Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ante Vukovi
VRTLOG GRIJEHA

Biblioteka: ODJECI, 1

Ante Vukovi
VRTLOG GRIJEHA
O Davidovu grijehu s Bat-ebom

Urednik:
Ante Crnevi
Jezina lektura:
JOSIP VUKOVI
Recenzenti:
Mario Cifrak
Nenad Malovi
Grafika oprema:
Tomislav Koak, HILP
Izdaje:
HRVATSKI INSTITUT ZA LITURGIJSKI PASTORAL
pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji
Kaptol 26, Zagreb

Hrvatski institut za liturgijski pastoral

pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, 2012.

Tisak: Grafiki zavod Hrvatske, d.d.

Naklada: 2000 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 801909.
ISBN 978-953-7377-16-8

HrVAtSKI InStItUt ZA lItUrGIJSKI PAStOrAl

pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

AntE VUKOVI

Vrtlog grijeha
O DAVIDOVU GrIJEHU S BAt-EBOM

Ilustracije:

Vladimir Blaanovi

Zagreb, 2012.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Bratu Leu,
zahvalan za darovanu radost.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Proslov

ekst ove knjige nastao je na neobian i neoekivan nain. Nije planiran. Na jednomu
predboinom susretu s uiteljima u Vepricu stvorilo se slobodno i nepopunjeno vrijeme. Ne
sjeam se vie razloga zbog kojega sam posegnuo
za tekstom o Davidovu grijehu s Bat-ebom. Svakako, uzeo sam tekst, proitao ga i poeo tumaiti
voen pitanjem emu on moe pouiti uitelje. Pri
tome sam i sebe samoga smatrao uiteljem. Jo se
sjeam kako me tekst ponio i kako sam bio iznenaen njegovom svjeinom.
Da sam odluivao sm, vjerojatno bi sve ostalo na tomu trenutnomu nadahnuu. No onda su
se pojavili drugi kojima se inilo vanim uiniti
sadraj mojega izlaganja dostupnim u pisanome
obliku. Ja sam brzo pristao na to. Pokazalo se da
sam pristao i prebrzo. Dugo se tekst ove knjige vukao za mnom. Da nije bilo drugih, po svoj bih ga
prilici ili zaboravio, ili napustio nedovrena nakon
ponavljanih, neuspjelih pokuaja da ga zgotovim.
Obeavao sam dovriti ga, ali obeanja sam davao
puno lake nego to sam ih mogao ispuniti. Stoga
sam nadasve zahvalan Zrinki Jelaski i svojoj sestri
urici to su me svojim pitanjima i prijedlozima

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

drale budnim i nisu mi dale mira sve dok nisam

dovrio tekst ove knjige. Njima je, ini se, on bio
vaniji nego meni. Kao spas je doao i put u Australiju. Daljina i darovano vrijeme u stankama izmeu putovanja i govora omoguili su mi da ovu
knjigu konano privedem kraju. Na koncu je tekst
proitao i Josip Vukovi. Njemu sam zahvalan za
bistre komentare i iznimno korisne primjedbe koji
su urodili mnogim poboljanjima.
udesnom nadarenou koja misli izraava
bojama i likovima Vladimir Vlatko Blaanovi itateljevu je duhu pruio pomo u pamenju i odmorite pri itanju. Kada se rijei izgube u magli
zaborava, njegovi e sugestivni akvareli podsjeati
na biblijski tekst. Hvala mu!
Tekst ove knjige sasvim je jednostavan i na
njemu je nemogue vidjeti koje su sve muke pratile njegov nastanak. Tko ga uzme u ruke, brzo e
doi do kraja. Nadam se da itateljima ne e priutiti muku s kojom sam ga vukao za sobom kada,
zaslugom mnogih, prijee u njihove ruke i zapone svoj ivot.

Ako bi ovaj tekst ponekome otvorio neka

zatvorena vrata ili pomogao da uini vaan korak u svojemu ivotu, bio bih i vie nego zadovoljan. Njegova bi se svrha ispunila i trud oko njega
isplatio ako bi se naao barem netko tko bi mogao
zahvaliti Bogu to ga je proitao.
na svetkovinu Uznesenja blaene Djevice Marije,
15. kolovoza 2011.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Druga knjiga o Samuelu, 11 12*

Druga vojna na Amonce i Davidov grijeh

11

U poetku slijedee godine, u doba kad kraljevi izlaze u rat, posla David Joaba i s njim
svoje ljude i svega Izraela: oni pobie Amonce i
podsjedoe Rabu. A David osta u Jeruzalemu.

A jednoga dana predvee usta David sa

svoje postelje i proeta se po krovu svoje palae.
Opazi s krova enu gdje se kupa. Ta ena bijae
izvanredno lijepa. 3David se propita za tu enu
i rekoe mu: Pa to je Bat-eba, ki Eliamova i
ena Urije Hetita! 4Nato David posla glasnika da
je dovedu k njemu. Kad je dola, lee on s njom,
upravo kad se bila oistila od svoje neistoe. Zatim se ona vrati svojoj kui. 5ena zatrudnje te
porui Davidu: Trudna sam!
2

Tada David posla poruku Joabu: Poalji

k meni Uriju Hetita! I Joab posla Uriju k Davidu. 7Kad je Urija doao k njemu, zapita ga David
kako je Joab, kako je vojska i kako napreduje rat.
6

Biblijski tekst kao i svi biblijski navodi u knjizi preuzeti su iz: Jeruzalemska Biblija, uredili: Adalbert Rebi, Jerko Fuak (), Bonaventura Duda, Kranska sadanjost, Zagreb 2004.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Potom David ree Uriji: Sii u svoju kuu i operi svoje noge! Urija izie iz kraljeva dvora, a za
njim ponesoe dar s kraljeva stola. 9Ali Urija osta
da spava pred vratima kraljeva dvora sa straarima svoga gospodara i ne ode svojoj kui.
8

Javie to Davidu govorei: Urija nije otiao svojoj kui! Tada David upita Uriju: Zar nisi
doao s puta? Zato ne ide svojoj kui? 11A Urija
odgovori Davidu: Koveg, Izrael i Juda borave
pod atorima, moj gospodar Joab i straa moga
gospodara borave na otvorenu polju, a ja da
uem u svoju kuu da jedem i da pijem i da spavam sa svojom enom? ivoga mi Jahve, i tako
mi tvoga ivota, zaista neu uiniti neto takvo!
12
Tada David ree Uriji: Ostani jo danas ovdje,
a sutra u te otpustiti. Tako Urija osta u Jeruzalemu onaj dan. 13Sutradan David pozva Uriju da
jede i da pije pred njim i on ga opi. A uveer Urija
izie i lee na svoju postelju sa straama svoga
gospodara, ali svojoj kui nije otiao.
10

Ujutro David napisa pismo Joabu i posla ga

po Uriji. 15A u tom pismu pisao je ovako: Postavite Uriju naprijed, gdje je najei boj, pa uzmaknite iza njega: neka bude pogoen i neka pogine! 16Zato Joab, opsjedajui grad, postavi Uriju
na mjesto gdje je znao da stoje najhrabriji ratnici.
17
Kad su onda graani provalili van i pobili se s
Joabom, pade nekoliko od njegove vojske, od Davidovih ljudi, a pogibe i Urija Hetit.
14

10

Potom Joab posla ovjeka i javi Davidu

sve to se dogodilo u boju. 19I zapovjedi glasniku
18

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

ovako: Kad pripovjedi kralju sve to se dogodilo

u boju, 20moda e se kralj razljutiti pa ti kazati:
Zato ste se primakli tako blizu gradu da navalite? Zar niste znali da se obino izmeu strijele sa
zida? 21Tko je ubio Abimeleka, sina Jerubaalova?
Nije li jedna ena bacila na njega mlinski kamen,
ozgo sa zida, te je poginuo u Tebesu? Zato ste
se primakli tako blizu zidu? Ako ti tako kae, a ti
mu reci: Poginuo je i tvoj sluga Urija Hetit.
Glasnik krenu na put, doe k Davidu i pripovjedi mu sve to mu je naloio Joab. A David
planu gnjevom na Joaba i ree glasniku: Zato ste se primakli tako blizu zidu? Tko je ubio
Abimeleka, sina Jerubaalova? Nije li jedna ena
bacila na njega mlinski kamen, ozgo sa zida, te
je poginuo u Tebesu? Zato ste se primakli tako
blizu zidu? 23Glasnik odgovori Davidu: Ti su
ljudi silovito udarali na nas i izali su protiv nas
na otvoreno polje. Mi smo ih potisnuli natrag do
gradskih vrata, 24ali su strijelci sa zida stali izmetati strijele na tvoje ljude te ih je poginulo nekoliko izmeu kraljevih slugu; tako je poginuo i tvoj
sluga Urija Hetit.
22

Tada David ree glasniku: Ovako reci Joabu: Nemoj to uzimati toliko k srcu, jer ma prodire sad ovoga, sad onoga. Udaraj jo jae na grad
i obori ga! Tako e mu vratiti sranost! 26Kad je
Urijina ena ula da je poginuo njezin mu Urija,
alila je za svojim muem. 27A kad je prolo vrijeme alosti, posla David po nju i uze je u svoj dvor, i
ona mu posta enom. I rodi mu sina. Ali djelo koje
uini David bijae zlo u oima Jahvinim.
25

11

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Uvod

ralj David, o kojemu govori nekoliko knjiga Staroga zavjeta, jedan je od najvanijih biblijskih likova. Na poetku Novoga
zavjeta, ve u prvomu stihu prve glave prvoga
evanelja (Mt 1, 1), samoga se Isusa Krista naziva
sinom Davidovim: Rodoslovlje Isusa Krista, sina
Davidova, sina Abrahamova. Time je naznaeno
njegovo podrijetlo.
Zato je Isus sin Davidov? Zato to je David
bio izabranik Boji koji je njegovom voljom doao na elo izabranoga naroda, ali nadasve zato
to e se u Isusu ostvariti ono to se nije ostvarilo u Davidu, to e Isus biti kakav nitko drugi na
elu Bojega naroda nije bio. Isus je istovremeno
Davidov potomak i njegov pretea. Duboko potresen ovom spoznajom, apostol Petar u svojemu
prvomu govoru nakon silaska Duha na Pedesetnicu iznosi kako je David ve predvidio Isusa kao
svojega nasljednika te kako je u duhu vidio i da e
uskrsnuti.

17

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Nije mogue izabrati svoje pretke. Ni tradiciju pojedinac ne moe nauiti, ona nije nit koju
netko moe uzeti kada mu se svidi. Tko neku tradiciju nema, a htio bi ju imati, slian je nesretno
zaljubljenome, kae Wittgenstein u jednoj zabiljeci.1 Meutim, Davidova loza nije sluajno odabrana. Isus Bojom odlukom nastavlja tradiciju.
Kao Boji Sin on je jedini sebi izabrao tradiciju i
pretke. Krani vjeruju da je preko toga Isusova izbora Bog uao u mreu s cijelim ljudskim rodom.
Vjeruju da se Bog vie ne odrie svojega izbora i
da se ulaskom u odnos s Isusom ulazi u njegovu
tradiciju, u odnos s njegovim precima kao sa svojim vlastitima. Zato nam itanje tekstova o Isusovim predcima ne daje podatke o podrijetlu nekih
stranaca, nego predaka iji smo batinici. Susret s
njima susret je s vlastitim korijenima.

18

Jedanaesta i dvanaesta glava Druge knjige o

Samuelu donose priu o jednomu dijelu Davidova ivota. Kranima je tekst o Davidovu grijehu
s Bat-ebom jako poznat. No, biblijski su tekstovi
uvijek iznova izazovni jer se ne daju svesti na zaokrueni teoretski okvir u kojemu je svaki djeli
neupitno na svojemu mjestu. Biblija nije teoretski
tekst o tome tko je Bog i to je svijet, nego je knjiga
koja govori o Bojemu odnosu s ovjekom, o ivomu odnosu u konkretnomu ljudskomu ivotu.
A ivot uvijek ima otvorenih pitanja. Tekst koji
emo itati iz Staroga je zavjeta, ali se ne tie samo
1

Ludwig WITTGENSTEIN, Vermischte Bemerkungen, Werkausgabe

VIII, Frankfurt am Main 1984., str. 558.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

prolosti, nego i naega ivota. Umjesto zaokruene teorije o ivotu Biblija iznosi ljudske ivotne
prie. Umjesto spekuliranja o Bogu ona pria ljudska vjernika iskustva.
Postoji meu vjernicima i neka vrsta zaborava na Stari zavjet. Vezana je uz predrasude o nasilju, njegovoj neshvatljivosti, brutalnomu svijetu
koji se uvelike razlikuje od Novoga zavjeta, Isusovih rijei i djela. ini se ipak da je najvea potekoa u naoj nedovoljnoj spremnosti traganja za
Bojom prisutnou, njegovom voljom i nainom
njegova djelovanja u starozavjetnim tekstovima i
pomou njih. To je, naravno, daleko lake opaziti
u Novom zavjetu. Bog je u njemu drugaije prisutan: tijelom, rijeima, gestama. Pa ipak, kada bismo i u jednomu i u drugomu savezu traili opise
ljudi i njihovih odnosa, oni bi bili jednaki. Isto bi
se dogodilo kad bismo traili opise onoga to Bog
ini i govori. Svijet nije nita bolji u Isusovo vrijeme niti je Bog drugaiji u vrijeme izlaska iz egipatskoga ropstva. Zaborav Prvoga saveza krije u sebi
i neku vrstu oholosti prema idovskoj povijesti.
Ozbiljno traganje za Bojim djelima u izabranomu
narodu samo olakava razumijevanje i prihvaanje Isusova navjetaja blizine Bojega kraljevstva.
Osim toga, Biblija pripovijeda o ivotu, vrlo konkretnomu, svakodnevnomu ivotu sa svime to
on nosi, od duboke radosti zbog nastanka novoga
ivota do brutalnoga ubijanja ljudi. Od istinske i
sasvim razvidne vjere do idolopoklonstava i otpada od Boga. Upravo zato to pripovijeda ivotne

19

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

prie, u njoj moemo naslutiti i ono to se odnosi

na nas osobno. Pria o Davidovu grijehu mnotvom otvorenih pitanja pokazuje kako Bog djeluje
u ljudskome ivotu.
Tekst je prilino dug: jedna glava ima dvadeset i sedam redaka, a druga trideset i jedan redak.
Naoko se moe initi da u tome tekstu ima i manje vanih dijelova. Neki od njih okruuju priu
otvorenim pitanjima. Pokuat emo pomou njih
suoiti se s onim to je u naemu ivotu otvoreno.
Pokuat emo pratiti tekst kao da nam je sasvim
nepoznat, kao da ga ujemo prvi put. To bi nam
moglo pomoi da uoimo to vie pojedinosti. Po
njima i po strukturi prie moi emo osluhnuti
kako Bog djeluje u ljudskome ivotu. Na taj nain
opaamo kako Bog djeluje i u naemu ivotu.
Suoili smo se s jednim iznimno realistinim
tekstom. On sasvim jednostavnim rjenikom govori o tekim ljudskim pogrjekama, grijesima, o
tekomu ljudskomu zlu, o prijevarama, podmetanjima i ubojstvima. Ovo je pria o Davidovu grijehu. O jednomu njegovu grijehu i o izlasku iz njega.

20

Ovo je ujedno pria o strukturi grijeha uope,

o onome to se openito dogaa kad ovjek grijei
i o tome kako pronai izlaz iz zaaranoga kruga.
Na opisu grijeha jednoga ovjeka vidi se to se dogaa sa svakim tko grijei.
No, ovaj je tekst vaan i zato to nam govori
o tome to Bog ini da bi ovjeka iupao iz mree
grijeha. Na opisu Bojega djelovanja na jednoga

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

grjenika pokazuje se kako Bog djeluje na svakoga

ovjeka. Biblija se u ovome svjetlu pokazuje kao
vrlo realistian opis ljudskoga svijeta i Bojega
djelovanja u njemu.

21

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

1
SILA GRIJE H A
Grijeh kao pad pod protuboju silu

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

avid iz biblijske pripovijesti o grijehu s

Bat-ebom duhovnim piscima uglavnom
slui kao primjer neobino mudroga, nadarenoga i monoga ovjeka koji je svejedno pao na
podruju seksualnosti. Najei je i najjednostavniji
zakljuak uputa na ljudsku slabost. Budui da su
i najjai slabi, valja se uvati i prije same napasti.
Ljudska se slabost teko moe othrvati tjelesnoj napasti pa ju je pametnije izbjegavati. Ovo je, naravno,
mudar savjet. On se pokazuje ispravnim u mnogo
sluajeva. Nadasve se ini mudrim kada ovjek ve
upadne u grijeh. Meutim, injenica da se mudrost
toga savjeta najbolje opaa nakon pada pokazuje
kako je on prilino slaba zatita od pada. Savjet je
mudar, ali je njegov pogled na grijeh suen.
Grijeh nije samo ishod ljudske slabosti. Ne
tie se samo ljudskoga tijela ili ljudske due. Grijeh je puno tei. Rije je o sili koja spopada ovjeka
i hoe ga zarobiti. Cijeloga ovjeka sa svim njegovim sposobnostima i odnosima. Sila grijeha nije
lako vidljiva. Skriva se iza mnogih maski. Mijenja ih. Izmjenjuje. im nasluti da bi ju se moglo
razotkriti, mijenja masku. Mijenja ju da bi mogla
nastaviti igru skrivanja. Skrivanje slui boljemu i
uinkovitijemu ovladavanju rtvom.

25

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Uoiti grijeh kao silu koja eli ovladati svojim

rtvama istodobno znai uiniti odmak od uvrijeenoga shvaanja ovjeka grjenika i upustiti se
u zahtjevnije shvaanje onoga to Bog ini. Ako je
grjenik poglavito rtva protuboje sile, onda e
mu najvie trebati osloboenje. rtvi nije od velike pomoi moralizirajui govor koji ju podsjea na
to da je trebala biti opreznija prije negoli je upala
u zamku. Pomo joj dolazi jedino od onoga tko je
u stanju raskidati okove koji ju sputavaju. Kada bi
grijeh bio samo posljedica ljudskih ina i odluka,
onda bi izlaz iz grijeha bio u rukama istoga ovjeka koji je i sagrijeio: voljno sagrijeio pa voljom
iziao iz grijeha. Drama je ljudskih zarobljenosti,
meutim, daleko sloenija i dublja. Grjenik ne
nalikuje ovjeku koji je donio krive odluke. Nalik
je ptici uhvaenoj u krletku. O tome govori ovaj
biblijski tekst. Bit je ove prie u onome to Bog
vidi i to Bog ini. Naime, tek u svjetlu njegove
rijei sila grijeha pokazuje svoje pravo lice.

26

U odsjeku Davidova ivota opisanome u

ova dva poglavlja govori se o tome kako zlo djeluje u ljudskome ivotu, to ini s ljudima s kojima
dolazi u dodir. Zlo, odnosno grijeh, nije samo neki
prekraj, nego sila koja zahvaa ovjeka. Preusko
bismo shvaali ovaj tekst kad bismo ga razumjeli
jednostavno kao priu o Davidovu krenju pete
Boje zapovijedi: Ne ubij! ili este: Ne sagrijei bludno! Ili zapovijedi poput: Ne poeli ene
blinjega svoga! Rije je o neemu znatno dramatinijemu: o tomu da jedan prekraj bilo koje Boje

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

zapovijedi uvlai ovjeka u protuboju silu koja

onda nastoji ovladati njime i unititi ga. Nanijeti
mu zlo, to je mogue vee.
U ovome grijehu nije najstranije to to je
David spavao s Bat-ebom, tuom enom. Moglo bi se doista rei: Pa dobro, nitko nije vidio
da je David spavao s jednom enom i nitko drugi
to nije morao ni znati. Meutim, u ovoj prii jasno vidimo da jedan grijeh zahvaa mnogo vie i
ide mnogo dublje negoli mi to mislimo. in poput
Davidova na neki je nain samo poetak, poetak
neega to se poslije razvilo u veliko i zamreno
klupko ljudskih odnosa, zlob i zla. Zapravo, sam
Davidov grijeh s Bat-ebom nije se dogodio samo
tako, sluajno. Njemu je neto prethodilo. to?
Gdje i kada se David okrenuo od Boga?

1.1. Nepreuzimanje

odgovornosti

U poetku sljedee godine, u doba kad kraljevi

izlaze u rat, posla David Joaba i s njim svoje
ljude i svega Izraela: oni pobie Amonce
i podsjedoe Rabu. A David osta u Jeruzalemu.
(2Sam 11, 1)

a poetku prie David nije sa svojim narodom.

Cijeli je njegov narod, zapravo vojska kao sr
njegova naroda u ratu. To je bilo vrijeme, kae
tekst, kada kraljevi izlaze u rat. I svi su izili, ali David nije. Prva je, dakle, naznaka grijeha koji e obu-

27

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

hvatiti Davida to to je on u Jeruzalemu, a njegova

vojska na bojnome polju. David ima odgovornost
koju ne eli preuzeti. ivi u nekomu drugomu svijetu, izvan onoga to se od njega oekuje. Njega je Jahve izabrao da bude kralj i predvodnik, vojskovoa
izabranoga naroda. No, to se dogodilo? David se
umorio od ratovanja. alje svoje ljude, svoju vojsku
na bojno polje, a on ostaje doma, kod kue. Vie ne
dijeli njihovu sudbinu. On je na elu naroda, ali se
odvojio od svoje vojske. Tako je David istovremeno s narodom i odvojen od njega. Njegova je vojska izloena opasnostima ratovanja, pogibli, smrti.
Time je i njegov narod u opasnosti da ostane nezatien, a David, koji je na elu naroda i vojske, nije s
vojskom na bojnomu polju, nego u svome dvoru. To
je njegov prvi grijeh. Odmaknuo se od svojega naroda, svoje vojske, a time se odmaknuo i od Jahve.
Nije s onima kojima ga je Jahve postavio na elo. Ne
dijeli njihovu sudbinu, ne suosjea s njima.

28

Kad god netko na vlasti tu vlast uzima kao

prigodu da bude drugaiji, da ivi od toga to
drugi njemu daju, da ivi od svojih podanika, on
se udaljuje od Boga. Isus se u Ivanovu evanelju
predstavlja kao Pastir Dobri, koji ide pred ovcama, uzima ih na svoja ramena, trai ih i brine se
za njih (usp. Iv 10). Nasuprot tomu David se ovdje
brine za sebe. To je prvi korak u razvoju Davidova grijeha. Grijeh poinje zaboravom na Boga i
bijegom od svoje odgovornosti za druge. Skrb za
samoga sebe ovdje je otvor kroz koji e se uuljati
sila grijeha.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

to se dogaa kada netko ne obavlja svoj posao odgovorno, onako kako se od njega oekuje?
Otvara se prigoda grijehu. ovjek moe upasti u
mnotvo razliitih grijeha. Ovdje je grijeh prekraj brane vjernosti. No, samo je sluajno grijeh
bio ba taj. Mogao je to biti i neki drugi grijeh. Sili
grijeha i nije najvanije o kojemu se konkretnomu
prekraju radi. Njoj je vano da ovjeka zarobi.
Uspije li to samo jednim prekrajem, ve ima vlast
nad njime. Naravno, to je vie prekraja, to je vie
niti koje rtvu dre zarobljenom i vezanom.
Ovaj biblijski tekst s jedne strane naznauje
da je ovjek najblie ropstvu grijeha kada je njegov svakodnevni posao naruen, a s druge da je
naruavanje odnosa prema svakodnevnim obvezama ve posljedica blizine sile grijeha. Kad
ovjek nije pod grijehom, njegov je svakodnevni
ivot ureen i uredan. Kad nas zahvati grijeh,
vie ne radimo ono to inae redovito inimo ili
to radimo vrlo loe. To je gotovo pravilo u ivotu.
Svatko to moe opaziti na sebi. im nas zahvati
zlo grijeha, nismo vie u stanju neometano i uigrano obavljati svoje svakodnevne poslove. Pri tome
grijeh ne mora biti vidljiv i javan. Za njega nitko
ne mora znati. Meutim, na nama se vidi da svoj
posao radimo loe. Za razliku od ovjeka koji nije
dorastao poslu kojim se bavi jer ne vlada nunim
umijeem, ovjek pod grijehom vlada umijeem
svoga poziva, ali ga obavlja loe.
Na primjer, ako smo uitelji, zbog vlastitih
grijeha moemo postati nervozni s uenicima.

29

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Umjesto da im otvaramo prostor slobode kako

bi lake uili, dajemo im do znanja da su nesposobni. Time ujedno bjeimo i od susreta sa svojim ropstvom grijehu. Kada im damo do znanja
da su loi, krivi i nesposobni, onda se i ponaamo
prema njima kao da su takvi. Svojim ponaanjem
potvrujemo da su doista takvi. A tada uenici i
nemaju izbora nego biti upravo onakvi kakvima
smo ih opisali, kako ih doivljavamo i kako se
prema njima ve odnosimo. Tako se krug zatvara. Sebe titimo okrivljujui uenike, a oni svojim
odgovorima potvruju nau procjenu. I tako se
ini da je sve u redu. Jedino to nije u redu na
je posao uitelja. Obavljamo ga loe, ali to se vie
ne vidi. I nije da to ne vide samo drugi, da je to
skriveno samo tuim pogledima. Ni mi sami to
ne vidimo jer nam je skriveno. Iza svega toga lei
skrivena sila grijeha. Nevidljiva. Opasna. Ubojita.
Preko nas se uhvatila za na posao i one koji su u
dodiru s njime.

30

Ovaj nam biblijski tekst govori da ovjek ne

vidi to se s njim dogaa dok je pod silom grijeha.
To sljepilo traje sve dok se ne oslobodi grijeha. A
za spoznaju sile koja ga sputava i za osloboenje
od njezinih spona potrebno je puno truda. Nije,
stoga, nevano uoiti da ovjek primjeuje silu
grijeha tek kad se nae izvan grijeha. Robovi ne
znaju to je ropstvo sve dok ne budu osloboeni. Grjenik ne zna koliko je zarobljen sve dok ne
bude osloboen. Jedino u krajnjim stanjima, kada
je ugroeno zdravlje ili sam ivot, ovjek je u sta-

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

nju naslutiti teinu ropstva grijehu. Zapravo, veliki dio ljudi i reagira na svoje ropstvo tek u trenutku kada mu ono postane nepodnoljivim.
ovjek je spreman dugo vremena nositi suvine i nepotrebne terete samo da se ne bi morao
susresti sa samim sobom. Susret sa samim sobom
i spoznaja samoga sebe veoma su teki. Da bi sprijeio spoznaju samoga sebe i udnju za slobodom,
grijeh stvara veliku obmanu identiteta, obmanu
upoznavanja samoga sebe. Grijeh sa sobom nosi
odreeno sljepilo. Ono ima mnogo lica i mnogo
izgovora. Njihova je svrha, meutim, uiniti zarobljenoga ovjeka slijepim za njegovo ropstvo. A
katkada i uiniti mu ropstvo lagodnim. Priznanje
grijeha spoznaja je grijeha. Tek u trenutku priznanja i kajanja ovjek moe spoznati svoj grijeh i njegovo ropstvo. Kajanje ne dolazi nakon spoznaje.
Kajanje je spoznaja.
Najlaki je, dakle, nain da ovjek padne pod
vlast grijeha taj da svoj posao prestane raditi odgovorno. Da vrijeme provodi kao David: dok drugi ratuju on eta. Jer Davidov prvi grijeh nije bio
to to je spavao s Bat-ebom. Njegov se prvi grijeh
dogodio puno prije, kada se okrenuo od Boga ne
radei odgovorno ono na to je bio pozvan.
31

David se udaljuje od svojega naroda, od svoje vojske,

od svojih dunosti, a time i od Jahve. Nije s onima
kojima je Bojom voljom postavljen na elo. Ne eli
preuzeti odgovornost. Tu zapoinje njegov grijeh.
Grijeh se raa zaboravom na Boga i bijegom od
odgovornosti za druge. Sebinost i skrb samo za sebe
postaju otvorom kroz koji u ovjeka prodire sila grijeha.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

POGOVOR
Zrinka Jelaska

ekst ove knjige najprije me privukao kao

pristup knjievnomu djelu. Profesorica sam
hrvatskoga jezika i knjievnosti, a preda
mnom je bila jedinstvena, neoekivano duboka i
otra interpretacija prie iz Biblije, koja je najvanija knjiga u kulturi naroda u kojemu sam roena. Ni
za jednu se drugu knjigu ne bi moglo sa sigurnou
rei da je najvanija u ivotu moga hrvatskoga naroda. Samo za Bibliju.
Sama starozavjetna pria o Davidu i Bat-ebi, kralju i tuoj eni, privlaila je i ljude iz drugih
naroda, tijekom cijele povijesti otkako je nastala.
Mnogo je zanimljivih tema i dogaaja u toj poznatoj starozavjetnoj prii koja je nadahnjivala umjetnike stoljeima. Strast, vlast, preljub. Pa rat, susret
pravednoga podanika i nepravednoga kralja, noenje pisma s vlastitom smrtnom presudom, slanje u
smrt mnogih da se ubije jedan, enidba s trudnom
udovicom i privid sretnoga svretka. Potom dramatini prevrat uslijed ispriane prie o siromahu
i ovici. A usred toga iznikao je jedan od najljepih
pjesnikih tekstova, pokajniki Psalam 51.

139

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

No tekst o grjenomu Davidu znatno me vie

privukao kao vjerniko itanje dijela Biblije, knjige koja mi prua sigurnost veu od svih drugih
knjiga jer je rije o rijeima naega Oca, Boga. Zato
je svako bavljenje njom bavljenje istinom i onim
najvanijim u ivotu. David je jedan od najodlinijih biblijskih likova. Pjesnik je, svira, pjeva,
plesa. idovski je i kranski junak. Imao je s Bogom odnos koji osjeajno podsjea na Ivanov prema Isusu. Obojica su bili ljubljeni i kupali su se u
ljubavi svojega Boga. Tako da je i sama pomisao
predanoga bavljenja Davidovim osobnim ivotom u jednomu dijelu njegova zrela ivota, njegova kraljevanja, imala ugodan predokus.

140

Vrtlog grijeha poinje zagovorom tekstova

Staroga zavjeta. I nudi uputu o svjeemu itanju
onoga to bismo i preuli jer ga smatramo ve vienim. A onda polako, korak po korak, s ponekim korakom unatrag, odmotava dio po dio biblijskoga teksta osvjetljujui ga iz njega samoga
i usmjerujui ga na nas. Danas. Ispred nas raste
sve stvarnija slika o Davidu. On postaje obian ovjek iz susjedstva, na znanac. Autor ga s puno
razumijevanja prikazuje kao ovjeka koji je uslijed
neodgovornosti, a onda i nebudnosti, po nepromiljenoj poudi i bahatoj vlastohlepnosti, upao
u vrtlog grijeha, isprepletena mnogim grijesima
od licemjerja, zlorabe, podmuklosti, do hotimina
ubojstva i nepotrebnih smrti.
Uz Davida autor ne zaboravlja ni mnoge druge likove: Bat-ebu, zbog koje se toliko toga dogo-

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

dilo, a o kojoj toliko malo pie u ovoj biblijskoj

prii; glasnika koji ju je doveo kralju; Joaba, zapovjednika i osobu koja je najvie znala o Davidovim
zlim namjerama prema jednomu od najodlinijih
ratnika i bila njegova produena zloinaka ruka;
estitoga Uriju Hetita ija je ena najprije obeaena, a potom on zbog toga ubijen; glasnika koji
je prenio Joabovu poruku o besmislenomu stradanju vojnika i pogibli Davidova suparnika; druge
poginule ratnike i njihove blinje; Bojega proroka Natana; Davidovo i Bat-ebino prvoroene.
Mnogi od nas koji smo bar nekoliko puta itali o
Davidu o nekima od njih uope nismo razmiljali,
a druge nismo ni primijetili.
Kao grjena ljudska bia mnogi su se od nas u
nekim razdobljima ivota, ili u nekim situacijama,
nali u ulozi nekoga od likova ove prie. Knjiga
Vrtlog grijeha fra Ante Vukovia koja se bavi razliitim ljudima uvuenima ili dodirnutima vrtlogom zla meni i meni bliskima izrazito je bitna.
Njezin smo sadraj najprije u glavnim crtama uli
izgovoren na snimci, a potom ga nekoliko godina
dobivali u sve duim i razraenijim pisanim inaicama. Nije nam dosadio. Vjerujem da e i mnogima drugima bar po neemu biti vaan jer inae
ne bi ni posegnuli za njim kad vide da je rije o
vrtlogu i grijehu.
to mogu itatelji dobiti druei se s ovom
knjigom? itajui starozavjetnu priu o Davidovu
grijehu s Bat-ebom i dogaajima koji su uslijedili, koja se u dijelovima ponavlja u ovomu tekstu

141

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

zajedno s ralambom i autorovim razmiljanjima, moi e bar malo bolje shvatiti to im se dogaalo u ivotu, a moda im se i dalje dogaa. Mislim posebno na neke skupine ljudi koji bi mogli
nai olakanje u ovomu tekstu, isprepletenomu s
biblijskim proznim i poetskim reenicama pa u
ih opirnije spomenuti.
Blago istima srcem: oni e Boga gledati! (Mt 5,8).
U prvome su redu oni koji su estita srca, nevini,
isti, kao Urija. Oni koji nikako ne uspijevaju dobiti zaslueno meu ljudima. Oni koje ljudi mrze i
tjeraju iz svoje zajednice, protiv kojih poinju svakojaka zla govoriti, ije su ime odbacili (zbog Sina ovjejega). A kada poneki (gle uda!) i uspiju dobiti
pohvale ili ak nagrade, o njima se ne govori. Ti
e itatelji moi shvatiti da doista nisu nita krivi,
da je njihovo zanemarivanje, preuivanje ili protjerivanje uzrokovano ne time to ljudi oko njih
ne vide njihovu dobrotu, iskrenost ili istinoljubivost nego upravo zato to to vide! I da su u tome
sliniji Isusu nego uspjenim i popularnim ljudima. Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je
kraljevstvo nebesko! (Mt 5,10). Radujte se u dan onaj i
poskakujte: evo, plaa vaa velika je na nebu. (Lk 6,23).

142

lanovi obitelji i prijatelji poginulih i prognanih moi e u Uriji Hetitu i ostalim najboljim ratnicima, nastradalim pravednicima, vidjeti odsjaj
ljubljenoga patnika. Ganuta sam kada pomislim na
hrvatske branitelje koji e se sjeati svojih poginulih
suboraca i na njihovu iskrenu ljubav prema svojoj
zemlji i narodu, posve nalik Urijinoj. No pomisao

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

na vrtlog nepravda i interesa koji su ih tee ranili

od neprijatelja i samo im poveali bol, izaziva mi
suut. Blago oaloenima: oni e se utjeiti! (Mt 5,4).
Meu braniteljima je bilo i onih koji su se nali
u Joabovoj koi, dobrih i sposobnih ljudi koji su bili
spremni braniti svoj narod i dom, ali su iz straha,
moda i nesnalaenja, upali u vrtlog potaknut grijehom nekoga nadreenoga. Posebno je to teko bilo
ako su, poput Joaba, bili na viemu poloaju, zapovjednici, pa su imali veu mo i veu odgovornost.
Ako su poslije izlaska iz poinjenoga grijeha opet
djelovali asno, ak istovremeno i junaki i ponizno
poput Joaba, moda jo do danas nisu okajali svoje grijehe ili se nisu uspjeli rijeiti krivnje. Davidov
put izlaska iz vrtloga grijeha moe im biti putokaz.
Neki e itatelji biti u slinu poloaju kao Davidovi ukuani, glasnici, podanici. Bliski su s grjenicima koji su poinili zlo ili uzrokovali velike nesree, lanovi su njihove obitelji, prijatelji i suradnici.
itajui ovaj tekst, oni e moi lake shvatiti to se
to dogodilo s neko dobrom osobom, kako je mogla
tako duboko zaglibiti. Ne e vie morati misliti da
su bili jednostavno prevareni ili potpuno nesposobni proniknuti pravu narav ovjeka koji im se dotad
inio velik i dobar. Vjerujem da e im korisnom biti
spoznaja kako najee sve poinje neim to se samim poiniteljima i nije inilo stranim grijehom.
Vrijeme ukradeno od posla, koja aica vie, odluka
da se ipak sjedne za volan rijetko bi komu na poetku djelovali kao velik zloin. A ishod su toga uniteni ivoti, sakatost, smrt. Moda e tim itateljima

143

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

biti neto lake oprostiti svojim bliskim grjenicima,

moda e ih lake moi nastaviti voljeti. Blago milosrdnima: oni e zadobiti milosre! (Mt 5, 7).
Ima djece koja su zaeta neeljena, u bludu,
preljubu. Djece iji je ivot u majinoj utrobi doekan s uasom umjesto s radou. Za nekom su
od te djece prekasno udjeli, kad su ih ve izranili
uskraivanjem svoje ljubavi. Ima i djece, kao to
je bilo prvoroene Davida i Bat-ebe, zbog kojih
su drugi ljudi ubijani. Neku od djece zaete s tako
tekim teretima to je stajalo ivota, ve u majinoj
utrobi ili kratko nakon roenja. Za umrlu, posebno svjesno pobaenu ili poslije roenja odbaenu
djecu moemo moliti, a vapiti Bogu za onu neroenu kojoj takvo to sada prijeti ili im se sada
dogaa. Druga su, usprkos neeljenosti i odbaenosti, uspjela ostati na ivotu. Preivjela su, ali
jedan dio njihova bia kao da i nije. Ako do njih u
odrasloj dobi dopre tekst ove knjige, moi e prepoznati da su nosili teret grijeha svojih roditelja
(i nije vano da tono znaju kojega). Oni e moi
moliti za sebe da ih Bog oslobodi tereta i iscijeli
ih svojom ljubavlju, ali i za svoje roditelje da im
se smiluje i poalje im nekoga Natana, ako ve do
njih nije doprla Boja rije, snana i djelotvorna.
144

Mnogi kau da je najvea bol na ovome svijetu izgubiti dijete. I gledati njegovu patnju. Tu je
bol iskusila naa Gospa. I svi roditelji kojima je dijete patilo, i umrlo. Posebno oni koji su predano za
njih molili, postili, rtvovali se ili dali zavjete. Njima bi Davidovo povjerenje prema Bogu i nakon

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

takve tragedije moglo bar malo pomoi da odu

korak dalje u predanosti Bojoj volji.
No ima roditelja koji na poetku nisu prihvatili svoju zaetu djecu, koji su ih eljeli podvaliti
drugima i za njih se uope ne brinuti roditelja
kojima je njihovo zaeto dijete bilo samo teret i
muka. Moda zbog okolnosti kako su ga zaeli, s
kime su ga zaeli. Moda su eljeli da njihova djeteta nema, da umre, ak su to pokuavali uzrokovati. Onda su se okolnosti promijenile pa su svoje dijete ipak provoljeli. I potom izgubili. Moda
su oni sami ili drugi oko njih mislili da i nemaju
pravo na patnju zbog umrloga djeteta kad nije nastalo i prihvaeno iz ljubavi. Posebno ako su ga
pokuavali umoriti. Oni se mogu uz Davida, upueni i tekstom ove knjige, nauiti obratiti Bogu da
im izbrie krivnju i vrati radost i veselje.
Ima i onih koji ne znaju tono to su i kako
zgrijeili jer su bili i nesvjesni sudionici ili pomagai u grijehu. Bili su svjedoci njima ne sasvim jasnih
nedjela, zbog kojih su osjeali nejasnu krivnju.
Moda su i znali da neto nije u redu s postupcima njima nadreenih ili bliskih, ali nisu znali to
da ponu i kako da iziu iz toga. Kao Davidovi
glasnici. Moda su pogaali i to se dogaa, ali su
preutno pristali biti ukljueni. Oni e moi prepoznati vrtlog koji je i njih bar dijelom zahvatio pa e
moi ispovijediti svoj grijeh, ako ga je bilo. U svakomu sluaju moi e vapiti za Bojim milosrem,
za sebe i za one s kojima su se susretali.

145

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Mislim i na ene koje su se nale u Bat-ebinu

poloaju. Neke su se kao rtve mogle nai u jednakim ili slinim situacijama koje su se njoj dogodile: udane ene koje su bile pozvane ili prisiljene
da legnu s mukarcem koji im nije mu; ene koje
su nakon takvoga odnosa zatrudnjele s drugim;
ene koje su izgubile mua, i to mua kojemu su
bile jedine na svijetu, a onda su se kao udovice
morale brzo preudati za drugoga.
Bat-eba je zaeem prvoga djeteta postala i majka. Stoga se i neke majke mogu poistovjetiti s njom
ili nekim situacijama u kojima je ona bila: majke koje
su u strahu i muci nosile svoje prvoroene; majke
koje se nisu mogle posve radovati zaeu svojega prvoga djeteta jer nije zaeto s ljubljenim muem, nego
prisilom ili ak nasiljem; majke koje su izgubile svoje
tek roeno dijete, i to prvoroeno; ucviljene majke
koje je mu tjeio nakon smrti zajednikoga djeteta,
ali nije uspio izbrisati svu bol; majke koje su dobile
drugo dijete poslije smrti prvoga.

146

No ima i nekih ena koje su bile grjene pa

su se nale u slinim situacijama i bile uvuene
u vrtlog kakav je i Davida povukao: one koje su
eznule za muem, ali su traei utjehu zavrile
u tuem krevetu; ene koje su elei zabavu ili
strast ostale trudne s drugim umjesto sa zakonitim muem; one koje su poslije preljuba eljele
da im mu bude zaklon, da odgaja tue dijete;
ene koje su se nadale da e ih oeniti ljubavnik,
tovie, pravi otac njihova djeteta koji je bogatiji,
ugledniji i privlaniji nego njihov estit i (dotada)

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

dobar mu; ene kojima je trudnoa najprije bila

strana kao pomisao, a potom razlog zbog kojega
su se uspjele udati za mona ovjeka.
Ovaj e tekst poglavito, nadam se, pomoi
svakomu grjeniku, posebno svima onima koji e
u lijenini, gotovanu, zlorabitelju poloaja, bludniku, preljubniku, prijetvorniku, okrutniku i ubojici Davidu moi prepoznati sebe, bar u nekomu
od tih njegovih obiljeja, bar u nekome trenutku
svojega ivota.
I mukarci i ene moi e s Davidom po biblijskomu i ovomu tekstu proi cijeli put od razmiljanja o tome kako su se otvorili prigodi za grijeh
do obraenja u Bojemu naruju. Jer ako je takav
Boji miljenik kao David mogao toliko zgrijeiti i
bilo mu je oproteno, k tomu mu je Bog ak darovao drugoga sina sa enom koju je tako neasno
zadobio, ljubljenoga, i svi bismo mi drugi grjenici mogli jednako proi. Smijemo se ponadati da
e i nama srce opet postati isto, duh obnovljen i
postojan. Kad proemo cijeli put izlaska iz grijeha, kao David, mogli bismo se usuditi ui u radost
svojega gospodara.
Dolaze mi pred oi i oni koji su imali priliku
zgrijeiti kao David, ali nisu. Zato to su pokorni. Blago krotkima: oni e batiniti zemlju! (Mt 5, 5)
Uspjeli su se ouvati time to su odgovorno inili svoj posao pa nisu ni mogli lako zgrijeiti. Ili
su se uz Boju pomo uspjeli oduprijeti grijehu,
kao Urija uz Davida. Nadam se da e se jo vie

147

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

uvrstiti u slavljenju Boga to ih je ouvao od

vrtloga u koji je upao David.
Na kraju mi dolaze na pamet i oni koji se brinu za druge. Kao Natan. Koji pomau u irenju
Kraljevstva Bojega. Bilo to zato to su sami vapili
za pomoi, to su oni sami ili njihovi najdrai bili
upali u vrtlog grijeha i teko se iupali iz njega, ili
zato to ih je na to Duh od mladosti nadahnjivao.
Blago mirotvorcima: oni e se sinovima Bojim zvati!
(Mt 5, 9)
Fra Ante Vukovi u ovoj knjizi usporeuje
spoznaje dobivene nadahnutim itanjem teksta o
Davidu s dananjim i svevremenskim odnosima
meu ljudima, osobnima i drutvenima. Oblikovan svojom strukom i pozivom, povezuje ju i s
grkim lozoma i prijateljima crkvenih nauitelja, ali je tekst izrazito pitak i pogodan za itanje
ljudima razliita obrazovanja. Gotovo su sve rijei
jednostavne i lake, reenice uglavnom vrlo kratke,
jezino jednostavne i razumljive. Sadraj je slojevit, prozraan na povrini, a sve tei to se dublje
ide. Zato se i treba itati ne jednom ili sedam puta,
nego sedamdeset puta sedam.

148

na spomendan Presv. Imena blaene Djevice Marije,

12. rujna 2011.

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

Kazalo
Proslov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Druga knjiga o Samuelu . . . . . . . . . . . . . . . .

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

17

1. SILA GRIJEHA
Grijeh kao pad pod protuboju silu
1.1. Nepreuzimanje odgovornosti . . . . . . . .

27

1.2. Raanje grijeha . . . . . . . . . . . . . . . . .

34

1.3. irenje grijeha . . . . . . . . . . . . . . . . . .

41

1.4. Prikrivanje posljedica svojega grijeha . . .

44

1.5. Uvlaenje drugih u grijeh . . . . . . . . . . .

46

1.6. Napastovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

49

1.7. Privid dobra i zatita lai . . . . . . . . . . .

51

1.8. Uklanjanje pravednih . . . . . . . . . . . . . .

54

1.9. Uutkana savjest . . . . . . . . . . . . . . . . .

59

1.10. Nepodnoenje istine i tue istoe . . . . .

60

1.11. Pristajanje na tui grijeh . . . . . . . . . . . .

63

1.12. Razlozi zla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

66

1.13. Struktura grijeha . . . . . . . . . . . . . . . .

71

1.14. Prividni uspjeh . . . . . . . . . . . . . . . . . .

76

149

Ova knjiga zatiena je autorskim pravima.

2. IZLAZAK IZ GRIJEHA
Put pokajanja po Bojoj rijei
2.1. Snaga Jahvine rijei . . . . . . . . . . . . . . .

82

2.2. Bijes i osuda kao pokazatelji vlastite due .

84

2.3. Snaga Bojega proroka . . . . . . . . . . . . .

90

2.4. Priznanje kao poetak izlaska iz grijeha . .

91

2.5. Teina krivnje i izlaz iz nje . . . . . . . . . .

95

2.6. Pokajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

101

2.7. Iskreno priznanje kao prvi korak

u spoznaji grijeha . . . . . . . . . . . . . . . .

105

2.8. Krivnja, samopravednost i osloboenje

u ispovijedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

111

2.9. Kajanje i molitva Bogu za brisanje krivice .

116

2.10. Spoznaja posljedica naih grijeha za druge .

118

2.11. Pokora: post i molitva

kao vapaj za Bojim milosrem . . . . . . .

121

2.12. Trpljenje posljedic svojih grijeha . . . . . .

124

2.13. ivot u radosti poslije Bojega oprotenja .

125

2.14. Promjena nakon oprotenja grijeha . . . . .

130

Zakljune misli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Pogovor, Zrinka Jelaska . . . . . . . . . . . . . . . . 139

150

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.

HrVAtSKI InStItUt ZA
lItUrGIJSKI PAStOrAl
PRI HRVATSKOJ BISKUPSKOJ KONFERENCIJI

Kaptol 26, Hr 10000 Zagreb

tel.: +385 01 3097 117
fax.: +385 01 3097 118
e-mail: hilp@hilp.hr www.hilp.hr

Ova je stranica namjerno ostavljena prazna.