Professional Documents
Culture Documents
04 - Zastita Na Radu
04 - Zastita Na Radu
SADRAJ:
SADRAJ:................................................................................................................................. 2
1.ZATITA NA RADU OPENITO ....................................................................................... 3
1.1. ZNAAJ ZATITE PRI RADU..................................................................................... 6
1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZATITE NA RADU .................................................. 7
1.3. KRETANJE NA RADILITU........................................................................................ 9
1.4. TRANSPORT MATERIJALA ..................................................................................... 14
1.5. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE................................................................... 30
1.6. POAR I EKSPLOZIJE................................................................................................ 31
1.7. BUKA I VIBRACIJE.................................................................................................... 33
1.8. POMO I SAMOPOMO............................................................................................ 34
2. ZATITA KOD GRAEVINSKIH RADOVA.................................................................. 36
2.1. ZEMLJANI RADOVI................................................................................................... 36
2.2. ZIDARSKI RADOVI.................................................................................................... 41
2.3. TESARSKI RADOVI ................................................................................................... 46
2.4. ARMIRAKI RADOVI ............................................................................................... 64
2.5. RADOVI NA BETONIRANJU .................................................................................... 67
2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE............................................ 73
3. ZATITA KOD ZAVRNIH RADOVA............................................................................ 80
3.1. RADOVI NA OBLAGANJU........................................................................................ 80
3.2. FASADERSKI RADOVI.............................................................................................. 84
4. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ................................................................................. 92
4.1 Sredstva i oprema za zatitu glave ................................................................................. 92
4.2 Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica ......................................................................... 92
4.3 Sredstva i oprema za zatitu sluha.................................................................................. 94
4.4 Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje .............................................................. 95
4.5 Sredstva i oprema za zatitu ruku................................................................................... 96
4.6 Sredstva i oprema za zatitu nogu .................................................................................. 97
4.7 Sredstva i oprema za zatitu runog zgloba ................................................................... 97
4.8 Sredstva i oprema za zatitu trbunih organa ................................................................. 97
4.9 Sredstva i oprema za zatitu tijela .................................................................................. 98
4.10 Sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja............................. 99
4.11 Sredstva i oprema za zatitu od pada s visine ............................................................ 100
- U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna povrina i radni
prostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju.Ako u radnim prostorijama
vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veliina radne prostorije mora biti takva da na
svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m zranog prostora i 2 m slobodne
povrine poda.
Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika
- u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni
putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika.
Osiguranje istoe
-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajua
istoa.
Osiguranje potrebne temperature i vlanosti te ogranienje brzine kretanja zraka
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua mikroklima ija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua rasvjeta ija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu
- u svim radnim prostorijama za koje je utvreno da je to potrebno, mora se provoditi
propisano ispitivanje odnosno mjerenje buke ime se utvruje da li razina buke
udovoljava pravilima zatite na radu .
Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta
-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje
od tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta.
Osiguranje od djelovanja tvari i zraenja tetnih za zdravlje
- u svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvreno da je to potrebno, mora
biti provedena odgovarajua zatita od tetnih tvari i zraenja.
Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu
- svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i ureaja za
osobnu higijenu.Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju.
POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU
Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom
osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se posebna pravila zatite koja se odnose
na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka.
Posebna pravila zatite na radu sadre sljedee zahtjeve:
Poslovi s posebnim uvjetima rada
- na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvruju poslovi s
posebnim uvjetima rada to ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavaju
posebne uvjete glede dobi,spola,strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihike
sposobnosti.Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim
uvjetima rada ako prethodno nije utvreno da zaposlenik ispunjava posebne uvjete. Za
zaposlenike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada , moraju se u propisanim
rokovima provoditi lijeniki pregledi u ovlatenoj ustanovi.
Osobna zatitna sredstva
4
USTAV
OPI RADOVI
ZAKON O RADU
POSEBNI ZAKONI
USTAV
OPI RADOVI
ZAKON O RADU
POSEBNI ZAKONI
U ope zakone, koji su naznaeni u shemi, a koji na izravan ili neizravan nain ureuju
i pitanja zatite na radu, ubrajaju se:
ZAKON O DRAVNOM INSPEKTORATU (N.N., Br. 76/99)
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI (N.N., br. 1/97 i 129/00)
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (N.N.br. 94/01)
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. br. 102/98)
ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI (N.N. br. 162/98)
ZAKON O LISTI TJELESNIH OTEENJA (N.N. br. 162/98)
ZAKON O STAU OSIGURANJA S POVEANIM TRAJANJEM (N.N. br. 71/99)
ZAKON O NORMIZACIJI (N.N. br. 55/96)
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (N.N. br. 53/91, 3/94, 7/96)
KAZNENI ZAKON (N.N. br. 110/97)
Propisi posebnih zakona kojima se na izravan ili neizravan nain ureuju pitanja iz
zatite na radu:
ZAKON O ZATITI OD BUKE (N.N. br. 17/90, 26/93)
ZAKON O ZATITI OKOLIA (N.N. br. 82/94, 129/99)
ZAKON O ZATITI ZRAKA (N.N. br. 48/95)
ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUINAMA I PLINOVIMA ( N.N. br. 108/95)
ZAKON O ZATITI OD POARA (N.N. br. 58/93)
ZAKON O VATROGASTVU (N.N. br. 106/99 i 117/01)
ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU (N.N. br. 53/91 I 103/96)
ZAKON O VODAMA (N.N. br. 107/95)
ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI ( N.N. br. 97/93)
ZAKON O GRADNJI (N.N. br. 76/07)
ZAKON O RUDARSTVU (N.N. br. 27/91 I dalje)
ZAKON O PREKRAJIMA (N.N. br. 2/93 i dalje)
ZAKON O UMAMA ( N.N. br. 52/90 i dalje)
ZAKON O OTROVIMA (N.N. br. 27/99, 55/99)
ZAKON O ZATITI OD IONIZIRAJUIH ZRAENJA (N.N. br.105/99)
Ako smatrate da vam prilaz do mjesta rada nije siguran, zatraite da se rad na tom
mjestu privremeno obustavi.
Razliiti otri, iljasti i slini predmeti na gradilitu, kao to su limovi i ice, avli i sl.,
koji stre iz betonskih zidova, odnosno iz oplata ili drvene grae razbacane po tlu,
mogu ozlijediti radnika. Opasnost od ozljeda predstavljaju i
dijelovi armature koji stre, te polomljene cigle, staklo i
drugi kruti materijali, obino razbacani po tlu i po
transportnim putovima.
Da bi se sprijeile navedene opasnosti, svi takvi predmeti
moraju se odmah ukloniti, poravnati ili odsjei. Ako se po
transportnom putu ili na radnom mjestu nalaze razbacani
materijali otrih rubova, treba ih odmah ukloniti.
Kada primijetite otre ili iljaste predmete,
uklonite ih sami, odnosno obavijestite
o tome neposrednog rukovoditelja.
Opasnost od pada s visine postoji kod svih radnih podova, podova skela, prolaza i
prijelaza s jednog objekta na drugi, kod uspinjanja ili rada na ljestvama, rada na
krovovima, pojedinim etaama objekta itd. Radnik moe pasti i s dijelova gotovog
objekta, kao to su stepenice, balkoni, terase i slino. Kako bi se otklonila ova
opasnost, sva radna mjesta koja se nalaze na visini veoj od 1m od tla ili od nie
etae, moraju se zatiti postavljanjem zatitnih ograda, prihvatnih skela ili mrea,
odnosno radnici trebaju nositi zatitni pojas.
Zatitna ograda treba biti visoka najmanje 1m. Na zatitnoj ogradi moraju se nalaziti
najmanje 3 vodoravne preke. Gornja preka slui kao rukohvat i izravna zatita od
pada s visine. Srednja preka prua zatitu pri posrtanju i padu na radnom podu,
odnosno zatitu od pada kod rada u sjedeem ili ueem poloaju. Donja preka, tzv.
rubna daska zadrava nogu ako se radnik oklizne, a ujedno spreava pad materijala i
alata s visine.
10
Za zatitu od pada s visine na otvorenim dijelovima objekta ili skele kod radnih mjesta
na prihvatu tereta upotrebljavaju se prsobrani, to jest preke postavljene u visini
prsiju koje slue i kao rukohvat i kao zatita od izravnog pada s visine. Meutim,
prsobrani se smiju upotrebljavati samo uz uvjet da je radnik koji prihvaa teret vezan
zatitnim pojasom. Po zavrenom poslu prsobran treba zamijeniti odgovarajuom
zatitnom ogradom.
Nikada ne smijete raditi na prihvatu tereta kod prsobrana bez zatitnog pojasa, jer
postoji mogunost da vas teret povue, odnosno da se okliznete i padnete ispod
preke prsobrana.
Na radnim mjestima gdje se ne moe postaviti zatitna ograda, a postoji opasnost od
pada s visine, moraju se postaviti zatitne prihvatne skele ili mree.
Ako na takvom radnom mjestu, odnosno uz radno mjesto, nisu postavljene zatitne
prihvatne skele ili mree umjesto zatitne ograde, nemojte prihvatiti taj posao.
Za zatitu od pada s ljestava treba se drati odreenih pravila u pogledu postavljanja
ljestava, osiguranja od klizanja, te naina kretanja po ljestvama, uz uvjet da su ljestve
ispravne. Ljestve se moraju postaviti na vrstu podlogu pod kutom od 75 u odnosu na
podlogu.
11
prenosi na ramenima ili leima, a to su obino vree vapna ili cementa, najee
ve ima odreenu teinu koja iznosi 50 kg.
Takvi tereti smiju se prenositi na udaljenosti od najvie 60 m, uz uvjet da su
radnici uvjebani. Ako je transportni put u nagibu, ova udaljenost mora se
razmjerno smanjiti.
Za sigurno podizanje ili prenoenje predmeta potrebno je potovati
sljedee upute:
Procijenite od oka teinu predmeta.
Ako smatrate da je predmet preteak
za vae mogunosti, nemojte ga podizati,
ve zatraite pomo.
15
16
Kod dizanja vrea s platforme ili rampe pristupite vrei okrenuti leima, uhvatite vreu
za vor objema rukama, zabacite je na lea tako
da zadrite ravnoteu, kod prenoenja vrea
nagnite se malo naprijed.
Pri odlaganju vree na rampu ili platformu leima se pribliite rampi ili platformi i
pustite da vrea slobodno klizne dolje na rampu - platformu.
Kod odlaganja vree na tlo odmaknite desnu nogu, nagnite tijelo naprijed, lijevom
rukom povucite vreu, koja klizi po zgrenoj desnoj ruci, ili se pak sagnite i
istovremeno jednim zamahom stavite vreu na tlo.
Za transport teih sanduka, vrea ili baava upotrebljavajte runa kolica ili rudle.
Upotrijebite uvijek onu vrstu kolica koja je namijenjena teretu to ga upravo
transportirate.
Predmet u vrstoj ambalai ili krute predmete treba uvijek odlagati na podmetae,
kako bi se kod podizanja mogli dobro obuhvatiti rukama.
Ako rukujete predmetima otrih rubova ili
hrapave povrine, kao to su neke vrste
cigle, drvena graa neobraene povrine
i sl., nosite odgovarajue zatitne rukavice.
da se prednji kraj predmeta koji se prenosi uvijek podigne uvis kako se njime
ne bi ozlijedili drugi radnici.
Kod okretanja budite naroito oprezni kako ne biste
udarili nekog od prisutnih radnika. Najprije se osvrnite
oko sebe i tek tada pristupite okretanju predmeta koji
prenosite.
Dugake predmete koji se pri noenju savijaju, na
primjer ipke, armature, ponekad trebaju prenositi
najmanje dvojica radnika kako bi se sprijeilo
zapinjanje za predmete na tlu.
Prije nego krenete s takvim teretom, provjerite moete li nesmetano i bez zapinjanja
nastaviti s prenoenjem.
Materijal se moe prevoziti i kolicima. U tom sluaju kolica trebaju biti ispravna
i ne smiju se pretrpavati. Kolicima se ne mogu prevoziti dugaki predmeti, jer
e se zapinjati u prolazu ili e onemoguiti pristup rukohvatu.
Kolica treba uvijek gurati ispred sebe, a iznimno se mogu
vui uz uzbrdicu.
Za terete nepoznatog sadraja ili nepoznate teine, odnosno nepodesnih oblika,
radnici koji rade na transportu trebaju dobiti potrebne upute ili posebna prijevozna
sredstva, kao to su kolica, saonice, hvataljke itd. Rukovanje gorivom smije se
povjeriti samo posebno osposobljenim i za to odreenim osobama.
Kako bi se sprijeilo klizanje, posrtanje ili zapinjanje kolicima za vrijeme transporta,
prije nego se pristupi transportu treba urediti transportni put koji ne smije biti strm
i neravan.
Za transport tereta kolicima transportni put treba biti od
preklopljenih mosnica.
Predmeti koji nisu dobro uvreni, osigurani ili poloeni mogu pasti i izazvati
razliite ozljede i oteenja, ovisno o visini s koje padaju. Predmeti mogu pasti
i prilikom transporta, odnosno prijevoza kolicima. Opasnost predstavljaju i loe
sloeni ili odloeni predmeti i materijali. Graevinski materijal koji nije dobro
sloen, odnosno uskladiten, lako se moe zaruiti. Isto tako, nasumce i bez
19
rada odloeni predmeti uz radna mjesta ili prolaze mogu pasti i ozlijediti
radnike koji se kreu ili rade u blizini.
Uklonite iz svoje blizine, odnosno s mjesta gdje radite, sve
predmete koji su nestabilni i lako bi se mogli sruiti. Sve
uskladitene materijale sloite i osiguranje od ruenja. Ako
je potrebno, zatraite o tome upute od neposrednoj voditelja.
Opasnost predstavljaju predmeti koji padaju s visine. Do pada predmeta s visine
dolazi takoer zbog nepravilnog odlaganja materijala, preoptereenja pojedinih
radnih podova na visini, zatim prilikom ruenja objekata, ienja objekata,
prijenosa tereta iznad glava radnika itd. Navedene opasnosti mogu se otkloniti
izvedbom odgovarajuih rubnih dasaka na radnim podovima, izvedbom zatitnih
nadstrenica, uporabom zatitnih kaciga i drugim mjerama.
Zatitnu kacigu nosite u svakoj prilici. Nastojite se
naviknuti stalno nositi kacigu jer vas ona moe uspjeno
zatititi od pada predmeta s visine, bonih udaraca, pa
ak i od sluajnog dodira glave s ureajima pod
naponom.
Donja rubna daska zatitne ograde mora se postaviti na
radnom podu, kako bi
se sprijeio pad materijala s visine. Ova daska mora biti visoka najmanje 20 cm.
Ako primijetite da na radnom podu na visini nedostaje rubna
daska, upozorite na to neposrednoj voditelja, a ispod toga
mjesta nemojte raditi.
Opasnost od pada predmeta s visine pojavljuje se i pri radovima u iskopu. S
visine moe pasti materijal odloen uz rub iskopa i prireen za graenje u
iskopu, zatim iskopani materijal, a moe doi i do obruavanja ili zaruavanja
zemlje.
Ako ete obavljati radove u iskopu, najprije
provjerite jesu li stranice iskopa osigurane.
Materijal koji ete upotrebljavati za rad u
iskopu odloite na udaljenosti od najmanje
50 cm od ruba iskopa. Izbjegavajte ubacivanje
materijala u iskop, jer e se materijal otetiti,
a uvijek postoji opasnost da ozlijedite druge
radnike. Umjesto toga upotrijebite korita za
sputanje materijala.
Kod prebacivanja materijala na visinu takoer postoji opasnost od pada
predmeta koji se dobacuju rukama. Najee se tako dobacuju cigle,
spojnice, razliiti alati itd.
20
gotovih konstrukcija, kod rada s tekuim tvarima, pri strojnoj obradi materijala
itd. U svim navedenim sluajevima kao uinkovito zatitno sredstvo mogu se
upotrijebiti titnici za oi i lice, zatitne naoale, a djelomino i zatitne kape
sa titnikom - iltom.
Ovisno o vrsti estica koje odlijeu odaberite i upotrebljavajte
odgovarajue osobno zatitno sredstvo.
Nezgode koje nastaju kod odlijetanja kamenja iz drobilica za kamen, pri padu
materijala s transportnih traka, pucanju i odlijetanju dijelova strojeva i slino,
u pravilu se rjeavaju ispravnom konstrukcijom stroja ili ureaja, odnosno
osiguranjem ugroenog prostora.
Predmeti ili dijelovi ureaja koji se pokreu, takoer, predstavljaju opasnost
pri radu. Sva transportna sredstva na mehanizirani pogon, koja se kreu
gradilitem, stalan su izvor opasnosti. Stoga se transportna sredstva, to jest
vozila, moraju kretati samo utvrenim transportnim putovima. Svako kretanje
unazad ili kretanje po nestabilnim kosinama ugroava ivote radnika koji se
nalaze u blizini.
Ako radite u blizini transportnog puta, odmaknite se
na udaljenost kod koje vas vozilo ne moe zahvatiti.
Prilikom istovara materijala iz vozila obustavite rad
ako se istovar obavlja u vaoj neposrednoj blizini.
Oslukujte umove motora i vodite rauna o tome
da se vozila iz bilo kojeg razloga mogu kretati i
unazad.
Strojevi za obradu, preradu i pripremu graevnog
materijala moraju biti izvedeni i opremljeni tako da
njihovi ureaji za prijenos gibanja ili strojni alati u podruju radnog postupka budu
stalno zatieni od nekontroliranog sluajnog dodira ruku radnika koji rukuje strojem ili
se kree u njegovoj blizini. Istovremeno, ti strojevi trebaju biti tako opremljeni da ne
postoji mogunost zahvaanja odjee radnika.
Na opasnim mjestima trebaju biti postavljene odgovarajue zatitne naprave u obliku
poklopaca, pokrova, reetaka, mrea i sl.
Zatitne naprave ne smiju se skidati za vrijeme rada stroja. To je doputeno
samo rukovateljima ili radnicima koji rade na odravanju stroja, i to prilikom
popravaka, na osnovi naloga neposrednog voditelja i u drugim slinim
okolnostima, pod uvjetom da se stroj potpuno zaustavi, iskljui i osigura od
neeljenog putanja u rad.
Ako primijetite da stroj ili ureaj kojim trebate rukovati nije opremljen,
odnosno zatien na odgovarajui nain pa postoji opasnost da se ozlijedite,
nemojte zapoeti s radom.
Razni pokretni dijelovi samohodnih strojeva, dizalica i drugih ureaja za
rad predstavljaju opasnost od ukljetenja i prignjeenja. Do ukljetenja
22
23
27
28
31
32
VIBRACIJE
tetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik na radu dolazi u dodir. Pritom
se u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se da najtetnije djeluju
vibracije s frekvencijom izmeu 40 i 125 Hz, naroito ako im amplituda iznosi vie od
100 mikrometara.
tetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu, odnosno od
stranjice po tijelu, npr. sjedenje profesionalnog vozaa na sjedalu teretnog motornog
vozila.
tetno djelovanje na ake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo, npr.
dranje na radu ruke udarne builice.
Izvori vibracija mogu biti:
- strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju to se prenosi na temelje ili podlogu, a
odatle na ostale strojeve, objekte i dr. Do ovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela.
33
35
37
38
39
40
Mlaznica mora biti udaljena od zida najmanje oko 1,5 m. Ako se priblii zidu,
pojaat e se prskanje i odbijanje estica od zida.
Doe li do kvara na dovodnim cijevima, o tome
treba odmah obavijestiti
rukovatelja stroja.
45
Umjesto inae izvoenih tekih cijevnih skela, postavljanja fosni, uvrivanja zatitne
ograde, danas koristimo oplate kompletirane sa postoljem ve spremnim za
betoniranje, oplate sa mogunou brzog montiranja konzolnih skela za betoniranje, te
raznih konzola i stupova ograde za bonu zatitu kod stropnih oplatnih sistema.
47
Kod postavljanja skela osnovno je pravilo da se radnik koji prvi stupa na do tada
nezatieno mjesto osigura zatitnim pojasom, da za uspinjanje upotrijebi ljestve,
te da stoji na njima, a ne na cijevima skele ili na uski gredama.
Na jednoj mosnici moete stajati privremeno, dok ne postavite ostale mosnice radnog
poda; po jednoj mosnici nipoto ne smijete hodati.
Na ljestve se mogu poloiti i privrstiti klupice s kukama za zakvaivanje, pa
se na taj nain moe dobiti maleni podest. Radnik koji privremeno radi s tog
podesta mora se takoer vezati zatitnim pojasom za vrsto uporite.
im ste na skeli postavili radni pod propisane irine, odmah
postavite zatitnu ogradu, a tek nakon toga ponite s nastavljanjem
stupova nosaa i spajanjem ostalih dijelova konstrukcije. Sav
potreban materijal primajte s donje etae. Zatitni pojas, odnosno
spojno ue, nemojte osloboditi sve dok niste do kraja postavili
zatitnu ogradu sa svim elementima popune.
Budui da je kretanje zatitnim pojasom i spojnim uetom dugim svega 150 cm
oteano, na skeli se moe po duini napeti elino ue za koje se mogu zakvaiti
spojna ueta. Isto tako, moe se u povoljnim situacijama upotrebljavati elino
spojno ue s bubnjem za namatanje i s automatskom konicom.
48
Nogari se smiju postaviti najvie u dva reda jedan iznad drugog, s tim da visina radnog
poda gornje skele ne bude na visini veoj od 4 m od tla ili nie etae.
52
54
Metalne skele ili cijevne skele izrauju se od beavnih cijevi raznih duina,
specijalnih trnova i spojnica. Ravne neoteene cijevi polau se na podloene
ploice, a podloene ploice prikuju se avlima na podnu mosnicu.
Ako podloena ploica ima rupu, avao
zabijte kroz tu rupu. Ako je nema, avao
pribijte i presavijte preko ruba podloene
ploice. Na taj nain sprijeit ete klizanje
i pomicanje cijevi po mosnici ili podlozi.
Cijevi se nikada ne smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to jesu li postavljene na
podloenu ploicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem trnova i stezanjem
spojnicama.
Svaki spoj koji je izveden samo sa spojnicom bez trna nije
ispravan i veoma je opasan. Improvizacije, umetanje drvenih
trnova i klinova umjesto metalnih, nisu doputene. Ako na
gradilitu nema dovoljno trnova, skelu ne treba raditi.
Spojevi cijevi moraju se izvodit naizmjenino kako bi se izbjegao oslabljeni
presjek, to jest tako da se, na primjer, za dva susjedna stupa - nosaa odaberu
prve cijevi razliite duine kako spoj ne bi bio na istoj visini. U nastavku se zatim
mogu odabirati cijevi iste duine.
Za stupove - nosae uvijek odaberite to due cijevi, kako bi
se smanjio broj nastavaka, jer je tada cijela skela vra i
stabilnija.
Razmak izmeu stupova nosaa u horizontalnom smjeru, okomiti razmaci
izmeu uzdunih cijevi, te poprenih cijevi radnog poda, odreuje se projektom.
Meutim, u praksi se esto primjenjuju slijedee mjere:
55
Doputeno
optereenje
(kg/m)
Vrsta skele
Skele za
odravanje
objekata i
popravke
Uzduna
ukruenja
Poprena
ukruenja
60
300
350
150
Skele za
bukanje
200
240
300
120
Skele za
zidanje
300
200
300
100
58
Tesarski alat kao sjekire, pile, dlijeta i sl. naroito je opasan zbog otrih
reznih ploha. Tesarske sjekire raznih oblika s ravnim i zaobljenim rezom
moraju biti uklinjene i dobro naotrene. Neuklinjen alat lako moe ispasti.
Ako je sjekira tupa, ona nee zasjei drvo ve e se odbiti, pa pri tom
postoji opasnost od ozljeda.
Sjekire prenositi u konim tobolcima. Za
vrijeme rada ne odlaite ih na tlu s otricom
prema gore, niti na mjesta iznad glave. Ako
trupce obraujete tesanjem, zatitite noge
konim potkoljenicama.
Rune pile za obradu profila i ljebova uvijek moraju biti otre i s odvrnutim
zupcima. Svaka runa pila mora imati ispravno oblikovanu glatku ruicu.
Runa pila za rezanje balvana takoer mora biti otra, a obje ruice
pravilno oblikovane, te dobro usaene u pilu.
Pile prenosite i odlaite uvijek samo u odgovarajue kutije
ili tobolce.
Runa bila za obradu dasaka i oble drvene grae, koja se sastoji od okvira,
konopca i lista pile, takoer mora biti otra i s odvrnutim zupcima. Nakon rada
zupce na listu pile treba okrenuti prema okviru.
Tesari koji rade na postavljaju ili skidanju cijevnih skela upotrebljavaju
kljueve za stezanje spojnica. Budui da se radi na visini, pad alata moe
biti opasan za radnike koji se nalaze ispod skele ili u blizini skele.
Kljueve za stezanje spojnica veite oko zgloba ake da vam
ne ispadnu. Kljueve nemojte nastavljati polugama ili cijevima,
jer tako postignutom silom moete slomiti glavu vijka.
Kod tesarskih radova u novije vrijeme esto se upotrebljava pitolj za
upucavanje avala s eksplozivnim punjenjem koji moe biti veoma opasan
ako se njima nestruno rukuje, ili ako nije opskrbljen odgovarajuim zatitnim
kapama. To ustvari vatreno oruje moe teko ozlijediti kako radnika koji njime
rukuje, tako isto i okolne radnike koji se nau na radu u neposrednoj blizini.
Zbog toga treba upotrebljavati samo ispravne pitolje s osiguraem koji
iskljuuje mogunost nepredvienog ispaljivanja, te s zatitnim kapama
odgovarajueg oblika za razliite radne situacije, u svrhu zatite pri
eventualnom skretanju avala od eljene putanje.
Upotrebljavajte pri radu samo one zatitne kape na pitolju za upucavanje avala koje
odgovaraju vrsti rada kojega obavljate.
59
Pitoljem mogu raditi samo one osobe koje poznaju siguran postupak pri
radu, te sve opasnosti i mjere zatite.
Ne upotrebljavajte pitolj ako niste sigurni kako se njime
rukuje. Za upute obratite se vaem voditelju.
Pri radu s pitoljem postoji opasnost od sluajnog opaljivanja, pa se zbog
toga cijev nikada ne smije usmjeriti prema ljudima. Osim toga, rukovatelj
mora voditi rauna o tome da neovlatene osobe ne smiju upotrebljavati
pitolj. Zbog toga se pitolj, njegov pribor, naboji i avli moraju uvati i
transportirati u specijalnim sanducima koji se mogu zakljuati. Za zatitu
od estica koje pri radu s pitoljem mogu upasti u oko trebaju se nositi
zatitne naoale, a za zatitu sluga od prekomjerne buke pri opaljivanju,
titnik za zatitu sluha.
Pri punjenju cijev pitolja nemojte nikada usmjeriti prema
sebi ili prema drugim osobama, ve uvijek od sebe, koso
prema dolje. Napunjeni pitolj ne ostavljajte bez nadzora.
Pri radu nosite zatitne naoale i titnik za zatitu sluha.
Za zatitu okolnih radnika potrebno je ograditi prostor na kojem se radi
s pitoljem, a na prilaze tom prostoru postaviti plou upozorenja s tekstom:
Pozor, ovdje se puca pitolje za ispaljivanje avala, ulaz i prolaz
strogo zabranjen.
Ne upotrebljavajte pitolj u prostoru gdje je doputen pristup drugim osobama.
Pri radu se upotrebljava i prenosiva elektrina kruna pila, kod koje naroitu
opasnost predstavlja alat koji rotira. Ako radnik doe u dodir s rotirajuim listom
pile, on moe biti teko ozlijeen. Da bi se to je mogue vie sprijeile nezgode,
list pile mora biti zatien na propisani nain.
Prenosivu elektrinu krunu pilu nemojte upotrebljavati ako
nije opremljena vrstom zatitnom kapom iznad podlonog
stola i pominom zatitnom napravom ispod podlonog stola
koja prekriva list pile i kada pila nije u pogonu.
Velika opasnost postoji i od iskakanja pile iz reza, odnosno vraanje pile
prema radniku. Da bi se sprijeile ove opasnosti, krune pile moraju biti
s donje strane opremljene razdjelnim klinom koji vodi list pile i spreava
ukljetenje, a prema tome i povratni udar.
Ne upotrebljavajte prenosivu elektrinu krunu pilu ako nije
opremljena razdjelnim klinom.
Pri radu s krunom pilom pojavljuje se opasnost od izravnog dodira ruke
radnika i lista pile. Ova opasnost spreava se postavljanjem zatitne kape
iznad lista pile.
60
Radnici koji rade na krunoj pili mogu se ozlijediti na listu pile ako nije zatien i s
donje strane radnog stola. Opasnost predstavlja i mjesto ukljetenja kod klinastog
remenja koje nije u zatvorenom kuitu ili ispod pokrova od mree.
Prije nego ponete raditi na pili, provjerite jesu li na spomenutim
mjestima postavljene zatite naprave.
Nezgode pri radu s krunom pilom mogu se izbjei i pravilnim radnim
postupcima. Na primjer, list pile ne smije se zaustavljati rukom ili komadima
drveta, pila se mora istiti samo posebnom metlicom, a radnik mora uvijek
stajati malo ukoso kako bi izbjegao eventualni povratni udar predmeta koji
se obrauje.
Pri radu s tranom pilom pojavljuje se opasnost od dodira ruku s dijelom pile
koji se smatra radnim dijelom. Opasnost se izbjegava zatiivanjem dijela
trake iznad predmeta koji se obrauje. Ista opasnost pojavljuje se i na dijelu
trake koji nije u podruju radnog postupka. Taj ostali, neaktivni, dio trake mora
biti potpuno zatvoren.
Prije poetka rada provjerite da li je
traka pile zatiena po cijelom obodu,
osim na dijelu kojim se ree, jer se time
postie zatita od dodira, ispadanja trake
s kotaa, te odlijetanja.
Zatitnu napravu na mjestu gdje se ree
namjestite tako da se donji rub naprave
nalazi neposredno iznad predmeta kojeg
reete.
Radnici koji rade na tranoj pili, ili se nalaze u njezinoj blizini, izloeni su i opasnostima
da ih zahvati kota, naroito ako je izveden s rebrima. Da
se to sprijei, cijeli kota se mora zatititi, odnosno postaviti u zatvoreno
kuite.
I kod trane pile postoji opasnost od odlijetanja estica u oi i lice.
Odlijeu estice piljevine, ali postoji i mogunost odlijetanja zubaca pile.
Zupci pile pucaju i ispadaju ako se traka namjesti tako da su joj zupci
na kotau.
Kod namjetanja trake, zupce trane pile ostavite izvan
kotaa, a traku dobro zategnite. Pri radu nosite titnike
za oi i lice.
62
63
kojima e ipke kliziti. Bez obzira na sve mjere zatite, pri radu
u iskopu nosite i zatitnu kacigu.
Armirai koji rade na ugradbi armature u oplate moraju se pri radu kretati svim
pomonim konstrukcijama na gradilitu, a za obavljanje posla ponekad im je
potreban odgovarajui radni pod postavljen iskljuivo za njih.
Nipoto se ne uspinjite po armaturi, jer se lako moete
okliznuti, odnosno moete povui armaturu i pasti sami
ili zajedno s njom.
Ako odjea armiraa zapne za stree dijelove armature, to moe dovesti
do pada, posjekotina ili drugih ozljeda. Stoga krajevi rukava i nogavica na
hlaama moraju biti podvijeni i stegnuti, a odijelo ne smije biti poderano.
O ispravno poloenoj i zatienoj armaturi esto ovisi i sigurnost drugih
radnika na gradilitu. Ako armatura nije poloena na podmetae, ako je
savijena, pa se ne nalazi u zoni predvienoj statikim proraunom,
prilikom skidanja oplate moe doi do ruenja cijele konstrukcije. Da bi
se ove nezgode izbjegle, armatura se mora postavljati na podmetae od
betonskih kockica, plastinih koluta itd., a po poloenoj armaturi ne smije
se dopustiti kretanje niti transport.
Ako se preko poloene armature mora prenositi ili prevoziti
neki teret, zahtijevajte da se iznad armature na posebnim
stupcima postavi odgovarajui radni pod.
Osim navedenih opasnosti armirai su izloeni i opasnostima od elektrine
struje pri podizanju, prenoenju i odlaganju dugih ipki kojima bi mogli
dodirnuti vodove pod naponom. Isto tako, ako su duge ipke armature
odloene uz vod visokog napona, postoji mogunost stvaranje tzv.
"induciranih napona".
Kada prenosite i odlaete ipke, provjerite da li postoji
opasnost da one zapnu za gole zrane vodove. U blizini
vodova visokog napona ne odlaite ipke armature. Ako
su tamo ve odloene, pa ih treba podii, zatraite da ih
prethodno ispita deurni elektriar.
66
69
70
Pokretanje motora na tekue gorivo okretanjem ruice moe biti veoma opasno
ako se ruica povrati, ispadne ili ostane u zamanjaku, a stroj pone raditi. Zbog
toga treba uvijek upotrijebiti ispravne ruice s drkom.
Pri runom pokretanju motora pomou ruice prste postavite
tako da su svi na jednoj strani ruice. Ruicu za pokretanje
okreite odozdo prema gore, nipoto obrnuto.
Kod mijealica na pogon tekuim gorivom moe doi do poara goriva zbog
prinoenja otvorenog plamena spremniku za gorivo, prolijevanja goriva u
blizini mijealice i sl.
U blizini ovakve mijealice treba se nalaziti aparat za gaenje
prahom. Ako aparata nema, obavijestite o tome neposrednog
voditelja.
Radnici koji prihvaaju beton i utovaruju ga u kolica, vozila, u kante ili koare,
izloeni su i opasnostima od prskanja estica betona u oi. Svi radnici koji rade
na posluivanju mijealice, kao i rukovatelj mijealice, izloeni su opasnostima
od udisanja cementne praine, pada cementa u oi i sl.
Za zatitu od navedenih opasnosti nosite titnike za oi i lice
od nepropusnog materijala, te respiratore za zatitu dinih
organa.
Rukovatelji i radnici na posluivanju mijealica izloeni su i opasnostima od
zaruavanja loe deponiranog agregata. Te opasnosti izbjegavaju se samo
solidnom izvedbom pregrada i boksova.
Rukovatelji betonske mijealice stoje esto i dugo na vlanom tlu, pa im se
za rad moraju staviti na raspolaganje gumene izme.
Radnik koji rukuje mehanikom lopatom izloen je opasnostima od
elektrine struje, spoticanja i pada, te opasnostima od zaruavanja agregata.
Spomenute opasnosti mogu se otkloniti amo pravilnom tehnikom rukovanja.
Mehanikom lopatom zahvaajte samo odgovarajue koliine
agregata. Materijal nipoto ne potkopavajte, jer e se lako
zaruiti. Povremeno provjeravajte da li se elino ue i
elastini kabel za dovod elektrine struje namataju, odnosno
da li negdje zapinju. Ako primijetite bilo kakav kvar, odmah
prekinite rad i o tome obavijestite neposrednog voditelja.
Vibratori za beton, bez obzira na tip i mogunost uporabe, moraju biti tako
opremljeni da su im svi ureaji za prijenos gibanja zatieni poklopcima i
pokrovima, odnosno da su smjeteni u zatvoreno kuite.
71
73
74
l
Ako se branik postavlja na sredinu ceste tako da razdvaja smjerove vonje, tada mora
biti postavljen po jedan svjetlosni znak na oba kraja branika.
Kada opseg poslova zahtijeva da se cesta zatvori za promet, tada se branik postavlja
itavom irinom ceste. Branik se mora oznaiti s najmanje tri svjetlosna znaka. Jedan
se postavlja u sredinu, a druga dva na krajeve branika.
75
Za zatitu od pada radnika s razine tla u bunare, ahtove, jame i sl. Moraju se postaviti
zatitne ograde. Zatitne ograde koje tite od pada u dubinu postavljaju se uz otvore u
tlu koji su dublji od 1 metra. Zatitna ograda mora ispunjavati odreene zahtjeve u vezi
konstrukcije, naina izvedbe i materijala. Zatitne ograde mogu biti drvene, metalne i
iane.
Radnici koji rade na javnoprometnim povrinama duni su za vrijeme rada nositi prsluk
ute (ili naranaste) boje s prugama od reflektirajueg ili fluoroscentnog materijala, a u
ljetnim mjesecima odgovarajui pojas i odgovarajuu kapu s prugama od
reflektirajueg materijala.
76
77
78
79
80
namjesti ispravno razdvojni klin kako ne bi dolo do vraanja komada. Klin mora biti
udaljen 3-10 mm od zuba pile. Visina klina mora biti u visini zuba pile
nakon iskljuenja stroja list pile ne zaustavljaj rukom ili drvetom, nego konicom. Ako
stroj nema konice treba ekati da se list pile zaustavi sam.
Prije postavljanja lista pile pregledaj da li nije oteen. Oteen list pile ne smije se
postaviti na strojevi. Za vrijeme potiskivanja komada, ruke moraju biti van zahvata lista
pile. Palci moraju biti stisnuti uz aku
Ne radi na stroju ako nije ispravno uzemljen ili ako mu je neispravan prekida
s
Runi alati
Za radove na oblaganju podova, zidova i stropova koristi se brojni runi alat koji
predstavlja specifine izvore opasnosti.Najee ozljede kod rada s runim alatom su
udar alatom, posjekotine uslijed otrih dijelova, povrede oka zbog odlijetanja estica,
materijala i sl. Nesree se najee dogaaju zbog:
upotrebe neispravnog alata
upotrebe alata u pogrene svrhe
neispravnog naina rada
neispravnog odlaganja i prenoenja alata
Da se ne bi upotrebljavao neispravni alat, potrebno ga je stalno odravati. Kontrolu
ispravnosti obavljaju alatniari ili skladitari koji izdaju alat. Sam radnik duan je
takoer prije poetka rada prekontrolirati da li sa svojim alatom moe sigurno raditi.
Ukoliko primijetite da vam je alat oteen ili na bilo koji drugi nain neispravan, odmah
ga zamijenite ispravnim i sigurnim.
Kod ostalih uzroka mjere zatite se svode na siguran postupak radnika, tj. da uvijek
upotrebljava alat u ispravne svrhe, koristei kod toga osobna zatitna sredstva:
zatitne naoale (za zatitu od leteih estica)
zatitne rukavice ( za zatitu ake od mehanikih udaraca, posjekotina, povrinskih
ozljeda)
82
83
86
Loe postavljene ljestve mogu se prevrnuti ili klizati. Ljestve se ne smiju postaviti
previe uspravno, ali ni previe koso. Poeljno je da se ljestve veu na gornjem i
donjem kraju za neku konstrukciju: Da se sprijei klizanje, ljestve se mogu izvesti i s
posebno opremljenim papuama.
Ljestve postavite pod kutom od oko 75 u odnosu na podlogu. Tada nee postojati
mogunost klizanja ili prevrtanja. Ako su ljestve kratke i treba ih produiti, obavijestite
o tome neposrednog rukovodioca, ne radite sami.
Na dugim ljestvama provjerite jesu li prva i posljednja preka osigurane
steznim vijkom.
Da se sprijei pad s ljestava, radnici koji
ih koriste moraju se uspinjati i silaziti tako
da su uvijek licem okrenuti prema ljestvama.
Pri silaenju ili uspinjanju rukama se
hvatajte za upore, a ne za preke.
U rukama ne prenosite nikakav materijal,
jer se neete moi vrsto uhvatiti.
Ako radite s jednokrakih ljestava,
priveite se zatitnim pojasom, a spojno
ue privrstite na neku konstrukciju
ili za same ljestve.
87
Skele na nogarima.
Skele na nogarima mogu se izvesti od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara. Nogari
se ne smiju postaviti na sanduke, cigle, bave i druge nestabilne predmete.
Ako primijetite da su nogari nastavljeni letvama ili
postavljeni na sanduke, koare, sloene cigle i sl.
Nemojte se uspinjati na takvu skelu jer se lako moe
sruiti.
Nogari se smiju postaviti na najvei doputeni razmak
od 2m mjereno od osi do osi uz uvjet da e se na njih
poloiti mosnice debljine najmanje 50 mm.
Ako nogare postavite na vei razmak, ili pak umjesto mosnica upotrijebite daske, doi
e do uvijanja i pucanja radnog poda.
Nogari se smiju postaviti najvie u dva reda jedan iznad drugog, odnosno najvie 4m
visine.
91
92
Zatitne naoale s tamnim staklom za zatitu oiju od jake svjetlosti, leteih iskri i
slabijeg toplotnog i ultraljubiastog zraenja
93
94
95
96
97
98
99
Radi zatite od pada s visine na radnim mjestima koja se zbog prirode posla ne mogu
ograditi ili na drugi pogodan nain zatititi radnicima se daje na koritenje zatitni
opasa opremljen prihvatnim uetom za vezivanje.
Materijal od kog je izraen zatitni opasa, kao i dimenzije i izrada opasaa i njegovih
dijelova, moraju odgovarati probnom statikom i dinamikom optereenju propisanom
postojeim HRN.
100
LITERATURA: