Professional Documents
Culture Documents
dijalektike
Revolucija dijalektike
Revolucija dijalektike
Revolucija dijalektike
Onaj koji osjea bol ili povrijeenost kada je predmet klevete, optube ili blaenja od strane
drugih, zasigurno u sebi ima ivo Ja ponosa.
Samael Aun Weor
DIDAKTIKA RAZGRADNJE EGA
Najbolju didaktiku za razgradnju Ja pronalazimo u intenzivno proivljenom ivotu. Veze su
divno zrcalo u kojemu cjelovito moemo promotriti ego.
U odnosima s blinjima, spontano izranjaju mane koje su skrivene u podsvjesnim dubinama,
one iskau, jer nas podsvijest izdaje. Ako smo tada u stanju budne panje, vidjet emo ih
kakve su same po sebi. Za gnostika je najvee veselje proslava otkria jedne od njegovih
mana. Otkrivena mana, mrtva mana. Kada otkrijemo ego, trebali bismo ga gledati u sceni, kao
netko tko gleda film, ali bez opravdavanja ili osuivanja.
Nije dovoljno intelektualno shvatiti psiholoku manu, treba uroniti u duboku unutarnju
meditaciju i uloviti manu na svim razinama uma.
Um se sastoji od mnogih slojeva i dubina, i sve dok ne shvatimo manu na svim razinama uma,
neemo postii nita, a ona e i dalje postojati, poput zavodljivog demona, u dubini nae
podsvijesti.
Kada manu u cijelosti shvatimo, na svim razinama uma, ona se raspada, razgradnjom i
pretvaranjem u svemirsku prainu onog Ja koje je karakterizira.
Tako umiremo od trenutka do trenutka. Tako u sebi utemeljujemo stalni centar svijesti,
sredite trajne gravitacije.
U svakom ljudskom biu koje nije u konanom stanju degeneracije, postoji Buddhata,
unutarnje budistiko naelo, psihiki materijal ili materia prima iz kojeg je mogue stvoriti
ono to zovemo duom.
Mnogostruko Ja glupo troi spomenuti psihiki materijal, u apsurdnim atomskim
eksplozijama zavisti, pohlepe, mrnje, ljubomora, bludnienja, veza, tatine, itd.
Kad mnogostruko Ja umire od trenutka do trenutka, psihiki se materijal istovremeno taloi u
nama, postajui stalni centar svijesti.
Tako se postupno individualiziramo. Uklanjanjem ega, postiemo individualnost. No, trebamo
pojasniti da individualnost nije sve, jer betlehemskim dogaajem trebamo prijei na superindividualnost.
Rad razgradnje Ja neto je vrlo ozbiljno. Moramo se prouiti, duboko, na svim razinama uma.
Ja je knjiga s puno poglavlja.
Revolucija dijalektike
Moramo prouiti nau logiku, misli, emocije, postupke od trenutka do trenutka, bez
opravdavanja ili osuivanja. Moramo u cijelosti shvatiti, u svim dubinama uma, svaku nau
manu.
Mnogostruko Ja je podsvijest. Kada razgradimo Ja, podsvijest postaje svijest.
Moramo pretvoriti podsvijest u svijest, a to je mogue samo pobijanjem Ja.
Kada svijest zauzme mjesto podsvijesti, razvijamo ono to se zove stalnom svijeu.
Onaj koji uiva u stalnoj svijesti svjesno ivi u svakom trenutku, i to ne samo u fizikom,
nego i u viim svjetovima.
Sadanje je ovjeanstvo devedeset i sedam posto podsvjesno, zbog ega spava, i to ne samo
u fizikom, nego i u unutarnjim svjetovima, tijekom sna fizikog tijela i nakon smrti.
Potrebna je smrt Ja, moramo umirati od trenutka do trenutka, ovdje i sada. To treba initi u
fizikom svijetu, ali i na svim ravnima kozmikog uma.
Moramo biti nemilosrdni prema samima sebi i izvriti analizu ega, pomou velikog skalpela
samokritinosti.
SUKOB SUPROTNOSTI
Veliki je uitelj rekao: Trai prosvjetljenje jer sve e ti ostalo tada biti nadodano.
Prosvjetljenje je najgori neprijatelj ega. Treba znati da je Ja vor u toku postojanja, fatalna
zapreka na putu toka ivota, slobodnog u svom pokretu.
Uitelja su pitali: Gdje je put?
Kakva velianstvena planina, odgovorio je, spominjui planinu na kojoj je ivio u osami.
Nisam vas pitao o planini, nego o putu.
Sve dok ne bude mogao nadii planinu, nee nai stazu. Odgovorio je uitelj.
Drugi je redovnik isto pitanje uputio istom uitelju.
Evo ga, ba pred tvojim oima, uitelj mu odgovori.
Zato ga ne vidim?
Jer se dri egoistinih ideja.
Hou li ga moi vidjeti, gospodine?
Sve dok bude zadravao dualistiki pogled i govorio da ne moe i tome slino, tvoje e oi
biti zaslijepljene tim relativnim vidom.
Revolucija dijalektike
Revolucija dijalektike
Upravo je takvo djelovanje osloboeno suprotnosti. Jedemo li, oblaimo li se? Zato od toga
praviti problem? Zato misliti o drugim stvarima dok jedemo i oblaimo se?
Ako jede, jedi; ako se odijeva, ini upravo to i ako si na ulici hodaj, hodaj, hodaj, ali ne
razmiljaj o neemu drugom, ini samo ono to radi, ne bjei od injenica, ne ispunjavaj ih
tolikim znaenjima, simbolima, propovijedima i upozorenjima. ivi ih bez alegorija, ivi ih s
otvorenim umom, od trenutka do trenutka.
Shvati da govorim o putu djelovanja, slobodnog od bolne bitke suprotnosti.
Postupanje bez ometanja, bez izbjegavanja, bez matarija, bez apstrakcija bilo kakve vrste.
Promijeni svoju narav, voljeni, promijeni je inteligentnim postupanjem, osloboenim od bitke
suprotnosti.
Kada zatvorimo vrata matanju, razvija se organ intuicije.
Postupanje bez bitke suprotnosti, jest intuitivno djelovanje, potpuno djelovanje. Tamo gdje je
obilja, nema Ja.
Intuitivna djela vode nas do buenja svijesti.
Radimo i odmarajmo se u srei, preputajui se toku ivota. Iscrpimo uzburkanu i trulu vodu
ustaljenog razmiljanja i u praznini e potei gnoza, a s njom i radost ivota.
To inteligentno postupanje, osloboeno bitke suprotnosti, uzdie nas do toke u kojoj se neto
mora prelomiti.
Kada sve dobro ide, slama se kruti krov razmiljanja, te svjetlo i mo Unutarnjeg Bia, poput
poplave, prodiru u um koji je prestao sanjati.
Tada u fizikom svijetu i izvan njega, tijekom sna materijalnog tijela, ivimo u potpunosti
svjesni i prosvijetljeni, uivajui u ivotu u viim svjetovima.
Stalna napetost uma, ta disciplina, vodi do buenja svijesti.
Ako jedemo i razmiljamo o poslu, jasno je da sanjamo. Ako vozimo automobil i mislimo na
zarunika ili zarunicu, logino je da nismo budni, sanjamo; ako radimo i prisjeamo se kuma
ili kume naeg djeteta, ili naeg prijatelja, brata, itd., oito je da sanjamo.
Ljudi koji ive sanjajui u fizikom svijetu, sanjaju i u unutarnjim svjetovima, u satima sna
fizikog tijela.
Moramo prestati sanjati u unutarnjim svjetovima. Kada prestanemo spavati u fizikom svijetu,
budimo se ovdje i sada, a to se buenje prenosi i u unutarnje svjetove.
Prvo trai prosvjetljenje i tada e ti sve ostalo biti nadodano.
Svatko tko je prosvijetljen vidi put, dok onaj koji nije prosvijetljen ne vidi put i moe ga se
lako odvesti s njega i sunovratiti u bezdan.
Revolucija dijalektike
Straan su trud i budnost potrebni od sekunde do sekunde, od trenutka do trenutka, ako elimo
izbjei pad u iluzije. Jedan je tren nesvjesnosti dovoljan da um pone s prisjeanjem neega, s
razmiljanjem o neemu to nema veze s poslom ili djelom koje proivljavamo u trenutku.
Kada u fizikom svijetu nauimo biti budni od trenutka do trenutka, ivjet emo budni i
samosvjesni od trenutka do trenutka i u unutarnjim svjetovima, tijekom sati sna fizikog tijela,
kao i nakon smrti.
Bolno je znati da svijest svih ljudskih bia spava i duboko sanja, i to ne samo tijekom tih sati
odmora fizikog tijela, ve i u stanju koje ironino nazivamo budnou.
Djelovanje bez mentalnog dualizma izaziva buenje svijesti.
KM
Pred sveanom osudom javnog mnijenja moram objaviti da je temeljni cilj svakog gnostikog
uenika preobrazba u K M, kozmikog ovjeka.
Sva ljudska bia ive u Kozmosu. Rije Kozmos znai red i to je neto to ne smijemo
zaboraviti.
Kozmiki ovjek je bie koje u svojih pet centara, svom umu i biti ima savreni red.
Kako bismo postali kozmiki ljudi, treba znati kako se manifestiraju tri primarne sile
Svemira: pozitivna, negativna i neutralna.
No, na putu to vodi do kozmikog ovjeka, koji je u cijelosti pozitivan, zapaamo da je
svakoj pozitivnoj sili suprotstavljena neka negativna.
Samopromatranjem bismo trebali uoiti mehanizam suprotstavljene sile.
Kada odluimo izvriti odreenu aktivnost, bilo da se radi o pobijanju ega, ovladavanju
seksom, posebnom radu ili izvravanju odreenog programa, moramo promotriti i izraunati
silu otpora. Naime, po svojoj prirodi svijet, zajedno sa svojom mehanikom, obiava izazvati
otpor i takav je pritisak dvostruk.
to je vei pothvat, vei e biti otpor. Ako nauimo izraunati otpor, moi emo uspjeno
izvriti zadatak. U tome je kapacitet genija, prosvijetljenog.
OTPOR
Otpor je suprotstavljena sila. Otpor je tajno oruje ega.
Otpor je psihika sila ega, koja se suprotstavlja naim pokuajima da postanemo svjesni svih
naih psiholokih mana.
Otporom ego obino kree po nekoj svojoj tangenti, postavljajui isprike kako bi uutkao ili
sakrio greku.
Revolucija dijalektike
Zbog otpora, teko je protumaiti snove i znanje koje elimo imati o sebi postaje zamagljeno.
Otpor djeluje prema obrambenom mehanizmu, koji pokuava izuzeti neugodne psiholoke
greke, kako ne bi bilo svijesti o istima i kako bi pojedinac ostao u psiholokom ropstvu.
No, uistinu, moram rei da postoje mehanizmi kojima je mogue nadvladati otpor, a sastoje se
od slijedeih faza:
1.
2.
3.
4.
5.
prepoznaj otpor,
definiraj ga,
shvati ga,
radi na njemu,
nadvladaj ga i razgradi pomou seksualne super-dinamike.
No, ego e se boriti tijekom analize otpora, kako greke ne bi bile otkrivene, jer to ugroava
njegovu vlast nad umom.
U trenutku bitke s egom, treba se obratiti moi koja nadilazi um, vatri Kundalini zmije
Hindusa.
VJEBA
Oito je da bi vjebom, proivljavanjem bilo kojeg djela koje sam dao ovjeanstvu, korisnik
postigao psiholoku emancipaciju.
Postoje ljudi koji divno govore o reinkarnaciji, Atlantidi, alkemiji, egu, astralnoj projekciji, te
su pred vanjskim svijetom strunjaci za ta podruja, ali to je samo intelektualna informiranost.
Duboko u sebi, te osobe ne znaju nita i u satu smrti takvi prenositelji podataka ostaju bez
iega, imaju samo znanje pohranjeno u pamenju, to u zagrobnom ivotu ne slui svrsi, jer
im svijest jo uvijek spava.
Ako postoji samo zainteresiranost za teorije, ako nema niega praktinog, ako nema svijesti o
onome o emu sam poduavao u mojim knjigama, ako uenja ostavimo u sjeanjima, mogli
bismo rei da smo bijedno potratili nae vrijeme.
Pamenje je formativno naelo intelektualnog centra. Kada osoba tei neemu viem, kada
netko gleda kroz ogranienja podsvijesti i vidi ono to je pohranio u pamenju, analizirajui i
meditirajui o zadnjem dogaaju ili uenju sadranom u ezoterinoj knjizi, te se vrijednosti
premjetaju u emotivnu fazu istog intelektualnog centra. Kada netko eli poznavati duboko
znaenje spomenutih uenja i potpuno se predaje meditaciji, jasno je da takva uenja prelaze u
emotivni centar i tada ih je mogue osjetiti u dubini due.
Kada je netko jasno proivio uenja, spoznajne vrijednosti biti, tada, napokon, te informacije
ostaju odloene u svijesti i nikada se vie ne gube. Svijest ostaje obogaena istima.
Sada je jasno kako je mogue biti svjestan gnostikih uenja koje sam dao u ranijim
knjigama, kao i u ovoj.
Meditacija je divna za postizanje svijesti o gnostikim uenjima, ali nemojmo grijeiti i
ostavljati iste iskljuivo u teorijama ili pamenju, jer tako nikada neemo postii vlast nad
umom.
Revolucija dijalektike
Gruba stvarnost injenica pokazuje nam da je puno onih koji nisu shvatili transcendentnost
gnostikog ezoterinog rada i da je puno loih kuevlasnika.
Kada pojedinac nije dobar kuevlasnik, jasno je da nije spreman stupiti na stazu otrog ruba.
Kako bi osoba djelovala u revoluciji dijalektike, treba postii razinu dobrog kuevlasnika.
Fanatina, luaka, hirovita osoba, i tome slini pojedinci, ne mogu posluiti Cjelovitoj
Revoluciji. Osoba koja ne ispunjava dunosti svog doma ne moe postii veliku promjenu.
Osoba koja je lo otac, loa ena ili lo mu, ili ona koja naputa svoj dom zbog ovog ili onog
mukarca ili ene, nikada nee moi postii korjenitu transformaciju.
Kamen temeljac revolucionarne psihologije je zahtjev, prema kojem: treba imati savrenu
ravnoteu kod kue; bilo da se radi o preuzimanju uloge dobrog mua, dobrog oca, dobrog
brata ili dobrog sina. Treba savreno ispunjavati dunosti koje imamo prema patnikom
ovjeanstvu, postajui potena osoba.
Svatko tko ne ispunjava te zahtjeve, nikada nee moi napredovati u ovim revolucionarnim
uenjima.
DEFETIZAM
Intelektualna ivotinja, pogreno nazvana ovjekom, odrava na ivotu vrsto uvjerenje da je
potpuno razaranje ega, apsolutno ovladavanje seksom i unutarnje samo-ostvarenje Bia neto
fantastino i nemogue. No, ne shvaa da je taj vrlo subjektivni nain razmiljanja plod
obeshrabrujuih psiholokih elemenata koji manipuliraju umom i tijelom osoba koje nisu
probudile svijest.
Ljudi ovog senilnog i degeneriranog doba u svojoj unutranjosti nose psihiku nakupinu koja
je velika zapreka na putu razaranja ega, a to je: defetizam!
Obeshrabrujue misli ograniavaju pojedince, sprjeavajui ih u podizanju svojih mehanikih
ivota do superiornih stanja. Veina se smatra poraenom ak i prije poinjanja bitke ili
gnostikog ezoterinog rada.
Treba se promatrati i analizirati, kako bismo u sebi mogli otkriti, ovdje i sada, te elemente koji
sainjavaju ono to zovemo obeshrabrenjem.
Ukratko, kaemo da postoje tri uobiajena stava defetizma:
1. osjeati se onemoalo zbog nedostatka intelektualnog obrazovanja,
2. osjeati nedostatak snage za poetak korjenite preobrazbe
3. ivjeti sa psiholokom pjesmom: Nikada nemam prilike za promjenu ili pobjedu!
PRVI STAV
Ako se osjeamo zakinutima zbog nedostatka obrazovanja, sjetimo se velikih mudraca poput
Hermesa Trimegistusa, Paracelzusa, Platona, Sokrata, Isusa Krista, Homera, itd., koji nikada
10
Revolucija dijalektike
nisu pohaali fakultet. Naime, svaka osoba zaista ima svog Uitelja, a potonji je Bie, ono to
nadilazi um i lani racionalizam. Ne poistovjeujte obrazovanje sa mudrou i znanjem.
Konkretno poznavanje misterija ivota, Svemira i Prirode, jest izvanredna sila koja nam
doputa postizanje Cjelovite Revolucije.
DRUGI STAV
Roboti programirani od strane Antikristove materijalistike znanosti osjeaju se zakinutima
jer misle da nisu sposobni, to trebamo posebno analizirati. Intelektualna je ivotinja, zbog
utjecaja lanog akademskog obrazovanja koje oskvrnjuje vrijednosti Bia, u svom
senzualnom umu stvorila dva uasna ega koja treba ukloniti. Prvo, treba unititi stalnu ideju:
Izgubit u! Isto tako treba postupiti s lijenosti u odnosu na prakticiranje gnostikih tehnika,
to je potrebno za postizanje znanja nunog za osloboenje od svih mehanikih rutina ime
se, jednom zauvijek, naputa tendencija obeshrabrenja.
TREI STAV
Razmiljanje mehanikog ovjeka je: Nikada nemam prilike!
Scene postojanje mogu se prilagoditi. Sami stvaramo svoje okolnosti. Sve je rezultat Zakona
djela i posljedice, ali uvijek ostaje mogunost da vii zakon spere utjecaj nieg.
Hitno je i neodgodivo uklanjanje ega obeshrabrenja. Nije bitna koliina teorija, ve koliina
nadljudskih napora koji ulaemo u rad revolucije svijesti. Autentini ovjek, u trenutku kada
to poeli, sam stvara prigodne trenutke za svoj duhovni ili psiholoki rast!
PSIHO-ASTROLOGIJA
Goruim je ugljenom pisano u knjizi ivota, da svatko tko postigne potpuno uklanjanje ega
moe po volji mijenjati svoj znak i utjecaje pod kojima se nalazi.
U ime istine, moram objaviti da je Onaj koji je u meni promijenio horoskopske znake po
svojoj volji. Znak moje bive osobnosti bile su Ribe, ali sada sam pripadnik Vodenjaka,
uasno revolucionarnog znaka!
Ne moemo porei da utjecaji horoskopskih znakova postoje i da manipuliraju s nama sve
dok u sebi ne izvedemo psiholoku revoluciju. No, na putu svakog uenika koji tei
prosvjetljenju, treba poeti s pobunom protiv onoga to horoskopi utemeljuju.
U potpunosti je apsurdno govoriti da jedan znak nije kompatibilan s drugim znakom, jer ega
su ta koja nisu kompatibilna, nisu sloni ti nepoeljni elementi koje nosimo u unutranjosti.
Astrologija ovih vremena kraja nije dobra nizato, jer pretvorila se u isti biznis. Autentina
astrologija kaldejskih mudraca ve je utonula u zaborav.
Ludi-strojevi ne ele se promijeniti jer kau: To je moj znak, to je moj zodijaki utjecaj!
Koriste takve i tome sline izgovore, ali nikada se neu umoriti od isticanja vanosti emotivne
i mentalne promjene.
11
Revolucija dijalektike
12
Revolucija dijalektike
nastavljaju poveavati svoje brojno stanje. Pogledajmo New York, gdje postoje Prljavi,
grupa iji su lanovi tridesetogodinjaci, koriste prljavu odjeu i kone izme. Sastaju se na
krovovima kua i ponose se time to ih se smatra dobrim igraima biljara.
Nepoznati biciklisti, takoer manje-vie istog dobnog uzrasta, oblae se u stilu Hell's Angelsa
i nose kone jakne s velikim patentima. Njihovi su bicikli stare marke Schwinn, koje
prilagouju kako bi sliili motorima.
Nasilje je prihvaeni dio njihovih ivota, u ivotu svakog od tisua lanova i bandi koje
postoje u toj zemlji i koje, to je zaista bolno, ljudski dvonoci drugih drava ele oponaati.
Je li to psiholoka sloboda? Nikako! To je retorika ega koja je prevarila sve i sva. Samo je
praktinim proivljavanjem uenja, koja predajem u ovoj itavoj autentinoj raspravi o
revolucionarnoj psihologiji, mogue oslobaanje ljudskih dvonoaca od retorike ega.
STALNI CENTAR SVIJESTI
Tromodani dvonoci nemaju nikakvu individualnost, nemaju stalni centar svijesti SCS.
Kod takvog pojedinca, svaka njegova misao, osjeaj i postupak ovisi o katastrofi Ja, koje u
odreenom trenutku koristi priliku za zauzimanje glavnih centara ljudskog stroja.
Mi koji smo se, tijekom brojnih godina rtvi i boli, borili za Gnostiki pokret, na djelu smo
vidjeli strahote. Mnogi su se, sa suzama u oima, zakleli da e raditi za gnozu do kraja ivota.
Obeavali su vjenu vjernost Velikom Cilju i izgovarali velike govore. No, to se dogodilo?
to je bilo s njihovim krvavim suzama? Gdje su nestale njihove velike zakletve? Sve je bilo
beskorisno, jer zaklelo se samo neuhvatljivo Ja trenutka. Kada je drugo Ja zauzelo mjesto
prethodnog stanja, pojedinac se povukao iz gnoze, ili izdao Veliki Cilj, ili se pridruio drugim
malim kolama, okreui lea gnostikim institucijama.
Uistinu, ljudsko bie ne moe imati kontinuitet svrhe jer nema SCS, nije pojedinac i ima Ja
koje je zbroj mnogih malih ega.
Puno je onih koji ekaju vjeno Blaenstvo nakon smrti fizikog tijela, ali smrt tijela ne
rjeava problem Ja.
Nakon smrti, labava kateksa, ego, ostaje ogrnuta svojim molekularnim tijelom.
Ljudski dvonoac nestaje, ali labava kateksa ostaje kao energija ega u svom molekularnom
tijelu. Tada se, kasnije, ego nastavlja u naim potomcima, vraa se zadovoljiti svoje elje i
nastaviti iste tragedije.
Stigao je trenutak da shvatimo nunost stvaranja unutarnje i konane Cjelovite Revolucije,
kako bi dolo do utemeljenja SCS-a, stalnog centra svijesti. Samo emo se tako
individualizirati, samo emo tako prestati biti legijom, samo emo tako postati svjesni
pojedinci.
ovjek dananjice slian je brodu punom brojnih putnika. Svaki putnik ima svoje planove i
projekte. ovjek dananjice nema jedinstveni um, ima puno umova. Svako Ja ima svoj um.
Na sreu, u ljudskom dvonocu postoji jo neto, Bit. Ozbiljno razmiljajui o tom naelu,
moemo zakljuiti da je to najuzvieniji psihiki materijal, kojim moemo oblikovati nau
duu.
13
Revolucija dijalektike
Buenjem svijesti stvaramo duu. Probuditi Bit znai probuditi svijest. Buenje svijesti je
jednako unutarnjem stvaranju SCS-a. Samo onaj koji probudi svijest postaje pojedinac. No,
pojedinac nije krajnji cilj i zavretak, jer jo ostaje supra-individualnost.
SUPRA-INDIVIDUALNOST
Moramo ukloniti naa ega kako bismo se individualizirali i zatim supra-individualizirali.
Moramo razgraditi Ja kako bismo imali SCS, koji smo prouili u prethodnom poglavlju.
Mnogostruko Ja glupo se razbacuje psihikim materijalom u atomskim eksplozijama bijesa,
pohlepe, poude, zavisti, ponosa, lijenosti, prodrljivosti, itd.
Kada Ja umre, psihiki se materijal taloi u nama, postajui SCS.
U dananje je vrijeme ljudsko bie, ili, bolje reeno, dvonoac koji se sam prozvao ovjekom,
zaista stroj kojim upravlja legija ega.
Promotrimo tragediju zaljubljenih ljudi. Koliko obeanja! Koliko suza! Koliko dobrih
namjera! Na kraju, to ostaje? Samo tuna uspomena na sve to.
ene se, vrijeme prolazi, mukarac se zaljubljuje u drugu enu ili ena u drugog mukarca, te
se bajkoviti dvorac u oblacima rui na tlo. Zato? Jer ovjek jo nema svoj SCS.
Malo Ja koje se kune vjenom ljubavlju ustupa mjesto drugom malom Ja, koje veze
nema sa spomenutim obeanjem. To je sve. Moramo postati pojedinci, a to je mogue samo
stvaranjem SCS-a.
Trebamo stvoriti stalni centar svijesti, a to je mogue postii samo razgradnjom
mnogostrukog Ja.
Sve bi unutarnje proturjenosti ljudskog bia bile dovoljne da izlude svakoga tko bi ih mogao
vidjeti u zrcalu izvor takvih kontradikcija upravo je mnogostrukost ega.
Svatko tko eli razgraditi Ja mora poeti s poznavanjem svojih unutarnjih proturjenosti.
Naalost, ljudi se vole zavaravati kako bi izbjegli zapaanje svojih unutarnjih kontradikcija.
Sasvim je normalno da se onaj koji otkrije svoja unutarnja proturjeja osjea posramljeno, da
shvaa da je nitko, da je propala osoba, bijedni crv zemlje.
Otkriti nae unutarnje kontradikcije ve je uspjeh jer tada se naa unutarnja prosudba
spontano oslobaa, doputajui nam da jasno zapazimo put individualnosti i supraindividualnosti.
CJELOVITO BLAGOSTANJE
Potrebno nam je cjelovito blagostanje. Svi mi patimo, sve nas prati gorina u ivotu i elimo
se promijeniti.
14
Revolucija dijalektike
15
Revolucija dijalektike
U ovim trenucima u moje sjeanje navire Jamesova fotografija. Netko je fotografirao naeg
prijatelja Jamesa i otkrio neto zanimljivo. Na njoj je mogue uoiti dva Jamesa: jedan je vrlo
miran, pozoran, gledajui naprijed, dok drugi hoda ispred prvog, drugog izraza lica, itd. Kako
je mogue da se dva Jamesa pojave na istoj fotografiji?
Mislim da bi bilo dobro poveati tu fotografiju, jer bismo je mogli pokazati svim ljudima koji
budu zainteresirani za ova uenja. Oito, mislim da je drugi James osobni odraz prvog
Jamesa, to je jasno. Jer, pisano je, vanjska je slika ovjeka, kao i okolnosti koje ga okruuju,
rezultat poimanja sebe.
Isto je tako pisano da je vanjsko samo odraz unutarnjeg. Dakle, ako se ne potujemo, i ako je
unutarnja slika nas samih jako jadna, ako smo puni psiholokih mana, moralnog smea,
nesumnjivo je da e neugodni dogaaji izranjati u vanjskom svijetu, u obliku ekonomskih,
socijalnih tekoa i tome slino. Nikako nemojmo zaboraviti da je vanjska slika ovjeka i
okolnosti to je okruuju rezultat njegovog osobnog poimanja.
Svi imamo vlastitu sliku i izvan nje postoji prikaz koji je mogue fotografirati. No, u nama
postoji druga slika. Kako bismo bolje pojasnili, rei emo da izvana imamo fiziku i vidljivu
sliku, dok u unutranjosti imamo sliku psiholokog i hipersenzibilnog tipa.
Ako izvana imamo jadnu i bijednu sliku, i ako nju prate neugodne okolnosti, teka ekonomska
situacija, problemi svih vrsta, konflikti, bilo kod kue, na poslu, ulici, itd., to je jednostavno
zbog nae psiholoke slike, zbog njenog jadnog, defektnog i zastraujueg stanja. Mi
odraavamo nau bijedu, nae nitavilo, ono to jesmo, sve to odraavamo u okoliu.
Ako se elimo promijeniti, potrebna nam je potpuna i velika izmjena. Treba korjenito
promijeniti dojam, vrijednosti i identitet.
U nekoliko mojih djela ve sam istaknuo da je svatko od nas matematika toka u prostoru,
koja pristaje sluiti kao vozilo odreenog zbroja vrijednosti. Neki slue kao vozila genijalnim
vrijednostima, dok drugi prenose osrednje vrijednosti, zbog ega je svaka osoba posebna.
Veina slui kao sredstvo za izraavanje vrijednosti ega, Ja. Te vrijednosti mogu biti
optimalne ili negativne. Zato dojam, vrijednosti i identitet tvore jedinstvenu cjelinu.
Kaem da trebamo proi korjenitu preobrazbu i naglaeno potvrujem da identitet, vrijednosti
i dojam treba u potpunosti promijeniti.
Potreban nam je novi identitet, nove vrijednosti i novi dojam; to je psiholoka revolucija,
unutarnja revolucija. Apsurdno je nastaviti u opakom krugu u kojem se trenutno vrtimo.
Trebamo se u cijelosti promijeniti.
Slika koju ovjek ima o sebi stvara njegov vanjski odraz. Kada govorim o slici, spominjem
psiholoku sliku koju nosimo u sebi. to bi mogla biti naa psiholoka slika? Je li to slika
bijesne osobe, pohlepnika, pohotnika, zavidnog pojedinca, ponosne osobe, lijene, prodrljive,
ili to? Bez obzira kakav je dojam koji imamo o sebi, ili bolje reeno, unutarnji dojam, on e,
kao to je prirodno, proizvesti vanjsku sliku.
Vanjska bi slika, ak i ako je dobro obuena, mogla biti siromana. Je li moda prikaz
ponosnog predivna slika, odraz osobe koja je postala nepodnoljiva, koja u sebi nema ni
16
Revolucija dijalektike
trunke skromnosti? Kako se poudna osoba ponaa, kako ivi, to istie njena spavaa soba,
kako se u svom privatnom ivotu ponaa prema suprotnom spolu, ili je ve degenerirala? to
bi bila vanjska slika zavidne osobe, nekoga tko pati zbog sree drugih ljudi i tko potajno
drugima nanosi zlo iz zavisti? Kakav je vanjski odraz lijene osobe, koja ne eli raditi, te je
lijena i odvratna? A to je s prodrljivcem?
Dakle, vanjska slika uistinu proizlazi iz unutarnje; to je neporecivo.
Ako ovjek naui potovati sam sebe, mijenja svoj ivot, i to ne samo na podruju etike i
psihologije, nego i na socijalnom, ekonomskom, pa ak i politikom polju. Ali, moramo se
promijeniti. Zato stalno istiem da identitet, vrijednosti i dojam treba promijeniti.
Sadanji je identitet, zajedno s vrijednostima i dojmom koji posjedujemo, u bijednom stanju.
Zbog toga je drutveni ivot pun konflikata i ekonomskih problema. Danas nitko nije sretan,
nitko nije veseo. No, je li mogue promijeniti dojam, vrijednosti i identitet koji posjedujemo?
Je li mogue stvoriti novi identitet, nove vrijednosti, novi dojam? Jasno potvrujem da je to
mogue.
Nesumnjivo, trebali bismo razgraditi ego. Svi imamo Ja. Kada pokucamo na vrata, neizbjeno
se susreemo s pitanjem: Tko je? Odgovorit emo: Ja. Ali, tko je to ja, tko sam to ja?
Zaista i uistinu, ego je zbroj negativnih i pozitivnih vrijednosti. Mogli bismo razgraditi ego,
stati na kraj tim pozitivnim i negativnim vrijednostima, te bismo tada mogli sluiti kao vozilo
novih vrijednosti, vrijednosti Bia. No, u tom nam je sluaju potrebna nova didaktika, ako
elimo ukloniti sve vrijednosti koje sada imamo, s ciljem izazivanja promjene.
PSIHOANALIZA
Postoji didaktika kojom je mogue spoznati i ukloniti pozitivne i negativne vrijednosti koje
nosimo u sebi. Zovemo je unutarnjom psihoanalizom.
Potrebno je upotrijebiti unutarnju psihoanalizu. Kada ponemo s njome, elei razumjeti
mane psiholokog tipa, pojavljuje se velika potekoa. elim naglaeno spomenuti silu
protuprijenosa.
Mogue je istraiti sebe, mogua je introverzija, ali pri pokuaju iste nastaje problem
protuprijenosa. Rjeenje lei u prebacivanju panje u unutranjost sa svrhom istraivanja
sebe, kako bi dolo do spoznaje sebe i uklanjanja negativnih vrijednosti koje nam psiholoki
tete u drutvenom ivotu, ekonomiji, politici, pa ak i u duhovnom aspektu.
Naalost, ponavljam, kada se pokuamo povui u sebe kako bismo se istraili i spoznali,
smjesta se pojavljuje protuprijenos.
Protuprijenos je sila koja oteava introverziju. Ona bi bila laka kada protuprijenos ne bi
postojao.
Potrebna nam je unutarnje psihoanaliza; treba nam unutarnja istraga sebe kako bismo se zaista
poznavali. Homo nosce te ipsum. ovjee, spoznaj sebe i poznavat e Svemir i bogove.
Kada se poznajemo, moemo se i promijeniti. Sve dok se ne poznajemo, svaka e promjena
biti subjektivna. No, prije svega ostalog, treba nam analiza sebe. Kako prevladati silu
17
Revolucija dijalektike
protuprijenosa, koja oteava unutarnju psihoanalizu ili analizu sebe? To je mogue samo
transakcionalnom analizom i strukturalnom analizom.
Kada primijenimo strukturalnu analizu, poznajemo psiholoke strukture koje unutarnju
introspekciju ine tekom i nemoguom. Poznavanjem takvih struktura moemo ih i
razumjeti, a pomou razumijevanja moemo nadvladati prepreku.
No, treba nam neto drugo, potrebna nam je i transakcionalna analiza. Postoje banke,
komercijalne transakcije, itd., ali isto tako postoje i psiholoke transakcije.
Razliiti psihiki elementi koje nosimo u sebi podloni su transakcijama, razmjenama,
bitkama, promjenama poloaja, itd. Nisu neto nepokretno, ve uvijek postoje u stanju
kretanja.
Kada pojedinac, pomou strukturalne analize, spozna razliite psiholoke procese, razne
strukture, prestaje tekoa u psiholokoj introspekciji. Nakon toga, istraivanje sebe je
mogue izvriti s punim uspjehom.
Onaj koji postigne potpuno samo-istraivanje te i te mane, bilo da je rije o spoznaji bijesa, ili
pohlepe, poude, lijenosti, prodrljivosti, itd., moe postii velik psiholoki napredak.
Kako bi dolo do punog istraivanja sebe, prvo emo trebati od sebe odvojiti manu koju
elimo eliminirati, kako bismo je kasnije mogli razgraditi.
Razgraena mana oslobaa postotak psihike Biti. Kako razgraujemo svaku od naih lanih
vrijednosti, drugim rijeima, naih mana, psihika e Bit, koja je zapeaena u njima, biti
osloboena te e nas, napokon, u cijelosti osloboena Bit korjenito preobraziti. U tom e se
trenutku vjene vrijednosti Bia izraziti u nama. Nesumnjivo je da bi to bilo udesno, i to ne
samo za nas, ve i za itavo ovjeanstvo.
Kada uspijemo razgraditi ili rastopiti negativne vrijednosti, potovat emo sebe i druge,
postajui, moemo to tako rei, vrutak ljubaznosti za itav svijet, savreno, svjesno i udesno
stvorenje.
Mistina e unutarnja slika ovjeka, kao posljedicu ili rezultat, izgraditi savren vanjski odraz
plemenitog graanina. Okolnosti takve osobe isto e tako biti pozitivne u svakom smislu.
Takav e pojedinac biti zlatna karika u velikom univerzalnom lancu ivota. Bit e primjer za
cijeli svijet, izvor veselja za mnoga bia, prosvijetljeni u najuzvienijem smislu te rijei, netko
tko e uivati u stalnoj i divnoj ekstazi.
MENTALNA DINAMIKA
Mentalnom dinamikom moramo spoznati kako i zato um funkcionira.
Nesumnjivo, um je instrument koji moramo nauiti svjesno koristiti. No, bilo bi apsurdno
uiniti ga uinkovitim bez da prvo saznamo zato i kako um djeluje.
Kada poznajemo uzrok i nain uma, znamo i njegove razliite funkcije. Zato njime moemo
upravljati i on postaje koristan i savren instrument, udesan alat kojim moemo raditi za
dobro ovjeanstva.
18
Revolucija dijalektike
Uistinu, treba nam realistian sustav ako zaista elimo poznavati potencijal ljudskog uma.
U ovim vremenima, puno je sustava namijenjenih kontroli uma. Postoje oni koji misle da su
odreene umjetne vjebe divne za upravljanje umom. Postoje itave kole, puno teorija o
umu, brojni sustavi. No, kako je mogue od uma uiniti neto korisno? Shvatimo da ga, ako
ne znamo njegov uzrok i nain, neemo moi dovesti do savrenstva.
Trebamo znati razliita naela funkcioniranja uma ako elimo da isti bude savren. Kako
funkcionira? Zato funkcionira? Taj nain i uzrok definitivni su elementi.
Ako, na primjer, u jezero bacimo kamen, vidjet emo da nastaju valovi. To su reakcije jezera,
vode, na podraaj kamena. Slino tome, ako nam netko kae ironinu rije, ona dolazi do uma
koji reagira protiv izreenog. Nakon toga slijede sukobi.
Cijeli je svijet u problemima, itav planet ivi u sukobima. Paljivo sam promatrao odbore
mnogih organizacija, kola, itd. lanovi istih meusobno se ne potuju. Zato? Zato to ne
potuju sami sebe.
Promotrite senat, predstavniki dom ili jednostavno kolsko vijee. Ako netko kae neto,
druga se osoba osjea prozvanom, razljuti se i kae neto gore. Nakon toga se svaaju i
lanovi upravnog odbora sudjeluju u velikom kaosu. Jako je ozbiljna reakcija uma svakoga od
njih na udare iz vanjskog svijeta.
Treba se istinski predati introspektivnoj psihoanalizi radi istraivanja vlastitog uma. Potrebno
je neto vie znati o sebi u intelektualnoj sferi. Na primjer, zato reagiramo na rijei drugih? U
takvim smo uvjetima mi uvijek rtveAko netko eli da budemo zadovoljni, dovoljno je da
nas malo potapa na ramenu i kae nam nekoliko prijateljskih rijei. Ako nas netko eli
uzrujati, dovoljno je izgovoriti neto neugodnih rijei.
Dakle, gdje li je naa intelektualna sloboda? O emu se tu radi? Konkretno ovisimo o
drugima, robovi smo, nai psiholoki procesi ovise iskljuivo o drugima, ne vladamo nad
unutarnjim dogaanjima i to je strano.
Drugi vladaju u nama i u naim unutarnjim procesima. Prijatelj odjednom doe i pozove nas
na zabavu, otiemo s njim u njegovu kuu. Tamo nam ponudi pie, a nas je sram odbiti pa
prihvaamo, zato pijemo jedno, nakon ega slijedi jo jedno, pa tree, i etvrto, sve dok ne
ostanemo pijani. Prijatelj je bio vladar i gospodar naih psiholokih procesa.
Moe li takav um sluiti iemu? Ako netko vlada u nama, ako cijeli svijet ima pravo vladati
nama, gdje je naa intelektualna sloboda? Tko nam je moe definirati?
Odjednom, naemo se pred osobom suprotnog spola, konano postajemo izrazito
poistovjeeni s njom te, napokon, zavravamo u bludnienju i preljubu. Ta situacija pokazuje
da osoba suprotnog spola ima prednost i da moe nadvladati nae psiholoke procese. Ta je
osoba upravljala nama, podvrgnula nas svojoj volji. Je li to sloboda?
Intelektualna je ivotinja, pogreno nazvana ovjekom, uistinu odgojena da se odrie svog
identiteta, vrijednosti i dojma. to je autentini identitet, vrijednosti i unutarnja slika svakoga
19
Revolucija dijalektike
od nas? Je li to moda ego ili naa osobnost? Ne! Pomou introspektivne analize moemo
nadii ego i otkriti Bie.
Nesumnjivo, Bie je u sebi na autentini identitet, vrijednosti i dojam. Bie je u sebi K M
kozmiki ovjek, ili ovjek Kozmos. Naalost, kao to sam ve rekao, ivotinja se, lano
nazvana ovjekom, navikla na poricanje svojih unutarnjih vrijednosti, i pala je u
materijalizam ovog degenerativnog doba, predala se svim porocima svijeta i koraa putem
greke.
Pogreno je prihvatiti negativnu kulturu koja je subjektivno nadahnuta u naoj unutranjosti,
krivo je ii putem najmanjeg otpora. Naalost, ljudi dananjice uivaju u toj stazi i prihvaaju
lanu materijalistiku kulturu ovih vremena, doputajui joj da se udomai u njihovim
psihama, ime dolaze do poricanja pravih vrijednosti Bia.
JEZGROVITO DJELOVANJE BIA
Jezgrovito djelovanje Bia je koncizna manifestacija, kratko djelovanje koje Pravo Bie
svakoga od nas izvrava na sintetiki, matematiki i toni nain, poput pitagorejske tablice.
elim da dobro razmislite o jezgrovitom djelovanju Bia. Zapamtite da je gore, u beskrajnom,
zvjezdanom prostoru, svaki postupak rezultat jednadbe i tone formule. Isto tako, koristei
obinu logiku dedukciju, trebamo naglaeno potvrditi da je naa istinska slika, Unutarnji
ovjek Kozmos, iznad lanih vrijednosti, da je savrena.
Nesumnjivo, svaki je postupak Bia rezultat jednadbe i tone formule. Bilo je sluajeva u
kojima se Bie uspjelo izraziti kroz nekoga tko je postigao promjenu dojma, vrijednosti i
identiteta. Tada je, zapravo, taj netko postao prorok, prosvijetljeni.
No, bilo je i alosnih sluajeva u kojima osobe koje su sluile kao vozila samog Bia, uistinu
nisu shvatile namjere boanskog.
Kada onaj koji slui kao vozilo Bia ne radi nesebino za ovjeanstvo, nije shvatio da je on
sam jednadba i tona formula svakog jezgrovitog postupka Bia. Samo je onaj koji se
odrekne plodova svojih djela, koji ne oekuje nikakvu nagradu, kojega motivira samo ljubav
prema radu za svoje blinje, zaista shvatio jezgrovito djelovanje Bia.
Ponavljam, moramo izvriti potpunu promjenu sebe samih. Treba se promijeniti unutarnja
slika, vrijednosti i identitet. Kako je divno imati mladu sliku zemaljskog ovjeka, ali trebali
bismo, i zapravo je bolje, imati duhovnu i nebesku sliku ovdje i sada, u mesu i kostima.
Umjesto to posjedujemo vrijednosti ega, pozitivne vrijednosti Bia trebaju biti u naem srcu i
u naem umu. Umjesto grubog identiteta, trebali bismo imati identitet postavljen u slubi
Bia.
Razmislimo o nunosti pretvaranja u ivui izraaj Bia
Bie je Bie, a razlog za postojanje Bia je samo Bie. Razlikujmo u potpunosti izraaj i
samo-izraaj. Ego se moe izraziti, ali nikada nee imati samo-izraaj. Ego se izraava kroz
osobnost i njegovi su izraaji subjektivni. Kae ono to su drugi rekli, prepriava ono to su
drugi prepriali, objanjava ono to su drugi objasnili, ali nema oitog samo-izraaja Bia.
20
Revolucija dijalektike
Pravo, objektivno samo-izraavanje Bia ono je to je zaista bitno. Kada se Bie izraava kroz
nas, ono to ini na savren i jezgrovit nain.
Moramo razgraditi ego na osnovi unutarnje psihoanalize kako bi se Glagol, Rije Bia,
izraavala kroz nas.
SAMOPOUZDANJE
Puno se pria o enskoj tatini. Uistinu, tatina je ivua manifestacija samopouzdanja.
ena pred zrcalom u cijelosti je narcisoidna, te se bezglavo tuje. ena se ukraava najbolje
to moe, stavlja minku, uvija kosu, samo kako bi joj drugi rekli: Divna si, prelijepa si,
boanska si, i tome slino.
Ja uvijek uiva kada ga ljudi cijene, Ja se ukraava kako bi ga drugi voljeli. Ja vjeruje da je
divno, isto, neopisivo, sveto, kreposno, itd. Nitko ne vjeruje da je zao, svi se smatraju
dobrima i pravednima.
Samopouzdanje je neto strano. Na primjer, fanatici materijalizma ne prihvaaju postojanje
superiornih dimenzija prostora zbog samopouzdanja. Previe se vole i, kao to je prirodno,
trae da se superiorne dimenzije prostora, Svemira i svaki izvanosjetilni ivot podvrgnu
njihovim osobnim hirovima. Ne mogu nadii svoj uzak kriterij i svoje teorije, svoj voljeni ego
i svoja mentalna naela.
Obina smrt ne rjeava fatalni problem ega. Samo smrt onoga to zovemo Ja moe razrijeiti
problem ljudske boli, ali Ja se previe voli i nikako ne eli umrijeti. Sve dok Ja postoji, okretat
e se tragini kota ljudske tragedije, kolo Samsare.
Kada smo zaista zaljubljeni, odriemo se ega. U ivotu je jako rijetko nai nekoga tko je
uistinu zaljubljen. Svi su uronjeni u strast, a to nije ljubav. Ljude obuzme strast kada upoznaju
nekoga tko im se svia, ali kada u drugoj osobi otkriju iste greke, kvalitete i mane, voljeni im
slui kao zrcalo u kojem mogu u potpunosti vidjeti svoj odraz. Zaista, nisu zaljubljeni u
voljenu osobu, zaljubljeni su samo u sebe i uivaju u tome to se vide u zrcalu koje
predstavlja ta voljena osoba. Tada pretpostavljaju da su zaljubljeni, na istoj valnoj duini.
Ja uiva pred staklenim ogledalima ili osjea sreu kada se vidi u osobi koja ima iste kvalitete,
vrline i mane.
Propovjednici puno govore o istini, no, je li mogue upoznati istinu dok samopouzdanje
postoji u nama?
Iskusiti ono to je Istina, mogue je samo ako stanemo na kraj samopouzdanju, to je mogue
samo sa umom slobodnim od pretpostavki, u odsutnosti onoga to se zove Ja
Mnogi e kritizirati ovo djelo, ovu Revoluciju dijalektike. Kao i uvijek, pseudoznalci e se
smijati revolucionarnim izjavama zato to su ova uenja poinila zloin nepoklapanja s
mentalnim pretpostavkama i kompliciranim teorijama koje dre u svojim sjeanjima.
21
Revolucija dijalektike
22
Revolucija dijalektike
A-Himsa je ista misao Indije, nenasilje. A-himsa je zaista nadahnuta istom ljubavlju. Himsa
znai elju za ubijanjem, za nanoenjem zla. A-Himsa je, dakle, odricanje svih elja za
nasiljem izazvanom smrti ili zlom.
A-Himsa je suprotna egoizmu. A-Himsa je apsolutni altruizam i ljubav. A-Himsa je ispravno
djelovanje.
Mahatma Gandhi A-Himsu je uzeo kao jezgru svoje politike doktrine. On je ovako opisao
njenu manifestaciju: Nenasilje se ne sastoji od odricanja sve prave borbe protiv zla.
Nenasilje, kako ga ja shvaam, utemeljuje aktivniji pokret protiv zla od obine primjene
zakona Taliona, ija sama priroda potie razvoj perverzije. Pred nemoralnim podiem
mentalnu obranu koja je kao takva moralna. Pokuavam onesposobiti ma tiranina, ali ne
udarom bolje naotrenim elikom, ve razoaravanjem njegove udnje, ne pruajui nikakav
fiziki otpor. U meni e otkriti otpor due koja e pobjei od njegovog nasrtaja. Taj e ga
otpor prvo zaslijepiti, te e ga odmah prisiliti na predaju. A in predaje nee poniziti
agresora, nego e ga uveliati Nema monijeg oruja od dobro usmjerenog uma!
Ego je taj koji razjedinjuje, izdaje i utemeljuje anarhiju u jadnom patnikom ovjeanstvu.
Egoizam, izdaja i nedostatak bratstva ono je to je podijelilo ovjeanstvo.
Ja nije djelo Boga, duha ili tvari. Ja je stvorio na um i prestat e postojati kada ga u
potpunosti shvatimo, na svim razinama uma. Samo ispravnim djelovanjem, ispravnom
meditacijom, ispravnom voljom, ispravnim nainom privreivanja za ivot, ispravnim trudom
i ispravnim pamenjem moemo razgraditi Ja. Hitno je sve ovo dubinsko razumjeti, ako zaista
elimo dijalektiku revoluciju.
Osobnost ne bismo smjeli poistovjeivati s egom. Uistinu, osobnost nastaje tijekom prvih
sedam godina djetinjstva, a Ja je greka koja se nastavlja od stoljea do stoljea, svaki se
put vie utvrujui, putem mehanizama ponavljanja.
Osobnost je energetska, raa se iz navika, obiaja, ideja, itd., elemenata koji se ustaljuju
tijekom djetinjstva, a uvruju je iskustva ivota. Treba razgraditi i osobnost i Ja. U
psiholokim smo uenjima revolucionarniji od Gurdjieffa i Ouspenskyija.
Ja koristi osobnost kao instrument djelovanja. Personalizam je rezultat te mjeavine ega i
osobnosti. tovanje osobnosti izmislilo je Ja. Uistinu, personalizam zainje egoizme, mrnje,
nasilja, itd. Sve to odbacuje A-Himsa.
Personalizam u potpunosti razara ezoterine organizacije. Personalizam izaziva anarhije i
zbrku. Personalizam moe u cijelosti unititi svaku organizaciju.
U svakom utjelovljenju, povratku, ego izrauje novu osobnost. Svaka je osoba razliita u
svakoj novoj reinkorporaciji.
Hitno je znati kako ivjeti. Kada razgradimo Ja, dolazi nam Velika Stvarnost, prava srea,
Ono to nema imena.
23
Revolucija dijalektike
Razlikujmo Bie i Ja. ovjek dananjice ima samo Ja. Ljudski stvor je bie koje jo nije
postignuto. Hitno je primiti Bie, potrebno je znati da je Ono neograniena srea.
Apsurdno je govoriti da je Bie superiorno Ja, boansko Ja, itd. Bie, kao neto
univerzalno i kozmiko, ne moe imati karakter ega. Nemojmo pokuati Ja uiniti boanskim.
A-Himsa je nenasilje u mislima, rijeima i djelima. A-Himsa je potovanje prema tuim
idejama, svim religijama, kolama, sektama, organizacijama, itd.
Nemojmo oekivati evoluciju Ja, jer Ja se nikada ne usavruje. Potrebna nam je potpuna
revolucija svijesti. To je jedina vrsta revolucije koju moemo prihvatiti.
Doktrina A-Himse temelji se na dijalektikoj revoluciji, na revoluciji svijesti.
Kada umiremo od trenutka do trenutka, pomalo se razvija meuljudski sklad. Kada umiremo
od trenutka do trenutka, smisao za suradnju nastavlja potpuno zamjenjivati osjeaj
nadmetanja. Kada umiremo od trenutka do trenutka, dobra volja postupno zamjenjuje zlu.
Ljudi dobre volje prihvaaju A-Himsu. Nemogue je pokrenuti novi red u naih psihama sve
dok ne prestanemo iskljuivati doktrinu nenasilja.
A-Himsu treba razvijati u domovima, pratei put savrenog braka. Samo nenasiljem u
mislima i djelima srea moe vladati u domovima.
A-Himsa bi trebala biti temelj svakodnevnog ivota, u uredu, u radionici, na selu, kod kue,
na ulici, itd. Trebali bismo ivjeti doktrinu nenasilja.
KONFORMISTIKO PONAANJE
Konformistiko ponaanje je tendencija koja ljudsko bie potie da se drui s drugima, bez
razlike i bez kontrole ikakve vrste.
Pogledajmo to netko ini kada se nalazi u grupi ili mnotvu. Siguran sam da bi se jako malo
ljudi usudilo ii na ulicu kako bi nekoga kamenovali. No, to ine svi koji su u skupini. Netko
bi mogao kliznuti u javni prosvjed i osjetiti toliki entuzijazam, da i sam pone bacati kamenje,
iako e se poslije pitati zato je to uinio.
Kada je u grupi, ljudsko se bie puno drukije ponaa. ini ono to nikada ne bi uinilo da je
samo. Zato se to dogaa? To uzrokuju negativni dojmovi kojima ovjek tada otvara vrata, pa
na kraju ini ono to nikada ne bi radio da je sam.
Kada otvorimo vrata negativnim emocijama, ne mijenjamo samo rad emotivnog centra koji je
u srcu, ve ga isto tako inimo negativnim. Na primjer, otvaramo vrata negativnoj emociji
bijesne osobe, koja se nalazi u takvom stanju jer ju je netko povrijedio. Tada se i mi
usklaujemo s tim pojedincem, okreui se protiv onoga koji ga je povrijedio, i sami puni
bijesa, bez da imamo ikakve veze s tim problemom.
Pretpostavimo otvaranje vrata negativnim dojmovima pijanca. Tada e nesretnik prihvatiti
pie, pa dva, tri, deset. Na kraju, i sam e postati alkoholiar.
24
Revolucija dijalektike
Nadalje, zamislimo da osoba otvori vrata negativnim dojmovima osobe suprotnog spola, tada
e ista vjerojatno zavriti u bludnienju i svakakvim vrstama krivih ponaanja.
Ako otvorimo vrata negativnim dojmovima narkomana, mogli bismo zavriti sa smotuljkom
marihuane u ustima ili bismo mogli prijei na konzumaciju neke druge vrste stimulansa. Iz
toga proizlazi zakljuak, neuspjeh.
Tako se ljudska bia meusobno zaraze negativnom atmosferom. Lopovi druge pretvaraju u
lopove. Ubojice e zaraziti nekog drugog. Narkomani isto tako kvare druge ljude, pa se
mnoe ovisnici, lopovi, lihvari, ubojice, itd. Zato? Zato to grijeimo i uvijek otvaramo naa
vrata negativnim emocijama, to nikada ne valja. Odabirimo nae osjeaje.
Ako nam netko donese pozitivne emocije svjetla, ljepote, sklada, sree, ljubavi, savrenstva,
otvorimo mu vrata naeg srca. Ali, ako nam netko prinese negativne emocije mrnje, nasilja,
ljubomore, droga, alkohola, bludnienja i preljuba, zato bismo mu otvarali srce? Zatvorimo
ga! Zatvorite vrata negativnim emocijama.
Kada razmotrimo konformistiko ponaanje, moemo ga savreno prilagoditi i iz svog ivota
uiniti neto bolje.
DEFORMACIJA RIJEI
Zvuk topa, njegova eksplozija, unitava prozorsko staklo. S druge strane, njena rije umiruje
ljutnju ili bijes, dok uvredljiva, neskladna rije, izaziva bijes ili melankoliju, tugu, mrnju, itd.
Kaemo da je utnja zlatna, ali bolje je rei da je neispravno govoriti kada bismo trebali
utjeti, ba kao to je krivo utjeti kada bismo trebali govoriti.
Postoje kriminalne tiine, ba kao i zlokobne rijei. Treba plemenito proraunati rezultat
izgovorenih rijei, jer esto rijeima nesvjesno vrijeamo drugoga.
Rijei prepune zlonamjernog znaenja izazivaju bludnienja u svijetu uma. Neskladne rijei,
pak, izazivaju nasilje u svijetu kozmikog uma.
Nikada ne bismo trebali osuivati drugoga glagolom, jer nikada ne bismo smjeli suditi
drugima. Kleveta, tra i ocrnjivanje ispunili su svijet patnjom i gorinom.
Ako radimo sa seksualnim super dinamikama, moramo znati da su kreativne energije izloene
svim vrstama izmjena. Te energije libida mogue je prilagoditi u sile svjetla ili tame. Sve
ovisi o kvaliteti rijei.
Savreni ovjek govori savrene rijei. Gnostiki uenik, koji eli slijediti put dijalektike
revolucije, mora se naviknuti na kontrolu jezika. Trebali bismo nauiti rukovati rijeima.
Nije ono to ulazi u usta kodljivo za ovjeka, ve prije ono to iz njih izlazi! Usta opskrbljuju
uvredama, intrigama, ocrnjivanjima, klevetama, raspravama, a sve to teti ovjeku.
Izbjegavajte sve vrste fanatizma, jer njime nanosimo veliku tetu ljudima, blinjima. Druge ne
vrijeamo samo uvredljivim rijeima ili istananim i umjetnikim ironijama, nego i tonom
glasa, neskladnim i iskrivljenim naglaskom.
25
Revolucija dijalektike
Moramo nauiti kako sluati. Kako bismo sluali, moramo probuditi svijest.
Kako bismo nauili sluati, moramo znati kako biti nazoni. Onaj koji slua uvijek bjei
putem svoje psiholoke zemlje i grada.
Ljudska osobnost ne zna kako sluati, niti to zna initi fiziko tijelo, jer ono je vozilo
osobnosti.
Ljudi su puni sebe samih, svog ponosa, svojih sposobnosti, svojih teorija.
Nema niti jednog kutka, niti malo praznog prostora za znanje, za glagol. Naa bi zdjela trebala
biti okrenuta prema gore, ba kao to je Buddha okrenuo svoju kako bi primio kristiku rije.
Psiholoko je sluanje vrlo teko. Moramo nauiti biti pozorni kako bismo znali sluati.
Moramo postati otvoreniji za rije.
Ljudi se ne sjeaju svojih prethodnih postojanja jer nisu u svojoj psiholokoj kui, jer su izvan
nje.
Trebamo se sjeati sebe. Tijekom dana moramo opustiti tijelo to je vie puta mogue.
Ljudi ine puno greaka jer zaboravljaju Bie. Divne se stvari dogaaju onome koji se
prisjea sebe.
Potrebno je savjetovanje, ali vano je znati kako sluati. Kako bi znali kako sluati, treba
imati emotivni, motorni i intelektualni centar u stanju vrhunske pozornosti.
Lano obrazovanje stoji na putu sluanju. Lano obrazovanje oteuje pet centara ljudskog
stroja intelektualni, motorni, emotivni, instinktivni i seksualni.
Treba znati kako sluati sa spontanim umom, slobodnim od mentalnih zamisli, teorija i
pretpostavki. Treba se sa cjelovitim umom, umom koji nije podijeljen bitkom suprotnosti,
otvoriti onome to je novo.
PRECIZNOST TERMINA
U osnovi svoje dijalektike, Sokrat je zahtijevao preciznu terminologiju. U naoj Revoluciji
dijalektike, i mi traimo preciznu upotrebu rijei.
Rije, posebna odlika ljudi, jest instrument individualnog izraavanja i sporazumijevanja
meu ljudima. Ona je vozilo vanjskog jezika i isputanje ili izraavanje sloenog unutarnjeg
jezika, kojim se moe sluiti Bie ili ego.
Platon je, u svom dijalogu zvanom Phaedo, svom ueniku objasnio koncept koji je poznat po
svojoj dubini i moralnoj delikatnosti, kao ljudsko naelo idiomske prigodnosti. Rije je o
slijedeoj izjavi: Imaj na umu, moj dragi Crito, da neprikladno govorenje nije samo injenje
greke to se tie izreenoga, nego je i teta koja se nanosi duama.
26
Revolucija dijalektike
Ako elimo rijeiti problem, trebali bismo se suzdrati u izraavanju miljenja. O svakom se
miljenju moe raspravljati. Problem treba rijeiti meditacijom. Potrebno ga je razrijeiti
umom i srcem. Moramo nauiti misliti sami za sebe. Apsurdno je poput papige ponavljati
miljenja drugih.
Ubijanjem ega nestaju opcionalni procesi uma. Mogunost je izraaj koncepta koji proizlazi
iz straha da bi drugo rjeenje moglo biti ispravno, to pokazuje neznanje.
Hitno je nauiti izbjegavati poistovjeivanje s problemima. Potrebno je iskreno se istraiti i
tada odravati mentalnu i govornu tiinu.
PSIHOLOKI ROBOT
Intelektualna je ivotinja slina robotu kojega pogone mehaniki kotai, a slina je i satu, jer
uvijek ponavlja iste pokrete prethodnih postojanja.
Ljudsko je bie, pogreno nazvano ovjekom, psiholoki robot koji ne ini nita, sve mu se
dogaa. Bie je ono to ini. Bie stvara to eli, jer nije mehaniko.
Trebamo prestati biti mehaniki roboti, jer robot uvijek ponavlja isto, nema samostalnosti.
Na psiholokog robota utjeu zakoni Mjeseca: ponavljanje, zaee, smrt, mrnja, nasilje,
ponos, umiljenost, egoizam, neskromna pohlepa, itd.
Treba raditi sa seksualnim super dinamikama kako bi dolo do stvaranja stalnog centra
gravitacije i osamostaljivanja od Mjeseca.
Kako bismo prestali biti psiholoki roboti, potrebno je ovladati sobom. Faust je uspio u tome,
ali Cornelius Agrippa nije, jer se bavio teoretiziranjem.
Ljude zanima iskoritavanje svijeta, ali vanije je iskoristiti sebe, jer onaj koji iskoristi sebe,
vlada svijetom.
Psiholoki robot koji eli postati ovjekom, i nakon toga nadovjekom, treba razviti
sposobnost odravanja nota. Kada netko uistinu eli prestati biti strojem, treba proivjeti prvu
krizu: Mi-Fa, a nakon toga i drugu: La-Si.
Klju pobjednika, pomou kojeg je mogue proi krizu i prestati biti psiholokim robotom
jest izbor, promjena i odluka. Cijeli se Rad obavlja u sedam skala i pojedinac koji je uspjean
u njemu prima nirionissianski zvuk Svemira.
BIJES
Bijes pobija misaone sposobnosti, te mogunost rjeavanja problema koje potie. Oito, on je
negativna emocija.
Dvije negativne emocije bijesa u svom sueljavanju ne postiu mir, niti kreativno shvaanje.
Nesumnjivo, kada na drugo ljudsko bie projiciramo bijes, izazivamo ruenje naeg imida,
to je uvijek loe u svijetu meuljudskih odnosa.
27
Revolucija dijalektike
Razni procesi bijesa ljudsko bie odvode ka stranim drutvenim, ekonomskim i psiholokim
neuspjesima. Jasno je da bijes loe utjee i na zdravlje.
Postoje odreeni glupi ljudi koji uivaju u bijesu, jer im daje odreeni osjeaj superiornosti. U
tim se sluajevima bijes udruuje s ponosom.
Bijes se isto tako obino vee za umiljenost i samodovoljnost. Ljubaznost je puno razornija
sila od bijesa.
Ljuti je argument samo uzbuenje kojem nedostaje uvjerljivosti. Kada se suoavamo s
bijesom, trebamo odluiti, odabrati emociju koja je u tom trenutku najprikladnija.
Svatko tko se preputa kontroli bijesa razara svoj dojam. ovjek koji odrava potpunu
samokontrolu uvijek e imati prednost.
Frustracija, strah, sumnja i krivnja potiu procese bijesa. Frustracija, strah, sumnja i krivnja
izazivaju ljutnju. Svatko tko se oslobodi od te etiri negativne emocije vladat e svijetom.
Prihvaanje negativnih strasti je postupak koji ide protiv samopotovanja.
Bijes je za luake, ne slui svrsi, odvodi nas u nasilje. Cilj nasilja je izazivanje dodatnog
nasilja, a potonje nas uvlai u jo vie nasilja.
OSOBNOST
Osobnost je viestruka i ima mnoge skrivene dubine. U nju je odloena karma prethodnih
postojanja, karma koja se ispunjava ili kristalizira.
Dojmovi koje ne probavimo postaju nove psihike nakupine. to je jo gore, oni postaju nove
osobnosti. Osobnost nije homogena, ona je zapravo heterogena i viestruka.
Dojmove treba birati isto kao to biramo i ivotne stvari.
Ako se osoba zaboravi u odreenom trenutku, uslijed novog dogaa, nastaju nova ega. Ako su
vrlo snana, postaju nove osobnosti u osobnosti. U tome lei uzrok mnogih trauma,
kompleksa i psiholokih konflikata.
Dojam koji nije probavljen, koji dovodi do stvaranja osobnosti u osobnosti, i koji ostaje
neprihvaen, postaje izvor uasnih sukoba.
Nisu sve osobnosti koje pojedinac nosi prihvaene. To dovodi do mnogih trauma, kompleksa,
fobija, itd.
Prije svega, nuno je shvatiti mnogostrukost osobnosti, da je ona sama po sebi viestruka.
Dakle, mogao bi postojati netko tko je razgradio psihike nakupine, ali nije unitio osobnost.
Zato takva osoba nee moi posjedovati autentino prosvjetljenje i radost ivljenja.
to pojedinac vie upoznaje sam sebe, to vie razumije druge.
28
Revolucija dijalektike
Osoba s egom ne moe jasno sagledati situaciju i ini greke. Oni koji imaju ego ne
uspijevaju, jer nisu sposobni za ispravno rasuivanje, ak i kada u njihovoj analizi postoji
mona logika.
Ako ne probavljamo dojmove, nastaju nova Ja. Treba nauiti birati dojmove.
Ovdje ne govorimo o poboljavanju! Zanima nas promjena. Bie izbija na povrinu kada
se pojedinac promijeni i prestane postojati.
Nepoeljni elementi nae unutranjosti upravljaju naim dojmovima, oduzimajui nam
cjelovito sagledavanje koje daje veselje i sreu.
KATEKSA
Psihika je energija, kateksa, djelujui kao izvrna sila, neto sjajno. Rezerve inteligencije su
razni dijelovi Bia i njih imenujemo kao svezane katekse ili psihike energije u potencijalnom
i statinom stanju. Svezane nas katekse usmjeravaju u radu vezanom za razgradnju ega i
osloboenje uma.
Svezana nas kateksa, sadrana u umu, vodi u radu povezanom s revolucionarnom
psihologijom i cjelovitom revolucijom.
Vrijednosti Bia tvore svezanu kateksu.
Samo svezana kateksa moe osloboditi um razgradnjom nepoeljnih psihikih elemenata koje
smo odvojili strukturalnom i transakcionalnom analizom.
Svezana kateksa se razlikuje od labave kateksa, jer potonja je psihika energija koju ego
koristi kako bi ovladao umom i tijelom i omoguio svoju manifestaciju.
Moramo dopustiti svezanoj kateksi, koja je dinamika psihika energija, da bude ono to e
usmjeravati nae postojanje.
Trebamo psiholoki raditi kako bi svezana kateksa bila aktivirana i kako bi dominirala,
vladajui slobodnom kateksom, koja je energija tijela i kojom je uvijek vladala labava
kateksa, koju zovemo egom.
MISTINA SMRT
Puno smo patili zbog lanova Gnostikog pokreta. Mnogi su odano prisegnuli pred oltarom
svetita, mnogi su sveano obeali da e raditi u Velikom Radu sve do potpunog samoostvarenja, puno je onih koji su plakali, kunui se da nikada nee napustiti Gnostiki pokret.
No, bolno je to priznati, sve je bilo uzalud. Skoro su svi pobjegli, postali su neprijatelji,
kleveu, bludnie, ine preljub i idu mranim putem. Uistinu, te strane kontradikcije
ljudskog bia uzrokovane su kobnim temeljem i traginom osnovom ljudskog bia. Potonja je
mnogostrukost Ja, mnogostrukost labavih kateksi koje svi nosimo u sebi.
Hitno je znati da je Ja masa psihikih energija, labavih kateksi, koje se mnoe u niim
ivotinjskim dubinama ovjeka. Svaka labava kateksa je maleno Ja koje uiva odreenu
samostalnost.
29
Revolucija dijalektike
Ta Ja, te labave katekse, meusobno se bore. Ja bih trebao itati novine, kae intelektualno Ja.
Vozit u bicikl, prigovara motorno Ja. Gladan sam, uzvikuje Ja probave. Hladno mi je, kae
Ja metabolizma. Nitko me nee sprijeiti, uzvikuje strasno Ja, u obrani bilo koje od nabrojanih
kateksi.
Moemo zakljuiti da je Ja legija tih kateksi. Te je labave katekse ve prouio Franz
Hartmann. One ive u niim ivotinjskim dubinama ovjeka: jedu, spavaju, razmnoavaju se i
ive na troak naih vitalnih naela ili slobodnih kateksi miine i ivane kinetike
energije. Svako Ja koje, u toj masi, tvori labavu kateksu, Ja, projicira se na raznim razinama
uma i putuje, udei za zadovoljavanjem svojih elja. Ja, ego, labava kateksa, nikada se ne
moe usavriti.
ovjek je grad s devet vrata U tom gradu ive mnogi graani koji se ni ne poznaju. Svaki
od tih graana, svako takvo malo Ja ima svoje projekte i svoj um. To su trgovci koje je Isus
morao izbaciti iz Hrama biem volje. Te trgovce treba ubiti.
Sada razumijemo razlog tolikih unutarnjih proturjenosti u pojedincu. Sve dok postoje labave
katekse, ne moe biti mira. Ja su causa causorum svih unutarnjih proturjeja. Ja koje prisee
na vjernost Gnozi ustupa mjesto drugom stanju, koje ga mrzi. Zakljuak: ovjek je
neodgovorno bie bez stalnog centra gravitacije. ovjek je bie koje jo nije ostvareno!
ovjek jo uvijek nije ovjek, on je samo intelektualna ivotinja. Velika je greka duom
nazivati legiju ega. Zaista i uistinu, ovjek u svojoj Biti ima psihiki materijal, tvar za duu,
ali nema duu.
Pisano je u Evaneljima: to ti vrijedi osvojiti svijet, ako e izgubiti duu? Isus je rekao
Nikodemu da se treba roditi iz vode i duha, kako bi se moglo uivati u atributima koji
odgovaraju pravoj dui. Nemogue je stvoriti duu ako se ne podvrgnemo mistinoj smrti.
Samo smru Ja moemo utemeljiti stalni centar svijesti u naoj unutarnjoj Biti. Spomenuti je
centar ono to se zove duom.
Samo ovjek s duom moe imati pravi kontinuitet svrhe. Samo u ovjeku s duom nema
unutarnjih kontradikcija i postoji pravi unutarnji mir.
Ja se glupo razbacuje psihikim materijalom, kateksom, u eksplozijama bijesa, pohlepe,
poude, zavisti, ponosa, lijenosti, prodrljivosti, itd. Logino, duu je nemogue stvoriti sve
dok se ne nakupi psihiki materijal, kateksa. Za proizvodnju neega, treba nam materia prima,
bez nje ne moemo stvoriti nita, jer iz nitavila je nemogue izraditi neto.
Kada Ja poinje umirati, materia prima poinje se akumulirati. Kada se to pone dogaati,
zapoinje i uspostava centra stalne svijesti. Kada Ja u potpunosti umre, sredite stalne svijesti
u cijelosti je utemeljeno.
Kapital psihikog materijala nakuplja se smru ega, i to upravo zato to je onda rasipnik
energije uklonjen. Tako se utemeljuje stalni centar svijesti. Takav je udesni centar dua.
30
Revolucija dijalektike
Samo onaj koji u sebi ima stalni centar svijesti moe biti vjeran Gnozi, samo on moe imati
kontinuitet svrhe. Oni koji ne posjeduju takvo sredite u Gnozi su danas, protiv nje sutra,
danas u jednoj koli, sutra u drugoj. Takva osoba nema pravog postojanja.
Mistina je smrt naporan i teak dio Revolucije dijalektike.
Labave se katekse raspadaju na temelju strogog razumijevanja. Interakcija s blinjima,
ophoenje s ljudima, jest zrcalo u kojem moemo u potpunosti vidjeti svoj odraz. U
meuljudskim odnosima istupaju nae skrivene mane, one bujaju, te ih tada moemo vidjeti,
ako smo pozorni.
Svaku manu prvo treba intelektualno analizirati, a zatim prouiti meditacijom.
Mnogi pojedinci postiu savrenu krepost u fizikom svijetu, ali ostaju veliki bludnici i uasni
grjenici u testovima koji se pred njih stavljaju u superiornim svjetovima. U fizikom su
svijetu stali na kraj svojim manama, ali se u drugim razinama uma dre labavih kateksi.
Kada manu u potpunosti shvatimo, na svim razinama uma, njena se odgovarajua labava
kateksa raspada; drugim rijeima, malo Ja umire.
Hitno je umirati od trenutka do trenutka. Dua se raa smru Ja. Treba nam potpuna smrt Ja,
kako bi se bogatstvo svezane katekse, Bia, moglo izraziti.
RAZGRADNJA LABAVIH KATEKSI
Samo detaljnim prouavanjem labave katekse, Ja, istu moemo i razgraditi.
Trebali bismo paljivo prouiti procese misli, razne funkcije elje, navike koje tvore nau
osobnost, sofizme odvlaenja pozornosti, pogrena uvjerenja ega i nae seksualne nagone.
Moramo prouiti kako reagiraju na udare vanjskog svijeta i vidjeti kako se meusobno
povezuju.
Razumijevanjem svih procesa labavih kateksi, mnogostrukog Ja, potonji se raspada. Tada se
samo Boanstvo manifestira kroz nas i u nama.
NEMAR
Nemar i neopreznost u neuspjeh odvode svako ljudsko bie.
Biti nemaran (u izvorniku negligent, op. prev.) znai, mogli bismo rei, nec legere, ne
izabrati, predati se toku neuspjeha.
Nemar pripada egu, a njegova je suprotnost intuicija, koja je atribut Bia. Ego ne moe ni
izabrati ni razlikovati, ali Bie moe.
Samo emo ivuim utjelovljenjem dijalektike revolucije nauiti birati, kako u naem
ivotu vie ne bi bilo neuspjeha.
31
Revolucija dijalektike
Devedeset i sedam posto ljudskih misli negativno je i tetno. Ono to smo ovdje rezultat je
naih mentalnih procesa.
ovjek treba sam istraiti svoj um ako se eli identificirati, procijeniti i ispravno se zamisliti.
Tekoa koja sprjeava duboku, introspektivnu analizu, nazvana je protuprijenosom. Tu
zapreku uklanjamo strukturalnom i transakcionalnom analizom.
Vano je odvojiti i razgraditi odreene nepoeljne psihike nakupine koje su u naem umu
traumatski ustaljene.
Transakcionalnu i strukturalnu analizu treba inteligentno kombinirati u istraivanju ega.
Svaku psihiku manu treba odsjei prije njene konane razgradnje.
OSOBITI KARAKTERISTINI PSIHOLOKI ATRIBUT
Sva su ljudska bia stopostotno mehanika. Ona su nesvjesni stvorovi, koji postoje s
uspavanom svijeu, ne znajui odakle dolaze niti kuda idu; ona su u stanju duboke hipnoze.
Ta kolektivna hipnoza, koja se manifestira u itavoj prirodi, potie iz odvratnog organa
zvanog Kundartiguador. Ova je rasa hipnotizirana, nesvjesna, uronjena u najdublji san.
Buenje je mogue samo razaranjem Ja, ega. Moramo s najveom preciznou pojasniti kako
smo ponekad govorili o osobitom karakteristinom psiholokom atributu OKPA svake
osobe.
Uistinu, svaka osoba ima svoj osobiti karakteristini psiholoki atribut, to je istina. Za neke e
on biti pouda, za druge mrnja, za tree ponos, itd. Atribut je zbroj vie osobitih
karakteristinih psiholokih elemenata.
Za svaki OKPA uvijek postoji odreeni dogaaj, tona okolnost. Osoba je pohotna? U njenom
e se ivotu uvijek manifestirati okolnosti poude, zajedno sa specifinim problemima. Te se
okolnosti uvijek ponavljaju.
Ako elimo prijei na viu razinu Bia i ukloniti iz sebe nepoeljne elemente to tvore
psiholoki atribut, moramo poznavati na OKPA.
U ivotu postoji konkretna injenica diskontinuiteta prirode, to je oito. Svi su fenomeni
diskontinuirani i to znai da evolucijom nikada neemo postii savrenstvo. Moramo postati
pravi solarni ljudi, u najpotpunijem smislu rijei.
Jedna je razina dostojne i skromne ene, dok je druga razina nedostojne i neskromne ene.
Postoje razliite razine Bia.
Jesmo li primijetili nau razinu Bia, nivo Bia na kojem se nalazimo? Jesmo li svjesni da
smo pod hipnozom i u snu?
32
Revolucija dijalektike
33
Revolucija dijalektike
34
Revolucija dijalektike
moramo i ponititi dugove. Netko bi mogao oprostiti neprijatelju, ali mu nikada ne bi otpustio
dugove. Moramo biti iskreni, moramo otpustiti
Evanelje Gospodnje isto tako prenosi: Blaeni su krotki, jer oni e batiniti svijet To je
fraza koju nitko ne razumije. Blaeni su, rekli bismo, oni koji ne zamjeraju. Ako netko
zamjera, kako moe biti krotak? Ogorena osoba ivi u proraunavanju: Ja, koji sam mu
napravio toliko i toliko usluga titio sam ga, za njega uinio tolika milosrdna djela, a
pogledaj kako mi je vratio, unato tome to sam mu puno pomogao, on mi ne eli pomoi!
To je raunanje ogorenog.
Kako bi netko mogao biti krotak ako je pun zamjerki? Onaj koji je ispunjen ogorenjima
stalno ivi u prebrojavanju, zato ni nije krotak. Kako bi takav mogao biti blaen?
to smatramo blaenim? to smatramo sreom? Jesmo li sigurni da smo sretni? Tko je sretan?
Poznavao sam ljude koji govore: Sretan sam! Zadovoljan sam svojim ivotom! Veseo sam!
Ali istovremeno sam uo da isti ljudi govore: Taj i taj me gnjavi! Ne svia mi se ta osoba!
Ne znam zato ne mogu dobiti ono to sam oduvijek elio!
Dakle, nisu sretni, zapravo su licemjeri, to je sve.
Vrlo je teko biti sretan, za to je prvo potrebno biti krotak.
Rije ljepota znai unutarnja srea, ne u tisuu godina, nego sada, upravo tu, u trenutku u
kojem ivimo.
Ako uistinu postanemo krotki izbjegavanjem poistovjeenja, bit emo sretni.
Ali ne treba samo izbjegavati poistovjeenje s naim mislima poude, mrnje, osvete, bijesa,
ogorenja, ve iz sebe moramo i ukloniti crvene demone Seta, te psihike nakupine koje
personificiraju nae mane psiholoke vrste.
Na primjer, moramo razumjeti to je proces ogorenja, moramo ga analizirati. Kada stignemo
do zakljuka da je ogorenje uzrokovano time to u sebi imamo samopotovanje, borimo se
kako bismo uklonili Ja te mane.
Ali moramo ga shvatiti kako bismo ga uklonili, ne moemo ga ukloniti ako ga prije toga
nismo shvatili.
Kako bismo mogli ukloniti, treba nam Devi Kundalini Shakti, jer samo ona moe razgraditi
bilo koju psiholoku manu, ukljuujui i Ja samopotovanja.
Jesmo li sigurni da nikome nita ne zamjeramo? Tko je od nas siguran da nije ogoren i da ne
broji kome je to uinio? Tko?
Ako se elimo osamostaliti od lunarnog automatizma, moramo iz sebe iskorijeniti Ja
ogorenja i samopotovanja. Kada to shvatimo, napredujemo na putu koji vodi do konanog
Osloboenja.
35
Revolucija dijalektike
Samo vatrom Ovna, Jaganjca, utjelovljene Kie, unutarnjeg Krista, moemo uistinu spaliti te
neljudske elemente koje nosimo u svojoj unutranjosti. Kada oslobodimo svijest, probudit
emo se.
Svijest se ne moe probuditi sve dok je zapeaena u psihikim nakupinama koje zajedniki
tvore sebe, Ja, labavu kateksu. Moramo proivjeti mistinu smrt, ovdje i sada. Moramo
umrijeti od trenutka od trenutka; samo smru dolazi novo. Ako sjeme ne umre, biljka se ne
raa. Moramo nauiti ivjeti, osloboditi se od naeg lunarnog naslijea.
METODOLOGIJA RADA
Prije spoznaje i uklanjanja naeg OKPA, moramo intenzivno raditi u odnosu na sve mane, jer
OKPA ima vrlo duboke korijene, koji lee u prolim postojanjima. Kako bismo ga spoznali,
treba neumorno raditi i to pomou metodologije rada, barem pet godina.
Moramo imati reda u radu i preciznost u uklanjanju mana. Na primjer, tijekom dana su nam se
manifestirale mane poude, ponos se pojavio popodne, a bijes naveer. Nesumnjivo, vidimo
niz injenica i manifestacija. Zato se pitamo: kako i na kojoj bismo od tih mana trebali raditi?
Zaista, odgovor je uistinu jednostavan. Naveer, ili u vrijeme meditacije, s oputenim tijelom,
prelazimo na retrospektivnu vjebu glede injenica i manifestacija ega tijekom dana. Kada ih
rekonstruiramo, sredimo i numeriramo, kreemo na rad shvaanja.
Prvo emo raditi na egoistinom dogaaju kojem emo posvetiti dvadeset minuta, nakon toga
emo drugome dati deset minuta, a petnaest minuta slijedeoj manifestaciji. Sve ovisi o teini
i intenzitetu egoistinih dogaaja.
Kada poredamo injenice i manifestacije labavih kateksi, moemo raditi na njima nou ili
tijekom vremena meditacije, mirno i metodino.
U svakom radu na ovoj ili onoj mani, dogaaju i manifestaciji nalazimo slijedee faktore:
Otkrie, Osuda i Pogubljenje. Tri ranije spomenuta elementa primjenjujemo na svaku
psiholoku manu, slijedeim redoslijedom: Otkrie, kada je vidimo na djelu u manifestaciji.
Osuda ili razumijevanje, kada spoznamo njene korijene. Pogubljenje, uz pomo Boanske
Majke Kundalini, pomou mudrog koritenja seksualnih super-dinamika.
SOFIZMI OMETANJA
Sofizmi su lani stavovi koji nas navode na greku i koje ego stvara u etrdeset i devet slojeva
podsvijesti.
Podsvijest je grobnica prolosti na kojoj gori glupi plamen misli i u kojem se raaju sofizmi
ometanja. Potonji vode intelektualnu ivotinju u fascinaciju, a time i u san svijesti.
U grobu je trule i kosti mrtvaca, ali grobni je kamen vrlo lijep i na njemu kobno gori plamen
intelekta.
Ako elimo razgraditi Ja, moramo otvoriti podsvjesnu grobnicu i iskopati sve kosti i trule
prolosti. Grobnica je jako lijepa izvana, ali u unutranjosti je prljava i odvratna. Moramo
postati grobari.
36
Revolucija dijalektike
Uvrijediti drugu osobu, povrijediti njegove unutarnje osjeaje, poniziti ga, neto je to je lako
uiniti kada se ini sa namjerom da ga se ispravi, za njegovo dobro. Tako razmiljaju bijesni
ljudi: oni koji, vjerujui da ne mrze, mrze ne znajui da mrze.
Mnogi su ljudi koji se u ivotu bore za bogatstvo. Rade, tede i tee izvrsnosti na svim
podrujima, ali tajni je pokreta svih njihovih aktivnosti tajna zavist, koju zanemaruju, koja
ne izlazi na povrinu, koja ostaje skrivena u grobnici podsvijesti.
U ivotu je teko nai nekoga tko ne zavidi drugome zbog lijepe kue, novog automobila, tko
nije ljubomoran na inteligenciju voe, neije dobro odijelo, dobri drutveni poloaj, veliko
bogatstvo, itd.
Skoro su uvijek najbolji napori graana ukorijenjeni u tajnoj zavisti.
Mnogi su oni koji imaju dobar apetit i preziru prodrljivost, ali uvijek jedu vie nego to je
potrebno.
Mnogi su oni koji pretjerano prate svog branog partnera, ali istovremeno preziru ljubomoru.
Brojni su uenici odreenih pseudo-ezoterinih i pseudo-okultistikih kola koji preziru
svjetovno i koji uope ne rade, jer sve smatraju tatinom, ali ljubomorno se dre svojih vrlina
i loe reagiraju kada ih drugi optue za lijenost.
Puno je onih koji mrze laskanje i hvalu, ali lako poniavaju svojom skromnou, vrijeajui
jadnog pjesnika koji je za njih sastavio stih kako bi zaradio za kruh.
Mnogi su suci koji znaju kako ispuniti svoju dunost, ali puno je i pripadnika te profesije koji
su vrlinom dunosti ubili druge. Brojne su glave pale na giljotini, u vrijeme Francuske
revolucije.
Svi krvnici ispunjavaju svoju dunost, ve je milijun nevinih rtava istih. Niti jedan se krvnik
ne osjea krivim, svi oni ispunjavaju svoju dunost.
Zatvori su puni nevinih ljudi, ali suci ne osjeaju grizoduje, jer ispunjavaju svoju dunost.
Puni bijesa, oevi ili majke biuju i mlate svoju malu djecu, ali ne osjeaju kajanje jer,
navodno, ispunjavaju svoju dunost i prihvatili bi sve osim priznanja vlastite okrutnosti.
Samo emo mirnim i tihim umom, uronjenim u duboku meditaciju, moi iz groba podsvijesti
izvui sve tajne trulei koje nosimo u sebi. Nije nimalo ugodno vidjeti mrani grob sa svim
kostima i trulei prolosti.
Svaka skrivena mana uasno smrdi u svom grobu, ali, kada je vidimo, moemo je s lakoom
spaliti i pretvoriti u pepeo.
Vatra razumijevanja u prainu pretvara trule prolosti. Kada analiziraju podsvijest, mnogi
studenti psihologije grijee u tome to se dijele izmeu onoga to analizira i analiziranog,
intelekta i podsvijesti, subjekta i objekta, promatraa i promatranog.
37
Revolucija dijalektike
Takve su vrste podjela sofizmi ometanja koje nam ego postavlja. Te vrste podjela stvaraju
antagonizme i sukobe izmeu intelekta i podsvijesti, i tamo gdje ima borbi i sukobe, ne moe
biti mira i tiine uma.
Samo emo u mentalnoj smirenosti i tiini, iz unutranjosti mranog groba podsvijesti izvui
svu trule prolosti.
Nemojmo rei da nae Ja ima zavist, mrnju, ljubomoru, bijes, poudu, itd., jer bolje je ne
dijeliti se. Treba rei: ja imam zavist, mrnju, ljubomoru, bijes, poudu, itd.
Kada prouavamo svete knjige Indije, entuzijastino razmiljamo o Vrhovnom Brahatmanu i
o jedinstvu Atmana s Brahatmanom. No, uistinu, sve dok postoji psiholoko Ja, sa svojim
sofizmima ometanja, neemo moi postii blaenstvo naeg ujedinjenja s Univerzalnim
Duhom ivota. Kada Ja umre, Univerzalni Duh ivota u nama je poput plamena u
svjetiljki.
ZABLUDA EGA
Zabluda ega je navika zavaravanja bez granica, a potonje se procesuira u nizu ega.
Svaki pojedinac moe pogrijeiti time to si puca u glavu, kao to to ini svaka imbecilna
suicidalna osoba, ali slavno Ja psihologije nikada nee moi poiniti samoubojstvo.
Pripadnici svih pseudo-ezoterinih kola imaju velianstvene ideje, pa ak i uzviene namjere,
ali sve to ostaje na polju subjektivnog i bijednog razmiljanja, sve to pripada egu.
Ja je uvijek perverzno, ponekad se ukraavajui divnim vrlinama, pa ak i nosi ogrta svetosti.
Kada Ja eli prestati postojati, to ne ini na altruistiki, isti nain, ve eli nastaviti postojati
u drugom obliku, eli nagrade i sreu.
Tijekom ovih mehaniziranih ivotnih razdoblja, postoji serijska proizvodnja, tako se
proizvode automobili, zrakoplovi, strojevi ove ili one marke, itd., sve je postalo serija, pa je
takav i Ja.
Trebali bismo poznavati nizove Ja. Ja se procesuira u velikom broju serija misli, osjeaja,
elja, mrnji, navika, itd.
Neka oni koji dijele Ja nastave razdvajati svoj ego u superiorni i inferiorni, neka se dre
svojih teorija i svog uvjerljivog vieg i nadboanskog Ja, koje upravlja bijednim niim Ja.
Dobro znamo da je podjela izmeu superiornog Ja i inferiornog Ja stopostotno lana.
Superiorno i inferiorno dva su dijela iste stvari. Vie Ja i nie Ja dva su dijela Sotone, ega.
Moe li moda jedan dio Ja pretvoriti drugi dio Ja u prainu? Moe li jedan dio Sebe
dekretom prognati drugi segment sebe samoga?
Najvie to moemo uiniti je pronicljivo skrivati ono to nam odgovara, skrivati nae
perverzije i smijeiti se poput svetaca. To je zabluda ega, navika zavaravanja. Jedan dio ega
38
Revolucija dijalektike
moe sakriti drugi. Je li to neto neobino? Ne moe li maka sakriti pande? To je zabluda
ega. Svi u sebi nosimo farizeja, svi smo jako lijepi izvana, ali izrazito pokvareni iznutra.
Poznavali smo zastraujue farizeje. Znamo jednog koji je nosio neokaljani ogrta Uitelja,
ali njegova je kosa bila duga i britvica nikada nije dotakla njegovu asnu bradu. Taj je ovjek
uasavao itav svijet svojom svetou, bio je stopostotni vegetarijanac, nije pio nita to bi
moglo imati alkohola, ljudi su mu se klanjali.
Neemo spominjati ime tog okoladnog sveca, samo emo rei da je napustio svoju enu i
djecu, navodno se opravdavajui potrebom koraanja putem svetosti.
Propovijedao je divne stvari i uasno kritizirao preljub i bludnienje, ali je u tajnosti imao
brojne prilenice i svojim enskim sljedbenicama predlagao protuprirodno seksualno
sjedinjenje, koje se ostvaruje uporabom drugih otvora tijela. Da, bio je svetac, okoladni
svetac!
Takvi su farizeji Jao vama, licemjerni pismoznanci i farizeji, jer au i tanjur istite
izvana, ali iznutra ste puni lopovtine i nepravde.
Ne jedete meso, ne pijete alkohol, ne puite Uistinu, pred drugima ste pravedni, ali zapravo
je vaa unutranjost puna licemjerja i zla.
Svojom zabludom ega, farizej skriva zloine od oiju drugih, ali i od sebe samoga.
Znamo farizeje koji izvravaju goleme postove i zastraujue pokore, uvjereni su u svoju
pravednost i mudrost, ali njihove rtve neizrecivo pate. Gotovo su uvijek njihove ene i djeca
nevine rtve njihovih zlodjela, ali oni ipak nastavljaju sa svojim uzvienim vjebama, uvjereni
u vlastitu pravednost i svetost.
Takozvano superiorno Ja kae: Nadvladat u bijes, pohlepu, poudu, itd., ali na to
takozvano inferiorno Ja odgovara gromovitim smijehom Aristofana, te se demoni strasti,
uasnuti skrivaju u tajnim peinama raznih podruja uma. Tako funkcionira zabluda ega.
Svaki je intelektualni trud uloen u razgradnju Ja beskoristan, jer svaka aktivnost uma pripada
egu. Bilo koji dio Sebe moe imati dobre namjere, pa to? Staza to vodi do pakla poploana
je dobrim namjerama.
Ta igra ili zabluda jednog dijela Sebe, koji eli ovladati drugim dijelom Sebe, a koji nikako ne
eli biti pod neijom vlau, vrlo je zanimljiva.
Dirljive su pokore onih svetaca koji nanose patnju svojim enama i djeci. Smijena su sva ta
poniavanja okoladnih svetaca. Divljenja je vrijedno obrazovanje tih sveznalica. Pa to?
Ja ne moe razoriti Ja, te se nastavlja milijunima godina, u naim potomcima.
Trebamo razbiti zamah svih tih beskorisnih napora i zabluda. Kada Ja eli razgraditi Ja, trud
je beskoristan.
Samo emo istinskim, dubinskim razumijevanjem onoga to su beskorisne bitke uma, samo
emo razumijevanjem unutarnjih i vanjskih postupaka i reakcija, tajnih odgovora, skrivenih
motiva, prikrivenih nagona, itd., moi osvojiti nametljivu smirenost i tiinu uma.
39
Revolucija dijalektike
Na povrini istih voda oceana Univerzalnog Uma, moemo u ekstazi razmatrati sve vragolije
mnogostrukog Ja.
Kada se Ja vie ne moe skrivati, osueno je na neuspjeh. Ja se voli skrivati, ali kada mu
oduzmemo tu mogunost, prokletnik je izgubljen.
Samo u smirenosti uma vidimo Ja ba kao to ono jest, a ne kakvo nam se naizgled ini.
Vidjeti Ja i shvatiti ga postaje cjelovito jedinstvo. Ja je propalo nakon to ga shvatimo, jer
neizbjeno postaje praina.
Mir oceana uma nije rezultat, on je prirodno stanje. Nabujali valovi misli samo su nesrea,
izazvana udovitem Ja.
Glupi um, tvrdoglavi um, um koji kae: S vremenom u postii smirenost, jednog u dana u
tome uspjeti, osuen je na neuspjeh, jer smirenost uma ne pripada vremenu. Sve je to dio
ega. Ja je samo po sebi potomak vremena.
Oni koji ele sastaviti mir uma, sklopiti ga kao to bi netko mogao izgraditi stroj,
inteligentnim povezivanjem njegovih dijelova, zapravo su neuspjesi, jer mir uma ne tvori vie
komponenti koje moemo sastavljati ili rastavljati, organizirati ili razbacati, spojiti ili odvojiti.
TRUD
Kako bismo iskusili Istinu, ne treba nam nikakav trud. Ljudi su naviknuti na ulaganje napora
u sve i pogreno pretpostavljaju da je nemogue iskusiti Istinu bez ikakvog truda.
Trud nam je moda potreban za zaraivanje kruha svagdanjega ili za sudjelovanje u
nogometnoj utakmici, ili za prenoenje vrlo tekog tereta, ali apsurdno je vjerovati da je isti
potreban za proivljavanje onoga to je Istina.
Razumijevanje zamjenjuje trud kada pojedinac pokuava shvatiti istinu duboko skrivenu u
tajnoj unutranjosti svakog problema.
Ne treba nam trud kako bismo shvatili svaku i sve mane koje su skrivene na razliitim
razinama naih umova.
Ne treba nam trud kako bismo shvatili da je zavist jedna od najmonijih pokretaa socijalnog
stroja. Zato toliki ljudi ele napredovati? Zato mnogi ele imati divne kue i vrlo elegantne
kue? Cijeli svijet zavidi onome to pripada drugima, zavist je alost uzrokovana tuim
boljitkom.
Elegantnim enama zavide one manje elegantne, i to jaa borbu i bol. Oni koji nemaju, ele
imati, pa e se, ako je potrebno, odrei jela kako bi kupili odjeu i ukrase svih vrsta, samo
kako po tome ne bi bili manji od druge osobe.
Svakog viteza velikog cilja smrtno mrze zavidni. Zavist, nemone, pokorene, zlobne osobe,
preruava se u sudsku togu ili u ogrta svetosti i majstorstva, ili u sofizme aplauza, ili u
ljepotu skromnosti.
40
Revolucija dijalektike
41
Revolucija dijalektike
Istinu bismo trebali iskusiti na izravan, praktian i stvaran nain; to je mogue samo u
smirenosti i tiini uma, i postie se samo meditacijom.
Kljuno je iskusiti Istinu. To je nemogue postii naporima. Istina nije rezultat, ona nije
proizvod truda.
Istina nam dolazi putem dubokog shvaanja.
Treba nam trud kako bismo radili u Velikom Radu, trud za preobrazbu naih kreativnih
energija, trud za ivot, borbu i hodanje stazom cjelovite revolucije, ali on je suvian u
shvaanju Istine.
PSIHOLOKO ROPSTVO
Nema sumnje da smo na rubu treeg svjetskog rata, zbog ega smo napisali Revoluciju
dijalektike.
Vremena su se promijenila i zapoinjemo novo doba u uzvienoj grmljavini misli. Sada je
potrebna nova, revolucionarna etika, temeljena na revolucionarnoj psihologiji.
Bez dubinske etike, najbolje drutvene i ekonomske formule postaju praina. Pojedincu je
promjena nemogua, ako se ne bavi razgradnjom Ja.
Psiholoko ropstvo unitava interakciju. Psiholoka ovisnost o nekome je ropstvo. Ako nae
razmiljanje, osjeanje i djelovanje ovisi o razmiljanju, osjeanju i djelovanju onih s kojima
komuniciramo, mi smo porobljeni.
Stalno dobivamo pisma od mnogih ljudi, koji ude za uklanjanjem Ja, ali ale se na enu,
djecu, brata, obitelj, mua, efa, itd. Ti ljudi trae uvjete kako bi razgradili Ja, ele pogodnosti
kako bi pobili ego, trae divno ponaanje od onih s kojima dolaze u kontakt.
Najsmjenije od svega je to to ti jadni ljudi trae razliite izlaze, ele pobjei, napustiti dom,
radno mjesto, itd., kako bi se, navodno, dubinski ostvarili.
Jadni ljudi, njihove su voljene muke, naravno, njihovi nadreeni Ti ljudi jo uvijek ne znaju
biti slobodni, njihovo ponaanje ovisi o ponaanju drugih.
Ako elimo slijediti put kreposti, i teimo tome da naa ena prva bude kreposna, ve smo
propali. Ako elimo prestati biti pijancima, ali nas je sram kada nas ponude piem, i to zbog
onoga to e drugi rei, ili zato to bi se nai prijatelji mogli naljutiti, nikada neemo prestati
biti pijanci.
Ako elimo prestati biti ljuti, iritirani, razdraljivi, bijesni, ali prije toga hoemo da oni s
kojima komuniciramo budu divni i mirni i da ne ine nita to bi nas moglo ivcirati, tada smo
uistinu neuspjesi, jer nismo sveci i u bilo kojem trenutku drugi e stati na kraj naim dobrim
namjerama.
Ako elimo razgraditi ja, moramo biti slobodni. Onaj koji ovisi o ponaanju drugih nee moi
razgraditi Ja. Nae bi ponaanje trebalo biti nae, a ne ovisno o drugoj osobi. Nae misli,
osjeaji i postupci trebaju se odvijati neovisno, od unutranjosti prema vanjtini.
42
Revolucija dijalektike
Najgore nam tekoe nude najbolje prilike. U prolosti su postojali mnogi mudraci okrueni
svim vrstama luksuza i bez ikakvih tekoa. Takvi su ljudi, elei unititi Ja, morali za sebe.
stvoriti teke situacije
U tim dogaajima imamo velike prilike za prouavanje naih unutarnjih i vanjskih nagona,
naih misli, osjeaja, postupaka, reakcija, volje, itd.
Interakcija je veliko zrcalo u kojem se moemo vidjeti onakvima kakvi jesmo, a ne kakvima
nam se ini da jesmo. Ona je udesna, ako smo ispravno pozorni moemo u svakom trenutku
otkriti nae najskrivenije mane; one bujaju, iskau kada ih najmanje oekujemo.
Poznavali smo mnoge koji kau: Vie nemam bijesa, ali dovoljna je malena provokacija
kako bi poeli grmjeti i sijevati poput munje. Drugi e rei: Nisam vie ljubomoran, ali
jedan osmjeh njihovog branog druga, upuen bilo kojem dobrom susjedu, dovoljan je kako
bi njihova lica pozelenila od ljubomore.
Ljudi protestiraju zbog tekoa koje im nude meuljudski odnosi. Ne ele shvatiti da im te
tekoe nude potrebne prilike za razgradnju Ja. Interakcija je izvrsna kola, njen je udbenik
sastavljen od mnogih poglavlja, jer ta je knjiga Ja.
Moramo biti zaista slobodni kako bismo razgradili Ja. Nije slobodan onaj koji ovisi o
ponaanju drugih. Samo onaj koji se u cijelosti oslobodi zna to je ljubav. Rob ne zna to je
prava ljubav. Sve dok smo robovi razmiljanja, osjeanja i postupanja drugih, nikada neemo
poznavati ljubav.
Ljubav se raa u nama, kada stanemo na kraj psiholokom ropstvu. Moramo jako dobro
shvatiti, u svim podrujima uma, taj itavi komplicirani mehanizam psiholokog ropstva.
Puno je oblika psiholokog ropstva. Treba prouiti sve te oblike ako zaista elimo razgraditi
Ja.
Psiholoko ropstvo ne postoji samo iznutra, nego i izvana. Postoji i unutarnje, tajno, skriveno
ropstvo, ije postojanje ni ne nasluujemo.
Rob vjeruje da voli, ali zapravo se samo boji. Rob ne zna to je prava ljubav.
ena, koja se boji svog mua, vjeruje da ga oboava, iako, uistinu, ona samo strahuje. Mu
koji se boji svoje ene vjeruje da je voli, kada je se zapravo boji. Moda se boji da e ga ona
ostaviti zbog drugoga, ili da e biti zlovoljna, ili da e mu uskratiti seksualnu komponentu
branog ivota, itd.
Radnik koji se boji svog nadreenoga vjeruje da ga voli, da ga potuje, da skrbi za njegove
interese, itd. Nema psiholokog roba koji zna to je ljubav, jer psiholoko je ropstvo
nepodudarno s ljubavlju.
Dvije su vrste ponaanja: prvo je ono koje dolazi izvana prema unutranjosti, a drugo
proizlazi iz suprotnog smjera. Prvo je rezultat psiholokog ropstva i izaziva ga reakcija:
pogode nas i mi uzvraamo udarac, vrijeaju nas i mi odgovaramo uvredama. Druga je vrsta
ponaanja najbolja, to je djelovanje onoga koji vie nije rob, onoga koji vie nema veze s
43
Revolucija dijalektike
44
Revolucija dijalektike
45
Revolucija dijalektike
46
Revolucija dijalektike
Postoji jo jedna vrsta razuma koju kalkijska osobnost u cijelosti zanemaruje. elim
naglaeno govoriti o objektivnom razumu. Oito, isti svoj temelj ima u podacima svijesti, on
funkcionira pomou tih informacija.
U autentinom ezoterizmu svijest zovemo Zoostat.
Objektivni se razum razvio prije grko-rimskog razdoblja. Izvorni Arijci prve podkorijenske
rase velike Arijske rase koja je bujala na prostorima sredinje Azije, imali su tu sposobnost
razvijenu. Ljudi druge podrase, prije razdoblja solarnih Rishija, isto su tako posjedovali tu
mo. Egipani drevnih faraonskih dinastija, Babilonci, mudraci Afganistana, Turkestana i
Iraka isto su tako koristili tu sposobnost koja je, praktiki, zavrila s drevnim Grcima.
Oni su se poeli igrati rijeima i utemeljivati subjektivni razum, utemeljen na osjetilnim
percepcijama, utapajui objektivni razum, uklanjajui ga sa lica Zemlje. Od tada ovjeanstvo
posjeduje samo subjektivni razum, osjetilne percepcije, podatke koje mu pruaju osjetila.
Koncepti sadraja temeljeni na osjetilnim vezama i tome slino, kao i subjektivni razum, ne
mogu znati nita o onome to nadilazi ve spomenute faktore. Senzualni subjektivni razum
nikako ne moe ni naslutiti ono to je stvarno, boansko, ono to spada u tajne ivota i smrti,
itd. U potpunosti je neinformiran o svemu to nadilazi njegovu sferu, pet nedostatnih osjetila.
Nesumnjivo, postoje moi srca, kvalitete koje su u mnogoemu monije od intelekta i
njegovog istog razumskog procesa, o kojima senzualni objektivni razum ne zna nita.
U svetoj zemlji Veda, nalazimo stari tekst u kojem je zapisano slijedee:
Onaj koji meditira na srani centar postii e kontrolu nad Vayu tattwom eterinim
naelom zraka te e osvojiti i siddhe, moi svetaca.
U ovim mi trenucima pada na pamet sluaj Josipa od Cuppertina. Kau da se sedamdeset puta
podigao u zrak, i to u razdoblju oko 1650. godine, te je zbog tog maginog fenomena bio
kanoniziran. Nesumnjivo je da je njegov srani centar bio razvijen. Uslijed ispitivanja,
kardinal mu je postavio slijedee pitanje: No, zato vie u trenutku kada tvoja molitva
potakne podizanje u zrak? Josip mu je odgovorio: Barut, zapaljen u puanoj cijevi, glasno
eksplodira, a isto je tako i sa srcem koje izgara od Boje ljubavi.
Dakle, Josip od Cuppertina na praktini je nain objasnio to je potrebno za Jinn stanje. Srce
je ono to treba razviti kako bismo postigli Jinn stanja.
Kristina, izvanredna svetica, stalno je lebdjela. Kada je umrla, barem su tako mislili, odluili
su je pokopati. Meutim, odjednom se uzdigla iz lijesa, lebdei sve do zvonika crkve.
Mogli bismo nastaviti s prepriavanjem bezbrojnih sluajeva Sigurno je da moramo
spomenuti Franju Asikog.
Dobri brat koji se za njega brinuo donio mu je hranu, a Asiki je tada ve levitirao, lebdei u
atmosferi. Drugom prilikom, dobri mu brat nije mogao dati jelo jer ga nije mogao dosegnuti,
on je ve bio previsoko, ponekad se toliko udaljavao da je nestajao u oblinjem umarku.
47
Revolucija dijalektike
48
Revolucija dijalektike
49
Revolucija dijalektike
Na nau nesreu, mi smo lanovi drutva koje je proizvod ega. Takvo je drutvo beskorisno,
tetno i razorno. Samo se korjenitim uklanjanjem ega moemo promijeniti, te izmijeniti itav
svijet.
Ako uistinu elimo korjenito uklanjanje ega, hitno je umiriti pamenje, kako bi um bio miran,
pri emu se trebamo mirno promatrati, kako bismo se i spoznali.
Trebamo se promatrati, kao to onaj koji stoji na pljusku trpi i razmatra kapi koje se razbijaju
o njega.
Nitko u ivotu ne moe razgraditi Ja potragom za zamjenama, ostavljajui alkohol i
zamjenjujui ga cigaretom, naputajui jednu enu i uzimajui drugu, povlaei se od jedne
mane ka drugoj ili prelazei iz jedne kole u drugu.
Ako uistinu elimo korjenitu promjenu u sebi, trebali bismo na stranu staviti sve ono to nam
se ini pozitivnim, sve te stare navike i sve te pogrene obiaje.
Um je sredinji stoer ega. Trebamo promjenu u sredinjem stoeru, kako bi bilo revolucije u
svakome od nas.
Samo apsolutnim odricanjem i shvaanjem onoga to naalost jesmo, bez stimulansa ili
poticaja bilo koje vrste, moemo istinski postii uklanjanje Ja.
STANJA EGA
Stanja ega moemo podijeliti na slijedei nain:
STEREOPSIHIKA: Sva poistovjeujua stanja, u unutranjosti povezana s vanjskim
percepcijama pet osjetila, koja su vezana za svijet dojmova.
NEOPSIHIKA: Sva stanja obrade podataka; drugim rijeima, ona koja ispravno ili pogreno
tumae sve viestruke situacije u kojima intelektualna ivotinja ivi. Naa loa tajnica,
osobnost, radi u tim stanjima.
ARHEOPSIHIKA: Sva potisnuta stanja, sjeanja ega, koja se nalaze na etrdeset i devet
razina podsvijesti. To su uspomene na prolost, ispunjene fotografskim i fonografskim
sadrajima.
PLAVO VRIJEME ILI TERAPIJA ODMORA
Na tajanstvenom pragu hrama u Delfima, na ivuem je kamenu upisana grka izreka, koja
glasi: Nosce te ipsum, to znai: ovjee, spoznaj sebe i poznavat e Svemir i bogove.
Oito je da u posljednjem trenutku, prouavanje sebe, mirno razmiljanje, zavrava u
smirenosti i tiini uma.
Kada se um smiri i utia, i to ne samo povrni, intelektualni nivo, nego i svaki od etrdeset i
devet podsvjesnih odjeljaka, dolazi novo, Bit, svijest se oslobaa i nastaje buenje due,
ekstaza, Samadhi.
50
Revolucija dijalektike
Svakodnevna nas meditacija korjenito preobraava. Ljudi koji ne rade na razaranju Ja ive
poput leptira, odlazei od kole do kole, te ne pronalaze svoj stalni centar gravitacije. Takvi
umiru kao neuspjesi, bez postizanja unutarnjeg samo-ostvarenja Bia.
Buenje svijesti mogue je samo osloboenjem i emancipacijom od mentalnog dualizma, od
bitke proturjenosti, od intelektualnih valova. Bilo kakva podsvjesna, infrasvjesna ili
nesvjesna borba postaje zapreka na putu osloboenja biti.
Svaka proturjena bitka, bez obzira na svoju beznaajnost ili nesvjesnost, oznaava nepoznate
mrane toke u atomskim bezdanima ovjeka. Kako bi se postigla apsolutna smirenost i tiina
uma, neophodno je promatrati i poznavati te neljudske aspekte sebe. Samo je u odsutnosti Ja
mogue iskusiti i proivjeti cjelovitu i dijalektiku revoluciju.
Plavo vrijeme ili terapija odmora ima osnovna pravila bez kojih bi osloboenje od zamornih
okova uma bilo nemogue. Rije je o ovim smjernicama:
1. OPUTANJE: Neophodno je nauiti opustiti tijelo prije meditacije; niti jedan mii ne bi
smio biti napet. Hitno je svojevoljno izazvati i stupnjevati pospanost. Oito je da mudra
kombinacija pospanosti i meditacije rezultira onime to zovemo Prosvjetljenjem.
2. RETROSPEKCIJA: to traimo u retrospekciji? Zbog svog mehanikog ivota,
intelektualna ivotinja zaboravlja na sebe i pada u fascinaciju. Hoda naokolo uspavane
svijesti, ne sjeajui se to je uinila u trenutku ustajanja iz kreveta, ne poznavajui svoje prve
misli tog dana, svoje postupke i mjesta na kojima je bila.
Retrospekcija ima svrhu priskrbljivanja svjesnosti o ponaanju ili postupcima prolosti. Kada
izvravamo retrospekciju, neemo mentalno prigovarati; vratit emo sjeanja o prolim
postupcima, od trenutka poetka retrospekcije do eljenog trenutka naih ivota. Trebali
bismo prouiti svako sjeanje bez poistovjeivanja s njim.
3. SMIRENO RAZMATRANJE: Prvo moramo biti potpuno svjesni raspoloenja u kojem se
nalazimo, prije nego to se bilo kakva misao pojavi. Mirno promatrajte um, usmjerite punu
panju prema bilo kojem mentalnom obliku koji se pojavi na ekranu intelekta.
Potrebno je postati straar svog uma za vrijeme svake potresne aktivnosti, treba na trenutak
stati i promotriti ga.
4. PSIHOANALIZA: Istraite, ispitajte, otkrijte korijen i podrijetlo svake misli, uspomene,
vezanosti, osjeaja, sentimenta, ogorenja, itd. u trenutku njihove pojave u umu.
Za vrijeme psihoanalize treba promatrati, procijeniti i ispitati podrijetlo, uzrok, razlog ili
temeljni motiv svake misli, sjeanja, slike i asocijacije, svakog elementa koji izranja iz dubine
podsvijesti.
5. MANTRALIZACIJA ILI KOAN: Ciljevi ovog stupnja su:
a) mijeanje arobnih sila mantri ili koana u naem unutarnjem svemiru,
b) buenje svijesti,
c) unutarnje nakupljanje visokonaponskih kristikih atoma.
51
Revolucija dijalektike
52
Revolucija dijalektike
53
Revolucija dijalektike
54
Revolucija dijalektike
Pomou psiholokih disciplina koje sam naznaivao, moi emo se psiholoki poboljati,
drugim rijeima, moi emo u sebi izvriti Psihogenezu, ime emo stupiti u dodir s razliitim
dimenzijama prirode.
Radei na naoj Psihogenezi, zapaat emo svoj individualni napredak, te emo imati pristup
snanim ezoterinim uenjima koja su, tijekom bezbrojnih stoljea, bila tamo, dostupna
svakom ljudskom biu koje iskreno udi za pronalaskom odgovora na vie praznina i pitanja i
koje, bez da to shvati, odgovara na besmrtni prijedlog Velikog Uitelja. Trai i nai e
Saimajui, rei emo da se Psihogeneza temelji na frazi zapisanoj na drevnom hramu u
Delfima:
Upozoravam te, tko god da bio, o ti koji eli
iskuavati tajne prirode, ako u sebi ne
pronae to to trai, nee to nai ni
izvana. Ako zanemaruje divote
svog vlastitog doma, kako e
pronai druga bogatstva? U
tebi je skriveno blago svih blaga.
O ovjee, spoznaj sebi i poznavat e
Svemir i bogove!
TRANSFORMACIJA DOJMOVA
Govorit emo o transformaciji ivota, to je mogue samo ako pojedinac odlui uiniti neto
za sebe.
Preobrazba znai promjenu jedne stvari u drugu. Logina je podlonost svega promjenama.
Postoje dobro poznate transformacije tvari. Nitko ne bi mogao porei da se, na primjer, eer
pretvara u alkohol, te da se potonji preobraava u ocat, pod utjecajem fermentacije. To je
transformacija molekularne tvari. Onaj koji poznaje kemijski ivot elemenata zna da, na
primjer, radij polako postaje olovo.
Srednjovjekovni su alkemiari govorili o preobrazbi olova u zlato. No, nisu uvijek govorili o
obinom metalnoj, fizikoj tvari. Obino su takvom formulacijom htjeli naglasiti
transformaciju olova osobnosti u zlato duha. Zato je zgodno da razmislimo o svemu tome.
U evaneljima, ideja o ovjeku kao sjemenu koje posjeduje sposobnost rasta, isto je to i
zamisao o ponovnom roenju osobe koja se nanovo raa. Oito je da biljka nee proklijati ako
zrno ne nestane. Smrt i roenje postoje u svakoj preobrazbi.
U Gnozi, ovjeka zamiljamo kao tvornicu od tri kata, koji obino upijaju tri vrste hrane.
Obina prehrana odgovara najniem katu tvornice, to je tvar eluca. Zrak, koji je, dakako,
povezan s drugim katom, odgovara pluima. Konano, dojmovi su ti koji su nesumnjivo
povezani s treim katom, mozgom.
55
Revolucija dijalektike
Hrana koju konzumiramo trpi niz preobrazbi, to je neosporno. Proces ivota je, sam po sebi,
preobrazba. Svaki stvor u svemiru ivi pomou preobrazbe jedne tvari u drugu. Na primjer,
biljka preobraava vodu, zrak i zemaljske soli u novu vitalnu biljnu tvar, u elemente koji su
nam korisni, poput oraastih plodova, voa, krumpira, limuna, itd. Dakle, sve je preobrazba.
Djelovanjem solarne svjetlosti, mijenjaju se fermentacije prirode. Nesumnjivo, osjetljivi
ivotni pokriva, koji obino prekriva itavo zemaljsko tlo, vodi svaku univerzalnu silu prema
samoj unutranjosti planetarnog svijeta. Ali svaka biljka, svaki insekt, svaki stvor i sama
intelektualna ivotinja, pogreno nazvana ovjekom, upija, apsorbira odreene kozmike
energije. Tada ih preobraava i nesvjesno prenosi u nie slojeve planetarnog organizma.
Takve su preobraene energije u unutranjosti povezane s itavom raspodjelom planetarnog
organizma na kojem ivimo. Nesumnjivo svaki stvor, prema svojoj vrsti, preobraava
odreene energije, koje zatim prenosi u zemaljske dubine, radi raspodjele svijeta. Dakle, svaki
stvor to postoji ispunjava iste funkcije.
Kada pojedemo hranu nunu za nae postojanje, potonja se preobraava, jasno je, iz jedne
faze u drugu, pretvarajui se u sve one elemente koji su toliko kljuni za na ivot. Tko u
nama ispunjava te procese preobrazbe tvari? Oito je rije o instinktivnom centru. Njegova je
mudrost zaista zadivljujua.
Probava je, sama po sebi, vrsta preobrazbe. Drugim rijeima, hrana u elucu pripada najniem
dijelu te trokatne tvornice ljudskog organizma, i ona proivljava preobrazbe Ako bi neto
ulo u nas, a bez prolaska kroz eludac, organizam ne bi mogao upiti vitaminska naela ni
proteine, to bi jednostavno izazvalo probavne smetnje. Kada razmiljamo o toj temi,
shvaamo nunost preobrazbe.
Jasno je da se fizike hrana preobraava, ali jo je neto to nas tjera na razmiljanje. Naime,
postoji li u nama obrazovana preobrazba dojmova?
Za svrhu same prirode, nema nikakve potrebe da intelektualna ivotinja, pogreno nazvana
ovjekom, zaista preobraava dojmove. Ali ovjek to moe samostalno initi ako, naravno,
posjeduje dubinsko znanje. Dakle, mora shvatiti razlog za tu potrebu.
udesno je preobraavati dojmove. Veina ljudi, kao to vidimo na polju praktinog ivota,
vjeruje da e im ovaj fiziki svijet dati ono to ele i trae. Uistinu, to je golema greka. ivot,
sam po sebi, ulazi u nas, u nae organizme, u obliku obinih dojmova. Prvo bi nam trebalo biti
jasno da je ezoterini rad duboko povezan sa svijetom dojmova.
Trebamo li iste i preobraavati? Odgovor je potvrdan! Nemogue je preobraziti ivot ako ne
preobraavamo dojmove to dolaze do naih umova.
Oni koji itaju ove retke trebali bi razmisliti o ovim izjavama. Govorimo o neemu to je vrlo
revolucionarno, jer itavi planet vjeruje da je fiziki svijet ono stvarno. No, ako se malo
udubimo u temu, vidjet emo da u svakom trenutku, svakoj sekundi, zaista primamo samo
dojmove.
Ako vidimo osobu koju volimo ili ne volimo, prvo to dobijemo su dojmovi odgovarajue
naravi, zar ne? To ne moemo porei. ivot je niz dojmova i nije, kao to nauene neznalice
vjeruju, fizika stvar iskljuivo materijalistike vrste. Stvarnost ivota su dojmovi istog!
56
Revolucija dijalektike
Jasno je da nae ideje nije jednostavno shvatiti, razumjeti. Mogue je da su itatelji sigurni
kako ivot postoji kao takav, a ne kao skup dojmova. Oito je da to misle zato to ovaj fiziki
svijet na njih toliko utjee. Za nas je, na primjer, zaista istinita osoba koja sjedi na stolici,
tamo, u ovakvom ili onakvom obojenom odjelu, koja nas pozdravlja, smije nam se, itd.
Ali ako duboko meditiramo o svemu tome, dolazimo do zakljuka da su dojmovi ono stvarno.
Potonji dolaze do naeg uma, naravno, posredstvom osjetila.
Kada ne bismo imali osjetila, kada, na primjer, ne bismo imali oi kojima moemo vidjeti, ui
kojima moemo uti, usta kojima moemo okusiti hranu koju organizam probavlja, bi li za
nas postojalo ono to zovemo fizikim svijetom? Naravno da ne bi, sasvim sigurno ne bi.
ivot do nas dolazi u obliku dojmova i upravo u tome postoji mogunost rada na sebi. Prije
svega drugog, to moemo uiniti? Moramo shvatiti rad koji trebamo izvriti. Kako emo
postii psiholoku preobrazbu sebe? To moemo uiniti tako to emo raditi na dojmovima
koje primamo u svakoj sekundi, u svakom trenutku. Prvi rad nazivamo prvim svjesnim
okom. To je povezano s onim dojmovima koji su sve to znamo o fizikom svijetu. Kakva je
veliina pravih stvari, pravih osoba?
Moramo svakodnevno vriti unutarnju preobrazbu. Ako elimo preobraavati na psiholoki
aspekt, trebali bismo raditi na dojmovima koji ulaze u nas.
Zato rad preobrazbe dojmova zovemo prvim svjesnim okom? Zato to je ok neto to ne
bismo mogli osjetiti na obian, mehaniki nain. To je nemogue automatski postii, potreban
je samosvjesni trud. Jasno je da, kada ponemo shvaani ovaj rad, prestajemo biti mehaniki
ljudi koji slue svrsi prirode.
Ako sada razmislite o znaaju svega u to vas ovdje upuujemo, vlastitim naporima,
zapoinjui s promatranjem sebe, vidjet ete da je, na praktinoj strani ezoterinog rada, sve
duboko povezano s preobrazbom dojmova i onoga to prirodno proizlazi iz istih.
Na primjer, cijeli je rad na negativnim emocijama, ljutim stanjima, poistovjeenju,
samoljublju, na nizu Ja laganja, samo-opravdanja, isprika, na nesvjesnim stanjima u kojima se
nalazimo, povezan s preobrazbom dojmova i sve to iz njih proizlazi. Zgodno je, na odreeni
nain, usporediti rad na sebi s disekcijom, u smislu onoga to je preobrazba. Nemojte
zaboraviti da je na mjestu ulaska dojmova potrebno utemeljiti element promjene.
Pomou razumijevanja rada, moete prihvatiti ivot kao rad i tada ete uistinu ui u stalno
stanje promatranja sebe, zastraujua realnost preobraavanja dojmova prirodno e vas
obuzeti. Dojmovi bi vas, normalno ili, bolje reeno, natprirodno, doveli do boljeg ivota u
odnosu na vas same i ne bi vie djelovali na vas kao to su to inili u poetku vae
preobrazbe. No, sve dok nastavite razmiljati na isti nain, primajui ivot na isti nain, jasno
je da u vama nee biti promjene. Preobraziti dojmove ivota znai preobraziti sebe samoga.
Taj nam, iz temelja novi nain razmiljanja, pomae u izvravanju takve promjene. Ova je
cijela rasprava iskljuivo utemeljena na korjenitoj metodi preobrazbe sebe. Ako se ne
promijenimo, zaista nita ne postiemo
Naravno, shvaate da ivot stalno trai nae reakcije. Sve nae reakcije tvore na osobni ivot.
Promijeniti vlastiti ivot znai promijeniti reakcije. Vanjsko nas postojanje dodiruje u obliku
obinih dojmova, koji u nama neprestano izazivaju reakcije, rekli bismo, u obliku stereotipa.
57
Revolucija dijalektike
Ako su reakcije koje tvore na osobni ivot negativne vrste, i na e cjeloviti ivot biti
negativan.
ivot se sastoji od uzastopnih nizova
odgovori na dojmove to ulaze u um.
ivota tako da ne izazivaju tu vrstu
potrebno je promatrati se od trenutka
prouiti vlastite dojmove.
58
Revolucija dijalektike
U gornjoj je izreci klju preobrazbe dojmove koje u nama izazivaju rijei onoga koji nam
upuuje uvrede. Rado primajmo postupke naih blinjih. Ovo e nas naelo prirodno dovesti
do kristalizacije Druge Sile, Krista, u naoj unutranjosti: omoguit e Njegov silazak i
formiranje u nama.
Ako od fizikog svijeta poznajemo samo dojmove, onda on zaista nije tako vanjski kao to
ljudi vjeruju. Ispravno je Immanuel Kant zakljuio: Vanjsko je unutarnje. Ako je unutarnje
ono bitno, trebali bismo to i promijeniti. Dojmovi su unutarnji, pa i predmeti i stvari, sve to
vidimo, postoji u naoj unutranjosti, u obliku dojmova.
Ako ne preobrazimo dojmove, nita se u nama nee promijeniti. Pouda, pohlepa, ponos,
mrnja, itd., postoje u obliku dojmove u naoj psihi, koja neprestano vibrira.
Mehaniki su rezultat svih tih dojmova svi neljudski elementi koje nosimo u sebi i koje
obino zovemo Ja. Oni, u cjelini, tvore Sebe, Mene.
Primjerice, pretpostavimo da je pojedinac zapazio privlanu enu i da ne preobrazi te
dojmove. Kao rezultat, ti e isti dojmovi, poudne vrste, u njemu izazvati elju za njom.
Takva je elja rezultat primljenog dojma i kristalizira se, oblikuje u naoj psihi, pretvarajui
se u jo jednu nakupinu, drugim rijeima, u neljudski element, novu vrstu poudnog Ja, koje
se dodaje zbroju neljudskih elemenata. Ta cijela hrpa zajedniki tvori ego.
Bijes, pohlepa, pouda, zavist, ponos, lijenost i prodrljivost postoje u nama. Zato bijes?
Zato to je do nas dolo puno dojmova, stupili su u nau unutranjost, a mi ih nikada nismo
preobrazili. Mehaniki rezultat takvih dojmova bijesa oblikuje Ja koja postoje i vibriraju u
naoj psihi, i koja u nama stalno izazivaju osjeaj ljutnje.
Zato pohlepa? Nesumnjivo, mnogo je toga u nama probudilo tu manu: novac, dragulji,
materijalne stvari svih vrsta, itd. Te stvari, ti objekti, do nas su doli u obliku dojmova.
Poinili smo greku ne preobrazivi te dojmove u druge elemente, u osjeaj privlanosti
prema ljepoti, u sreu, itd. Takvi su nepromijenjeni dojmovi prirodno postali Ja pohlepe, koje
sada nosimo u svojoj unutranjosti.
Zato pouda? Ve sam rekao da su razliiti oblici poude do nas doli u obliku dojmova,
drugim rijeima, u unutranjosti naeg uma pojavile su se slike erotske vrste, iji je rezultat
bila pouda. S obzirom da nismo preobrazili te poudne valove, taj nezdravi erotizam,
prirodni rezultat nismo morali ekati: u naoj su se psihi rodila nova, morbidna Ja.
Dakle, danas moramo raditi na dojmovima koje imamo u unutranjosti, kao i na njihovim
mehanikim rezultatima. U sebi nosimo dojmove bijesa, pohlepe, prodrljivosti, ponosa,
lijenosti i poude. Uz to, u sebi nosimo i mehanike rezultate takvih utisaka, hrpu svadljivih i
otrovnih Ja, koja sada trebamo shvatiti i eliminirati.
Takav rad naeg ivota sastoji se u naem razvijanju preobrazbe dojmova, te u razumijevanju
procesa uklanjanja mehanikih rezultata utisaka koje ranije nismo preobraavali.
Vanjski svijet kao takav ne postoji. Ono to je stvarno su dojmovi, a oni su unutarnji, kao i
reakcije na iste.
59
Revolucija dijalektike
Nitko ne bi mogao rei da vidi drvo kao takvo. Moe vidjeti sliku drveta, ali ne i stablo. Ono
to je u prikazu sadrano, kao to je rekao Emanuel Kant, nitko ne vidi. Vidimo samo prikaz
stvari, drugim rijeima, dojam stabla, stvari, pojavljuje se u nama i takvi su dojmovi unutarnji,
pripadaju umu.
Ako ne izvravamo nae unutarnje promjene, na rezultat neemo morati ekati: doi e do
raanja novih Ja, koja porobljuju nau Bit, nau svijest, ona, tovie, pojaavaju san u kojem
ivimo.
Kada istinski shvatimo sve to postoji u nama u odnosu na fiziki svijet, da je rije samo o
dojmovima, razumjet emo i potrebu preobrazbe tih dojmova, ime e doi do promjene sebe.
Nita ne boli vie od traa ili rijei svadljivca. Ako smo sposobni preobraziti dojmove koje
takve rijei izazivaju u nama, iste e ostati bez ikakve vrijednosti. Drugim rijeima, bit e
poput eka bez pokria. Uistinu, rijei osobe koja vrijea imaju samo vrijednost koju im
pridaje uvrijeeni pojedinac. Zato e, ponavljam, ako im uvrijeeni ne pridaje nikakvu
panju, ostati poput eka bez pokria.
Kada to shvatimo, preobraavamo dojmove takvih rijei u neto drukije. Oni, primjerice,
postaju ljubav, suosjeanje prema osobi koja vrijea to, naravno, oznaava i preobrazbu.
Dakle, moramo neprestano mijenjati dojmove, ne samo sadanje, nego i prole i budue.
U nama su mnogi dojmovi koje grekom nismo ranije preobrazili, kao i mnogi mehaniki
rezultati istih dojmova, koji su takozvano Ja, a koje sada treba razgraditi, pobiti, kako bi
svijest ostala slobodna i budna.
Neophodno je razmisliti o ovome to govorim. Stvari, osobe, nisu nita vie od dojmova u
nama, u naim umovima. Ako preobrazimo te dojmove, korjenito preobraavamo i nae
ivote.
Na primjer, kada je u nama ponos, potonji za svoju osnovu ima neznanje. Zbog toga se osoba,
primjerice, osjea ponosno zbog svog drutvenog poloaja, svog novca. No, ako taj isti
pojedinac misli da je njegov drutveni poloaj najobinija mentalna tvar, da je rije o nizu
dojmova koji su uli u njegov um, dojmova o njegovom drutvenom poloaju, kada misli da
je takav status nita vie od umne tvari i kada analizira pitanje svoje vrijednosti, shvaa da
njegova pozicija postoji u umu, u obliku utisaka. Ti dojmovi, koje stvara novac i drutvena
pozicija, nisu nita vie od vanjskih utisaka uma. Jednostavnim shvaanjem njihove prave
naravi, dolazi do preobrazbe istih. Tada ponos, sam po sebi, opada, rui se, a skromnost se u
nama prirodno raa.
Nastavljajui s prouavanjem procesa preobrazbe dojmova, prijei u na drugi primjer.
Recimo da do uma doe prikaz pohotne ene, da se takav utisak pojavi u umu. Takav je
prikaz dojam, to je oito. Mogli bismo razumijevanjem isti i preobraziti. U tom bi trenutku
bilo dovoljno da pomislimo kako e ta ena jednog dana umrijeti, te da e njeno tijelo postati
prah u grobu. Ako matom vidimo njeno tijelo u procesu zagrobne razgradnje, to e biti i vie
nego to je potrebno za preobraaj tog poudnog dojma u krepost. Ako tako ne postupimo, taj
e se utisak pridruiti drugim manama poude.
Prigodno je pomou razumijevanja preobraziti dojmove koji se pojavljuju u umu. Jako je
logino da vanjski svijet nije onoliko vanjski koliko obino vjerujemo. Sve to nam dolazi iz
svijeta unutarnje je prirode, jer radi se samo u unutarnjim utiscima.
60
Revolucija dijalektike
Nitko u svoj um ne bi mogao odloiti stablo, stolicu, palau ili stijenu. Sve do nas dolazi u
obliku dojmova, to je sve. Utisci tvore svijet koji zovemo vanjski, a koji uope nije takav.
Neodgodivo je razumijevanjem preobraziti dojmove. Ako nas netko pozdravlja, hvali, kako
bismo mogli preobraziti tatinu koju je ovaj ili onaj laskavac izazvao u nama? Oito je da
laskanje nije nita vie od dojmova koji dolaze do nas i tako u nama bude osjeaj tatine, ali
isti postaje nemogu ako utiske preobrazimo. Kako moemo preobraziti rijei laskavca?
Pomou razumijevanja. Kada shvatimo da nismo nita vie od beznaajnih stvorova u kutku
Svemira, smjesta sam preobraavamo te dojmove hvale, laskanja, u neto drukije. Oni
postaju ono to stvarno i jesu: praina, kozmika praina, jer tada shvaamo vlastiti poloaj.
Znamo da nau galaksiju ine milijuni svjetova. to je Zemlja? Ona je trun praine u
beskonanosti. Ako kaemo da smo neki organski mikroorganizam te estice, to onda? Ako
to shvatimo kada nas hvale, izvrili bismo preobrazbu dojmova povezanu s tim pohvalama,
laskanjem, uzvisivanjem, ime bismo sprijeili reakciju u obliku ponosa.
to vie o tome razmiljamo, to emo lake shvaati nunost potpune preobrazbe dojmova.
Sve to vidimo kao vanjsko jest unutarnje. Ako ne radimo na unutarnjem, idemo stazom
greki, jer neemo prilagoditi svoje navike. Ako elimo biti drukiji, moramo se cjelovito
primijeniti, a to trebamo zapoeti sa preobrazbom dojmova. Mijenjanjem ivotinjskih i
zvjerskih utisaka u elemente tovanja, seksualne preobrazbe, u nama e se roditi promjena.
Nesumnjivo, taj aspekt dojmova trebamo jasno i precizno analizirati. Osobnost koju smo
primili ili dobili prima dojmova, ali ih ne preobraava, jer je ona praktiki mrtva.
Kada bi dojmovi padali izravno na Bit, oito je da bi bili preobraeni, jer ona bi ih smjesta
odloila u odgovarajue centre ljudskog stroja.
Osobnost je termin koji se odnosi na sve to primimo. Jasno je da mijenja dojmove iz svih
strana ivota na ogranien i praktiki stereotipan nain, u skladu sa svojom kvalitetom i
vezanosti.
U tom smislu, u gnostikom ezoterinom radu, osobnost katkad usporeujemo s groznom
tajnicom, koja radi pred uredom, zaokupljena svim idejama, konceptima, zamislima,
miljenjima i predrasudama. Ima puno rjenika, enciklopedija svih vrsta, leksikona, itd., te ne
komunicira s centrima. Drugim rijeima, ona nije u dodiru s mentalnim, emocionalnim i
fizikim centrima odnosno intelektualnim, motornim, emotivnim, instinktivnim i
seksualnim u skladu sa svojim neobinim idejama. Zbog toga, ona gotovo uvijek
komunicira s krivim centrima. To znai da dojmove koji stiu alje u pogrena sredita,
odnosno na mjesta koja im ne odgovaraju, to, prirodno, izaziva neispravne rezultate.
Razradit u to na primjeru, kako biste me bolje razumjeli. Pretpostavimo da se neka ena
odnosi prema odreenom gospodinu s puno panje i potovanja. Jasno je da osobnost alje
dojmove koji ulaze u um u krive centre. Naravno, prenosi ih u seksualni centar, zbog ega e
taj gospodin biti vrsto uvjeren da se dama zaljubila u njega. Logino je, nee mu dugo trebati
da joj pone upuivati insinuacije seksualne vrste. Nesumnjivo je i da e dama, ako nikada
nije osjeala nita takvo prema gospodinu, dakle iz razumljivih razloga, moi osjeati samo
iznenaenje. Nesumnjivo, ljudski ivot ovisi o unutarnjoj tajnici, koja preobrazbu trai u
61
Revolucija dijalektike
leksikonima, nimalo ne shvaajui to koji dogaaj znai, nakon ega prenosi informacije, bez
ikakvih briga, osjeajui samo da ispunjava svoju dunost.
To je naa unutarnja situacija. U ovoj je alegoriji vano shvatiti da ljudska osobnost, koju
primamo i koju moramo razviti, poinje upravljati naim ivotima.
Nesumnjivo je beskorisno zamiljati da se to dogaa samo odreenim i specifinim osobama,
jer to je neto to se dogaa svima, bez obzira o kome je rije.
U promatranju otkrivamo da postoji bezbroj karakteristinih reakcija koje izazivaju dojmovi.
Naalost, ti mehaniki izljevi upravljaju naim postojanjem. Jasno je da svaku ivu osobu
kontrolira sam ivot, te nije vano smatra li se ona liberalnom ili konzervativnom,
revolucionarnom ili boljevikom, dobrom ili zlom u tom smislu rijei.
Oito je da te reakcije pred udarima vanjskog svijeta ine na ivot. U tom smislu moemo
istaknuti da je ovjeanstvo u potpunosti automatizirano.
Svaki je ovjek, tijekom svog ivota, za sebe razvio golemu koliinu reakcija, koje tvore
praktino iskustvo njegovog postojanja. Jasno je da svaki postupak izaziva svoje reakcije,
koje se pojavljuju kao odgovor na djela odreene vrste, a takva reagiranja zovemo iskustvima.
Vano je, primjerice, bolje upoznati nae postupke i reakcije, moi opustiti um. To je
mentalno oputanje velianstveno. Treba lei na krevet ili se smjestiti u ugodnom
naslonjau, strpljivo opustiti sve miie i onda isprazniti um, oistiti ga od svih vrsta misli,
elja, emocija, sjeanja. Kada je um tih, kada uti, moemo se bolje poznavati. Upravo u
takvim trenucima smirenosti i mentalne tiine moemo izravno spoznatu grubu stvarnost svih
postupaka praktinog ivota.
Kada je um u stanju apsolutnog odmora, vidimo mnotvo elemenata i podelemenata,
postupaka i reakcija, elja, strasti, itd., kao neto nama strano, ali ipak neto to eka pravi
trenutak za upranjavanje svoje kontrole nad nama, nad naom osobnosti. Zato su tiina i mir
uma vrijedni truda. Oito, oputanje uma je blagodat u najpotpunijem smislu rijei, jer vodi
nas do individualnog znanja o sebi.
Tako je, drugim rijeima, vanjski ivot, sve to vidimo i ivimo, za svakog ovjeka, reakcija
na dojmove to dolaze iz fizikog svijeta.
Velika je greka misliti da je ono to zovemo ivotom neto odreeno, vrsto i isto za svaku
osobu. Uistinu, nema ovjeka iji su dojmovi jednaki kao i svi oni koji, u odnosu na ivot,
postoje u ljudskoj vrsti, jer oni su beskonani.
ivot, uistinu, obuhvaa nae dojmove istog i jasno je da moemo, ako odluimo, preobraziti
takve dojmove. No, kao to smo rekli, tu je ideju teko razumjeti ili shvatiti, jer je hipnoza
osjetila vrlo snana.
Iako se ini nevjerojatnim, sva su ljudska bia u stanju kolektivne hipnoze.
Takvu hipnozu izaziva ostatak odvratnog Kundartiguador organa, koji je u nama ostao nakon
uklanjanja potonjeg. Rije je o masi razliitih psihikih nakupina ili neljudskih elemenata,
koja je tada ostala u naoj unutranjosti, a koja tvori Sebe, Ja. Ti elementi i podelementi
62
Revolucija dijalektike
uvjetuju svijest i zadravaju je u stanju hipnoze. Dakle, zato postoji hipnoza kolektivne vrste.
Cijeli je svijet hipnotiziran!
Um je oaran svijetom pet osjetila i ne uspijeva shvatiti kako bi mogao postati nezavisan od
njih; vrsto je uvjeren u svoju boanskost.
Na unutarnji ivot, pravi ivot misli i osjeaja, ostaje smeten zbog naeg obinog
razumijevanja i intelektualnih koncepcija. Ipak, istovremeno znamo da je mjesto na kojem
stvarno ivimo zapravo na svijet misli i osjeaja, to je neto to nitko ne moe porei.
ivot se sastoji od naih dojmova, a potonje je mogue izmijeniti. Mogue je to nauiti initi.
No, nije mogue nita preobraziti ako ostajemo vezani za svijet pet osjetila.
Kao to sam rekao u mojoj Raspravi o revolucionarnoj psihologiji, iskustvo nas poduava da
je naa krivnja ako gnostiki ezoterini rad nema utjecaja.
S osjetilnog gledita krivnju snosi ova ili ona osoba vanjskog svijeta, koju vidimo i ujemo
pomou oiju i uiju. S druge strane, taj e pojedinac rei da smo mi krivi, ali zapravo su krivi
dojmovi koje imamo o ljudima. Puno puta mislimo da je netko perverzan, ali je ta ista osoba
zapravo skromno janje.
Vrlo je korisno nauiti preobraavati dojmove koje primamo u ivotu.
Treba rado primati neugodne postupke naih blinjih.
MENTALNI ELUDAC
Kao to smo prouavali u prolom poglavlju, postoje tri vrste hrane: imamo onu povezanu s
disanjem, hranu u uem smislu i dojmove.
Rezultat probavljanja hrane je upijanje vitalnih naela u krv. Rezultat disanja je upijanje
kisika, toliko vrijednog u ljudskom postojanju. Preobrazba ili probavljanje dojmova izaziva
apsorpciju sile koja je istananija od prethodne dvije.
Pet osjetila odgovaraju dojmovima. Dvije su vrste dojmova: ugodni i neugodni.
Ljudsko bie mora znati kako ivjeti, ali za to mora nauiti probavljati i preobraavati
dojmove, to je kljuno za shvaanje.
Moramo preobraavati dojmove ako istinski elimo znati kako ivjeti. Svi dojmovi to dolaze
do uma sadre Vodik 48. Naalost, ljudsko bie ivi po automatizmu. ovjek moe
preobraziti Vodik 48 u 24, ime jaa akre. Zatim, Vodik 24 moe promijeniti u 12, ime
podupire um. Konano, preobrazbom Vodika 12 u 6, mogue je osnaiti volju.
Zapravo je potrebno preobraziti um, prijei na novu mentalnu razinu. Inae e dojmovi i dalje,
kao i prije, stizati na kriva mjesta. Ljudi vjeruju da mogu vidjeti probleme s razliitih gledita
i da suvereno vladaju, ali ne shvaaju da je ljudski um ogranien zamislima i predrasudama.
63
Revolucija dijalektike
U ovim je modernim vremenima potrebno promijeniti mentalni stroj, moramo biti drukiji.
Stvaranje superiornog umnog aparata, koji je pogodan za preobrazbu i probavljanje dojmova,
postaje hitno i nuno.
Kao to probavni stroj ima eludac kojim upija hranu, ba kao to dini organi ukljuuju plua
koja upijaju kisik, mehaniki ovjek treba stvoriti i mentalni eludac. Nemojte ga
poistovjeivati s fizikim.
Prije probavljanja dojmova, trebamo ih preobraziti. Gnostika nam uenja doputaju i pomau
stvaranje spomenutog eluca, ime intelektualna ivotinja postaje neto drukije.
Nunost preobrazbe ne moe nastati ako ne shvaamo takvu potrebu, a ta se spoznaja razvija
pomou gnostikih uenja.
Kada pojedinac pone drukije i pozitivnije razmiljati o ljudima, to je znak promjene.
Moramo prestati ono to smo bili, kako bismo bili ono to nismo. Moramo se izgubiti samima
sebi. Rezultat svega toga je nastanak nekoga tko nismo mi.
Na putu preobrazbe dojmova, moramo biti iskreni sa sobom i ne uvjeravati se u neto. U
poetku, u nama e se javljati opravdavanje, ali to moramo prouiti, jer radi se o plodu
samopotovanja.
Moramo otkriti uzroke i motive naeg ponaanja pred dojmovima. Kada utiske preobrazimo,
sve postaje novo.
Samo Uitelji Okultnog Bratstva mogu smjesta preobraavati dojmove, dok ih ljudski strojevi
ne mijenjaju.
Svjesni ovjek moe prilagoditi situacije izazvane prolim, sadanjim i buduim dojmovima.
Ako ljudi ne mogu mijenjati okolnosti, bit e igrake situacija i drugih osoba.
ivot ima cilj, to pripada superiornom svijetu. Gnostika uenja ukazuju na nain
proivljavanja vieg svijeta, pokazuju kako ivjeti u solarnom i besmrtnom ovjeanstvu. Ako
ne bismo prihvatili vii svijet, oito je da preobrazba ne bi imala cilja.
Um, kakav je sada, nije dobar nizato. Treba ga organizirati, preurediti, urediti ga, itd. Drugim
rijeima, trebamo ga staviti na viu intelektualnu razinu.
Kako bismo preobraavali dojmove, trebamo rekonstruirati scenu kako se i dogodila, te otkriti
to nas je najvie povrijedilo. Ako nema preobrazbe dojmova, nee biti prehrane. Ako nema
hranjivih tvari, gladovat e tijela postojanja bia.
Ja je pod vlasti Vodika 48, koji ga i prehranjuje. Svakog se dana, u svakom satu, stalno raaju
nova Ja. Primjerice: smetaju nam komarci, kia, itd., uvijek postoji dodavanje i oduzimanje
ega.
Dobre bi dojmove isto tako trebalo preobraziti. Ako su, tijekom dana, pojedinca pogodila tri
raspoloenja, svako bi od njih trebalo prouiti te veeri, koristei ureeni postupak. Svako je
64
Revolucija dijalektike
Ja povezano s drugima, i ona su meusobno svezana. Ega se ujedinjuju kako bi stvorila istu
scenu.
Moramo biti analitiki i rasuivati kako bismo preobrazili dojmove, kako bi se, kao rezultat,
pojavile nove sposobnosti. Kada se osobe ne mijenjaju, ostaju u sramotnom i smijenom
stanju. Gdje nema probavljanja, vlada involucija.
Moramo mijenjati dojmove istog dana Nemojte dopustiti da Sunce zae na vaem bijesu!
Moramo vidjeti stvari u pravom svjetlu, moramo stvoriti mentalni aparat, mentalni eludac,
koji je koristan ako ne elimo biti niijim rtvama.
SUSTAV ZA PREOBRAZBU SVAKODNEVNIH DOJMOVA
1. Apsolutna oputenost.
2. Postignite stanje meditacije.
3. Proivite scenu ba onako kako se i dogodila.
4. U sebi potraite Ja koje je izazvalo problem.
5. Mirno promatrajui, posjednite ego za klupu optuenika i krenite na osudu.
6. Zamolite vau Boansku Majku Kundalini za razgradnju Ja-problema.
65
Revolucija dijalektike
66
Revolucija dijalektike
Trebali bismo biti iskreni prema sebi i analizirati Ja izvanrednim skalpelom samokritinosti.
Apsurdno je kritizirati greke drugih, jer najvanije je otkriti nae greke i razgraditi ih na
temelju analize i dubokog razumijevanja
Kolektivno je djelovanje mogue samo kada je svaki pojedinac sposoban za individualno
postupanje s punom i apsolutnom svijeu o onome to ini.
Nestrpljivi e ljudi gledati sustave dijalektike revolucije kao neto podugako. No, nema
drugog puta. Oni koji ele brze i trenutne promjene, u psiholokom i drutvenom redu,
stvaraju krute norme, mentalne diktature, ne obraaju se drugima spoznajom o nainu
razmiljanja, ve nareuju to treba pomiljati.
Svaka nagla promjena vara svoju svrhu i ovjek ponovno postaje rtva onoga protiv ega se
borio. U nama su uzroci neuspjeha bilo koje organizacije.
OSOBNI IMID
Problem poistovjeivanja, zamiljanja i ispravnog procjenjivanja sebe, ne bi trebalo mijeati s
udesnom doktrinom o izbjegavanju poistovjeivanja.
Umjesto to u umu zadravamo senilnu i degeneriranu kulturu, trebamo se iznova obrazovati.
Moramo imati toan koncept o samima sebi. Svaka osoba o sebi ima laan koncept.
Neodgodivo je ponovno sresti svoj identitet, spoznati sebe, ponovno se obrazovati i ispravno
ocijeniti.
Um, zapeaen u egu, zanemaruje autentine vrijednosti Bia. Kako bi um mogao prepoznati
neto to nikada nije znao?
Mentalna je sloboda mogua samo osloboenjem uma.
Lani koncepti zapeauju um. Vanjsko je obian odraz unutarnjeg. Iz osobne slike ovjeka
izranja njegov imid. Vanjsko je zrcalo, u kojem se ogleda unutarnje. Svaka je osoba rezultat
svojih mentalnih procesa.
Ljudske su misli 99% negativne i tetne.
OBOAVANJE SEBE
U interakciji unutar drutva lei otkrie sebe, razotkrivanje sebe.
Uistinu, kada je um u stanju panje prilikom interakcije, skrivene mane izranjaju, iskau, te ih
vidimo onakvima kakve one jesu.
Sva su ljudska bia, duboko u sebi, narcisoidna, zaljubljena u sebe same. Promotrite pjevaa
na kazalinoj pozornici: ludo je zaljubljen u sebe, oboava se, uzdie samoga sebe u idola.
67
Revolucija dijalektike
Kada ga preplavi pljesak, on postie vrhunac oboavanja sebe, jer upravo je to ono to eli,
ono emu tei, za ime neutaivo ea.
Uistinu, tatina je ivua manifestacija samopotovanja. Ja se ukraava kako bi ga drugi
oboavali.
Kada ego pone upravljati osobnou djeteta, nestaje spontane ljepote, tada dolazi do
precjenjivanja voljenog Ja, a dijete sanja o vladanju svijetom i eli biti najmonijom osobom
na svijetu.
OSUDA SEBE
Glas savjesti vodi ovjeka koji doputa da se u njemu spontano izrazi ono to nazivamo
rasuivanjem o sebi ili unutarnjom osudom, te e takav koraati ravnim putem.
Svaki ovjek koji je podvrgnut osudi sebe postaje, zapravo, sam po sebi, dobar graanin,
dobar mu, dobar misionar, dobar roditelj, itd.
Kako bismo poznavali nae unutarnje proturjenosti, potrebno je da otkrijemo sami sebe.
Onaj koji se otkrije moe uspjeno raditi na rastapanju mnogostrukog Ja.
Unutarnje se kontradikcije temelje na mnogostrukosti Ja. Nai su ivoti bolno gorki zbog
golemih oprenosti koje nosimo u sebi. Mi smo radnici, a elimo biti upravitelji, vojnici koji
ele biti generali. Razmiljamo o kupnji vlastite kue, a kada je kupimo, istu i prodajemo, jer
nas umara i htjeli bismo neku drugu.
Ni sa im nismo zadovoljni. Traimo sreu u idejama, ali i one uredno mariraju i prolaze.
Sreu vidimo u interakciji, s prijateljima, koji su danas kraj nas, a sutra protiv nas. Dakle,
vidimo da je sve iluzorno.
Nita nas u ivotu ne moe usreiti. Uz toliko kontradikcija, mi smo bijednici.
Potrebno je stati na kraj mnogostrukom Ja, samo emo tako raskrstiti s tajnim podrijetlom
svih naih kontradikcija, sve nae gorine.
Oni koji su ve razgradili Ja, zapravo posjeduju SCS.
Na svijetu je mnogo kola i sustava, kao i ljudi koji ive poput leptira, letei od kole do
kole, uvijek puni unutarnjih proturjeja, uvijek nezadovoljni,. Iako uvijek trae stazu, istu ne
pronalaze, ak i kada im je u vidokrugu. Mnogostruko im Ja ne doputa da vide put istine i
ivota. Ja je najgori neprijatelj prosvjetljenja.
Uitelja su pitali: Gdje je put?
Kakva velianstvena planina, odgovorio je, spominjui planinu na kojoj je ivio u osami.
Nisam vas pitao o planini, nego o putu.
Sve dok ne bude mogao nadii planinu, nee nai stazu., odgovorio je Uitelj.
68
Revolucija dijalektike
Ja isto tako moe initi dobra djela i primiti mnoge zasluge, to poboljava njegov psiholoki
karakter. Meutim, ono nikada nee moi postii prosvjetljenje.
Trebali bismo traiti prosvjetljenje, jer sve emo drugo dobiti. Nemogue je postii takav cilj
bez stalnog centra svijesti.
Nemogue je imati stalni centar svijesti bez razgradnje mnogostrukog Ja.
OSOBNA ZAMISAO
Intelektualne informacije i tue ideje nisu iskustvo. Obrazovanje nije eksperimentiranje.
Iskljuivo trodimenzionalna proba, test ili demonstracija nije cjelovita pojava.
Miljenja, koncepti, teorije i hipoteze ne znae potvrdu, eksperimentiranje, punu svijest o
ovome ili onome fenomenu.
Mora postojati sposobnost koja nadilazi um, ona koje je neovisna od intelekta, koja nam moe
dati izravno iskustvo i znanje o bilo kojoj pojavi.
Samo osloboenjem od uma moemo zaista iskusiti ono to je stvarno, ono to, u uspavanom
stanju, postoji u zaleu svakog fenomena.
Svijet nije nita vie od iluzornog mentalnog oblika, koji e se neizbjeno razgraditi na kraju
Velikog Kozmikog Dana.
Ja, sebe, vae tijelo, moji prijatelji, stvari, moja obitelj, itd., su sami po sebi ono to Hindusi
zovu maya, iluzija, isprazni mentalni oblici koji e prije ili kasnije postati svemirskom
prainom.
Moje ljubavi, najvoljenija bia koja me okruuju i tome slino, jednostavni su oblici
kozmikog uma, te kao takvi nemaju pravog postojanja.
Intelektualni dualizam, poput uitka i boli, hvala i uvreda, pobjede i poraza, bogatstva i
bijede, tvori bolni mehanizam uma.
Sve dok smo robovi uma, vlastite zamisli i istinska srea u nama ne mogu postojati. Nitko ne
moe razviti vlastitu zamisao i pravu sreu sve dok je suanj uma.
Ono to je Stvarno nije predmet tekstualnih pretpostavki ili tuih ideja, radi se o izravnom
iskustvu.
Svatko tko se oslobodi intelekta, moe proivjeti i osjetiti element koji nas korjenito
preobraava.
Kada se oslobodimo od uma, potonji postaje savitljivo, elastino, korisno vozilo, pomou
kojega se moemo izraziti.
Via nas logika poziva da oslobaanje od uma zapravo shvatimo kao drugi izraz za buenje
svijesti, za prekidanje automatizma.
69
Revolucija dijalektike
No, prijeimo na stvar: tko se ili to mora maknuti od tuih zamornih ideja? Oito je da na to
pitanje odgovaramo tako to emo istaknuti da je svijest, ono to je dio due u nama, ono to
se moe i treba osloboditi.
Tue ideje pseudo-literature slue samo zagoravanju naeg postojanja. Autentina je srea
mogua samo kada se oslobodimo intelekta.
No, trebali bismo prepoznati veliku tekou koja lei na putu tom eljenom osloboenju
svijesti. elim spomenuti golemu bitku proturjenosti.
Naalost, Bit ili svijest ivi zarobljena u pretjerano intelektualnom dualizmu suprotnosti: da i
ne, dobro i zlo, visoko i kratko, moje i tvoje, ugoda i neugoda, uitak i bol, itd.
Jasno, udesno je dubinski shvatiti da, kada oluja posuenih ideja u mentalnom oceanu
prestane, kada borba suprotnosti prestane, Bit bjei, uranjajui u Ono to je Stvarno i
isijavajui svojom zamisli, sjemenom idejom, svim svojim sjajem.
70
Revolucija dijalektike
Kineska rije Mo oznaava tiinu ili smirenost, dok izraz Chao predstavlja razmiljanje
ili promatranje. Zato Mo-Chao moemo prevesti kao mirno razmiljanje, ili mirno
promatranje.
Postizanje apsolutne mentalne tiine, na svim razinama podsvijesti, teak je, naporan i bolan
zadatak, koji zahtijeva puno truda.
Nije dovoljno postii smirenost i tiinu na obinoj povrnoj, intelektualnoj razini, ili u
nekoliko podsvjesnih odjela. Naime, i tada Bit ostaje zarobljena u uronjenom, infrasvjesnom i
nesvjesnom dualizmu.
isti je um neto previe povrno, prazno i intelektualno. Ako zaista elimo postii apsolutnu
smirenost i tiinu uma, potrebno nam je mirno razmiljanje.
No, jasno je shvatiti da, u istom gnosticizmu, termini smirenost i razmiljanje imaju
puno dublja znaenja, zbog ega ih treba shvatiti u okviru njihovih posebnih konotacija.
Osjeaj smirenog nadilazi ono to obino smatramo mirnoom ili oputenou, on
podrazumijeva superlativno stanje koje nadjaava razumijevanje, elje, kontradikcije i rijei,
on predstavlja situaciju koja je udaljena od svjetovne buke.
Slino tome, znaenje razmiljanja je vie od onoga to obino razumijevamo kao mozganje o
problemu ili ideji. Ovdje se ne radi o mentalnoj aktivnosti ili kontemplativnom promiljanju,
ve o nekoj vrsti jasne i refleksivne, objektivne svijesti, uvijek prosvjetljenje u svom osobnom
iskustvu.
Prema tome, smirenost u ovom kontekstu znai mir bez razmiljanja, a razmiljanje
oznaava intenzivnu i jasnu svijest.
Mirno je razmiljanje jasna svijest u smirenosti bez razmiljanja. Kada vlada savren mir,
dolazi do pravog, dubokog prosvjetljenja.
RASPRENI I CJELOVITI UM
U mentalnoj je dinamici hitno znati kako i zato um funkcionira. Samo emo rjeavanjem ta
dva pitanja um pretvoriti u koristan instrument.
Intelektualna je sloboda mogua samo na osnovi razumijevanja, shvaanja i spoznaje o
razliitim metodama djelovanja uma.
Samo emo se poznavanjem raznih mehanizama uma osloboditi od istog i pretvoriti ga u
koristan alat.
Neodgodivo je poznavati sebe, ako zaista u cijelosti elimo upravljati svojim umom.
71
Revolucija dijalektike
Hipokrat, veliki lijenik, bio je jedan od klasinih gospodara uma. Ljudski je um uvjetovan.
Volja neokovana lancima mogua je samo razgradnjom ega. Um bi trebao postati ovjeku
posluan mehanizam. Zrelost poinje kada prihvatimo injenicu uvjetovanosti ljudskog uma.
Mogue je postii osloboenje uma ako otkrijemo njegovu inteligenciju. Umjesto rasprenog
uma, treba nam cjeloviti intelekt.
REVOLUCIJA MEDITACIJE
Tehnika meditacije doputa nam da postignemo visine prosvjetljenja, kao i dijalektiku
revoluciju.
Trebali bismo razlikovati mirni um i um koji je silom utian.
U potonjem sluaju, ne moemo govoriti o pravoj tiini. Tada je intelekt nasilno zaepljen,
dok, na dubljim razinama razuma, divlja prava oluja.
Kada nasilno stiamo um, on zapravo nije tih te, duboko unutra, prigovara, urla i oajava.
Potrebno je stati na kraj prilagodbama naela razmiljanja tijekom meditacije.
Kada naelo razmiljanja ostane pod naom kontrolom, prosvjetljenje se u nama spontano
raa.
Mentalna nam kontrola doputa da razorimo okove koje je stvorio um. Kako bismo postigli
smirenost i tiinu uma, potrebno je znati kako ivjeti od trenutka do trenutka, znati kako
iskoristiti svaki trenutak, izbjegavati proivljavanje istog u dozama.
Uzmite sve iz svakog trenutka, jer svaki je moment dijete Gnoze, svaki je apsolutan, iv i
znaajan. Trenutanost je posebna karakteristika gnostika. Mi volimo filozofiju trenutanosti.
Uitelj Ummom rekao je svojim uenicima: Ako hodate, hodajte. Ako sjedite, sjedite, ali
nemojte se premiljati.
Prvo je prouavanje tehnike meditacije predvorje onog boanskog mira, koji nadilazi sva
znanja.
Najuzvieniji oblik razmiljanja je odsutnost istog. Kada postignemo smirenost i tiinu uma,
Ja, sa svim svojim strastima, eljama, apetitima, strahovima, vezanostima, itd., postaje
odsutno.
Samo se u odsutnosti Ja, u odsutnosti uma, Buddhata moe probuditi i ujediniti s Unutarnjim
Biem, vodei nas u blaenstvo.
Lano je rei, kao to to tvrdi kola crne magije Sububa, da e Monad ili velika stvarnost
prodrijeti u onoga koji ne posjeduje via tijela postojanja Bia.
72
Revolucija dijalektike
Bia koja ulaze u mrane fanatike Sububa su tamni stvorovi, koji se u svojim domainima
iskazuju pokretima, postupcima, zvjerskim i apsurdnim rijeima. Takve su ljude opsjeli
mrani.
Smirenost i tiina uma ima jedan cilj: oslobaanje Biti od uma, kako bi se mogla stopiti s
Monadom ili Unutarnjim Biem, pri emu moe iskusiti ono to zovemo Istinom.
Tijekom ekstaze i u odsustvu Ja, Bit moe slobodno ivjeti u svijetu Vatrene Maglice,
proivljavajui Istinu.
Kada je um u pasivnom i prijemljivom stanju, apsolutno miran i tih, Bit ili Buddhata oslobaa
se od njega i dolazi do ekstaze.
Bit je uvijek zatvorena u spremniku borbe suprotnosti. No, kada te bitke zavre i tiina je
apsolutna, Bit se oslobaa i boca se razbija u komadie.
Kada prakticiramo meditaciju, na um napada mnogo uspomena, elja, strasti, briga, itd.
Trebali bismo izbjei sukob izmeu panje i apstrakcije. Kada se borimo protiv tih agresora
uma, nastaje sukob izmeu smetnje i panje. Ja je projekcija spomenutih mentalnih napadaa.
Tamo gdje je sukob, nema smirenosti i tiine uma.
Faktor koji projicira treba ponititi promatranjem sebe i razumijevanjem. Pregledajte svaku
sliku, svaku uspomenu, svaku misao koja vam padne na um. Zapamtite da svaka misao ima
dva pola: pozitivni i negativni.
Dolazak i odlazak dva su aspekta iste stvari. Blagovaonica i kupaonica, visoko i nisko,
ugodno i neugodno, itd., sve su to uvijek dva pola iste stvari.
Promotrite dvije krajnosti svakog mentalnog oblika koji vam dolazi u um. Sjetite se da do
sinteze dolazimo samo prouavanjem tih polariteta.
Sintezom moemo ukloniti svaki mentalni oblik.
Primjer: napada nas uspomena na zarunicu. Je li lijepa? Pomislimo da je ljepota suprotnost
runoi i da e, ako je u mladosti divna, u starosti biti runa. Sinteza: nema potrebe misliti o
njoj, ona je iluzija, cvijet to neizbjeno vene.
U Indiji ovo promatranje sebe i prouavanje nae psihe ispravno nazivaju Pratyahara.
Misli bi, poput ptica, trebale proi prostorom naeg uma, u uzastopnom nizu, ali bez
ostavljanja ikakvog traga.
Na kraju se iscrpljuje beskrajni red misli koje projicira Ja, a tada um ostaje miran i tih.
Veliki je samo-ostvareni Uitelj rekao: Samo kada je ono to projicira ili, drugim rijeima,
Ja, u potpunosti odsutno, pada tiina koja nije umni proizvod. Ona je neiscrpna, ona nije od
vremena, ona je neizmjerna, i samo tada dolazi ONO to jest.
Cijelu tehniku svodimo na dva naela:
73
Revolucija dijalektike
74
Revolucija dijalektike
Tradicija nam prenosi da je izdrao tri golema posta. Svaki je trajao etrdeset dana i pratila ga
je namjerna i svojevoljna patnja.
Prvi je post posvetio molitvi i meditaciji.
Drugi je iskoristio za pregledavanje svog itavog ivota i svih svojih prolih ivota. Trei je
bio konaan, jer tada je odluio stati na kraj mehanikom povezivanju uma. Nije jeo, a svakih
pola sata popio je vode, trgajui dlake sa svojih prsiju.
Dvije su vrste mehanikog povezivanja, koje su temelj suprotnosti:
a) mehaniko povezivanje po idejama, rijeima, frazama, itd.,
b) mehaniko povezivanje po slikama, oblicima, stvarima, osobama, itd.
Jedna se ideja nastavlja na drugu, rije se povezuje sa drugom, fraza sa treom, te uslijedi
bitka suprotnosti.
Jedna se osoba asocira sa drugom, sjeanje na nekoga dolazi u njen um, slika se povezuje sa
nekom drugom, oblik sa drugim oblikom, te se raa sukob antiteza.
Bodhisattva Avatara Ashiate Shiemasha pretrpjela je neizrecivo, te je, postei etrdeset dana,
strano se muei, utonula u duboku unutarnju meditaciju, postiui odvajanje mentalnih
mehanika, pri emu je um ostao sveano miran i u nametljivoj tiini.
Rezultat je bila ekstaza, povezana s inkarnacijom njegovog pravog Bia.
Ashiata Shiemash izvrio je veliki rad u Aziji, posvuda osnivajui samostane i postavljajui
vladare probuene svijesti.
Ta je Bodhisattva uspjela utjeloviti svoje Pravo Bie tijekom meditacije, i to zato to je ve
posjedovala superiorna tijela postojanja Bia.
Oni koji nemaju superiorna tijela postojanja Bia ne mogu u sebi imati utjelovljeno Boansko
ili Bie, ono ne moe djelovati u njima. Ali, oni mogu osloboditi Bit, kako bi se ista spojila sa
Biem i bila dio njegove ekstaze.
U stanju ekstaze, mogue je prouiti velike tajne ivota i smrti. Moramo prouavati ritual
ivota i smrti sve dok Posveeni (Unutarnje Boansko, Bie) ne doe.
Samo je u odsutnosti Ja mogue iskusiti blaenstvo Bia. Samo je u odsutnosti ega mogua
ekstaza.
Kada postignemo razgradnju mentalnih mehanika, dolazi do stanja koje stanovnici Orijenta
zovu kidanjem vree, erupcije praznine. Tada ujemo povik veselja, jer Bit (Buddhata) je
pobjegla iz bitke suprotnosti i sudjeluje u sporazumijevanju svetaca.
75
Revolucija dijalektike
Jasno je da moramo postajati sve neovisniji od uma. Um je zaista elija, zatvor u kojem smo
svi zatoeni. Trebamo pobjei iz tog zatvora ako elimo znati to je sloboda, sloboda koja ne
pripada vremenu, koja nije od uma.
Prije svega, trebali bismo um shvaati kao neto to nije od Bia.
Naalost, podosta poistovjeen s umom, netko e rei: Ja mislim, i osjeati da je on taj um.
Postoje kole koje se posveuju utvrivanju uma. Odravaju dopisne teajeve, poduavaju
kako razviti mentalne moi, itd. No, sve je to apsurdno. Nije preporuljivo ojaavati reetke
zatvora u kojem se nalazimo, iste treba unititi, kako bismo spoznali pravu slobodu. Ona, kao
to sam ve rekao, ne pripada vremenu.
Sve dok smo u zatvoru intelekta, neemo moi doivjeti pravu slobodu.
Um je, sam po sebi, vrlo bolan zatvor: nitko s njim nije zadovoljan. Do dananjeg dana,
nepoznat je netko tko je osjeao sreu zbog uma, jer on unesreuje sve stvorove. Najsretniji
trenuci naeg ivota uvijek su postojali u odsutnosti intelekta. Da, bio je to samo trenutak, ali
isti neemo moi zaboraviti itavog ivota. U tom smo momentu spoznali to je srea, ali
potonja je trajala samo sekundu. Um ne poznaje sreu, on je zatvor!
Ako elimo postati neovisni od uma, moramo nauiti kako ovladati njime, a ne pokuavati
upravljati tuim intelektima. Umjesto toga, treba u ruke uzeti vlastiti.
Neophodno je nauiti promatrati um kao neto ime bismo trebali gospodariti, kao neto to,
mogli bismo rei, trebamo ukrotiti. Sjetimo se boanskog Uitelja Isusa, koji je uao u
Jeruzalem sjedei na magarcu, uslijed Cvjetnice. Taj je magarac um kojeg treba pokoriti.
Moramo jahati magarca, ne smijemo dopustiti da on zajae nas.
Naalost, ljudi su rtve uma, jer ne znaju kako jahati magarca. Um je strano nespretno
magare koje treba pokoriti, ako ga elimo koristiti.
Tijekom meditacije, trebali bismo razgovarati s umom. Ako se u njemu pojavi sumnja,
trebamo je analizirati. Kada je ispravno prouimo, kada je rastavimo na sastavnice, ona u umu
ne ostavlja nikakvog traga, jednostavno nestaje. No, kada se ona odrava, a mi se neprestano
elimo protiv nje boriti, dolazi do sukoba. Svaka je sumnja prepreka u meditaciji. No,
neemo odbacivanjem takvih nesigurnosti rijeiti problem, jer trebamo ih rastaviti kako bismo
vidjeli to skrivaju, to je stvarno.
Svaka sumnja koja se odrava u umu, postaje zapreka meditaciji. Zato trebamo analizirati,
rastrgati, u prah pretvoriti sumnju. To ne inimo borbom protiv nje, ve je trebamo rastvoriti
skalpelom samokritinosti, trebamo izvesti strogu, nemilosrdnu analizu. Samo emo tako
otkriti to je vano u toj sumnji, to je u njoj bilo stvarno, a to iluzorno.
Dakle, sumnje ponekad slue pojanjavanju koncepata. Kada sumnju eliminiramo putem
stroge analize, kada je rastavimo, otkrivamo jednu istinitost. Iz takve injenice dolazi neto
dublje, jo znanja, jo mudrosti.
76
Revolucija dijalektike
77
Revolucija dijalektike
Promotrimo psiholoki aspekt Juda. Sada ne elim rei da u vas poduiti fizikom Judu, jer
ja ga ne prakticiram. elim vam govoriti o psiholokom Judu. Treba pokoriti um, um mora
sluati zapovjedi, moramo ga vrsto koriti kako bi nas sluao.
Kako je mogue da se, dok prakticiramo meditaciju, u trenucima smirenosti i tiine, um
namee, ne eli primiriti? Moramo znati zato ne eli biti miran, moramo ga ispitati, ukoriti,
bievati ga, natjerati ga da nas slua, kao da je tvrdoglavi, trapavi magarac, kojim moramo
ovladati.
Ovo nije poduavao Krishnamurti, kao ni Zen, ni Ch'an. Ovo to vam objanjavam pripada
Drugom Dragulju utog Zmaja, drugom biseru Mudrosti. U Prvi Dragulj moemo ubrojiti i
Zen, ali ta disciplina nije objasnila Drugi Dragulj, unato tome to sadri uvode u psiholoki
Judo.
Drugi Dragulj podrazumijeva disciplinu uma, ovladavanje, zapovijedanje njime, opominjanje.
Um je nepodnoljivi magarac kojeg treba ukrotiti!
Zato, ako zaista elimo postii smirenost i tiinu uma, tijekom meditacije trebamo raunati na
nekoliko faktora. Moramo prouiti nered, jer samo tako moemo utemeljiti red. Moramo znati
to u nama obraa panju, a to ostaje pasivno.
Svaki put kada uemo u meditativno stanje, na je um podijeljen u dva dijela: dio koji obraa
panju, pozorni dio, i pasivni dio. Neemo se koncentrirati na pozorni dio, koji nam je
potreban kako bismo se na neto usredotoili, ve emo se usmjeriti upravo na ono to ostaje
pasivno u nama. Kada uemo u meditaciju, na je um uvijek podijeljen u dva dijela: dio koji
obraa panju i pasivni segment. Neemo se baviti onime to obraa panju, jer trebamo
promatrati upravo ono to je pasivno. Kada dubinski shvatimo to je u nama lieno pozornosti
i prouimo procedure kojima neaktivno postane pozorno, postii emo smirenost i tiinu uma.
No, u meditaciji moramo biti mudri, moramo se prosuivati, znati to je u nama pasivno.
Moramo postati svjesni onoga to u nama ne obraa panju.
Kada kaem da bismo trebali ovladati umom, elim rei da je ono to mora gospodariti umom
Bit, svijest. Buenjem svijesti imamo vie moi nad umom, zbog ega postajemo svjesni
onoga to je u nama nesvjesno.
Hitno je i neodgodivo ovladati umom, razgovarati s njim, ukoriti ga, prebiti ga biem volje i
natjerati ga na poslunost. To pripada Drugom Dragulju utog Zmaja.
Moje je Pravo Bie, Samael Aun Weor, bilo reinkarnirano u Kini, te sam tada nosio ime Chou
Li. Bio sam iniciran u Red utog Zmaja. Imam naredbe da Sedam Dragulja utog Zmaja
isporuim svakome tko probudi svijest proivljavanjem Revolucije dijalektike i postizanjem
cjelovite revolucije
Prije svega drugog, ne bismo se smjeli poistovjeivati s umom ako zaista elimo najvie
iskoristiti Drugi Dragulj. Ne smijemo se osjeati kao um. Naime, ako ja kaem: Ja
rezoniram! Ja razmiljam!, jasno je da izgovaram apsurdnost i da nisam usklaen sa
doktrinom utog Zmaja, jer Bie ne mora razmiljati, Ono ne mora rezonirati. Um je taj koji
misli. Bie je Bie, a razlog za postojanje Bia je samo Bie. Ono je ono to jest, to je uvijek
bilo i to e uvijek biti. Bie je ivot to kuca u svakom atomu, ba kao to kuca u svakom
78
Revolucija dijalektike
Suncu. Ono to misli nije Bie, ono to rezonira nije Bie. U sebi nemamo utjelovljeno itavo
Bie, ali posjedujemo Njegov djeli, koji se zove Bit ili Buddhata, komadi due koji je u
nama, duhovni, psihiki materijal. Potrebno je da se ta ivua Bit nametne umu.
Ono to analizira su Ja, jer ona su najobiniji oblici uma, mentalni oblici koje moramo
razgraditi i pretvoriti u svemirsku prainu.
U ovim trenucima analizirajmo neto zaista posebno. Moglo bi se dogoditi da netko razgradi
Ja, ukloni ih. Moglo bi se dogoditi i da netko, nakon to razgradi Ja, proizvede mentalno
tijelo. Koliko god ono bilo savreno, ipak jo uvijek razmilja, a najuzvieniji oblik
razmiljanja je odsutnost istog. Sve dok rezoniramo, nismo u najuzvienijem obliku te
aktivnosti.
Bie ne treba misliti. Ono je to je uvijek bilo i to e uvijek biti.
Dakle, saimajui, moemo rei da trebamo podjarmiti um i ispitati ga. Ne smijemo slamati
tue umove, jer to je crna magija. Takva su djelovanja vradbine najgore vrste, a ono to je
stvarno potrebno je savladavanje vlastitog uma, gospodarenje njime.
Ponavljam, u meditaciji postoje dva dijela, onaj koji obraa panju i onaj koji je pasivan.
Moramo postati svjesni sadraja potonjeg. Kada to napravimo, posvjedoit emo bogatom
sadraju pasivnog. Zapazit emo sumnju puno je sumnji to ulaze u ljudski um. Odakle
dolaze? Primjerice, vidimo ateizam, materijalizam, misticizam. Ako ih razderemo, vidjet
emo da postoje mnogi oblici ateizma, mnogi oblici materijalizma. Postoje ljudi koji govore
da su materijalistiki ateisti, ali boje se arolija i arobnjatva. Potuju prirodu, ali na svoj
nain. Kada im se govori o duhovnim ili religijskim temama, proglaavaju se
materijalistikim ateistima. Njihov ateizam nije nita vie od nerazvijenog oblija.
Postoji jo jedna vrsta materijalizma i ateizma. Radi se o nevjernom, skeptinom,
marksistiko-lenjinistikom tipu. Iza svega toga, lei neto to materijalistiki ateist eli.
Jednostavno eli nestati, ne postojati, pobiti sam sebe u cijelosti, ne eli znati nita o svom
boanskom Monadu, mrzi ga. Oito, s obzirom da tako postupa, razgradit e se po svojoj
elji. To je njegov izbor, prestat e postojati. Spustit e se u paklene svjetove, prema sreditu
gravitacije planeta. To je njegov izbor: samounitenje. Nestat e, ali na kraju e nastaviti, jer
Bit e se osloboditi, vratit e se novim evolucijama i proi nove involucije. Vraat e se stalno
iznova, u razliite cikluse manifestacija, kako bi pao u isti skepticizam i materijalizam. Na
kraju, doi e do konanog rezultata. O emu se radi? Na dan kada se sva vrata konano
zatvore, kada se iscrpe tri tisue ciklusa, Monad e upiti Bit i prethodni e ui u univerzalnu
duhovnu grud ivota, ali bez majstorstva. to takva Bit zaista eli? to trai u svom ateizmu?
to su njene tenje? eli odbaciti Majstorstvo. Iza svega toga lei ono to eli, to dobiva, ne
cijeni ono to je primila i konano zavrava kao boanska iskra, bez majstorstva.
Oblici skepticizma su razliiti. Postoje ljudi koji se nazivaju katolicima, apostolskim i
rimskim, no u svojim su djelima grubo materijalistiki i ateistiki nastrojeni. No, svake
nedjelje prisustvuju misi, primaju svetu priest i ispovijedaju grijehe. To je jo jedan oblik
skepticizma.
Ako analiziramo sve oblike koji pripadaju skepticizmu i materijalizmu, otkrit emo da ne
postoji jedinstveni skepticizam, da nema jednog materijalizma. Istina je da postoje milijuni
79
Revolucija dijalektike
80
Revolucija dijalektike
Dok smo zapeaeni u umu, to moemo spoznati od istinitog? Ono to drugi kau. No, to
zaista znamo? Nije bitno ono to drugi kau, nego ono to sami proivimo. Na je problem u
tome to trebamo znati kako nadii um. Kako bismo uspjeli u tome, treba nam znanost,
mudrost koja nas moe emancipirati, to pronalazimo u Gnozi.
Kada mislimo da je um tih, kada vjerujemo da je smiren, a nikakvo nam boansko iskustvo ne
dolazi, znai da intelekt nije ni tih ni smiren. Duboko u sebi, nastavlja se boriti. U dubinama
nastavlja govoriti. Tada se, meditacijom, moramo suoiti s njim, razgovarati s njim, ukoriti ga
i pitati to eli. Recite mu: Ume, zato ne uti? Zato me ne ostavi na miru? Um e dati
odreeni odgovor, na to emo mu mi ponuditi drugo objanjenje. Ako se ne eli uvjeriti,
morat emo ga pokoriti kaznom i biem volje.
Ovladavanje umom nadilazi borbu suprotnosti. Tako, na primjer, ako nas napadne misao
mrnje, zlo sjeanje, moramo je pokuati razumjeti, vidjeti njenu suprotnost, ljubav. Ako
postoji ljubav, zato ima i mrnje? Zbog ega?
Na primjer, izranja sjeanje na poudni in. Tada treba u um dovesti sveti kale i sveto koplje,
te sebi rei: Zato bih morao kaljati sveto svojim morbidnim mislima?
Ako se pojavi sjeanje na visoku osobu, trebali bismo je vidjeti niskom. To bi bilo ispravno,
jer klju je sinteza.
Dobro je znati kako uvijek nai sintezu, jer od teze treba prei na antitezu, ali istinu neemo
pronai ni u prethodnoj ni u potonjoj. U tezi i antitezi vlada rasprava i to je to se zaista eli:
afirmacija, negacija, rasprava i rjeenje. Afirmacija loe misli, negacija iste prema
razumijevanju suprotnosti. Rasprava: treba raspraviti ono to je stvarno iz jednog i drugog sve
dok ne postignemo mudrost i ne ostavimo um u stanju mira i tiine. Tako trebamo prakticirati.
Sve je to dio svjesnih vjebi, promatranja onoga to je pasivno. Ali, ako jednostavno
zamijetimo sjeanje na visoku osobu i pred nju stavimo nekog niskog pojedinca, te tu
zakljuimo problem, neemo tono postupiti. Tono bi bilo rei da visoko i nisko (pa to?),
nisu nita vie od dva aspekta iste stvari, i nije vano to je visoko ili nisko, ve kakva je
istina iza svega toga. Visoko i nisko dva su iluzorna fenomena uma. Tako postiemo sintezu i
rjeenje.
Pasivno je ono to tvori podsvijest, neskladno, skup uspomena to izranjaju u umu, sjeanja
prolosti koja stalno iznova napadaju, olupine neke uspomene, itd.
Elemente koji tvore podsvijest ne bi trebalo ni prihvaati ni odbijati. Jednostavno treba postati
svjestan onoga to je pasivno i kako to moe spontano i prirodno poeti obraati panju. Ono
to je pasivno postaje aktivno.
Treba svakodnevni ivot pretvoriti u stalnu meditaciju. Meditacija nije samo postupak
stiavanja uma kod kue ili u svetitu, ve moe obuhvaati i nit svakodnevnog ivota, ime
ivljenje postaje stalna meditacija.
Um je, sam po sebi, ego. Ali hitno je razgraditi ego kako bi ostala mentalna tvar, iz koje je
mogue izraditi mentalno tijelo. Njega je mogue stvoriti, ali i tada emo posjedovati um.
Vano je osloboditi se uma, postati neovisan o njemu. Trebamo se emancipirati u odnosu na
81
Revolucija dijalektike
njega, kako bismo nauili djelovati u svijetu istog duha, bez intelekta. Morali bismo nauiti
ivjeti u toj struji zvuka, koja nadilazi um i nije vrijeme.
U umu postoji neznanje. Prava mudrost ne pripada umu. Ona nadilazi um. Um nema pojma i
zbog toga posre, pada u tolike teke greke.
Kako li su blesavi oni koji obavljaju mentalistiku propagandu, koji obeavaju mentalne
moi, oni koje druge ue kako vladati tuim umovima, itd. Um nije nikoga usreio. Prava je
srea viestruko vea od uma. Nemogue je poznavati sreu sve dok se ne oslobodimo od
uma.
Snovi pripadaju nesvjesnom. Kada probudimo svijest, naputamo snove. Snovi nisu nita vie
od projekcija uma. Sjeam se odreenog sluaja, koji se zbio kada sam ivio u viim
svjetovima. U jednom trenutku nemara, zapazio sam kako san izlazi iz mog uma. Skoro sam
poeo sanjati i poeo sam djelovati u njemu, to je poelo izmicati mojoj kontroli. No, s
obzirom da sam postao svjestan tog procesa, brzo sam napustio taj okamenjeni oblik koji je
proizaao iz mog uma. to bi bilo da sam zaspao? Ostao bih tamo, divno zapetljan u tom
mentalnom obliku. Kada se probudimo, svjesni smo da, u trenutku nepanje, san moe
pobjei i moemo ostati zatvoreni u njemu itave noi, sve do zore.
U nama je vano probuditi svijest i prestati sanjati, prestati razmiljati. To razmiljanje, koje
je kozmika tvar, jest um. ak i sam astral nije nita vie od kristalizacija mentalne tvari, ba
kao to je i fiziki svijet kondenzirani um. Dakle, um je tvar i vrlo je grub, bilo da je u
fizikom stanju ili astralno-manasikom, kao bi to rekli hinduisti. U svakom sluaju, on je
grub i materijalan, kako na astralnoj ravni, tako i u fizikom svijetu.
Um je fizika ili metafizika tvar, ali je ipak tvar. Dakle, ne moe nas usreiti. Kako bismo
poznavali autentinu sreu, pravu Mudrost, trebali bismo napustiti um i ivjeti u svijetu Bia,
to je ono najbitnije.
Ne poriemo stvarateljsku mo uma. Jasno je da je sve to postoji nataloeni um. Ali, to od
toga moemo dobiti? Je li nas um moda usreio? Pomou njega u ivotu moemo izvriti
mnoga udesa, moemo za sebe stvoriti puno toga.
Veliki su izumi nataloeni um, ali takve nas tvorevine nisu usreile.
Ono to nam treba je neovisnost, naputanje tamnice tvari, jer um je tvar. Moramo napustiti
tvar, ivjeti u ulozi duhova, kao bia, kao sretna stvorenja koja nadilaze tvar. Potonja nikoga
ne usreuje, uvijek je gruba, iako preuzima prekrasne oblike. Uvijek je bolna, ako je srea ono
to traimo.
Ako traimo autentinu sreu, neemo je nai u tvari, nego u duhu. Moramo se osloboditi od
uma. Prava nam srea dolazi kada napustimo tamnicu uma. Ne poriemo da intelekt moe biti
stvoritelj mnogo toga, izuma, udesa i divnih stvari, ali daje li nam to sreu? Tko je od nas
sretan? Ako je netko od vas sretan, dignite ruku, jer htio bi upoznati takvu osobu.
Um nas nije obdario sreom, moramo ga napustiti, nai veselje drugdje, a oito je da emo ga
nai u svijetu duha. No, moramo znati kako izbjei um, kako se osloboditi od uma, to je i cilj
naih vjebi i uenja koja sam opisao u gnostikim knjigama i u ovoj Raspravi o revoluciji
dijalektike.
82
Revolucija dijalektike
U nama, primjerice, postoji 3% svijesti i 97% podsvijesti, to je istina. Dakle, ono to imamo
od svijesti treba usmjeriti na nesvijest ili podsvijest, kako bi je ukorila i natjerala je da postane
svjesna. No, svjesni dio mora kazniti podsvjesni dio, kako bi sama podsvijest postala
svjesnijom. To je vrlo vana vjeba koju moemo prakticirati u zoru, kako bi nesvjesni
dijelovi, malo po malo, postajali sve svjesniji.
83
Revolucija dijalektike
Probacionizam je znanost koja prouava mentalne biti koje dre duu zatoenom.
Probacionizam je znanost ezoterinih ispita.
Probacionizam je ona unutarnja mudrost koja nam doputa da prouimo zatvore uma.
Probacionizam je ista znanost, koja nam doputa da dubinski spoznamo greke individualnih
umova.
Ljudski bi se um trebao osloboditi od straha i udnji. On bi se trebao osloboditi od elja za
poveavanjem bogatstva, od povezanosti, mrnji, egoizama, nasilja, itd.
Ljudski bi se um trebao osloboditi od mentalnih procesa koji ga dijele u bitki proturjenosti.
Um, podijeljen depresivnim procesima mogunosti, ne moe sluiti kao instrument
Unutarnjeg Bia.
Moramo nauiti zamijeniti proces rezoniranja ljepotom shvaanja.
Proces konceptualnog izbora dijeli um i izaziva pogrena djela i beskorisni napor.
elja i udnja prepreke su za um. Te zapreke ovjeka vode u sve vrste greaka, a rezultat istih
je karma.
Strah nad umom odrava elja za sigurnou. Potonja porobljuje volju, pretvarajui je u
zatvorenika konanih psiholokih barijera, u kojima lee sve ljudske bijede.
Strah izaziva sve vrste kompleksa inferiornosti. Strah od smrti potie ljude da se naoruavaju,
te da se meusobno ubijaju. ovjek koji je opasan revolverom obina je kukavica, straljiv
pojedinac. Hrabra osoba ne nosi oruje, jer ne boji se nikoga.
Strah od ivota, strah od smrti, strah od gladi, strah od bijede, strah od hladnoe i golotinje,
izazivaju sve vrste kompleksa inferiornosti. Strah ljude vodi u nasilje, mrnju, izrabljivanje,
itd.
Um ljudi ivi od jednog do drugog zatvora, a svaka je takva ustanova kola, religija, krivi
koncept, predrasuda, elja, miljenje, itd.
Ljudski bi um trebao nauiti ozbiljno protjecati, na cjelovit nain, bez bolnog procesa
rezoniranja, koji ga dijele u borbi proturjenosti.
Um bi trebao postati poput djeteta, kako bi mogao sluiti kao instrument Unutarnjeg Bia.
Uvijek bismo trebali ivjeti u sadanjosti, jer ivot je samo vjeni trenutak.
Trebali bismo se osloboditi svih vrsta predrasuda i elja. Trebali bismo djelovati samo prema
poticajima Unutarnjeg Bia. Pohlepa, bijes, pouda, svoj brlog imaju u umu. Pohlepa, bijes,
pouda, vode due u Avitchi.
84
Revolucija dijalektike
ovjek nije um. Um je jednostavno jedno od etiri tijela grijeha. Kada se osoba poistovjeti s
umom, odlazi u Bezdan.
Um je samo magarac na kojim bismo trebali sjediti, kako bismo ujahali u nebeski Jeruzalem
za vrijeme Cvjetnice.
Kada nas um opsjedne beskorisnim oblijima, ovako mu naredimo:
Ume, ukloni te slike, ne prihvaam ih. Ti si moj rob, a ja sam tvoj gospodar!
Kada nas um napadne s oblijima mrnje, straha, bijesa, udnji, pohlepe, poude, itd.., ovako
emo mu se obraditi: Ume, makni to od mene, ne prihvaam to to si mi donio. Ja sam tvoj
gospodar, ja sam tvoj vladar i sluat e me jer si moj rob, sve do kraja vremena!
Dakle, trebaju nam ljudi theleme, ljudi volje, koji ne doputaju da ih um porobi.
85
Revolucija dijalektike
Moramo postati svjesni onoga to uimo pomou spontane meditacije, inae unitavamo
intelekt.
Treba prakticirati nepodijeljenu, cjelovitu meditaciju, u trenutku kada osjetimo potrebu. Ona
ne bi smjela biti mehanika.
Moramo postii matematiku ravnoteu izmeu Bia i Znanja: 20 + 20 = 40; 40 20 = 20.
Intelektualac vidi samo kroz svoje teorije. Postoje dvije vrste intelekta. Najpoznatiji je
senzualni intelekt, dok je onaj koji daje Bie svjesni.
Postoje stupnjevi u objektivnom razumu Bia, a mjere se prema broju trozubaca na
Luciferovim rogovima.
Kada otvorimo unutarnji um, ne trebamo verbalizirati teorije, hipoteze i pretpostavke.
Subjektivna je znanost ona iji su eksponenti zatoeni u senzualnom umu, kao i ona iji
predstavnici ive u pretpostavkama. (Vidi XII. poglavlje knjige Velika pobuna, istog autora.)
ista je znanost iskljuivo u dohvatu onih koji imaju unutarnji um i onih koji se razvijaju
meu trokutima, osmerokutima i kvadratima
INTELIGENCIJA
Ne bismo smjeli poistovjeivati inteligenciju i um. U svakom je umu sadran odreeni zbroj
inteligentnih vrijednosti.
Ne trebamo te vrijednosti traiti izvan sebe, jer potonje su u nama.
Inteligentne su vrijednosti svakog ljudskog bia nepromjenjive i neiscrpne. Rezerva
inteligencije je konstantna.
Kada se pojavi pozitivna vrijednost, inteligencija je zapravo radosno prima.
Potrebna nam je nova, revolucionarna pedagogija, iji je jedini cilj da postanemo svjesni
onoga to ve znamo.
Identifikacija, vrijednosti i imid. Identificirati sebe, zamisliti sebe i vrednovati sebe na
ispravan nain, neodgodivo je kada elimo izvriti inventuru sebe samih.
86
Revolucija dijalektike
Svatko tko uspije razgraditi trupla ega postie prosvijetljenu intelektualnost. To je intelekt
postavljen u slubu duha.
Isus Krist posjedovao je prosvijetljenu intelektualnost, svoj je intelekt stavio u slubu duha.
Velika se greka materijalista sastoji upravo u tome to vjeruju da velika Stvarnost treba
fiziki fenomen. No, njihova je stvarnost ipak proizvod materijalistikog intelekta, a ne
prosvijetljene intelektualnosti.
No, i fiziko i duhovno su energija te je, zbog toga, duh stvaran kao i tvar.
Tvar je sveta ba kao i duh. Sve dok materijalistiki intelekt ne postane prosvijetljen po
revoluciji dijalektike, nee moi shvatiti da materijalno i duhovno djeluju na usklaen i
dijalektiki nain.
VRIJEME
Vrijeme je ivot, a ivotom upravlja onaj koji ne ovisi o vremenu.
Tok postojanja manifestira se u prekratkom razdoblju, zbog ega ga ne smijemo tratiti
glupostima.
Trebali bismo inteligentno i maksimalno iskoristiti kljuno vrijeme, kako bismo produili
njegovo kratko trajanje. Nemojmo ga umanjivati trapavim i zlobnim postupcima ega.
87
Revolucija dijalektike
88
Revolucija dijalektike
Meditacija bi morala biti ispravna. Um bi trebao biti precizan. Potrebna nam je logina misao
i toan koncept, kako bi se unutarnja osjetila mogla razvijati s apsolutnim savrenstvom.
Gnostiku treba puno strpljenja, jer svako ga nestrpljenje vodi u propast.
Na putu revolucije dijalektike, potrebno je strpljenje, volja i apsolutno svjesna vjera.
Jednog se dana, u snu, tijekom meditacije, moe pojaviti udaljena slika, scena, lice, broj,
simbol, itd. To je znak da uenik ve napreduje.
Gnostik se postupno, malo po malo podie prema imaginativnom znanju. Gnostik pomalo
podie veo Izide.
Svatko tko probudi svijest postigao je imaginativno znanje i kree se u svijetu simbolinih
slika.
Simboli, koje je vidio kada je sanja, kada je pokuao razumjeti ego tijekom meditacije, sada
vidi bez sanjanja. Dok ih je ranije vidio s uspavanom svijeu, sada se kree meu njima
budne svijesti, ak i kada mu je tijelo u dubokom snu.
NADAHNUE
Postizanjem imaginativnog znanja, gnostik vidi simbole, ali ih ne razumije On shvaa da je
sva priroda i ego ivue pismo koje ne poznaje. Tada mora podii nadahnuto znanje, kako bi
tumaio svete simbole prirode i apstraktni jezik ega.
Nadahnuto znanje nam daje mo tumaenja simbola prirode i zbrkanog jezika ega.
Tumaenje simbola vrlo je delikatno. To treba initi hladno, bez praznovjerja, zloe,
nepovjerenja, ponosa, tatine, fanatizma, predrasuda, pretpostavki, mrnje, zavisti, pohlepe,
ljubomore, itd., jer svi ti faktori pripadaju egu.
Kada se Ja umijea, prevodei i tumaei simbole, ono mijenja znaenje svetih zapisa i uputa
o naem unutarnjem psiholokom stanju, koje nam, u simbolinom obliku, Bie eli dati.
Tumaenje bi trebalo biti izrazito analitiko, jako znanstveno i temeljito mistino. Treba
nauiti tumaiti u odsutnosti labavih kateksi, ega, sebe.
Treba nauiti tumaiti simbole prirode i vrste katekse, Bia, u apsolutnoj odsutnosti Ja. No,
trebamo namnoiti samokritinost, jer kada Ja gnostika vjeruje da zna puno, poinje se
osjeati nepogreivim i mudrim, ak pretpostavljajui da vidi i tumai u odsutnosti Ja.
Moramo znati tumaiti na temelju Zakonu filozofskih analogija, na temelju Zakona
podudarnosti i numerike Kabale. Preporuamo Mistinu Kabalu, ija je autorica Dion
Fortune, kao i moju knjigu, naslovljenu Tarot i Kabala, prouite ih.
Svatko tko ima ogorenja, ljubomore, zavisti, ponos, itd., nee postii podizanje na razinu
nadahnutog znanja.
89
Revolucija dijalektike
90
Revolucija dijalektike
Ako gnostik prakticira uporno, s vrhunskim strpljenjem, njegovo e ga vlastito Bie, svezana
kateksa, poduiti i uputiti u Veliki Rad. Tada e takav pojedinac uiti od Uitelja, podii e se
do intuitivnog znanja.
Imaginacija, nadahnue i intuicija, to su tri obvezna koraka revolucije dijalektike. Onaj koji
slijedi ta tri stupnja izravnog znanja, postii e Suprasvijest.
U svijetu intuicije, pronalazimo samo sveznanje. Svijet intuicije je podruje Bia, kraljevstvo
Unutarnjeg.
U taj svijet ne moe ui Ja, ego, labava kateksa. Svijet intuicije je podruje univerzalnog duha
ivota.
LJUDSKI PROBLEMI
Otrouman i odbojan luciferski intelekt stvara probleme, ali ih nije sposoban rijeiti.
Mnoge su teorije koje nee rijeiti nita, ali e sve zakomplicirati. Kao i obino, kljuni se
problemi svijeta nastavljaju i planet se izrazito pribliio treem svjetskom ratu.
Intelektualna se ivotinja, lano nazvana ovjekom, osjea ponosnom zbog svog subjektivnog
i bijednog razuma, koji nita ne razrjeava, ali sve moe uiniti sloenim.
U praksi se pokazalo da je najmanje vjerojatno da e golema bitka uma rijeiti probleme.
Ono to u dananje vrijeme puno pridonosi svjetskoj krizi upravo su sveznalice, koje ele
rijeiti sve, a ne rjeavaju nita.
Sveznalice tete plodovima zemlje svojim apsurdnim hibridima, zaraavaju djecu svojim
cjepivima protiv tuberkuloze, cerebralne paralize, tifusa, itd. Sveznalice znaju sve, a ne
znaju nita. Izazivaju zlo svime to stvore i hvale se svojim znanjem. Um stvara probleme
koje ne moe rijeiti, to je neukusna igra.
Danas, kao i juer, jadni ljudski dvonoac nije nita vie od mehanike igrake, pokretane od
strane sila koje zanemaruje.
Svaki kozmiki dogaaj, svaka zvjezdana katastrofa, izaziva valove odreene vrste koji, kada
ih osjeti nesretna ivotinja zvana ovjekom, izazivaju svjetske ratove. Milijuni ljudskih
strojeva koji se nesvjesno bacaju na glupi zadatak razaranja tolikih drugih milijuna ljudskih
strojeva.
Komedija i tragedija uvijek idu ruku pod ruku, a u ovom su sluaju smijene zastave i slogani,
kao i sve vrste fraza koje su izmislili svi ti nesvjesni strojevi. Kau da u rat idu kako bi
obranili demokraciju, slobodu, dravu, itd.
Veliki mislioci, intelektualne prostitutke, u svijetu poznati kao novinari, zanemaruju da su ti
ratovi rezultati djelovanja odreenih kozmikih valova i da se vojske na bojitu kreu poput
automatskih lutaka, pod dinaminim nagonom tih nepoznatih sila.
91
Revolucija dijalektike
Nikakav kljuni problem nisu rijeili umovi tih jadnih intelektualnih ivotinja. Intelekt je
sposobnost koja nam doputa da shvatimo kako je sve neshvatljivo.
Veliki su intelektualci u potpunosti pobacili, to nam dostatno pokazuje katastrofalno stanje u
kojem se nalazimo Gospodo intelektualci, eto vam vaeg svijeta, kaotinog i bijednog
svijeta koji ste stvorili svojim teorijama! injenice govore: pobacili ste vi, ponosni
intelektualci!
Bitka uma je ego u svojoj unutarnjoj prirodi. Treba nam nova sposobnost, koja nije
egocentrina.
Potrebno je da bitka proe i da um ostane tih, miran. To je mogue samo dubinskim
shvaanjem itavog mehanizma subjektivnog i bijednog uma.
U smirenosti uma, u nama se raa nova sposobnost. Ime iste je intuicija. Samo intuicija moe
rijeiti probleme.
Oito je da, ako elimo razviti novu mo, moramo prvo dubinski shvatiti taj komplicirani
asocijativni mehanizam subjektivnog uma. Osnovni centar mehanike rezoniranja je
psiholoko Ja. Spomenuto je sredite egoistino i zbog toga nikada ne moe rijeiti probleme.
Intuicija nema veze s tim osnovnim centrom rezoniranja, jer ona je utemeljena u Kristu.
Svaki je problem stvorio um, i zato postoji sve dok ga um odrava. Svaki je problem mentalni
oblik, kojega um odrava. Svaki mentalni oblik prolazi trostruki proces: on se pojavljuje,
postoji i raspada.
Svaki problem nastaje, traje i konano nestaje. On se raa zato to ga um stvara, a postoji sve
dok ga um ne zaboravi, kada nestaje ili se raspada.
Kada um stane, u nama se raa blaenstvo, a kasnije i prosvjetljenje. Prije nego to doemo
do potonjeg, prvo treba proi blaenstvo. Postoje tri faze preobrazbe: odsutnost razmiljanja,
blaenstvo i prosvjetljenje. Intuicija je prosvjetljenje. Svaka prosvijetljena osoba rjeava i
najtei problem.
Uistinu, problemi prestaju postojati kada ih zaboravimo. Ne bismo ih trebali pokuati rijeiti,
trebali bismo ih razgraditi. Raspadaju se kada ih zaboravimo. Problem je ultra-osjetljivi
mentalni oblik s dva pola: jedan je pozitivan, a drugi negativan.
Ne boj se, zaboravi problem, tako e isti i nestati.
Znate li igrati ah? Partija aha nije loa ideja za zaboravljanje problema, kao ni alica kave ili
dobra alica aja. Nakon toga posjetite bazen i plivajte, ili se popnite na planinu i malo
nasmijte. Smijeh ostavlja dobar osjeaj i njime zaboravljate problem. U tim trenucima dolazi
predosjeaj, i problem je rijeen. Moda vam se rjeenje ne svia, ali potekoa je uistinu
razrijeena ili, bolje reeno, razgraena.
Mudrac je rekao: Pobrinite se za problem prije nego to nastane, u tome je rjeenje. Jer, ne
zaboravimo da se problem raa i postoji u umu. Kii, a vi ste ostavili kiobran kod kue. To
samo po sebi nije problem, ba kao to to nisu vai dugovi, vaa nezaposlenost i hitna
92
Revolucija dijalektike
93
Revolucija dijalektike
Napoleon bi pokleknuo pred vragom. Jedno je biti na bojitu, suoen s drugim mukarcima, a
drugo je boriti se protiv sebe.
Sotona je zlatni neprijatelj i vrlo je koristan. Vrag je stepenite za silazak, kao i za uspon.
Dvanaest Heraklovih pothvata izvrava se s vragom. Pakt s vragom je sama oklada, a pobjeda
je sposobnost izrade zlata.
Elektrina sila je kri u pokretu, ili svastika; ona je stalni pokret. Transcendentni elektricitet,
koji se okree poput vrtloga, posluio mi je za formiranje Gnostikog pokreta.
Kri u svjetovnima i bogohulnima nije svastika, jer pokret zavrava krajem kemijske
kopulacije. S druge strane, u gnostikom kriu pokret ne prestaje, jer elektricitet se nastavlja
preobraavati.
Norma u seksualnom radu trebala bi biti jedan sat.
U Indiji se stupanj kulture mjeri duinom vremena koje se provodi u kemijskoj kopulaciji.
Onaj koji izdri tri sata zasluuje potovanje i naziva ga se gospodarom.
Svastika u pokretu stvara transcendentalni seksualni elektricitet.
Hitler je poznavao ove teme i zato je uzeo svastiku kao simbol svoje stranke. ovjek sa
zelenim rukavicama bio je lan klana Dag Dugpi. Hitler je dopustio da ga taj ovjek zaslijepi
i naui ga kako sve kristalizirati u negativnom smislu.
Kada je Von Litz kapitulirao, redovnici Dag Dugpi, u Lhasi, izaoe na ulice i slavie propast
Berlina.
Drugi svjetski rat bio je dvoboj izmeu uenja Gurdjieffa i naela Dag Dugpi. Taj se sukob
prenio iz Tibeta i bio je prava borba izmeu bijelih i crnih tibetanskih arobnjaka.
SEKSUALNE SUPER-DINAMIKE
Bilo bi nam beskorisno posjedovati sva obrazovanja ovog svijeta, ako nismo umrli u sebi.
Razaranje psihikih nakupina mogue je samo u kovanici Kiklopa, u punom kemijskom
spoju.
Mukarca i enu, u seksualnom jedinstvu, okruuju zastraujue kozmike sile. Mukarca i
enu, spolno spojene, omataju mone sile koje su stvorile Svemir.
Mukarac je pozitivan, a ena negativan pol. Neutralna ih sila pomiruje.
Ako tri sile usmjerimo prema psihikoj nakupini, potonja postaje svemirska praina.
94
Revolucija dijalektike
Mukarac bi, u punom kemijskom spoju trebao pomoi svojoj eni, uzimajui njenu psihiku
nakupinu kao da je njegova. ena bi isto tako svojom trebala smatrati psiholoku manu svog
mua.
Tako e, pozitivna, negativna i neutralna sila, ispravno ujedinjene, biti usmjerene protiv
odreene nakupine. To je klju seksualnih super-dinamika, koje slue razgradnji psihikih
mana.
Mukarac i ena, seksualno ujedinjeni, trebali bi se pomoliti, traei od Devi Kundalini da
razgradi tu i tu psihiku manu, koja je prethodno dubinski shvaena.
Ako mukarac eli razgraditi psihiku nakupinu, bilo da se radi o mrnji, poudi, ljubomori,
itd., obratit e se Boanskoj Majci Kundalini, preklinjui je da uniti takvu manu, a njegova
e mu ena pomoi istom molbom, kao da je ego o kojem se radi njezin. Mukarac e tako
postupiti i sa psihikom nakupinom svoje ene, uzimajui je kao svoju.
Ukupnost sila mukarca i ene, tijekom metafizikog spoja, trebale bi biti usmjerene prema
psihikim nakupinama mukarca, ili prema onima to pripadaju eni. Tako emo stati na kraj
egu.
To je klju seksualnih super-dinamika: spajanje lingam-yoni, bez izbacivanja sjemene tvari,
usmjeravajui tri sile protiv svake psihike nakupine.
Nemojmo zaboraviti da su mukarac i ena, ujedinjeni za vrijeme kemijskog spoja, zaista
svemoni i boanski androgen.
MERKUR
Onaj koji posjeduje Merkur mudraca, postii e konano Osloboenje. Ne bi bilo mogue
izraditi kamen mudraca ako se prije toga ne poznajemo.
Priprema Merkura obino je teka. On je rezultat preobrazbe exoheharija ili grubog Merkura.
Potonji je sveta sperma. Mnogi su minerali koji postaju Merkur, ali ne mogu se svi preobraziti
u potonji.
Priprema Merkura slina je probavljanju hrane.
Suhi Merkur, protuprijenos, ego, treba ukloniti ako zaista elimo isti, proieni Merkur
Velikog Rada.
Dvadeset je matematika sredina dvaju kvantiteta. Ako ne uklonimo suhi Merkur, ne moe
postojati matematika sredina.
Moramo psiholoki proi faze zemlje, vode, zraka i vatre.
Eliminacijom i psiholokim razumijevanjem suhog Merkura, postie se istananje sakramenta
Rima.
95
Revolucija dijalektike
96
Revolucija dijalektike
97
Revolucija dijalektike
ini mi se da je, za postojanje pravog mentalnog zdravlja, potrebna svjesna vjera. Tisak
ispunjava um skepticizmom, koji mijenja mentalnu ravnoteu, jer je ini bolesnom.
Novinari su po prirodi stopostotno skeptini.
Mentalno je zdravlje nemogue sve dok nema svjesne vjere. Skepticizam novinara je zarazan
i razara um.
Djecu bi, umjesto to itaju gluposti, trebalo odvesti na selo i vratiti ih bajkama starine. Tako
e njihovi umovi ostati otvoreni i slobodni od predrasuda ovih propalih i degeneriranih
vremena.
U ovom zakrljalom i mehanikom dobu, potrebno je vratiti mogunost uenja. Naalost,
moderni su ljudi izgubili tu mo.
TELEVIZIJA
U ivotu je vano ne ispunjavati um stranim idejama koje vidimo na televiziji, jer s
vremenom one postaju prikaze.
Slike, kakvima ih vidimo na televiziji, um reproducira, to ih preobraava u prikaze koje
zauzimaju psiholoku stvarnost.
Potrebno je odravati um istim, kako bi Bie moglo slubovati u naem psiholokom
svemiru, slobodno od spona ega.
Oni koji trae cjelovitu revoluciju mogu gledati korisne filmove, koji se odnose na prirodu,
kako bi mogli ostvariti objektivne dobrobiti za superlativnu svijest Bia.
ULTRAMODERNA GLAZBA
Moderna glazba nema sklada niti autentine melodije, a nedostaje joj i toan ritam.
Modernu glazbu smatram neskladnom, neugodnog zvuka koji je tetan za svih pet cilindara
ljudskog stroja.
Glazba ultramoderne vrste oteuje ivani sustav i mijenja sve organe ljudske fiziologije.
Moderna glazba nije usklaena s melodijama beskonanog.
Ako netko razgradi ego, takav e pojedinac vibrirati kozmikom glazbom i onom iz svijeta
sfera.
Romantina je glazba povezana s vremenskim stvarima, te je iluzorna!
Klasina nas glazba vodi do susreta sa neopisivim, to ne pripada vremenu, ve vjenosti!
SOLIOONENSIUS
Veliki je ruski znanstvenik, Georges Lakhovky, nakon to je u potpunosti prouio Suneve
pjege, doao do zakljuka da su one i ratovi blisko povezani.
98
Revolucija dijalektike
99
Revolucija dijalektike
100
Revolucija dijalektike
Religija je priroena ivotu, ba kao to je vlaga vodi. Postoje duboko religiozni ljudi koji ne
pripadaju niti jednom religijskom obliku.
Ljudi bez religije su konzervativni i dre se tradicija. Samo religiozni postiu dijalektiku
revoluciju.
Nema razloga opravdavati religijske ratove, poput onih na tlu Irske. Apsurdno je druge
nazivati nevjernicima, hereticima ili poganima, i to samo zato to ne pripadaju naoj religiji.
Vra, koji u srcu afrikih dungli prakticira svoja znanja pred plemenom ljudodera, te
aristokratski kranski biskup koji slubuje u metropolitanskim katedralama Londona, Pariza
ili Rima, poivaju na istim naelima, samo se religijski oblici razlikuju.
Isus, boanski rabin galilejski, poduavao je sve ljude stazi Istine i dijalektike revolucije.
Istina se utjelovila u Isusu i utjelovit e se u svakom ovjeku koji postigne cjelovitu
revoluciju.
Ako prouimo religije, ako izvrimo komparativno prouavanje vjera, u svima emo otkriti
tovanje Krista. Razlikuju se samo imena koja Mu se dodjeljuju.
Boanski rabin Galileje ima iste atribute kao i Zeus, Apolon, Krina, Quetzalcoatl, Lao-Tse,
Fu-Ji (kineski Krist), Buddha, itd.
Osjeamo divljenje kada komparativno prouavamo religije. Sve su se te svete religijske
linosti, koje utjelovljuju Krista, rodile 24. prosinca, u pono.
Sve su te svete osobe eoni bezgrenog zaea. Svi oni su se rodili djelom i milou Duha
Svetoga, sve njih su porodile djevice, koje su bezgrene prije, za vrijeme i poslije poroaja.
Jadna i nepoznata hebrejska ena Marija, majka oboavanog Spasitelja Isusa, Krista, primila
je iste atribute i kozmike moi boice Izide, Juno, Demetre, Ceres, Veste, Maie, Adonin,
Insoberthe, Ree, Cybele, Tonantzin, itd.
Sva ta enska boanstva uvijek predstavljaju Boansku Majku, Vjeno Kozmiko ensko.
Krist je uvijek sin Boanske Majke, koju tuju sve svete religije, Mariju oplouje Duh Sveti.
Tradicije nam prepriavaju da je Trei Logos, u obliku golubice, oplodio Marijinu bezgrenu
utrobu.
Golubica je uvijek falini simbol. Sjetimo se Peristhere, nimfe Venerinog dvora, koju je
ljubav preobrazila u golubicu.
Za Kineze, Krist je Fu-Ji, kineski Krist koji se udesno raa djelom i milou Duha Svetoga.
Kada je djevica zvana Hoa-Se hodala obalom rijeke, svoju je nogu stavila u otisak prsta
Velikog ovjeka. Odmah je bila emotivno pogoena, te se vidjela okruenom udesnim
sjajem, a njena je utroba bila oploena. Nakon dvanaest godina, etvrtog dana desetine
Mjeseca, u pono, rodio se Fu-Ji, tako nazvan u spomen na rijeku na ijoj je obali zaet.
101
Revolucija dijalektike
102
Revolucija dijalektike
Ljudima je religija potrebna. Narod je bez nje, zapravo, u potpunosti barbarski, okrutan i
nemilosrdan.
ETVRTI ODJELJAK RAZUMA
Fanatini komunisti smrtno mrze sve to ima boanski predznak.
Fanatini materijalisti vjeruju da, svojim trodimenzionalnim razmiljanjem, mogu rijeiti sve
probleme svemira, a najgore je to se ak ni ne poznaju.
Boanska tvar materijalistike gospode ne moe podnijeti dubinsku analizu.
Do sada, fanatici marksistike dijalektike nisu uspjeli zaista dokazati postojanje tvari.
Tijekom itavog prolog i dijela dvadesetog stoljea, fanatini su materijalisti gubili vrijeme,
prepirui se zbog ve zamorne teme tvari i energije.
Puno je toga reeno o energiji i tvari, no potonji pojmovi i dalje ostaju, unato svih nagaanja,
zaista nepoznati X-Y. Pa to?
Smijeno je to su zadrti sljedbenici slavne materijalistike dijalektike uvijek pokuali
jednim pojmom definirati drugi. Uistinu je smijeno nepoznato objanjavati nepoznatim.
Jadnu djecu, otetu iz Tibeta, u Pekingu ue ovakvim frazama:
Tvar je ono u emu se vre promjene, zvane pokreti. Pokreti su, pak, one promjene koje se
vre u tvari. To je identitet nepoznatog, X=Y, Y=X. Zakljuak: radi se o opakom krugu,
neznanju, apsurdnosti.
Tko je u nekom trenutku u svojoj ruci drao dio tvari, bez ikakvog oblika? Tko je poznavao
tvar slobodnu od oblija? Tko je ikada poznavao energiju slobodnu od koncepta pokreta?
Tvar samu po sebi, energiju samu po sebi, tko je poznavao neto od toga?
Nitko nije vidio tvar, nitko nije vidio energiju. Ljudsko bie percipira samo fenomene,
stvari, oblike, slike, itd., ali nikada nije vidio sastav istih.
Materijalistika gospoda u cijelosti zanemaruju sve to je odreena supstanca, te je
dogmatino zovu materijom, kada su zapravo vidjeli samo drvo, bakar, zlato, stijenu, itd.
Uistinu, takozvana tvar je koncept koji je apstraktan poput ljepote, velikodunosti,
hrabrosti, Nema fanatika dijalektikog materijalizma koji je vidio sastav stvari same po sebi,
stvar samu po sebi. Ne poriemo da koriste ono to dogmatski nazivaju tvar. Magarac isto
tako koristi travu za hranu, ne poznavajui istu, ali to nije znanost, to nije mudrost, to je
bezvrijedno. ele li fanatici dijalektikog pretvoriti sva ljudska bia u magarce? Prema
onome to vidimo, to je zaista tako. to drugo moemo oekivati od onih koji ne ele
poznavati stvari onakvima kakve one jesu?
103
Revolucija dijalektike
Kako se ljudsko bie sunovratilo niz put involucije i degeneracije, kako je postalo sve vie i
vie materijalistiko, tako su i njegova osjetila propala i degenerirala.
Pada nam na pamet babilonska kola posveena prouavanju svega povezanog s osjetilom
okusa. Imali su geslo, koje je glasilo: Traite istinu u nijansama aroma, izmeu trenutka
djelovanja ledene hladnoe i trenutka nastupanja tople razgradnje.
Ovu je kolu proganjao i unitio uasni poglavica. Iza sebe je imao neke vrlo nepotene
poslovne poteze, zbog ega su ga ubrzo neizravno optuili uenici te kole.
Osjetilo mirisa, izvanredno razvijeno, doputalo je uenicima spomenute kole da otkriju
mnogo toga to nije bilo dobro za vladajue.
U Babilonu je postojala jo jedna vrlo vana kola, ona iji su lanovi bili slikari. Njen je
moto bio: Otkrijte i rasvijetlite istinu, iskljuivo pomou tonaliteta to postoje izmeu
bijelog i crnog.
U to su vrijeme, lanovi te kole mogli obino koristiti, bez tekoa, skoro tisuu i petsto
nijansi sive boje.
Od babilonskog razdoblja do dananjih dana, ljudska su osjetila zastraujue propadala, zbog
materijalizma kojeg Marx opravdava na sebi svojstven nain, jeftinim sofizmom svoje
dijalektike.
Ja postoji i nakon smrti, te se nastavlja u naim potomcima. Ja je sloeno zbog
materijalistikih iskustava i postaje robusno na tetu ljudskih sposobnosti.
Kako je Ja jaalo tijekom stoljea, tako su i ljudske sposobnosti sve vie degenerirale.
Sveti su plesovi bili autentine, informativne knjige, pokreti kojima su se namjerno prenosila
odreena transcendentalna kozmika uenja.
Pleui dervii ne zanemaruju meusobno usklaenih sedam iskuenja ivuih organizama.
Drevni su plesai poznavali sedam nezavisnih dijelova tijela i dobro su znali to je sedam crta
pokreta. Sveti su plesai jako dobro znali da svaka linija pokreta posjeduje sedam toki
dinamine koncentracije.
Plesai Babilona, Grke i Egipta nisu zanemarivali da se sve to kristalizira u rotirajuem
atomu i na golemom planetu koji plee oko svog sredita kozmike gravitacije.
Kada bismo mogli izmisliti stroj koji bi, sa savrenom tonou, oponaao sve pokrete sedam
planeta naeg sustava oko Sunca, s velikim bismo divljenjem otkrili tajnu pleuih dervia.
Uistinu, oni savreno oponaaju sve pokrete planeta oko Sunca.
Sveti plesovi razdoblja Egipta, Babilona, Grke, itd., idu i dalje. Oni su prenosili goleme
kozmike, antropogenetike, psihobioloke, matematike istine
104
Revolucija dijalektike
105
Revolucija dijalektike
Sjetimo se egipatske sfinge, u Gizi. Govori nam o etiri elementa prirode i etiri osnovna
stanja nadovjeka.
Nakon Drugog svjetskog rata, rodila se egzistencijalistika filozofija i umjetnost. Kada smo
na pozornici vidjeli egzistencijalistike glumce, zakljuili smo da se radi o manijakalnim i
perverznim osobama.
Ako se marksizam nastavi iriti, ljudsko e bie u potpunosti izgubiti svojih pet osjetila, koja
se nalaze u procesu propadanja.
Promatranjem i iskustvom je ve dokazano da odsutnost duhovnih vrijednosti izaziva
degeneraciju.
Dananje slike, glazba, kiparstvo, drama, itd., nisu nita vie od proizvoda degeneracije.
Inicirani drugih razdoblja, svete plesaice, pravi umjetnici velikih vremena, vie ne dolaze na
pozornicu. Sada se tamo pojavljuju samo bolesni automati, degenerirani pjevai, pobunjenici
bez razloga, itd.
Ultramoderna kazalita su antiteza svetih teatara velikih misterija Egipta, Grke, Indije, itd.
Umjetnost ovih vremena je mrana, ona je antiteza Svjetla i moderni su umjetnici mrani.
Nadrealistiko i marksistiko slikarstvo, ultramoderne skulpture, afro-kubanska glazba i
moderne plesaice, sve je to rezultat ljudskog propadanja.
Mladii i djevojke novih generacija putem tri mozga primaju informacije koje su sasvim
dovoljne za preobraaj u kloare, lopove, ubojice, bandite, homoseksualce, prostitutke, itd.
Nitko ne moe uiniti nita kako bi se stalo na kraj toj looj umjetnosti, te sve uredno juri
prema konanoj katastrofi, i to zbog nedostatka revolucije dijalektike.
MATERIJALISTIKA ZNANOST
Odreenom se prilikom materijalistiki ateist, neprijatelj ivueg vjenog Boga, prepirao sa
religioznim ovjekom. Tema prepirke bilo je slijedee pitanje: to je prvo, koko ili jaje?
Jedan je tvrdio da je jaje, te da nema drugog objanjenja. Ali, tko je to jaje izlegao? Pa, koko.
Zato je drugi smatrao da je prva koko. A otkuda je dola koko? Naravno, izlegla se iz jaja.
To je pria koja nikada ne prestaje.
Konano, malo nestrpljiv, religiozni ovjek ree: Moe li napraviti jaje onako kako je to
uinio Bog? Materijalist je odgovorio: Da, mogu! Na to je religiozni pojedinac uzviknuo:
Onda to i uini! Materijalist je stvorio jaje identino kokojem, sa umanjkom, bjelanjkom i
ljuskom. Vidjevi to, religiozni je ovjek rekao: S obzirom da si napravio takvo divno jaje, iz
njega e se sigurno izlei pile. Stavimo ga u inkubator, kako bi se i to moglo dogoditi.
Dobro, odgovorio je materijalist. Stavili su jaje u inkubator, ali se pile nikada nije izleglo
Mudrac, gospodin Alfonso Herrera, autor Plasmogenije, uspio je stvoriti stanicu, ali bila je
mrva i nikada nije bila iva.
106
Revolucija dijalektike
Vre se presaivanja, grana jedne biljke usauje se u drugu, kako bi se, navodno, poboljali
plodovi. Sveznalice tako ele ispravljati Prirodu. To to ine je apsurdnost. Takve biljke ne
nose istu prirodnu, ivuu silu Megalokozme. Probavljanje takvih, oskvrnutih plodova,
oteuje ljudsko tijelo na energetskoj razini.
No, znanstvenici su zadovoljni svojim eksperimentima. Ne shvaaju da svako stablo hvata
energiju, preobraava je i prenosi plodovima. Mijenjanjem stabla, nastaje promjena i u
energijama Megalokozme, zbog ega ni sam plod nije isti. To je proizvod oskvrnua i teti
organizmima.
No, materijalistiki znanstvenici vjeruju da znaju, kada zaista i uistinu nemaju pojma. Ne
samo da zanemaruju ve, to je jo gore, zanemaruju da zanemaruju.
Vre umjetne oplodnje, izvlae slavni spermatozoid, oivljavajue stanice organizma. Samo
zbog toga, znanstvenici ve vjeruju da stvaraju ivot. Nije im jasno da samo koriste ono to je
priroda ve izradila.
Stavimo na laboratorijski stol kemijske elemente potrebne za izradu spermatozoida i jajaca.
Recimo znanstvenicima da iste iskoriste za proizvodnju tih stanica.
Bi li uspjeli u tome? Kaem da bi. Ali, bi li njihovih ruku djelo bilo ivo? Bi li iz toga moglo
nastati ivo dijete? Nikada, nikada, jer ne znaju kako stvoriti ivot. Dakle, kakvim to
dokazima negiraju postojanje superiorne ili kreativne inteligencije? Na emu se temelje
njihovi stavovi, ako nisu sposobni stvoriti sjeme stabla, sjeme koje moe klijati?
Na osnovu ega ti materijalisti poriu kreativne inteligencije? Zato se postavljaju protiv
Vjenog?
Je li neki materijalistiki znanstvenik uspio stvoriti ivot? Kada?
Igrati se s onim to je Priroda ve izradila lagan je zadatak, ali drukije je pitanje stvaranja
ivota. Nema znanstvenika koji to moe postii
Stvaraju li ivot kada amebu podijele u dva dijela, razdvoje njene dijelove na laboratorijskom
stolu, ujedinjujui ih sa drugim komadiem mikroorganizma i poviknu: Heureka! Heureka!
Heureka!? Ali ne mogu stvoriti ni amebu. Gdje je znanost te materijalistike gospode? Kada
su dokazali da mogu zamijeniti Boansko? Stvarnost pokazuje da ne samo da zanemaruju,
ve, to je jo gore, zanemaruju da zanemaruju. injenice su ono bitno, a oni svojim djelima
nisu dokazali svoje teze.
Kau da ovjek potjee od majmuna. Izlaze s teorijama o bezrepom cinocefalusu, o majmunu
bez repa i praumskom ovjeku, o djeci Neoptizoida, itd. Ali, to bi bila karika koja
nedostaje? Kojeg su to dana pronali majmuna koji moe govoriti, takvu ivotinju obdarenu
govorom? Takvo to se jo nije pojavilo. Ta su materijalistika gospoda smijena,
predstavljaju nam pretpostavke, a ne injenice.
Izmjerimo volumen mozga najrazvijenijih majmuna i usporedimo ga sa modanim tkivom
nazadnog ovjeka kojeg, primjerice, moemo pronai u australskim plemenima. Oito je da
majmun ne bi postigao govornu sposobnost.
107
Revolucija dijalektike
Onda, zar materijalisti ne poriu teorije samog Darwina i njegovih sljedbenika? Potjee li
ovjek od majmuna? Na kojem temelju grade tu teoriju? Kako to dokazuju? Do kada emo
ekati navodnu kariku koja nedostaje? elimo vidjeti vrstu majmuna iji pripadnici govore
poput ljudi. Ona se nije pojavila, pa se, dakle, radi o pretpostavljanju bedastoe, koja nema
stvarnosti.
Zato govore o onome to ne znaju? Zato tolike jeftine utopije?
Jednostavno: zato to im svijest spava, jer ih nikada nije zanimalo izvoenje psiholoke
revolucije u sebi i zato to im nedostaje koritenje seksualnih super-dinamika. Gruba je
stvarnost injenica da su oni hipnotizirani.
Svatko tko ne prakticira uenja Revolucije dijalektike, past e u greke sa kojima se suoavaju
materijalistiki znanstvenici.
Oni stalno iznose mnoge teorije. Kao primjer spominjemo teoriju prirodne selekcije:
jednostavni se beskraljenjak razvija i iz njega proizlaze druge ivue vrste, prema procesu
opstanka najjaeg, sve do samog ovjeka. Mogu li dokazati ovu teoriju? Oito ne mogu!
Ne poriemo da u svim vrstama postoje odreeni selektivni procesi. Primjerice, postoje ptice
koje migriraju u odreeno doba godine. Zadivljujue je promatrati ih kako se okupljaju, kako
se udno ponaaju. Nakon toga kreu na prekooceanski let i na putu velik broj ugiba, samo
najjai preivljavaju bitku. Oni koji uspiju, prenose svoje karakteristike potomcima. Tako
djeluje selektivni zakon.
Postoje ivotinjske vrste koje se neprestano sukobljavaju s morskim udovitima te, na osnovi
tolike borbe, postaju snane i prenose svoje karakteristike na potomke.
Ima i onih zvijeri koje zbog tolikih sukoba stalno jaaju, dajui te psiholoke osobine svojem
potomstvu. Prirodni odabir nikada nije stvorio novu vrstu na pozornici postojanja. Ipak, puno
je onih koji su selekciju obdarili osobinama Stvoritelja.
Puno se govori o protoplazmi. Reeno je da je iz te protoplazme, koja je u slanom moru bila
uronjena mnoge milijune godina, istupio univerzalni ivot.
Protistiki materijalisti navode svoje neupuene sljedbenike da slijede njihova uvjerenja, da
psiholoki razvoj, intelektualne ivotinje, pogreno nazvane ovjekom, potjee iz
molekularnog razvoja protoplazme, te da takav razvitak napreduje paralelno s procesima iste.
Protisti ele da svijest, ili kako god je ve zvali, bude rezultat evolucije protoplazme tijekom
stoljea. Tako vjeruju ti ljudi, oni koji vjeruju da su obdareni znanjem.
Pada mi na pamet Haeckelov atomski Moneron. Radi se o atomu, uronjenom tamo, u
vodenom bezdanu, iz kojega je izronio ivot. Tako razmiljaju Haeckel i njegovi sljedbenici.
Neto sloeno, a to nije moralo proi razliite kozmike univerzalne procese, nije se
organiziralo.
Istina je da znanstvenici ne znaju nita o ivotu i Smrti, niti otkuda dolazimo ili kamo idemo,
a i puno manje im je poznat cilj postojanja. Zato? Jednostavno zato to im svijest spava, zato
108
Revolucija dijalektike
to nisu izvrili unutarnju dijalektiku revoluciju, jer su na razini masivne, kolektivne hipnoze
uzrokovane nedostatkom cjelovite revolucije, koju pojanjavamo u ovom djelu.
Materijalistika znanost marira putem greke, ne zna nita o podrijetlu ovjeka, a jo manje o
njegovoj unutarnjoj psihologiji.
Ne poriemo da je zakon prirodne selekcije postojao, ali nije stvorio nita novoga. Ne
poriemo da vrste variraju tijekom vremena, ali ti faktori stupaju na snagu nakon fizike
kristalizacije izvornih prototipa.
Prvotni se prototipovi svake ive vrste prethodno razvijaju u psiholokom prostoru, na viim
dimenzijama Prirode, u viim dimenzijama koje materijalistiki znanstvenici poriu, jer ih ne
percipiraju. Ne vide ih zato to su psiholoki hipnotizirani.
Kada bi se trgnuli iz stanja hipnoze i onda govorili, njihovi bi koncepti bili drukiji. No,
spavaju zbog nedostatke mentalne i seksualne dinamike.
Ako netko eli poznavati podrijetlo ljudskog bia, mora u obzir uzeti ontogeniju. Ona je
ponavljanje filogenije.
to je ontogenija u antropologiji? To je proces razvoja fetusa u majinskoj utrobi. Ako
promotrimo procese razvijanja majke, moemo posvjedoiti da je ontogenija ponavljanje
filogenije, koja je, zauzvrat, stanje evolucije i preobrazbe koje je ljudska vrsta proivjela
tijekom stoljea.
Ontogenija ponavlja ta stanja u majinskoj utrobi. Ontogenska analiza bi nas dovela do
loginog zakljuka kako ljudska vrsta i druge ivotinjske vrste sline u svojem podrijetlu i
dolaze iz psiholokog svemira.
No, problem prirodnog odabira, razliitih varijanti ili faktora koji izazivaju varijacije u
ljudskoj rasi, djeluju tek nakon to se vrsta, koja god bila, fiziki kristalizirala. Prije toga,
evoluirajui psiholoki procesi postoje u ivuoj grudi Prirode, a oni su nepoznati Haeckelu i
njegovim sljedbenicima, jer, zapravo, ne znaju nita o podrijetlu ljudskog bia.
Kako je mogue da materijalistiki znanstvenici tvrde kako, u raznim vrstama ivih vrsta,
postoje odreene varijacije, bilo sluajne ili spontane? Nije li to kontradikcija?
Ne kau li oni da je ovaj svemir rezultat sile, tvari i nunosti? Kako to da onda sami sebi
skau u usta i govore nam o spontanim varijantama u svemiru sile i nunosti? Je li to mogue?
Svemir sile, tvari i nunosti ne priznaje spontane ili sluajne varijacije. Takva odstupanja u
vrstama postoje zbog neega to sami znanstvenici ne poznaju. Materijalistika znanost ne
samo da ignorira, ve, to je jo gore, zanemaruje da zanemaruje.
Psihoanalitika gnostika antropologija zadire duboko u prolost. Ova ljudska rasa, to u
dananje vrijeme nastanjuje lice Zemlje, nije nita vie od narataja intelektualnih ivotinja,
pogreno nazvanih ljudima. Moete se uvrijediti ako tako hoete, ali prije ove rase umnih
zvijeri postojali su lemurijski, hiperborejski i polarni ljudi. Intelektualne ivotinje potjeu s
Atlantide, one su se tamo rodile. Pravi su ljudi Lemurije, u svojim posljednjim danima,
109
Revolucija dijalektike
110
Revolucija dijalektike
posljedice, kao ni posljedice bez uzroka. Dakle, to smo naslijedili. Od koga? Od ljudi prve
rase.
Odvojeni su organizmi mogli nastaviti razvijati zahvaljujui tome to su hvatali, upijali
protoplazmu iz atmosfere koja ih je okruivala.
Kasnije su se pojavili Hiperborejci, o kojima pie Friedrich Nietzsche.
Ti su ljudi ivjeli u onim potkovama to okruuju Arktik, zemlju Sjevera. Jesmo li tome
posvjedoili? Da ili ne? Vi niste, jer spavate. Ja jesam, jer sam budan. Poriem li to? Ne! Ako
mislite da sam lud, onda to i mislite, ali moram svjedoiti bez obzira na sve, uvijek moram
govoriti istinu.
Postojali su i Hiperborejci, koji vie nisu bili tako elatinasti kao protoplazmiki ljudi.
Govorei tako, ne spominjem staninu duu Haeckela, u slanom moru, niti slavni atomski
moneron, to jest apsurdne ideje Haeckela i njegovih sljedbenika.
Sada elim naglaeno spomenuti Hiperborejce koji su proizali iz protoplazmike rase. Oni su
bili duhovnija rasa, koja se razmnoavala pupanjem. Jeste li vidjeli koralje na liticama olujnog
oceana? Iz jednog koralja izlazi drugi, a iz tog trei, etvrti. Postoje biljke koje se nastavljaju
mnoiti pomou svojih izdanaka, a isto se dogodilo s Hiperborejcima. Odreeni su izdanci,
koji su se pojavili u Ocu-Majci, djelovali na seksualnoj sili, sve dok se isti nisu odvojili i iz
njih se razvilo novo dijete. To je bila metoda razmnoavanja Hiperborejaca.
Na kraju, ta je rasa potonula na dno olujnog Pacifika, tijekom milijuna godina evolucija i
involucija ove oploene Prirode.
S dna mora kasnije je izronio golemi kontinent, Lemurija, koji je prekrivao itavo podruje
Tihog oceana. Tamo se, po prvi put, ljudska rasa oslonila na tvrdu zemaljsku koru. Pojavio se
lemurijski kontinent, i to ne spontano, kako je vjerovao Epikur i njegovi sljedbenici, ne
prirodnom selekcijom, teorijom koja je podignuta na razinu stvarajueg boanstva, udesnom
retorikom koja svoj korijen ima u apsurdnom, zar ne? Kako je onda nastao? Na koji nain?
Kako su se pripadnici prethodne rase kristalizirali, njihova ljudska tijela preuzimala su vrsto
oblije. Tako su se pojavili lemurijski hermafroditi. Tako ih i simboliziraju divovske
skulpture Thia, Hidalga, Meksika. Koraali su tlom Zemlje. U poetku su se razmnoavali
pomou jajne stanice koja se odvajala od organizma i razvijala, stvarajui novo stvorenje. To
je epoha u kojoj falus i uterus jo nisu postojali, u kojem su se lingam-yoni razvijali. To je
bila epoha u kojoj jajnici jo nisu postojali.
Vrijeme je prolazilo na lemurijskom tlu i pojavilo se oploivanje zaetkom. Takav je sustav u
tom razdoblju izazvao divljenje. Jajnici su primali oplodnu stanicu ili, drugim rijeima,
spermatozoid, tako da je jaje, kada se odvojilo od jajnika hermafrodita, ve bilo oploeno.
Kada bi nastalo, jaje se probijalo nakon odreenog vremena sazrijevanja, i iz njega bi izalo
novo dijete. Zato su pripadnici Nahua rekli: Djeca treeg sunca preobrazila su se u ptice,
to je mudra tvrdnja drevne Nahua kulture.
No, kada se pribliio kraj Lemurije, u treoj ili etvrtoj podrasi nadalje, ljudska su se bia
podijelila na suprotne spolove. Tada je suradnja postala nuna za stvaranje. Takav sustav
111
Revolucija dijalektike
potjee iz Lemurije. Jasno, potrebno je jaje jajnika, oploeno stanicom. Samo tako, u
jedinstvu oplodne stanice i jajaca, moe nastati izvorna stanica, s 48 kromosoma, koju
nesumnjivo nosimo u svojoj unutranjosti i u kojoj je predstavljeno 48 zakona naeg nastanka.
112
Revolucija dijalektike
113
Revolucija dijalektike
Imid, vrijednosti i identitet onoga koji je pobio ego pozitivni su faktori. Smrt bi trebalo
smatrati matematikim oduzimanjem
PONOVNO UTJELOVLJENJE
Ponovno utjelovljenje je novo naelo koje objanjava neprestanu inkorporaciju vrijednosti u
matematike toke.
Energija je neunitiva. Ne vjerujem da je kvantne sile mogue razoriti, ali moemo ih
preobraziti. Svaki ovjek koji voli psiholoku revoluciju trebao bi razmisliti o svemu to
sainjavaju kvantni fenomeni, kako bi iz toga izvukao vlastiti koncept i oito samorazmatranje Bia.
Prouavanje kvantne sile moe izvriti onaj koji osobno proivljava mentalne dinamike te je
time, pomou toga, emancipirao um.
SUPER DISCIPLINA
Super disciplina i usavrenje fizikog tijela postie se pomou naturopatske medicine.
Kada postoji super disciplina, oito je da emo iz arheolokih dokumenata moi izvui
izravnu mudrost.
Posjedovanjem super discipline, shvatit emo i prihvatiti da ivot moramo uzimati kao
vjebalite, po vlastitoj volji.
Velike pobjede ekaju onoga koji se podvrgne super disciplini.
Oni koji tako ive morat e biti jaki kako bi podnijeli samou staze.
OITO RAZMATRANJE SEBE
Kako bismo shvatili oito razmatranje sebe, moramo prouiti Ivanovu poslanicu, koja je
namijenjena radnicima Velikog Rada, dijalektike revolucije.
Potrebno je da Veliki Rad i psiholoki rad podupire vjera, jer ona se manifestira u djelima.
Onaj koji zna upravljati jezikom, vladat e tijelom i nadvladati druge, te e se, time, uspinjati
u Velikom Radu i u psiholokom radu.
Kada napredujemo u prakticiranju ovih psiholokih uenja, trebali bismo izbjei jednu drugu
psiholoku greku: hvalisanje sebe. Isto tako ne bismo smjeli postati umiljeni, kako bismo
pobijedili u Velikom Radu i u oitom razmatranju sebe.
114
Revolucija dijalektike
Svaki alkemiar, kabalist i psiholog treba imati vjere. Ona nije empirijska, moramo je
stvoriti. Izraujemo je prouavanjem sebe i eksperimentiranjem na sebi.
TAJNA
Dharmapale su strani gospodari Snage, koji su se estoko usprotivili materijalistikim
odvratnostima kineskih komunista.
Ja u osobno biti u Tibetu, jer se na tom svetom mjestu poinju odvijati velike promjene.
Pomagat u Tibetancima da stanu na kraj ostacima gadosti koje su Kinezi ostavili.
Shangri-La je u etvrtoj dimenziji, to je grad u Jinn stanju. Tamo ivi asni Uitelj Kout
Humi.
Tibet je vrlo slian Egiptu, a redovnici ne zanemaruju radove mumifikacije. U prolosti su
tibetanski redovnici odnosili svoje mumije do vulkanskih kratera, gdje se nalaze samostani.
Nije me strah rei da sam tibetanski lama. Moda se pitate kako mogu biti tu i tamo. To je
ostvarivo upotrebom dara sveprisutnosti.
Da, sada sam u dolini Adi-tattve, a istovremeno i tu, u Meksiku. U ovoj se dolini vre svete
procesije. Prije je samostan bio u treoj dimenziji. Sada je uronjen u etvrtoj vertikali. U
svojoj unutranjosti, zgrada sadri velike dvorane, gdje se izvravaju objektivni radovi. Kao
lama, imam malu radnu sobu. Dharmapale se sastaju na samostanskom dvoritu.
Red tvori 201 lan. Vie osoblje sastoji se od 72 brahmana. Ovaj red upravlja sudbinama
ovjeanstva.
Tibet su uvijek napadali Englezi i Kinezi, ali uvijek su morali otii, zbog uasne moi
Dharmapala.
AVATAR
Avatari ne smiju zanemarivati drutvena pitanja, zbog ega se i Quetzalcoatl manifestirao u
dva aspekta: socijalnom i psiholokom.
to se mene tie, brinem se za ta dva aspekta: ljudske probleme, koje treba rijeiti revolucija
svijesti provedena na dijalektiki nain, te probleme kapitala i rada, koje razrjeava LSKS
(POSCLA na panjolskom jeziku).
Iskustvo:
Predali su mu koplje koje je predstavljalo probleme, rekli su mu da ue u posveeno
svetite, gdje je susreo patrijarha, sv. Augustina. Patrijarh je s police uzeo debelu knjigu, te
rekao: Pokazat u ti mantru koja raspiruje vatru. Otvorio je knjigu Upalio baklju
Izgovorio je mantru M i vatra je ojaala. Kada je izaao, nauio je koristiti mantru kojom
se vatra raspiruje.
115
Revolucija dijalektike
Sveti Augustin, Patrijarh, vratio se pred oltar Hrama, obuen u sveeniku odoru, kao i Uitelj
Samael U njegovu su ruku stavili tavu, kao da mu ele rei: Dri tavu za drku!
Oformili su veliki lanac
Pratit emo te u tvorbi sve te velike borbe. Tako ga Bijelo Bratstvo prati
Naalost, mala gnostika braa nisu prouila, nisu proivjela moja uenja, koja sam toliko
godina davao kako bi im pruio psiholoko osloboenje. Oni su sami poeljeli sabotirati
Veliki Rad Bijelog Bratstva.
Isporuivanjem kljueva revolucionarne psihologije i LSKS-a (POSCLA), ne elimo se
penjati na vie poloaje ili ivjeti od dravnog budeta. elimo samo sluiti ovjeanstvu,
sluiti predavanjem psiholokih normi, koje sam osobno iskusio, kako bi intelektualna
ivotinja postigla cjelovitu revoluciju
Zadatak avatara nije samo religijski problem, ve obuhvaa politike i psiholoke sfere
naroda.
POJEDINAC I DRUTVO
Drutvo je produetak pojedinca. Ako je pojedinac pohlepan, okrutan, nemilosrdan,
egoistian, itd., takvo e biti i drutvo. Potrebno je biti iskren prema sebi, svatko je od nas
degenerirao, zato i samo drutvo mora neizbjeno propasti. To ne moe rijeiti uasno
udovite materijalizma, ve pojedinac, na osnovi svoje cjelovite revolucije.
Doao je trenutak razmiljanja o vlastitoj sudbini. Nasilje ne rjeava nita. Ono vodi do
neuspjeha. Potreban nam je mir, smirenost, razmiljanje, razumijevanje.
Problemi svijeta su problemi pojedinca. Krvave revolucije ne rjeavaju nita. Samo emo
inteligencijom razrijeiti problem zapeaene svijesti.
Samo inteligencijom moemo intelektualnu ivotinju pretvoriti u ovjeka, a zatim i u
nadovjeka. Samo revolucijom dijalektike moemo nadvladati uasno udovite
materijalizma.
Ljudsko je drutvo produetak pojedinca. Ako zaista elimo korjenitu promjenu, ako elimo
bolji svijet, moramo se promijeniti na pojedinanoj bazi, promijeniti se u sebi, izmijeniti nae
individualnosti, odvratne faktore koji izazivaju bol i patnju diljem svijeta. Sjetimo se da je
masa zbroj pojedinaca. Ako se mijenjaju pojedinci, i sama masa neizbjeno e postati
drukija.
Hitno je stati na kraj egoizmu i kultivirati Krist-centrizam. Samo emo tako stvoriti bolji
svijet. Neophodno je ukloniti pohlepu i okrutnost koju svatko od nas nosi u sebi. Samo e se
tako, promjenom svakog pojedinca, promijeniti i samo drutvo, jer potonje je samo
produetak pojedinca.
Vladaju bol, glad, zbunjenost, ali nita od toga ne mogu ukloniti apsurdne procedure nasilja.
Oni koji ele preobraziti svijet revolucijama krvi i alkohola, ili dravnim udarima i
116
Revolucija dijalektike
strijeljanjem, u potpunosti grijee, jer nasilje zainje jo nasilja, a mrnja potie jo mrnje.
Za rjeavanje problema ovjeanstva, potreban nam je mir.
Tamu ne razgrauju udarci i ateizam, ve unoenje svjetla. Greke se neemo rijeiti ako se
borimo protiv nje, licem u lice, nego otkrivanjem istine bez potrebe napada pogreke. Koliko
istina napreduje, toliko e greka morati odstupiti. Nije potreban otpor onome to je
negativno, ve se treba bezuvjetno posvetiti prakticiranju pozitivnog i poduavati njegove
prednosti na praktian nain. Napadanjem greke, izazivamo bijes onih koji grijee.
Treba proiriti svjetlo revolucije dijalektike, kako bi rasprili tamu.
Hitno je analizirati temeljna naela marksistike dijalektike i svijetu pokazati golemu
stvarnost: ista ne podnose dubinsku analizu, te se radi o jednostavnom, jeftinom sofizmu.
Stvorimo svjetlo ako elimo prevladati tamu. Nemojmo prolijevati krv. Stigao je trenutak
posveivanja razumijevanju.
Trebamo prouiti naa Ja, ako zaista volimo nae blinje. Neophodno je shvatiti da bolji
svijet, svijet bez gladi i straha, moemo stvoriti samo ako stanemo na kraj faktorima egoizma
i okrutnosti koje svatko od nas nosi u sebi.
Drutvo je pojedinac. Svijet je pojedinac. Ako se pojedinac iz temelja promijeni, svijet e se
neizbjeno promijeniti.
Svijest je ozbiljno ugroena, a ovjeanstvu moemo sluiti samo ako se, kao pojedinci,
korjenito preobrazimo.
ZA SVIJEST
Uspavala svijesti
Koliko bi drukija bila da se probudi
Poznavala bi Sedam Staza Sree,
svjetlo tvoje ljubavi posvuda bi sjalo,
ptice bi se radovale u tajni tvojih uma,
svjetlo duha bi sjalo, sretno,
a elementali bi za te u zborovima pjevali.
PROSVJETLJENJE
Redom prakticirajte uenja dijalektike revolucije. Zaponite vau cjelovitu revoluciju od
ovog trenutka. Posvetite vrijeme samima sebi, jer u ovom stanju, u kojem sada jeste, s tim
golemim Ja u unutranjosti, niste nita vie od neuspjeha.
elim da se odluite za korjenitu smrt, na svim razinama uma.
Mnogi se ale da ne mogu putovati astralnim svijetom kada to poele. Kada probudimo
svijest, astralno putovanje vie nije problem. Uspavani nisu nizato!
117
Revolucija dijalektike
U ovom djelu, Revoluciji dijalektike, predao sam znanost potrebnu za postizanje buenja
svijesti. Nemojte pogrijeiti i itati ovu knjigu kao to itate novine. Duboko je prouite,
proivite je, prakticirajte je.
Onima koji se ale jer nisu postigli prosvjetljenje, savjetujem strpljenje i smirenost.
Prosvjetljenje nam dolazi kada razgradimo mnogostruko Ja, kada istinski umremo na svih 49
razina podsvijesti.
Oni koji stalno ude za okultnim moima, oni koji koriste seks-jogu kao izgovor za zavoenje
ena, u potpunosti se varaju i koraaju u suprotnom smjeru od ciljeva i disciplina
Univerzalnog Gnosticizma.
Radite s tri faktora revolucije svijesti, na ureen, savren nain.
Nemojte padati u grijeh preljuba i bludnje. Prestanite biti poput leptira. Oni koji tako ive,
odlazei od cvijeta do cvijeta, od kole do kole, zapravo su sigurni kandidati za Bezdan i
Drugu Smrt.
Napustite osobna opravdanja i razmiljanja. Postanite vlastiti neprijatelji ako zaista elite
korjenito umrijeti, jer samo ete tako postii prosvjetljenje.
Krenite od radikalne nule. Ostavite se mistinog ponosa, megalomanije, ne smatrajte se
uzvienima. Svi ste vi samo intelektualne ivotinje, osuene na bol ivljenja.
Hitno je i neodgodivo da napravite inventuru sebe samih, kako biste znali to zaista jeste.
Budite skromni kako biste postigli prosvjetljenje, a jo skromniji kada ga postignete.
118