You are on page 1of 15

MATRICE ZADACI ( II DEO)

REAVANJE SISTEMA LINEARNIH ALGEBARSKIH JEDNAINA


Sistem od m jednaina sa n nepoznatih je najee uopteno dat sa:
a11x1 +

a12 x 2 + . . . + a1n xn b1

a21x1 + a22 x 2 + . . . + a2 n xn b2
.
.
.
am1x1 + am 2 x 2 + . . . + amn xn bm
Ovde su: x1 , x2 ,...xn nepoznate, brojevi aij su koeficijenti a b1 , b2 ,...bm su slobodni lanovi .
Iz ovog sistema mi izvlaimo tri matrice:
a11 a12 . . . a1n
a a . . . a
2n
21 22
.

A
je matrica sistema.
.

am1 am 2 . . . amn
a11
a
21
A .

.
am1

a12

a1n

a22

a2 n

.
.

.
.

am 2

amn

b1
b2
je proirena matrica sistema

bm

b1
b
2
B . je matrica sa slobodnim lanovima.

.
bm

Kada je A kvadratna matrica, to jest kada je broj jednaina sistema jednak sa brojem nepoznatih , onda takav sistem
nazivamo kvadratnim. Ako je i det A 0 onda je on Kramerovski.
Ako je B nula matrica, sistem je homogen. (desno su sve nule)
Ako B nije nula matrica, sistem je nehomogen. ( bar jedan slobodan lan nije nula)
www.matematiranje.com

x1
x
2
Koristei ove matrice, jasno je da sistem moemo zapisati kao : A X B gde je X . reenje sistema.

.
xm

Jo neki izrazi se upotrebljavaju esto , pa i njih da objasnimo:


-

jedinstveno reenje je kad sistem ima samo jedno reenje ( odredjen je)

kada sistem ima vie od jednog reenja kae se da je neodredjen

kada sistem ima reenja, bez obzira dal je jedno il beskonano mnogo njih, kae se da je reiv ( saglasan,
neprotivrean)

kada sistem nema reenja kae se da je nereiv ( nesaglasan, protivrean)

Teorema ( Kroneker- Kapeli) kae: ( vai za nehomogen sistem)

Sistem ima reenje ako i samo ako je rang matrice sistema jednak rangu matrice proirenog sistema, tj r ( A) r ( A)

Ako sistem ima maksimalan rang n, vai:


i)

reenje je jedinstveno ako je r ( A) r ( A) n

ii)

sistem ima beskonano mnogo reenja ako je r ( A) r ( A) n

esto se javlja problem kad posmatramo homogen sistem:

a11x1 + a12 x 2 + . . . + a1n xn 0


a21x1 + a22 x 2 + . . . + a2 n xn 0
.
.
.
am1x1 + am 2 x 2 + . . . + amn xn 0
Ovaj sistem uvek ima reenje (0, 0, 0,..., 0) . Ovo se reenje naziva trivijalno reenje.
www.matematiranje.com

Pitamo se kad sistem ima i netrivijalna reenja?


Homogen sistem ima netrivijalna reenja ako i samo ako je rang matrice sistema manji od broja nepoznatih .

Posledica ove teoreme je :


Ako u homogenom sistemu vai da je broj jednaina manji od broja nepoznatih, onda sistem ima netrivijalna
reenja.

Pre nego li krenemo sa zadacima, savetujemo vam da jo jednom proitate i prouite fajl matrice, a posebno deo vezan
za traenje ranga matrice.
ZADACI
1. Odrediti rang matrice u zavisnosti od parametra a.
2 1 a
A 3 5 0
1 4 1

Reenje:

Pre nego li krenete da pravite nule ispod glavne dijagonale, nije loe da parametar prebacimo da je u zadnjoj vrsti , na
krajnjoj desnoj poziciji. Zato emo najpre da zamenimo mesta I vrsti i treoj vrsti.
2 1 a 1 4 1
A 3 5 0 3 5 0 Sad pravimo nule na naznaenim mestima
1 4 1 2 1 a

3
2

4 1

5 0
1 a

III vrsta minus I vrsta pomnoena sa 2 ide u III vrstu


II vrsta minus I vrsta pomnoena sa 3 ide u II vrstu

1
1 4 1 1 4

A 3 5 0 0 7
3
2 1 a 0 7 a 3

Sad pravimo jo jednu nulu na mestu 0


0

4
7
7

3
a 3
www.matematiranje.com

Od IV vrste oduzmemo III i to upiemo umesto tree vrste.


1 1 4 1
1 4

A 0 7
3 0 7 3 Uoimo poziciju
0 7 a 3 0 0 a

1 4 1

0 7 3 .
0 0 a

1 4 1
Jasno je da ako je za a 0 , rang matrice 2, jer imamo matricu 0 7 3
0 0 0
1 4 1
A, ako je a 0 , rang matrice je tri, jer dobijamo matricu 0 7 3 , ija determinanta je razliita od nule, jer ako
0 0 a
se seate, vrednost determinante ove matrice je proizvod brojeva po glavnoj dijagonali: det A 1 (7) a

2. Odrediti rang matrice u zavisnosti od parametra a.

1
1
A
1

1
1
a
1

1
a
1
1

a
1
1

Reenje:
1

1
Pravimo nule na mestima A
1
a

1 1 a

1 a 1
.
a 1 1
1 1 1

II vrsta I vrsta na mesto II vrste


III vrsta I vrsta na mesto III vrste
IV vrsta I vrsta pomnoena sa a na mesto IV vrste

1
1
A
1

1
1
a
1

1
a
1
1

a 1
a
1
1
a 1 1 a
1 0
0

. Sad pravimo nule na mestima


1 0 a 1 0 1 a

1 0 1 a
0 1 a

1
0

1
0
a 1
1 a

1
a
a 1 1 a
0 1 a

0 1 a
www.matematiranje.com

Uoimo treu kolonu. U njoj ve ima nule koje nama trebaju. Zato emo zameniti mesta II i III koloni.
a 1
a
1
1
1
1
1
0
a 1 1 a 0 a 1 0 1 a
0
A

0 a 1 0 1 a 0
a 1 1 a
0

0 1 a 0
0 1 a 1 a
0 1 a
a
1
1
1
0 a 1
0
1 a
Dalje moramo napraviti nulu na uokvirenom mestu:
0
a 1 1 a
0

0
1 a 1 a
0
Saberemo IV i III vrstu i to upiemo na mestu IV vrste...
a 1
a
1
1
1
1
1
0 a 1 0 1 a 0 a 1 0
1 a

0
0
a 1 1 a 0
0
a 1 1 a

0 1 a 1 a 0
0
0
2(1 a )
0

Odavde je ve izvesno:
Ako je a 1 0 a 1 rang matrice je 4.
1
0
Ako je a 1 0 a 1 matrica postaje
0

1
0
0
0

1
0
0
0

1
0
pa je rang matrice 1.
0

3. Dokazati da sledei sistem ima netrivijalna reenja:

x 2 y z t 3u 0
3x 4 y 5 z 3t u 0
2 x 3 y 3 z 2t 2u 0
2 x 5 y z 2t 10u 0

Reenje:
www.matematiranje.com

Ovde nam je posao da dokaemo da je rang manji od maksimalnog mogueg ranga( to jest od 4) , jer je sistem
homogen i vai: Ako u homogenom sistemu vai da je broj jednaina manji od broja nepoznatih, onda sistem
ima netrivijalna reenja.

1
3
Uoimo matricu sistema:
2

2
4
3
5

1
5
3
1

1 3
3 1
2 2

2 10

3
Kao i obino, najpre pravimo nule na mestima
2
2

2 1 1

4 5 3 1
.
3 3 2 2
5 1 2 10

II vrsta - I vrsta pomnoena sa 3 ide na mesto II vrste


III vrsta - I vrsta pomnoena sa 2 ide na mesto III vrste
IV vrsta - I vrsta pomnoena sa 2 ide na mesto IV vrste
1

2 1 1

3 1 2 1 1 3

4 5 3 1 0 2 2 0 8

3 3 2 2 0 1 1 0 4

5 1 2 10 0 1 1 0 4

Sledee nule moraju biti na mestima:

1
0

2
2
1
1

1 1 3
2 0 8
1 0 4

1 0 4

III vrsta pomnoena sa dva minus II vrsta ide na mesto III vrste
IV vrsta pomnoena sa dva plus II vrsta na mesto IV vrste
1 2 1 1 3
0 2 2 0 8

Dobijamo matricu:
0 0 0 0 0

0 0 0 0 0
www.matematiranje.com

Jasno je da je rang ove matrice 2, to je manje od maksimalnog ranga, to jest , dokazali smo da sistem ima netrivijalna
reenja.
U sledeem primeru emo pokazati kako se ona trae...
4. U zavisnosti od parametra m diskutovati reenja sistema:

x 2 y 3 z mt 0
x 2 y (m 2) z 2t 0
x (m 1) y 3z 2t 0
mx 2 y 3 z 4t 0
Reenje:

Opet se radi o homogenom sistemu...


2
3
m
1
1
2
m 2 2

A
1 m 1
3
2

2
3
4
m
1

1
Pravimo nule:
1
m

2
m2 2
3
2
m 1
2
3
4
2

IIvrsta Ivrsta IIvrsta


IIIvrsta Ivrsta IIIvrsta
IVvrsta Ivrsta m IVvrsta

2
3
m 1
2
3
m
1
1

2
m 2 2 0
0
m 1
2 m

A
1 m 1
3
2 0
m 1
0
2m

2
3
4 0 2(1 m) 3(1 m) 4 m 2
m
Zamenimo mesta II i III vrsti...
m 1
m 1
m
2
3
2
3
2
3
1
1
m 2 2 0
m 1
m 1
2
0
2 m 0
0
2 m
A

1 m 1
3
2 0
m 1
0
2 m 0
0
m 1
2m

2
2
3
4 0 2(1 m) 3(1 m) 4 m 0 2(1 m) 3(1 m) 4 m 2
m

IVvrsta IIvrsta 2 IVvrsta


www.matematiranje.com

m 1
m
2
3
2
3
1

m 1
0
2 m 0 m 1
0
2 m

0
0
m 1
2 m 0
0
m 1
2m

2
0
3(1 m) 8 2m m 2
0 2(1 m) 3(1 m) 4 m 0
2
1
0 m 1
I jo da napravimo nulu na uokvirenom mestu:
0
0

0
0

3
0
m 1
3(1 m)

8 2m m 2
m
2m
2m

IVvrsta IIIvrsta 3 IVvrsta

m
m
2
3
2
3
1
1

0 m 1

0
2 m 0 m 1
0
2 m

0
0
m 1
2 m 0
0
m 1
2m

2
0
3(1 m) 8 2m m 0
0
0
14 5m m 2
0

Kao rang ove matrice mora biti manji od 4, da bi sistem imao netrivijalna reenja, na mestu
m
2
3
1
0 m 1
0
2m

0
m 1
0
2m

0
0
14 5m m 2
0

mora biti 0.

Dakle:
14 5m m 2 0
b b 2 4ac 5 52 4 1 (14)
m 5m 14 0 m1,2

2a
2
m1 2
2

m2 7

Postoje dve vrednosti za parametar m, za koje sistem ima netrivijalna reenja.


Moramo prouiti obe mogunosti.
www.matematiranje.com

za m 2
2
3
m
1
1
0 m 1
0
2 m 0

0
m 1
0
2 m 0


0
0
14 5m m 2 0
0

2 3 2
1 0 0
0 1 0

0 0 0

Iz tree vrste imamo 1 z 0 z 0


Iz druge vrste imamo 1 y 0 y 0
Iz prve vrste imamo

1x 2 y 3z 2t 0 x 2t 0 x 2t

Reenje je dakle ( x, y, z , t ) (2t , 0, 0, t )

gde je t R

za m 7
2
3
m
1
1 2 3 7
0 m 1
0
2 m 0 8 0 9

0
0
2 m 0 0 8 9
m 1

0
0
14 5m m 2 0 0 0 0
0
Iz tree vrste imamo -8 z 9t 0 8 z 9t z

9t
8

9t
8
18t 27t
Iz prve vrste imamo 1x 2 y 3 z 7t 0 x

7t 0
8
8
11t
8 x 18t 27t 56t 0 8 x 11t x
8
Iz druge vrste imamo

-8 y 9t 0 8 y 9t y

11t 9t 9t
Reenje je dakle ( x, y, z , t ) ( , , , t )
8 8 8
Zakljuak bi bio:

gde je t R

Za m1 2, m2 7 sistem ima samo trivijalna reenja (0,0,0,0)


Za m=2 sistem ima reenja ( x, y, z, t ) ( 2t , 0, 0, t )

gde je t R

11t 9t 9t
Za m= -7 sistem ima reenja ( x, y, z , t ) ( , , , t )
8 8 8

gde je t R
www.matematiranje.com

5. U zavisnosti od parametra a diskutovati reenja sistema:

ax y z 0
x ay z 2
x y az a
Reenje:

Ovde se radi o nehomogenom sistemu.


a 1 1
a 1 1 0

Matrica sistema je A 1 a a , a matrica proirenog sistema je A 1 a a 2 .


1 1 a
1 1 a a

U matrici proirenog sistema pravimo nule na ve opisani nain...


a

A 1
1

1 1 0

a a 2 najpre nule na ova dva mesta


1 a a

1
1
0
a 1 1 0 a

2
A 1 a a 2 0 a 1 a 1 2a
2
2
1 1 a a 0 a 1 a 1 a

a
1
1
0

2
0 a 1 a 1 2a jo ovde da napravimo nulu
0 a 1 a2 1 a2

0 a

1
1
1
1
0
a 1 1 0 a

A 1 a a 2 0 a 1 a 1 2a 0 (a 1)( a 1)
a 1
2a

1 1 a a 0 a 1 a 2 1 a 2 0
a (a 1)(a 2) a (a 1)(a 2)
0

Sad koristimo Kroneker Kapelijevu teoremu:


Sistem ima reenje ako i samo ako je rang matrice sistema jednak rangu matrice proirenog sistema, tj r ( A) r ( A)
Ako sistem ima maksimalan rang n, vai:
i)
ii)

reenje je jedinstveno ako je r ( A) r ( A) n


sistem ima beskonano mnogo reenja ako je r ( A) r ( A) n
www.matematiranje.com

10

a
1

Posmatrajmo 0 (a 1)(a 1)

0
0

a 1

a (a 1)(a 2)

2a
.

a(a 1)(a 2)
0

Da bi sistem imao jedinstveno reenje, rang sistema mora biti jednak rangu proirenog sistema.
Onda je jasno da na uokvirenim pozicijama NE SMEJU biti nule.
To je znai uslov da sistem ima jedinstveno reenje. a (a 1)(a 2) 0
Kako je svaka kolona vezana za po jednu nepoznatu, krenuemo od tree vrste, nai nepoznatu z, pa iz druge vrste nai
nepoznatu y i na kraju iz prve vrste nai nepoznatu x.
1
1

0
a

0 (a 1)(a 1)

a 1

2a

0
0
a (a 1)(a 2) a(a 1)(a 2)

trea jednaina:
a (a 1)(a 2) z a (a 1)(a 2) z 1 ,

naravno za a 0, a 1, a 2

druga jednaina:
(a 1)(a 1) y (a 1) z 2a
(a 1)(a 1) y (a 1) 1 2a
(a 1)(a 1) y 2a a 1
(a 1)(a 1) y a 1
y

1
a 1
y
a 1
(a 1) (a 1)

prva jednaina:
ax y z 0
ax

1
1
1 0 x
a 1
1 a

Dobili smo jedinstveno reenje: ( x, y, z ) (1,

1
1
,
)
a 1 1 a

Ali tu nije kraj zadatka...


Moramo ispitati i situacije kad je a 2 0 a 2

a 1 0 a 1
www.matematiranje.com

11

Za a 1
1
1

0
a
a 1 1 0
0 (a 1)(a 1)
0 0 0 2
a 1

2a

0
a(a 1)(a 2) a(a 1)(a 2) 0 0 0 0
0

Vrednost a 1 smo zamenili u dobijenoj matrici. Novonastala matrica nam govori sledee:
a 1 1
Rang sistema je 1, jer posmatramo samo 0 0 0
0 0 0
reenja.

a rang proirenog sistema je 2. Znai da ovde sistem nema

Za a 2
1
1

0
a
2 1 1 0
0 (a 1)(a 1)
0 3 3 4
2a

a 1

0
0
a (a 1)(a 2) a (a 1)(a 2) 0 0 0 0
Ovde je rang sistema jednak rangu proirenog sistema, tj r ( A) r ( A) 2 4, ali kako je rang manji od
maksimalnog ranga, sistem e imati beskonano mnogo reenja, odnosno : neodredjen je.
druga jednaina:
3 y 3 z 4
3 y 3z 4
y

3z 4
3

prva jednaina:
2 x y z 0
2 x
x

3z 4
z0
3

3z 2
3

Dve nepoznate, x i y, smo izrazili preko tree, preko z. Reenja su :

( x, y , z ) (

3z 2 3z 4
,
, z)
3
3

zR
www.matematiranje.com

12

6. U zavisnosti od parametra p, diskutovati i reiti sistem:

x 2 y 3z 5u 13
2 x 2 y z 3u 11
x y z u 3
2 x 2 y 2 z pu 3
Reenje:

Oformimo matricu proirenog sistema i radimo opisani postupak...


1
2

2
2
1
2

3
1
1
2

13
11
3

5
3
1
p

IIvrsta Ivrsta 2 IIvrsta


IIIvrsta Ivrsta IIIvrsta
IVvrsta Ivrsta 2 IVvrsta

1
0

2
-2
-1
-2

3
-5
-2
-4

5
-7
-4
p-10

1
0

2
-1
-2
-2

3
-2
-5
-4

5
-4
-7
p-10

13
-15
II i III vrsta zamene mesta
-10

-23
13
-10 IIIvrsta IIvrsta 2 IIIvrsta
-15 IVvrsta IIvrsta 2 IVvrsta

-23

1
0

2
-1
0
0

3
-2
-1
0

5
-4
1
p-2

13
-10
5

-3

Ispod glavne dijagonale smo napravili nule. Sad diskutujemo. Uoimo poziciju sa parametrom od koje nam zavisi rang
1
0
sistema:
0

2
-1
0

3
-2
-1

5
-4
1
p-2

13
1

0
-10
. Ako je ovde nula, to jest, ako je p=2,
5
0

-3
0

2
-1
0
0

3
-2
-1
0

5
-4
1
0

13
-10
5

-3

vidimo da je rang matrice sistema 3 a da je rang matrice proirenog sistema 4, a po teoremi Kroneker Kapelija tada
sistem nema reenja.
Dakle, da bi sistem imao reenja, mora da je p-2 0 p 2
www.matematiranje.com

13

Sad krenemo od etvrte vrste i traimo vrednosti nepoznatih...Evo da napiemo sve etiri jednaine:
x 2 y 3z 5u 13
y 2 z 4u 10
z u 5
( p 2)u 3

( p 2)u 3 u

iz prve vrste
iz druge vrste
iz tree vrste
iz etvrte vrste

3
p2

z u 5
z u 5
z

3
3 5 p 10
7 5p
5 z
z
p2
p2
p2

itd
Dobijamo reenje: u

3
7 5p
20 p 22
12(1 p )
,z
,y
,x
p2
p2
p2
p2

Evo jednog primera kako reiti sistem jednaina pomou inverzne matrice.
7. Reiti sistem:

x yz 9
x 2 y 3z 16
x 3 y 4 z 21
Reenje:

Iz zadatog sistema najpre izdvojimo matrice:


1 1 1
A 1 2 3
1 3 4

x
X y
z

9
B 16
21

Oformimo matrinu jednainu:


AX B
X A1 B
1
A1
adjA
det A
www.matematiranje.com

14

Sad radimo ceo postupak...


1 1 1

1 1 1 1 1

det A 1 2 3 1 2 3 1 2 8 3 3 4 9 2 1 , znai da postoji inverzna matrica


1 3 4 1 3 4 1 3

1 1 1
A 1 2 3
1 3 4
2 3
1 1
1; A21
1;
A11
3 4
3 4
A12

1 3
1 1
1; A22
3;
1 4
1 4

A13

1 2
1;
1 3

A23

A31
A32

1 1
2;
1 3

1 1
1;
2 3

1 1
2;
1 3

A33

1 1
1
1 2

1 1 1
adjA 1 3 2
1 2 1

1
adjA
det A
1 1 1 1 1 1
1
1
A
1 3 2 1 3 2

1
1 2 1 1 2 1
A1

X A1 B
1 1 1 9 9 16 21 4
X 1 3 2 16 9 48 42 3
1 2 1 21 9 32 21 2
4
X 3
2
Reenje je dakle: ( x, y, z ) (4,3, 2)
Vidite i sami da je ovaj postupak teak, pa ga primenjujte samo kad to od vas izriito trae
www.matematiranje.com

15

You might also like