Intervju s Maurom Biglinom, autorom

'Knjige koja e zauvijek promijeniti

nae ideje o Bibliji'
Napisao Nikola DuperProitano 6283 puta
Treba rei da je podnaslov moda jo intrigantniji: Bogovi koji su doli iz
Svemira? Imao sam ast sresti autora ove kontroverzne knjige tijekom
jedne konferencije u Firenci gdje smo obojica bili u ulozi predavaa.
Mauro Biglino je predstavljao svoju knjigu i moram rei da sam bio doslovno zapanjen onim to
sam uo. Sljedei korak je bio kupiti i proitati knjigu to je samo pojaalo poetni utisak da se
zbilja radi o vrijednom tekstu. Treba rei da je Mauro hrabar ovjek koji je znao da e ga ova
knjiga kotati posla, barem to se tie Crkve i institucija koje su s njom povezane, ali to ga nije
pokolebalo u namjeri da iznese injenice koje su oigledno veoma dugo ostale skrivene. Ali za
ovako jaku temu i najkrai uvod je predug pa bolje da ponemo sa ovim i za mene izuzetno
zanimljivim razgovorom.

NIKOLA DUPER: Tko je Mauro Biglino u profesionalnom smislu?

MAURO BIGLINO: Radio sam za mnoge izdavake kue proizvodei multimedijalne instrumente
komunikacije. Osim toga radio sam za 'Edizioni San Paolo', nakon to sam zavrio studij
starohebrejskog jezika kod idovske zajednice u Torinu, prevodei Stari Zavjet sa mazoretskog
teksta Codex Leningradensis. Do sada sam preveo 23 knjige Starog Zavjeta od kojih je njih 17 ve
objavljeno, etiri sam preveo za sebe, a dvije, 'zahvaljujui' mojoj knjizi, nikada nee biti
objavljene.

NIKOLA DUPER: Da bi na najbolji nain poeli ovaj razgovor, koji e pretpostavljam potaknuti
mnoge i razliite reakcije u Hrvatskoj, elio bih citirati Alberta Moraviju: 'Ljudi duboke vjere
nikada se ne skandaliziraju. Ne vjerujem da se je i Isus ikada skandalizirao, dapae, nije se
nikada skandalizirao. Farizeji su se skandalizirali.' elim otkloniti svaku sumnju da je ovaj
razgovor nain da se povrijedi ili obezvrijedi neija vjera. Jedina namjera je predstaviti jednu
knjigu koju veoma cijenim zbog sadraja i metode kojom je pisana.

MAURO BIGLINO: Potpuno se slaem s vaim stavom, odnosno, stvarni vjernici se ne skandaliziraju
i sigurno se nee skandalizirati zbog moje knjige. elim naglasiti da knjiga nema namjeru dovesti
u pitanje niiju vjeru, to jest, ja ne govorim o Bogu jer o Bogu ne znam nita. Uvjeren sam da
pravi vjernik moe sve ono to nae u mojoj knjizi smjestiti u plan boje providnost. Bog, jedini,
svemogui, transcendentalni itd. moe postojati, nezavisno od onoga to ja prevodim u mojoj
knjizi i ne elim na nikakav nain ulaziti u to pitanje. Iako nemam apsolutnu sigurnost jednog
vjernika isto tako nemam niti sigurnost nevjernika.
NIKOLA DUPER: Kako poinje va interes za starohebrejski?

MAURO BIGLINO: Poto ve 30 godina prouavam religije i povijest religija, osjetio sam potrebu
da se pribliim izvorima bez posredovanja. Dakle obratio sam se idovskoj zajednici u Torinu. Imao
sam sreu naii na jednog velikog uitelja koji je i osniva jednog centra idovskih studija koji i
danas postoji.

NIKOLA DUPER: to ste otkrili zahvaljujui vaem poznavanju ovog jezika?

MAURO BIGLINO: Prije svega otkrio sam svu prekrasnu konkretnost autora Biblije koju naalost
nisam naao u tradicionalnim prijevodima te iste Biblije u mnogobrojnim verzijama koje sam
proitao. Uz to, omoguen mi je pristup izvornim tekstovima bez posrednika.

NIKOLA DUPER: Knjiga se zove 'Knjiga koja e zauvijek promijeniti nae ideje o Bibliji Bogovi
koji su doli iz Svemira?' Govori li taj naslov i o tome to se vama dogodilo?

MAURO BIGLINO: Da. Ali moram rei i da je naslov izabrao izdava i da se nisam potpuno slagao,
mislim da je pretjerano provokativan. Ali ipak taj naslov ima svoje opravdanje. Kada smatramo da
imamo sigurne i provjerene ideje o nekom sadraju i zatim ponemo postavljati pitanja o tom
istom sadraju, neizbjeno je da ideje vie nee biti one prvotne.

NIKOLA DUPER: Dakle, vi ste pokuali napraviti jedan leteralni prijevod mazoretskih tekstova s
tim da postoje i stariji prijevodi na grkom jeziku. Jesu li napravljene usporedbe?

MAURO BIGLINO: Prijevodi koje sam napravio za izdavaku kuu 'Edizioni San Paolo' prema
ugovoru su morali biti doslovni. Trebao sam prevesti stuttgartsku Bibliju masoretskog teksta iz
Lenjingrada. To mi je dalo mogunost potrage za izvornim znaenjem konsonantnih korijena.
Prijevod sam radio koristei rjenike koje su razvili rabini u SAD-u i Izraelu, dakle koristei prve
izvore etimologije. to se tie izvora, odnosno masoretskog teksta iz Lenjingrada, treba rei da se
radi o slubenom izvoru ili, drugim rijeima, openito prihvaenom biblijskom tekstu. Izazov je
bio ba u tome da se provjeri to stvarno kae tekst koji je izvor religije. Oni koji su napravili
grku verziju, u treem stoljeu, imali su pristup drugim izvorima koji samo djelomino
odgovaraju Lenjingradskom, tako da je rabini ne prihvaaju. Postoje komparativni studiji o ta dva
izvora, a i sam namjeravam napraviti jednu publikaciju u kojoj u objaviti razlike koje e pokazati
kako su kroz stoljea Biblije bile razliite.

NIKOLA DUPER: Znai da emo moi vidjeti postoje li razlike i u onim dijelovima koje ste
objavili u knjizi o kojoj danas govorimo?

MAURO BIGLINO: Tono, ali ne samo to, vidjet emo kako su se konsonante mijenjale kroz
stoljea. Ono to su Mazoreti napravili (kustosi tradicije, od 6. do 9 stoljea) je ubacivanje vokala
izmeu niza konsonanti koje su pisane bez razmaka. To znai da su raspoznali rijei i unutar njih
ubacili vokale. Dvije izuzetno zanimljive stvari su da nitko ne zna kako je bila vokalizirana Biblija,
tada kada je napisana, kao i to da su Mazoreti napravili taj posao ne prema jezinim temeljima
ve prema njihovoj teologiji i dogmi.
NIKOLA DUPER: Sada kada smo saznali neke osnovne informacije zamolio bih vas da nam date
nekoliko primjera iz knjige koja je podigla toliko praine i zbog koje ste na koncu ostali bez
posla.

MAURO BIGLINO: Moemo poeti od stvaranja ovjeka. Radi se tekstu koji je puno konkretniji od
onog kojeg smo navikli sluati. Tu operaciju vre bia koja Biblija naziva Elohim (ime koje je uvijek
prevoeno u jednini kao Bog, dok Biblija nikada ne dovodi u sumnju da se radi o vie individua) i
koja u tom opisu izgleda veoma slino onome to bi mi danas nazvali genetska ininjerija. Prijevod
nam kae da su stvorili vrstu homo sapiens tako da su napravili odreene promjene na hominidima
koji su ve postojali na Zemlji. Oigledno je, dakle, da ne ulazim u pitanje stvaranja ljudske
vrste, kao i da je sasvim mogue da je Bog prethodno stvorio ovjeka i sve ostalo, ali je sasvim
jasno da Biblija ne govori o tome. Zanimljivi su opisi vienja proroka koji, bez ikakve mistifikacije
i na veoma konkretan nain, govore o leteim objektima kojima se i sami proroci ude. Vrijedno je
spomena da je njihovo uenje, poto se radi o neemu to potpuno izlazi iz njihove sfere
shvaanja, ipak manje od naeg kada smatramo takve sline pojave nestvarnima. Treba spomenuti
i deset zapovijedi koje ne odgovaraju uenjima koje mi poznajemo. To su zapovijedi za koje i sam
Elohim kae da su bitne za savez. Znai postoji cijeli niz aspekata koji potpuno mijenjaju mnogo
toga to nam je dosada reeno.

NIKOLA DUPER: Moete li nam dati tih deset doslovno prevedenih zapovijedi?

MAURO BIGLINO: U XXXIV poglavlju Knjige Izlaska, gdje se govori o zapovijedima, Jahve govori sa
Mojsijem i kae mu doslovno: 'Zapii za tebe sljedee rijei koje e biti temelj saveza s tobom i
Izraelom':

>> Ne sklapaj saveze s drugim stanovnicima zemlje

>> Ne uzimaj druge ene sinovima Izraela
>> Ne izrauj boanstva od lijevanih metala
>> Potuj slavlje izlaska iz Egipta
>> Posveti meni svu prvoroenu muku djecu
>> Potuj subotu
>> Svaki mukarac e se morati pojaviti ispred mene tri puta godinje
>> Ne nudi krv rtve na kruhu
>> Meni daj prve plodove zemlje
>> Ne vrij kozlia u mlijeku njegove majke

NIKOLA DUPER: Moe li nam pomoi ovaj va prijevod u potrazi za takozvanom nedostajuom
karikom u ljudskoj evoluciji?

MAURO BIGLINO: Ako elimo vjerovati onome to pie u Bibliji i ako smatramo ispravnim prijevod
rijei Tselem koja, prema svim etimolokim rjenicima rabina, znai neto materijalno to sadri
sliku i priliku Elohima, sigurno je da moe. Biblija nam kae da su nas ova bia napravila tako da
su unijela, u ve postojee humanoide, neto to je izvaeno iz samih Elohima i to sadri njihovu
sliku i priliku. Naravno mi danas znamo da je rije o DNA. Ako se jednog dana prihvati to to pie,
ne samo u Bibliji nego i u puno starijim i preciznijim Sumerskim tekstovima, tada emo shvatiti
zato smo neuspjeno traili tu takozvanu nedostajuu kariku. Vjerojatno ta karika ne postoji nego
je zastupljena upravo s ovom operacijom genetskog ininjeringa.

NIKOLA DUPER: Postoje li opisi fizikog izgleda Jahve, divova, anela i drugih bia?

MAURO BIGLINO: U standardnoj Bibliji ne postoji opis Elohima, dok u Enohovom apokrifnom tekstu
postoji. Treba rei da je taj tekst apokrifan samo za katolike dok je za koptsku Bibliju kanonski. U
njemu se kae da su Elohim bili visoki, tvrde koe, velikih i sjajnih oi, lica koje je naizgled
zrailo svjetlo. U Bibliji u dva navrata postoje opisi divova. Jedan je onaj poznati kada se David
bori sa Golijatom, koji je jedan od nekoliko divova koji se nalaze u redovima Filistejaca, i kae se
da imaju est prstiju na rukama i nogama, znai sveukupno 24. Zanimljiv je i opis anela koji su u
Bibliji sve osim duhovnih entiteta. O njima se govori kao o materijalnim biima, sa rukama, dvije
noge, koja moraju jesti i piti, mogu se uprljati, moraju se prati, moraju hodati, moraju se
odmarati ba kao i mi.

NIKOLA DUPER: Tko su bili divovi, odnosno u kakvoj su vezi sa Elohimom?

MAURO BIGLINO: To je veoma kontroverzna tema. U jednom trenutku Biblija kae da su

Elohimomi sinovi vidjeli da su Adamove keri zanimljive za seksualne odnose i tako su se sjedinili s
njima. Problem je u tome to Biblija govori i o postojanju divova koji su se zvali Nephilim ali ne
kae da su oni rezultat mijeanja Elohima i ljudi, tako da postoji mogunost da se radilo o nekoj
drugoj vrsti.

NIKOLA DUPER: Spomenuli ste Adamove sinove, moete li nam objasniti to znai Adam prema
vaim istraivanjima?

MAURO BIGLINO: Adam proizlazi iz rijei Adama koja se koristila za definiranje Zemlje, dok je
rije Nerez znaila zemlja u smislu njenih stanovnika. Pretpostavljam, dakle, da su rije Adam
koristili za stanovnika planeta Zemlje, prije svega da bi ga mogli razlikovati od drugih koji, po
svemu sudei, nisu bili zemljani.

NIKOLA DUPER: Spominje li Biblija kada su Elohim stigli, zato su stigli i kada su otili?

MAURO BIGLINO: Ne postoji nikakva naznaka o tome kada su stigli i svaka pretpostavka, ako se
temeljimo na Bibliji, ne bi bila korektna. Ne spominje se zato su stigli ali postoji biljeka o
trenutku kada su Elohimi podijelili teritorije kojima e upravljati (10. poglavlje knjige Postanka i
32. poglavlje Ponovljenog Zakona Deuteronomium). Kae se da je u jednom trenutku njihov voa
podijelio teritorije na zone utjecaja i da je Elohim, kojega mi poznajemo pod imenom Jahve,
izabrao svoj. O tome kada su otili ispriat u vam jednu zanimljivu priu. U knjizi 'idovski ratovi'
Josip Flavij, 67. 68. godine nove ere, govori da su u artemizijskom mjesecu, koji dolazi nakon
mjeseca idovskog Uskrsa, sveenici u hramu uli veliku buku i glas koji kae: 'Mi naputamo ovo
mjesto'. Odmah zatim, pie Josip Flavij, vidjeli su na nebu desetke nebeskih kola koja su letjela
meu oblacima. Dodaje da su mnogobrojni ljudi bili svjedocima jer bi inae taj dogaaj bio
nevjerojatan. Tko eli provjeriti ova epizoda je ispriana u estom poglavlju spomenute knjige,
stihovi 296 299.

NIKOLA DUPER: Vrlo zanimljivo. Dakle Elohimi su bili prisutni na zemlji i u Isusovo doba?
MAURO BIGLINO: Prema Josipu Flaviju izgleda da jesu.

NIKOLA DUPER: Postoje li arheoloke potvrde onoga to ste pronali u Bibliji?

MAURO BIGLINO: Recimo da jezgra Biblije sve vie pronalazi potvrde u arheolokim istraivanjima
iako moramo uzeti u obzir da svaki narod, kada pria svoje prie, vrlo esto pretjeruje, uljepava i
izbjegava neke istine i govori dobro o sebi. Postoje arheoloki nalazi u hramu pronaenom u
mjestu Kuntilla Ajrud, izmeu Sinaja i Negeva, koji svjedoe kako je Elohim zvan Jahve bio sluen
i potovan od strane idovskih proroka zajedno sa njegovom 'Asherah' odnosno partnericom. Samo
naknadno je teologija izbacila enu ali jo u petom stoljeu, idovi sa egipatskog otoka
Elephantina, slavili su Yahua i njegovu partnericu Anat Yahu. Prije est mjeseci istraivai sa
sveuilita u Tel-Avivu pronali su eljust homo-sapiensa, u peini u centru Izraela, koja, sudei po
dosadanjim istraivanjima, potie iz razdoblja od oko 250.000 do 400.000 godina prije Krista. Ako
ova vijest bude potvrena morat e se ponovno napisati povijest homo-sapiensa i morat e se
ozbiljno uzeti u obzir podatak iz same Bibilije koja govori o operaciji genetskog inenjeringa ba u
tom periodu.

NIKOLA DUPER: to moemo rei o imenu Jahve?

MAURO BIGLINO: Uz ime Jahve vezano je puno toga zanimljivog. Prije svega treba rei da nije
poznato na kojem jeziku je to ime prvi put izgovoreno. Sigurno je samo da to nije bio hebrejski
jer tada nije postojao. Biblija kae da je prvi put izgovoreno u doba Enosa, Adamovog unuka. I
kada se Jahve pojavljuje pred Mojsijem, koji ga pita kako se zove, on izgovara tetrogram YHVH
dodajui: ovako ete me se sjeati. Dakle Mojsije tada nije govorio, kao i narod koji ga slijedi,
hebrejski nego vjerojatno egipatski, moda neku varijantu amorianskoga ili ak aramejskoga
jezika koji se tada poinjao iriti. Tetragram je zapisan tek nekoliko stoljea poslije, negdje oko
osmog ili devetog stoljea prije Krista, na osnovu izgovora jezika koji ne poznajemo.

NIKOLA DUPER: Iako se vae istraivanje temelji iskljuivo na biblijskom tekstovima bilo bi
zanimljivo uti koliko se rezultati podudaraju sa zakljucima Zacharie Sitchina.

MAURO BIGLINO: Sitchin se temelji na sumersko-akadskim i babilonskim tekstovima i tek ponekad

zalazi u Bibliju. Ja radim potpuno obrnuto, polazim od Bibilije i tek povremeno konsultiram
sumersko- akadske tekstove na kojima se dijelom temelji i sama Biblija. Ono to mogu rei je da
Biblija potvruje Sitchina puno vie nego to je i on sam ikada rekao. Recimo vienje proroka
Zaharije isaiakada opisuje ono to naziva letei Efa (veoma teko prevodiva rije, a koja je esto
izraz za mjeru itarica, 1 efa sadri otprilike 40 litara ita) koji ima metalni poklopac (prozor) koji
kada se otvori otkriva enu koja ga vozi. Zatim dolazi jo jedna letea ena i tada obje odlete.
Kada prorok Zaharija pita anela Malaha, koji je bio s njim, gdje nose Efu, aneo mu kae da ga
vode u zemlju Sumer gdje e mu biti sagraen temelj na koji e ga postaviti. Vidimo, dakle, da u
Bibliji postoji jasan opis leteih objekata, a spominje se i Sumer gdje taj objekt odlazi. Zanimljivo
da je, po Sitchinu, upravo Sumer mjesto gdje su ti letei objekti stigli i odakle su polazili. Mogu
jo dodati da ve vie mjeseci itam prijevode klinastih sumerskih tekstova, koji nemaju veze sa
Sitchinom, kao na primjer priu o sumerskom Edenu, i nalazim velike slinosti i paralelizme sa
Biblijom.
NIKOLA DUPER: Ako krenete od vaih prijevoda kako bi definirali Bibliju?

MAURO BIGLINO: Rekao bih da je to klasina povijesna knjiga koja se ne bavi religijom. I sami
Elohimi se nisu nikada, prema onome to pie u Bibliji, bavili duhovnou ili onostranim. Moji
prijatelji idovi, iz idovske zajednice u Torinu, mi kau da oni o onostranom ne znaju nita jer im
njihov Bog nikada nita o tome nije rekao. Mogu samo dodati da je to jedna velika istina.

NIKOLA DUPER: Iako je, prema vaim prijevodima i zakljucima, Biblija samo povijesna knjiga,
ipak ste radili na tekstu koji je temelj duhovnosti velikog dijela ovjeanstva pa me zanima
kakav je va odnos prema duhovnosti i Bogu?

MAURO BIGLINO: Poto ve trideset godina radim na ovim tekstovima znam to je reeno o Bogu
kroz povijest ovjeanstva. Svjestan sam da se prema Bogu moe imati samo jedan stav: vjera.
Uzaludni su pokuaji da ga opiemo, shvatimo ili opravdamo. Ako moram izabrati jedan stav tada
bi izabrao Apofatizam koji govori da o Bogu ne treba rei nita. ak i kardinal Martini nedavno, u
knjizi 'Noni razgovori u Jeruzalemu', kae: 'Bog se ne da svrstati i dakle, Bog se ne moe smatrati
samo Bogom katolika'. Prema tome meni je drae ne govoriti jer o Bogu ne znam nita. Prema
Bogu moemo imati samo vjeru i nita drugo. Tko ima vjeru treba je sauvati za sebe, treba je
ivjeti hrabro i dosljedno, ne treba o njoj polemizirati, ne treba niti pokuavati uvjeriti druge jer,
im pokua svesti Boga na razinu racionalnog objanjenja, samim tim ga obezvrjeuje inei ga
diskutabilnim.

NIKOLA DUPER: Mislim da ste svjesni da ste ovom knjigom uli u domenu onoga to se uopeno
naziva ufologija. Od kada traje va interes za ufologiju?

MAURO BIGLINO: Nemam nikakvog interesa u ufologiji i o NLO-ima ne znam nita. Zanimljivo je da
oduvijek ivim u podnoju planine Musin, koja je jedno od najpoznatijih mjesta u Italiji po broju
pojavljivanja NLO-a, i usprkos tome nikada nisam imao priliku vidjeti barem jednoga. Ali da
budem do kraja jasan, ako bi mi sutra rekli da NLO-i ne postoje za mene to ne bi imalo nikakvog
znaaja. U Bibliji pie to to sam preveo i za mene je potpuno nebitno postoje li danas isti
fenomeni ili ne.

NIKOLA DUPER: Moram priznati da je moje pitanje bilo tendenciozno, elio sam samo potvrditi
da ovu knjigu nije napisao ufolog.

MAURO BIGLINO: Apsolutno ne! Dapae, ja se uope ne elim baviti ufologijom, ne zato to mislim
da nije vrijedna truda, nego jednostavno zato to nemam za to vremena. elim posvetiti sve
vrijeme koje imam na raspolaganju iskljuivo prijevodima.

NIKOLA DUPER: Smatrate li da su ufoloki studiji bitni za prolost i budunost ovjeanstva?

MAURO BIGLINO: Uvjeren sam da su bitni ali isto tako sam uvjeren da se svatko mora baviti svojim
poslom. Imam pred sobom jo jako puno starih tekstova da bih se mogao posvetiti bilo emu
drugom, koliko god to bilo zanimljivo kao recimo ufologija.
NIKOLA DUPER: Ali da se vratimo naoj temi, ime se bavite u novoj knjizi?

MAURO BIGLINO: Rije je, kao i u prvoj knjizi, o Bibliji i o leteralnom prijevodu. Predstavljam
prijevode iz knjige Postanka, govorim o anelima i kerubinima i dokazujem, zahvaljujui
razoruavajue jasnim rijeima same Biblije, da su kerubini bili u stvari letee maine i
objanjavam njihovu funkciju. Govorim o Sotoni i Luciferu, figurama koje su potpuno umjetno
stvorene. Jedno poglavlje je posveeno Jahvi, jedno monoteizmu, jedno o izabranom narodu i
injenici da je bilo vie izabranih naroda kroz stoljea. Po svemu sudei ti 'izabranici' su bili prije
svega rezultat novih genetskih inenjeringa, kao recimo Noe.

NIKOLA DUPER: Ako vam sada ne postavim sljedee pitanje uvjeren sam da u navui na sebe
mrnju naih itatelja i mogao bih zavriti u paklu. Kako su opisani Sotona i Lucifer?

MAURO BIGLINO: Sotona je teoloka izmiljotina. Satan nije bilo ime nekog bia nego izraz za
protivnika, odnosno za funkciju koju danas zovemo javni tuitelj. Mogli su je imati Malahimi, znai
aneli, kao i ljudi. Ta funkcija nije bila u smislu protivnika Boga (Elohimi), naprotiv, esto su ih
upravo oni postavljali. Paralelizam izmeu Sotone i Lucifera je potpuna izmiljotina koja potjee
iz XIV poglavlja Izaijine knjige. I u ovom sluaju dokazujem, prenosei kao uvijek originalni
starohebrejski tekst, da se to ime ne odnosi na Sotonu nego na vladara na Bliskom Istoku kojemu
se Izaija ironino obraa: 'Ti koji se smatra svjetlonoom i sinom Auore sada e pasti i zavriti u
praini kao i svi drugi ljudi'. Upitno je da li je rije o Nabonedu i tumaim zato, ili o Kserksu I
Velikom i objanjavam zato smatram da je ipak rije o potonjem. Nepostojanje Sotone je zaista
vrijedan podatak poto sva glupost sotonista poiva na izmiljenom entitetu pa bi bilo vrijeme da
prestanu sa oboavanjem neega to ne postoji.

NIKOLA DUPER: Postoje li prijevodi vae knjige?

MAURO BIGLINO: Prva knjiga je ve prevedena na engleski jezik, uskoro i na panjolski, a mislim
da je gotova i elektronska verzija koja e vrlo skoro biti objavljena uz mogunost kupnje preko
Interneta. Naalost, jo ne mogu rei na kojem siteu. Druga knjiga izlazi u rujnu i sigurno je da e
i ona biti prevedena na engleski jezik.

NIKOLA DUPER: Hvala lijepa na ugodnom i zanimljivom razgovoru i sve najbolje u vaem
buduem radu.

MAURO BIGLINO: Hvala vama i pozdrav hrvatskim itateljima.