SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

RAUNOVODSTVO

na temu:
BILANS STANJA I BILANS USPJEHA

Mentor:

Student:

Prof. dr Slavko Vuka

Duanka Slavni II-3953/14

Banja Luka, decembar, 2014. godine

Sadraj:
1. UVOD .................................................................................................................................... 2
2. ONOVNI POJMOVI ............................................................................................................. 3
2.1. ta je bilans stanja? ......................................................................................................... 3
2.2. ta je bilans uspjeha? ...................................................................................................... 4
3. BILANS STANJA ................................................................................................................. 5
3.1. Aktiva.............................................................................................................................. 6
3.2. Pasiva .............................................................................................................................. 7
3.3. Sastavljanje i izgled bilansa stanja .................................................................................. 8
3.4. Promjene i vrste kretanja u bilansu stanja....................................................................... 8
4. BILANS USPJEHA ............................................................................................................. 10
4.1. Struktura i izgled bilansa uspjeha ................................................................................. 11
4.2. Prihodi ........................................................................................................................... 12
4.3. Rashodi ......................................................................................................................... 13
6. LITERATURA .................................................................................................................... 16

1. UVOD
U savremenom privrednom ivotu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i
rezultat neke privredne aktivnosti. U raunovodstvu bilansi se koriste kada se iskazuje stanje i
rezultat preduzea tako to se poslovni dogaaji, stanja i rezultat preduzea iskazuje preko
novanih jedinica kao opteg mjerila. Opta svrha bilansa jeste upoznavanje uspjeha i
strukture imovine i kapitala. Zbog primjene razliitih formalnih i materijalnih pravila
bilansiranja nastaju razliite vrste bilansa koji se razlikuju prema formi i sadrini. Najvaniji
kriterijumi prema kojima se sastavljaju bilansi su veze sa knjigovodstvenim raunima i
pravne norme koje ine osnovu bilansiranja. Bilans privrednog subjekta je u vrstoj
sistemskoj vezi sa knjigovodstvom tako da nastaje kao zakljuak knjigovodstvenih rauna.
Polazei od veze sa knjigovodstvenim raunima, razlikuju se dva rauna:

raun izravnanja (bilans stanja) i

raun dobitka i gubitka (bilans uspjeha).

Bilans stanja i bilans uspjeha su instrumenti sistematizovanja i uoptavanja

informacija koje mjere imovinsko stanje na odreeni dan i uspjeh poslovanja u odreenom
periodu nekog privrednog subjekta. Bilans stanja je finansijski izvetaj o stanju imovine,
kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna, odnosno na dan sastavljanja bilansa. Za
razliku od bilansa stanja, bilans uspjeha se sastavlja za odreeni izvjetajni period u kome su
iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvtren dobitak ili gubitak.
Uspjenost poslovanja uobiajeno se definie kao sposobnost ostvarivanja odreenih
ciljeva. Ciljevi mogu biti razliiti,a to znai da i uspjenost poslovanja zavisi od postavljenih
kriterija, tj. od definisanih ciljeva. Najei cilj je profitabilnost poslovanja. Je li to ostvareno
i u kojoj mjeri vidi se iz izvjetaja koji se zove raun dobiti i gubitka ( Profit and Loss
Account ili P&L Statement ). Za razliku od bilansa koji pokazuje finansijski poloaj u
odreenom vremenskom trenutku, raun dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti preduzea u
odreenom razdoblju. Osnovni kategorijalni elementi ovog izvjetaja jesu prihodi, rashodi i
njihova razlika dobit ili gubitak.

2. ONOVNI POJMOVI
2.1. ta je bilans stanja?
Rije bilans inae potie od latinske rijei bi i lanx to znai dvostruki tas na vagi.
Bilans stanja je finansijski izvjetaj o stanju (imovine) privrednog drutva na odreeni dan.
Sastoji se od uporednog prikaza:

aktive, odnosno sredstava sa kojim privredno drutvo raspolae i

pasive, odnosno prikaza izvora ili porekla sredstava sa kojim privredno drutvo
raspolae.

U bilansu stanja vrijednost aktive i pasive mora da bude jednaka.

Na primjer, ako jedno privredno drutvo ima u svom magacinu robu u vrijedosti od
1.000.000 novanih jedinica, ta roba e biti prikazana u bilansu stanja kao aktiva, odnosno
kao sredstvo kojim privredno drutvo raspolae. Ako na ime ove robe privredno drutvo
duguje dobavljaima 900.000 novanih jedninca, a bankama 100.000 novanih jedinica onda
e u bilansu stanja kao porijeklo ove robe, odnosno kao pasiva biti navedeni ovi dugovi. Kao
to se vidi bilans je uravnoteen, aktiva je 1.000.000 novanih jednica, a pasiva je 900.000 +
100.000 odnosno 1.000.000.
Bilans stanja je finansijski izvetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan
sastavljanja obrauna. Drugim reima, bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i
njihovih izvora na odreeni dan, izraen u novcu. On je dvostrani prikaz sredstava preduzea
sa dva aspekta. Sredstva po funkciji ili namjeni u procesu reprodukcije obrazuju aktivu, a
izvori sredstava ( vlasnitvo, pripadnost, poreklo ) obrazuju pasivu.1
Bilans stanja (engl. Balance Sheet) je finansijski izvjetaj koji zbraja sredstva,
obaveze i kapital jedne kompanije, u jednom specifinom momentu, obino na kraju
raunovodstvenog ciklusa. Ova tri segmenta daju ulagaima do znanja ta jedna kompanija
posjeduje to jest duguje, kao i iznos investicija od strane dioniara. Bilans stanja mora
slijediti formulu:
Sredstva = Obaveze + Kapital
Razlog to se ovaj izvjetaj zove Bilans stanja je taj to obje strane moraju imati
identian bilans.

Preuzeto sa: http://sr.wikipedia.org/sr-el/, 01.12.2014. godine u 18:20.

2.2. ta je bilans uspjeha?

Bilans uspjeha je finansijski izvetaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi privrednog
drutva sa ciljem utvrivanja rezultata poslovanja (ostvarene dobiti ili gubitka) u odreenom
vremenskom periodu.
Logino, sadrinu bilansa uspjeha ine prihodi i rashodi stim da se naroito istie
struktura prihoda i rashoda.
U sastavu bilansa uspjeha sa prihodima se suoavaju rashodi

nastali u cilju

ostvarivanja prihoda. Ono to je karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi,

rashodi i rezultat iskazuju u vidu vie podbilansa.
S obzirom na to da je bilans uspjeha po svojoj prirodi vremenski raun, obraun
tanog periodinog rezultata zahteva tano vremensko alociranje prihoda i rashoda kao
komponenti rezultata, to podrazumjeva da obraunati prihodi i rashodi u bilansu uspjeha
treba da se odnose na posmatrani vremenski (obraunski) period za koji se uspjeh
obraunava. To znai da prihodima treba nasuprot da stoje trokovi koji su ih izazvali, to je
saglasno principu uzronosti (korelacije).
Bilans uspjeha se sastoji iz rashoda i prihoda, koji su takoe sloeni. Ako se bilans
uspjeha osniva na kategoriji trokova koja obuhvata trokove minulog i ivog rada, ukupne
poslovne trokove ( to odgovara cjeni kotanja c.k. , odnosno cjeni proizvoaa), tada se
finansijski rezultat javlja u obliku vika produkta, dobitka odnosno gubitka. Ako se bilans
uspjeha osniva na kategoriji trokova, koja obuhvata samo trokove minulog rada,
materijalne trokove i amortizaciju ili i bez amortizacije uz odreene korekture, tada se
finansijski rezultat javlja u obliku novostvorene vrijednosti, dohodka ili dodatne vrijednosti
(odnosno gubitka).2
Meusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni brutorezultat
preduzea kao bruto-dobitak (zbir svih dobitaka) ili kao bruto-gubitak (zbir svih gubitaka) u
obraunskom periodu. To znai da preduzee u bilansu uspjeha moe iskazati bruto-dobitak i
bruto- gubitak. Ukoliko je bruto dobitak vei od bruto-gubitka, iskazuje se dobitak ili
obrnuto, ako je vei bruto gubitak od bruto dobitka, iskazuje se gubitak. Tako pozitivan
finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na
strani prihoda, ime se ostvaruje bilansna ravnotea.

Dr Bogdan Mrdovi, Menadment raunovodstva, aak 2006, str 35

3. BILANS STANJA
Bilans stanja ima dvije perspektive koje se nazivaju aktiva i pasiva. Aktiva je odraz
aktivne mase. Pasiva je odraz neaktivne mase. Bilans stanja predstavlja vrijednost aktive i
pasive u odreenom trenutku.
Bilans stanja se sastavlja na osnovu stvarnog stanja aktive i pasive, utvrenog
inventarom. To je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava odreenog preduzea na
odreeni dan. Bilans je dvostruki prikaz jedne iste stvari. Na njegovoj lijevoj strani, u aktivi,
iskazana su sredstva prema svom sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema
svojoj funkciji u preduzeu (osnovna i obrtna sredstva). Na njegovoj desnoj strani, pasivi,
obuhvaena su ista ta sredstva prema nainu pribavljanja, odnosno prema izvorima. Usled
toga, lijeva strana (aktiva) i desna strane bilansa (pasiva) moraju uvijek biti u bilansnoj
ravnotei. Ona se ogleda u tome to je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani iskazanih u
aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija iskazanih na desnoj strani bilansa u pasivi i osnovna
bilansna jednaina moe se prikazati odnosom

AKTIVA = PASIVA, to izraava

kvantitativnu ravnoteu lijeve i desne strane. Ako bilans stanja nije u ravnotei , on praktino
ne postoji.
Najee se bilans definie kao dvostrani tabelarni pregled kojim se grupisano i
sumarno, u vrijednosnom izrazu prikazuju sva imovina preduzea i izvori finansiranja te
imovine (izvori sredstava) u jednom odreenom trenutku. Iako u praksi bilans ne mora da
ima formu dvostranog tabelarnog pregleda, prethodna definicija je za didaktike i kolske
svrhe veoma zahvalna.
Bilans se sastavlja na osnovu inventara. Inventar je detaljan popis sredstava i izvora
sredstava preduzea. Inventar je sastavni deo knjigovodstvene evidencije. Nastaje kao
rezultat popisivanja (inventarisanja) svih sredstava i izvora sredstava preduzea u odreenom
trenutku. Poetni bilans se sastavlja na osnovu poetnog inventara. Dakle, i inventar i bilans
prikazuju sredstva i izvore sredstava preduzea na odreeni dan, s tim to inventar prikazuje
sredstva i obaveze pojedinano po koliini i vrijednosti, dok bilans prikazuje sredstva i izvore
sredstava samo vrednosno, i to grupisano (zbirno).
Bilans stanja moe se sainiti u svakom trenutku. Najee se bilansi sastavljaju pri
osnivanju, u toku poslovanja (tekui bilans) i u sluaju likvidacije. Bilans osnivanja se
sastavlja pri osnivanju privrednog drutva. Tekui bilansi ili meubilansi su izraz redovnog
godinjeg poslovanja.
5

3.1. Aktiva
Aktiva predstavlja sredstva koja se plasiraju na tritu kreditnog kapitala. U
poslovanju banke aktivu predstavljaju krediti koje banka nudi i obavezne rezerve koje su
garant povraaja depozita komintenata banke.
Pod pojmom aktiva esto se podrazumjeva novac u opticaju. U ekonomskoj teoriji
neki teoretiari u aktivu svrstavaju pored novca i hartije od vrijednosti, jer se kao kapital
mogu upotrebiti u proizvodnji roba i usluga.
Pri analizi funkcionisanja banaka, aktivu, predstavljaju sretstva banaka koje mogu da
plasiraju na tritu kreditnog kapitala, u obliku kredita (za investiranje ili potronju). Ta
sredstva su rezultat depozita, kako oroenje tednje graana i privrede, tako i "depozita po
vienju". U Aktivu pored iznosa krdita koje banka dalje nudi na tritu, ulaze i obavezne
rezerve (sredstva koje banke ne smije dalje plasirati ve mora zadrati kao garant povraaja
tednje). Stopu obaveznih rezervi propisuje Centralna Banka,i to je jedan od osnovnih
instrumenata monetarne politike (politika Centralne banke kojom se prevashodno odreuje
ponuda novca u ekonomiji).3
Kratkorona aktiva ili obrtna sredstva obuhvataju gotovinu i druge stavke za koje se
razumno oekuje da mogu biti pretvorene u gotovinu u roku od 12 meseci od datuma bilansa
stanja, u toku redovnog poslovanja, a ukljuuju:
1. Gotovinu;
2. Iznose depozita u bankama i gotovinu u blagajni;
3. Potraivanja od kupaca i druga potraivanja - Iznosi koja preduzee potrauje od
drugih lica, sa rokom dospea do 12 meseci. Na teret bilansa uspjeha izdvajaju se
rezervisanja ukoliko iz bilo kog razloga postoji sumnja da ova potraivanja nee biti
naplaena.
4. Zalihe - Obuhvataju: Sirovine - sirovine nabavljene u svrhu izrade proizvoda
preduzea; procjenjuju se po nabavnoj vrijednosti ili nioj trinoj vrijednosti;
Proizvodnja u toku - proizvodnja koja je u toku, odnosno, polugotovi proizvodi;
procenjuju se po nabavnoj vrijednosti sirovina uveanoj za trokove proizvodnje
nastale do odreenog datuma ili po nioj trinoj vrijednosti;
3

Prof. dr Nataa Cvetkovi: Analiza poslovanja preduzea, Megatrend univerzitet primenjenih nauka,
Beograd, 2004

Gotovi proizvodi - proizvod kod koga je proizvodni proces zavren i koji eka
prodaju; ovde se procena takoe vri na osnovu nabavne vrijednosti uveane za ostvarene
trokove proizvodnje.
Dugorona aktiva su sredstva koja se dugorono koriste u poslovanju i za koja se ne
oekuje da budu pretvorena u gotovinu u periodu od 12 meseci. Uglavnom obuhvataju:

Zemljite i graevinske objekte

Opremu / maine

Motorna vozila

Na ove stavke se primenjuje amortizacija, odnosno, njihova bilansna vrijednost se

smanjuje tokom korisnog veka trajanja, na teret bilansa uspjeha. Tako je est sluaj da se
vrijednost zemljita i graevinskih objekata koriguje na vie, ukoliko se njihova vrijednost na
slobodnom tritu, odnosno, cijena po kojoj mogu biti prodati - poveava. Ovo je uslovljeno
dokumentovanom procjenom vrijednosti koju je izvrilo lice ovlateno za ovu vrstu procjene.

3.2. Pasiva
Pasiva pokazuje odakle preduzeu imovina koji dio imovine je finansiran
sopstvenim novcem, a koji dio pozajmljenim novcem (kreditima).
Kratkorona pasiva su iznosi koji obuhvataju obaveze preduzea, sa rokom dospjea
do 12 meseci od datuma bilansa stanja. U njih spadaju:

Kratkorone obaveze prema bankama - iznosi koji se otplauju bankama na zahtjev

ili sa rokom dospjea do 12 meseci, ukljuujui tekua dospjea po osnovu
dugoronih kredita, odnosno, dio dugoronih obaveza koji dospjeva za otplatu u roku
od 12 meseci;

Obaveze prema dobavljaima i druge obaveze - plaanja koja dospjevaju u korist

dobavljaa sirovina i po osnovu drugih usluga, sa rokom dospea do 12 meseci.
Dugorona pasiva obuhvata:

Dugorone obaveze prema bankama - neotplaceni dio dugoronih kredita banaka

koji dospeva za otplatu u roku od 12 meseci od datuma bilansa stanja;

Dugorone obaveze - iznosi koji dospevaju za plaanje po isteku 12 meseci od datuma

bilansa stanja. Ovde spadaju plaanja po osnovu investicionih nabavki, za robu koja je
kupljena pod uslovima odloenog plaanja i krediti iz drugih izvora, osim banaka.
7

3.3. Sastavljanje i izgled bilansa stanja

Bilans se sastavlja tako to se iz inventara preuzmu vrijednosti svih grupa sredstava i
unose na lijevu stranu bilansa i vrijednosti inventara koje imaju karakter pasive, koje se
svrstavaju na desnu stranu bilansa. Red unoenja pojedinih pozicija u bilans je propisan tzv.
bilansnom emom.
Zakonski propisi obavezuju preduzea da popisivanje vre najmanje jednom godinje,
po pravilu na kraju poslovne godine, za potrebe sastavljanja bilansa stanja i bilansa uspjeha.

3.4. Promjene i vrste kretanja u bilansu stanja

Do promjena u bilansu stanja dolazi iz vie razloga i tu se javljaju sledee vrste kretanja:
CENTRIPETALNO-poveanje aktive uz poveanje pasive, to ima za rezultat
poveanje zbira bilansa stanja;
KONCENTRINO-poveanje jedne pozicije aktive uz samnjenje druge pozicije
aktive, to menja strukturu aktive uz nepromenjeni zbir bilansa;
CENTRIFUGALNO-smanjenje aktive uz smanjenje pasive, to rezultira u smanjenju
zbira bilansa stanja;
PERIFERIJSKO-poveanje jedne pozicije pasive uz smanjenje druge pozicije pasive,
to mjenja strukturu pasive uz nepromenjeni zbir bilansa.
Ta kretanja izazivaju promjene koje utiu na bilans stanja i bilans uspjeha, a koje se mogu
manifestovati u:
smanjenju aktive uz poveanje rashoda
poveanju pasive uz poveanje rashoda
poveamju pasive uz poveanje prihoda
smanjenju pasive uz poveanju prihoda

Kako izgleda bilans stanja?

Bilans stanja podjeljen je na dva dijela koja u svakom trenutku moraju biti u
ravnotei. Ova ravnotea se prikazuje formulom:
sredstva (assets) = obaveze (liabilities) + kapital (shareholder's equity)
8

Sredstva su ono to kompanija upotrebljava u svakodnevnom poslovanju, dok

obaveze i kapital predstavljaju izvore finansiranja tih sredstava. Vano je shvatiti da bilans
stanja predstavlja finansijsku poziciju preduzea u datom momentu.

Vrste sredstava
Obrtna sredstva (imovina) su kratkorona sredstva koja mogu brzo i lako biti
pretvorena u novac. Najbitnije stavke su gotovina, kratkorona potrivanja i plasmani, zalihe
i inventar.
Kratkorona potraivanja su obaveze koje kupci imaju prema kompaniji koja je
predmet analize. Kratkoroni plasmani su najee plasmani u kratkorone hartije od
vrijednosti kao to su komercijalni zapisi i ostale hartije od vrijednosti koje mogu u svakom
trenutku biti unovene.
Stalna sredstva (imovina) su ona sredstva koja ne mogu tako lako biti unovena i ine
ih nekretnine, postrojenja, oprema, nematerijalna ulaganja, zemljite. U nematerijalna
sredstva spadaju goodwill, patenti i licence. Iako neopipljiva ovo su najee sredstva koja
ine kompaniju uspjenom ali i koja u sluaju neadekvatnosti i predimenzioniranosti mogu
kompaniju da dovedu do bankrotstva. Vana stavka kod osnovnih sredstava jeste njihova
amortizacija.
Amortizacija predstavlja postepeno troenje i otplaivanje osnovnih sredstava u toku
njihovog ekonomskog vijeka trajanja. Kompanije za sredstva amortizacije izdvajaju poseban
raun na kome se ova sredstva gomilaju. Ubrzana amortizacija je najei nain za uveanje
trokova i legalno umanjivanje poreske osnovice.
Pasivna strana bilansa, struktura kapitala i obaveze
Akcionarski kapital (shareholder's equity) je poetna suma novca koja je investirana u
kompaniju. Na kraju godine ako kompanija ostvari dobit i istu reinvestira, stavka
akcionarskog kapitala bie uveana.
Upotreba racio brojeva
Nakon uspjeno savladanih stavki u bilansu stanja moemo pogledati koji su to alati
koje analitiari koriste kako bi iz priloenih informacija izvukli zakljuke i donijeli odluke o
investiranju. Najee korien alat jesu racio brojevi koji ine tzv. racio analizu. Racio
brojevi nam omoguavaju da bolje shvatimo trenutni finansijski poloaj kompanije i da isti
uporedimo sa konkurentskim firmama.

Kada govorimo o primjeni racio analize na bilans stanja prvi koji bi trebalo uraditi je
tzv. debt to equity racio koji pokazuje odnos sopstvenog i tueg kapitala. Vano je
napomenuti da e izraunavanje veine racio brojeva zahtevati korienje stavki iz svih
dijelova finansijskog izvetaja ukljuujui i delove konsolidovanih bilansa za holding
kompanije. U praksi je mogue nai preko 250 razliitih vrsta racio brojeva ali se njih 20-tak
najee koristi. Napomenimo samo neke od njih: P/E (price to earnings), P/S (price to sales),
P/B (price to book), ROE (return on equity), ROA (return on assets), EPS (earnings per
share).

4. BILANS USPJEHA
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspjeha prikazuje razvoj prihod i rashoda i
ostvarenih rezultata, na kraju odreenog perioda. Bilans uspjeha predstavlja finansijski
izvetaj u kome je dat pregled prihoda i rashoda preduzea za odreeni vremenski period sa
presjekom stanja na odreeni dan i iskazan pozitivan (dobitak) ili negativan (gubitak)
finansijski rezultat. Bilans uspjeha se moe sastavljati u zavisnosti od potreba, u svakom
trenutku, ali za nas je najvaniji onaj koji se sastavlja na kraju svake poslovne godine i koji sa
ostalim dokumentima sainjava zavrni raun.
Izmeu bilansa stanja i bilansa uspjeha postoji veza. Dobitak iz bilansa uspjeha
ukljuuje se u bilans stanja kao neto poveanje sopstvenog kapitala, a gubitak kao neto
smanjenje sopstvenog kapitala. Poto svi rashodi u bilansu uspjeha imaju kao posledicu
smanjivanje aktive ili rast obaveza, a svi prihodi poveanje aktive ili smanjenje obaveza jasno
je da je obraun rezultata vrsto povezan sa procjenjivanjem. Bilans uspjeha pokazuje
finansijski rezultat poslovanja posmatran iz dve perspektive. Pozitivan finansijski rezultat,
gde su prihodi vei od rashoda, oznaava poveanje sopstvenih izvora sredstava dok
negativan finansijski rezultat gde su rashodi vei od prihoda, znai smanjenje izvora
sredstava.
Kao i bilans stanja, bilans uspjeha se moe iskazati dvostrano, gde na lijevoj strani
iskazuje rashode, a na desnoj strani prihode odreenog poslovnog subjekta.
Prihodi i rashodi mogu da se prikazuju u bilansu uspjeha u nesoldiranim (bruto
princip) i saldiranim iznosima (neto princip).
Bruto princip ne kompenzuje pojedine vrste prihoda i rashoda, svaka vrsta prihoda i
rashoda se prikazuje posebno.

10

Ovako iskazan bilans uspjeha prikazuje ostvareni rezultat po izvorima (poslovni i

finansijski rezultat). Neto princip moe biti sastavljen na razliite naine. Saldiranje prihoda
i rashoda moe da se vri potpuno i delimino.
U sastavu bilansa uspjeha sa prihodima se suoavaju rashodi nastali u cilju
ostvarivanja prihoda. Ono to je karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi,
rashodi i rezultat iskazuju u vidu vie pod bilansa. Na ovaj nain izdvaja se redovni poslovni
rezultat, koji je bitan za ocenu uspenosti poslovne djelatnosti. Preduzee moe u svom
bilansu uspjeha iskazati bruto dobitak ili bruto gubitak. Ako je bruto dobitak vei od bruto
gubitka, u bilansu uspjeha se iskazuje dobitak i obrnuto ako je bruto dobitak manji od bruto
gubitka, iskazuje se gubitak.
Dobitak ini viak prihoda nad rashodima. Analizom dobitka, najprije treba izvesti
konstatacije o realnosti njegovog obrauna i karakteru, o obimu ostvarenog dobitka u tekuoj
godini, trendu njegove dinamike u odnosu na prethodnu godinu i njegovom ueu u
ukupnom prihodu. Poto je dobitak sloena kategorija, treba vriti analizu elemenata iz kojih
je sastavljen.
U sluajevima kad je ostvareni prihod manji od rashoda, preduzee posluje sa
gubitkom. Eksterni faktori koji uzrokuju pojavu gubitka su inflacija, poveanje kursa stranih
valuta, carinske stope, revalorizacija sredstava, i sl. Gubitak moe imati poslovni (poslovna
perspektiva je loa), finansijski i vanredni karakter, u sluajevima kad su rashodi od
navedenih aktivnosti preduzea vei od prihoda.

4.1. Struktura i izgled bilansa uspjeha

Bilans uspjeha sadri :
poslovne prihode, rashode i rezultat
finansijske prihode, rashode i rezultat
neposlovne i vanredne prihode, rashode i rezultat
ukupni rezultat pravnog lica
Poslovni prihodi predstavljaju najsigurnije prihode. Poto se veina poslovnog
prihoda formira po osnovu fakturisane, odnosno naplaene realizacije uinaka, faktori
poslovnog prihoda su koliine proizvoda i prodajne cene.
Analiza strukture poslovnih prihoda se svodi na analizu njihovih vrsta, pa se u tom
smislu trebaju izvesti konstatacije o ueu pojedinih vrsta prihoda npr. od prodaje,
zakupnina, subvencija, kompenzacija, itd. u poslovnom prihodu.
11

Takoe, poto se veina poslovnih prihoda formira na osnovu realizacije proizvoda,

treba analizirati da li ti prihodi dolaze sa domaeg ili inostranog trita. Analiza poslovnih
prihoda se vri i za preduzee u cijelini, po organizacionim jedinicama i po proizvodima.
Pojam rashoda obuhvata sve izdatke koji prate poslovanje preduzea, dele se na
poslovne, finansijske i vanredne. Njih ine poslovni i finansijski rashodi. Analizu rashoda
treba poeti sa izvoenjem konstatacija o obimu i dinamici rashoda tekue godine sa
rashodima prethodnih godina. Rast stope uea rashoda u ukupnom prihodu dovodi do
smanjenja poslovnog rezultata i ekonominosti poslovanja preduzea. Uee finansijskih
rashoda u ukupnim rashodima je uslovljeno stepenom zaduenosti i visinom kamate koja se
plaa na pozajmljene kredite. Uee vanrednih rashoda je indikator vanrednih aktivnosti
preduzea. Njihovo svoenje na nulu je znak pozitivnih trendova u ekonomiji preduzea.
Finansijski prihodi obuhvataju: prihode od kamata, realizovanih kursnih razlika i
dividendi, prihode ostvarene iz odnosa sa povezanim pravnim licimasa uzjamnim ueem i
sa drugim pravnim licima, kao i ostale finansijske prihode.

4.2. Prihodi
Prihodi nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obaveza i to onog
dijela koji e kasnije imati uticaja na promjene u visini (poveanju) kapitala. 4Do poveanja
imovine ili smanjenja obaveza dolazi iz raznih razloga. Neki se,pritom,pojavljuju
ee,redovito, aneki sporadino. Najei prihodi vezani su uz realizaciju poslovnih uinaka,
tj. proizvoda i usluga. Moemo rei da su prihodi prodajne vrijednosti poslovnih uinaka kao
i svi drugi oblici dobivenih naknada te drugi oblici poveanja imovine ili smanjenja obaveza
koji kao krajni efekat donose poveanje finansijkog rezultata. Ovisno o tome nastaju li
redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi se djela na redovne i vanredne.
Redovni prihodi se ostvaruju prodajom proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na
tritu. Redovni prihodi mogu nastati i prodajom trgovake robe ili pruanjem usluga,
zavisno od toga koja je priroda poslovanja nekog poslovnog subjekta.
To su zapravo poslovni prihodi koji se najee pojavljuju, gotovo svakodnevno i u
strukturi prihoda ine najvei dio. Sam iznos prihoda jednak je prodajnoj vrijednosti
realiziranih proizvoda, robe ili pruenih usluga.
4

Analiza finansijskih izvjetaja,K. ager i L.ager str.47.

12

Finansijski prihodi rezultat su plasiranja vika slobodno raspoloiva novca. Viak

novca preduzee moe uloiti u dionice, obveznice itd. ili ga moe jednostavno posuditi
onom kome je trenutno potreban. U svakom sluaju stie se pravo na odrenu naknadu kao
to je dividenda ili kamata koja predstavlj finansijski prihod. Pored tih naknada u finansijke
prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu
na neku stranu valutu.
Vanredni prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni
planirati ni predvidjeti. Najei vnredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne
imovine, prodaje sirovina,inventurnih vikova, otpisa obaveza kao i kod svih drugih
vanrednih oblika poveanja imovine ili smanjenja obaveza.

4.3. Rashodi
Rashodi ine negativnu komponentu finansijskog rezultata. Nastaju kao posljedica
troenja , odnosno smanjenja imovine ili poveanja obaveza. Nasuprot prihodima imaju
uticaja na smanjenje glavnice ili kapitala preduzea.5 Vrijednost rashoda ine vrijednosti koje
su morale biti utroene u poslovnom procesu (sirovine, materijali, maine, energija, ljudski
rad td.) koje su neophodne u stvaranju poslovnih uinaka. Vrijednost poslovnih uinaka,
proizvoda i usluga, izraena je u iznosu trokova koji su nastali u vezi sa stvaranjem tih
uunaka. Iznos tih trokova ini imovinsku poziciju jer pokazuje vrijednost poslovnog
uinka: gotovog proizvoda ili kupljene robe i iskazana je u poziciji zaliha koje susadrane u
bilansu. Naime, tek kada doe do prodaje proizvoda (robe), iznos trokova koji su bili
neophodni za sticanje tog proizvoda postaje rashod razdoblja. To je ulog u proces prodaje,
odnosno rashod je ona vrijednost koju iz tog procesa ostvarujemo.
Ukoliko su prihodi vei od rashoda , iskazujemo dobit,i obrnuto, ukoliko su prihodi
manji od rashoda, iskazujemo gubitak. Pred tih, najeih rashoda , u poslovanju preduzea
pojavljuju se i neki drugi neredoviti rashodi pa se analogno prihodima ukupni rashodi
ralanjuju i u izvjetajima prikazuju kao redovni i vanredni. Poslovni rashodi nastaju kao
posljedica obavljanja glavne djelatnosti preduzea.
Anlogno poslovnim prihodima redovito se pojavljuju , a ine ih trokovi sadrani u
prodanim proizvodima te ostali trokovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i sl.
5

Analiza finansijskih izvjetaja,K. ager i L.ager str.48.

13

Struktura poslovnih rashoda zavisi od vrste djelatnosti kojom se preduzee bavi i

metode obrauna trokova.
Finansijki rashodi ili rashodi finansiranja nastaju uglavnom posljedica koritenja
tueg novca. Iznos tih rashoda odraava uspjenost voenja finansijske politike preduzea, a
kao najei rashodi pojavljuju se kamate koje preduzee mora platiti kao naknadu za
koritenje tuih sredstava, negativne kursne razlike, korekcije vridnosti (smanjenje)
finansijskih plasmana i tome slino.
U vanredne rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, teko
se predviaju, ali ipak kao posljedicu imaju smanjenje vrijednosti imovine a poveanje
obaveza. Najei vanredni rashodi vezani su za razne vidove otuenja imovine, kazne, tete,
korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.

14

5. ZAKLJUAK
Finansijski izvetaji pruaju informacije o finansijskom poloaju, uspjenosti i
promjenama u finansijskom poloaju preduzea. Kompletan set finansijskih izvetaja
ukljuuje sljedee sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspjeha, 3) izvetaj o
tokovima gotovine, 4) izvetaj o promjenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijske
izvetaje.
Veoma znaajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnotea. Bilans stanja je
finansijski izvetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna,
odnosno na dan bilansiranja.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital
(pasiva) i nain investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na lijevoj, a pasiva na
desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne
oblike sredstava sa kojima raspolae preduzee, a pasiva predstavlja izvore odnosno
pripadnost sredstava preduzea.
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspjeha se sastavlja za odreeni izvetajni period u
kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvren dobitak ili gubitak.
Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u
vidu vie podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi, rashodi
i rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat. Meusobnim sumiranjem
rezultata podbilansa dobija se ukupni brutorezultat preduzea kao bruto-dobitak ili kao
bruto-gubitak u obraunskom periodu. To znai da preduzee u bilansu uspjeha moe iskazati
bruto-dobitak i bruto- gubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani
rashoda, a negativan finansijski rezultat

iskazuje na strani prihoda, ime se ostvaruje

bilansna ravnotea.
Bilans stanja i uspjeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji razliita finansijska
izvetaja. Prvi prua uvid u imovinsku situaciju i finansijski poloaj preduzea a drugi da
omogui uvid u to koliko je preduzee sposobno da ostvari zaradu.

15

6. LITERATURA
1. Dr Bogdan Mrdovi, Menadment raunovodstva, aak 2006. God.
2. Prof. dr Nataa Cvetkovi: Analiza poslovanja preduzea, Megatrend univerzitet
primenjenih nauka, Beograd, 2004. God.
3. Analiza finansijskih izvjetaja,K. ager i L.ager

4. http://sr.wikipedia.org

5. www.cekos.rs

6. www.racunovodstvo-porezi.org

7. www.mojknjigovodja.rs

8. www.capital.ba

16