U svojoj svakodnevici se Andreas oljan prvenstveno bavi temom gubitka: prekidom partnerstva,

razvodom braka, smru... No, njegovu pomo, navodi ovaj psihoterapeut iz Dsseldorfa, esto
potrauju i oni kojima se vlastiti ivot ini predobrim, prepozitivnim. I ista srea nas moe uiniti
nesretnim. Pogotovo ukoliko se odjednom dogodi previe lijepih dogaaja; ako dobijemo zanimljiv
posao, novog partnera u kojeg smo doista jako zaljubljeni, vjenanje ili povoljnu priliku za kupnju
nekretnine. Sve nam to moe jednostavno biti previe i tako moemo postati tuni, objanjava
oljan.
Srea je individualan osjeaj
U razgovoru za Deutsche Welle ovaj psiholog navodi primjer dvaju mukaraca, njegovih, kako kae,
pacijenata. Jedan od njih je ne svojom krivnjom doivio motociklistiku nesreu i od tada je oduzet.
U oljanovu ordinaciju je uao s osmijehom na licu, a kada ga je ovaj na kraju upitao koliko
procjenjuje svoj osjeaj sree na skali od jedan do est, mladi je odgovorio 4,1. Jedan drugi
pacijent, takoer mukarac koji je potraio oljanovu pomo, je na lutriji dobio pola milijuna eura.
No, ovaj dobitak je oito bio prevelik dogaaj. Na skali od jedan do est, on je svoj osjeaj sree
takoer oznaio brojem 4. To su jasni primjeri da je srea zapravo vrlo individualan osjeaj i da ju
vrlo razliito doivljavamo, navodi oljan.
Tuga je najee jedna zdrava reakcija
Prema miljenju psihijatra Rolanda Urbana, svi osjeaji nesree imaju neto zajedniko, a to je da
uzroci uvijek lee u dogaajima na koje ne moemo utjecati, bilo da je rije o bolestima, o smrti
bliske osobe ili nekom drugom gubitku. I taj se osjeaj poinje smanjivati u trenutku kada osoba
postane sposobna ili dobije mogunost da neto promijeni bilo kod sebe ili kod drugih, kae
Urban. On kao primjer navodi sluaj jedne ene koja ali za preminulim suprugom. No, u trenutku
kada se poela brinuti za nemonu susjedu, njezin osjeaj osobne nesree se umanjio. Osim toga,
uz ovaj socijalni angaman, uz ovu zadau postala je ivlja, a misli joj se nisu stalno kretale oko
teme vlastitog gubitka.
Meutim, ovaj psihijatar upozorava i na injenicu kako treba razlikovati osjeaj nesree, tugu od
psihikih poremeaja ili bolesti. Kada se osjeamo nesretnima, proivljavamo jedno doista bolno
iskustvo, no ovaj osjeaj nema nita zajednikog sa psihikim poremeajima ili pravim bolestima.
Mnogo puta ljudi kau da su nesretni i da pate od depresije. No, u pitanju moe biti neto sasvim
drugo, navodi Urban. On dodaje kako primjerice, pacijenti koji boluju od Alzheimerove bolesti, pate
od zaboravnosti i injenice da se sve manje snalaze u svijetu u kojem ive. Ovaj gubitak raznih
sposobnosti, ove pacijente ini nesretnima. No, zapravo je uzrok njihovoj tuzi demencija, odnosno,
Alzheimerova bolest, a tuga koju osjeaju sasvim normalna. Isto tako je normalno tugovati nakon
gubitka bliske osobe, to su sasvim normalne reakcije zdravih osoba, objanjava on. Urban meutim
dodaje kako se ne slae s dijagnostikim katalogom Amerikog drutva psihijatara, prema kojem je
svatko tko je due od etiri tjedna tuan zapravo depresivan. Na ovaj nain od zdravih inimo
bolesne, kae ovaj psihijatar.
I srea se moe nauiti

No, mnoge potekoe s kojima se sueljavamo u ivotu su vrlo esto zasnovane na odreenom
nainu ponaanja koji smo nauili jo u djetinjstvu. Rije je o nesvjesnim programima. Primjerice,
svjesno se esto alimo i kaemo da neto ne moemo uiniti, dok drugi to mogu. U takvim
sluajevima psihoterapija moe pomoi. Nakon nekog vremena se moe uvidjeti kako je rije samo
o programu koji onemoguava da neto moemo uiniti, navodi psihoterapeut Stephan Lermer. Isto
tako, mnogi tek u dubokim ivotnim krizama shvate da su uvijek ivjeli drugaije nego to su to
zapravo eljeli. Osim toga, mnogi krize u kojima se nalaze uzrokuju sami, tvrdi Lermer. On navodi
primjer jednog mukarca koji tuguje jer ga je supruga napustila. Desetljeima su ivjeli zajedno i
aranirali se s problemom da ona u seksualnom odnosu s njime ne moe doivjeti orgazam.
Jednoga dana, ona upoznaje uitelja tenisa i zakljuuje kako bi s njime mogla konano doivjeti
eljeni vrhunac. Njezin suprug reagira vrlo razumno i kae joj neka pokua. Eksperiment joj prui
ono to je prieljkivala i nakon dva tjedna, ena je napustila supruga..., pria Stephan Lermer.
Prema njegovom miljenju tuga i nesrea su sastavni dio ivota, ba kao to je tama jedan dio
svjetlosti. A potraga za vie sree u ivotu zapravo moe poeti tek kada poinjemo pronalaziti
sebe. Moramo poznavati svoje potrebe i elje. Moramo se pitati to zapravo elimo i to nam je
vano, kae ovaj psihoterapeut. Znanstvena istraivanja sree primjerice pokazuju da konzum sam
po sebi ne ini sretnim. Mogli bismo rei da je siguran put u nesreu ukoliko se usporeujemo s
drugima, dok je najvei izvor sree pomaganje drugima i ako pokuavamo druge uiniti sretnim,
kae Lermer.
Neko su mnogi sreu traili u vjeri, u religiji ili pak u romantinoj enji. No, to se u meuvremenu
promijenilo. Danas kaemo da se srea ne nalazi negdje daleko izvan nas, na nekom drugom kraju
svijeta, ve s druge strane due. Mi ju samo moramo otkriti. Zapravo se moe rei da je srea kao
radio-valovi. Oni su uvijek ovdje. Moramo samo biti podeeni na pravu frekvenciju i primiti je,
zakljuuje Lermer.