DEKLARACIJA O ULOZI RELIGIJE U PROMICANJU

KULTURE MIRA
prihvaena na sastanku Pridonos religije kulturi mira"
Barcelona, panjolska, 12 - 18. prosinca 1994. godine *

Mi, sudionici sastanka Pridonos religije kulturi mira, organiziranog od strane

UNESCO-a i UNESCO-va Centra u Catalunyji, koji je odran u Barceloni od 12. do
18. prosinca 1994. godine,
duboko zabrinuti postojeim stanjem u svijetu, osobito porastom oruanih sukoba i
nasilja, siromatva, drutvene nepravde i tlaiteljskih struktura;
uvjereni da je religija vana sastavnica ljudskog ivota;
izjavljujemo:

Na svijet
1. ivimo u svijetu u kojemu izolacija vie nije mogua. ivimo u vremenu ranije
neviene pokretljivosti naroda i mijeanja kultura. Svi smo ovisni jedni o drugima i
svi dijelimo neizbjenu odgovornost za dobrobit cijeloga svijeta.
2. Suoeni smo s krizom koja nas moe dovesti do samounitenja ili ponovno
probuditi i obdariti novom nadom. Vjerujemo da je mir mogu. Znamo da religija nije
jedini lijek za sve bolesti ovjeanstva, ali ona ima odluujuu ulogu u ovim krajnje
kritinim vremenima.
3. Svjesni smo kulturne i religijske razliitosti svijeta. Svaka kultura je svijet za sebe,
ali nije zatvorena. Kulture religijama daju jezik, a religije kulturama konano
znaenje. Sve dotle dok ne prihvatimo pluralizam i ne ponemo potivati razlike, mir
nije mogu. Teimo skladu koji je sr mira.
4. Shvaamo da je kultura nain na koji razumijemo svijet i ivimo u njemu. Ona
znai i njegovanje onih vrednota i oblika ivljenja u kojima se odraava svjetonazor
svake kulture. Stoga se ni znaenje mira ni znaenje religije ne moe svesti samo na
jedan jedini, kruti pojam, kao to se ni veliina ljudskog iskustva ne moe izraziti
samo jednim jezikom.
5. U nekim kulturama religija je nain ivota koji proima svaku ljudsku djelatnost. U
drugima, ona predstavlja najviu tenju ljudskog postojanja, a u treima, religije su
ustanove koje tvrde da nose poruku spasenja.
6. Religije pridonose miru u svijetu, ali vode i podjelama, mrnji i ratu. Vjernici su
preesto krili visoke ideale koje su sami propovijedali. Osjeamo obvezu pozvati na
iskrena djela pokajanja i uzajamnog opratanja, pojedinano ali i kolektivno, jedni
drugima, ovjeanstvu u cjelini, Zemlji i svim ivim biima.
*

Sastanak su organizirali UNESCO i UNESCO-v centar iz Catalunye.

Mir
7. Mir znai da su ljubav, suut, ljudsko dostojanstvo i pravda potpuno zatieni.
8. Mir znai da smo svjesni ovisnosti jednih o drugima i usmjerenosti jednih na druge.
Svi smo pojedinano i kolektivno odgovorni za ope dobro, ukljuujui dobrobit
buduih generacija.
9. Mir trai potivanje Zemlje i svih oblika ivota, osobito ljudskog ivota. Naa
etika svijest trai da se postave ogranienja tehnologijama. Nae napore treba
usmjeriti u pravcu iskorjenjivanja potroakog mentaliteta i unaprjeenja kvalitete
ivota.
10. Mir je putovanje beskonani proces.

Obveza
11. Moramo biti u miru sa samima sobom; teimo postizanju unutarnjeg mira
vlastitim promiljanjem i duhovnim rastom, te njegovanju duhovnosti koja se iskazuje
inom.
12. Obvezujemo se da emo podravati i jaati dom i obitelj kao gojilita mira.
U domovima i obiteljima, zajednicama, narodima i svijetu:
13. Obvezujemo se da emo rjeavati ili preobraavati sukobe bez uporabe nasilja i da
emo ih zaustavljati odgojem, obrazovanjem i potivanjem pravde.
14. Obvezujemo se da emo se aktivno zalagati za suzbijanje skandaloznih
gospodarskih razlika meu ljudskim grupama i drugih oblika nasilja i prijetnji miru,
kao to su nekontrolirano troenje resursa, krajnje siromatvo, rasizam, sve vrste
terorizma, nedostatak skrbi, korupcija i kriminal.
15. Obvezujemo se da emo nadvladati sve oblike diskriminacije, kolonijalizma,
iskoritavanja i dominacije te promicati ustanove temeljene na podjeli odgovornosti i
participaciji. Ljudska prava, ukljuujui vjersku slobodu i prava manjina, moraju se
potivati.
16. Obvezujemo se da emo osigurati istinski human odgoj i obrazovanje za sve.
Istiemo vanost odgoja i obrazovanja za mir, slobodu i ljudska prava te vjerskog
odgoja za promicanje otvorenosti i snoljivosti.
17. Obvezujemo se da emo izgraditi graansko drutvo u kojemu e se potivati
okoli i drutvena pravda. Taj proces poinje na lokalnoj, a nastavlja se na
nacionalnoj i meunarodnoj razini.

18. Obvezujemo se da emo nae snage usmjeriti prema svijetu bez oruja i
zaustavljanju ratne industrije.

Religijska odgovornost
19. Nae vjerske zajednice moraju promicati odnose nadahnute mudrou,
suosjeanjem, davanjem, milosrem, solidarnou i ljubavlju, uz poticanje jednoga i
svih da izaberu put slobode i odgovornosti. Religije moraju biti izvor korisne energije.
20. Ostat emo pri uvjerenju da se nae religije ne smiju poistovijetiti s politikim,
gospodarskim ili drutvenim silama kako bi bile slobodne djelovati u korist pravde i
mira. Ne smijemo zaboraviti da konfesionalni politiki reimi mogu ozbiljno ugroziti
religijske vrednote i drutvo. Trebamo razluivati fanatizam od vjerskog oduevljenja.
21. Pridonosit emo miru suprotstavljajui se sklonosti pojedinaca i zajednica prema
stavovima ili ak pouavanju o prirodnoj superiornosti nad drugima. Priznajemo i
potujemo nenasilne mirotvorce. Odriemo se ubijanja u ime religije.
22. Promicat emo dijalog i sklad izmeu i unutar religija, priznajui i potujui
traenje istine i mudrosti koje su izvan nae religije. Uspostavit emo dijalog sa
svima, teei ostvarenju iskrenog pobratimstva na naem zemaljskom hodoau.

Poziv
23. Polazei od nae vjere, gradit emo kulturu mira temeljenu na nenasilju,
snoljivosti, dijalogu, uzajamnom razumijevanju i pravdi. Traimo od ustanova
naega graanskog drutva, Ujedinjenih naroda, vlada, vladinih i nevladinih
organizacija, korporacija i sredstava javnog priopavanja da uvrste svoje obveze
prema miru i posluaju pla rtava i obezvlaenih. Pozivamo razliite religijske i
kulturne tradicije da nam se pridrue u ovom naporu i da u suradnji s nama ire
poruke mira.
Prevela: Vedrana Spaji-Vrka