicijator, instinktivno zatitniki
komunikativan, duhovan,
pun brojnih aspekata
snaan, organiziran, voli dom
aktivan, dinamian,
seksualan, voa
snaan, aroban, karizmatian
duhovan, snaan
emotivan, matovit,
ponekad neuravnoteen
kooperativan izdrljiv, odan
Tipine osobine
umjetniki, egocentrian,
s brojnim interesima
zabrinut za budue generacije,
samozatajan
autoritativan, pun znanja,
sposoban
tajnovit, osjetljiv,
inteligentan, vidovit
neovisan, ambiciozan,
eskapist
ozbiljan, dubok, mudar
mentalan, praktian
brojavanju tzolkina. Stoga je dan 3 Eb (kin 172) kin 172 - 99, 8 Ben u
vaem osobnom odbrojavanju tzolkina. Stoga kozmiki i osobni valovi
tzolkina teku paralelno iako meu njima postoji stalna razlika u fazi.
Kozmika energija dobiva posebno znaenje, ovisno o vaem danu ro
enja.
Postoje odreeni dani u odbrojavanju tzolkina kada se u vaem ivo
tu mogu dogoditi iznimno vane stvari, a koje vam mogu pomoi u
odreivanje svrhe vaeg ivota. Primjerice, svi dani kojima vlada va
broj tzolkina i znak mogu biti takvi. Ako ste se odluili inkarnirati
u Univerzumu svetog vremena, na primjer, na dan 7 Ik, onda e svi
dani s energijom 7 Ik reaktivirati sjeanje na va izbor da se inkarnirate
i podsjetiti vas na svrhu vaeg ivota. No, takvi doivljaji nisu uvijek
ugodni, a ponekad mogu imati oblik lekcija.
Vaa narav i sudbina ne ovise samo o danu na koji ste roeni. Vaan je
i dan na koji ste odluili ui u struju Svetog vremena. Primjerice, ako
ste roeni na dan 9 Ik, to nuno znai da je drugi dan vaeg ivota bio
10 Akbal, trei 11 Kan, itd. Kroz energiju tzolkina na va roendan,
ulazite u kozmiki tijek vremena koji e ostati neprekinut cijelog vaeg
ivota.
Sebe u navesti kao primjer: roen sam na dan 5 Ix, 5 Jaguar. To znai
da sam za sedam dana doivio prvu smjenu uinala, a za devet prvu
trecenu, dvije vane smjene energija u svom ivotu. I, eto me sad, puno
kasnije, piem knjigu o vanoj ulozi brojeva sedam i devet u stvara
nju.
Naravno, zbog kozmikog plana, ije svjetlo stvara usmjereni tijek
aktivnosti, ljudska bia imaju svoje sudbine. Neke su se stvari morale
dogoditi, a neke nisu, ovisno o tome jesu li u skladu s kreativnim svje
tlom koje stvara tzolkin. Na individualni tijek stvara na tzolkin, koji
poinje na dan roenja. Interakcija naih i kozmikih ciklusa ima veli
ki utjecaj na nau sudbinu. To se ne odnosi samo na ljude nego i na dr
ave, biljke, ivotinje, itd. Unato svoj raznolikosti, postoji samo jedno
kozmiko odbrojavanje, ono vlada svime to postoji. Energija koja se
stvara u skupinama, primjerice obitelji, rezultat je energija dana roe
nja svih lanova. Moete se posluiti tablicom tzolkina, kao to je ona
na slici 1.10 ili 6.4., kako biste utvrdili energije unutar neke skupine.
GODINJICA TUNA
Osim tzolkina vaeg dana roenja, takoer imate roendan svakih
360 dana: moemo ga nazvati godinjica tuna. To je proslava vaeg
roendana u duhovnoj godini od 360 dana, a ne u fizikoj od 365.
Nekad su kraljevi Maja dizali stele kako bi proslavili godinjice tuna ili
katuna svog dana roenja. Kraljevi amani slavili su svoje godinjice
tuna i aktuna, a ne dane roenja u tzolkinu. Godinjice katuna bile su
najzanimljivije jer je katun od veeg prorokog znaenja. Vjerujem da
je godinjica tuna podcijenjena u dananjem prouavanju majanskog
kalendara.
Slavljenje godinjice tuna je ukljuivanje u valni proces boanskog
stvaranja. Ono se odvija prema ciklusima koji se temelje na tunu. Po
stoji jasna razlika izmeu dana roenja u tzolkinu i godinjice tuna.
Godinjica tuna je kljuni dan u vaem energetskom ciklusu, a tijesno
je povezan sa sinkronizacijom vaeg duhovnog razvoja i duhovnog
razvoja ostalih. Svakih 260 dana ponavlja se energija tzolkina vaeg
roenja, ali svakih 360 dana nakon vaeg dana roenja pojavljuje se
vorite u vaem osobnom ciklusu tuna. Ta dva dana uvijek imaju isti
dnevni znak, ali njihov broj moe varirati.
Moete istraivati kako je va evolucijski duhovni ciklus povezan s
onim koji pripada ljudima koji vas okruuju tako to ete nacrtati krug
od 360 stupnjeva i staviti broj kina vae godinjice tuna u tu krunicu,
kao i iste podatke ljudi koji vas zanimaju (B.5). Kutevi e vam rei ne
to o usklaenosti vaih i njihovih duhovnih valnih gibanja.
0
Vaa godinjica tuna
Kin 41
270
90
Godinjica tuna
druge osobe
Kin 100
180
Slika B.5 Posluite se krugom od 360 kako biste istraili kompatibilnost vae
energije i energija drugih te stupanj sinkroniziranosti vaih puteva evolucije
Dan
dobar za...
Prijedlog
prehrane
Kupovanje kue
Riba
Zatitu
domaih ivotinja
Povre
Udvaranje
Puree meso
Molitvu
duhovima planine
Voe
Molitvu
za brak
Jaja
Molitvu
za zdravlje
Variva
Lov
Sadnju kukuruza
Jelen
Zec
Ispravljanje greaka
Riba i post
Seks
Pas
Slika B.6 U majanskoj tradiciji odreeni dani su ili dobri ili loi za odreene
aktivnosti. Ovdje je navedeno nekoliko primjera iz knjige The Mayan
Calendar Marcusa i Marca de Paza.
U majanskoj su tradiciji odreeni dani tzolkina dobri ili loi za odre
ene djelatnosti. Nekoliko primjera imate u knjizi The Mayan Ca
lendar Marca i Marcusa de Paza. Svoj ivot nikada nisam tako or-
Dan
dobar za...
Prijedlog
prehrane
Novac
Voe
Molitvu za
blagostanje
Juha od
povra
Djecu
Molitvu za kiu
Ekonomsko blagostanje
Riba
Puree meso
Meso i grah
Obraanje dui
Crveno
meso
Molitvu za blinje
Povre
Oslobaanje
ljudi od obaveza
Sokovi
Post
Poslovna putovanja
Oslobaanje
od zlih utjecaja
Voe
Puree meso
ganizirao, ali princip tih tvrdnji ima smisla. Razmislite o tome kako
ljudska svijest oscilira izmeu jedinstvenih i polariziranih ciklusa.
Tako se ponaanje mozga mijenja sa smjenama tzolkina. Neki dani
DODATAK C
Tablica 1
Tablica 2
DODATAK D
Rat u Afganistanu
Napadi na Pentagon i WTC
Rat na Kosovu
Manji napadi Zapada na Irak
Pojmovnik
Bibliografija
Arguelles, Jose, The Mayan Factor: Path Beyond Technology,
Santa Fe, Bear and Co., 1987.
Argiielles, Jose, Time and the Technosphere: The Law of Time
in Human Affairs, Rochester, Vt., Bear and Co., 2002.
Balin, Peter, The Flight of Feathered Serpent, Wilmot, Wisc.,
Arcana Publishing, 1978.
Bays, Brandon, The Journey: A Road Map to the Soul, New
York, Pocket Books, 2001.
Brotherston, Gordon, Book of the Fourth World: Reading
the Native Americas Through Their Literature, New York,
Cambridge University Press, 1992.
Calleman, Carl Johan, Maya-hypotesen, Svenskarnas roll for
Gaias fodelse ar 2012, vlastito izdanje, vedska, 1994.
Calleman, Carl Johan, The Theory of Everything: The Unification of Science Based on the Evolution of Consciousness,
neobjavljeni rukopis, 1997.
Calleman, Carl Johan, Solving the Greatest Mystery of Our
Time: The Mayan Calendar, London and Coral Springs, Fla.
Garev, 2001.
Coe, Michael D., Breaking the Maya Code, London, Thames
and Hudson, 1992.
Coe, Michael D The Maya, London and New York, Thames
and Hudson, 1993.
De Landa, Diego, Yucatan Before and After the Conqest, New York,
Dover, 1978.
De Paz, Marco and Marcus, Calendario Maya: el camino infinite del
tiempo, Gvatemala, Ediciones Gran Jaguar, 1991.
Freidel D., Scheie L. i Parker J., Maya Cosmos: Three Thousand
Years on the Shaman's Path, New York, Morrow, 1993.
Hail, Raven, The Cherokee Sacred Calendar: A Handbook of the
Ancient Native American Tradition, Rochester, Vt, Destiny Books, 2000.
Jenkins, John Major, Tzolkin: Visionary Perspectives and Calendar Studies, Garberville, California, Borderline Sciences, 1994.
Jenkins, John Major, Maya Cosmogenesis 2012., Santa Fe, Bear
and Co., 1998.
Johnson, Kenneth, Jaguar Wisdom: Mayan Calendar Magic, St
Paul, Minn., Llewellyn, 1997.
Maor, Eli, June 8, 2004: Venus in Transit, Princeton, New York,
Princeton University Press, 2000.
Miller, Alice, For Your Own Good: Hidden Cruelty in Child-Rearing and the Roots of Violence, New York, Noonday Press, 1990.
Morton, Ch. i Ceri L. Th., The Mystery of the Crystal Skulls,
London, Thorsons, 1997.
Nisbett, Richard E., The Geography of Thought, New York,
Free Press, 2003.
Popol Vuh, The Mayan Book of the Dawn of Life, preveo Dennis
Tedlock, New York, Simon and Schuster, 1985.
Internetske stranice
Internetska stranica Carla Johanna Callemana je www.calleman.com (na engleskom i vedskom jeziku), s nje moete
downloadati kalkulator za izraunavanje dana tzolkina i go
dinjica tuna.
Internetska debatna skupina, koju za itatelje ove knjige vodi
Sharon Jorgenson, nalazi se na adresi groups.yahoo.com/group/enlightened_future
Podaci o proslavi jedinstva nalaze se na www.OnenessCelebration.com.
Internetska stranica Kalkija je www.livingjoy.com.