3.11.2014.

Clausius Clapeyronova jednaina

Pri nekom proizvoljnom pritisku postoji samo jedna temperatura na

kojoj su u ravnotei dvije odreene faze iste supstance.
Tako, ravnotei vrste i tene faze odgovara temperatura mrnjenja
Tf, ravnotei tene i gasovite faze temperatura kljuanja Tb, a obje
ove temperature su odreene pritiskom sistema, p

Opti termodinamiki uslov za ravnoteu je jednakost

hemijskih potencijala supstance u dvije posmatrane faze:

Ako se pritisak u sistemu promijeni na novu proizvoljnu vrijednost

p + dp , faza a i faza b moi e da ostanu stabilne jedna pored druge,
samo ako se i temperatura promijeni na novu vrijednost T + dT.

3.11.2014.

Na primjer, na standardnom pritisku od 101,3 kPa tena voda je

u ravnotei sa vodenom parom na 100C; ako se pritisak u
sistemu promijeni na 120,7 kPa, tena voda i vodena para moi
e da budu u ravnotei samo na novoj temperaturi, 105C. To
znai da na pritisku od 120,7 kPa, temperatura kljuanja vode
iznosi 105C
Pri promjenama pritiska i temperature promijenie se i hemijski
potencijal supstance u fazama a i b na nove vrijednosti ma + dma,
odnosno mb + dmb
Termodinamiki uslov u novom stanju ravnotee bie:

Sreivanjem prethodnih jednaina dobije se:

Promjene hemijskih potencijala posmatranih faza u ravnotei, kao

funkcija promjena pritiska i temperature su:

3.11.2014.

Ova jednaina kvantitativno odreuje zavisnost pritiska na

kome se odigrava fazna transformacija od temperature, ili,
predstavljena u obliku reciprone vrijednosti, zavisnost
temperature transformacije od pritiska u sistemu.

Za faznu transformaciju iste supstance razlika molarnih

entropija faza, odnosno molarna promjena entropije
transformacije je:

Promjena entalpije koja prati

pretvaranje mola supstance iz faze a u
fazu b.
Poto za vrijeme transformacije sistem sa okolinom razmjenjuje
toplotu ali mu se temperatura ne mijenja, Db aHm se zove i molarna
latentna toplota transformacije
gdje je

Klapejronova jednaina se moe primijeniti na sve ravnotee faza

iste supstance: teno gasovito, vrsto teno, vrsto gasovito,
ili dvije kristalne modifikacije vrste supstance.

1. U sluaju ravnotee vrste i tene faze (ili dvije modifikacije

vrste faze) malu promjenu ravnotene temperature prati
velika promjena pritiska:

gdje su T1 i T2 temperature mrnjenja supstance na pritisku p1

odnosno p2.
Ista jednaina kod ravnotee dvije kristalne modifikacije sadrae
entalpije i molarne zapremine posmatranih modifikacija.

3.11.2014.

2. Kada se posmatra ravnotea tene i gasovite faze,

Klapejronova jednaina se moe napisati u obliku:

gdje su DvapHm promjena entalpije isparavanja, a Vm,g i Vm,l

molarne zapremine gasovite odnosno tene faze.
Zbog velike razlike u molarnim zapreminama pomenutih faza, u
veini sluajeva moe se uzeti da je Vm,g Vm,l Vm,g. Ako je pritisak
pri kome se posmatra ravnotea dovoljno nizak, moe se zapremina
izraziti zapreminom gasa u idealnom gasnom stanju: Vm = RT/p,
kada jednaina postaje:
ili
p je pritisak gasovite faze supstance koja je u ravnotei sa
tenom fazom i zove se napon para supstance.

Ova jednaina poznata je pod imenom Klauzijus-Klapejronova

jednaina.
Ista jednaina, kada se razdvoje promjenjive, glasi:

Promjena entalpije isparavanja sa porastom temperature opada, jer

to je via temperatura molekule u tenoj fazi imaju sve vie energije
i sa sve manje dodate energije mogu prei u gasovitu fazu.

Zavisnost promjene
entalpije isparavanja od
temperature

3.11.2014.

Na kritinoj temperaturi Tc, granina povrina tene i gasovite

faze nestaje i DvapH tu dostie vrijednost nula; na temperaturama
iznad Tc, transformacija gasovite faze u tenu je nemogua. Na
temperaturama koje su dovoljno udaljene od kritine take,
vrijednosti DvapHm su znatne a njihove promjene sa
temperaturom relativno male, te se u manjim intervalima
temperature DvapHm moe smatrati konstantom. U tom sluaju,
neodreeni integral gornje jednaine glasi:

ili