Trening za oi i

ne samo za one koji nose naoale

Program vjebi za prevenciju i lijeenje nevaljanog vida

Zdrav vid s pinhole naoalama

Rad na raunalu u danjanje vrijeme

je neizbjean i za posljedicu esto
preoptereuje oi.

U naem modernom drutvu najvie koristimo oi i zato se one i najvie

troe. Znanstvenici su dokazali da 80-90 % svih informacija iz okolia
dobijamo preko njih. Uz to jo imamo i dodatne podatke koje dobijamo
preko medija, televizije, raunala i slino. Kada naprimjer radimo na
kompjuteru samo 35% vizualnih funkcija ukljuenih u vid je aktivno te 65%
naih vidnih sposobnosti se koristi vrlo rijetko ili se ne koristi uope. Zbog
toga osobe koje puno itaju, gledaju tv ili provode mnogo vremena na
raunalu optereuju svoje oi jednostrano, zaboravljajui naine gledanja i
granice drugaijih mogunosti vizualne percepcije.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Istraivanja provedena na radnicima u observatorijima,koji su trebali motriti vie
monitora odjednom, pokazalo je da se 80% radnika ali na umor oiju, a 60% ih je
iskusilo vrlo neugodne osjeaje bola u oima na kraju radnoga dana.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Pinhole naoale se koriste umjesto optikih naoala s dioptrijom
namijenjenih da isprave vid ili sprijeavaju pogoranje spomenutog. One su
tamne plastine lee s mnogo malih rupica koje podsjeaju na oko muhe.
Kada gledate kroz te naoale, slika koju vidite sastoji se od gomile veoma
otro fokusiranih dijelova. Nakon odreenog vremena potrebnog za
prilagodbu i poveanje pokretnosti onih miia, mozak prikuplja odvojene
dijelove u potpunu sliku gdje reetkast uzorak vie nije prisutan.
Ove naoale nisu novi izum. Njihove prethodnice mogu se nai u diskovima
napravljenim od drveta, kostiju i slino sa kosim otvorom koji su primjerice
Eskimi napravili davno kako bi smanjili svjelosni efekt i pojaali kontrast.
2

Ove iste naoale koriste i ljudi u Sri Lanki koji si ne mogu priutiti bolje
jer naoale oito slue svojoj svrsi to ete se i sami uvjeriti. Koriste se i u
oftamologiji. Preporuuju se lovcima koji nose BI ili polifokusne naoale. Te
se naoale ne mogu koristiti kada se cilja neto, brzo na okida (blizu) i
metu (daljinu) tako da moraju razliite predmete gledati kroz razliite lee.
Stoga im to onemoguuje tono ciljanje. Sa pinhole naoalama to je
mogue, samo je potrebno dovoljno svijetla: zbog malih rupica, dubina polja
se poveava i mogue je istovremeno vidjeti i blia i udaljenija podruja.
KAKO NAM ONE POMAU ?
Oni dijelovi naih oiju koji u oputenom stanju koncentriraju i proputaju
svijetlost (ronice, zjenica...) grade otru izvrnutu sliku u mrenici. Tamo
gdje je vid neispravan ili su oi pod prevelikim stresom to se ne dogaa
uope ili ne za svaku udaljenost.
Naoale i kontaktne lee su nainjene na takav nain da lome svjetlost za
to se mislilo da je jedini mogui nain da se ispravi vid i da se svijetlost
lomi na takav nain da se dobije otra slika na cijelom podruju mrenice
bez truda da se to stanje promijeni i zbog toga se vid NE POPRAVLJA !
Pinhole naoale pak odabiru i koncentriraju svijetlo koje pada kroz male
rupice ispred oiju bez loma i zbog toga je koncentrirano i poravnano. Zbog
toga zrake svijetlosti su usmjerene u sami centar mrenice- u foveu centralis
ili makulu, tj. u mjesto najotrije rezolucije oka. Ostatak svijetlosti zadran
je pomou neprozirne lee. Djelomina slika potie mozak da koristi one
miie da naprave ostatak fokusiranja.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Nitko ne vidi stalno isto. Naa rezolucija vida se mijenja ovisno o naem raspoloenju i
onome to radimo.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

U biti pokvaren vid znai da svijetlo nije fokusirano na mrenicu ve pada prekratko ili
je premauje. Pinhole naoale koncentriraju svijetlo kroz male rupice prije nego ono
stigne do samih oiju i usmjeravaju zraku svijetlosti direktno na podruje mrenice.

Na vid je dizajniran tako da udi za neprestanim promijenama sa otrog,

detaljnog fokusa na cijelu sliku ili blag fokus. Na poetku samo nespojeni i
djelomino preklopljeni detalji su vidljivi kroz rupice na naoalama. Kako bi
pribavio sliku mozak je stimuliran poveati brzinu primitka detaljnih slika iz
individualne rupice, brzo ih usporeujui jednu s drugom i spajajui ih u
jednu glavnu sliku.
Naoale i kontaktne lee ne mijenjaju uzrok pogoranja vida nego, dapae
jo i potiu ukoenost. Lee same usmjeravaju svijetlo s onog kuta koji je
najpovoljniji u mrenicu tako da se oni miii ne moraju uope naprezati,
to naravno potie njihovu pasivnost tako da je sve mogue vidjeti isto i
jasno, no daljnje pogoranje vida je neizbjeno.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Naoale i lee su brza i laka pomo pri pokuaju da vidimo bolje, ali na dulje staze, oni
samo potiu daljnju pasivnost oka koja je i dovela do pogoranja vida.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Nosei ove naoale pomoi ete svojim oima da ostanu aktivne
izmjenjujui va fokus te omoguujui vaim miiima da su stalno u
pokretu. Najveu aktivnost postii ete miui svoju glavu dok gledate jer
e tada oni miii postati osjetljiviji. injenica je da svi miii oka, ako su
potpuno aktivni mogu napraviti do 300 pokreta u sekundi. to je vrlo dobra
vjeba za oi, te e one postati aktivne.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Aktivne oi svijetle kada se svijetlo stalno mijenja, izgledaju ivo i budno te gledaju
iroko.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
ALTERNATIVA NAOALAMA ?
Zbog poveane pokretljivosti i fleksibilnosti onih miia krv protjee kroz
njih i cijelo oko e se poboljati kao i odreene modane aktivnosti. to je
suprotnost leama koje obavljaju sav posao i ostavljaju miie da i dalje
krljaju. Samo uz veliko poveanje aktivnosti mozga, on proizvodi istu
sliku to je za itanje knjige, gledanje tv-a i slino odlino. Ako su
svijetlosni uvjeti dobri, ove naoale mogu svakako posluiti kao alternativa
svim ostalima.
Mogunosti primjene :
Mogu biti alternativa optikim leama kada itamo, gledamo tv ili se
ak etamo
Mogu biti alternativa sunanim naoalama: One zaklanjaju oi od oko
70 % intenzivnog svijetla, a ostalih 30 % ukljuuje i ZDRAVE UV
zrake (neophodne za sintezu vitamina D i jaanje imunolokog
sustava) te puni spektar svijetlosti
Nisu pogodne za :
Aktivnosti gdje je periferni vid i brz refleks od bitne znaenjske uloge
ili gdje je bitna velika koncentracija ( recimo u prometu ) ...ak je
zabranjeno voziti u SAD-u s ovim naoalama.
Kada je svijetlo jako slabo : Zato to one zadravaju 70 % svijetlosti
pa tako da je na svijetlosti manje snage od 100 W neprikladna uporaba
ovih naoala
Kada se zbog koritenja spomenutih ne osjeate dobro
GLAVNI SAVJETI

Dajte si vremena. Prilagodite se nainu gledanja koristei posebne vjebe u

poznatom okoliu gdje se osjeate lagodno
Znajte da ne tetite svojim oima nosei ove naoale
Pustite da osjeaj oputenosti i osjeaj blagostanja odredi koliko ete dugo
nostiti naoale. Na poetku e dolaziti do iritacije s mreastim efektima ili
viestrukim konturama, no to samo znai da naoale djeluju.
Nakon prve vjeber mogue je osjetiti malu bol ili neugodu ako je stres i lo
nain gledanja utjecao na vae oi. Ako se to dogodi pokrijte dlanovima
one duplje i opustite oi
Postepeno poveavajte vrijeme vjebanja

PROGRAM VJEBANJA

Svatko tko stavi po prvi put ove naoale reagira spontano, ili sa velikim entuzijazmom ili
negodovanjem. No veinom su oni dalekovidni ili kratkovidni iznenaeni to tako brzo
mogu vidjeti sve to do sada nisu mogli.

Kratak test
Prekrijte jedno oko rukom. Sklopite svoju drugu ruku tako da tvorite malo
rupu pomou svog kaiprsta i palca. Pogledajte kroz rupu pomou
slobodnog oka u neki objekt pun kotrasta ( npr. sat ili poster ) koji niste prije
mogli vidjeti. Biti ete zadivljeni kako moete vidjeti kroz tu malu rupicu.
Tako funkcioniraju i ove naoale.
Trening kroz 3 faze
Sljedei program se sastoji od 3 dijela : prilagodbe, dnevnih vjebi i vjebi
za one koji imaju pokvaren vid. Program e vam pomoi maknuti iritaciju i
izvui ono najbolje iz treninga.
Kratkoroni dobitci :
Oputene i ive oi
Bolji vid
Neete vie ovisiti o optikim leama
Dugoroni dobitci:
Bolja cirkulacija i njega oiju

 Sposobnost itanja i vrlo malih slova

Oputeno itati, gledati tv ili raditi na raunalu
Izbjei ili smanjiti dioptriju
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Najvaniji cilj je opustiti oi. Kratkovidnost i dalekovidnost uzrokovani su pasivizacijom
ali i nakupljenim stresom i naprezanjem oka. to su oi napetije to je vea mogunost da
to dovede do nekog poremeaja ili bolesti.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Na to obratiti panju
Kada elite vidjeti isto, nemojte se naprezati ve se samo opustite
itav svoj vizualni okoli podrobno istraite svojim oima
Ako niste zadovoljni vjebama pokaite svoje osjeaje, makar to bio i
bijes. Vae emocije imaju veliku ulogu u vaem vienju svoje okoline
te vam daju jak unutarnji izvor koji vas i potie da se trudite. Nemojte
postati pesimistini ako neto odmah ne bude onako kako ste vi
zamiljali. Sami smislite neke nove vjebe ili zadatke jer isto
mehaniko vjebanje i ponavljanje e samo dovesti do toga da vam
sve dosadi
PROGRAM PRILAGODBE
Imamo tri razliita programa prilagodbe koja je mogue isprobati tijekom 3
posebna dana. Sa 30-40 minuta vjebanja dnevno moete se najbolje
prilagoditi tako kako biste mogli svladati ostale vjebe. Kada vam je to
predugo jednostavno odaberite neku vjebu iz svakog programa. Za takve
vjebe trebat ete samo 10-15 minuta za svaku. U tom sluaju pokuajte
tijekom 6-9 dana isporbati sve vjebe barem jednom ili vie puta.
PANJA: Ne pokuavajte ispitivati pojedine rupice na naoalama dok ih
nosite jer e se pojaviti blijeda silueta.
PROGRAM 1- ISTRAIVANJE VIZUALNOG OKOLIA
Svijanje prema gore
Protegnite se kao da ste se netom probudili
Zijevnite-to opskrbljuje oi i mozak s kisikom
LAKE VJEBE

Zrcalna vjeba
Pogledajte se u zrcalo; koji je va prvi dojam dok gledate u zrcalo
pomou pinhole naoala
Gledajui u zrcalo, moete li rei kroz koje rupice vidite ? Pomiite
glavu u svim smjerovima
S vrhom nosa ( zamislite da imate olovku na nosu) nacrtajte svoje
lice, naoale i rupice na njima

Gledanje uokolo
Okrenite se 3 puta u smjeru kazaljke na satu na mjestu: primjetite
oblike predmeta
Okrenite se tri puta obrnuto od smjera kazaljke na satu : pustite neka
vas boje okolia preplave
Okrenite se jednom u smjeru kazaljke na satu, Sali sada s zatvorenim
oima. Dali se sjeate nekih objekata, njihove forme i na kojem
mjestu u sobi ste ih vidjeli ?
Jo se jednom okrenite suprotno od smjera kazaljke na satu i
zamislite sobu u vaem umu
Sada, hodajte sobom, prvo s naoalama, a onda bez njih i
usredotoite se na razliku kojom vidite kada imate naoale i kada ih
nemate
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Samo se doista oputene oi mogu trenirati. Osjeaj da vas oi peku, glavobolja ili
suhe oi mogu biti simptomi umora.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
OPUTANJE OIJU
Prekrivanje oiju sa dlanovima dlaniranje

Nekoliko sekunda trljajte svoje dlanove jedan o drugi i tada ih njeno

prinesite zatvorenim oima.Najbolje je da sjedite za stolom tako da stol
podupire vae laktove ili da legnete i stavite jastuie da podupiru vae
laktove kako bi se mogli to vie opustiti. Osjeti toplinu na svojim oima.
Polako udahnite i izdahnite, pokuavajui zamisliti da sve negativne misli i
stres kroz svaki izdah odlaze od vas.

Prekrivanje vaih oiju s jastuiem za oi

Stavite jastui za oi na zatvorene oi i ostavite ga 5-10 minuta (mogu se
kupiti u gotovo svakoj ljekarni ). Oni su dimenzija 10x15, napravljeni od
svile koja izrazito godi i koristi vaim oima. U zadnje vrijeme pojavljuje se
i terapija bojama pomou spomenutih jastuia koji su u tu svrhu razliito
obojani. Idealni su za koritenje nakon napornog dana na poslu.
PROGRAM 2- AKTIVNE OI
PROTEZANJE
Njihanje gore i dolje
Ovu vjebu izvodite vani ili dok gledate kroz prozor, tako da moete gledati
kroz srednji red rupa prema horizontu. Njihajte se gore i dolje, polako na
svojim prstima. Podignite i spusnite pete dok su vam prsti na zemlji.
Ramena su oputena. Dok se njiete pokuajte uoiti kako se neki objekti
koji su blizu prividno gibaju prema gore kada se spustite na pate, a da
potonu kada se podignete na vrhovima prstiju.
9

Poskakivanje na mjestu
Lagano skaite na mjestu sa obje noge. Gledajte kroz vodoravnu liniju i
usredotoite se kako bi vidjeli kako se gibaju objekti oko vas ili linija npr.
prozorske daske.
VIDNE VJEBE
Joga za oi 1
Bez da miete glavu, gledajte vodoravno, od rupice na naoalama do druge
rupice u redu, lijevo i nazad. Te moete i gore i dolje.
Joga za oi 2
Gledajte u cik-cak ili zmijolikom pokretu naprijed i nazad na lijevoj lei, pa
na desnoj. Nemojte tjerati svoje oi samo promatrajte kako grevito ili
lagano mogu izvesti taj pokret.

Joga za oi 3
Pustite svoj pogled da luta nekoliko puta u krugu vanjskih rupica, prvo na
desnoj lei a onda i na lijevoj. Nakon toga promijenite smijer gibanja u krug
i ponovite.
Joga za oi 4
Kroz rupice gledajte predmet u daljini. Pomaknite svoju glavu nekoliko puta
udesno i ulijevo- zadravajui svoje oi na predmetu koji ste odabrali.
Zapazite kako se mrea koja okruuje rupice mie kao sjenka siluete.
Podignite svoju glavu i spustite, izvedite to nekoliko puta te onda ponite
njome kruiti u jednom, pa u drugom smjeru.
OBLIK OSMICE
Zamislite da imate nevidljivi tap na kraju svoga nosa. Zaljuljajte ga u
horizontalan oblik osmice kroz sobu. Svojim tijelom pratite taj pokret
ljuljajui se u istom smjeru. Zaponite oblik sa kretanjem prema gore ulijevo
i zaljuljajte tap u velike ili male, debele ili tanke trbuhe osmice. Tada istu
vjebu ponovite, ali poetni korak nega bude gibanje prema gore udesno.
Ova vjeba oputa oi, kao i vrat te aktivira obje strane mozga.
Oblik osmice oko predmeta
10

Izaberite razliite predmete u vaem okuenju oko kojih moete opisati

osmice sa vaim imaginarnim nosnim tapom, te u isto vrijeme malo hodajte
po sobi.
OPUTANJE
Dlanirajte oi ili ih pokrijte jastuiem za oi.
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Vitamini su veoma korisni i vani za vae oi. Vitamin A ( nalazi se u jetri, mrkvi...)
sprijeava nono slijepilo. Vitamin B1 ( nalazi se u mesu, sjemenkama, brokuli...)
pomae pri osjetljivosti oiju.
Kada su oi iziritirane svijetli aj moe pomoi kao umirujui prirodni lijek. Napravite
svijetli aj, te kada se dovoljno ohladi, umoite 2 vatice u njega te ih stavite na zatvorene
oi na par minuta.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

PROGRAM 3- GLEDANJE, PAMENJE I PREPOZNAVANJE

PROTEZANJE
Protegnite se kao da ste se tek ustali
Nekoliko puta zijevnite-to oputa vae eljusne miie i u isto vrijeme
poveava opskrbu kisikom. Zapaate li da su se vae oi navlaile ?
Slegnite svojim ramenima nekoliko puta (10-20) vrlo oputeno kao da
govorite Pa to ?
Zamislite da elite udariti neku loptu u sobi, lagano sa svojom nogom,
i pratite tu akciju sa svojim oima. Kroz koliko rupica se zamiljena
lopta giba dok ne udari u neto ili se ne vrati ? Ponovite postupak sa
svakom nogom 10-20 puta lagano ili snano, kako god elite .
LAGANE VJEBE
Ohrabrivanje slikovne memorije
Opustite se
Pogledajte kroz pinhole naoale u zeleni krug na slijedeoj stranici
Gledajte tako da je vrh vaeg nosa iznad sredine kruga, pribliite
se.

11

 Zatvorite oi i pokuajte se sjetiti kako je krug izgledao

Nakon toga sjetite se mreastog uzorka naoala i pokuajte ga
zamisliti naslikanog na cijelom krugi i njegovoj pozadini
Uzorak u svojoj mati obojajte crno
Ostavite oi zatvorene i vratite u svojim mislima sliku bez uzorka,
samo sa zelenom loptom i sivom pozadinom.
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Zagledajte se u sliku. Kada udahnete zamislite kako vae oi upijaju boju. Zaronite u nju
i ponovite to 10-20 puta. Nakon toga zatvorite oi ili pogledajte na bijeli zid i vidjet ete
sliku.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

12

Trenirajte svoje fotografsko pamenje

Ostavite naoale i zatvorite oi. Gledajte uokolo po sobi zatvarajui i
otvarajui naizmjence oi. Zapamtite to vidite kroz male rupice.
Kojih se boja sjeate? Na kojim objektima ? Kroz koje rupice?
Promijenite smijer gledanja svaki put kada zatvorite oi bez da miete
glavu, tako da uvijek gledate kroz drugu rupicu.
Na kraju, kada otvorite svoje oi, pokuajte pogledati kroz sve rupice
istovremeno irom otvarajui oi i ponovo ih zatvarajui. Svaki put
kada to napravite, sjetite se kompletne slike kao da nema mreastog
uzorka.
Nakon svega dlanirajte ili opustite na neki nain svoje oi.

Vjebe za dnevnu uporabu

Za sljedee su predloene vjebe koje ne iziskuju veliki troak vremena. To
znai da ih moete raditi dok radite neto drugo ili ste na maloj pauzi.
PANJA: Bez obzira koliko kratke vjebe bile, uvijek ponite sa istezanjem.
To aktivira tijelo i poveava opskrbu energijom, kisikom...
Gledanje televizije ili u kinu
Kada sjedite u kinu ili ispred tv-a stavite naoale na samo nekoliko minuta
ili due ako ste se ve naviknuli na njih. Tada moete napraviti jednu ili vie
od sljedeih vjebi.
Crtanje kontura
Zamislite da imate kist na vrhu nosa. Slikajte oko ekrana.
Oblici osmica

13

Crtajte male horizontalne oblike sa vrhom svoga nosa kroz cijeli ekran.
Ponite sa pokretima prema gore.
Koncertina
Zaklonite svoje lice sa obje strane svojim rukama tako da ekran vidite
izmeu. Tada ih pomaknite malo unazad te primjetite razliku u tome kako
vidite. Ponovite to nekoliko puta.
Pomicanje glave u jednu stranu
Jo gledajui u ekran pomaknite svoju glavu uljevo gledajui ekstremno u
desno. Napravite to isto, ali samo udesno. Ponovite to nekoliko puta
Klimanje glavom
Gledajte u ekran, spustite glavu i gledajte kroz gornje rupice. Nakon toga je
dignite i gledajte kroz doljnje.Njeno ponovite to nekoliko puta.
Ples oiju
Va pogled skakue uokolo iroko ili polako oko rupica u cijelom vidnom
polju. Vrlo ju je ugodno raditi ako je u pozadini neka glazba.

Mijenjanje pokreta
Sa malim, jedva primetljivim pokretima vrha vaeg nosa, pratite pokrete
nekog vozila ili osobe na filmu.
Vizualizacija oputanja
Zatvorite svoje oi s vremena na vrijeme dok traje film. Zapamtite slikovno
zadnju scenu kao da ste je fotografirali svojim oima. Sa zamiljenim kistom
na nosu naslikajte konture i obojajte likove, izbacite mreasti uzorak. S
zatvorenim oima zamislite iduu scenu u filmu i tek tada otvorite oi.
PANJA: Ako osjeate da napreete svoje oi, skinite naoale i dlanirajte.
SUNANJE
Pinhole naoale su idealne i kao sunane naoale. Moete ih koristiti kako bi
opustili svoje oi pomou sunca. Idealno vrijeme za to je rano ujutro,
popodne ili navecer, a trebali bi izbjegavati podnevno sunce jer je previe
bljetavo.
Sunanje 1

14

Stavite naoale i zatvorite oi. Gledajte u smjeru sunca ili lampe. Pomiite
svoju glavu u svim smjerovima, polagano te nakon toga u krug. Zamislite
kako svijetlost prodire kroz pojedine rupice.Sada zamislite kroz koje sunce
sja najbljetavije. Radite ovu vjebu 2-3 minute i tada skinite naoale.
Sunanje 2
Stavite naoale i zatvorite oi. Gledajte u smjeru sunca ili lampe. Pomiite
svoju glavu u svim smjerovima, polagano te nakon toga u krug. Zamislite
kako svijetlost prolazi kroz rupice, vae kapke i dolazi do oba oka. Vae oi
ostaju pasivne i primaju svijetlost nefokusirano i lagano.Kada dobijete
osjeaj da su vam oi pune svijetla, udahnite nekoliko puta- jo su vam oi
zatvorene- i zamislite kako sva svijetlost iz oiju odlazi kroz vizalne putove
u vizualni dio vaega mozga. Opet duboko udahnite i zamilite da svijetlost
dolazi natrag te odlazi u itavo vae tijelo. Sada otvorite oi. Kakav vam je
vid sada ?
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Svaka vjeba je duga 2-10 minuta. Uzmite si vremena i nemojte opustiti
samo svoje oi ve cijelo tijelo.
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Bljesci svijetlosti
Sa naoalama, vrlo brzo otvarajte i zatvarajte svoje kapke u periodu od jedne
minute. Dopustite da sunce do vaih oiju uvijek dopire iz razliitih rupica,
te kroz cijelo vidno polje. Nemojte prestati brzo otvarati i zatvarati kapke.
Nakon toga sunajte svoje oi minutu te dlanirajte.
Udisanje svijetlosti
Dok nosite naoale i sa zatvorenim oima okrenite se prema suncu.
Zamislite da sa svikim dubokim udisajem udiete i suneve zrake u vizualni
dio svoga mozga. Zamislite kako sav stres izlazi iz vas. Dopustite da vas
zrake svijetlosti preplave. Radite vjebu nekoliko minuta, sve dok vam je
ugodno i dobro.
Sunanje vizualnog centra
Ovu vjebu nemojte raditi na intenzivnom svijetlu. Trebate uzeti sjenovito
mjesto. Sunce treba sijati na stranju stranu vae glave, gdje je i smijeten
vizualni centar mozga. Dok pomiete svoju glavu naprijed i nazad sa
zatvorenim oima osjeati ete toplinu sunca. Zamislite kako zrake sa
stranjeg dijela glave dopiru sve do vaih oiju. Otvorite oi i gledajte s
lakoom kroz vae pinhole naoale.
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Sunce ne djeluje samo na poboljanje vida nego i na nae zdravlje i raspoloenje.
15

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

ITANJE
Brisanje praine sa slova
Zamislite da imate pernati brisa praine na kraju vaeg nosa koji klizi preko
slova dok vi itate. Zamislite da se slova izdiu. Sa tim brisaem briite
okolo slova, redova odvajajui ih od pozadine...skroz dok ne dovrite.
itanje malih slova
Pokuajte itati slova na sljedeoj strani. Nemojte pokuavati vidjeti sve
isto. Ako se neka slova ine mutnima, sa brisaem prebriite nerazluljive
linije.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
itanje razliitih veliana slova pomae oima , tj pomae onim miiima da zadre
svoju pokretljivost. Ali ipak ne smijete previe naprezati svoje oi i itajte to samo 1-2
minute u cijelini.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

16

17

18

Zumiranje 1
Uzmite knjigu u svoju lijevu ruku i sa desnom pokrijte desnu stranu naoala
( znai desno vidno polje) . Odaberite neko slovo nasumino i miite knjigu
ispred i nazad, zadravajui panju na odabranim slovima. Zapazite kako se
slova ine veima kada je knjiga blizu, a manja kada je odmaknete. Nemojte
pokuavati vidjeti isto na svim udaljenostima.
Zumiranje 2
Ovu vjebu izvodite kao i prethodnu samo umjesto jednog slova, odaberite
cijelu rije, reenicu, paragraf ili ak sliku.
Flash-back
Dok itate zatvorite oi. Otvorite ih na dijeli sekunde kao koliko i treba da
se pritisne okida na fotoaparatu dok slikate. Zapamtite slova koja ste vidjeli
kada ste otvorili oi kroz rupice. Zatvorite oi ponovo ali na drugoj toki i
opet zapamtite slova. Ponovite to 5-10 puta.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Ako provodite puno vremena u sobi sa umjetnim svijetlom, preporuljivo je iamti svijetlo
punog spektra ( vie od 100 W ) jer e to biti najblie sunevom svijetlu.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Rad na kompjuteru
Ako va rad na kompjuteru zahtijeva veliku konccentraciju, za veinu ljudi
to nee biti mogue dok nose pinhole naoale jer e ih iritirati mreasti
uzorak i nepotpun pogled. Ali kada situacije nisu stresne pokuajte nositi ove
naoale na nekoliko minuta kako bi uvidjeli razliku. Znanstvenici
preporuuju petominutnu stanku nakon svakog sata rada na kompjuteru kako
bi odmorili svoje oi od jednosmjernog naprezanja.
Ove vjebe je najbolje izvoditi dok ste sami jer vas nitko nee ometati stoga
ete se moi potpuno opustiti.
Udaljenost i bliskopredmetna otrina
Kako izdiete pomiite svoje rairene ruke prema ekranu kao da ga gurate. U
isto vrijeme, ako je mogue, gledajte kroz prozor u horizont. ( Alternativa je
gledanje u poster, biljku ili neki drugi ugodni objekt u sobi ) . Zamislite kako
vam se to u to gledate pribliava dok udiete. Vratite ruke na svoje tijelo i
prekriite ih na prsima. Izdahnite i odgurujte ekran nerairenim rukama.
Opet pogledajte u horizont i zamislite kako vam se pribliava.

19

Povratna sprega vizualnog polja

Podignite ruke i pomiite ih naprijed sve dok ih ne vidite kao sjene sa obje
strane okvira naoala.Pomiite prstima kao da nekog elite pokakljikati.
kakljikajte svoje vidno polje skroz uokolo rubova naoala, a uz to
gledajte kroz prozor, irom otvorenim oima.
Neodluno njihanje
Ustanite i protegnite se. Ako je mogue otiite do prozora i otvorite
ga.Ljuljate sa cijelim svojim tijelom s jene strane na drugu, prebacujui
svoju teinu s jedne noge na drugu. Promatrajte kako se sve u daljini
neodluno njie, no okvir proza meutim, njihat e se u suprotnom smjeru,
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Najvei problem rada na raunalu je to se oi preve naviknu na ekran pa se kasnije ne
mogu vie vizualno usredotoiti na sotale predmete i tako dolazi do unitavaja vida.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Vizualne strijelice
Pokrijte jednom rukom jednu stranu naoala. Fiksirajte svoj pogled na neki
objekt u daljini koji moete vidjeti kroz jednu malu rupicu. Postavite palac
ili kaiprst slobodne ruke kao da drite strijelicu. Bacite zamiljenu strijelicu
blizu rupe kroz koji vidite predmet pa sve do predmeta. Pratite pokret kako
bi vidjeli dali je strijelica pogodila objekt. Ponovite vjebu nekoliko puta sa
oba oka, svaki put mijenjajui rupicu kroz koju gledate.
Bacanje pogleda
Pravite iroke zamahe sa lijevom i desnom rukom kao da bacate sijemenje.
Zamislite kako bacate svoj pogled iz sebe kroz male rupice u krugu 180-360
stupnjeva. Dopustite da vam se cijelo tijelo uivi u taj pokret. Pogleda vam
moe poskakivat koliko god hoe, nije se bitno fokusirati na jedan
predmet.Samo promatrajte kako va pogled pada i kako vam vidno polje
postaje bolje, sa vie boja i puno kontrasta.

20

Masaa
Skinite naoale i masirajte svoje kapke sa krunim pokretima vrhova prstiju.
Nakon toga tapkajte njeno oko oiju sa vrhovima prstiju. Tada spustite
lijevu ruku , a sa desnommasirajte lijevo rame i vratne miie, te
obrnuto.Kratkovidni i dalekovidni ljudi esto pate od ukoenog vrata pa je
potrebno dobro opustiti vrat. Na kraju pustite svoje ruke dolje i opustite ih
maksimalno te i polako prodrmajte. Zamislite kako se tim pokretima
rijeavate strasa, tj. da ste ga otresli sa sebe.
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Kompjuter bi trebao biti namjeten tako da sunevo ili bilo koja vrsta umjetnog svijetla
pada sa lijeve strane. Te da ekran gleda prema gore.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

VJEBE ZA POKVAREN VID

Slijedee vjebe u ovom poglavlju zavretak su prijanjih i mogu ih
prakticirati posebno oni na koje se odnose. Ove vjebe e vam pokazati kako
prepoznati i prevladati psihike, mentalne i emocionalne blokade koje
uzrokuju lo vid.

21

Kratkovidnost

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je stanje kod kojeg zrake svjetla padaju u
fokus ispred mrenice, umjesto na nju, zbog ega kratkovidni mire
pokuavajui dobiti otru sliku predmeta. Kratkovidni ljudi udaljene
predmete vide zamuene, a na blizu vide relativno dobro. Znak
kratkovidnosti je, dakle, nemogunost jasnog gledanja udaljenih predmeta
kao to je TV, kino ekran, ploa u uionici ili objekti ispred automobila pri
vonji. Kratkovidnost pogaa ljude izmeu 6 i 40 godina. Nakon 45. godine
kratkovidnost se smanjuje, tj. vid se poboljava.
Uzroci kratkovidnosti variraju i jo nisu potpuno objanjeni.Kratkovidne
osobe esto sve detaljno zanima i ele sve prepoznati u potpunosti. Oi im
izgledaju kao da se stalno naprezaju i vrat im je stalno ukoen. Koji od ovih
opisa odgovara vama ako ste kratkovidni ?
Vjebe
Protezanje
Protegnite se nekoliko puta i zijevnite.
Refleks straha
Zamislite da vas je netko iznenda uplaio. Digli ste svoje ruke i ramena
refleksno, a oi su vam irom otvorene. Tada se opustite. Ponovite to
nekoliko puta.
Refleks napada
Sada vi lovite nekoga i elite ga uplaiti. Napravite korak naprijed, podignite
ruke i viknite whew!. Vae oi su pune energije. Isto to ponovite nekoliko
puta.
22

Refleks napada-straha
Zamislite da vas je netko uplaio, a onda ga vi elite uplaiti. Prvo reagirajte
uplaeno, a onda agresivno. Osjetite svaki put primjerenu reakciju u svojim
oima.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Ove vjebe isprva mogu biti malo neugodne, ali kasnije ete uvidjeti od
kolike su pomoi. Te vjebe moete vjebati sa partnerom ili pred zrcalom.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Bacanje lasa
Zamislite da vam je u ruci laso. Zamahnite ga oko glave i tada bacite na neki
udaljeni predmet koji moete vidjeti nejasno bez svojih naoala. Kada
uhvatite objekt, privucite ga prema sebi. Zamislite da gledate objekt izbliza.
Zamislite kako se on vraa na prijanje mjesto, ali sada je manji i jasniji,
tako da ga moete vidjeti kroz jednu rupicu na naoalama. Nekoliko puta
ponovite ovu vjebu sa razliitim udaljenostima.

Dalekovidnost

Javlja se kada je ona jabuica prekratka za fokusiranje slike objekta na

mrenici, ve se svjetlosne zrake fokusiraju iza mrenice. Kao rezultat, oko
moe vidjeti udaljene objekte otrije, dok su bliski objekti mutni.
Dalekovidni ljudi vole vidjeti svu svoju okolinu. U kontaktu s drugima su
ekstroventirani i dinamini. Vrat im je kronino ukoen i napet. Oi su im
sjajne ali izgledaju kao da se napreu, no izgledaju i veoma jako. Koji od
ovih opisa je toan za vas ako ste dalekovidni?

23

Vjebe
Oputanje ( treba se koristiti prije svake od sljedeih vjebi )
Dlanirajte svoje oi. Zatvorite oi. Zamislite kako vas se oi odmaraju u
mekim jastuiima. Otvorite oi. Polagano njiite svoju glavu naprijed i
nazad, a s njom i svoje oi dok nosite naoale. Tada ih skinite i pogledajte
uokolo pokuavajui opustiti oi.
Njihanje
Zapamtite izgled svoje okoline. Te pokuajte gledati kroz sve rupice dok se
njiete naprijed i nazad. Ovu vjebu izvodite vani ili dok gledate kroz
prozor, tako da moete gledati kroz srednji red rupa prema horizontu.
Njihajte se gore i dolje, polako na svojim prstima. Podignite i spusnite pete
dok su vam prsti na zemlji. Ramena su oputena. Dok se njiete pokuajte
uoiti kako se neki objekti koji su blizu prividno gibaju prema gore kada se
spustite na pate, a da potonu kada se podignete na vrhovima prstiju.
Gledanje detalja
Zainteresirajte se za detalje. Gledajte kroz jednu ili vie rupica istovremeno,
na rubu i u sredini svog vidnog polja, bez da napreete oi.
Pamenje
Skinite naoale te stavite dlanove na oi te se pokuajte sjetiti to ste zadnje
vidjeli.
Vizualizacija
Sa jo zatvorenim oima, zamislite kako leite na ugodnim i mekim
jastuiima, te ste jo vie oputeni.
Brojanje dana na kalendaru (trebate zidni kalendar koji ima dane za svaki
mjesec, svaki mjesec posebno...)
Pogledajte kalendar kroz naoale. Zamislite na vrhu nosa kist, te dotaknite
kistom kalendar, te recite naglas ili pomisliti jedan. Preite kistom konture
brojke 2 i recite dva, i tako sve dok ne ispiete sve brojeve. Zamislite
kako povrinu i konture brojeva potamljujete crnom bojom.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Kada god je to mogue, otvorite prozor dok radite ove vjebe kako bi vas
svje zrak jo vie opustio.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

24

Presbyopia ili staraka dalekovidnost

Presbiopija je pojava slabog vida na blizinu koja nastaje izmeu 40. i 45.
godine ivota kada, zbog senilnih promjena i gubitka elasticiteta lee, oslabi
akomodacijska snaga oiju. Tada se najblia toka jasnog vida s
maksimumom akomodacije udalji od oiju za vie od 33 cm. U osoba
kojima posao ovisi o preciznom vidu na blizinu, simptomi se mogu pojaviti
vrlo rano. U onih koji ne koriste svoj vid za precizan rad na blizinu,
simptomi e se pojaviti kasnije. Osjetit e potekoe pri itanju novina ili,
primjerice, traenju broja u telefonskom imeniku. Presbiopija je fizioloka
pojava starenja organizma, naroito lee. Lea ve u mladosti dobiva senilni
nukleus koji se nakon etrdesete godine ivota stvrdne. to je lea tvra,
vie gubi elastinost pa se ne moe izboiti i poveati refrakcijsku snagu
kada se kontrahira cilijarni mii te olabave zonularne niti Zinnii.
Pojava presbiopije ovisi o irini akomodacije kojom oko moe svoj
dioptriki aparat optiki prilagoditi iz najudaljenije toke vida (punetum
remotum) kada gleda bez akomodacije te na najbliu toku vida (punetum
proximum) kada gleda s maksimumom akomodacije.
Akomodacija je sposobnost oka da na razliitim udaljenostima, a u
granicama izmeu najdalje i najblie toke jasnog vida (punetum remotum i
punetum proximum), moe jasno vidjeti predmete. Iako veina oftomologa
odmah propisuje lee ili naoale, oko se samo moe popraviti, samo to je to
nemogue obaviti trenutano i bez imalo napora. Amplituda (opseg)
akomodacije je jaina akomodacije izraena u dioptrijama. Promjene koje
25

nastupaju kod presbiopije mogu uzrokovati glavobolje, osjeaj umora,

peenja i svrbea s uestalim treptanjem, poremeaj vida na blizinu i
nemogunost obavljanja rada na odreenoj udaljenosti.
Dokaz da se oko moe priviknuti na sve je i to da neki vrlo stari ljudi mogu
vidjeti savreno.
Vjebe za staraku dalekovidnost
Alternativne vjebe ( za senzornu percepciju)
Stojte na podu bosonogi ili u arapama. Zatvorite oi. Zaljujajte
se malo na prstima petama i na stranama svojih nogu. Zamilite kao stojite na
pjeanoj plai i kako vam noge polako tonu u topli pijesak. Otvorite oi i
okrenite se na mjestu jednom ulijevo i jednom udesno.Nemojte eljeti vidjeti
jasno ve smao promatrajte okolinu. Nemojte se zamarati s niim ve se
samo opustite. Ne obraajte panju na predmete, zvukove i slike. Osjetite
kao se zrak kree oko vas. Udahnite polagano i izdahnite. Pokuajte iskusiti
sva svoja osjetila ( njuite, oslukujte...)
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Ako elite moete u pozadini pustiti neku oputajuu glazbu, ali vas ona ne smije
ometati.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Lijene osmicena blizinu i daljinu
Sa nosom ili imaginarnim kistom nacrtajte horizontalnu osmicu odmah
ispred sebe. Ponite je pravite od sredine pa tada krenite prema krajevima.
Jedan kraj neka bude na nekom daljem objektu ispred vas , a drugi odmah do
vas. Nije vano kakva je osmica, vano je samo da sve radite polagano i da
vae oi prate vae kretanje. Pokuajte napraviti osmicu oko nekog
predmeta.
Gledanje rukama
Ugodno se smjestite. Uzmite neki objekt u ruke, zamirite i pokuajte si
doarati kako on izgleda.
Svjesno izvan fokusa
Stavite objekt koji imate u rukama tako blizu svojih oiju da ga vidite
mutno. Ni u kojem sluaju ga ne pokuavajte vidjeti jasno; dapae gledajte
ga tako zamagljenog i pokuajte si doarati kako bi ga Picasso vidio ili
moda Rebrant ili neki drugi umjetnik.Gledajte ga oima djeteta ; nekog tko
26

je djelomino ili potpuno slijep. Dok ga gledate, istovremeno ga dodirujte

rukama.

27