EVANDELJE

KAKO MI JE BILO OBJAVLJENO

USKRSNUCEILIPROSLAVA
 MARIA VALTORTA

EVANDELJE
KAKO MI JE BILO OBJAVLJENO
SVEZAKX.

Cetvrto izdanje
,
USKRSNUCE
ili

PROSLAVA

JELSA2005.
"Tutti i diritti sulla presentc traduzionc croata dell ' opera "L'Evangclo come mi e
stato rivclato", c su ogni opera di Maria Valtorta, sia nclla lingua originalc italiana
chc in ogni traduzionc, in Italia c nel mondo intero, sono riscrvati al Centro Editorialc
Voltortiano s.r.1. (CEV srl) con sedc in vi ale Piscicclli 89/91, 03036 Isola dcl Liri FR,
Italia, .tel. 0039/0776/807032, fax 0039/0776/809789, e-mail cev@mariavaltorta.
com; ii CEV srl ha affidato la stampa e la difTusionc dclla prescntc cdizionc croata
al rev. Don Bozidar Medvid''.
" Sva prava nad ovim hrvatskim prijcvodom djcla "Evandcljc kako mi jc bilo
objavljcno" i nad svim djelima Marijc Valtorta, bilo u izvornom talijanskom
jeziku i u svakom drugom prijevodu, u ltaliji i u citavom svijetu, pridrl.ana su
Valtortijanskom izdavackom centru s.r.I. (CEV srl) sa sjedistem u Viale Piscicclli 89/
91, 03036 Isola del Liri FR, Italia, tel. 0039/0776/807032, fax 0039/0776/809789, e-
mail ccv@mariavaltorta.com; CEV srl jc tiskanjc i difuziju ovog hrvatskog izdanja
povjcrio velec. Don Bozidaru Medvid."

Prcma najnovijem dekretu Kongrcgacijc za nauk vjcrc od 7. ofojka 1995 . pod

naslovom " Dckrct o nadzoru crkvcnih pastira nad tiskom" Imprimatur nijc vik
obvczatan za sve knjige osim za Svcto pismo, liturgijskc knjigc i prirucnikc za
vjcronauk .. .

Svojim dopisom br. 144/58 i od 21. lipnja 1994. ista izjavljujc da dogadajc koji sc
opisuju u ovom Djclu " nijc mogucc smatrati da su vrhunaravnog porijckla, ncgo ih
trcba promatrati kao litcrarnu formu kojom sc spisatcljica pos luz il a da isprica, na
vlastiti nacin lsusov zivot''.

***
SCRITTI DI MARIA VALTORTA
"L'EVANGELO COME Ml ESTATO RIVELATO"

Svezak X.

Preveo s talijanskog:
Pavao Badurina

lzdajc: Don Bozidar Mcdvid - Jelsa na o. Hvaru

Odgovara: Don Bozidar Mcdvid - Jelsa
21465 Jelsa- tel.: (0)211761-251

Dopustenjem :
CENTRO EDITORIALE VALTORTIANO
03036 ISOLA DEL LIRI (FR) ITALIA
Viale Piscicclli 89 - 9 I

Crtczi od S. Fabris

Tisak:
DALMACIJA PAPIR
SPLIT
MARIJA VALTORTA
u 19. godini iivota
(r. 1897 - t 1961)
PALE:STINA . ..
.9 rRrJA
u doba. Isusovo , ~ ,.. ,. "
Krist uskrsnu od mrtvih i vik ne umire, aleluja! ! !
BOG USKRISI !SUSA TRECI DAN I
DADE MU DA SE OCITUJE - NE SVEMU
NARODU: NEGO SVJEDOCIMA OD
BOGA PREDODREDENIMA - NAMA
KOJI SMO S NJ/ME ZAJEDNO JELi I
PILI, POSTO USKRSNU OD MRTVIH.
BOG NAM I NALOtI PROPOVIJEDATI
NARODU I SVJEDOCITI: ova JE ONA!
KOJEGA BOG POSTAVI SUCEM tIVIH I
MRTVIH. ZA NJ SVJEDOCE SVI PRORO-
CI: DA TKO GOD U NJ VJERUJE, PO
!MENU NJEGOVU PRIMA OPROSTENJE
GRIJEHA.
Dj 10,40-43
 9

1. USKRSNO JUTR0 1

Jutro Isusova uskrsnuea.

Zene se opet uhvate svog posla oko mirisnog ulja, koje

se u noCi u svjezem dvoriStu skrutnulo u tesku pomadu.
Ivan i Petar promisle da je dobro urediti Blagovaliste.
Ociste posude, ali zatirn sve opet stave na mjesto kao da
je istom svrsila Vecera.
On je to rekao, kaze Ivan.
Rekao je takoder: "Ne spavajte" ! Rekao je: "Ne budi
ohol, Petre. Zar ne znas da cas kusnje samo sto nije
dofao?" I.. . i rekao je: "Zatajit ces me ... " Petar iznova
place govoreCi u rnukloj boli: I zatajio sam ga !
Dosta, Petre! Sad si opet ti. Dosta te muke !
Nikada, nikada dosta. Kad bih ostario poput prvih
patrijarha, kad bih prozivio sedarnsto ili devetsto godina
Adamovih i njegovih prvih unuka 2 , nikada neeu bi ti bez
ove muke.
Zar se ne uzdas u njegovo rnilosrde ?
Da. Kad se ne bih u to uzdao, bio bih poput ISkariota:
oeajnik. Ali iako mi On prasta iz Oeeva krila kamo se
vratio, ja si ne opra5tam. Ja ! Ja ! Ja koji sarn rekao: "Ne
poznam ga", jer je onoga easa bilo opasno poznavati ga,
jer sam se stidio biti mu ucenik, jer sam se bojao mucenja ...
On je odlazio da umre, a ja ... ja sarn se brinuo da spasim
svoj Zivot. I da bih spasio svoj zivot, Njega sam odbacio,
kao sto fena u grijehu odbaci plod svoga krila kad ga rodi,
prije nego se vrati rnuz koji nista ne zna, odbaci plod koji
je opasno irnati uza se . Gori sam od jedne preljubnice ...
gori od ...

l. Napisano L. travnja 1945. A , 11829-11862.

1
02, vidi : Mt 28,1; Mk 16,1-2; Lk 24,l; Iv 20,l.
2
vidi : Post 5
10 Uskrsnuce

Privucena vikom udc Marija Magdalena . Ne vici tako .

Marija te euje. Tako je iscrpljena ! Vise nema snage ni za
sto , pa joj sve zadaje bol. Tvoja beskorisna i smusena vika
iznova joj zadaje muku zbog onoga sto ste bili ...
Vidis Ii? Vidis Ii, !vane? Jedna fona moze mi naloziti
da sutim . I ima pravo. Jer mi: muskarci posveceni Gospo-
dinu3 znali smo samo lagati i pobjeCi. Zene su bile odva.Zne.
Ti, malo vise od jedne zene, tako si mlad i cist, znao si
ostati. Mi, mi jaki, muskarci, mi smo pobjegli. 0, kako
mora da me svijet prezire ! Reci mi to , reci, zeno ! !mas
pravo. Stavi svoju nogu na moja usta koja su lagala. Mozda
da na potplatu sandale ima nesto njegove Krvi . A samo
ona Krv pomijefana s blatom na putu mofo dati malo
oprostenja, malo mira zatajitelju. Na prezir svijeta cu se
svakako rnorati priviknuti. Sto sarn j a? Ma recite: sto
sam ?
Velika oholost si, odgovori rnirno Magdalena. Bol?
1 ona. Ali ipak vjeruj da od deset dijelova tvoje boli pet ih
je, da te ne uvrijedim kad bih rekla sest, bol sto si netko
koji mofo biti preziran. Ali ja cu te doista prezreti ako
nastavis samo kukati i benaviti upravo kao sto cini kakva
luda fona ! Cinjenica je Cinjenica. I nece je srnusena vika
popraviti niti unistiti. Samo privlaci pafoju i prosjaCi
safaljenje sto ga ne zaslufojemo. Budi muzevan u svom
kajanju. Ne kriCi. Ja ... ti znas tko sam bila .. . Ali kad sarn
shvatila da zaslufojem prezir vge nego jedna bljuvotina ,
nisam pala u grceve. Ucinila sarn. Javno. Ne oprastajuCi
sebi i ne tra.ZeCi obazrivosti. Je Ii me svijet prezirao? lmao
je pravo. To sam zasluziia. Je Ii svijet govorio: "Jedan novi
prostitutkin hir"? I da li je davao bogohuino ime rnojem
odlasku k Isusu? Imao je pravo. Svijet se sjecao mojega
prijasnjeg vladanja, a ono je opravdavalo svaku pomisao.
Pa? Svijet se morao uvjeriti da Marije gresnice vise nema.
S cinjenicarna sam uvjeriia svijet. Cini i ti tako, i suti.
Stroga si, Marijo, primijeti Ivan.
Strofa prerna sebi nego prema drugirna. Ali priznajem:

3
(vidi. nap . 2, Sv. V. dio 2. str. 87)
1. Uskrsno jutro 11

nemam laganu ruku Majcinu. Ona je Ljubav4 . Ja ... ah ja !

Slomila sam svoje cuvstvo bicem svoje volje. I vise cu to
Cini ti. Mislis Iida sam ja sebi oprostila sto sam bila Pohota?
Ne. Ali ne kafom toga inace osim svojoj osobi. I uvijek eu
si to govoriti. Umrijet eu istrosena od toga skrovitog
zaljenja sto sam bila kvariteljica same sebe, od te neutjesnc
boli sto sam se obeseastila i sto Njemu nisam mogla dati
nego zgazeno srce ... Vidis Ii ... radila sam oko balzama vise
od sviju ... I otkrit cu ga srcanije od svih drugih ... 0 Boze,
kakav mora da je vec ! (Marija iz Magdale problijedi na
samu pomisao.) I prekrit cu ga novim balzamom uklonivsi
onaj koji mora sigurno da je sav pokvaren na njegovim
bezbrojnim ranama ... To cu uciniti, jer ostale ce bi ti nalik
na slak iza pljuska ... Ali me boli sto to moram uCiniti ovim
svojim rukama koje su iskazale toliko razvratnog milova-
nja, sto se moram ovim svojim okaljanim tijelom primak-
nuti k njegovoj Svetosti. .. Htjela bih... htjela bih imati
ruku Majke Djevice za izvrsenje posljednjeg pomazanja ...
Marija sad place tiho, bez jecaja. Kako je razlicita od
teatralne Magdalene sto nam je neprestano prikazuju ! To
je isti onaj neeujan plac kako je plakala na dan kad je
dobila oprostenje u kuCi farizejevoj .
Kaze8 da ... ce se fone bojati ? pita je Petar.
Ne bojati ... Ali ce se zaprepastiti naoCifled njegova
tijela sigurno vec ostecena ... otecena ... crna . A k tome,
ovo je sigumo: bojat ce se strafara.
Hoces Ii da dodem ja? Ja s Jvanom ?
A, to ne ! Mi izlazimo sve. Jer kao sto smo bile sve
gore, tako je pravedno da budemo sve oko njegove smrtne
postelje. Ti i Ivan ostanite ovdje. Ona ne mofo ostati
sama ! ...
Zar Ona ne ide ?
Ne pustamo da ide !

4
Doista presveta Marija u najintimnijem je srodstvu s Bogom koji je Ljubav
(vidi 1 Iv 4.8.16). I zbog toga jc razloga Crkva pozdravlja raznim naslovima , kao:
Gospa bofanskc Ljubavi i Majka lijepe ljubavi
~ vidi u 9. svcsku nap. 13 na str. 345 . i nap. 28 .. str. 350:
12 Uskrsnuce

Ona je uvjerena da ce uskrsnuti ... A ti?

lza Marije ja sam ona koja najvise vjerujem. Uvijek
sam vjerovala da bi tako moglo biti. On je to govorio. A
On nikada ne l<lZe .. . On!. .. Ah, prije sam ga zvala Isuse,
Ucitelju , Spasitelju, Gospodine ... Sada, sad osjeeam da je
tako velik da ne znam, ne usudujem se vise dati mu neko
ime ... Sto cu mu reci kad ga vidim? .. .
Ma bas vjerujes da ce uskrsnuti? ...
Jos jedan ! E, govoreci vam da vjerujem i slufajuCi vas
govoriti da ne vjerujete, napokon necu vise vjerovati ni ja !
Vjerovala sam i vjerujem. Vjerovala sam i odavna sam mu
pripravila haljinu. A sutra, jer sutra je treci dan, donijet
cu je ovamo, pripravnu ...
Ali ako kaies da ce biti cm , nabuhnut, rufan ?
Nikada rufan . Rufan je grijeh. Ali .. . ali da ! Bit ce cm .
Pa? Zar Lazar nije bio vec truo? A ipak je uskrsnuo. I
tijelo mu je vraceno u prija8nje stanje. Ali, ali ako
kazem !... Sutite, vi koji ne vjerujete ! I meni ljudski razum
kaze: "Umro je i nece uskrsnuti" . Ali moj duh, "njegov"
duh, jer ja sam od njega dobila novi duh , vice kao zvucima
srebrnih truba: "Ustat ce ! Ustat ce ! Ustat ce !"Zasto
udarate mnome kao ladicom o greben vaseg sumnjanja?
Vjerujem ! Vjerujem, moj Gospodine ! Lazar je s ljutom
boli poslusao Ucitelja i ostao u Betaniji ... Ja koja znam tko
je Lazar Teofilov: junak a ne neki plasljivi zeCic, mogu
procijeniti kolika je zrtva bila za njega ostati u sjeni a ne
uz UCitelja. Ali je poslusao. Hrabriji u tom posluhu nego
da ga je oruzjem istrgao iz ruku naorufanih .
Vjerovala sam i vjerujem. I ostajem ovdje. OcekujuCi
kao i Ona6 . Nego pustite me da idem. Svice dan. Netom se
bude vidjelo , mi cemo ici na grob ...
I Magdalena otide lica opaljena od suza ali uvijek jaka.
Opet ude k Mariji.
Sto je bilo Petru?
Zivcana kriza : Ali prosla mu je.
Ne budi tvrda, Marijo . Tesko mu je.

6
Kao prethodna napomena br. 5.
1. Uskrsno jutro 13

I meni . Ali vidis da nisam molila ni jedno milovanje

od tebe. Njemu si vec pomogla ... Aja medutim mislim da
samo tebi, Majko moja, treba balzama. Majko moja, sveta,
ljubljena ! Ali budi hrabra ... Sutra je treci dan. Zatvorit
cemo se ovdje unutra nas dvije: jedine zaljubljene. Ti,
sveta zaljubljenica; ja siromasna zaljubljenica7 . .. Ali to
sam kako mogu, citavim bicem. I cekat cemo ga ... Njih,
one koji ne vjeruju, zatvorit cemo ih tamo s njihovim
sumnjama. Stavit cu ovdje i toliko rufa ... Uredit cu da se
danas donese kovceg 8 ... Sad cu proCi mi mo palace i naredit
eu Levi ju. Otale sve te ufasne stvari ! Ne smije ih vidjeti
nas Uskrsli ... Toliko rufa ... A ti ces staviti na se novu
haljinu ... Ne smije te vidjeti takvu. Ocesljat cu te, umit cu
ti to siromafoo lice sto ga je plac nagrdio. Vjeena Djevoj-
cice, bit eu ti kao majka ... Napokon eu imati srecu da se
majcinski brinem za bice nevinije od jednog novorodence-
ta ! Draga ! I u obilju svojih euvstava Magdalena stisne na
svoje grudi glavu Marije koja sjedi, cjeliva je, miluje,
ureduje joj Jagane cuperke kose razbarusene iza usiju,
brise joj lanom svoje haljine nove suze koje jos teku, jos,
uvijek .. .
Udu zene sa svijecama i s glinenim vrcevima i s
posudama sirokih grla. Marija Alfejeva nosi jedan teski
a van .
Objasni: Yani se ne moze raditi. Ima nesto vjetra pa
gasi svjetiljke.
Stave se na jednu stranu. Na jedan dugaeak ali uzak stol
stave sve svoje stvari a potom usavrfavaju svoj balzam
mjefajuCi u avanu vec te5ku pomadu od etericnih ulja s
nekim bijelim prahom sto ga fakama vade iz jedne vreCice.
Mijesaju radeCi zilavo, a zatim napune jednu posudu siroka
grla. Stave je na tlo. Ponove isti postupak s drugom
posudom . Parfemi i suze padaju na smolu.

7
Na fot na~in zaljubljena. Siromafaa jer jc jcdnog dana bila gresnica . sada
nevina ali nevino~cu ~to ju je opct na~la i svakako uvijek vcoma daleko od
nedostifive svetosti Djevice Marije, Majke Bozje .
8 Da se u nj stave svete relikvije Muke sto ih je, prema ovom djelu, satuvala
i tuvala Isusova Majka. Yidi 2. nap . str. 290 . 9. sveska .
14 Uskrsnuce

Marija Magdalena kaZe: Nadala sam se da cu ti moCi

pripraviti pomazanje, ali ne ovo. Jer Magdalena je, kao
vjestija od svih, uvijek regulirala i ravnala sastav parfema.
On je tako ostar da su odluCile otvoriti vrata i odskrinuti
prozor prema vrtu kroz koji prodire prvo lagano svjetlo.
Nakon Magdalenine tihe napomene sve plaeu jos jace.
Zavrsile su. Sve su posude pune.
Izlaze s praznim glinenim vrcevima, s avanom koji vise
ne treba is mnogo uljanih svjetiljaka. U sobici ostanu samo
dvije i podrhtavaju, kao da i one jecaju sa svojim drhtavim
svjetlom ...
Zene opet udu i zatvore iznova prozor jer je zora
prilicno hladna. Zaogrnu se i uzmu siroke vrece u koje
stave posude s balzamom.
Marija ustane i trazi svoj ogrtac. Ali se sve skupe oko
nje nagovarajuCi je da ne ide.
Neces izdrfati, Marijo. Vee su dva dana kako ne
uzimas jela. Samo malko vode.
Da, Majko. Obavit cemo brzo i dobro. I odmah cemo
se vratiti.
Ne boj se. Balzamirat cemo ga kao kralja. Vidis kako
dragocjen smo balzam pripremile ! I koliko ...
Necemo zanemariti ni jedan ud ni ranu, i svojim cemo
ga rukama staviti na mjesto. Jake smo i majke smo. Stavit
cemo ga kao dijete u kolijevku. A drugima nece preostati
nego da zatvore njegovo mjesto.
Ali Marija ne popusta. KaZe: To je moja dufoost.
Uvijek sam se ja brinula za Njega. Samo u ave tri godine
kad je pripadao svijetu, kad mi je bio daleko, prepustila
sam drugima brigu za Njega. Sada kad ga je svijet odbacio
i odrekao ga se, opet je moj9. I ja sam opet njegova
slufavka.
Petar, koji se s Ivanom nezapazen od iena bio pribliZio
vratima, pobjegne euvsi te rijeCi. Pobjegne u neki skriveni
kut da oplakuje svoj grijeh. Ivan ostane kraj dovratka. Ali

9
Da bi sc ta tvrdnja dobro shvatila, 1reba je povezati s onom ~to ju je Jsus
izn:kao na svadhi u Kani. Vidi Iv 2,4.
'1. Uskrsno jutro 15

ne kafo nista. Htio bi iCi i on . Ali cini :Zrtvu da ostane kraj

Majke.
Marija Magdalena povede Mariju k njezinom sjedalu.
Klekne ispred nje, obujmi joj koljena i podigne prema 'njoj
svoje bolno i zaljubljeno lice i obeeava joj: On sve zna i
vidi svojim Duhom. Ali njegovom Tijelu ja cu s cjelovima
izraziti tvoju ljubav, tvoju zelju. Ja znam sto je ljubav.
Znam kakav podstrek, kakva glad je ljubav. Kakva cefoja
biti s onim koji je za nas ljubav. I to je i u niskoj ljubavi
koja se pricinja zlatom, a blato je. Kad i grefoica moze
znati sto je sveta ljubav prema zivom Milosrdu sto ga ljudi
nisu znali ljubiti, onda moze bolje shvacati sto je tvoja
ljubav, Majko. Ti znas da ja znam ljubiti. I znas da je On
rekao, one veceri moga pravoga rodenja, na obalama
nasega bistroga jezera, da Marija zna mnogo ljubiti 10 . Sada
se ova moja preobilna ljubav, poput vode koja se prelijeva
iz nagnuta umivaonika, poput grma rufa u cvatu koji se siri
niza strmu liticu, kao plamen koji nafavsi goriva bolje
plamti i rasplamsava se, sva se izlila na Njega i od
Njega-Ljubavi dobila novu snagu ... Ah, zasto moja silna
ljubav nije mogla zamijeniti Njega na krifo !. .. I trpjeti, i
krvariti, i umrijeti mjesto Njega, uz ruganje citavoga
svijeta, sretna, sretna, sretna da mogu trpjeti mjesto Njega.
I sigurno bi nit moga siromafooga zivota bila izgorjela viSe
od trijumfalne ljubavi nego od sramotnog stratista, a iz
pepela bi bio propupao novi, bijeli cvijet novoga zivota,
cistoga, djevieanskoga, koji ne bi znao ni za sto, sto nije
Bog. Ali sve to sto nisam mogla uciniti za Njega, za tebe
to mogu jos uCiniti.. . Majko, koju ljubim svim svojirn
srcem. Pouzdaj se u rnene. Ja koja sam znala u kuCi Simuna
farizeja onako njefoo rnilovati njegove svete noge, sada cu
dusom koja se sve vise otvara rnilosti znati jos njefoije
milovati njegove svete udove, vidati rane, balzamirati ih
viSe svojom ljubavlju, vise balzamom uzetim iz svog srca
izafota od ljubavi i boli, nego pornascu. Ni smrt nece

10
Aluzija na izvjdtaj u Lk 7,36-50 . Prema ovum je naime djelu Marija iz
Magdalc , sestra Martina. ona grdnica kojoj jc oprosteno i ljubiteljica .
16 Uskrsnuce

nagristi ono tijelo koje je toliko ljubavi dalo i toliko je

prima. Smrt ce pobjeCi . Jer ljubav je jaea od nje 11 . Ljubav
je nepobjediva. Aja eu, Majko, tvojom savrsenom , svojom
potpunom ljubavlju balzamirati svoga Kralja Ljubavi.
Marija poljubi tu zanesenu, koja je napokon znala naCi
onoga koji zasluzuje toliku ljubav, i udovolji njezinoj
mo Ibi.
Zene izadu noseci jednu svjetiljku. U sobi ostane samo
jedna. Zadnja izade Magdalena poslije zadnjeg poljupca
Majci koja ostaje.
Kuca je sasvim tamna i tiha. Ulica je jos mraena i pusta.
Ivan pita: Stvarno me necete?
Ne . Mo:Zes trebati tu. Zbogom.
Ivan se vrati k Mariji. Ka:Ze tiho: Nisu me htjele ...
Nemoj se stoga :Zalostiti. One kod lsusa, ti uza me.
!vane, molimo malko zajedno. Gdje je Petar?
Ne znam. Po kuCi . Aline vidim ga ... Mislio sam da je
jaci. .. I meni je tesko, ali on .. .
On ima dvije boli. Ti samo jednu. Dodi. Molimo i za
njega.
I Marija polagano izmoli Ocenas. Zatim pogladi Ivana:
Podi k Petru. Ne ostavljaj ga sama. Toliko je bio u mraku
u ovim satima da ne podnosi ni najmanje svjetlo svijeta.
Budi apostol svome smetenome bratu. Od njega zapocni
svoje propovijedanje. Na svome putu , a bit ce dug , uvijek
ces nalaziti slienih njemu. Pocni posao s drugom ...
Ali sto da ka:Zem ? ... Ne znam ... Sve mu uzrokuje
plac ...
Kazi mu Njegovu zapovijed ljubavi 12 Kazi mu da jos
ne pozna dovoljno Boga onaj koji se samo boji, jer Bog je
Ljubav. I ako ti ka:Ze: "Sagrijesio sam", odgovori mu da je
Bog tako ljubio gresnikc da je radi njih poslao svoga
Jedinorodenca 13 . Reci mu da na toliku ljubav treba odgovo-
riti ljubavlju . Ljubav daje i pouzdanje u predobroga Gospo-
dina. To pouzdanje Cini da se ne bojim njegova suda jer

II vidi Pj 8,6.
12 Pro6taj 14. poglavlje 8. sveska.
13
Vidi 1 Iv 4,7-19.
1. Uskrsno jutro 17

smo pouzdanjem priznavali bofansku mudrost i dobrotu i

kazemo: "Ja sam siroma5no stvorenje. Ali On to zna. I
daje mi Krista kao jamstvo oprostenja i stup oslona. 14 Moju
bijedu pobjeduje moje sjedinjenje s Kristom". U ime
Isusovo prasta se sve ... Podi, !vane. Reci mu to. Ja ostajem
ovdje, s mojim Isusom ... I pogladi Ubrus.
Ivan izade zatvorivsi vrata za sobom.
Marija se spusti na koljena kao i prosle veceri, licem u
lice s Veronicinim velom. I moli i razgovara sa svojim
Sinom. Ona koja je jaka da bi jacala druge, kad je sama
sagiba se pod svojim preteskim krizem. Ipak se njezina
dusa svako malo poput plamena sto ga vise ne pri_gu5uje
vagan uzdize k nadi koja u njoj ne moze umrijeti. Stovise
koja raste kako prolaze sati. Svoju nadu iznosi i Ocu. Svoju
nadu i svoju molbu .

(Ovdjc mofete stavici toeno onakvu kakva jest , jcr nema promjene, 15 molitvu
izrecenu pro~le godine , cufaljku od ove vazmene zorc 21. veljace 1944.) 16

12
ProCicaj 14. poglavlje 8. sveska.
13 Vidi 1 Iv 4.7-19.
14
Vidi 4. napomcnu 219. paragrafa 7. sveska.
15
Vidi napomenu 32 na str. 38. svezak 9.
16
U A neposredno slijcdi zavrfo i odlomak paragrafa koji slijedi .
18

2. USKRSNA ZORA. TUZALJKA.

MARIJINA MOLITVA

Cijeli dan vidim raspetog Isusa i Mariju i Ivana podno kriia.

Jutros kad sam se price~Civala, cinilo mi se da se nalazim pred zivim oltarom,

jer su oni bili tu i gledali me svojim pogledima nadnaravne ljubavi. Ne moie se
opisati ~to je pritest tako prozivljena.
A podvecer pocela sam u sebi zamjecivati ovaj izraz : Nadala sam se da eu
ti morati pripraviti pomazanje, ali ne ovo . Kazao ga je fonski glas. Glas pun,
topao, dubokih tonova alta, strastveni glas. Nije umiljati, mladenacki , tist ,
djevitanski Marijin glas sa svojim djccjim tonovima soprana.
Razabirem da govori neko novo stvorenje , ali mu ne znam dati imena ni lica
dok mi se ne predstavi videnje.

Jos vidim sobu gdje Marija place u gostoljubivoj kuCi.

Ona je jos ondje, na svom sjedalu, iznemogla, iscrpljena,
preoblicena od velika placa.
I fone su tu. I pri svjetlu uljanih svjetiljaka pripravljaju
mirodije. Posto su ih izvadile iz raznih glinenih vrceva
mijefaju ih u avanu, a potom ih opet stavljaju u posude
sirokih grla kroz koja lako prolaze prsti da iz njih vade
balzam.
Zene rade plaeud. A Marija Magdalena, kojoj je lice
obiljeieno od plaea kao nekom opeklinom, kaie one rijeci,
koje izazivaju jaCi plac kod svih fona.
Zatim, posto su sve pripravile, umotaju se u salove iii
ogrtace. I Marija ustane . Ali one se skupe oko nje nagova-
rajuCi je da ne ide. Bilo bi previse bolno uciniti da opet vidi
Sina, koji je u zoru trecega dana od smrti sigurno vec sav
cm od truljenja buduci da je bio onako modar od udaraca.
A onda, previse je iscrpljena da bi mogla hodati. Samo je
plakala i molila. Nikad jela, nikad pocinka. Neka ostane u

2. Napisano 21. veljace 1944. A, 1952-1962.

2. Uskrsna zora. Tuialjka. 19

miru i neka se pouzda u njih. One ce ulogu Majke obaviti

ljubavlju ucenica i posvetiti onome svetome Tijelu svu
brigu sto je trazi konacno uredenje za ukop .
Marija popusti. Magdalena, na koljenima do njezinih
nogu ali pocivajuci na petama u svom obicnom polofaju,
obujmi joj koljena i gleda je ocima opaljenima od placa i
obeea joj da ce Isusu izraziti SVU MajCinu ljubav dok ga
bude ponovno balzamirala. Ona zna sto je ljubav. Presla je
od niske ljubavi k svetoj ljubavi prema zivom Milosrdu
koje su ljudi ubili pa zna ljubiti. lsus joj je rekao vec one
veceri koja je bila jutro njezinoga novog zivota da ona zna
mnogo ljubiti. Neka se Majka pouzda u nju. Ona, otkup-
ljena koja je onda znala onako njefoo milovati noge
lsusove, znat ce sada milovati rane i balzamirati ih, vi5e
ljubavlju nego pomaseu, kako smrt ne bi mogla nagristi ono
Tijelo koje je dalo toliko ljubavi i koje je toliko prima.
Glas Magdalenin je strastven. Kao da barsun obavija
kakve orgulje, tako joj je glas kao od orgulja, omeksan
toplim i zanosnim bojama zvuka. U njemu se zamjecuje
dusa koja treperi. Koja je znala treperiti. Koja je morala
treperiti i ljubiti. I koja sada, kad ju je Isus spasio, zna
treperiti i ljubiti zbog bofanske ljubavi. Necu zaboraviti
toga :Zenskoga glasa koji je ocitovanje psihe te zene. Vise
ga necu zaboraviti.
Zene izadu noseci jednu svjetiljku. Kuca je sva mraena,
a i ulica je mracna . Jedva trag svjetla primjeeuje se tamo
u dnu, na istoku. Prohladno i Cisto svjetlo travanjske zore.
Utica je tiha i pusta. Zene , sasvim umotane u svoje ogrtace,
idu ne razgovarajuCi prema Isusovom grobu.

Jane idem s njima. Vracam se k Mariji . Isus me vraca k Njoj .

Ona, sada kad je sama, opet je stala moliti, na koljeni-

ma, prema VeroniCinom rupcu. On je rasiren preko stranice
jednog ormara, a drze ga u tom polofaju mrtvacka plahta
i eavli . Mali i govori sa svojim Sinom. Jos i uvijek dr:li je
ista muka . Pomijesana s nadom zbog koje je ceznutljiva.
lsuse, Isuse ! Jos se ne vraeas? Tvoja siromasna Mama
ne mo:le vise izdrfati znajuCi da si onamo mrtav. Rekao si
20 Uskrsnuce

i nitko te nije razumio, ali ja sam te razumjela: "Razorite

Hram Bozji i Ja cu ga u tri dana opet sagraditi !" Ovo je
poeetak trecega dana. Ah, Isuse moj ! Ne cekaj da prode
cio da bi se vratio u zivot, svojoj Marni, kojoj je potrebno
date vidi ziva da ne umre sjeeajuci se da si mrtav, kojoj je
potrebno da te vidi lijepa, zdrava, slavodobitna da ne umre
sjecajuCi se da si u onom stanju u kakvom te je ostavila !
Ah Oce, Oce ! Vrati mi moga Sina! Neka vidim da je
opet Covjek a ne Jes, Kralj a ne osudenik. Znam, kasnije
ce se vratiti k Tebi, u Nebo. Ali eu ga dotle vidjeti izlijecena
od tolikog zla, vidjeti jakog nakon tolike iznemoglosti,
vidjeti kao pobjednika nakon tolike borbe, vidjeti kao Boga
nakon sto je toliko podnio kao eovjek za ljude. I osjecat eu
se sretnom eak i gubeci njegovu blizinu. Znat cu da je kod
Tebe, Oce sveti, znat cu da je zauvijek bez boli. Naprotiv
sada ne mogu, ne mogu zaboraviti da je u jednom grobu,
da je ondje ubijen od tolike boli sto su mu je zadali, da
On, moj Sin-Bog, dijeli sudbinu ljudi u tami groba, On,
tvoj Zivi.
Oce, Oce, cuj svoju sluskinju. Zbog onoga "da" .. .
Nikada nista nisam trazila od Tebe na racun svoje poslusno-
sti tvojoj volji. Radilo se o tvojoj volji, a tvoja volja bila
je moja. Nista nisam smjela zahtijevati zbog irtve svoje
volje Tebi, Oce sveti. Ali sada, ali sada poslu5aj me, Occ,
zbog onoga "da" sto sam ga kazala andelu Glasniku 1 !
Isus ne trpi muke jer je sve ispunio smrtnom borbom
kroz tri sata, nakon jutarnjih okrutnosti . Ali ja sam tri dana
u ovoj smrtnoj borbi 2 . Ti vidis moje srce i cujes njegove
kucaje. Nas je Isus rekao da ne padne pticje perce a da ga
Tine vidis, da ne uvene cvijet na polju a da ga Tine krijepis
u njegovoj agoniji svojim suncem i svojom rosom. Ah,
Oce, ja umirem od ove boli . Postupaj sa mnom kao sa
vrapcem koga oblaCis u novo perje , i sa cvijetom koga
grijes i napajas u svom smilovanju. Ja umirem ukocena od

lAluzija na pristanak ~to ga je Marija dala andelu Glasniku, i prema tome

Bo~u, ciju je nosio poruku i izrafavao volju . Yidi Lk 1,26-38.
Y1d1 u 9. svesku 12. napomenu na str. 275 ; nap. 13 . na str. 275; nap . 3, na
str. 341 ; nap. 5. na str. 397 .
2. Uskrsna zora. Tuialjka. 21

boli. Nemam vise krvi u zilama. Nekada je sva postala

mlijeko da mo:Ze hraniti tvoga i moga Sina; sada se sva
pretvorila u suze jer vise nemam Sina. Ubili su mi ga, ubili,
Oce, i znas na koji nacin !
Nemam vise krvi ! Prolila sam je s Njim u noCi Cetvrtka,
u kobni Pctak. Studeno mi je kao onom kome su prerezane
zile. 3 Nemam vise sunca buduCi da je On mrtav, moje sve.to
Sunce, mojc blagoslovljeno Sunce, Sunce rodeno iz mojega
krila na radost svoje Mame, za spasenje svijeta. Nemam
vise osvje:Zenja jer vise nemam Njega, najsladeg izvora za
njegovu Mamu koja je pila njegovu rijec, koja se napajala
njegovom nazocnoscu. Poput cvijeta sam na suhoj pjdeari.
Umirem, umirem, sveti Oce. I ne bojim se umrijeti jer je
i On umro. Ali kako cc ovi maleni, maleno stado moga
Sina, tako nejako, tako strasljivo, tako nepostojano, ako
nema nikoga da ga podrzi? Nista sam, Oce. Ali sam za
zelje Sina svoga kao naorufana ceta. Branim, branit cu
njegov nauk i njegovu bastinu kao sto vucica brani vucice.
Ja, Janjica 4 , pretvorit cu se u vuCicu da branim ono sto
pripada mome Sinu i stoga ono sto je tvoje.
Vidio si, Oce. Pred osam dana ovaj grad je lisio svoje
masline zelenila, oplijenio svoje kuce, liSio cvijeca svoje
vrtove, ogolio svoje stanovnike i promukao od klicanja:
"Hosana Sinu Davidovu. Blagoslovljen Onaj koji dolazi u
ime Gospodnje". I dok je On prolazio po sagovima grana,
haljina, tkanina , cvijeca, gradani su ga pokazivali jedni
drugima govoreCi: "To je lsus, prorok iz Nazareta u
Galileji. On je Kralj lzraelov" . A dok jos nisu bile uvenule
one grane i dok je glas jos bio promukao od tolikog
klicanja, promijenili su svoje klicanje u optuzbe i proklinja-
nje, i u tra:Zenje smrti, a od grana koje su otrgnute za
trijumf napravili su batine da njima udaraju tvoja Jaganjca
koga su vodili u smrt.

3
Vidi Dodalak 7. svcsku. osobito tocku 2 e/.
4
U bizantskoj liturgiji Marija se cesto zove .,Janjica . Vidi Gospa u bizanlskoj
liturgiji, tckstovi izabrani i prevedeni nastojanjem 0 . Hcrmana P. TONIOLO
RSM, Rim , "Marianum" , 1959., str. 49,73 . K tome vidi : MELITON DE
SARDES, Papyrus Bodmer XIII, homilija o Vazmu, rukopis iz III . stoljcca,
Kiiln -Genevc . Bibliotheca Bo<lmcriana, 1960, str. 108-109.
22 Uskrsnuce

Ako su toliko ucinili dok je On bio medu njima i govorio

im, i smijesio im se, i gledao ih onim svojim ocima koje
mekfaju srce i od cega drsce eak i kamenje ako ga
pogledaju, i iskazivao im dobrocinstva i poucavao ih, sto ce
uciniti kad se vrati k Tebi?
Njegovi ucenici, vidio si. Jedan ga je izdao, ostali su
pobjegli. Bila je dovoljno da On bude udaren pa da
pobjegnu kao plasljive ovce i nisu znali biti oko Njega dok
je umirao. Ostao je samo jedan, najmladi. Sada je red na
Starijemu. Ali vec je jedanput znao zatajiti. Hoce Ii znati
ostati u Vjeri kad Isus vise ne bude ovdje?
Ja sam nista. Ali u meni je nesto od moga Sina i moja
ljubav dopunja moju nedostatnost i ponistava je. Tako
postajem nesto korisna za stvar tvoga Sina, za njegovu
Crkvu koja nikada nece naCi mira i kojoj je potrebno
pustati zile duboko da je ne iseupaju vjetrovi. Ja Cu biti
Ona koja ce se brinuti za nju 5 Bdjeti cu kao marljiva
vrtlarica da uzraste snafoa i uspravna u svoje jutro. Onda
mi nece zadavati brige umiranjc. Ali ne mogu zivjeti ako
ostanem duze bez Isusa.
Ah, Oce, koji si napustio Sina za dobro ljudi 6 , ali ga
potom utjesio, jer si ga sigurno poslije smrti primio na
svoje grudi, ne ostavi me dulje u napustenosti7. To podno-
sim i prikazujem za dobro ljudi . Ali utjesi me, sada, Oce.
Oce, smiluj se ! Sine moj, smiluj se ! Bofanski Duse, sjeti
se svoje Djevice 8 ! 9
Potom, spustivsi se niCice do zemlje, cini se da Marija
moli svojim drfanjem a ne samo svojim srcem . Doista je
siromasno malaksalo bice. NaliCi na onaj cvijet skapao od
fode o kome je govorila. Cak ne zamijeti ni kratki ali
zestoki potres koji je gazdu i gazdaricu kuce natjerao u viku

5
Vidi nap. 21. n ~''1itr. 348. dcvctog sveska.
h Vidi 5. nap.na 21. str. 9. sveska.
7
Kao prethodna 6. napomena.
~ Marija se zove Djevicom boi.anskoga Duha i zato sto ju je On ucinio
plodnom pa je tako postala Majkom Isusa , Sina Bozjega. Vidi Lk 1,26-38.
9
Slijedeci odlomak je onaj ~to ga naznaeuje 16. nap. prcthoc..lnog paragrafa .
Naprotiv u A na ovom mjestu poCinje zgoda koja se donosi u 4. paragrafu. Njezin
jc pocetak slican odlomku koji sada slijcdi .
2. Uskrsna zora. Tuialjka. 23

i bijeg, dok se Petar i Ivan, blijedi kao mrtvaci, privuku na

vrata sobe . Ali kad su je vidjeli onako zadubenu u svoju
molitvu,izvan, daleko od svega sto nije Bog, povuku se
zatvorivsi vrata i vrate se prestraseni u Blagovaliste.
24

3. U S KR SN UC E 1

Uskrsnuce.
Iznova 2 viclim radosno i silno uskrsnuce Kristovo.

U vrtu vlada potpuna tisina i blistanje rose. Nad njim

nebo koje postaje poput sve svjctlijega safira nakon sto je
izgubilo svoju plavo-crnu boju, naCickano zvijezdama, koje
je svu noc bdjelo nad svijetom. Zora gura od istoka prema
zapadu one jos tamne predjele, kao sto cini voda u vrijeme
plime, koja sve vise napreduje i prekriva tamnu obalu
zamjenjuCi sivo-crnu boju fala i grebena s plavetilom
morske vode.
Poneka zvjezdica jos ne zeli umrijeti te sve slabije
zmirka ispod poplave bijelo-plavkastog svjetla zore, mli-
jeene boje s nijansom sive, poput lisea pospanih maslina
sto prave vijenac tome nedalekom brefoljku. A zatim
utone potopljena od poplave zore kao zemlja sto je preplavi
voda. I tako je jedna manje .. . zatim opet jedna manje ...
jos jedna, i jos jedna. Nebo gubi svoja stada zvijezda.
Jedino tamo na krajnjem zapadu ostaju tri, potom dvije,
zatim jedna da gledaju to svakodnevno cudo: svitanje zore.
I evo, kad jedna ruzicasta nit povuce crtu po tirkiznoj
svili istocnog neba, prode dah vjetra preko lisnatih krofanja
i preko trave i kaze: Probudite se ! Dan je svanuo. Ali
ne probudi nego samo krosnje i travu, koje drhtnu pod
svojim rosnim dijamantima koji tiho padajuCi zafoste uz
lomljenje zvuka kao na harfi.
Jos se ne bude ptice u gustom granju vrlo visokog
cempresa, koji kao da poput gospodara vlada u svom
kraljevstvu, niti u zamrsenom spletu lovorove ograde koja
stiti od vjetra sa zapada.

3. Napisano I. travnja 1945. A , 11848-1 !860.

1
02 , vidi Mt 28,2-4.
2
Vidi 32. nap.na 38. strani 9. sveska .
3. Uskrsnuce 25

Strafari mrzovoljni , promrzli, pospani, u raznim polo:Zajima

cuvaju Grob cija SU kamena vrata bila ucvrscena na svom rubu
debelim slojem zbuke kao nekim pojaeanjem. Na zagasito
bijeloj boji zbuke isticu se siroke rozetc crvenog voska hramskog
peeata utisnute s drugima izravno u nedavno napravljenu zbuku.
Mora da su strafari nocu palili ndto vatre jer na tlu ima
pepela i ncdogorjelih ugaraka. Mora da su igrali i jeli jer jos
ima razbacanih ostataka jela i malenih ociscenih kosti kojc su
sigurno posluzile za neku igru, kao sto je nas domino ili na5a
djecja igra na kuglice i rupice, sto su jc igrali na primitivnom
poput sahovske ploce igracem polju zacrtanom na stazi. Onda
su se umorili i sve napustili i potra:lili polofaje vise iii manje
udobne za spavanje ili za bdjenje.
Na vedrom istocnom nebu, na kojc se sasvim ruzicasti
predjel sve vise protcie, a na kome uostalom jos nema suncane
zrake, pokazuje se, dolazeCi iz nepoznatih dubina, veoma
svijetao meteor koji silazi poput ognjene Iopte nepodnosljiva
sjaja a slijedi ga blistajuCi trag, koji mozda nije drugo do
sjeeanje na njegov sjaj u mreZici naseg aka. Spusta se veoma
brzo k zemlji sireCi svjetlost tako intenzivnu, carobnu, zastrasu-
jucu u njenoj ljepoti, da se zorina ruzieasta svjetlost ponistuje,
jer je nadmasuje ta usijana bjclina.
Stra:lari podignu glave zapanjeni, i zato sto sa svjetloseu
dode i ori se sna:lno, skladno, svecano, gromoglasno brujanje
koje ispunja sav svemir. Dolazi iz rajskih dubina. To je aleluja,
andeoski Slava, koji prati Kristov Duh koji se vraca u njegovo
slavno tijelo.
Meteor se sruci na kamen koji je uzalud zatvarao Grob,
istrgne ga, baci na zemlju, kao gromom osinu strahom i
praskom strafare postavljene za tamnicare Gospodara svemira,
prouzroCivsi svojim povratkom na zemlju novi potres kao sto
je to ucinio kad je ovaj Gospodinov Duh bio pobjegao sa
Zemlje. Ude u mraean Grob koji se sav rasvijctli njegovom
neopisivom svjetloscu . I dok svjetlost nepomicna lebdi u
zraku, Duh sc ponovno izlije u tijelo koje je nepomicno u
mrtvackim povojima 3

3
Zbog nekih dodimih totaka mofo se misliti na Ez 37,114.
26 Uskrsnuce

I sve to, ne u jednoj minuti, nego u djelicu minute , tako

je bilo brzo pojavljivanje, spustanje, ulazak i isceznuce
Bozjega Svjetla ...
Hocu. Ta naredba bofanskoga Duha svome hladnome
Tijelu nema zvuka. Jzrekla ju je Bit nepomienoj materiji .
Ali ljudsko uho ne zamijeti ni jedne rijeCi.
Tijelo primi naredbu i poslu5a je s dubokim dahom ...
Nista drugo kroz nekoliko minuta.
Jspod ubrusa i sindona slavno se Tijelo sredi u vjeenu
ljepotu, probudi se od smrtnoga sna , vrati se iz nicega4
u kome je bilo, zivi nakon sto je bilo mrtvo . Sigurno, srce
se probudi i izvede prvi kucaj, potjera po zilama preostalu
zgrufanu krv i odmah je stvori potpunu mjeru u isprafoje-
nim arterijama, u nepomicnim pluCima, u potamnjelom
mozgu , te opet unosi toplinu, zdravljc , snagu , misao.
Jos jedan tren i evo naglog pokreta ispod teskog
sindona. Tako nagloga, da od trena kad pomakne sigurno
prekri:Zene ruke pa do casa kad se pojavi na nogama,
impozantan , presjajan u svojoj haljini od nematerijalne
materije , nadnaravno lijep i velieanstven, u dostojanstvu
koje ga mijenja i uzdi:Ze iako dopusta prepoznati ga, oko
jedva na vrijeme uhvati te prijelaze .
I sada mu se divi, tako razlicitom od onoga kakva se
pamet sjeca, urednome, bez rana i krvi , nego sasvim
sjajnom od svjetla sto u mlazovima izbija iz pet rana i izvire
iz svake pore njegove koze.
Kad uCini prvi korak, tada je stvarno "Svjetlost" koja
je uzela tijelo . Jer kad se krece , zrake sto izbijaju iz ruku
i nogu prave mu aureolu od snopova svjetla, od glave koja
je okru:Zena svijetlim vijencem sto ga Cine bezbrojne malene
rane prouzrocene od trnove krune , iz kojih vise ne izlazi
krv , nego samo sjaj, do ruba haljine , a kad rasiri ruke koje
su mu prekrizene na prsima, otkrije podrucje veoma zive
svjetlosti koja probija kroz haljinu i Cini da je u visini Srca
sjajna kao sunce . Stvarno Svjetlost koja je uzela tijelo.

4
Ovdj e se nicega ne smije uzeti u apsolutnom smi slu ,nego kao u Fil 2,7-8.
~ Vidi 12. napomenu 17. paragrafa 8. sveska .
3. Uskrsnuce 27

Ali ne siromasna svjetlost zemlje, ne siromasna svjetlost zvijezda,

ne siromasna svjetlost sunca. Nego svjetlost Bozja ; sav rajski sjaj
koji se skuplja u samo jedno Biee i dariva mu svoju ncpojmljivu
azurnu boju za zjenice, ognjenozlatnu boju za kosu , svoju
andeosku bjelinu za haljinu i za boju lica; i sve ono sto je
ljudskom rijeCi neopisiv izvanredni far presvetoga Trojstva, koje
svojorn farkom rnoCi zasjenjuje svaki rajski oganj i upija ga u
Sebe da ga iznova rodi svakoga trena vjeenoga vremena, Srce
neba koje privlaCi i razlijeva svoju krv, nebrojene kapi svoje
bestjelesne krvi ; blafonici, andeli, sve sto saCinjava raj; ljubav
Bozja, ljubav prema Bogu, - sve je to Svjetlost koja je uskrsli
Krist, koja ga oblikuje.
Kad se pomakne dolazeci prema ulazu i kad oko moze vidjeti
jos nesto a ne sarno njegov sjaj, ukafo mi se dva svjetla,
prekrasna ali slicna zvijezdama u odnosu na sunce , jedno s ove
a drugo s one strane vrata, niCice u klanjanju svome Bogu koji
prolazi obavijen svojim svjetlom , usrecujuCi svojim osmijehom,
i izlazi napustajuCi grobnu spilju i ponovno hodi po zemlji , koja
se uzbuduje od radosti i sva blista u svojoj rosi , u bojama trave
i ru:Za , u bezbrojnim cvjetiCima jabuka koji se nekim cudom
otvaraju s prvim sunccm koje ih cjeliva i na vjeenom Suncu koje
ispod njih prolazi.
Straiari su tu, onesvijcsteni ... Pokvarene eovjekove sile ne
vide Boga. Dok Ciste site svemira: cvijece, trava , ptice dive se i
easte Mocnoga u moru njegova vlastitog svjetla i u nimbusu
svjetla suncanog.
Njegov osmijeh, njegov pogled koji miluje cv1Jece ,
granje, koji se dize prema vedrom nebu , poveeava Jjepotu
svemu. I milijuni latica koje prave cvjetnu pjenu nad
glavom Pobjednika mekse su i mirisnije od svilene ru:Ze .
Zivlji su i dijamanti rose. Modrije je i ncbo koje odrafava
njegove blistave oci, veselije i sunce koje daje radostan
izgled jednom oblacieu sto ga nosi tihi vjetar' koji dolazi
da poljubi svoga Kralja s mirisima sto ih je ugrabio
vrtovima i milovanjem svilenih latica .
Isus podigne ruku i blagoslovi. A potom , dok ptice jace
pjevaju i vjetar mirise , iscezava mom pogledu, ostavljajuCi
me u radosti koja brise i najbljede sjecanje na tugu i bol i
na nesigurnost za sutra ...
28

4. ISUS SE UKAZE MAJCI

1
Marija je sada prostrta licem na zemlji. Nalik je
siromasnom slomljenom stvorenju. Nalik je onom cvijetu
mrtvom od zede o kojem je govorila.
Zatvoren prozor otvori se uz silovit udarac teskih krila,
a s prvom zrakom sunca 2 ude Isus.
Marija koja se trgla na buku i koja podigne glavu da
vidi kakav je to vjetar otvorio prozorska krila, vidi svoga
presjajnoga Sina: lijepog, beskrajno ljepsega nego dok jos
nije trpio, koji se smijesi, ziv, svjetliji od sunca, obucen u
bijelu haljinu koja izgleda kao satkana svjetlost, i koji ide
prema Njoj.
Ona se uspravi na koljena i prekrizivsi ruke na prsima
kaze s jecanjem koji je i smijeh i plac: Gospodine, Boze
moj. I ostane tako zanesena promatrajuCi ga lica okupana
u suzama ali koje se razvedri, koje se smiri od smijeska i
zanosa.
Ali On nece da Nju, svoju Mamu, vidi na koljenima
kao slufavku. Pa je zove, prufajuCi joj ruke iz cijih rana
izlaze zrake koje Cine jos svjetlijim njegovo slavno tijelo:
Mama!
Ali to nije bolna rijec razgovora i oprostaja prije Muke,
niti grcanje sto srce para pri susretu na Kalvariji i u agoniji.
To je poklik trijumfa, radosti, oslobodenja, sveeanosti,
ljubavi, zahvalnosti.

4. Napisano 21. veljace 1944. A, 1962-1969.

1
Vidi 9. nap . 2. paragrafa ovoga sveska.
2 Da je Isus, najvece i vjecno svjetlo (vidi Iz 60,19-20; Ot 21,23;22,5),

uskrsnuo u zoru, dobro se vidi iz Evandelja (vidi I. nap. I. paragrafa ovoga

sveska), pa i iz npr. lijepog himna rimske liturgije za uskrsno vrijcme, koji nije
kasniji od IX. stoljeca, cije prve tri kitice glase ovako: Yee zora rumen prosipa
I U visu pjesme ore se I Pun slavlja svijel odjekuje I Od groze urla pakao. -
Oslobodcnc occve I lz tamnog smrtnog podzemlja I U svijetli zivot izvodi I
Nebeski Kralj svemoguCi. Stratari grob mu cuvali I I pecatio kamen ga I A u
grab svoj ko pobjednik I On sada smrt sahranjujc ...
4. lsus se ukaie Majci 29
- - - -
I sagne se nad svojom Mamom koja se ne usuduje
taknuti ga i stavi svoje ruke ispod njezinih savitih laktova
te je digne na noge pa je privine na Srce i poljubi je.
0, tada Marija shvati da se ne radio videnju, da je to
Sin stvarno uskrsnuo, da je to njezin Isus, Sin koji je i dalje
ljubi kao Sin. I s povikom baci mu se oko vrata i zagrli ga
i ljubi ga, smijuci se kroz plac. Poljubi ga u celo gdje vise
nema rana, u glavu koja vise nije rascupana ni krvava, u
sjajne oci, u obraze izlijecene, u usta koja vise nisu
otecena. A potom uzima njegove ruke i poljubi nadlanice
i dlanove, njihove sjajne rane, i naglo se sagne k njegovim
nogama i otkrije ih ispod sjajne haljine te ih poljubi. Zatim
ustane, gleda ga, ne usudi se.
Ali On se smije5i i shvaea. Rasiri haljinu na prsima i
kaze: A zar ovu neces poljubiti, Mama, ovu koja te je
tako zaboljela i koju si samo ti dostojna poljubiti? Poljubi
me u Srce, Mama. Tvoj poljubac oduzet ce mi zadnje
sjecanje na sve sto je bol i dat cc mi onu radost koja jos
nedostaje mojoj radosti Uskrsloga. I uzme u svoje ruke
MajCino lice i priljubi joj usne na rubove ranc boka iz koje
izlaze mlazovi veoma zivoga svjetla.
Kako je Marijino lice uronjeno u zraku toga svjetla, lice
joj je kao aureolom okruzeno njime. Ona ljubi, ljubi, dok
je Isus rniluje. Ne umara se ljubeCi. Nalik je kdnome koji
je usta prinio k izvoru pa iz njega pije zivot koji mu je
izmicao.
Sad lsus govori.
Sve ja svrseno, Mama. Sad vise ne smije5 plakati zbog
svoga Sina. Kusnja je svrsena. Otkupljenje se zbilo. Mama,
hvala ti sto si me zacela, odgojila, pornogla u zivotu i na
srnrti.
Osjecao sam gdje dolaze k Meni tvoje molitve. One su
bile moja snaga u boli, moje pratilice na mom putovanju
na zemlji i daljc od zemlje. One su sa Mnorn dosle na kriz
i u Limb 3 .
Bile su kad koji je ifao pred Velesvecenikom koji je

.\ Vidi 32. nap. 222. paragrafa 7. svcska.

30 Uskrsnuce

ifao pozvati svoje sluge da ih odvede u hram koji ne umire:

u moje Nebo. Dosle su sa Mnom u Raj 4 , iduCi poput
andeoskog glasa ispred povorke otkupljenih koje je vodio
Otkupitelj, da andeli budu spremni da pozdrave Pobjednika
koji se vracao u svoje kraljevstvo. Cuo ih je i vidio Otac i
Duh koji su se zbog njih smijdili kao zbog najljepseg
cvijeta i najugodnijeg pjeva nastalih u Raju. Znali su za
njih patrijarsi i novi sveci, novi, prvi gradani moga Jeruza-
lema, i nosim ti njihovu zahvalu, Mama, skupa sa cjelovom
roditelja is njihovim blagoslovom is blagoslovom zaruenika
tvoje duse, Josipa 5 .
Sve Nebo pjeva svoj hosana Tebi, Majka moja , sveta
Mamo! Hosana koji necc umrijeti, koji nije lafan kao onaj
koji je pred malo dana upravljan Meni !
Sad odlazim k Ocu u svome ljudskom odijelu. Raj mora
vidjeti Pobjednika u odijelu Covjeka u kojemu je pobijedio
grijeh Covjekov6 Ali potom cu opet doCi. Moram utvrditi
u vjeri onoga koji jos ne vjeruje a potrebno mu je vjerovati
da bi doveo druge da vjeruju, moram ojacati malodusne
kojima ce biti potrebna tolika snaga da bi odoljeli svijetu.
Zatim cu uzaCi u Nebo . Ali te necu ostaviti samu.
Mama, vidis Ii onaj veo? U svom poniStenju 7 jos sam
oslobodio moc euda radi tebe, da ti dadem onu utjehu. Ali
za tebe Cinim jedno drugo eudo. lmat ce5 me u Sakramentu
stvarnoga kakav sam bio kad si me nosila 8 . Nikada nece5
biti sama. Ovih dana si bila sama.
Ali mome Otkupljenju 9 bila je potrebna i ova tvoja bol.
Mnogo toga morat ce se neprestano dodavati Otkupljenju
jer ce mnogo toga grijeh neprestano stvarati. Sve cu svoje
sluge pozvati na to otkupiteljsko sudjelovanje. Ti si ona

Yidi nap . 74 pogl. 37 .

1
lzraz koji vrlo lijepo izrafava da je sveti Josip bio pravi zarucnik, ali
djevicanski . Vidi Mt 1,18-25; Lk l ,26-38 .
b Yidi l. nap. na str. 260 , dijela 2. sveska 2.
7
Yidi 4. nap. 3. paragrafa ovog sveska .
8
Vidi 50 . nap . na str. 187. svezak 9.
9
To jest Otkupljenju ~to ga je izveo lsus.
4. /sus se ukaie Majci 31

koja ces sama uCiniti vise od svih svetih zajedno 10 . Zato je

bila potrebna i ta dugotrajna napustenost 11 . Sada vise ne.
Ja vise nisam odijeljen od Oca . 12 Ti vise neces biti
odijeljena od Sina. A imajuCi Sina imas nase Trojstvo.
Poput zivog neba ti ces na zemlji nositi Trojstvo medu ljude
i posveCivat ces Crkvu, ti, Kraljica svecenstva i Majka
krseana 13 Zatim cu doCi da te uzmem. I necu vise biti Ja
u tebi, nego ti u Meni, u mom kraljevstvu, da raj cinis
ljepsim.
Sad idem, Mama. Idem usreCiti drugu Mariju . Zatim cu
uzaCi k Ocu. Potom cu doCi k onomu koji ne vjeruje .
Mama, tvoj cjelov za blagoslov. A moj Mir tebi za
drustvo. Zbogom.
I Isus iscezne u suncu koje se u mlazovima spusta s
jutamjeg i vedrog neba.

10
Mnogi zami~ljaju Otkupljcnje dalekim i statienim . Ali nije takav pojam sto
sc nalazi u pokladu Objave koju katolicka Crkva, Majka i Uciteljica, ljubomorno
cuva i obja~njava svaki dan sve vi~e. Da bismo se o tome uvjerili, dovoljno je
otvoriti Rimski misal i promotriti nekoje molitve koje sezu do zlatnog doba
liturgije (V-VI stoljcce) a koje su jo~ uvijek u upotrebi i casti, kao npr. molitva
nad darovima IX . nedjelje po Duhovima : Kad god se slavi spomen ove i.rtve,
viii se djelo n&Aeg otkupljenja, i molitva na Bijelu subotu : da nam neprestano
izvriavanje nakg otkupljenja bude uzrokom vjetnog veselja. I doista Otkuplje-
nje ~to ga je Isus izvr~io djelo je otkupa sto ga je izvr~ila bofanska Glava .
Njegovom djelu se onda (osobito u Mariji), kroz stoljeca i sada i do svrletka
vremcna (osobito u pravim Bozjim slugama) pridruzilo i mora se pridruziti
sudjelujuce djelovanjc Covjeeanstva (koliko je najvifo moguce u svima koji ga
sacinjavaju) kao djelovanje tijela iii udova Glavi. kao djelovanje zarut'nice
Zarueniku . Da se tako po uzviknom i otajstvenom vjerenickom sjedinjenju i
djelovanju (vidi Ho~ ; PJ;Ef 5,21 -33) Boga i fovjecanstva , tu jest Krista i Crkve
(jer tko god ljubi Boga , zivi u Bogu, prema tome. znao to iii nc , u Kristu i u
katolickoj Crkvi), prolzvede potpuni preporod, tj . obracenje, posvecenje i
spasenje fovjeeanstva u najvecem broju njegovih clanova. U tom svjetlu ,
botanskog djelovanja i ljudskog sudjelovanja, dobro se razumije potreba i
djelotvomost kr~tenja i razlog svih ostalih sakramenata i sredstava posvecenja i
spasenja kojima jc Crkva katolicka eudesno opremljena . u mjeri do koje inace
nc bi mogla stiCi na zemlji .
11
Vidi 5. nap . na 20. str. 9. sveska.
12
Vidi 9. nap . na 174. str. i 8. nap . na 198. str. 5. svcska.
n Vidi 12. i 13. nap .na 275. str. 121. nap . na 348. str. 9. sveska .
32

5. POBOZNE ZENE NA GROBU 1

Medutim fone izisavsi iz kuce hode tik uza zid, kao

sjene u sjeni. Neko vrijeme Sute, sasvim zakukuljene i
plasljive od tolike tisine i samoce . Zatim, osokolivsi se na
pogled posvemafojeg mira sto vlada u gradu, zdruze se u
skupinu i usude se govoriti.
Hoce Ii vrata vec biti otvorena ? pita Suzana.
Svakako. Gledaj tamo prvog vrtlara s povrcem. Ide na
trg, odgovori Saloma.
Hoce Ii nam sto reCi ? pita opet Suzana.
Tko ? upita Magdalena.
Vojnici, na Sudskim vratima 2 . Onuda ... malo njih
ulazi a jos manje ih izlazi ... Pobudit cemo sumnje ...
A komu? Gledat ce nas. Yid jet ce pet :Zena koje idu
u polje. Mogle bismo biti i osobe koje idu u svoja mjesta
posto su proslavile Vazam.
lpak ... Da ne upadnemo u oCi nekome zlonamjerno-
me, zasto ne izademo kroz neka druga vrata i onda
zaokrenemo tik uza zidine? ...
Produljile bismo put.
Ali bismo bile sigurnije. Krenimo k Vodenim vrati-
ma ...
Ah, Salomo! Da sam na tvom mjestu , izabrala bib
Istocna vrata ! Maraia bi duze zaobilaziti ! Treba obaviti
brzo i vratiti se brzo. Magdalena je ta ovako odlucna.
Onda neka druga, ali ne Sudska. Budi do bra ... mole
sve.
Pa dobro . Onda, buduCi da tako hocete, prodimo
mimo !vane. Preporucila se je da je obavijestimo. Da smo
posle ravno , bile bismo mogle preCi preko toga . Ali kad
zelite napraviti duzi obilazak , prodimo mimo nje ...

5. Napisano 2. travnja 1945. A, 11862-11884.

1
D2, vidi : Mt 28,1-10 ; Mk 16,37 bolje : 2-8/; Lk 24.2-12; Iv. 20,1-18.
1
Yidi 9. nap. 42 . paragrafa 8. sveska .
5. Poboine iene na grobu 33
- -- - -- -
0 da ! I zbog strafara sto SU ih tamo postavili ... Ona
je poznata i boje je se ...
Rekla bih da svratimo i k Josipu iz Arimateje. On je
vlasnik onog mjesta .
Ma da ! Sada sastavimo povorku, kako ne bismo upale
u oci ! Uh, kako plasljivu sestru imam! Radije, znas Marta?
UCinimo ovako. Ja idem naprijed i pogledat eu. Vi dodite
za mnom s Ivanom. Ako ima opasnosti, stat eu nasred puta
pa cete me vidjeti. I vratit cemo se natrag. Ali uvjeravam
vas da ce nam strafari ispred ovoga (i pokaze kesu punu
novca) dopustiti da radimo sve. Mislila sam na to.
To cemo reCi i lvani. Imas pravo.
Onda idite. Ja odoh.
Zar ides sama? Ja idem s tobom, kaze Marta, u
strahu za sestru .
Ne. Ti idi s Marijom Alfejevom k Ivani. Suzana i
Saloma ce te cekati kod vrata, s vanjske strane zidina. A
potom cete doCi glavnim putem sve zajedno. Zbogom.
I Marija Magdalena prekine druge moguce komentare
otisavsi brzo sa svojom torbom balzama i svojim novcem u
njedrima.
Leti, tako ide brzo putem koji biva veselijim u prvom
rumenilu zore. Da bde stigne, prode kroz Sudska vrata . I
nitko je ne zaustavi ...
Ostale gledaju za njom. Potom okrenu leda raskrscu
gdje su bile i krenu jednim drugim putem, uskim i tamnim,
koji se zatim u blizini Siksta siri u prostraniji i otvoreniji
put na kome su lijepe kuce. Ponovno se razdijele. Saloma
i Suzana nastavljaju put, a Marta i Marija Alfejeva poku-
caju na velika okovana vrata i poka.Zu se na prozorCieu
(rupici) sto ga vratar odskrine.
Udu i podu k Ivani. Ona je vec na nogama i obucena
u haljinu sasvim ljubicastotamne boje, zbog koje se Cini jos
bljedom, i ona prireduje mirisno ulje zajedno s dojiljom i
jednom slufavkom.
Dasie ste? Bog vam platio. Alida niste dosle, bila bib
otisla sama ... Da nadem utjehc ... Jer mnogo toga je ostalo
poremeceno poslije onoga strafooga dana. Pa da se ne
osjecam samom, moram iCi kraj one stijene i kucati i refr
34 Uskrsnuce

"UCitelju, siroma5na Ivana sam ... Ne ostavi me samom i

Ti .. ." Ivana place tiho ali u velikoj tuzi, dok dojilja Estera
daje velike neodgonetljive znakove iza leda gospodarice
dok joj stavlja ogrtac .
Ja idem, Estero.
Bog te utjesio !
Izadu iz palace da se pridruze drugaricama. Upravo u
taj eas nastane kratak a snafan potres, koji ponovno baci
u paniku Jeruzalemce, koji su jos zastraseni od dogadaja u
petak.
Tri se zene svom brzinom vrate natrag i stoje u prostra-
nom predvorju medu sluskinjama i slugama, koji vicu i
zazivaju Gospodina, bojeci se novih udara potresa ...
.. . Magdalena je pak bila upravo na pocetku puteljka
sto vodi u vrt Arimatejca kad je iznenadi jaka a ipak
skladna tutnjava toga nebeskog znaka, dok se u jedva
rumenkastom svjetlu zore 3 , koja napreduje na nebu gdje
na zapadu jos odolijeva jedna uporna zvijezda, zore koja
dotada zelenkastoj atmosferi daje plavu boju, upali neko
veliko svjetlo koje silazi kao da je ufarena, veoma sjajna
kugla, refoCi mirnu atmosferu na cik-cak.
Mariju iz Magdale je skoro okrznulo i srusilo na tlo.
Za eas se prigne govoreCi podglas: Gospodine moj !
a zatim se uspravi poput stabljike kad prode vjetar i trCi
jos brfo prema vrtu. Hitro ude u nj i, kao ptica koja jc
progonjena i trazi gnijezdo, ide prema grobu u litici. Ali
iako ide brzo, ne mogne biti ondje kad nebeski meteor
posluzi kao poluga i plamen za pecat na zbuci koja je
stavljena za pojaeanje teskom velikom kamenu, niti kad
kamena vrata padnu sa zavrsnim stropotom, prouzrocivsi
tresnju koja se sjedini s onom od potresa, tre5nju koja iako
je kratkotrajna, tako je zestoka te baci strafare na zemlju
kao mrtve.
Kad je stigla, Marija vidi te beskorisne tamnieare
Slavodobitnika bacene na zemlju kao snap pokosenog
klasja . Marija Magdalena ne povezuje potres s Uskrsnu-

1
Vidi 2. nap. 4. paragrafa ovog sveska.
5. Poboine iene na grohu
~~~~~~~~~~~~-~~~-
35
cem. Nego videci taj prizor, pomisli da je to kazna Bozja
nad oskvrniteljima lsusovog groba te pade na koljena i
kaze: Jao ! U grabili su ga !
Doista je prefalosna , i place kao djevojCica koja je
dosla sigurna dace naCi oca koga trazi, a mjesto njega nade
prazan stan. Potom ustane i otrci da pode do Petra i Ivana .
I buduCi da vise ne misli na drugo nego da obavijesti njih
dvojicu, ne sjeti se da pode u susret drugaricama, da se
zaustavi na putu , nego se brzo poput gazele vrati putem
kojim je dosla, prode Sudska vrata i leti ulicama koje su
nesto zivlje, bane na vrata gostoljubive kuce te udara i
drma ih silovito.
Otvori joj vrata gazdarica . Gdje su Ivan i Petar ?
upita Marija Magdalena dascuCi.
Ondje, i zena poka.le Blagovaliste .
Marija iz Magdale ude, i netom se nade unutra, pred
dvojicom uzgranutih, kaze tihim glasom iz samilosti prema
Majci, ali je u tom glasu vise jada nego da vice : Odnijeli
su Gospodina iz groba ! Tko zna kamo su ga stavili ! I po
prvi put zatetura i posrne te se uhvati gdje moze da ne
padne.
Kako? Sto ka.les ? pita ju njih dvojica.
A ona tesko disuCi : Otisla sam naprijed ... da podmitim
strafare ... da nas ostave na miru. Oni su ondje kao mrtvi ...
Grob je otvoren, kamen na zemlji ... Tko? Tko je mogao
biti? Ah , dodite ! Trcimo ...
Petar i Ivan krenu odmah . Marija ih slijedi na nekoliko
koraka . Zatim se vrati natrag. Uhvati gazdaricu kuce,
strese je, silovita u svojoj ljubavi koja predvida, i odzvizda
joj u lice: Pazi do bro da nisi nikoga pustila k Njoj (i
poka.le na vrata Marijine sobe) . Sjeeaj se da sam ja tvoja
gospodarica . Poslufaj i suti.
Potom je ostavi skamenjenu i stigne apostole koji hitro
idu prema Grobu .. .
. . . Dotie jc Suzanu i Salomu, posto su ostavile drugarice
i stigle do zidina , zatekao potres. Prcstrasenc sklone se pod
jedno stablo i stoje tu, lomeCi se izmedu fodnje da podu
prema Grobu i frlje da pobjegnu k Ivani . Ali ljubav
pobijedi strah pa podu prema Grobu.
36 Uskrsnuce

Jos prestrasene udu u vrt i vide strafare onesvijestene ...

vide veliko svjetlo gdje izlazi iz otvorenog Groba. Njihova
prestrasenost se poveca; a dode do vrhunca kad, ddeCi se
za ruku da se medusobno hrabre, stupe na vrata te u mraku
grobne spilje vide gdje ih jedno svijetlo i prekrasno bice
pozdravlja, milo se smijdeCi, s mjesta na kojem stoji,
naslonjeno s desne strane kamena pomazanja, koji se sa
svojom sivom bojom gubi u tako farkome sjaju.
Padnu na koljena zapanjene u eudu.
Ali andeo im blago kafo: Ne plasite se mene. Andeo
sam bofanske Boli 4 Dofao sam da se radujem zbog njezina
svrsetka. Nema vise Kristove boli, njegova poni.lenja u
smrti. Isus iz Nazareta, Raspeti koga vi trazite, uskrsnuo
je. Nema ga vise ovdje !
Prazno je mjesto na koje je bio polo:Zen. Radujte se sa
mnom. Idite. Kazite Petru i ueenicima da je On uskrsnuo
i da ide pred vama u Galileju. Ondje cete ga vidjeti jos za
malo vremena, kako je rekao.
Zene padnu licem na zemlju, a kad ga dignu, pobjegnu
kao da ih progoni neka kazna. Zastrasene su i govore tiho:
Sad cemo umrijeti ! Vidjele smo andela Gospodnjega 5 !
Napolju se malo primire i savjetuju se. Sto uciniti? Ako
ka:Zu sto SU vidjele, nece im vJerovati. Takoder, ako kafo
da dolaze odanle, mogu ih Zidovi optuziti da su ubile
strafare . Ne, ne mogu reCi nista, ni prijateljima, ni neprija-
teljima ...
Pla5ljive i zanijemjevsi vrate se drugirn putem kuCi. Udu
i sklone se u Blagovaliste. Ne traze ni da vide Mari ju ... I tu
razmisljaju da ono sto su vidjele nije drugo do davolska
prijevara. Kako su skromne, smatraju da ne moze biti da je
njima bilo dopusteno vidjeti Bozjega glasnika. To je Sotona,
koji ih je htio prestrasiti da ih udalji odanle.
Plaeu i mole kao dvije djevojcice upla5ene od neke
utvare ...

4
Yidi Lk 22,39-46. Neka se obrati painja na to da ovo djelo na ovum prvom
mjestu govori o jednom andelu, kao Mt i Mk na mjestima navedenima pod
na~menom br. 1.
5
Vidi 3. napomenu na str. 87. svezak VI., dio 2.
5. Poboine iene na grobu
~~~~~~~~~~~~~~~-
37

.. .Treca skupina, skupina Ivane, Marije Alfejeve i

Marte, uzevsi u obzir da se nista nova ne dogada, odluci iCi
onamo gdje je sigurno cekaju drugarice. Izadu na ulicu
gdje sada vec ima prestrasenog svijeta koji komentira novi
potres i povezuje gas dogadajima Petka pa vidi i ono cega
nema.
Tim bolje da SU svi prestraseni ! Mozda ce biti prestra-
seni i cuvari pa nece praviti izuzetaka , kaze Marija
Alfejeva .
I idu 2urno prema zidinama. Ali dok one idu tamo ,
Petar i Ivan , koje je slijedila Magdalena , vec su stigli u vrt.

I Ivan, brfi, stigne prvi do Groba. Strafara vise nema tu.

Nema vise ni andela. Ivan klekne, bojazljiv i tu2an , na sirom
otvorena vrata, i zato da iskafe stovanje i zato da od stvari
sto ih vidi izvuce kojigod trag iii obavijest. Ali ne vidi drugo
osim povoja koji nagomilani povise sindona lete na tlu.
38 Uskrsnuce

Stvarno ga nema, Simune ! Marija je dobro vidjela .

Dodi , udi, gledaj.
Petar, zapuhan od brza treanja, ude u Grob. Putem je
bio rekao: Neeu se usuditi pribliziti onom mjcstu. Ali
sada ne misli na drugo nego da otkrije gdje maze biti
UCitelj. I zove ga, kao da bi On mogao bi ti skriven u
nekome tamnom kutu .
Ovog jutarnjeg sata jos je gusta tama u dubokom
Grobu, u koji probija svjetlo samo kroz maleni otvor vrata ,

a na njima sad prave sjene Ivan i Magdalena ... Tako Petar

jedva vidi i mora se pomagati rukama da vidi ... Dotakne,
i zadrhta, stol pomazanja i osjcti da je prazan .. .
Nema ga, I vane! Nema ga !. .. Ah, dodi i ti! Toliko sam
plakao da gotovo ne vidim pri ovo malo svjetla.
5. Poboine iene na grobu -~~~~~~~~~~~~~~-
39

Ivan ustane na nogc i ude. I dok to Cini, Petar otkrije ubrus

stavljen u jedan kut, dobro slo:len, a u njemu sindon pa2ljivo
smotan.
Bas su ga ugrabili. Strafari nisu bili zbog nas, nego zato da
uCine ovo ... A mi smo pustili da to w~ine. Dopustili smo time
sto smo otisli ...
Ah, gdje su ga mogli staviti?
Petre, Petre! Sada je ... doista gotovo !
Dvojica ucenika izadu satrveni.
ldimo, zeno . Ti ces to reCi Majci ...
Ja ne odlazim. Ostat eu ovdje ... Netko ce doCi ... Ah, ja ne
dolazim ... Ovdje je jos nesto njegovoga. Majka je imala pravo ...
Udisati zrak gdje je On bio, jedina je utjeha sto nam ostaje.
Jedina utjeha .. . Sad i ti vidis da je bila obmana nadati se ...
ka2e Petar.
Marija ne odgovori. Klone na tlo, upravo kraj vrata, i place
dok oni drugi polagano odlaze.
Potom digne glavu i pogleda unutra i kroz suze vidi dva
andela6 koji sjede do glave i nogu kamena pomazanja. Siroma5na
Marija je take osamucena u svojoj :lestokoj borbi izmedu nade
koja umire i vjere koja neee da umre da ih gleda obezumljena
a da se eak ni ne cudi. Ona, jaka, koja se svemu herojski opirala
nema vise drugog osim suza.
Zasto places, zeno? upita jedan od dvojice sjajnih mladiea;
jer imaju izgled prekrasnih mladiea.
Jer su odnijeli mega Gospodina i ne znam kamo su mi ga
stavili.
Marija se ne boji s njima razgovarati, ne pita : Tko ste?
Nista. Nista je vise ne zacuduje. Ona je vec podnijela sve sto
maze zacuditi jedno stvorenje. Sad nije drugo do jedna skrhana
stvar koja place bez snage i sustezanja.
Andeoski mladic gleda druga i smije5i se. I drugi takoder. I
u sijevanju andeoske radosti obojica gledaju van, u vrt sav u
cvatu zbog milijuna vjenciea sto su se otvorili na gustim jabukama
voenjaka s prvim zrakama sunca.

Neka se obrati painja kako ovo djelo na ovom drugom mjestu govori o dva andela,
kao Lk i Iv na mjestima koja su navedena po<l napomenom I. ovog paragrafa. Vidi i
prcthodnu nap. br. 4.
40 Uskrsnuce

Marija se okrene da vidi koga gledaju. I vidi fovjeka , prekrasno-

ga, tako te ne znam kako ga ne moze odmah prepoznati.
Covjeka koji je gleda safalno i pita je: Zeno, zasto plaees?
Koga trazis?
Istina je da Isusa zasjenjuje njegovo safaljenje prema stvorenju
koje su prekomjerna uzbudenja iscrpla i koje bi moglo umrijeti od
iznenadne radosti , ali se bas pitam kako moie ne prepoznati ga.
A Marija kroz jecaje: Uzeli su mi Gospodina Isusa ! Dosla sam
da ga balzamiram u iscekivanju da uskrsne... Svu sam svoju
hrabrost, i svoju nadu, i svoju vjeru drfala skupljenu oko svoje
ljubavi ... a sad ga vise ne nalazim ... Dapace stavila sam svoju ljubav
oko vjere7, nade i hrabrosti da ih branim od ljudi ... Ali sve je
uzalud ! Ljudi su ukrali moju Ljubav i s njim su mi uzeli sve .. . 0
moj gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi kamo si ga stavio. I ja cu
ga uzeti ... Necu reCi nikomu .. . Bit ce tajna izmedu mene i tebe.
Gledaj : kCi sam Teofilova, sestra Lazarova, ali sam pred tobom na
koljenima da te molim , kao ropkinja. Hoces Ii da kupim od tebe
njegovo tijelo? To cu uCiniti. Koliko hoces? Bogata sam. Mogu ti
dati toliko zlata i dragog kamenja koliko je tesko. Ali vrati mi ga.
Necu te prijaviti. Hoce5 Ii me tuCi? Tuci. Do krvi ako hoce5. Ako
ga mrzis, iskali mrinju na meni. Ali vrati mi ga. Ne Cini me
siromaSnom s ovog neimanja, o moj gospodine ! Smiluj se jednoj
siromasnoj ieni! ... Need radi mene? Onda radi njegove Majke.
Reci mi! Reci mi gdje je moj Gospodin Isus. Jaka sam . Uzet eu ga
u narueaj i odnijet cu ga kao dijete na sigurno. Gospodine .. .
gospodine ... vidiS... vec tri dana udara nas Bozja srdZba zbog onoga
sto je uCinjeno Sinu Bozjemu ... Nemoj ZloCinu dodati Oskvrnje-
nJe ...
Marijo! Isus blista zovuCi je. Otkriva se u svome slavodobit-
nom s1a1u.
Rabboni 8 ! Marijin krik je doista veliki krik, koji zatvara
smrtni krug. S prvim je tmina mrinje omotala Zrtvu mrtvackim
povojima, s drugim je svjetlost ljubavi poveeala njegov sjaj .
I s krikom koji ispuni vrt Marija ustane, potrCi k nogama
Isusovim, htjela bi ih poljubiti.
Isus je odmakne jedva je dirnuvsi kraj cela vrscima prstiju: Ne

7
Vidi nap. 13. na str. 345 . i nap. 28 na str. 350. svez. 9.
8
Vidi 47. nap.na str. 128. svez. 9.
5. Poboine iene na grobu
~~~~~~~~~~~~~~
41

diraj me! Jos nisam uzafao k svom Ocu u ovom ruhu. Idi k mojoj
braCi i prijateljima i reci im da uzlazirn k Ocu svome i vasemu, k
Bogu svome i vasemu9. A potom cu doCi k njima. I iseezne Isus
utonuvsi u nepodnosljivu svjetlost.

Marija poljubi tlo gdje je stajao i trci prema kuCi. Ude poput
rakete, jer su vrata odskrinuta da dadu prolaz gazdi koji izlazi da
pode na zdenac. Otvori vrata Marijine sobe i klone joj na grudi
vicuCi: Uskrsnuo je ! Uskrsnuo je ! I plaee blaiena.
I dok pritrce Petar i Ivan, a iz Blagovalista se priblize
prestrasene Saloma i Suzana i slufaju njezino pripovijeda-
nje, eto iz ulice udu i Marija Alfejeva s Martom i Ivanom,

9
Vidi I nap. u ii . svesku , dio 2., str . 260.
42 Uskrsnuce

koje isprekidano di5uCi ka:lu da SU i one bile ondje, i da

su vidjele dva andcla 10 koji su govorili: jedan da je andeo
Bogofovjeka 11 , a drugi andeo njegove Boli 12 , i koji su im
dali nalog da ka:lu uccnicima da je On uskrsnuo.
I buduci da je Petar stresao glavom, ostaju pri svomc
govoreci: Da. Kaza Ii su: "Zasto trazitc Zivoga medu
mrtvima? Nema Njega ovdje . Uskrsnuo jc kako je rekao
kad je jos bio u Galileji . Zar se ne sjeeate? Rekao je: 'Sin
fovjecji mora biti predan u ruke grefoika i biti razapet. Ali
ce trcCi dan uskrsnuti' " .
Pc tar trese glavom govoreCi: Pre vise toga ovih dana .
To vas je zbunilo .
Magdalena digne glavu s Marijinih grudi i kaze: Vi-
djela sam ga ! Govorila sam s Njim. Rekao mi jc da uzlazi
k Ocu a potom ce doCi . Kako je bio lijep ! I plaec kako
nije nikada plakala, sada kad nc mora vise muciti samu
sebe da se sokoli protiv sumnje sto se dize sa svih strana.
Ali Petar, pa i Ivan , izrafavaju vcliku sumnju. Glcdaju
se, a njihove oCi kafo: Zenska fantazija !
Onda se i Suzana i Saloma usude govoriti. Ali i sama
neizbjefoa razlika u pojedinostima o strafarima, koji su
najprije tu kao mrtvi a potom ih nema, o andelima, koji su
sad jedan a sad dva i koji se apostolima nisu pokazivali,
dviju verzija da ce lsus doci tu iii da ce iCi pred svojima u
Galileju, cini da sumnja i, stovise, uvjerenjc apostola sve
vise raste 13 .
Bia.Zena Majka Marija 5uti drfoci Magdalcnu... ne
shvacam tajnu ove majcinske sutnjc.
Marija Alfejeva kafo Salomi: Vratimo se nas dvije
onamo . Vidimo jesmo li sve pijane ... I otrCi van.
Ostale, uporno izrugivane od dvojice apostola, ostanu
uz Mariju, koja suti udubena u misao koju svi tumaee na
svoj naCin, a nitko ne shvaea da je to zanesenje.
Vrate sc one dvije vremesne fone: lstina je ! lstina je !

111
Vidi prcthodnu napomenu 6.
11
Vidi 5. napomcnu 212 . paragrafa 7. svcska.
1
~ Vidi prethodnu napomenu 4.
13
Vidi : prethodne napomcnc l ,4 i 6
5. Poboine i ene na grobu 43
- - - -
Vidjele smo ga . Rekao nam je kod Barnabinog vrta: "Mir
vama. Ne bojte se . ldite i kazite mojoj braCi da sam
uskrsnuo i da za koji dan podu u Galileju . Ondje cemo jos
biti zajedno" . Tako je rekao. Marija ima pravo . To treba
reCi onima iz Betanije, Josipu , Nikodemu, vjernijim uceni-
cima, pastirima, iCi, Ciniti, Ciniti .. . 0, uskrsnuo je !. .. I
potpuno blazene placu .
Lude ste, zene ! Bo! vas je smutila . Ucinilo vam se da
je svjetlost andeo . Vjetar glas. Sunce Krist. Ne kritiziram
vas . Razumijem vas, ali ne mogu vjerovati nego onome sto
sam ja vidio: Grob otvoren i prazan i strafare koji su
pobjegli s ukradenim Lefom .
Ali ako sami strafari ka:Zu da je uskrsnuo ! Ako je grad
uzbuden a Glavari svecenicki 14 ludi od srdzbe jer su strafari
govorili pobjegavsi prestraseni ! Sad hoce da ka:Zu drukCije
i zato ih placaju. Ali vec se zna. I ako Zidovi ne vjeruju u
Uskrsnuce, nece da vjeruju 15 , mnogi drugi vjeruju ..
Uh! Zene ! ... Pctar slegne ramenima i htjede otiCi.
Tada Majka , kojoj je i dalje na grudima Magdalena ,
koja od svoje prevelikc radosti place kao vrba po kojoj
pljusti kisa, i koja je ljubi u plavu kosu , podigne preobra-
ieno lice i kafr kratko: Stvarno je uskrsnuo. Imala sam
ga u zagrljaju i poljubila mu Rane. A potom sc nagne nad
kosom farke ljubiteljice i ka.le: Da . Radost je jos jaea od
boli. Ali to je tek mrvica pijeska onoga sto ce biti tvoj
ocean vjecne radosti. Blago tebi koja si dopustila da duh
govori vise nego razum.
Petar se ne usudi dalje nijekati .. . i u jednom od onih
prijclaza od jednog raspolo.ZCnja u drugo staroga Petra ,
koji sc sad ponovno pojavljuje , ka:Ze , vice, kao da o
drugima zavisi kafojcnje a ne o njemu: Ma onda, ako je
tako , treba obavijestiti ostale . One raspr5ane po poljima ...
traziti .. . ciniti. Hajde, miCite se. Ako bas ima doCi . .. da nas
barem nade. Ni ne uvida da jos priznaje da ne vjeruje
slijepo u njegovo Uskrsnuce.

1
Vidi 48. napo rnenu 222. paragrafa 7. sve ska.
15
Vidi na p. lO. na str. 47. svesk a Ill ., dio 2. (hrv. izd .)
44
6. U VEZI S PRETHODNIM PRIZOROM

Isus kaze:
Zarke Marijine molitve pomaknule su (anticipirale su)
moje Uskrsnuce za nesto vremena naprijed.
Bio sam rekao : "Sin fovjecji bit ce ubijen, ali ce treci
dan uskrsnuti". Umro sam u petak u tri sata popodne 1. Bilo
da raeunate dane kao takve, bilo da ih racunate po satima,
nedjeljna zora nije smjela vidjeti moje uskrsnuce. BrojeCi
satima moje tijelo je ostalo bez zivota samo tridesetosam
sati mjesto sedamdesetdva. RacunajuCi dane, trebalo se
zbiti barem u vecer toga trecega dana da bi se moglo reCi
da sam bio tri dana u grobu.
Ali Marija je pomaknula naprijed eudo. Kao sto je
svojom molitvom otvorila nebesa nekoliko godina prije
odredenog vremena 13 da svijetu dade njegovo Spasenje,
tako je sada postigla pomak naprijed od nekoliko sati da
utjesim njezino srce koje je umiralo.
I Ja sam u ranu zoru trecega dana si8ao kao sunce koje
silazi i svojim sjajem rastopio ljudske peeate, tako uzaludne
prema moCi jednoga Boga. Od svoje snage napravio sam
polugu da prevrnem kamen kraj kojega se uzalud bdjelo.
Od svoje pojave napravio sam sjaj koji je bacio na zemlju
triput uzaludne strafare, postavljene da cuvaju smrt koja
je bila Zivot, kome nijedna ljudska sila nije mogla sprijeciti
da bu de takav.
Daleko snafoiji od vase elektriene struje moj je Duh
USaO kao siljak bofanskoga Ognja da ugrije moje hladno
truplo i novom je Adamu Duh Bozji udahnuo zivot 2 ,
rekavsi sam Sebi: "Zivi. To hocu".

6.Napisano 21. veljate 1944. A, 1969-1987. (Ovaj paragraf slijedi u A

neposredno iza 4. paragrafa. Ovdje je stavljcn zato stu spisateljica napominje u
D2 : Ovaj osvrt ne valja staviti ovdje , nego iza poglavlja: "Pobofnc kne na
grobu" . Ina~e ne bi imalo smisla govoriti o susretu lsusovom s Marijom
Mafdalcnom.)
Vidi Dodatak 7. svesku, str. svr5etak 1869. i potetak 1870.
1
Yidi Danijel 9.
2
Aluzija na Post 2,7.
6. U vezi s prethodnim prizorom 45

Zar Ja, koji sam uskrisivao mrtve kad nisam bio nego
Sin fovjecji3, Zrtva odredena da ponese grijehe svijeta,
nisam smio biti u stanju uskrisiti sama Sebe sada kad sam
bio Sin Bozji, Prvi i Posljednji4, vjeeni Zivi, Onaj koji u
svojim rukama ima kljuceve zivota i smrti5 ? I moje je
truplo osjetilo da se zivot vraca u nj.
Gledaj: duboko sam dahnuo kao eovjek koji se probudi
iza sna kojim je spavao nakon veoma teskog napora. Ali
jos ne otvaram oci. Krv ponovno kola zilama jos polagano,
vraea misao u pamet. Ali dolazim iz takve daljine ! Gledaj:
kao kod ranjena fovjeka kome neka eudesna moc vraca
zdravlje, vraea se krv u prazne zile, napunja srce, zagrijava
udove, rane zarascuju, iscezavaju modrice i rane, vraea se
snaga. Ali bio sam tako izranjen ! Eto: Sila djeluje. Ja sam
izlijecen. Ja sam probuden. Vracen sam u zivot. Bio sam
mrtav. Sada zivim ! Sad ustajem !
Otresem mrtvacka platna, bacim oblog pomasti. Ne
trebam ih da bih se pokazao kao vjecna Ljepota, vjeena
Cjelokupnost. Zaodjenem se haljinom koja nije od ove
zemlje, nego otkana od Onoga koji mi je Otac i koji tka
svilu djevieanskih ljiljana. Zaodjeven sam sjajem. Resim
se svojim ranama iz kojih vise ne kaplje krv, nego izbija
svjetlost. Ona svjetlost koja ce biti radost moje Majke i
blazenih, a ufas, nepodnosl!iv prizor za proklete i zloduhe
na zemlji i u posljednji dan 3
Andeo moga fovjecjeg zivota i andeo moje boli prostrti
su preda Mnom i klanjaju se mojoj slavi . Tu su oba moja
andela. Jedan je tu da uziva gledajuCi svoga cuvanoga koji
viSe ne treba andeoske obrane. Drugi, koji je vidio moje
suze, da vidi moj smijesak, koji je vidio moju borbu, da
vidi moju pobjedu, koji je vidio moju bol, da vidi moju
radost 6
I izadem u vrt pun cvjetnih pupoljaka i rose. A jabuke

J Vidi 6. nap sve:t . 6., dio I ., str. 31.

4
Vidi lz 41.4 ;44.6 ;48,12;0tk l,8.17;21,6;22,13.
5
Vidi Otk 1,17-18;4,9-!0.
i. Vidi 3. nap. na sir. 104. svez. 9.
~ Vidi u prethodnom paragrafu: nap. 4, 6, 10, 11 , 12 i 13.
46 Uskrsnu c e

otvaraju cvjetne vjenc1ce da naprave luk od cvijeca nad

mojom kraljevskom glavom , a trava pravi sag od pupoljaka
i vjenCica mojim nogama koje ponovno gaze otkupljenu
zemlju nakon sto sam bio podignut iznad nje da je otkupim .
Pozdravlja me i prvo sunce, i blagi travanjski vjetar, i
lagani oblacic koji prolazi, rumen kao djetinji obraz, i ptice
u krosnjama . Njihov Bog sam. Klanjaju mi se.
Prodem izmedu onesvijetenih strafara, koji su simbol
dufa u teskome grijehu , koji ne osjecaju prolaska Bozjega.
Vazam 7 je, Marijo! Ovo je uistinu "prolazak Andela
Bozjega" ! Njegov Prolazak od smrti u zivot. Njegov Prola-
zak da dade zivot onima koji vjeruju u njegovo Ime.
Vazam je ! To je Mir koji prelazi u svijet. Mir ne vise zastrt
stanjem fovjekovim. Nego slobodan, potpun u svojoj
ponovnoj Bozjoj djelotvornosti.
I podem k Majci. I te kako je pravedno da podem k
Njoj. Bila je to pravedno prema mojim andelima . Kudi-
kamo pravednije je prema onoj koja mi je , osim sto je bila
moja cuvarica i utjeha, dala zivot. Jos prije nego sto sam
se vratio k Ocu u svom ruhu proslavljenog Covjeka 8 ,
podem k Majci. Podem u sjaju svoga rajskog ruha i svoga
zivoga dragog kamenja. Ona me mo:Ze dirati, Ona ih maze
ljubiti , jer Ona je Cista , Lijepa, Ljubljena , Blagoslovljena ,
Sveta Bozja9
Novi Adam ide k novoj Evi 10 . Zlo je uslo u svijet po
:Zeni, po Zeni je bilo i pobijedeno 11 Zenin Plod oslobodio
je ljude od Luciferova otrova. Sad mogu biti spaseni ako
hoce. Spasio je zenu koja je nakon smrtonosne rane ostala
tako krhka.
A nakon Ciste , kojoj je pravedno da pode Sin-Bog po
pravu svetosti i materinstva, pokafo se otkupljenoj :Zeni ,
praliku , predstavnici svih zenskih bica koje sam do5ao
osloboditi od ujeda pohote. Da kaze onima koje se pribli-

7
Vidi nap . 6. str . 184 svez . 3. (hrv . izd .).
8
Vi di svez. 2. dio 2. str. 260. (hrv . izd . ).
Kao prelhodna napome na 8.
10
Vidi nap. 23. svez. 9 .. str . 28 1. (hrv . i:.:d.) .
11
Vidi Post 3.
6. U vezi s prethodnim prizorom 47

favaju Meni da bi ozdravilc nek imaju pouzdanja u Mene,

neka vjeruju u moje Milosrde koje shvaea i oprasta, neka
gledaju mojc Tijelo ukraseno s pet rana da bi mogle
pobijediti Sotonu koji kopa po njihovom tijelu.
Nisam dopustio da me ona dira. Ona nije Cista koja
mofe dirati Sina koji se vraea k Ocu a da ga ne okalja.
Mnogo toga mora jos proCistiti pokorom 12 . Ali njezina
ljubav zaslufojc ovu nagradu. Ona je znala svojom voljom
uskrsnuti 13 iz groba svoga poroka, ufotkati Sotonu koji ju
je drfao, prkositi svijetu ljubavlju prema svome Spasitelju,
koja je znala lisiti se svega sto nije ljubav, znala ne biti vise
drugo do ljubav koja se trosi za svoga Boga.
I Bog je zovne: "Marijo". Cuj je kako odgovori:
"Rabboni !" U tom uzviku je njezino srce. Dadem zadatak
njoj koja ga je zasluzila da budc vjesnica Uskrsnuca. I jos
jednom ce biti malko izrugana kao da tlapi. Ali Marija iz
Magdale, Marija Isusova, nimalo ne mari za ljudski sud.
Vidjela me je uskrsla i odatle joj radost koja gubi svaki
drugi osjecaj.
Yidis li kako ljubim i onoga koji je bio krivac, ali hoce
da izade iz krivnje? Ni lvanu se ne ukazujem najprije .
Nego Magdaleni. Ivan je vec bio primio od Mene rang sina.
Mogao ga je dobiti jer je bio Cist te je mogao biti sin ne
samo duhovni, nego i onaj koji daje Bozjoj Cistoj one
potrebne stvari i brigu koje su povezane s tijelom i koji ih
od nje prima.
Magdalena, uskrsla na milost, prva vidi uskrslu Milost.
Kad me ljubite dotle da svc svladate radi Mene,uzimam
vasu glavu i srce u svoje probodene ruke i udahnjujem vam
u lice svoju mac. I spasavam vas, spasavam vas, djeco koju
ljubim. Opet postajete lijepi, zdravi, slobodni, sretni. Opet
postajete dragom djecom Gospodinovom. Cinim vas nosite-
ljima svoje Dobrote medu siromasne ljude, svjedocima
moje Dobrote njima da ih uvjerim o Njoj i. o Meni.

11
Kao prcthodna napomena 8.
13
koja vclikodufoo sudjeluje s Bozjom voljom. s poticajima Duha Svetoga .
Vidi 4. nap. na str. 136. svez. 6. dio I.
48 Uskrsnuce

Pouzdajte se, pouzdajte se, pouzdajte se u Mene.

Ljubite. Ne bojte se. Neka vam sve ono sto sam pretrpio
da bih vas spasio ulijeva pouzdanje u Srce vaseg Boga.
A ti , mali !vane , smijdi se nakon sto si plakao . Tvoj lsus vik ne trpi . Nema
vise ni krvi ni rana. Nego svjetlost, svjetlost , svjctlost , i radost i slava . Nck moja
svjetlost i moja radost budu u tebi dok dode cas neba .

Kako mokte razumjeti, dok je Isus tumacio videnje susreta s Majkom iza
uskrsnuca, u isto vrijeme davao mi je videnje njcgova uskrsnuca u grobu i susreta
s Magdalenom . Zbog toga sam sasvim sretna. Uronjena sam u svjctlost uskrsloga
Krista, u radosnu , spokojnu svjetlost !
Mogla bih vam predati biljei:nicu jer glcdano ljudski SVC ji: svrseno. Ali
Ucitclj mi kaze da ima jos nesto sto treba priloziti. Stoga cekam.14
Malo poslije kazem Isusu : Koje Ii radosti, Gospodine, sto te vise ne gledam
onako trpjeti i sto vidim Mamu kako se smijesi .
A On : Ali se ne prepustaj toj slasti . Nije to kruh sto ga moras jesti, nego
kruh boli tvoga Boga i Marijinih suza. Morao sam prije vremena dati ovo videnjc
da udijelim dar sto sam ga obecao. Ali vrijeme je boli i moras promatrati bol.
Pater M. folio je sve ovo imati za Yazam . Ali Ja hocu da bude priprava na Vazam
njemu i mnogima. Zato mu reci da kad upotpunim ovaj svoj dar s posljednjom
tockom , mora ostaviti nedovrsenim sve drugo sto ima po rukama i posvetit se
ovome. Da bude razdijeljeno navrijeme . Tako Ja hoeu.
Pokoravam se Yafoj felji da dobijete razjafajeno videnje Uskrsnuea. Na
ljudsku, voljela sam postediti me od toga napora buduti <la je Isus o tome govorio .
Ali poslusnost je krepost pa slusam bez raspravljanja .
Dakle 15 : cinilo mi se da me je Bozja volja odvela u svjd.i vrt gdje se dize
Grob. Njegov tesk.i kamen bio je obzidan a na zbuku udareni peeati . Bijahu nalik
na siroke rozete utisnute u zbuku i ne bi se bili mogli ukloniti a da sc ne pok3Ze
provala. Ispred groba nalazili su se strafari iz Hrama, napola pozaspali, dijelom
sjedeCi, dijelom na nogama naslonjeni na liticu groba.
Nebo se istom pocima osvjetljavati , tako te se oko sebe vidi u nekoj pondto
zelenoj i nesigumoj svjetlosti koja kao da protrne od svjd.eg vjctrica zore . Sve
je mimo. Ptice se jos nisu probudile.
S neba, gdje je jos spomen poneke zvijezdt: , s neba koj e kao da je od nebeski
plave svile , koje je jasnije na istoku a tamnije na zapadu , krcne kao raketa od
vatre sliena strijcli koja svr!iava u loptu farke svjetlosti. Silazi sa svom brzinom
re:ZuCi zrak i hitcCi kroz vedra prostranstva.
Sjajan je meteor svojim padanjcm prouzrocio tutanj kao ml potresa, ali nije
neskladan tutanj, nego slican onomc sto ga vece svirale ogromnih orgulja mogu
proizvesti ispod svodova neke katedrale na svecanoj Slava. Silan je i skladan i
ispunja svojim glasom jutarnji zrak .
Str3Zari su prestrakni i obazru se naokolo . Ali sjajni blijesak je vec iznad njih
i obori se na teski kamen, koji je kao zatvarac ucvrSCen pojaeanjem foukc s kojom
je bio osiguran. Taj se veliki kamen srusi kao da je zaslon od tankoga platna i
prevme na zemlju uz prasak i tresnju potresa koji obori strafare na zcmlju , nekoga
potrbuske , nekoga na leda, gdje potom leic kao onesvije~teni . Odsutni. Ne dolaze

14
Vidi Dodatak 7. svesk u. str. 1865.
15
Ovdje se donosi zgoda Uskrsnuca u obliku koji je oko godinu dana raniji
od konaenog oblika a koji se nalazi u 3. paragrafu. Vidi napomenu 32. na str. 38.
sveska 9. (hrv. izd.).
6. U vezi s prethodnim prizorom 49
k sebi. Tu su kao kup lutaka kojima su prekinute niti kojc su ih drfale uspravnima.
Smijefoi su.
Vatrena raketa, mnogo brta nego ja da je opisem, jcr od njezinog pojavka
na nebu dok je stigla do groba trebalo joj je main trenutaka, ne minuta, nego
ulomak minute : tren, prodrc u mrafoi Grob i rasvijetli ga carobnom svjetloscu
koja kao da krasi svim moguCim dragim kamenjem karncnjc zidova, svoda, poda.
I dok njezin sjaj traje, lehdeci u zraku kao njezina sustina, sama svjetlost prodre
u Tijclo ispod njegovim mrtvackih povoja.
Ncpomiean lik duboko udahne . Yidim kako se platno na prsima podigne a
zatim se spusti . Stanka jedne minute, a potom Krist uskrsne naglom kretnjom .
Oslobodi. mora osloboditi ispod svojih povoja ruke prekrizcne na donjem dijelu
trbuha, rasiriti misice, sjesti, potom ustati na noge, jer se ubrus i povoji i sindon
silovito razrijese pa prvi padnu na tlo. a sindon spuzne na kamen pomazanja i
ustane ondje napola viseci , kao ljuska uvenula i bez i.ivota.
Krist jc vec odjeven u odijelo svojc sjajne bjeline. Nema vise rana. Bofanska
je glava sasvirn uredena i sjajna. Ncma drugog znaka svoje uiasne Muke osim
zraka sto izlaze iz pet rana . One kao pct vatri odrazuju svoje svjetlo na bofanskoj
Osohi i obavijaju je vijencem unakrsnih zraka koje silaze iz ruku i diiu se iz
nogu,i zrace u krugu iz sredine grudi.
Na hoku sc rana ne vidi. Pokriva jc haljina. Ali na njegovim je grudima
svjetlost zivlja od drugih, kao sunce skriveno iza svile .
Manje svijetla, ali tako krasna, dva andeoska biea nalaze se na koljcnima na
dvije strane odvaljenih vrata i klanjaju se. Oni su sigumo sa svjetloscu usli u
grob, ali ih ja prijc nisam vidjela jer sam biJa zauzeta promatranjem lsusa.
Bestjelesna su hica , ljudskog oblika ali stvorenog od svjetlosti, od one blafone
svjetlosti koja je, kako sam vidjela u promatranju raja, osobina njegovih
duhovnih stanovnika.
Nakon poklona andela lsus izade iz groba, prode izmedu strafara oslijepljcnih
od oncsvjdtenosti, prode vnom . Kako ide dalje po njemu, bacajuCi po stvarima
svoj bofanski sjaj, rosna trava blista upaljena od Sunca ljepsega od sunca sto se
nctom pokazalo na nehu, i pod cjelovom topla i mirisna vjctrica blago se naginju
i opet uspravljaju kao iz postovanja prema Spasitelju koji prolazi smijeseCi se i
blagoslivljajuti. Jabuke, po kojima je bilo samo malo bijelih cvjetova, otvaraju
mirijadc svojih cvjetnih vjencica pa se nad lsusovom glavom stvori lagan oblacic,
mirisan, pjenufav, od tisuca i tisuca rascvalih cvjetova , hijele boje tek nesto
porumenjcne. Njima na plavom nebu odgovara mali oblak koji ima izgled
rui.icastog vela. A ptice probudene od tolika svjetla pjevaju sa svim svojim
forlicima u rascvjetanom vrtu.
Isus se zaustavi da mi govori 16 ispod jcdne jabuke koja je prava lopta od
cvijeea. Poneka se njihova latica, zaljuhljenija od ostalih, spusti da pogladi obraze
svoga Gospodina i padne do njegovih nogu, cvijct medu cvijece sto je po zemlji.
Ne vidim Magdalene osim kad mi je Tsus pokafo . Kao ~to, obuzeta Njime,ne
vidim vi~e ni sto sc zbiva sa strai.arima. niti opazim kad se od5uljaju. Ne victim
vik ni andele, ali razumijem da su u grohu jer jc njcgov mrak postao bijel od
andeoskog svjetla.
Magdalena neutjesno pla~e. Ne znam kako mote ne prepoznati Isusa. Moi.da
joj On zasjenjuje vid da jc mote prvi zovnuti. Ali kad je zovne, ona ga Vidi"'
onim sto jest, i kakav jest: slavodobitan, pa krikne tako te njezin krik neograni-
cenc , poklonstvene ljubavi ispuni sav rascvjetani vrt , i baci se nicice licem u rosnu
travu do nogu lsusovih.
Tu mi prestane videnje.

16
Kao prethodna 14. napomena.
50

7. UKAZANJE PRIJATELJIMA 1. LAZARU

Ukazanje prijateljima. Lazaru .

Sunce vedroga travanjskog jutra ispunja blistanjem su-

mice rufa i jasmina u Lazarovom vrtu. A ogradc od
zimzelena i lovora, Cup lisca visoke palmc sto se lagano njise
na kraju jednog drvoreda, vrlo gust lovor kraj ribnjaka , cini
se da ih je sve oprala neka tajanstvena ruka, tako ih je
obilna nocna rosa umila i orosila im liSce pa se sada cini da
je prekriveno novim emajlom, tako je sjajno i cisto . Ali
kuca 5uti kao da je puna mrtvaca . Prozori su otvoreni, ali
nikakav glas, nikakav sum ne dolazi iz soba koje su polu-
mracne jer su svi zastori spusteni.
Unutar, iza predsoblja u kome ima mnogo vrata i sva su
otvorena, nalazi se prostrano dvoriste poplocano i okruzeno
trijemom po kome su razbacana sjedala. Neobieno je vidjeti
bez ikakve opreme te dvorane koje su se obicno upotreblja-
vale za vise ili manje brojne gozbe . Na sjedalima u trijemu,
pa cak sjedeCi na tlu, na rogozinama, iii i na samom
mramoru, nalazi se prilican broj ucenika. A medu njima
vidim apostole Mateja, Andriju, Bartolomeja, braeu Jakova
i Judu Alfejeve, Jakova Zebedejeva i ucenike pastire s
Manahenom, osim drugih koje ne poznam . Ne vidim Revni-
telja , ni Lazara, ni Maksimina.
Napokon ovaj ude sa slugama i dijeli svima kruh s
raznim jelima, tj. maslinama iii sirom, iii medom , pa i
svjezim mlijekom tko ga :leli. Ali ne haje se jesti iako
Maksimin sve nuka na to. Potistenost je duboka. Lica su se
u nekoliko dana udubla, postala zemljana ispod rumenila od
suza. Osobito apostoli i oni koji su vec u prvim casovima
pobjegli pokazuju utueen izgled, dok su pastiri s Manahe-
nom manje klonuli, iii bolje: manje postideni, a Maksimin
je samo na mu:levan nacin tufan.

7. Napisan o 3. travnja 1945. A . 11885-11899.

1
D2. vidi Iv 20,30-31.
7. Ukazanje prijateljima. Lazaru 51
- - - - --
Ude gotovo trceCi Revnitelj i upita : Je Ii ovdje Lazar?
Ne . U svojoj sobi je . Sto hoceS
Pri kraju staze, blizu suncane cesme, nalazi se Filip.
Dolazi iz jerihonske ravni. Iscrpljen je. I nece da dode
naprijed jer. .. osjeea se gresnikom , kao i svi. Ali Lazar ce
ga nagovoriti.
Ustane Bartolomej i kafo: Idem i ja ...
Podu k Lazaru, koji pozvan izade ispacena lica iz
polumracne sobe , gdje je sigurno plakao i molio.
Svi izidu i produ najprije preko vrta , zatim kroz mjesto
u onom dijelu koji vec skrece prema obroncima Maslinske
gore, a potom stignu na kraj toga mjesta na strani gdje ono
svrfava a gdje svrfava i visoravan na kojoj je sagradeno,
da nastave jedino brdskim putem koji se spusta i diie u
prirodnim stepenicama po brdima koja se snizuju prema
ravni na istoku, a uzdifo prema gradu Jeruzalemu na
zapadu .
Tu se nalazi cesma s omasnim koritom gdje se sigurno
napajaju stada i ljudi . To mjesto je ovog casa pusto i
svjefo, jer ima mnogo hladovine od gustih stabala oko
eatrnje, pune Ciste vode, koja se neprestano obnavlja
slijevajuCi se iz nekog brdskog izvora, i prelijeva se pa tako
tlo drzi vlafoim .
Filip sjedi na najvisem rubu korita, pognute glave ,
raseupane kose , prasan, s potrganim sandalama koje vises
ogrebenih nogu.
Lazar ga zovne samilosno: Filipe, dodi k meni ! Lju-
bimo se iz ljubavi prema Njemu. Budimo sjedinjeni u
Njegovo Ime . To ciniti znaCi takoder ljubiti ga !
Ah, Lazare, Lazare! Pobjegao sam ... i jucer sam s onu
stranu Jerihona doznao da je mrtav ! ... Ne mogu sebi
oprostiti da sam pobjegao ...
Svi smo pobjegli. Osim Ivana koji je ostao njemu
vjeran i Simuna koji nas jc sabrao po Njegovoj naredbi
nakon sto smo kukavicki pobjegli. A onda... od nas
apostola nitko nije bio vjeran, kaze Bartolomej.
Pa zar to mazes sebi oprostiti ?
Ne. Ali kanim popraviti kako mogu time da ne padamo
u besplodnu klonulost duha. Moramo sc sjediniti medu
52 Uskrsnuce

sobom. Sjediniti se s Ivanom. Doznati o Njegovim posljed-

njim satima. Ivan ga je neprestano slijedio , odgovori
Filipu drug Bartolomej .
I ne dopustiti da propadnc Njegov nauk. Treba ga
propovijedati svijetu. Barem nauk drfati zivim kad advise
tromi i spori nismo znali pobrinuti se na vrijeme da ga
spasimo od n j ego vi h nepri j a tel j a, kafo Revni tel j.
Niste ga mogli spasiti. Nista ga nije moglo spasiti. On
mi je to rekao. Ponavljam to jos jedanput , kaze Lazar
uv1ereno .
Zar si ti to znao, Lazare? upita Filip.
Znao sam. Moja je muka bila sto sam po Njemu jos
od subote uvecer znao za njegovu smrt, i to u pojedinosti-
ma, sto sam znao kako cemo se mi ponijeti .. .
Ne. Ne ti. Ti si samo poslufao i trpio. Mi smo se
ponijeli kukavicki. Ti i Simun zrtve ste poslu5nosti, upadne
Bartolomej.
Da. Poslusnost. Ah, kako je tesko oprijeti se ljubavi
iz poslufoosti prema Ljubljenome ! Dodi, Filipe. U mojoj
kuCi SU gotovo svi ucenici. Dodi i ti .
Stidim se pokazati se svijetu, drugovima ...
Svi smo jednaki ! kuka Bartolomej.
Da. Ali ja imam srce koje sebi ne oprasta.
To je oholost, Filipe. Dodi. On mi je rekao u subotu
uvecer: "Oni nece sebi oprostiti. Reci im da im oprastam
jer znam da ne postupaju slobodno. Nego Sotona ih zavodi
u bludnju 2". Dodi.
Filip jace zaplace, ali popusti. I pognut kao da je ostario
u nekoliko dana ide uz Lazara do dvorista gdje ga svi
cekaju. A pogled kojim pogleda drugove i koji drugovi
pogledaju njega najjasnije je oCitovanje njihove potpune
klonulosti.
Lazar to opazi pa govori: Jcdnu drugu ovcu Kristova
stada koja se prestrasila od dolaska vukova i pobjegla
nakon hapsenja Pastira doveo je u skup Njegov prijatelj.
Ovoj rasprsenoj koja je okusila gorCinu osamljenosti , eak

2
Vidi nap . 33. na 150. str. 9. sveska (hrv. izd.)
7. Ukazanje prijateljima. Lazaru 53

i bez utjehe da oplakuje istu zabludu medu braeom,

ponavljam Njegovu oporuku ljubavi.
Kunem se u nazocnosti nebeskih korova 3 da mi je On
rekao, uz toliko drugih stvari sto ih vasa sadasnja ljudska
slabost ne maze podnijeti , jer doista su tako nesnosne da
mi vec dcset dana razdiru srce - i kad nc bih znao da moj
zivot treba Gospodinu, iako je tako siromafan i manjkav,
prepustio bih se rani te boli prijatelja i ucenika koji je
izgubio sve kad je izgubio N jega - rekao mi je: "Od
otrovnog zadaha pokvarenog Jeruzalema poludjet ce i moji
ucenici . PobjcCi ce i doCi ce k tebi" . Doista vidite da ste svi
dosli. Mogao bih reCi: svi. Jer osim Simuna Petra i ISkariota
svi ste dosli prema mojoj kuCi i k mome prijateljskom srcu.
Rekao je: "Ti ces ih sabrati. Osokolit ces moje rasprsene
ovce. ReCi ce5 im da im oprastam. Povjeravam ti moje
oprostenje za njih . Nece si dati mira zbog toga sto su
pobjegli . Reci im neka ne padnu u najveCi grijeh: gubitak
nade u moje oprostenje".
Tako je rekao. I ja sam vam dao oprostenje u Njegovo
Ime . I zacrvenio sam se sto vam u Njegovo lme dajem
nesto tako sveto , tako njegovo kao sto je oprostenje, tj .
savrsena ljubav. Jer savrseno ljubi onaj koji krivcu oprasta.
Ta sluzba okrijepila je mo ju tesku poslusnost ... Jer bio bih
htio biti ondje, kao Marija i Marta, moje drage sestre. I
ako su Njega na Gogoti propeli ljudi, mene je ovdje,
kunem vam se , propela poslufoost , a to je vrlo bolno
mucenistvo. Ali ako sluzi da dadem utjehu njegovom duhu,
ako ovo sluzi za to da mu spasim njegove ucenike do casa
kad ce ih On skupiti da ih usavrsi u vjeri, evo , jos jednom
zrtvujem svoju zelju da podem harem iskazati postovanje
njegovom mrtvom tijelu prije nego svrsi treCi dan.
Znam da sumnjate. Ne smijete. Ja ne znam njegovih
rijeCi sa vazmene gozbe osim po onome sto ste mi vi kazali.
Ali sto vise razmisljam o njima, to vise dizem jedan po
jedan te dijamante njegovih istina, i to viSe osjecam da se
sigumo odnose na neposredno sutra . Nije mogao reCi :

3
Vidi nap. 3. na str. 87. 2. dijela 6. sveska (hrv . izd .)
54 Us k rs n u ce
- - ------ ----- - - - - - - - - - - -- - - - -- -- -
"Idem k Ocu a potom eu se vratiti" ako se doista ne bi
imao vratiti. Nije mogao reci: "Kad me opet vidite, bit cete
puni radosti" kad bi bio zauvijek nestao . Uvijek je govorio:
"Uskrsnut cu". Kazali ste mi da jc rckao: "Na sjeme sto je
baceno u vas sad na ce pasti rosa koja ce uciniti da ce sve
proklijati, a potom ce doCi Paraklit koji ce uCiniti da
postanete snafoim stablima". Zar nijc tako rekao? Ah, ne
dajte da se to dogodi samo za posljednjega od njegovih
ucenika, za siromasnog Lazara koji je samo rijetko bio s
Njim ! Dajte da kad se vrati nade da je proklijalo njegovo
sjeme pod rosom njegove Krvi.
U meni je sve samo paljenje svjetla, sve samo provalji-
vanje snage od strafoog casa u koji je On uzasao na kriz.
Sve se rasvjetljuje, sve se rada i baca stabljiku. Arna sve
sto sam od Njega iii o Njemu cuo, eto sad sve poprima
zivot i moja gola ledina stvarno se mijenja u plodnu lijehu
gdje svaki cvijet ima Njegovo ime i gdje svaki sok crpe
zivot iz njegova blagoslovljenog Srca.
Ja vjerujem, Kriste! Ali da bi ovi povjerovali u Tebe,
u svako tvoje obeeanje, u tvoje oprostenje, u sve sto si Ti,
evo prikazujem ti svoj zivot. Dokrajci ga, ali ne daj da tvoj
Nauk nestane ! Razbij u komadice siroma5nog Lazara, ali
sjedini ponovno rasprsene udove apostolskog skupa. Pri-
hvaeam sve sto hoces, ali za uzvrat neka bude ziva i vjecna
tvoja Rijec i k njoj neka sada i uvijek dodu oni koji samo
po Tebi mogu imati zivot vjecni.
Lazar je stvarno nadahnut. Ljubav ga zanosi vrlo viso-
ko. I tako je jak njegov zanos da podize i drugove. Netko
ga zove zdesna, netko slijeva, kao da je ispovjednik,
Iijeenik, otac.
Ne znam zasto, ali dvoriste bogate Lazarove kuce
navodi me da zamisljam stanove krscanskih patricija u
vremenima progona i junacke vjere ...
Sagnut je nad Judom Alfejevim koji ne mote naci neki
razlog da bi umirio svoju muku sto je ostavio Ucitelja i
rodaka, kad ga nesto prinudi da se naglo uspravi. Okrene
se naokolo a potom kaie jasno: Dolazim, Gospodine. To
je njegova obieajna rijec sprcmna pristajanja. I izide trceCi
kao za nekim koji ga zove i idc pred njim.
7. Ukazanje prijateljima. Lazaru 55
- -- - -- - -
Svi se gledaju zaeudeni. Pitaju se.
Sto je vidio ?
Ma nema nicega !
Jesi Ii ti cuo kakav glas?
Jane .
Niti ja.
A onda? Zar je Lazar mozda ponovno bolestan ?
Mozda ... Trpio je vise nego mi, a toliko je snage dao
nama, kukavicama ! Mazda ga je sada uhvatilo bunilo.
Stvarno, jako je oronuo u lieu.
I njegove su oCi gorjele dok je govorio.
Bit ce da ga je Isus pozvao u Nebo.
Doista , Lazar mu je malo prije prikazao svoj zivot ...
Odmah ga je ubrao poput cvijeta ... Ah, bijednih li nas ! I
sto cemo sada ?
Komentari su razliciti i bolni.
Lazar prode kroz trijem , izide u vrt , i dalje trceCi,
smijdeCi se , govoreCi potiho , a u glasu je njegova dufa:
Dolazim, Gospodine . Dode do jednog gustika simsira
koji tvore zeleni kutak, mi bismo rekli zelenu sjenicu, i
padne na koljena licem do tla vicuCi: 0, Gospodine moj !
Jer Isus je u svojoj ljepoti Uskrsloga na ulazu u taj
zeleni kutak i smijesi mu se ... i kaze: Sve je ispunjeno ,
Lazare. Dofao sam da ti recem hvala , vjerni prijatelju .
Dofao sam da ti recem da kazes braCi neka dodu odmah u
kueu Vecere. Ti - jedna druga frtva, prijatelju, meni za
ljubav - ti zasada ostani ovdje ... Znam da ti je to tesko.
Ali znam da si velikodusan. Tvoja sestra Marija vec je
utjesena jer sam je vidio i jer me je vidjela .
Vise nc trpis, Gospodine . I to mi nagraduje svaku
:lrtvu . Bila ... mi je tesko znajuCi da si u boli ... a da nisam
ondje .. .
0, bio si ! Tvoj je duh bio na podnozju moga krifa ,
bio je i u tami moga groba. Ti si me, kao i svi oni koji su
me potpuno ljubili, ranije probudio iz dubine gdje sam
bio 4 . Sada sam ti rekao: "Dodi, Lazare". Kao u dan tvoga

Vidi napomenu 11. na 32. slT. 9. svcska (hrv . izd.) .

 56 Uskrsnuce

uskrisenja. Ali ti si mi vec mnogo sati govorio: "Dodi''.

Dofao sam . I pozvao sam te . Da te sada Ja izvucem iz
dubine tvoje boli. Idi. Mir i blagoslov tebi, Lazare! Rasti
u ljubavi prema Meni. Jos cu se vratiti.
Lazar je i dalje ostao na koljenima ne usudujuCi se
uCiniti kakav pokret. Gospodinovo velicanstvo, koliko god
ublazeno ljubavlju, takvo je da Lazara koCi u njegovom
obienom nacinu vladanja.
Ali Isus, prije no sto je isceznuo u rijeci svjetla koje ga
obuhvati, korakne jedan korak i dotakne svojom rukom
vjerno celo.
Tada se Lazar probudi iz svoje blafone zacudenosti pa
. ustane i potrea na vrat na nos k drugovima. Sa sjajem
radosti u ocima i svjetloscu na celu sto ga je Krist dotaknuo
vice: Uskrsnuo je , brafo ! Pozvao me je. Otifao sam.
Vidio sam ga. Govorio mi je . Rekao mi je da vam kazem
neka odmah idete u kucu Vecere. Idite ! ldite ! Ja ostajem
jer On to hoce. Ali moje veselje je potpuno ...
Lazar place u svojoj radosti dok potice apostole da prvi
idu kamo On zapovijeda.
ldite ! Idite ! Zeli vas ! Ljubi vas ! Ne bojte se Njega ...
0, Gospodin je vise no ikada. Dobrota, Ljubav !
I ucenici ustanu ...
Betanija se isprazni. Ostaje Lazar sa svojim velikim
utjesenim srcem ...
 57

8. UKAZANJE IV ANI

Ivana .

U jednoj rasko5noj sobi, u koju tdko prodire svjetlost

izvana, Ivana place sasvim osamljena na sjedalu kraj niska
kreveta pokrivena sjajnim pokrivalima. Place naslonivsi
lakat na rub kreveta a cclo na lakat . Sva se trese od jccaja
koji mora da joj kidaju srce . Kad tesko disuCi zbog plaea
jedan eas podigne lice trakCi zraka , vidi se velika mrlja od
vlage na dragocjenom pokrivalu a njezino lice je doslovno
obliveno suzama. Potom ga opet sagne na lakat i ponovno
se od nje vidi samo tanak i veoma bijeli vrat , bujna smeda
kosa, i vrlo vitka ramena i vrh struka. Ostalo se gubi u
polumraku koji Cini da se gubi tijelo obavito tamno ljubiea-
stim odijelom.
Ne odmaknuvsi zavjesu niti odskrinuvsi vrata ude Jsus i
priblizi joj se bez suma. Rukom joj dotakne kosu i upita
tihim glasom: Zasto places , Ivana?
A Ivana, koja mora da misli da je to njezin andeo 1 pita ,
i koja ne vidi nista jer ne di:le glavu s ruba kreveta, uz jos
tuiniji plac izrice svoju muku: Jer nenam viSe ni Gospodi-
nova groba da podcm izliti svoje suze i da ne budem
sama ...
Ali uskrsnuo je. Zar nisi zbog toga sretna ?
O , da. Ali sve su ga vidjele osim mene i Marte. I Marta
ce ga sigurno vidjeti u Betaniji .. . jer ondje je prijateljska
kuca . Moja ... moja nije vise prijateljska kuca .. . Sve sam
izgubila s Njegovom Mukom ... I svoga UCitelja i ljubav
mufa ... i njegovu dusu .. . jer ne vjcruje ... ne vjeruje ... i
ismijava me ... i nalaie mi da ne stujem ni uspomenu na
moga Spasitelja ... da ne upropastim njega .. . Njemu je
vafoiji ljudski interes ... Ja ... ja .. . ne znam da Ii da ga i
dalje ljubim iii da mi se grsti. Ne znam da Ii da mu se

8. Napisano 4. \ravnja 1945. A , 11899-11908

1
Vidi nap. 3. na 87. str. 2. dijel a 6. sveska (hrv. izd .)
58 Uskrsnuce

pokoravam kao zena iii da mu se ne pokoravam, kako bi

dusa htjela zbog vafoijih zaruka duse s Kristom, kome
ostajem vjerna ... Htjela bih .. . htjela bih znati ... A tko ce
mi dati savjet kad siromasna Ivana vise ne moze doCi do
Njega? Ah ... Za moga Gospodina Muka je svrsena ! ... Ali
za mene pocela je u Petak, i traje ... Ah, koliko sam slaba
i nemam snage da nosim ovaj kriz ! ...
Ali ako bi ti On pomogao, da Ii bi ga htjela nositi radi
Njega ?
0, da ! Samo da mi On pomogne ... On zna sto znaCi
nositi kriz sam ... Ah, smilovanje na moju nesrecu ! ...
Da. Ja znam sto znaci nositi kriz sam . Stoga sam dofao
i uza te sam. Ivano, shvacas Ii tko je koji ti govori? Tvoja
kuca da nije vise prijateljska Kristu? Zasto? Ako je on ,
zemaljski suprug, poput zvijezde prekrivcn oblakom ljud-
skih otrovnih para, ti si i dalje Isusova Ivana. UCitelj tc nije
ostavio. lsus nikada ne ostavlja duse koje su s Njim
zarucene. Uvijek je UCitelj, Prijatelj, Zarucnik, i sada kad
je Uskrsnuli. Podigni glavu, Ivano . Pogledaj me. U ovom
easu skrovitog poueavanja, koje je ugodnije nego da sam
ti se ukazao kao i drugima, kafom ti kakvo mora biti tvoje
buduce vladanje. Vladanje koje ce morati biti i vladanje
mnogih tvojih sestara. Ljubi strpljivo i pokorno smetenog
supruga. Povecavaj to vise svoju ljubeznost sto vise u
njemu vrije gorcina ljudskih strahova. Povecavaj to vise
svoju duhovnu jasnocu sto on vi5e sam stvara sjene zemalj-
skih interesa. Budi vjerna za dvoje. I budi jaka u zarukama
svoje duse. Kolike ce ubuduce morati birati izmedu volje
Bozje i volje supruga ! Ali bit ce vclikc kad budu isle za
Bogom vise nego za ljubavlju i materinstvom. Tvoja muka
poCinje . Da: Ali vidis da svaka muka svrsi s uskrsnucem ...
Ivana je polako, polako dizala glavu. Njezini jecaji su
se prorijedili. Sad pogleda i vidi i spusti se na koljena,
klanjajuCi se i govoreCi potiho: Gospodin !
Da. Gospodin. Vidis da nisam bio ni s kojom kao s
tobom. Ali ja victim posebne potrebe i odredujem koliCinu
pomoCi sto je trebam dati dufama koje cekaju pomoc od
Mene. Uspinji se na svoju kalvariju supruge uz pomoc
moga milovanja i milovanja tvog nevinog djetesca. Sa
8. Ukazanje Ivani 59

Mnom je u8ao u Nebo 2 i dao mi je svoje milovanje za tebe.

Blagoslivljam te, Ivana. Pouzdaj se. Ja sam te spasio. Ti
ces spasavati ako se budes pouzdala.
Sada se Ivana smijesi i usuduje se upitati: Nece5 iCi k
djcci !
Poljubio sam ih u zoru dok su jos spavali u svom
krcvetieu. Mislili su da sam andeo Gospodinov. Nevine
mogu poljubiti kad hocu. Ali ih nisam probudio da ih
previse ne uznemirim. Njihova du5a zadrfava spomen na
moj poljubac ... i u svoje ce ga vrijeme prenijeti pameti.
Nista se ne gubi od onoga sto je moje. Ti budi uvijek majka
za njih. Budi uvijek i kCi moje Majke. Nikad se sasvim ne
odvajaj od Nje. Ona ce ti sa svojom majcinskom 3 milinom
ovjekovjeciti ono sto je bilo nase prijatcljstvo. Odvedi joj
i djecu. Potrebna su joj djeca kako bi manje osjecala da
nema uza se svoga Ceda ...
Kuza nece htjeti ...
Kuza ce dopustiti da radiS sto te volja.
Hoce Ii me otpustiti, Gospodine ? To je krik nove
muke.
On je potamnjela zvijezda. Dovedi ga opet k svjetlu
svojim heroizmom supruge i krscanke. Zbogom. Osim
mojoj Majci, ne oCituj drugima ovaj moj dolazak. I objave
treba oCitovati kome i kad je pravo da se to ucini.
Isus joj se osmjehne zasjavsi i u sjaju iscezne.
Ivana ustane, izvan sebe, podijeljena izmedu radosti i
muke, izmedu straha da je sanjala i sigurnosti da je vidjela.
Ali ono sto osjeea u sebi umiri je. Pode k malenima koji
se igraju na gornjoj terasi i poljubi ih.
Zar vise ne places, mama? upita bojazljivo Marija.
Ona nije vise siromasno kukavno dijete, nego njefoa i
ljupka djevojcica u dobro opranoj haljini i uredene kosice.
A Matija crnomanjast i okretan svojom zivahnoscu muskica
kaze: Reci mi tko cini da places i ja cu ga kazniti.

' Ovaj izraz , koji se odnosi na vrijeme koje predhodi slavnom tjclcsnom
Uzafa~cu Isusovu na Nebo, treha shvatiti u svjetlu: Lk 23,42-43.
Vi di napomenu 21. na 348. str. 9. sve~ka (hrv. izd.)
1
60 Uskrsnuce

Ivana ih u samo jednom zagrljaju privine na srce i kaze ,

govoreei nad kestenastom glavicom Marijinom i nad Mati-
jinom smedom kosom: Vise ne placem. Isus jc uskrsnuo
i blagoslivlja nas.
Oh! Zar onda vise ne krvari? Zar ga vise ne boli ?
pita Marija.
Ludo! Radije reci: vise nije mrtav ! onda je sada
sretan !.. . Jer mora biti rufoo biti mrtav ... , kafe Matija.
Zar onda vise ne treba plakati, mama'? , opet pita
Marija.
Ne . Vi nevini, ne. Radujte se s andelima.
Andeli !. . . Noeas, ne znam koje doba noCi je bilo ,
osjetila sam milovanje i probudila se govoreCi : "Mama!"
Ali nisam zvala tebe. Zvala sam pokojnu mamu , jer to je
milovanje bilo laganije i ugodnije od tvoga. I jedan cas sam
otvorila oci. Ali sam vidjela samo veliko svjetlo pa sam
rekla: "Maj andeo me je poljubio da me utjesi u velikoj
boli sto je osjeeam zbog smrti Gospodinove" , kafe Marija .
I ja. Ali ja sam mnogo sanjao, i rekao sam: "Jesi Ii
ti?" Mislio sam na svoga Cuvara i htio sam mu reCi: "Podi ,
poljubi Isusa i Ivanu da se vise ne boje". Ali nisam uspio
u tome. I nastavio sam spavati i sanjati i cinilo mi se da
sam u Nebu s tobom i s Marijom. Zatim je nastao onaj
potres te sam se probudio i prestrasio. Ali mi je Estera
rekla: "Ne boj se. Vee je proslo" pa sam opet zaspao .
Ivana ih poljubi ponovno, a potom ih prepusti vedre
njihovoj igri i pode u kucu Blagovalista. Upita za Mariju.
Ude k Njoj. Zatvori ulaz i kaze svoju veliku rijec. Vidjela
sam Ga. Tebi to kafem. Utjesena sam i sretna. Ljubi me
jer je On rekao da moram biti sjedinjena s tobom.
'Majka odgovori : Vee sam ti u subotu rekla da te
ljubim. Jucer. Jer je jucer ... Cini se da je tako daleko onaj
dan placa i tmine od ovoga dana svjetla i smijdka !
Da ... Sada se sjeeam: Tisi vec rekla ono sto mi je On
sada ponovio. Tisi kazala : "Mi fone moramo raditi, jer mi
smo ostale, a muski su pobjegli ... Zena je uvijek roditclji-
ca ... " Ah, Majko, pomozi mi roditi Kuzu ! On je pobjegao
od Vjere !. .. Ivana iznova place.
8. Ukazanje Ivani 61
Marija je uzme u zagr!jaj: Ljubav je jaca od vjere 4 .
Ona je najaktivnija krepost. Njome ces stvoriti novu
Kuzinu dusu . Ne boj se . Ali ja cu ti pomoCi.

4
Vidi 1 Kor 12,31 -13.13.
62

9. UKAZE SE JOSIPU, NIKODEMU I MANAHENU

Josip - Nikodem - Manahen.

Manahcn ide hitro zajedno s pastmma po obroncima

koji od Betanije vode u Jeruzalem. Jedna lijepa cesta ide
ravno u pravcu Maslinskog vrta . I Manahen skrece na nju
posto je ostavio pastire koji hoce da napose udu u grad da
podu u Blagovaliste.
Morada su malo prije, to razabirem iz njihovih razgovo-
ra, sreli Ivana koji je dolazio prema Betaniji da donese
vijest o uskrsnucu i nalog da svi budu do nekoliko dana u
Galileji . Rastave se upravo stoga sto pastiri hoce da osobno
ponove Petru ono sto SU vec kazali Ivanu, tj. da je Gospodin,
ukazavsi se Lazaru, rekao neka se skupe u Blagovalistu.
Manahen se uspinje sporednom cestom prema jednoj
kuCi usred maslinika. Lijepa je to kuea, okruzena libanon-
skim cedrovima koji svojom impozantnom veliCinom domi-
niraju nad brojnim maslinama na brdu. Ude odlucno i kaze
sluzi koji je pritrcao: Gdje je tvoj gospodar?
Tamo, s Josipom. Malo prije je dosao.
Reci mu da sam ovdje.
Sluga pode i vrati se s Nikodemom i s Josipom . Glasovi
njih trojice pomijefaju se u isti uzvik: Uskrsnuo je !
Pogledaju se, zaeudeni da to znaju svi. Potom Nikodem
uzme prijatelja i vuce ga u jednu nutarnju sobu. Josip ih
slijedi .
Usudio si se vratiti ?
Da. On je rekao: "U Blagovaliste" . Jako ga zelim
vidjeti, sada, slavna, da uklonim bolno sjecanje na Njega
vezana i pokrita prljavstinom poput zloCinca sto ga je udario
prezir svijeta.
Ah, i mi bismo ga 2eljeli vidjeti ... I zato da se oslobo-
dimo u:lasnog sjeeanja na Njega izmucena, na nje-

9. Napisano 4. travnja 1945 . A, 11909-11914

9. Ukaie se Josipu , Nikodemu i Manalr,enu 63
gove ranc bez broja ... Ali On sc ukazao samo zenama,
mrmori Josip.
Pravedno je . One su Mu bile uvijek vjerne ovih
godina . Mi smo se bojali . Majka je kazala: "Kukavna je
vasa ljubav ako je cekala ovaj eas da se pokaze !" kafo
naprotiv Nikodem.
Ali bi nam bilo veoma potrebno da ga vidimo da bismo
se mogli suprostaviti Izraelu , koji je protiv Njega vise nego
ikada !. .. Kad bi ti znao ! Strafari su govorili .. . Sada glavari
Sinedrija 1 i farizeji , koji se jos nisu obratili unatoc tolike
srdzbe Neba, - idu unaokolo i trafo svakoga koji moze znati
za Njegovo uskrsnuce da ga bace u tamnicu. Poslao sam
malog Marcijala2 - djeeak izmakne brfo i bolje - da upozori
one od kuce da budu oprezni . Uzeli su svet novae iz
hramske blagajne da plate strafare neka kazu da su Ga
ucenici ugrabili i da ono sto su prije rekli o Uskrsnucu nije
drugo do laz, sto su je rekle od straha pred kaznom 3 . Grad
kipi poput lonca. I ima ih, od ucenika, koji ga vec
napustaju od straha ... Hoeu reCi: ucenici koji nisu bili u
Betaniji ...
Da. Trebao bi nam njegov blagoslov da bismo bili
odva:Zni.
Lazaru se ukazao .. . Bio je otprilike treci sat4 . Lazar
nam se ucinio preobrafon.
E ! Lazar to zaslufoje ! Mi ... kaze Josip.
Da. Mi smo jos pokriti korom sumnje i ljudskog
misljenja poput gube koja je slabo izlijecena ... I nema ga
osim Njega koji mofo reCi: "Hocu da se oCistite od toga!"
Zar dakle sada kad je uskrsnuo nece vise govoriti nama
koji smo manje savrseni ?" pita Nikodem.
I sto , za kaznu svijetu ,nece vise ciniti eudesa , sada kad
je Uskrsli od smrti i od tjelesnih jada ? pita ponovno Josip .
Ali njihovo pitanje moze dobiti smo jedan odgovor:
Njegov . A Njegov ne dolazi . I trojica ostanu potisteni .

1
Vidi 48. napo me nu 222 . paragrafa 7. sveska .
1
Procicaj paragraf 205 . sveza k 7.
3
D2 , vidi Mt 28,1 2-15 .
' Vidi 201. paragraf 7. sveska .
64 Uskrsnuce

Zatim Manahen ka:Zc: Dobro. Ja idem u Blagovaliste.

Ako me ubiju, on cc odrijesiti moju dusu pa eu ga vidjeti
u Nebu . Ako ga ne vidim ovdje , na zemlji. Manahen jc u
njegovim redovima nesto tako beskorisno da ce, ako
padne, ostaviti istu prazninu sto je ostavi cvijet ubran na
livadi prepunoj cvjetnih vjenciea: nece se ni opaziti .. . I
ustane da otide.
Ali dok se okrece prema vratima, ona se rasvijetle od
bofanskog Uskrsloga, koji ga zaustavi rasirenih dlanova u
cinu zagrljaja govorefr Mir tebi ! Varna mir ! Ali ostanite
gdje jeste, ti i Nikodem. Josip maze i otiCi , ako je voljan.
Ali ovdje Me imate i kazem trazenu rijec: "Ja hocu da se
oCistite od svega necistoga sto ostaje u vasem vjerovanju5 . "
Sutra cete siCi u grad. !Ci cete k braci. Veceras moram
govoriti samim apostolima . Zbogom. I Bog bio uvijek s
vama. Hvala, Manahene. Ti si vjerovao vise od ovih 6 .
Hvala dakle i tvojoj dusi. Varna hvala na vasem milosrdu.
UCinite da se promijeni u ndto vise, zivotom neustrasive
VJ ere .
Isus iScezne iza bjeline sto zabljescuje.
Njih trojica su blafoni i zbunjeni.
Ma je Ii bio On?
A zar nisi cuo Njegov glas ? odgovori Nikodem.
Glas ... moze ga imati i neki duh ... Ti, Manahene, koji
si bio tako blizu njega, sto ti se uCinilo?
Pravo tijelo. Prekrasno. Disao je. Osjecao sam mu
dah. I toplina je izbijala iz Njega. A k tome ... vidio sam
Rane. Tada se Cinilo da su otvorene. Nisu krvarile, ali je
bilo zivo tijelo. 0, ne sumnjajte vise 7 ! Da vas ne kazni.
Vidjeli smo Gospodina. Hoeu refr Isusa, koji je opet
slavan kako zahtijeva njegova narav ! I ... dalje nas ljubi
... Uistinu, kad bi mi sada Herod ponudio kraljevstvo ,
rekao bih mu: "Prasina i izmetina mi je tvoje prijestolje i
kruna. Nista ne nadvisuje ovo sto ja posjedujem. Imam
blafenu spoznaju Bozjeg Lica".

s Yidi 13. nap. na str. 345. i 28. nap . na 350. str. 9. sveska (hrv . izd).
6
Kau prethodna 5. napomena.
7
Kao prethodna 5. napomcna.
 65

10. UKAZE SE PAST1RIMA 1

I oni idu forno ispod maslina i tako su uvjereni da je

On uskrsnuo te govore veselo kao sretna djeca. Idu ravno
prema gradu.
ReCi cemo Petru neka Ga dobro gleda i da nam kaze
kako je lijepo Njegovo lice , kaze Tlija.
Ah, koliko god mogao biti lijep, ja neeu moCi nikada
zaboraviti kako je bio izmucen, mrmori Izak.
Ali sjccas li ga se kad je bio dignut s krizem ? pita
Levi. I vi drugi ?
la savrseno. Onda je svjetlost bila jos dobra. Kasnije
sa svojim starim ocima nisam vidio nego vrlo malo, kafo
Danijel.
A ja sam ga vidio dok se nije cinilo da je mrtav. Ali
bih bio volio biti slijep da ne vidim, kafo Josip.
Ah, u redu. Sad je uskrsli. Zbog toga moramo biti
sretni, tjesi ga 1van 2
I misao da ga mi nismo ostavili osim zbog jednoga
djela milosrda, nadoda Jonata.
Ali srce je ostalo ondje. Uvijek, mrmori Matija.
Uvijek , da. Ti koji si ga vidio na Ubrusu 3 reci, kakav
je? Da Ii sliCi ? upita Benjamin.
Kao da govori, odgovori Izak.
Hocemo Ii vidjeti onu koprenu ? upitaju mnogi.
O, Majka je svima pokazuje. Sigurno cete je vidjeti.
Ali je tufan pogled. Bilo bi bolje vidjeti ... 0, Gospodine !
Vjerni sluge. Evo me. Idite. Cekam vas do nekoliko
dana u Galileji. Jos vam hocu reCi da vas ljubim. Jona je,
s drugima, blazen u Nebu.

10. Napisano 4. travnja 1945. A, 11914-11920.

1
Vidi 10. napomenu 235 . paragrafa 7. sveska .
' 02. (dodaje) pastir. ne apostol.
' Vidi 20. napomenu na 302. str. 9. sveska (hrv. izd .).
66 Uskrsnuc e

Gospodine ! 0 , Gospodine !4
Mir vama, ljudima dobre volje.
Uskrsli se stopi sa zrakom jasnoga podncvnog sunca .
Kad oni dignu glave, Njega vise nema . Ali jc u njima velika
radost sto SU ga vidjeli kakav je sada. Slavnoga.
Ustanu na noge preobrazeni od radosti. U svojoj poni-
znosti ne mogu se uvjeriti da su zasluzili vidjeti ga pa ka:Zu :
Nama ! Nama ! kako je <lobar nas Gospodin ! Od rodenja
do svoga trijumfa uvijek ponizan i <lobar prema svojim
siromafoim slugama !
A kako je bio lijep !
O , nikada nije bio ovako lijep ! Kojeg Ii velieanstva !
Cini se da je jos visi i zrelijih godina !
Doista je Kralj !
E, nazivali su ga miroljubivim Kraljem ! Ali je i strafan
Kralj za one koji se moraju bojati njegova suda !
Je si Ii vidio koje zrake su izlazile iz njegova Lica ?
I kojih Ii blijesaka u njegovim ocima !
Ja se nisam usudio dulje ga gledati. A ipak bib ga bio
folio gledati , jer mislim da mi mozda vise nece biti dopu-
steno da ga vidim tako osim u Nebu. Zato klim upoznati
se s Njim da ne bih onda pred Njim drhtao od straha.
A, ne treba se bojati ako ostanemo kakvi jesmo, tj .
njegovi vjerni sluge . Cuo si: "Jos vam hocu reci da vas
ljubim . Mir vama, ljudima dobre volje". 0, ni jedne rijeci
previse ! Ali u to malo rijeCi nalazi se potpuno slaganje s
onim sto smo do sada ucinili i najsvecanije obecanje za
buduCi zivot. 0, zapjevajmo pjcsmu radosti. Nase radosti:
"Slava Bogu u vifojim nebesima i na zemlji mir Jjudima
dobre volje . Gospodin je uistinu uskrsnuo , kako je rekao
na usta proroka 5 i svojom rijeci bez nedostatka. S Krvlju
je nestalo iz njega sve pokvareno, sto je cjelov jednog
eovjeka6 bio stavio u Njega te je njegovo Tijelo , ocisceno

02 (dodaje) Izak se uz povik baci niCice pred Uskrslim . (Prcma ovo m <lj e lu
Izak je bio prvi od ucenika-pastira , tj . od onih koji su sc poklonili novorodenom
Isusu , bio je glava (i sa simbolickim znacenjem) .
5
Vidi 3. napomcnu I. <lij ela 2. sveska na str. 226. (hrv . izd .) .
6
tj . Juda izdajnik.
10. Ukaie se prijateljima 67
poput oltara, poprimilo neizrecivu Bozju ljepotu. Prije
nego je uzasao na Nebo, pokazao se je svojim slugama.
Aleluja ! Hajdemo pjevajuCi, aleluja ! 0 vjeena mladosti
Bozja, aleluja ! Hajdemo oglasujuCi narodima da je On
uskrsnuo, aleluja ! Pravednik, Svetac je uskrsnuo, aleluja,
aleluja ! Iz groba je iza5ao besmrtan. I pravedan fovjek je
s Njim uskrsnuo. U grijehu je srce covjekovo bilo kao u
spilji zatvoreno. On je umro da ka2:e: 'Ustanite !' I ustali
su koji su bili rasprseni, aleluja ! Otvorivsi nebeska vrata
rekao je izabranima: 'Dodite'. Dao nam po svojoj svetoj
Krvi da i mi uzademo. Aleluja" 7
Matija, stari bivsi ucenik Ivana Krstitelja, ide na celu
skupine pjevajuCi kako je nekada mozda pjevao David
ispred svoga naroda po judejskim putovima. Ostali ga
slijede vrseCi kod svakog aleluja ulogu kora u svetom
klicanju.
Jonata, koji pripada skupini, kad je Jeruzalem vec pred
njihovim nogama dok brzim korakom slaze niz malen
brefoljak, ka2:e: Zbog Njegova rodenja izgubio sam do-
movinu i kueu, a zbog njegove srnrti izgubio sam novu kueu
gdje sam trideset godina posteno radio. Alida mi je oduzet
i zivot zbog Njega, bio bih umro u veselju jer bih ga bio
izgubio radi Njega. Ne gajim odvratnost prema onorne koji
je prema meni nepravedan. Moj me je Gospodin svojim
umiranjem pouCio savrsenoj krotkosti. I ne brinem se za
sutra. Moje boraviste nije ovdje. Nego u Nebu8 . Zivjeti eu
u siromastvu, Njemu tako dragom, i sluzit eu Mu do casa
kad me pozove ... I ... da, ... prikazat cu mu i otkaz ... sto
vise ne mogu sluziti mojoj gospodarici ... To je najostriji
trn ... Ali sada kad sam vidio Kristovu bol i njegovu slavu,
ne smijem vagati svoju bol, nego se samo nadati nebeskoj
slavi. Hajderno reCi apostolima da je Jonata sluga slugu
Kristovih .

7
Taj himan izaziva pomisao na Sekve11cij11 koja se u Rimskom misalu Cita na
Uskrs: Zrtvi Uskrsnici (od Yipona, XI. stoljeee) .
K Yidi Fil 3,17-20; Heb 11 ,13-16; 13,14.
9
Vidi 25. napomenu na 118. strani 9. sveska (hrv. iz<l.).
68

11. UKAZE SE I UCENICIMA IZ EMAUSA 1

Ucenici iz Emausa

Putem sto prolazi brdovitim krajem forno idu dva

fovjeka srednje dobi, okrenuvsi leda Jeruzalemu, Cije
uzvisine sve vise iscezavaju iza drugih koje slijede jedne za
drugima u neprestanom izmjenjivanju visova i dolina.
Medu sobom razgovaraju. I stariji kaze onome drugom,
kome ce biti najvise nekih trideset i pet godina: Yjeruj da
je bilo bolje uCiniti ovako. Ja imam obitelj, a i ti je imas.
Hram se ne fali. Doista hoce s tim do kraja obraeunati.
Ima Ii pravo? Ima Ii krivo? Ne znam. Znam da ima jasnu
nakanu dokrajciti sve to zauvijek.
Taj zloCin, Simune . Daj mu pravo ime. Jer barem je
zloCin.
Prema tome. U nama se ljubav buni protiv Sinedrija 2.
Ali mozda ... Tko zna !
Niposto. Ljubav rasvjetljuje. Ne vodi u zabludu.
l Sinedrij, i svecenici i glavari ljube. Oni ljube Jehovu 3 ,
Onoga koga je sav Izrael ljubio otkako je bio sklopljen
savez izmedu Boga i patrijarha 4 . Prema tome i njima je
ljubav svjetlost i ne rada zabludom !
Nije prema Gospodinu njihova ljubav. Da. Izrael se
stoljeCima nalazi u toj vjeri. Ali, reci mi. Mozes Ii reci da
je vjera sto nam je daju glavari Hrama, farizeji, pismoznan-
ci, svecenici jos neka vjera? Vidis Ii? Novcem posvecenim
Gospodinu, vec se znalo, ili se barem sumnjalo da se to
dogodiJo, novcem posvecenim Gospodinu platili su izdajicu
a sada plaeaju straZare 5 Prvoga zato sto jc izdao Krista ,

11. Napisano 5. travnj a 1945 . A , 11920-11939.

102. vidi Mk 16 ,12-13 ; Lk 24,13-33 .
2Vidi 48. napomenu 222 . paragrafa 7. sveska .
3Vidi 8. nap . na 114. str . 1. dijela 2. sveska (hrv . izd .) ; 2. nap . 212. paragrafa
7. sveska .
'Vidi Post 6. 17-22;9,1-17 ;15; Izl 19-40 ( o~ohito : 19-20 ;34.)
5
Vidi Mt 28 .12-15 .
11. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 69
druge zato da slafo. Ah, ne znam kako se v1ecna Moc
ogranicila na to da rastrese zidine i razdere zastor6 ! Kazem
ti, da sam zelio da pod rusevinima pokopa nave Filistejce 7 .
Svc!
Klofa ! Ti bi bio sama osveta.
Bio bih osvcta. Jcr, dopustimo da je On bio samo
prorok, zar je dopustcno ubiti nevinoga? Jer bio je nevin !
Jesi li ikada vidio da je cinio zlocine zbog kojih je bio
optu:len da ga ubijaju ?
Ne. Nijedan. lpak jednu pogresku jc uCinio.
Ko ju, Simune ?
Tu, sto nije iskazao moc sa svoga krifa. Zato da ucvrsti
nasu vjeru i da kazni svetogrdne nevjcrnike. Morao je
prihvatiti izazov i saCi s krifa.
Ucinio je vise od toga. Uskrsnuo je.
Je Ii pak istina? Kako uskrsnuo? Samo duhom, iii
duhom i tijelom ?
Pa duh je vjecan ! Ne treba da uskrsne ! usklikne
Kleofa.
Znam to i ja. Htio sam reCi: je Ii uskrsnuo jedino sa
svojom Bozjom naravi, koja je iznad svake fovjekove
zasjede. Jer sada mu je eovjek namjestao zamku strahom .
Jesi Ii cuo, a? Marko je rekao da je u Getsemaniju, kamo
jc odlazio moliti kraj jednog kamena, sama krv. Ivan, koji
jc razgovarao s Markom, rekao mu je: "Ne daj da se gazi
po onom mjestu jer jc ono krv kojom se znojio Bogo-Co-
vjek". Ako se znojio krvlju prije mucenja, mora da ga se
i te kako bojao !
Siromasni nas UCitelj ! ... Zalosni usute.
Dostigne ih lsus i upita: O kome ste govorili? U tisini
sam na mahove euo vase rijeci. Tko je bio ubijen ? Isus je
zastrt skromnim izgledorn siromasnog putnika kome se
zuri.
Njih dvojica ga ne raspoznaju.

'' Vidi 45. napomenu na 332. str. 9. svcska (hrv. izd.).

1
Vidi Suci 16,2231.
70 Uskrsnu ce

Jesi Ii iz drugih mjesta, eovjece? Zar se nisi zaustavio

u Jeruzalemu? Cini nam se da tvoje prasno odijelo i tako
poderane sandale pripadaju neumornom putniku .
To jesam. Dolazim jako izdaleka ...
Onda ces biti umoran. A ides Ii daleko '?
Yrlo daleko . Jos dalje negoli je daleko odakle dola-
z1m.
Moras Ii trgovati? Pazariti ?

Moram pribaviti beskrajan broj stada za najvecega

Gospodina. Moram putovati po cijelom svijetu da izabirem
ovce i jaganjce . Morarn zalaziti i rnedu divlja stada, koja
ce ipak, kad se pripitome , biti bolja od onih koja sada nisu
divlja.
Tefak posao. I nastavio si put ne zaustavivsi se u
Jeruzalemu ?
11. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 71

Zasto to pitate ?
Jer se Cini da samo ti ne znas sto se u njemu dogodilo
ovih dana.
Sto se ondje dogodilo ?
Dolazis izdaleka pa stoga mozda ne znas. Ali tvoj je
govor ipak galilejski. Zbog toga, makar bio sluga nekoga
tudega kralja iii sin iseljenih Galilejaca, znat ces, ako si
obrezan 8 , da je u nafoj domovini pred tri godine ustao
veliki Prorok po imenu Isus iz Nazareta, silan u rijecima i
djelima pred Bogom i pred ljudima, koji je ifao po svoj
zemlji propovijedajuCi . I nazivao se Mesijom. Njegove
rijeci i njegova djela bila su stvarno rijeCi i djela Sina
Bozjega, kako je sebe nazivao. Ali samo Sina Bozjega. Sve
nebesko ... Sada znas zasto ... Ali jesi Ii obrezan ?
Prvorodenac sam i posvecen Gospodinu 9 .
Onda poznajes nasu Vjeru ?
Nije mi nepoznat ni jedan njezin slog. Poznam zapovi-
jedi i obieaje . Halaka, Midras i Hagada 10 poznati su mi kao
elementi zrak , voda , vatra i svjetlost koji su prvi za kojima
tezi pamet, nagon , potreha eovjeka koji je nedavno roden
iz majCina krila.
Dobro. Onda znas da je Izraelu bio obeean Mesija , ali
kao mocan kralj koji ce ponovno ujediniti Izraela. Ali ovaj
nije bio takav ...
Nego kakav ?
On nije te.Zio za zcmaljskom moCi. Nego jc govorio da
je kralj vjeenoga i duhovnoga kraljevstva. On nije ujedinio,
nego dapaec razdijelio Izraela , jer je sada Izrael razdijcljen
u one koji u Njega vjeruju i u one koji kafo da je zloCinac.
lstina, nije bio prikladan za kralja jer je htio samo blagost
i prastanje. A kako tim oruzjem podjarmiti i pobijediti? ...
l onda ?
l onda su ga glavari svecenicki i starjesine lzraelove 11
uhvatili i presudili da zaslufoje smrt. .. optuzivsi ga zapravo

~ Vidi 3. napomenu 25 . paragrafa 8. sveska .

9
Vidi 2. napomenu na 87. str. 2. dijela 5. sveska (hrv . izd .).
10
Vidi 2. napomenu na str. 80.2 dij e la 3. sveska (hrv . izd .).
11
Vidi 48 napomenu 222 paragrafa 7. sveska .
72 Uskrsnuce

za ne1stm1te krivice. Njegova krivnja bijase sto je bio

odvise <lobar i odvise strog ...
Ako je bio jedno, kako je mogao bi ti drugo ?
Mogao je, jer je bio odvise strog kad sc radilo o tome
da kafo istinu glavarima Tzraelovima, a odvise dohar u
tome sto nije nad njima uCinio cudo te ih usmrtio osinuvsi
gromom svoje nepravedne neprijatelje.
Je Ii bio strog kao Krstitelj ?
Eto ... Ne bih znao. Osobito u zadnje vrijemc ostro je
prekoravao pismoznance i farizeje i prijetio onima od
Hrama kao oznacenima od srdzbe Bozje. Ali opet ako je
netko bio gresnik a kajao se i On vidio u njegovom srcu
pravo kajanje, jer Nazarenac je citao u srcima bolje ncgo
neki pismoznanac u tekstu 12 , onda je bio blazi od majke.
Azar je Rim dopustio da bude ubijen nevin fovjek '?
Osudio ga je Pilat ... Ali nije htio i zvao ga je praved-
nikom . No zaprijetili su mu da ce ga tuziti Cezaru te se
prestrasio . Ukratko , bio je osuden na kriz i na njemu je
umro. I to nas je , zajedno sa strahom od sinedrijaca jako
utuklo. Jer Ja sam Klofa sin Klofin a ovaj je Simun, ohojica
iz Emausal., i svojta smo jer sam ja suprug njegove prve
kceri, i bili smo Prorokovi ucenici.
A zar sad a vise niste?
Mi smo se nadali da ce On osloboditi Izracla i da ce
takoder nekim cudom potvrditi svoje rijeCi. Medutim !...
Koje rijeCi je rekao ?
Vee smo ti kazali. "Dofao sam u kraljevstvo Davidovo.
Ja sam Kralj miroljubivi, i tako dalje. Govorio je i:
"Dodite u Kraljevstvo", ali nam potom nije dao kraljevstva.

12
Kao prethodna 11. napomena .
13
Da sc jedan od emauskih ucenika zvao Klcofa , posvjedoCio je Luka 14. IR.
Ada je drugi bio neki Simun. tvrde nekoji stari crkveni pisci, na telu s velikim
Origenom . koji u djelu Conrra Ce/sum (Protiv Celsa) (knj. II. br. 62). Migne.
Pa1rologia Graeca, svez. 11. stupac 893-894) kazc bcz ustrucavanja: l u
evandelju po luki , kad Simun i Kleofa razgovaraju o onom sto im sc <logo<lilo ...
(Et in Evangelio secundum Lucam. colloquentibus Simone e t Cleopha <le iis
quae illis acciderant.. Vi di M. J. Lagrange. faan!(ile selon Sr. Luc , 3. ed .. Paris .
Gabalda 1927. uz ovo mje~ro, str. 604 , 611 .
11. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 73

Govorio je i: "TreCi dan cu uskrsnuti". Sad je treci dan

kako je umro . Dapace vec je ispunjcn, jer deveti cas 14 je
vec prosao a on nije uskrsnuo. Nekojc zene i nekoji strafari
kafo da jest, da je uskrsnuo. Ali mi ga nismo vidjeli . Sada
strafari kafo da su onako kazali kako bi opravdali kradu
mrtvog tijela sto SU je izvrsili Nazarenccvi ucenici. Ali
ucenici !... Mi smo ga svi ostavili od straha, dok je bio ziv ...
i sigurno ga nismo ugrabili sada kad je mrtav. A :lene ... tko
njima vjeruje? 0 tome smo raspredali. I htjcli smo znati
jc li On svoje rijeCi shvacao tako da ce uskrsnuti samo
duhom koji ce opet postati bofanski, iii i s tijclom . .Zene
kafo da andeli - jer kafo da su vidjeli i andelc nakon
pOtfCSa, i ffiOZe biti jer SU Se VeC U petak pojaviJi pravednici
izvan grobova 15 - zene kafo da SU andeli kazali da je On
kao eovjek koji nikada nije umro. I :Zenama se stvarno
ucinilo da su ga takva vidjele. Ali dvojica su od nas, dva
glavna, otisla na Grob. I premda su ga vidjeli prazna, kako
su zene kazale, Njega nisu vidjeli, ni ondje, niti drugdje. I
velik je jad, jer vise ne znamo sto da mislimo !
O kako ste Judi i tvrdi u shvacanju ! I kako spmi u
vjerovanju rijecima proroka 16 ! A zar nije to bilo receno?
Zabluda Izraelova je ovo: sto je krivo tumaCio kraljevsko
dostojanstvo Kristovo. Zbog toga Mu nisu vjerovali. Zbog
toga su ga se bojali. Zbog toga sada vi sumnjate . Gore,
dolje , u Hramu i u selima, svuda se mislilo na kralja po
ljudskoj naravi. Obnova lzraelova kraljevstva nijc u misli
Bozjoj bila ogranicena s obzirom na vrijeme, na prostor
niti na sredstva obnove kao sto je bi la ogranicena u vama.
S obzirom na vrijeme: nijedno kraljevsko dostojanstvo,
pa ni najmocnije, nije vjecno . Sjetite se mocnih faraona
koji su tlaCili Hcbreje u vrijeme Mojsijevo 17 . Koliko Ii je
dinastija izumrlo a od njih preostadose mumije bez duse na
dnu skrivenih podzemnih grobnica ! Preostaje i sjecanje,
ako ono i preostaje, na njihovu moc od jednoga sata, pa i

"Vidi 4. napornenu 201. paragrafa 7. svcska .

I\Procitaj u 9. sve,ku str ..B2-:H'.I. osobito stavak 3. na 333 . stranici.
1
"Vidi 3. napornenu na 226. str. I. <lijcla 2. swska (hrv . izd .).
17
Vidi lzl l.1-15.21.
74 Uskrsnuce

manje, ako mjerimo njihova stoljeea po vjecnom vremenu.

A ovo Kraljevstvo je vjeeno.
S obzirom na prostor: Bilo je receno Kraljevstvo Izrae-
lovo. Jer od Izraela je dosao korijen ljudskog roda 18 , jer u
lzraelu je, reCi cu tako, sjeme Bozje. I stoga govoreCi
'Izrael' htjelo se reci: kraljevstvo stvorenih od Boga. Ali
kraljevska vlast Kralja Mesije nije ogranicena na maleni
prostor Palestine, nego se proteze od sjevera do juga, od
istoka do zapada, gdje god se nalazi neko bice koje u tijelu
ima duh, tj. gdje god se nalazi neki eovjek. Kako bi bio
mogao jedan jedini narod skupiti u sebe sve narode koji su
jedan drugome neprijatelji i od njih stvoriti jcdno jcdino
kraljevstvo a da ne prolije citave rijeke krvi i da ih ne drzi
sve podlofoe pomocu okrutnog tlacenja orufoika? I kako
bi onda mogao biti miroljubivi kralj o kome govore proro-
ci?
S obzirom na sredstvo: Ljudsko sredstvo je, rekao sam,
tlacenje. Nadljudsko sredstvo je ljubav. Prvo je uvijek
ograniceno, jer narodi se ipak pobune protiv tlaCit~lja.
Drugo je neograniceno, jer ljubav je ljubljena, iii ako nije
ljubljena, izrugivana je. Ali buduCi da je ona nesto duhov-
noga, nikada ne moze biti izravno napadnuta. A Bog,
neizmjemi, hoce sredstva koja su kao i On. Hoce ono sto
nije vremenski ograniceno jcr jc vjceno: duh, ono sto je
od duh a, ono sto vodi k Duhu. To je bila zabluda: sto se
u pameti zamislila mesijanska ideja pogresna s obzirom na
sredstva i na oblik.
Koje je kraljevsko dostojanstvo najvise? Bozje. Zar
ne? E, pa dobro. Azar ovaj Cudesni, ovaj Emanuel, ovaj
Svetac, ovaj uzviseni Sin, ovaj Jaki, ovaj Otac buducega
vijeka, ovaj Knez mira, ovaj Bog kao onaj od koga dolazi,
jer tako je nazvan i takav jest Mesija, nece imati kraljevsko
dostojanstvo slicno kraljevskom dostojanstvu Onega koji
ga je rodio? Svakako da ce ga imati. Kraljevsko dostojan-
stvo sasvim duhovno i vjecno. Cisto od otimacine i krvi ,
koje ne zna za izdaje i zloporabu vlasti. Njegovo kraljevsko

18
Vidi Post 1-2;25 ,19-37,l (osobito: 32,22-32;25,21-26).
11. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 75

dostojanstvo ! Ono sto ga vjefoa Dobrota daje i siromasnim

ljudima, da poeasti i obraduje svoju Rijec.
A sto nije David rekao da je taj mocni kralj stavio sve
pod noge da mu sluzi kao podnozje 19 ? Zar Izaija nije
prorekao svu njegovu Muku 20 ? A David, moglo bi se reCi,
izbrojio i mucenja 21 ? I zar nijc receno da je On Spasitel! i
Otkupitelj koji ce svojom zrtvom spasiti gresnog eovjeka 2 ?
A zar nije tofoo naznaceno, a Jona je znak toga, dace kroz
tri dana biti progutan od nezasitne utrobe zemlje, a potom
da ce biti iz nje izbacen kao prorok iz kita 23 ? I zar nije On
rekao: "Moj hram, tj. moje Tijelo, treCi dan posto bude
porusen, bit ce od Mene (tj. od Boga) iznova sagraden"?
A sto ste mislili. Da ce On pomocu magije iznova podiCi
zidine Hrama? Ne. Ne zidine. Nego sama Sebe. A samo
Bog je mogao uskrisiti sama Sebe. On je yonovno podigao
pravi Hram: svoje Jaganjcevo tijelo 24 Zrtvovano, onako
kako je primio naredbu i prorocanstvo Mojsije, da pripravi
"prijelaz" ljudi, sinova Bozjih a robova Sotoninih, iz smrti
u zivot, iz ropstva u slobodu25
Pitate se: kako je uskrsnuo? Odgovaram: uskrsnuo je
u svome pravome Tijelu i sa svojim bofanskim Duhom koji
u njemu stanuje, kao sto u svakome smrtnome tijelu
stanuje du5a kao kraljica u srcu. Takq je uskrsnuo posto je
sve pretrpio da ispasta sve i da popravi prvotnu uvredu i
bezbrojne sto ih eovjecanstvo svakog dana nanosi. Us-
krsnuo je kako je bilo receno pod velom prorocanstava.
Kad je dofao u svoje vrijeme, podsjeeam vas na Danijela 26 ,
u svoje vrijeme je bio zrtvovan. I u vrijeme koje je
proreceno, cujte i pamtite, poslije njegove smrti bogoubi-
lacki grad bit ce razvaljen.

19
Vidi Ps 110; Dj 2,29-36.
20 Vidi Iz 50,4-9; 52,13-53,12.
21 Vidi Ps 22 .
22 Vidi lz 53,10-12 (stu treba povezati s 54,5).
ll Vidi Jona 2.
24
Vidi 6. napomenu na 184. str. 1. dijela 3. sve .ska (hrv. izd.) i II. napomenu
na 11. str. 9. sveska (hrv. izd :) .
25
Vidi Izl 12.21-28.
26
Vidi Dan 9.
76 Uskr s nu c e

Savjetujem vam : Citajte dufom , a ne oholom pamecu ,

proroke od pocetka Knjige 27 do rijeCi utjclovljene RijeCi ,
sjetite se Pretece koji ga je pokazivao kao Jaganjca, sjetite
se koja je bila sudbina mojsijevskog simbolicnog ~aganjca .
Po onoj krvi bili su spaseni prvorodcnci Izraelovi-8 .
Po ovoj Krvi bit ce spaseni prvorodcnci Bozji, to jest
oni koji ce po svojoj dobroj volji postati posveceni Gospo-
dinu. Sjetite se i razumijtc mesijanski psalam Davidov i
mesijanskog proroka Izaiju. Sjetite se Danijela, dozovite
sebi u pamet, ali podigavsi je od blata u nebesko plavetilo ,
svaku rijec o kraljcvskom dostojanstvu Sveca Bozjega pa
cete shvatiti da vam nije mogao biti dan drugi primjereniji ,
jaCi znak od te pobjede nad Smrcu, od tog Uskrsnuca sto
ga je sam od Sebe izvrsio. Sjetite se da ne bi bilo u skladu
s njegovim milosrdem i s njegovim poslanjem da je s kriia
kaznio one koji su ga na nj stavili. Premda je bio Raspeti
prezren i pribijen na vjesala , ipak je bio Spasitelj ! Bili su
raspeti udovi , ali su duh i volja bili slobodni. I po njima je
jos htio cekati, da dade vremena grefoicima da povjeruju
i da zazovu, ne bogohulnom drckom, nego skrusenim
cviljenjem njegovu Krv na sebe .
Sad je uskrsnuo. Sve je izvrsio. Bio je slavan prije svog
utjelovljcnja . Sada je triput slavan kad je , nakon sto se
kroz toliko godina snizio u tijelu , frtvovao sama Sebe
postavsi poslusan dotle da je znao umrijeti na kriiu da bi
ispunio volju Bozju29. Preslavan , zajedno s proslavljenim
tijelom, sada kad uzlazi u Nebo i ulazi u vjecnu Slavu ,
zapocinjuCi Kraljevstvo sto ga lzrael nije shvatio . U to
Kraljevstvo On, veCim marom no ikada , ljubavlju i autori-
tetom kojih je pun , poziva plcmcna svijcta. Svi narodi ,
kako su vidjeli i predvidjeli Izraclovi pravcdnici i proroci,
doCi ce k Spasitelju. I ncce vise biti Zidovi iii Rimljani ,
Skiti iii Afrikanci, Iberijci ili Kelti, Egipcani iii Frigijci .
Ono sto jc s onu stranu Eufrata sjedinit ce se s izvorima

17
T o je st od pocc tk a Bihlije . sto je Post anak.
'" Vidi lzl 11 .1 - 13 . 16 ; He b 11 ,23-29.
lY Vidi Fil 2. 5- 11 .
I I. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 77

vjecne Rijeke. Stanovnici sjevera doci ce uz bok s Numida-

nima u njegovo Kraljcvstvo i nestat ce rasa i jezika.
Obicaja i boja kofo i kose nece vise biti 30 Nego ce biti
bezbrojan sjajan i bijeli narod, jedan jedini jezik, samo
jedna ljubav-' 1. Bit ce to Bozje Kraljevstvo. Nebesko
Kraljevstvo. Vjecni Vladar: Zrtvovani Uskrsli. Vjecni pod-
lofoici: vjernici u njegovoj Vjcri. Dajte vjerujte da budete
njegovi.
Evo Emausa, prijatelji. Ja idem dalje. Nije dopusteno
zaustaviti se Putniku koji treba da prcvali tolik put.
Tisi, gospodine, uceniji od jednog rabija. Da On nije
umro, rekli bismo da narn je On govorio. Jos bismo htjeli
euti od tebe druge i opsirnije istine. Jer sada, mi ovce bez
pastira, uznemirene od oluje lzraelove mr:lnjc, vise ne
umijemo shvacati rijeCi Knjige. Hoces li da idemo s tobom?
Daj: jos bi nas poucio, obavljajuCi posao ucitelja koji narn
jc bio uzet.
lmali ste ga toliko vremena, i nije vas mogao uciniti
potpunima? Zar nije ovo sinagoga ?
Jest. Ja sam Kleofa 32 , sin upravitelja sinagoge Kleofc,
koji je umro u radosti sto je upoznao Mesiju.
l jos nisi dofao dotle da vjerujes bez oblaka? Ali nije
vasa krivnja. Nakon Krvi jos nedostaje Oganj 31 . A onda
cete vjerovati jer eetc razumjeti. Zbogom.
O Gospodine, vec se priblifava vecer i sunce se naginje
svome zapadu. Umoran si i ofodnio . Udi. Ostani s nama.
Govorit cd nam o Bogu dok budemo dijelili kruh i sol.
Isus ude i posluze ga obicajnom zidovskorn gostoljuhi-
voseu picem i vodom za umorne noge.
Potom stanu za stol i ona ga dvojica zamolc da mjesto
njih prikaze jelo.
Isus ustane drzeCi na dlanovima kruh i podigavsi oCi
prcma crvcnom vecernjem nebu zahvali za hranu i sjcdne.
Razlomi kruh i dade od njega dvojici svojih gostoprimaca.

Jn Yidi npr. Iz 45.14-25; 60-62; Dj 2.1-13.

JI Yidi npr. Otk 415;21-22.
' 2 Vidi prethodnu napomenu hr. 13.
3
-' AluLija na izljev Duha Svt:toga. Yidi Iv 20. 19-23; Dj 2.1-13.
78 Uskrsnuce

I CineCi to otkrije se kao onaj koji jest : Uskrsnuli.

Nije onaj sjajni uskrsnuli koji se ukazao drugima,
njemu drazima. Ali je Isus pun dostojanstva, s vrlo jasnim
ranama na dugackim rukama : crvenim rufama na kozi
bjelokosne boje. Isus vrlo :Ziv u svome nanovo oblikovanom
tijelu. Ali i doista Bog s velieanstvenim pogledima i citavim
izgledom .
Njih dvojica ga prepoznaju i padnu na koljena ... A kad
se usude podiCi lice, od Njega ne osta drugo do razlomlje-
nog kruha.

Uzmu ga i poljube. Svatko uzme svoj komad i stavi ga

na prsa kao relikviju umotan u komad lana.
Placu govoreCi : On je bio ! I nismo ga prepoznali. A
ipak zar nisi osjecao kako ti srce gori u grudima dok nam
je govorio i ukazivao nam na Pisma ?
11. Ukaie se i ucenicima iz Emausa 79

Da. I sad mi se cini da ih prvi put vidim . I to u svjetlu

koje s Neba dolazi. U svjetlu Bozjem . I vidim da je On
Spasitclj .
Idimo. Vise ne osjeeam umora m gladi . Idimo u
Jeruzalcm da to kazemo Isusovima.
Idimo . Ah , da je moj stari otac mogao kufati ovaj
eas!
Arna ne govori toga! On ga je kusao vise od nas . On ,
pravedni Kleofa , vidio je, bez vela koji je upotrebljen iz
samilosti prema nafoj tjelesnoj slabosti, svojim duhom Sina
Bozjega gdje se vraca u Nebo. Idimo ! ldimo ! StiCi cemo
kasno u noc. Ali ako On to hoce, dat ce nam nacina da
prodemo . Ako je otvorio vrata smrti, jos kako ce moCi
otvoriti vrata na zidinama ! ldimo .
I o sasvim grimiznome zalasku idu forno prema Jeruza-
lemu.
80

12. UKAZE SE DRUGIM PRIJATELJIMA

Drugim prijateljima .

Kuca Blagovalista puna je svijcta . Predvorjc, dvoristc,

sobe, osim Blagovalista i sobc gdje je Djevica Marija,
prufaju svecan i uskomefan izgled mjesta gdje se mnogi
nakon vremena ponovno sastaju radi neke sveeanosti. Tu
su apostoli, osim Tome ... Tu su pastiri. Tu su vjerne fone,
i zajedno s Ivanom tu su Nike, Eliza, Sira, Marcela, Ana.
Svi govore, potiho, ali s oCitim i svecanim uzbudenjem . Sva
je kuea dobro zakljueana, kao zbog straha, ali strah od
onog izvana ne remeti radosti zbog onoga unutra.
Marta ide i dolazi zajedno s Marcelom i Suzanom
pripremajuCi za veceru Gospodinovih slugu, kako ona
zove apostole. Ostali i ostale ispituju jedan drugoga,
povjeravaju jedan drugome svoje utiske, radosti, straho-
vc ... kao djeca u iscckivanju ncccga sto ih elektrizira a sto
malko i plasi.
Apostoli bi se htjeli pokazati najsigurnijima. Ali se prvi
uznemire ako se neki Sum priCini kao kucanje na vratima
ili ako slican zvuk proizvede neki prozor koji se rastvori .
Cak kada Suzana pritrCi s dvije svjetiljke na vise plamenova
u pomoc Marti koja trazi neko rublje, Matej odskoCi natrag
i povice : Gospodin ! A na to Petar, koji je, oCito,
nemirniji od ostalih, padne na koljena.
Odlucno kucanje na vratima prekine sve rijeci i zaustavi
svima dah. Mislim da sva srca udaraju vrlo brzo.
Pogledaju kroz okance i otvore s Oh! od eudenja,
videCi neocekivanu skupinu rimskih dama, kojc prati Lon-
gin1 i jcdan drugi koji jc, kao i Longin, obuccn u odijelo
tamne boje. I sve dame ogrnutc SU tamnim ogrtacima sto
im pokrivaju i glave. Skinule su i sav nakit da manje
udaraju u oCi.

i2.
1
Napisano 5. travnja 1945. A. 11940-11947.
Vidi 12. napomenu na 264. str. 9. sveska (hrv. izd. ).
12. Ukaie se drugim prijateljima 81

Mo.lemo li jedan cas uCi da iskazemo svoju radost

Majci Spasiteljevoj '? kaze najpostivanija od svih: Plautina.
Samo dodite. Ondje je.
Udu u skupini zajedno s lvanom i Marijom iz Magdale,
koja ih, imam utisak, vrlo dobro poznaje.
Longin i onaj drugi Rimljanin ostanu os.a mljeni u
jednom kutu predsoblja jer ih malo nakrivo gledaju.
Zene pozdrave sa svojim: Ave, Domina! A potom
kleknu govoreci: Ako smo se prije divile Mudrosti, sad
hocemo da budemo kceri Kristove. I to kafomo Tebi. Samo
Ti mozes pobijediti zidovsko nepovjerenje prema nama. K
tebi cemo dolaziti da nas pouciS dok nam oni (i pokazuju
na apostole nepomicne u skupini na ulazu) ne dopuste da
se zovemo lsusovima. To je je Plautina govorila u ime
sviju .
Marija se smijesi blafona i kaze: Molim Gospodina da
mi oCisti usne kao proroku kako bih mogla dostojno
govoriti o svome Gospodinu 2 Bile blagoslovljene, prvine
Rima!
I Longin bi htio ... i kopljanik, koji je osjetio neku
vatru u srcu kad .. . se otvorila zemlja i nebo na krik Boga.
Ali ako mi znamo malo, oni ne znaju niSta. Osim da je On
bio Svetac Bozji i da vise nece da pripadaju Zabludi.
ReCi ces im neka dodu k apostolima.
Tamo su. Ali apostoli nemaju povjerenja u njih.
Marija ustane i pode prema vojnicima .
Apostoli je gledaju dok ide i nastoje dokuciti njezinu
nakanu.
Bog vas doveo k svojoj Svjetlosti, sinci . Dodite ! Da
upoznate sluge Gospodinove 3 . Ovo je Ivan. Njega i pozna-
jete. A ovo je Simun Petar, koga je moj Sin i moj Gospodin
izabrao za glavara brace. Ovo je Jakov a ovo Juda,
Gospodinovi rodaci. Ovo je Simun, ovo Andrija brat
Petrov. A ovo Jakov brat Ivanov. Aono Filip, Bartolomej

1
Vidi lz 6.
1
Vidi 21. napomenu na 348. str . 9. sveska (hrv . izd.).
82 Uskrsnuce

i Matej. Nema .Tome, koji je jos daleko. Ali ga imenujem

kao da je nazocan. Ovo su oni koji su izabrani za osobito
poslanje. Ali ovi koji stoje ponizno u sjeni prvi su u
junastvu ljubavi. Vise od trideset godina (pet lustara)
propovijedaju Krista. Ni progonstva protiv njih, niti osuda
Nevinoga nisu ostetili njihove vjere. Ribari i pastiri i vi
patriciji. Ali u ime Isusovo nema vise razlika. Ljubav sve
izjednacuje i pobratimljuje u Kristu. I moja ljubav zove vas
djecom, i vas od drugog naroda. Stovise, kafom da vas
ponovno nalazim nakon sto sam vas bila izgubila jer ste bili
uz umirucega u easu boli. I ne zaboravljam tvoje samilosti,
Longine. Ni tvojih rijeci, vojnice. Cinilo se da sam ubijena .
Ali sve sam vidjela. Nemam nacina da vam dadem nagradu .
A doista, nema novca za svete stvari. Nego samo ljubav i
molitva. Nju cu vam i dati, moleCi nasega Gospodina Isusa
da vam On dade nagradu.
Dobili smo je, Gospo. Zbog toga smo se svi usudili
doCi. Ujedinio nas je jedan zajednicki poticaj. Vjera je vec
bacila svoj vez od srca do srca, kaze Longin.
Svi se primaknu postavsi znatizeljni. I netko, svladava-
juCi suzddljivost, a mozda i jezu zbog dodira s poganima4 ,
kafo: Sto ste dobili?
Ja jedan glas, Njegov glas. A govorio je: "Dodi k
meni", kaze Longin.
A ja sam euo: "Ako me smatras Svecem, vjeruj u
Mene", kaze drugi vojnik.
A mi smo, kaze Plautina, dok jutros razgovarasmo
o Njemu, vidjele jedno svjetlo, jedno svjetlo ! Oblikovalo
se je u lice. 0, iskazi ti njegov sjaj . Bilo je njegovo. I
nasmije8io nam se tako milo da vise nismo imale do jedne
zelje, da dodemo i da vam kazemo: "Ne odbijte nas" .
Nasta famor i komcntari. Svi govore, ponavljajuCi kako
su ga vidjeli.
Desetorica apostola sute u neprilici. Da se izvuku i da
ne ispadne da su oni jedini ostali bez Njegova pozdrava,
pitaju iene Zidovke jesu Ii one bez vazmenog dara.

4
Yidi 28 . nap. 21. paragrafa i 1. nap. 25. paragrafa 8. sveska .
12. Ukaie se drugim prijareljima 83
Eliza kafo: lzvadio mi je mac boli zbog moga mrtvoga
sina.
A Ana: Cula sam njegovo obecanje o vjecnom spase-
nju svojih.
A Sira: la sam dobila jedno milovanje.
A Marcela: Ja jedan blijesak i njegov glas koji 1e
govorio: "Ustraj".
A ti, Nike" pitaju, jer ona suti.
Drugi odgovaraju: Ona je vec dobila 5 .
Ne. Yidjela sam njegovo Lice i rekao mi je: "Da ti se
ovo utisne u srce". Kako je bio lijep !
Marta 5utljiva i brza ide i dolazi i suti .
A ti, sestro? Zar tebi nista? Ti sutis i smijesis se.
Previse se milo smijesis a da bi se moglo vjerovati da nemas
svoje radosti, kaze Magdalena.
Istina je. Drfis spustene vjede i nijem je tvoj jezik, ali
se Cini kao da pjevas neku ljubavnu pjesmu, tako iskre
tvoje oCi kroz zastor trepavica.
Hajde, govori ! Je li ti kazala, Majko?
Majka se smijesi i 5uti .
Marta, koja je zauzeta razmjestanjem posuda na stolu,
foli drfati spusten zastor pred svojom radosnom tajnom.
Ali joj sestra ne daje mira. Tada Marta blafona kaze
zarumcnjevsi se: Urekao mi je sastanak za eas smrti i
dovrsenje svadbe ... I lice joj plane zivljim rumenilom i
nekim smijehom duse.

5
Yidi 20. napomenu na 302 . str. 9. svcska (hrv . izd .).
84

13. DESETORICI APOSTOLA 1

Desetmici apostola.

Sabrani SU u Blagovalistu. Morada je vec prilicno kasna

vecer, jer nikakva buka vise nc dopire iz ulice u kucu.
Mislim da su se i oni koji su prijc bili dosli svi povukli iii
u svoje kucc iii na spavanje, umorni od tolikih uzbudenja.
Naprotiv, Desetorica, posto su jeli ribe, koje jos ima
nesto na plitici polozenoj na kredencu, razgovaraju pri
svjetlu jednoga samog plamicka svijecnjaka, onoga koji je
najblizi stolu. Jos sjede za stolom. I vode isprekidane
razgovore. Gotovo monologe, jer se cini da svatko razgo-
vara sa samim sobom vise nego s drugom. 1 ostali ga
pustaju da govori, makar ovi, kad je na njima red, govore
o sasvim drugoj stvari. Ipak osjeca se da ti nepovezani
govori, koji mi daju dojam zbica nekoga rasutog kola,
pripadaju jednom jedinom predmetu koji ih okuplja
premda su tako rasprseni. A to je lsus.
Ne bih htio da je Lazar slabo euo a da su iene bolje
razumjele nego on .. ., kaze Juda Alfejev.
U koji sat kaie Rimljanka da ga je vidjela ? pita
Matej.
Nitko mu ne odgovori.
Sutra ja idem u Kafarnaum, kaze Andrija.
Kako eudno ! UCiniti da upravo u onaj cas izide
Klaudijina nosiljka ! ka:Zc Bartolomej.
Lose smo uCinili, Petre, sto smo jutros odmah otisli
odanle ... Da smo ostali, bili bismo ga vidjeli kao i Magda-
lena, uzdise Ivan.
Ne razumijem kako je u isto vrijeme mogao biti u
Emausu i u palaci. I kako ujedno ovdje kod Majke, i kod
Magdalene i kod I vane ... , kaie samome sebi Jakov
Zebedejev.

13 . Napisano 6. travnja 1945. A , 11947-11975.

1
D2, vidi Mk 16, 14 ; Lk 24.36-43 ; Iv 20, 19-23.
13. Desetorica apostola 85

Nece doci. Nisam dovoljno plakao da bih to zasluzio . ..

Ima pravo. Kazem da pusta neka cekam tri dana zbog tri
moja nijekanja. Ama kako, kako sam mogao ono uciniti ?
Kako je Lazar bio preobrazen ! Kaiem varn : cinilo se
da je neko sunce . Mislirn da mu se dogodilo kao Mojsiju
nakon sto je vidio Boga 2 . I to odmah - zar ne, -vi koji stc
bili ondj e ? - odmah nakon sto jc prikazao svoj zivot ! kaze
Revnitelj.
Nitko ga ne slufa.
Jakov Alfejev okrene se k lvanu i kaze : Kako je rekao
onima iz Ernausa ? Cini mi se da nas je isprieao , zar ne?
Zar nije rekao da se sve dogodilo zbog nasega izraelskog
krivoga shvacanja njegova Kraljevstva ?
Ivan se uopce ne osvrce na nj, nego se okrene i
gledajuCi Filipa kaze, u zrak, jer ne govori Filipu : Meni
je dovoljno da znam da je uskrsnuo. A zatim ... A zatirn
da moja ljubav bude sve jaea. Viden , eh! Ako promislite,
vidjet cete da je isao prema veliCini ljubavi sto smo je imali:
Majci, Mariji Magdaleni , djeci , mojoj i tvojoj majci, i
zatirn Lazaru i Marti.. . Kada Marti? Ja kazem: kad je
zapjevala davidovski psalam: "Gospodin je pastir moj, ni
u cemu necu oskudijevati. Stavio me je na mjesto obilnih
pasnjaka, doveo me na okrepljujuce vode. Pozvao je k Sebi
dusu moju ... " Sjeeas Ii se kako smo se trgnuli na onaj
njezin neocekivani pjev? I one sc rijeci povezuju s onim
sto je kazala : "Pozvao je k Sebi dusu moju" 3 . Doista , Cini
se da je Marta nasla svoj put ... Prije je bila srnetena, ona ,
jaka ! Mozda joj je s pozivom oznaCio mjesto gdje hoce da
ona bude. Dapace, to je sigurno. Jer ako joj je urekao
sastanak, mora znati gdje ce ona biti . Sto je to htio kazati
kad je rekao: "dovrscnje svadbe" ?
Filip , koji ga je jedan eas gledao a zatim prepustio
njegovom monologu , jeca : Neeu znati sto mu reCi ako
dode ... Pobjegao sam ... i osjecarn da cu pobjeCi . Onda od
straha pred ljudima, a sada od straha pred Njim.

1
Yidi lzl 34.29-35 ; 2 Kor 3.
3
Ps 23 .
86 Uskrsnu(;e

Svi kaiu da je prekrasan. A moze li uopce bi ti ljepsi nego

je bio? pita se Bartolomej.
ReCi cu mu: "Oprostio si mi bez rijeci kad sam bio
carinik4 ; oprosti mi i sada svojom sutnjom, jer moj kukaviCluk
ne zasluZ:uje tvoju Rijec", kaze Matej.
Longin ka:Ze da je mislio: "Treba li od Njega iskati
ozdravljenje iii vjeru ?" Ali njegovo srce je reklo: "Vjcru" i
tada je Glas rekao: "Dodi k meni" i on je osjelio zajedno
volju da povjeruje, i ozdravljenje. Bas tako mi jc rekao,
tvrdi Juda Alfejev.
Ja stalno mislim na Lazara koji je odmah nagraden za
svoje predanje ... I ja sam rekao: "Moj zivot za tvoju slavu",
ali nije dofao, uzdise Revnitelj.
Sto kaZ:es, Simune? Ti, koji si naobrazen, reci mi: sto
mu trebam reCi da bih mu dao razumjeti da ga ljubim i da
molim oprostenje? A ti, Ivane? Ti si mnogo razgovorao s
Majkom. Pomozi mi . Nije samilost ostaviti siromasnog Petra
sama!
Ivan se gane na samilost prema poniienom drugu pa kaie:
Ma ... ma ja bih mu jednostavno rekao: "Ljubim Te". U
ljubavi je sadrfana i Z:elja za oprostenjem i kajanje. Ipak ...
ne znam. Sto ti kaies, Simune?
A Revnitelj : Ja bih rekao ono sto je bio vapaj za eudesa:
"lsuse, smiluj mi se!" Rekao bih: "lsuse". I dosta. Jer mnogo
je veCi od Sina Davidova!
Upravo to je ono na sto mislim i zbog ccga drscem . 0, ja
cu sakriti glavu ... i jutros me zahvatio strah da cu ga vidjeti a ...
... a onda si usao prvi. Arna ncmoj se tako bojati. Cini se
da ga ne poznajes, hrabri ga Ivan .
Soba se zivo rasvijetli kao od zasljepljujuceg blijeska. Apo-
stoli sakriju svoja lica pobojavsi se da je munja. Ali ne euju
tutnja pa dignu glave.

4
Vidi Mt 5, 46-47;9-13;ll,1619;18,1518 ("izopeen"); 21,28-32; Mk 2.13-17; Lk
3,10-14 (''ne tra.Zite vi~e nego jc propisamo''): 5,27-32:7.28-34;15,l-2:18.9-14;19,lIO
("ako sam koga u cemu prcvario vracam cetvrostruko''). Carinici su bili utjerivaci
nameta. Njihovo zanimanje koje su cesto obavljali varajuCi, traicci viSc nego jc bilo
propisano, izlagalo ih je javnom preziru . zbog toga zanimanja su smatrani kao nccisti,
izopccni i da nije dopusteno pohadati ih.
13. Desetorica apostola 87
Isus je usred sobe, pokraj stola. Rasiri ruke govoreCi:
Mir bio s vama.
Nitko nc odgovori. Netko bljedi, netko crveniji, svi ga
gledaju sa strahom i ustrueavanjem; ocarani i u isto vrijeme
gotovo voljni pobjeCi.
Isus korakne jedan korak naprijed pojacavajuCi svoj
osmijeh.Ma ne bojte se tako ! Ja sam . Zasto ste tako
smeteni '! Zar me niste zeljeli? Zar vam nisam javio da cu
doCi '? Zar vam to nisam rekao jos u vazmenu veeer?
Nitko se ne usuduje otvoriti usta . Petar vec place, a
Ivan se vec smijesi, dok dva bratica vlafoih ociju i pokretom
rijeCi bez zvuka na usnama izgledaju dva kipa koji predstav-
ljaju zelju .
Zasto imate u srcu tako oprecne misli, koje se bore
izmedu sumnje i vjere , izmedu ljubavi i straha? Zasto i
dalje hocete biti tijelo a ne duh, i samo pomocu njega
gledati, shvacati, suditi i raditi? Zar u plamenu boli nije
izgorio citav stari Ja, i zar se nije pojavio novi Ja, novoga
zivota? Tsus sam. Vas Isus , uskrsnuo kako je rekao .
Gledajte. Ti koji si vidio rane i vi koji ne znate za moje
mucenje. Jer ono sto znate vrlo je razliCito od tocnoga
znanja sto ga o njemu ima Ivan. Dodite, ti prvi . Vee si sav
cist. Tako Cist te me mozes dirati bez straha 5 . Lj ubav,
poslufoost, vjernost vec SU te oCistile. Moja Krv kojom si
sav bio orosen kad si me skinuo s muCila dovrsila je tvoje
Cisccnje. Glcdaj. Prave su ruke i prave rane. Pogledaj moje
noge. Vidis Ii da je znak, znak od cavla? Da. Upravo sam
Ja a ne prividenje. Dirajte me. Utvare nemaju tijela. Ja
imam pravo meso na pravom kosturu. Polozi ruku na
glavu Ivana koji se usudio pribliziti mu se: Osjecas Ii?
Topia je i teska. Dahne mu u lice: A ovo je dah.
0, Gospodine moj ! Ivan Sapne tiho, tako ...
Da. Vas Gospodin. Ne plaCi, Ivane , od straha i zelje.
Dodi k Meni. Uvijek sam onaj koji te ljubi. Sjednimo za
stol, kao i uvijek. Imatc Ii jos sto za jelo? Hajde, dajte mi .
Andrija i Matej, kretnjama mjesecara, uzimaju s kre-

~ Vidi tckstovc oznatcnc 9. i 12. nap . 6. paragrafa ovoga sveska.

88 Uskrsnuce

denca kruh i ribu i pliticu s mednim sacem istom raskoma-

danim u jednom kutu.
Jsus prikafo hranu i jede i daje svakome malo od onoga
sto jede. I gleda ih. Tako dobar. Ali tako velieanstven da
su oni od toga paralizirani.
Prvi se usudi govoriti J akov, brat Ivanov: Zasto nas
tako gledas?

Jer hocu da vas upoznam .

Zar nas jos nc poznas ?
Kao sto vi ne poznate Mene . Kad biste me poznavali ,
znali biste Tko sam i kako vas ljubim i nasli biste rijeci da
mi kazete svoju muku. Vi 5utitc, kao pred nekim mocnim
strancem koga se bojite . Maloprije ste govorili ... Vee su
gotovo cetiri dana da govorite sami sa sobom: ReCi cu mu
13. Desetoric'" apostola 89
ovo .. . GovoreCi mome Ouhu: 'Yrati se, Gospodine, da ti
mogu rcCi ovo". Sada sam dosao a vi sutite. Zar sam tako
izmijcnjen te vam se cini da vise nisam Ja? Iii ste se tako
izmijenili da me vise ne ljubite ?
Ivan, sjedeCi uza svog lsusa, nasloni po obicaju glavu
na njegove grudi dok fapuce: Ljubim te, Bofo moj. Ali
se ukruti zabranjujuci sebi to prepustanje, iz postovanja
prema prcsjajnome Sinu Bozjemu . Jer Cini se da Isus
ifaruje neko svjetlo iako je od tijela slienoga nasemu. Ali
ga Isus privuce na svoje Srce, a Ivan tada otvori branu
svome blafonom placu.
A to je znak svima da uCine isto.
Petar, dva mjesta iza Ivana , klizne na koljena izmedu
stola i sjedala i place vieuCi: Oprostenje, oprostenje !
Digni me iz ovog pakla u kome sam toliko sati. Reci mi da
si moj grijeh vidio onakvim kakav je bio. Ne djelo duha,
nego tijela koje mi je nadvladalo srce. Reci mi da si vidio
moje kajanje ... Ono ce trajati do smrti. Ali . .. ali reci mi
da te se kao lsusa ne trcbam bojati .. A ja, a ja eu ...
nastojati vladati se tako dobro da postignem oprostenje i
od Boga ... i da umrem ... imajuCi jedino proCi veliko
cistiliste 6 .
Dodi ovamo, Simune Jonin .
Bojim se.
Dodi ovamo. Ne budi jos i kukavica.
Ne zaslufojem doCi ti blizu.
Dodi ovamo . Sto ti Je rekla Majka? "Ako ga ne budes
gledao na ovom Ubrusu , neces imati srca da ga ikada vise
gledas' . 0 Judi fovjece ! Zar ti ono Lice nije kazalo svojim
bolnim pogledom da te razumijem i da ti oprastam? A ipak
dao sam ono platno za utjchu, za vodiea , za odrjesenje, za
blagoslov .. . Arna sto vam je Sotona uCinio da vas je tako
zaslijepio? Ali kazem ti: ako me ne budes gledao sada kad
jos ddim zastor prostrt nad svojom slavom kako bih se
prilagodio vafoj slabosti, nikad vise need moci doci bez

6
Vidi 3. napomenu na 270 . scr. 2 . dijela 3. sveska (hrv. izd .).
7
Yidi 20. napomcnu na 302. scr. 9. svcska (hrv. izd.) .
90 Uskrsnu c e

straha svome Gospodinu. A sto ce ti se onda dogoditi '?

Sagrij esio si zbog preuzetn osti. H ocd Ii da sad a op et
sagrije5is zbog tvrdoglavosti? Dodi, kazem ti.
Petar sc vuce na koljenima izmedu stola i sjedaJa , s
rukama na zaplakanom lieu. Isus ga zaustavi kad je stigao
do njegovih nogu stavivsi mu ruku na glavu. Petar s jos
jaCim placem uzme onu ruku i poljubi je stvarno jecajuCi
bez obuzdavanja . Ne zna do jedino reci : Oprostenje !
Oprostenje !
Isus se oslobodi Petrove ruke i stavi svoju ruku ispod
apostolove brade, prisili ga da digne glavu i gleda ga u oCi
zacrvenjele, opaljene , izmucene od placa sa svojim sjajnim
mirnim ocima. Cini se kao da hoce probosti mu dusu .
Potom kafr: Hajdemo. Ukloni sramotu sto mi ju je nanio
Juda. Poljubi me gdje me je on poljubio . Svojim poljupcem
izbrisi znak izdaje.
Dok se Isus jos vise sagne , Petar digne glavu i dotakne
mu obraz .. . Zatim prigne glavu na Isusova koljena i stoji
tako . .. kao staro dijete koje je uCinilo nekakvo zlo ali
kome je oprosteno . Ostali , sada kad vide dobrotu svoga
Isusa, opet nadu malo odvafoosti i priblik se kako mogu.
Najprije dodu bratiCi ... Toliko bi htjcli reCi ali ne uspiju
reCi nista . lsus ih miluje i hrabri svojim osmijehom.
Dode Matej s Andrijom. Matej kak: Kao u Kafarnau-
mu ... A Andrija: Ja, ja .. . te ljubim, ja.
Dode Bartolomej jecajuCi: Nisam bio mudar , nego
lud. Ovaj je mudar i pokazuje na Revnitelja , kome se Isus
vec smijesi.
Dode Jakov Zebedejev i fapne Ivanu : Reci mu to ti ,
a Is us se okrene i kaze: Jos pred cetiri veceri si to rekao
i pred toliko vremena sam te isprieao.
Posljednji <lode Filip sasvim pognut. Ali Isus ga prisili
da digne glavu i kaze mu: Potrebna je veca hrabrost za
propovijedati Krista .
Sad su svi oko Isusa. Malo pomalo se ohrabre . Nadu
sto su bili izgubili iii su se bojali da su zauvijek izgubili .
Opet se pojavi povjerenj e , spokojstvo, i premda je Isus
tako velicanstven da svoje apostole drzi u nekom novom
postovanju , oni napokon nadu hrabrosti da govore.
13. Desetorica apostola 91

Bratic Jakov uzdise: Zasto si nam ovo ucinio, Gospo-

dinc? Ti si znao da mi nismo nista i da sve dolazi od Boga.
Zasto nam nisi dao snage da budcmo uza te ?
Isus ga gleda i smijesi se.
Sad se je sve zbilo. I nista vi5c ne moras trpjeti. Ali
ne trazi vise od mene ovaj posluh. Ostario sam svaki sat
pet godina (jedan lustar). Tvoje patnje, koje su ljubav i
Sotona podjednako uvecavali u mojoj masti, pet puta vise
nego sto su bile, upravo su istrosile svu moju snagu. Nije
mi od nje ostalo nego toliko da nastavim slufati , drzeci,
kao netko koji se davi slomljenim rukama , svoju snagu
voljom kao da bi bili zubi koji hvataju dasku, da ne
poginem ... Ah , ne traii to vise od svoga gubavca !
Isus gleda Simuna Revnitelja i smijesi se.
Gospodinc, ti si znao sto je htjelo moje srce. Ali onda
vise nisam imao srca ... kao da su mi ga iscupali nitkovi koji
su te uhvatili ... i ostala mi je rupa iz koje je bjefala svaka
moja prijasnja misao. Zasto si to dopustio, Gospodine ?
pita Andrija .
Ia ... ti kazes srce. la kazem da sam bio eovjek koji
vise nema razuma . Kao onaj koji dobije udarac toljagom
po zatiljku. Kad sam se, kad se spustila noc, nasao u
Jerihonu ... Ah , Boze! Boie .. . Ma maze Ii eovjek tako
propasti? Mislim da je takvo posjednuce 8 . Sad razumijem
sto je ta strahovita stvar !.. . Filip jos jedanput raskolaci
oCi sjecajuCi se svoga trpljenja .
Filip ima pravo. Ja sam gledao natrag. Star sam i nisam
siromasan znanjem. Ali nisam vise znao nista od onoga sto sam
znao do onoga casa. Gledao sam Lazara, u takvim mukama ali
tako sigurna, i govorio sam sebi: "Ma kako mozc biti da on zna
jos naCi razbora a ja nista vise" kaze Bartolomcj.
l ja sam gledao Lazara. I buduCi da jedva znam ono
sto si nam Ti objasnio , nisam mislio na znanje. Nego sam
govorio: "Da sam mu barem srcem jednak!" Naprotiv, ja
nisam imao do bol, bol, bol.Lazar je imao bol i mir .. .
Zasto njemu tolik mir?

11
Vidi 3. napomenu na 220. str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd .).
92 Uskrsnuce

lsus gleda naizmjence najprije Filipa, potom Bartolome-

ja, onda Jakova Zebedcjcva. Smijesi se i suti.
Juda kaze: Ja sam sc nadao da cu doprijeti dotle da
vidim ono sto je sigurno Lazar vidio. Radi toga sam
neprestano bio uza nj ... Njegovo lice! .. . Zrcalo. Maloprije
potresa u petak bio je kao fovjek koji umire smrvljen. A
onda je odjednom postao dostojanstven u svojoj boli .
Sjeeate Ii se kad je rekao: "lzvrsena dufoost daje mir'?
Svi smo mislili da je ono rekao za Tebe. Lazar je bio
svjetionik u nasim tminama . Koliko Ii si mu dao, Gospodi-
ne !
Isus se smijesi i suti.
Da. Zivot. I mozda si mu s njim dao drugaciju dusu.
Jer, napokon, sto je on drugaciji od nas? Ipak nije vise
neki eovjek. Vee je nesto vise od fovjeka. Po onome sto
je bio u proslosti bio bi morao biti jos manje savrsen duhom
od nas. Ali on se je izgradio. A mi ... Gospodine, moja
ljubav bila je prazna kao stanovito klasje. Dao sam samo
pljevu, kaze Andrija .
A Matej: la nc mogu nista iskati. Jer vec sam toliko
dobio sa svojim obracenjem. Ali da ! Zelio bih dobiti ono
sto je dobio Lazar: dusu danu od Tebe. Jeri ja mislim kao
i Andrija ...
I Magdalena i Marta bile su svjetionici. Bit cc da je to
rod. Vi ih niste vidjeli. Jedna je bila samilost i sutnja. A
druga ! 0, ako smo bili cvrsto povezani oko Blagoslovljene,
to je stoga jer nas je Marija iz Magdalc zbila plamenom
svoje hrabre ljubavi. Da. Rekao sam: rod. Ali moram refr
Ijubav . Nadvisili su nas u Jjubavi. Zbog toga su bili ono sto
su bili , ka:Ze Ivan .
Isus se smijesi i daljc suti.
Ali primili su veliku nagradu ...
Njima si sc ukazao.
Svima troma.
Mariji odmah poslije tvoje Majke . ..
U apostola je jasno faljenje zbog tih privilegiranih
videnja.
Marija vec tolikc sate zna da si uskrsnuo. A mite istom
sada mo:Zemo vidjeti ...
13. Deserorica apostola 93
Oni vise ne sumnjaju. Naprotiv, mi, eto .. . istom sada
osjecamo da nista nije svrsilo. Zasto njima , Gospodine ,
ako nas i dalje ljubis i nc odhacujc5 nas? pita Juda
Alfejev.
Da. Zasto .lenama , a osobito Mariji ? I dodirnuo si je
na celu i ona ka.le da joj se cini da nosi vjecni vijcnac. A
nama, tvojim apostolima, nista ...
lsus se vise ne smijesi . Njegovo lice nije smrknuto, ali
njegov smije5ak isceznu. Ozbiljno gleda Petra koji je
posljedni govorio, odvafojuci se malo pomalo kako ga
prolazi strah, i ka.le: Imao sam dvanaest apostola. I ljuhio
sam ih svim svojim Srcem . Ja sam ih izabrao i brinuo sam
se poput majke za njihov rast u mome Zivotu . Nisam imao
tajni za njih . Sve sam im govorio, svc tumaCio, sve
oprastao: i ljudske slabosti, i lakoumnosti i tvrdoglavosti ...
sve. Imao sam i ucenika. Bogatih i siromasnih ucenika .
Imao sam fone mracne proslosti iii slabasnog ustrojstva.
Ali ljubimci bijahu afostoli .
Dofao je moj cas . Jedan me je izdao i predao krvnici-
ma. Trojica su spavala dok sam se Ja krvlju znojio. Svi,
osim dvojice , pobjegli su zbog kukavstine . Jedan me sc
odrekao bojeCi sc iako je imao primjer drugoga, mladoga
i vjernoga. I kao da nije bilo dosta , mcdu dvancstoricom
imao sam jednoga ocajnika samouhojicu i jednoga koji je
toliko sumnjao u moje oprostenje da nije vjerovao Bo-
zjemu milosrdu nego s mukom i zbog majCinske rijeCi.
Tako da kad hih imao gledati na svoju cctu, i kad bih je
gledao ljudskim oCima, morao bih reCi: "Osim Ivana,
vjernoga iz ljubavi, i Simuna, vjernoga iz poslusnosti, Ja
vise nemam apostola" 10 To bib, eto, morao reci dok sam
trpio u prostoru Hrama, u zgradi rimskog upravitelja, po
ulicama i na krifo .
Imao sam .Zena ... I jedna, najgrdnija u proslosti, bila
je, kako je rekao Ivan, plamen koji je sastavio pokidane
niti srdaca. Ta fona je Marija iz Magdale . Ti si me zatajio

9
Vidi 7. nap . na 257 . str. 2. dijela Ii . svcska (hrv. izd.) .
'" Vidi 13 nap . na 345 . str. 9 . sveska (hrv. izd .).
94 Uskrsnuce

i pobjegao. Ona je prkosila smrti da bi bila uza me. Vrijedana

otkrila je svoje lice, spremna da primi pljuvotine i cuske
misleCi da ce tako biti slienija svome raspetome Kralju .
lzrugivana, u dubini srdaca, zbog svoje zilave vjere u moje
uskrsnuce, znala je i dalje vjerovati 11 Premda je veoma
trpjela, nije mirovala. Neutjesna, jutros je kazala: "Lisit eu se
svega, ali mi dajte mog Ucitelja". Mofos Ii se jos usuditi pitati:
"Zasto njoj ?".
Imao sam siroma5nih ucenika: pastira 12 . Malo sam bio s
njima, a kako su me ipak znali ispovijedati svojom vjemoscu !
Imao sam bojazljivih ucenica , kao sto SU sve zidovske zene.
A ipak su znale ostaviti kucu i doCi medu mnostvo naroda koji
me je psovao da bi mi dale onu pomoc sto su mi je moji
apostoli uskratili.
Imao sam poganki koje su se divile "filozofu". To sam bio
za njih. Ali su znale, moene Rimljanke, posluziti se zidovskim
obicajima da mi u easu kad me napustio svijet nezahvalnika
mognu reCi: "Mi prijateljski osjeeamo s tobom".
Lice mi je bilo pokriveno pljuvotinom i krvlju . Suze i znoj
kapali su po ranama. Prljavstina i prasina pravile su koru po
mom lieu. Cija je ruka koja mi ga je obrisala ? 13 Tvoja? Iii
tvoja? Ili tvoja? Ni jedna od vasih ruku . Ovaj je bio uz Majku.
Ovaj je skupljao rasprsene ovce . Vas. A ako su moje ovce bile
rasprsene, kako su mi mogle pruziti pomoc? Tisi skrivao svoje
lice od straha pred prezirom svijeta dok je tvog Ucitelja
pokrivao prezir citavoga svijeta, Njega koji je bio nevin.
Bio sam zedan. Da. Znaj i to. Umirao sam od fode.
Imao sam jedino groznicu i bol. Krv je vec tekla u
Getsemaniju. lzvukla ju je bol sto sam izdan, napusten,
zanijekan, udaran, preplavljen nebrojenim grijesima i stro-
goscu Bozjom 14 . Tekla je i u sudnici rimskog upravitelja 15 . .
Tko mi je htio dati kap za suho grlo? Jedna Izraelova ruka?
Ne. Samilost jednoga poganina. Ista ruka koja mi je, po

11
Kao prethodna napomcna br. 10.
12
Vidi 10. napomenu 235 . paragrafa 7. sveska .
11
Kao prethodna 7. napomena.
14
Vidi 5. napomenu na 20 . str. 9. sveska (hrv. izd .).
15
Vidi 7. napomenu na 16. str. 9. sveska (hrv . izd.) .
13. Desetorica.' apostola 95
- --- - - - -- - -- -- - - -- - --
vjeenoj odredbi,otvorila prsi 16 da pokaze da je Srce vec
imalo smrtonosnu ranu, a bila jc ona sto su je neljubav,
pod lost, izdaja zadale. Jedan poganin. Podsjecam vas:
"Bio sam zedan i dao si mi pi ti". Ni jednoga u citavom
Izraelu koji bi mi pruzio neku okrepu. Iii zato sto je nije
mogao prufai, kao Majka i vjerne zene, iii zbog zle volje
da je pruzi. A jedan poganin nasao je za neznanca samilost
koju mi je moj narod uskratio. NaCi ce u Nebu gutljaj sto
ga je Meni dao.
Uistinu ka:lem vam da premda sam odbio svaku olaksi-
cu, jer kad je netko zrtva, ne treba da ubla:Zava sudbinu,
nisam htio odbiti onoga poganina, u cijoj sam ponudi
osjetio med sve ljubavi sto ce mi je pogani dati u naknadu
za gorCinu sto mi ju je dao Izrael. Nije mi ugasio zed. Ali
tugu da 17 _ Zato sam uzeo onaj nepoznati gutljaj. Da
privucem k Sebi onoga koji je vec naginjao k Dobru. Bio
blagoslovljen od Oca zbog svoje samilosti !
Vise ne govorite? Zasto ne pitate jos za razlog zasto
sam onako postupao? Ne usudujete se pita ti za nj? Ja eu
vam ga reCi. Sve cu vam reci o razlozima ovoga trenutka.
Tko ste vi? Nastavljaci moga djela 18 Da. To jeste
unatoc svoga zastranjenja . Sto morate ciniti? Svijet obra-
cati Kristu. Obracati? To je najdelikatnija i najte:Za stvar,
prijatelji moji. Preziranje, oduravanje, oholost, pretjerana
revnost, sve to spreeava uspjeh. A buduci da vas nista i
nitko ne bi bio naveo na dobrotu, na milostivost, na ljubav
prema onima koji su u tami, bilo je potrebno - shvacate Ii?
- potrebno je bilo da jednom zauvijek razbijete svoju
zidovsku, svoju muskaracku , svoju apostolsku bahatost
kako biste se predali jedino pravoj mudrosti svoje sluzbe:
blagosti, strpljivosti, samilosti, ljubavi, bez nadutosti i
zgrafanja.
Vidite da su vas nadvisili u vjerovanju i djelovanju svi
izmedu onih kojc ste vi gledali s prezirom i ponositim

16
Vidi 12. napomenu na 264. str. 9. sveska (hrv . izt!.).
17
Vidi I. napomenu na 26. str .. 2. nap. na 158. str. i 2. nap. na 29. str. 5.
sveska (hrv . izd.).
IH Vidi 2. nap. na 71. str . I. dijela 3. sveska (hrv. izd.).
96 Uskrsnuce

saialjenjcm. Svi. I nekadasnja gresnica . I Lazar. prozet pogan-

skom kulturom, prvi koji je u moje ime oprostio i vodio. I
poganske zene. I ncjaka Kuzina zena. Nejaka? Uistinu sve vas
nadvisuje! Prva muecnica moje vjerc. I rimski vojnici. I pastiri .
I herodovac 19 Manahen . Pa cak i Gamalijet 20 , rabin . Ne trzaj
se, I vane. Mislis li da je moj duh bio u tami? Svi. I to radi
toga da sutra , sjccajuCi se svojcga grijeha, ne zatvorite srce
onome koji dolazi ka Krifo .
To vam kakm, a vec znam da premda vam to kaiem ,ne-
ccte toga izvrsiti nego istom kad vas Sila Gospodnja 21 kao
slamke prikloni mojoj Volji, a ta je da hoeu imati krseana iz
Citave Zemljc. Pobijedio sam smrt. Ali je manje tvrda od
starog zidovstva. Ali cu vas savinuti.
Ti ,Petre, namjesto da places i budes utucen, ti koji moras
biti Stijena moje Crkve22 , urezi ove gorkc istine u srce. Mira
se upotrebljava zato da cuva od kvarenja. Namaii se mirom
dakle. Pa kad budes htio zatvoriti srcc i Crkvu nekome koji je
druge vjere , sjeti se da me je branio i htio imati samilosti ne
lzracl, ne Izrael, ne Izrael, nego Rim. Sjeti se da je jedna
grcsnica, a ne ti, znala stajati na podnozju krifa i zasluzila da
me prva vidi . Ida ne bi bio dostojan prijekora, budi nasljedo-
vatelj svoga Boga. Otvori srce i Crkvu govoreCi: "Ja, siromasni
Petar, ne mogu prezreti, jer ako prezrem, bit cu prezren od
Boga i moj cc grijeh opet ozivjeti u njegovim ocima". Jao , da
te nisam ovako slomio! Bio bi postao ne pastir, nego vuk.
lsus ustane. Prevelieanstven.
Sinovi moji. Jos cu vam govoriti u vrijeme kroz koje cu
ostati medu vama. A zasada vas odrjesujem i oprastam vam 2J .
Nakon kusnje koja, ako je bila ponizujuca i bolna bila je

1
''Vidi 5.nap. 229. paragrafa 7. sveska .
20
Vidi 9. nap . 8. paragrafa 8. sveska .
21
Tj . Duh Sveti. Vidi Dj 2, 1-13.
22
Izraz koji se obja~njava kad se povete s Mt 16, 13-20.
! ! Dakle, prema ovom Djelu lsus je uvcccr na dan uskrsnufa . bez sumnje snagom
Duha Svetoga koji je hio u njemu, duhovno uskrisio svojc apostok, grdnike ali
raskajane . odrijc~ivsi ih i oprostivSI im. Zatim, dav~i njima istoga Duha Svetoga .
podijelio im je moc da duhovno usk.ri~uju svoju bracu. tj . da odrjefoju iii opr~taju
(raskajanim gresnidma) i da ne odrjesuju i ne opra~taju (neraskajanim grjeSnicima) .
Vidi stavak 15 . paragrafa ovog sveska oznacen napomenom br. IO.
13. Desetorica. apostola 97

takoder spasonosna i nufoa, nek uoe u vas mir oprostenja.

A s njim u srcu postanite opet moji prijatclji vjerni i jaki.
Otac me je poslao u svijct. Ja saljem vas u svijct da
nastavite moje evangcliziranje. Bijede svake vrste doCi ce
k vama da traze olakfanjc. Budite dobri, misleCi na svoju
bijedu kad ste ostali bcz svog lsusa . Budite rasvijetljeni. U
tmini nije dopustcno vidjeti. Budite cisti da mognete dati

cistocu. Budite ljubav da bistc mogli ljubiti. Potom ce doCi

On koji je Svjetlost, OCiscenje i Ljubav 24 . A medutim, da
vas pripravim na tu sluzbu, dajem vam Duha Svetoga.
Kome oprostite grijehc, bit ce oprosteni. Kome ih zadrzite,

24
Aluzija na javni, svecani, preobilni izljcv Duha Svetoga koji se ostvario na
Pt!desetnicu ujutro. Vidi Dj 2,l-13.
98 Uskrsnuce

bit ce zadrfani 25 . Vase iskustvo neka vas ucini pravednima ,

za sudenje. Duh Sveti vas ucinio svetima, za posvecivanje .
Iskrena volja da cete svladati svoj nedostatak uCinila vas
junackima za zivot koji vas ceka. Ono sto jos treba reCi
kazat cu vam kad bude do5ao onaj koji je odsutan26 . Molite
za njega. Ostanite s mojim mirom i bez tjeskobne sumnje
glede moje ljubavi.
I Isus iscezne onako kako je bio u5ao, ostavivsi jedno
prazno mjesto izmedu Ivana i Petra. IScezne u sjaju koji
sili da se zatvore oCi, tako je jak.
A kada se zablijestene oci opet otvore , nadu samo da
je mir Isusov ostao, kao plamen koji pali i koji lijeCi, i koji
unistava gorCine proslosti u jednoj jedinoj ielji : sluziti.

25
Vidi prethodnu 23. napomenu.
26
Tj . Toma .
 99
14. POVRATAK TOME'

A ovn jc Toma ...

Desetorica su u dvoristu kuce Blagovalista . Govore

medu soborn a onda mole. A zatim opet govore.
Simun Revnitelj kaze: Zaista sam tuian zbog nestanka
Tome. Vi5e ne znam gdje da ga trazim.
Niti ja, kafo Ivan.
Kod rodbine ga nema. I nitko ga nije vidio. Jesu Ii ga
mozda uhvatili ?
Kad bi bilo tako , UCitelj ne bi bio rekao: "Ostalo eu
kazati kad bude tu onaj koji je odsutan" .
lstina je . Zato hocu da opet idem u Betaniju. Mozda
obilazi oko onih brda ne usudujuCi se pokazati se.
ldi, idi, Simune. Ti si nas sve skupio i ... spasio time
sto si nas skupio jer si nas doveo k Lazaru . Jeste Ii culi
kakve rijeci je Gospodin imao za njega? Rekao je: "prvi
koji je u moje ime oprostio i vodio". Zasto ga ne stavi na
rnjesto ISkariota ? pita Matej.
Jer mozda nece da dade savrsenom prijatelju mjesto
iz koiega je ispao izdajica, odgovori Fibp.
Cuo sam maloprije kad sam obiiiao trznice i razgovarao
s prodavacicama ribe da ... da, mogu se pouzdati u njih,
da hramski ljudi ne znaju sto uciniti s Judinim tijelom. Ne
znam tko je to bio ... , ali jutros su u zoru strafari Hrama
nasli u ogradenom svetom prostoru njegovo trulo tijelo, jos
s konopom o vratu. Mislim da su ga pogani skinuli i bacili
onamo unutra tko zna kako , kaze Petar.
Meni su naprotiv kazali sinoc na izvoru, bolje: euo sam
gdje govore, da su od sinoc bacili crijeva izdajice pred
Aninu kueu. Sigurno pogani. Jer nijedan Zidov ne bi bio
taknuo ono tijelo nakon vise od pet dana 2 . Tko zna kako
je bilo trulo, kaze Jakov Alfejev.

14 . Napisano 7. travnja 1945. A , 11975-11995.

1
02 , vidi Iv 20,24-25.
~ Yidi 3. napomenu 8. paragrafa 8. sveska.
100 Uskr s nu ce

Ah , ufas , vec od subote ! Ivan problijedi pri sjeeanju .

Ali kako je dospio na ono mjesto ? Je Ii bilo njegovo?
A tko je ikada tocno znao ista o Judi iz Keriota?
Sjecate se kako je bio zatvoren, zakueast ...
Mozes reCi lafac, Bartolomeju. Nikada nije bio iskren.
Tri godine je bio s nama i mi, kojima je sve bilo zajednicko ,
bili smo pred njim kao pred visokim zidom neke tvrdave.
Neke tvrdave? 0, Simune ! Reci : nekog labirinta,
usklikne Juda Alfejev.
Ah , cujtc . Ne govorimo o njemu ! Cini mi se da se
izlazemo opasnosti da ga izazovemo i da mora doCi da nas
uznemiruje. Htio bib izbrisati njegov spomen u meni i u
svakom srcu . Bio Zidov, bio poganin . Zidov da se ne
zacrveni sto je iz naseg plemena rodena ta nakaza. Poganin ,
da medu njima ne bude netko tko bi nam jednoga dana
mogao reCi: "Jedan lzraelac je bio njegov izdajica". Ja sam
djecak i ne bih smio prvi govoriti pred vama . Posljednji
sam, a ti , Petre , si prvi . Ovdje je i Revnitelj i Bartolomej,
uceni, tu su i braca Gospodinova. Ali eto , ja bih htio brzo
nekoga staviti na dvanaesto mjesto, nekoga koji bi bio svet ,
jer dokle god budem vidio ono mjesto prazno u nafoj
skupini, vidjet cu pakleno zdrijelo s njegovim smradom
medu nama . I bojim se da nas ne skrene s pravog puta ...
Ma ne , Ivane! Dojmila te se grdoba njegova zlocina i
njegovo objeseno tijelo ...
Ne, ne. I Majka je kazala: "Vidjela sam Sotonu kad
sam vidjela Judu iz Keriota". 0, potrazimo brzo nekoga
svetoga da ga stavimo na ono mjesto !
Poslufaj. Ja necu izabrati nikoga . Ako je On koji je
bio Bog izabrao jednoga ISkariota , sto ce moCi izabrati
siromasni Petar?
Ipak ces svakako morati. ..
Ne , dragi. la necu izabrati nista . Pitat cu Gospodina.
Dosta s grijesima sto ih je uCinio Petar !
Toliko toga moramo pitati . Prosle veceri bili smo kao

3
Vidi 22. napo menu 13. paragrafa ovoga svcska. O vo Djelo iznosi na svjet lost
i uvij e k vrl o snafo o potvrduj e Petrovo prve nstvo.
14. Povratak Tome 101

osamuceni. Ali moramo traziti da nas pouCi. Jer. .. Kako

cemo razumjeti je Ii nesto upravo grijeh? Vidis kako
Gospodin drugaCije govori o poganima nego mi. Vidis kako
vise isprieava kukavstinu i zatajenje nego sumnju o njego-
vom mogucem oprostenju ... Ah, ja se bojim da eu Ciniti
zlo, kaze neutjesno Jakov Alfejev.
Stvarno, mnogo nam je govorio. Ipak mi se cini da ne
znam nista. Vee tjedan dana sam osamucen, priznaje
neutjesno drugi Jakov.
I ja.
I ja.
I ja.
Svi SU u istom stanju pa zaeudeni gledaju jedan drugoga.
Poslufo se sada vec uobicajenim rjesenjem. Kalil: lei
cemo k Lazaru. Mozda ondje nademo Gospodina pa
Lazar cc nam pomoci.
Nctko kuca na vrata. Svi Silte i slufaju. r zaeude se
videCi Iliju 4 koji ulazi u predvorje zajedno s Tomom. S
Tomom koji je u tako teskom stanju da ne nalici na sebe .
Drugovi se njegovi okupe oko njega glasno izrafavajuCi
svoju radost: Znas Iida je uskrsnuo i da je dofao? I eeka
tebe da se vrati !
Da. To mi je rekao i Ilija. Ali nc vjcrujem u to. Ja
vjerujem u ono sto vidim. A vidim da je za nas svrseno.
Vidim da smo svi rasprseni. Vidim da vise nema eak ni
poznatog groba gdje da ga oplakujemo. Vidim da Sinedrij 5
hoce raskrstiti i s ortakom, kome odreduje pogreb, kao da
je neka neCista zivotinja, podno masline na koju se objesio,
i da se hoce osloboditi Nazarencevih sljedbenika . Ja sam u
petak bio zaustavljen na vratima i rekli su mi: "Jesi Ii i ti
bio jedan od njegovih? Sada je vec mrtav. Vrati se tuckati
zlato" . I pobjegao sam ...
A kamo? Svuda smo te trazili !

' Prema ovom Djelu llija je jedan od uccnika pastira, tj. od onih koji su se
poklonili novorodenom Spasitclju . U svjctlu toga mi~ljcnja ohjasnjavaju sc nckoji
izrazi u ovom tekstu . Vidi ID. napomenu 235. paragrafo 7. sveska.
5
Vidi 48. napomcnu 222. paragrafa 7. sveska .
102 Uskrsnuce

Kamo? !Sao sam prema kuCi svoje sestre u Rami.

Zatim se nisam usudio uCi jer ... da me ne prekori jedna
:Zena. Onda sam tumarao po judejskim gorama , a jucer sam
dospio u Betlehem, u njegovu spilju. Koliko sam plakao ...
Zaspao sam medu rufovinama i ondje me je nasao llija,
koji je dofao ... ne znam zasto.
Zasto? Arna zato sto se u casovima prevelike radosti
ili boli ide onamo gdje se vise osjeca Bog. Ja sam ovih
godina mnogo puta otisao onamo, nocu kao tat, da osjetim
kako mi du5u miluje sjecanje na njegov djetinji plac. A
potom bih s prvim suncem pobjegao da ne budcm kameno-
van. Ali vec bih bio utjesen. Sada sam posao onamo da
ka2em onome mjestu: "sretan sam". I zato da uzmem sto
mogu od njega. Tako smo bili odredili. Hocemo da propo-
vijedamo njegovu vjeru. Ali ce nam dati snage komad
onoga zida, saka one zemlje, komadiCi onih kolaca. Nismo
tako sveti da bismo se usudili uzeti zemlje s Kalvarije ...
Imas pravo, Hija. To moramo uciniti i mi . l ucinit
cemo. Ali Toma? .. .
Toma je spavao i plakao. Rekao sam mu: "Probudi se
i ne plaCi vise. Uskrsnuo je". Nije mi htio vjerovati. Ali
sam toliko nastojao da sam ga uvjerio . Evo ga . Sada je
medu vama a ja se povlaCim. Pridruzit cu se drugovima koji
su krenuli prema Galileji . Mir vama. Ilija otide .
Toma, uskrsnuo je.Ja ti kazem. Bio je s nama . Jeo .
Govorio. Blagoslovio nas je. Oprostio nam je. Dao nam je
vlast oprastati. 6 Ah, zasto nisi dosao prije ?
Toma ostaje ravnodufan u svojoj utucenosti. Klima
glavom tvrdoglavo. Jane vjerujem. Vidjeli ste utvaru. Svi
ste mahniti. Zene prve. Covjek koji je umro ne uskrsava
sam od sebe .
Covjek ne. Ali On je Bog. Zar ne vjeruje5 ?
Da. Vjerujem da je Bog. Ali upravo stoga sto vjerujem
mislim i kazem da premda je tako dobar, ne moze biti
toliko <lobar da dode medu one koji su ga tako malo ljubili.
I ka:Zem da premda je tako ponizan, mora da mu je dosta

6
Vidi 23 . napomenu 13 . paragrafa ovoga sveska .
14. Povratak Tome 103

ponizivanja u nafoj tjelesini. Ne. Bit ce, sigurno jest,

slavodobitnik u Nebu, i mozda ce se ukazati kao duh.
Kazem: mozda . Ne zaslu:lujemo ni to! Ali uskrsnuo s
mesom i kostima , ne. Ne vjerujem.
Ma aka smo ga poljubili, vidjeli gdje jede, euli mu
glas, osjetili njegovu ruku, vidjeli rane !
Nista. Ja ne vjerujem. Ne mogu vjerovati. Morao bib
vidjeti da bih vjerovao . Ako ne vidim na njegovim rukama
rupe od cavala i ne stavim prst u njih, ako ne dotaknem
rane na nogama i aka ne stavim ruku gdje je koplje otvorilo
prsni kos, necu vjerovati . Nisam dijete iii fona. Ja hocu
ocevidnost. Ono sto moj razum ne mo:Ze prihvatiti odbijam.
Aja ne mogu prihvatiti tu vasu rijec.
Ali Toma! Zar ti se cini da te hocemo prevariti ?
Ne, siromasi moji. Dapace ! Blago vama koji ste tako
dobri te biste me htjeli dovesti do mira sto ste ga uspjeli
dati sami sebi s tom svojom obmanom . Ali ... ja ne
vjerujem u njegovo uskrsnuce 7 .
Zar se ne bojis da ce te kazniti? Cuje i vidi sve, znas
Ii?
Trazim da me uvjeri. Imam razum i sluzim se njime.
On koji je gospodar ljudskoga razuma neka ispravi moj
razum ako je zastranio.
Ali razum je slobodan. To je On govorio .
1 edan razlog vise da ga ne ucinim robom skupne
sugestije. Ja vas ljubim, ljubim i Gospodina. Sluzit eu mu
kako mogu i bit eu s vama da vam pomognem sluziti mu.
Propovijedat cu njegov nauk. Ali ne mogu vjerovati osim
gledajuci. I tvrdoglavi Toma ne cuje osim sama sebe.
Govore mu o svima koji su Ga vidjeli i kako su Ga
vidjeli. Savjetuju mu da razgovora s Majkom. Ali on mase
glavom, sjedeCi na kamenom sjedalu , on kamenitiji od
sjedala . Tvrdoglav poput djeteta ponavlja: Vjerovat cu
ako vidim ...
Velika rijec nesretnika koji nijecu ono sto je tako
ugodno i sveto vjerovati dopustajuCi da Bog moze sve.

7
Vidi nap. 13. na 345 str. i nap . 28. na 351. str. 9. sveska (hrv. izd.).
104 Uskrsnuce

Jsus kate:

Ciklus je zavrscn. Mali Jvanc. Iza njega cete staviti Ukazanje ncvjerujuc.'em
Tomi sto si ga imala 9. kolovoza 1944. Ali kad tmde napisano citavo Evandeljc,
moral ec se jos mnogo toga dodatix u danima Cvjetnice, vazmenog ponedjeljka ,
utorka, srijede, i cetvrtka ujutro , kako sam rckao od pocetka. Dijelove sto ih
treba unijcti . uzeti iz onoga sto si vidjela proslc godine , vec sam ti naznacio . Ako
P. M (tj. Pater Migliorini, spisateljicin duhovnik, nap. prev.) smatra korisnim ,
mofo staviti diktate od prosle god inc sto cu ti ih sad a naznaciti .9
A buduCi da predvidam primjedbc premnogih Toma i premnogih sadasnjih
pismoznanaca o jednoj izreci ovoga diktata knja se Cini da jc u suprotnosti s
gutljajem vodc sto mi ju je prutio Longin ... - o kako bi nijekaoci nadn aravnoga ,
racionalisti savrseni u obrnutom smislu, uzivali kad bi mogli naci neku pukotinu
u velebnoj cjelini ovoga djela bofan~ke dobrote i zrtve tvoje , mali !vane , da bi
mogli srusi ti svc s pijukom svoga pogubnog racionalizma poslutivsi se tom
pukotinom ! - <la njih predusrcrnem , reCi eu i protumaciti .
Onaj siromaSan gutljaj vodc, jedna kap u pofaru groznice i u susi isprainjcnih
vena, koji sam uzco iz Jjubavi prema dusi koju je trcbalo uvjcriti da je ljubim
kakn bih je doveo k lstini, koji sam uzen s najveeom mukom jer sam bio veoma
zadahtan, sto mi je prijecilo disanje i sprecavalo gutanje, toliko sam bi skrscn od
ok.rutnih bieeva , nije mi dao okrcpe osim nadnaravne. S obzirom na tijelo bin jc
jedno ngta , da ne kazem da je bio muka ... Za moju ondasnju fed bi le bi potrehnc
rijeke ... A nisam mogao piti zbog dahtanja o<l bolova na prednjem dijclu prsnog
kofa u vczi sa srcem. A ti znas sto jc ca bol. .. Rijeke bi bile potrehnc zatim ...
a nisu mi bile dane . Ne bih ih bin mogao primici zbog svc jaceg guknja . Ali
koliko bi mi bile dale utjehc srcu da su mi bile ponudcne ! Umirao sam o<l ljubavi.
od ljubavi ko ja mi nije bi la dana. Samilost je ljubav . A u lzraela nij c bilo
samilosti .
Kad prom a trace, vi dohri , iii rasclanjujete , vi skeptici , onaj "gutljaj". dajtc
mu pravo ime: "samilost", a nc pice. Mote se dakle reci a da sc stoga ne upadnc
u laz da .. od Vetere dalje nisam imao okrepc". U svemu narodu koji me je
okrufivao nije bilo jednoga koji bi mi hio dao okrepc. uzevsi da vina zacinjena
drogama nisam htio srknuti . Dobio sam ocat i ruganjc . Dobio sam izdaju i u<larcc .
To sam dobio . Nista viSe.
Kazala si: "Zasto pro~le godinc nisam vidjela taj Longinov cin?" 111 Jer si bila
terorizirana nenadanim videnjem mojih muka. Jer si jo~ bila nesposobna opisivati
i gledati. Ja sam ti u krace vrijeme dao okrepu za tvoju skorafoju muku . Ali vidiS
da sam le morao ponovno uzeti sa Sobom da se ponovnu uspnd kroz citavu moju
muku s vi~e savrknosti i vise mira . Jc Ii savr5cna? 0 , nc ! Stvorenje , rnada sc
nalazi u mojirn rukama i sjedinjeno sa Mnom , i dalje je stvorenje tc reagira i
sposobno je samo kao stvorenje . Ali buduCi da jc stvorenjc, nikada nece moCi
shvatiti i apsolutno istinito i apsolutno savrkno opisati osjecajc i patnjc Bogoco-
vjeka .
Uostalom veCina ih ne bi shvatila . Yee ovi nisu shvaceni . I mjesto spustiti se
na koljcna da blagoslove Boga koji vam je udijelio ovo znanje , jcdino sto trcba
uciniti, veCina cc uzeti knjige i knjigc, tra!iti . mjeriti , gle<lati prema svjctlu ,

8
Vidi 32. napomenu na 38. str. 9 . sveska (htv . izd .).
9
Slijedi, u A, 11986-11988, popis epizoda koje su dovdc od~tampane, popis
sto ffia stoga ispustamo.
Vidi pretbodnu napomenu br. 8. Vidi na<laljc napomenu u Oodatku 7.
svesku .
14. Povratak Tome 105
nadajuci se , nadajuCi se , nadajuCi sc . C:cmu 1 Mada cc naci proturjecja 11 s drugim
slicnim radovima . I da hi srusili. srusili srusili . U ime (ljudske) (znanosti).
(ljudskog) (razuma), (ljudske) kritike, u imc rriput ljudske oholosti . Kolik o toga
eovjek porusi od svetih djela da hi materijalom ru5cvina sagradio nesvetc zgrade'
Uklonili sle suho zlato , siromasni ljudi . Jednostavno i dragocjeno zlato Mudrosti .
A stavili sle stuk i gips lose obojene zlatnom prasinom SlO ih brzo isperu udarci
zivora. osoba , ljudskih nepogoda. ns1avljajuci brazgotine gube koje se brzo
raspadnu obracajuCi u nistavilo vase znanje . .
0 siromafoi Tome, koji ne vjerujete nego ono sto shvacate i iskusite vi , u
vama ! Blagoslivljajte Boga i nas!Ojte uzaei jer vam dajcm ruku ! Uzaci u vjeri i
ljubavi. Htio sam ponizenje apostola kako hi hili sposobni biti "ocima dufa". To
vas molim i govorim osobito vama. svojim svecenicima. Prihvatite ponifonje da
budete ispred 12 jednog svjetovnjaka da biste pnstali ''ocima dusa. Ovo Djelo je
za svc . Ali kako je ovo Evandelje posebno posveceno vama ! U njemu Ucitelj
uzima za ruke svoje svecenike i vodi ih sa sobom medu redove uccnika kako bi
oni. svccenici. postali sposobni voditi ucenike . U njemu vas Lijetnik vodi medu
bolcsnikc - svaki eovjek ima svoju duhovnu bolest - i pokazuje vam znakove
njihovih bolcsti i nacin lijecenja .
Hajde, daklc . Dodite i gledajte. Dodite i jedite . Do<lite i pijtc . I nc nijccite.
I ne mrzite malog Ivana. Dobri medu vama imat ce svetu radost od ovoga Djcla .
Posteni ucenjaci svjetlost. Rascreseni koji nisu zli imat ce zadovnljstvo. Zli cc
imati mogucnost da dadu oduska svojoj zloj znanosri . Ali mali Ivan imao je samo
bol i napor zhog koje je sada, na svrsetku djela, kao stvorenje iznemuglo od
bolesli.
Pa sto onda da kazem svojim i njczinim prijareljima : Mariji iz Magdale. i
Ivanu, i Marti , i Lazaru, i Simunu. i andelima koji su bdjeli nad njom u njezinom
naporu? Reti cu : "Mali Ivan, prijatelj nas , izncmogao je. Hajdemo mu ponijeti
vode vjecnih rijeka i reci mu : ' Dodi , mali !vane. Promatraj svoje Sunce i ustani .
Jer mnogi bi htjeli vidjeti sto ti vidi~ . Ali samo miljcnicima je dopusteno prije
vremena upoznati vjecnoga Gospodina i njegove dane u svijctu. Dodi . Spasitelj
dolazi ss svojim prijateljima u tvoj stan u iscekivanju da podd s Njime is njima
u njcgov st an '.
ldi u miru . Ja sam s tobom .
7. travnja 1945., u 17 sati .

11
vidi u Dodatku 7. SY. str. pocetak.
12
ispred lreba smatrati pogre~nim, mjesto iza .
106

15. UKAZE SE APOSTOLIMA S TOMOM 1

Isus kafe :
Dodi , mali !vane . Poput malog Benjamina , Cije ti se videnje tako svidjelo ,
stavi svoju ruju u moju da te povedem po poljima svojih milosti.
Milost za tebe i za druge . Darova i darova. Jer sve sto ti otkrijcm iii ti ka:Zem
velik je dar. Ti ni ne poznas njihove vrijednosti . Ne duhovnu vrijcdnost. Ona je
za tebe beskrajna. Nego kulturnu vrijednost, iii povijesnu ako ti se vise svida. To
su dragocjeni dragulji . Kao dijete nalazis ih u svojim rukama i volis ih zbog
njihove razne boje , ali im ne znas dati druge vrijednosti osim vrijednosti dara i
ljepote i dokaza moje ljubavi . Ali drugi, uceniji od tebe ali manje ljubljeni od
tebe promatraju ti ih s fofojom i s cefojom te mole za te duhovne dragulje sto
ti ih tvoj Isus dariva , i promatraju ih i proucavaju i procjcnjuju ih s vise znanja
od tvojega, i htjela njihova volja da ih i ljube na tvoj nacin ! Ali to je za njih tefe
jer SU komplicirani . Samo djcca znaju ljubiti jednostavno,iskreno , cisto.
Ti ne znas osim ljubiti. Ali ostani mi uvijek takva. Uzivaj u farenim draguljima
sto ti ih darivam a potom ih daj velikodusno i veselo onome koji ceka. Ja cu ti
puniti ruke neprestano novim blagom. Ne boj se . Daj , daj . Tvoj Kralj ima
neiscrpne blagajne na radost svojih malenih.
I vidim sto slijedi.

Apostoli su sabrani u Blagovalistu. Oko stola na kome

je bio blagovan Vazam. No sredisnje mjesto, mjesto lsuso-
vo, ostavljeno je prazno, iz postovanja.
Sada kad nema nekoga tko bi ih okupljao i razredivao
po svojoj volji i po izboru ljubavi, i apostoli su se smjestili
drugacije. Petar je i dalje na svom mjestu. Alina lvanovom
mjestu sada je Juda Tadej. Zatim dolazi najstariji izmedu
apostola za koga jos ne znam tko je 2 . Zatim Jakov, brat
Ivanov, gotovo na uglu stola s desne strane mene koja
gledam . Do Jakova , ali na kratkoj strani stola sjedi Ivan.
Naprotiv, iza Petra dolazi Matej, a iza njega Toma, potom
jedan kome ne znam imena 3 , zatim Andrija, potom Jakov,
brat Jude Tadeja i jedan drugi koga ne znam po imenu 4 , s
ostalih strana. Dugacka strana nasuprot Petru prazna je jer
su apostoli na sjedalima blifo jedan drugome no sto su bili
na Vazam.

15. Napisano 9. kolovoza 1944. A .3256-3272.

1
02 , vidi Iv 20,26-29 .
2
za koga jos ne znam tko je: 02, Bartolomej.
3 jedan kome ne znam imena: 02, Filip.
4
jedan drugi koga ne znam po imenu: 02, Simun Revnitelj.
15. Ukaie se apostolima s Tomom 107

Prozori SU ucvrsceni prijevornicama, a tako i vrata.

Svjetiljka, na kojoj su upaljena samo dva plamnika, baca
slabasno svjetlo samo na stol. Ostali dio velike sobe nalazi
se u polumraku.
Ivan, kome je iza leda jedna kredenca, zadufon je da
pruzi drugovima ono sto 2ele od njihove skromne hrane,
koja se sastoji od ribe, koja je na stolu, kruha, meda i
svjezih sircica. Kad se ponovno okrenuo prema stolu da
dade bratu sir sto ga je taj zatrazio, Ivan ugleda Isusa.
lsus se ukazao na vrlo neobican naCin. 5 Zid iza leda onih
koji su sjedili za stolom, sav od jednoga komada, osim u
kutu gdje su malena vrata, rasvijetlio se u sredini, u visini
oko jednog metra iznad tla, laganim fosfornim svjetlom
kao sto je ono na nekojim slicicama sto svjetle samo u
noenom mraku. Svjetlost, koja je visoka gotovo dva metra,
ovalnog je oblika, kao da je neka nisa. Isus sve odredeniji
izranja iz svjetlosti kao da dolazi iza nekih zavjesa od
svijetle magle.
Ne znam da Ii uspijevam izraziti se pravo. Cini se da
njegovo tijele tece kroz gusti zid. Zid se ne rastvara. Ostaje
cvrst, ali tijelo ipak prolazi. Cini se da prva izvire svjetlost
iz njegova tijela, kao najava da se On priblifava. Tijelo je
najprije kao od laganih crta svjetlosti, onako kako vidim u
nebu Oca i svete andele, nematerijalno. Zatim sve vise
postaje materijalno, poprimajuCi u svemu izgled stvarnoga
tijela. Izgled njegova bofanskog proslavljenoga tijela.
Ja sam upotrijebila mnogo vremena za opisivanje, ali
sve se zbilo u nekoliko sekunda.
Isus je obucen u haljinu bijele boje, kao kad je uskrsnuo
i ukazao se Majci. Prekrasan , pun ljubavi i smijeseCi se.
Stoji ruku spustenih niz tijelo, malko otisnutih od njega, s
dlanovima okrenutim prema apostolima. Dvije rane na
rukama izgledaju kao dvije zvijezde od dijamanata, a iz
njih izlaze dvije veoma zive zrake. Nogu, koje su pokrivene
haljinom, ne victim, niti boka. Ali iz tkanine njegova

5 na vrlo neohican natin: 02 , kao drugda, ne otvoriv~i vrata , nego prosavsi

kroz cvrslo tijelo zida, kao u svom rodcnju iz majcinskog tijela .
108 Uskrsnu c e

nezemaljskog odijela probija svjetlost, ondje gdje ono krije

bofanske rane. U pocetku izgleda da isus nije drugo do
tijelo od mjeseceva sjaja. Potom , kad je postao konkretan ,
izafavsi iz kruga svjetlosti, ima naravnu boju kose , oCiju ,
koze. Ukratko , to je Isus, Isus-Bogo-Covjek , ali koji je
postao velicanstveniji, sada kad je uskrsli .
Ivan ga ugleda kad je On vec takav. Nitka drugi nije
opazio ukazivanje . Ivan skoci na noge pustivsi da tanjur s
okruglim sirciCima padne na stol i poduprijevsi se rukama
o rub stola sagne se malko prema njemu i ukoso , kao zbog
magneta koji ga vuce k sebi, te izusti podglas, ali ipak
izrazito jedan Oh!
Ostali, koji su podigli glavc sa svojih tanjura kad jc uz
buku pao tanjur sa sirCiCima i kad je Ivan skocio i kad su
ga pogledali zacudeni, videCi njegov ekstatican polofaj
slijede njegov pogled. Okrenu glavu iii se okrenu natrag ,
prema tome kako tko stoji s obzirom na Ucitelja, i ugledaju
Isusa . Svi ustanu na noge ganuti i sretni i tree k Njemu ,
koji im se priblifava sa sve izrazitijim osmijehom, hodajuCi
sada po tlu kao i svi smrtnici.
Isus, koji je prije gledao jedino Ivana, i mislim da se on
okrenuo privucen onim pogledom koji ga je milovao, gleda
sve i kaze: Mir vama.
Sada su svi oko Njega, netko na koljenima do njegovih
nogu, a medu tima su Petar i Ivan - stovise Ivan ljubi
okrajak haljine i stavlja ga na svoje lice kao da zeli da ga
on pogladi - netko viSe otraga , na nogama , ali vrlo prignut
u iskazivanju postovanja .
Petar je , da bi sto prije stigao , napravio pravi skok
preko sjedala , preskocivsi ga, ne cekajuCi da Matej izade
prvi i ostavi slobodno mjesto. Treba podsjetiti da su sjedala
sluzila za po dvije osobe .
Jedini koji ostaje podalje, zbunjen , jest Toma . Kleknuo
je kraj stola . Ali se ne usuduje doCi naprijed nego se
dapace Cini da se nastoji sakriti iza njegovog ugla .
Isus, dajuCi svoje ruke na ljubljenje - apostoli mu ih
traze sa cefojom svetom i punom ljubavi - kruzi pogledom
po prignutim glavama kao da trazi jedanaestoga. Ali ga je
vidio od prvog casa, a tako postupa samo zato da Tomi
15. Ukaie se apostolima s Tomom 109

dadc vrcmcna da se ohrabri i dode. VideCi da se nevjeruju-

Ci, koji se stidi zbog svoga nevjerovanja, ne usuduje doCi,
zove ga: Toma. Dodi amo.
Toma digne glavu, smeten, gotovo plaeuCi, ali se ne
usuduje doci. Ponovno spusti glavu. Isus koraknc nekoliko
koraka prema njemu i ponovno kaze: Dodi amo, Toma.
lsusov glas je zapovjednickiji nego prvi put. Toma
ustane opiruCi se i zbunjen i pode prema lsusu.
Evo onoga koji ne vjeruje ako ne vidi ! uzvikne Isus.
Ali u njegovom je glasu osmijeh prastanja. Toma to osjeti,
usudi se pogledati Isusa i vidi da se stvarno smijesi. Tada
se ohrabri i pode :Zurnije.
Dodi ovamo, sasvim blizu. Gledaj. Stavi prst u rane
svoga UCitelja ako ti nije dosta gledati. Tsus je pruzio
ruke. A potom je rasirio haljinu na prsima otkrivsi siroko
otvorenu ranu na boku.
Sada vise ne izvire svjetlost iz rana. Vise ne izvire otkad
je, izafavsi iz svoga kruga mjeseceve svjetlosti, stao hodati
kao smrtan fovjek, a rane se pokazuju u svojoj krvavoj
stvarnosti: dvije rupe, nepravilne, od kojih lijeva idc svc do
palca, koje sefo od jedne do suprotne strane zapdca i dlana
na njegovom pocetku, i dugi urez na boku koji je na gornjoj
strani lagano zavinut u obliku naglaska cirkumfleksa 6 .
Toma drsce, gleda a ne <lira. Mice usnama, ali ne
uspijeva mu da govori jasno.
Daj mi svoju ruku, Toma, kaze Isus tako blago. I
uhvati svojom desnom rukom desnu ruku apostolovu i
uzme kaziprst i uvuce ga u rupu na svojoj lijevoj ruci,
dobro ga ugura da osjeti da je dlan probusen. A potom ga
iz ruke prenese na bok. Stovise, sad a uhvati cetiri Tomina
prsta na njihovu pocetku, za metakarp, i stavi ta cetiri
velika prsta u rupu na prsima prisilivsi ih da udu, ne
ogranicavajuci se na to da ih samo osloni na rub rane, i tu
ih drzi gledajuCi netremice Tomu.
Pogled strog a ipak blag dok nastavlja .... Sta vi ovamo
svoj prst, stavi prste pa i ruku ako hoceii u moj bok. I ne

6
To je rana o kojoj govori Iv 19.31-37.
110 Uskrsnuce

budi nevjeran , nego vjeran . To ka:le CineCi ono sto sam

prije kazala . Cini se da je Tomi blizina bofanskog Srca koje
gotovo dotice dala hrabrosti pa mu uspijeva da napokon
jasno izgovori rijeci te ka:le , pavsi na koljena s uzdignutim
rukama i provalom pokajnickog plaea : Gospodine moj i
Bo:le moj ! Drugo ne zna reCi .

Isus mu oprosti. Sta vi mu desnicu na glavu i odgovori :

Toma, Toma! Sada vjerujes jer si vidio ... Ali blago
onima koji ce vjerovati u Mene iako nisu vidjeli ! Koju cu
nagradu morati dati njima aka moram nagraditi vas cija je
vjera bi la potpomognuta snagom gledanja? ...
Potom lsus stavi podlakticu na rame lvanovo i uzme
Petra za ruku te pristupi stolu. Sjede na svoje mjesto . Sada
sjede kao na Vazam uvecer. Ipak Isus hoce da Toma sjedne
iza Ivana.
15. Ukaie se apostolima s Tomom 111

Jedite, prijatelji kaze lsus.

Ali nitko vise nije gladan . Radost ih zasieuje. Radost
motrenja.
Onda Isus uzme rasprsene sirCice, skupi ih na tanjur,
rasijece ih, razdijeli ih i prvi komadic dadne upravo Tomi
polozivsi ga na komad kruha i pruzivsi ga iza Ivanovih leda.
Izmijesa iz amfora vino u kalefo i pruzi ga svojim prijatelji-
ma. Ovaj put je Petar prvi poslufon 7 . Zatim trazi da mu
dadu sace meda, raskomada ga i od njega dade jedan
komad najprije lvanu, s osmijehom koji je sladi od tekuceg
i fotog meda. Med jede i On, da ih ponuka. Ne okusi drugo
osim meda.

Ivan obicajnom kretnjom nasloni svoju glavu na Isusovo

rame, a Isus ga privuce na svoje Srce i govori drzeCi ga
tako.
Ne smijete se uznemiravati, prijatelji, kad vam se
ukazem . I dalje sam vas UCitelj koji je s vama dijelio hranu
i san i koji vas je izabrao jer vas je ljubio . I sada vas
ljubim. Isus veoma naglasi te posljednje rijeCi.
Nastavi: Vi ste bili sa Mn om u ku5njama ... Bit cete
sa Mnom i u slavi. Ne spustajte glave. U nedjelju uvecer8 ,
kad sam do5ao k vama prvi put nakon svog uskrsnuca , ulio
sam vam Duha Svetoga ... i na tebe koji nisi bio nazoean
neka dode Duh ... Ne znate Ii da je ulijevanje Duha kao
krstenje ognjem? Jer Duh je Ljubav , a ljubav unistava
grijehe. Stoga vam je vas grijeh bijega , dok sam Ja umirao,
otpusten9
GovoreCi to Isus poljubi u glavu Ivana koji nije pobje-
gao, a Ivan roni suze od radosti.
Dao sam vam vlast otpustati grijehe . Ali ne moze se
dati ono ~to se ne posjeduje. Morate dakle biti sigurni da Ja
ovu vlast u savrsenom stupnju posjedujem i sluzim se
njome prema vama koji morate biti Cisti u najvecem

7
Vidi 3. napomcnu 14. paragrafa ovoga svesk a.
8
Vidi Dodatak 7. svesku, osobito tocku e/.
9
Vidi 23. napomenu 13. paragrafa ovoga sveska.
112 Uskrsnuce

stupnju da oCistite onoga koji dode k vama, blatan od

grijeha. Kako bi mogao 10 netko suditi i Cistiti ako bi
zasluzivao osudu i sam bio necist? Kako bi mogao netko
suditi drugome ako bi imao grede u svojim oCima i pakleni
teret u svom srcu? Kako bi mogao reCi: "Ja te odrjesujem
u ime Bozje" ako ne bi imao Boga uza se zbog svojih
grijeha?
Prijatelji, mislite na svoje svecenicko dostojanstvo.
Prije sam Ja bio medu ljudima da sudim i oprastam. Sada
Ja idem k Ocu. Vracam se u svoje Kraljevstvo. Nije mi
oduzeta vlast suda. Dapace, sva je ona u mojim rukama jer
ju je Otac meni izruCio. Ali strasnoga suda. Jer ce se taj
dogoditi kad eovjeku vise nece biti moguce postici oprostenje
s godinama isp3Stanja na zemlji. Svaka ce osoba doCi k
Meni svojim duhom kada materijalnom smreu ostavi tijelo
kao beskorisne posmrtne ostatke. I Ja eu joj suditi po prvi
putu. Zatim ce se Covjeeanstvo vratiti s odijelom svoga
tijela, sto ce ga po nebeskoj zapovijedi opet uzeti da bude
razdvojeno u dva di!ela. Jaganjci s Pastirom, divlji jarci sa
svojim MuCiteljem 1 . Ali koliko bi ljudi bilo sa svojim
Pastirom kad poslije kupelji krstenja vise ne bi imali onoga
koji oprasta u moje ime 13 ? Evo radi cega Ja stvaram
svecenike. Da spasavaju spasene mojom Krvlju. Moja Krv
sp3Sava. Ali ljudi i dalje padaju u smrt. Ponovno padaju u
Smrt. Treba da ih onaj koji ima tu vlast neprestano pere u
njoj, sedamdeset i sedamdeset puta sedam, da ne bi bili
plijenom Smrti. To cete Ciniti vi i vasi nasljednici 14 . Radi
toga 15 vas odrjesujem od svih vasih grijeha. Jer vam je
potrebno da vidite, a grijeh zasljepljuje, jer dusi oduzima
Svjetlost koja je Bog. Jer vam je potrebno da shvaeate, a

10
Kako se razabire iz konteksta, ne radi se o apsolutnoj nernogucnosti. nego
o nemoguenosti da sc to poslanjc oprastanja izvrsi na najboljl, na najplodniji
nacin. Yidi dalje stavak oznacen napomcnom br. 15.
11
To je posehni sud.
12 To je sveopCi sud. Yidi 6. napomenu 36. paragrafa 8. sveska .
13 Po sakrarnentu pokore, sto ga stari sveti Oci i crkveni Pisci upravo i zovu

dru_sorn daskom (spasa I nakon brodoloma I po grijehu) .

1
Yidi JU. napomenu 4. paragrafa ovoga sveska .
i i Yidi prethodnu napomenu br. J l .
15. Ukaie se apostolima s Tomom 113

grijeh otupljuje, jer oduzima dusi inteligenciju koja je Bog.

Jer imate sluzbu da cistite , a grijeh kalja jer oduzima dusi
cistocu koja je Bog.
Velika je vasa sluzba da sudite i odrjdujete u moje
ime ! Kad vi budete posveCivali kruh i vino i pretvarali ih u
moje Tijelo i Krv, Cinit cete veliku , nadnaravno veliku i
uzvisenu stvar. Da biste je dostojno cinili, morate biti cisti,
jer cete dirati onoga koji je Cist i hranit cete se Tijelom
jednoga Boga . Morate biti cisti u srcu, u pameti, u udovima
i u jeziku jer srcem morate ljubiti Euharistiju i s tom
ljubavlju ne smiju biti pomije5ane profane ljubavi koje bi
bile svetogrde. Cisti pameeu , jer cete morati vjerovati i.
shvaeati tu tajnu ljubavi , a necistoca misli ubija vjeru i um.
Ostaje svjetsko znanj e, ali umire u vama mudrost Bozja.
Morat cete biti cisti u udovima jer ce se u vafo utrobu
spustati Rij ec kao sto je sisla u Marijinu utrobu djelova-
njem Ljubavi.
!mate zivi primjer kakva mora biti utroba koja prima
Rijec koja postaje Tijelom . Primjer je Zena bez grijeha
istoenoga i bez grijeha osobnoga , koja me je nosila.
Promatrajte kako je cist vrh Hermona koji je jos pokriven
velom zimskoga snijega. Iz Maslinskog vrta pricinja se kao
kup ocupanih latica ljiljana iii kao morska pjena koja se
di:Ze poput prinosa prema drugoj bjelini, prema bijelim
oblacima sto ih travanjski vjetar nosi po plavim nebeskim
poljima. Promatrajte ljiljan koji sada otvara usta svoje
krune na mirisan smijeh . Ipak jedna i druga Cistoca manje
SU zive od cistoce krila koje mi je bilo materinje. Prah sto
su ga donijeli vjetrovi pao je po snijegu na brdu i po svili
cvijeta. Covjecje ga oko ne primjecuje, tako je neznatan.
Ali tu je, i kvari cistocu. Jos viSe: gledajte najcisei biser sto
se izvadi iz mora , iz skoljke u kojoj je nastao , da ukrasi
:Zezlo nckoga kralja. Savrsen je onako sjajan i zbijen , ne
znajuCi za dodir ni s kojim tijelom koje bi ga povrijedilo,
jer se oblikovao u sedefastoj udubini kamenice, osamljene
u tekucem safiru morskih dubina. A ipak je manje cist nego
krilo koje me je nosilo. U njegovom sredistu je zrnce
pijeska, vrlo sitno tjelesce, ali ipak zemaljsko . U Njoj , koja
je biser morn , nc postoji zrnce grijeha , niti podstreka na
114 Uskrsnuce

grijeh. Kao biser roden u oceanu Trojstva zato da donese

na zemlju Drugu Osobu, Ona je zbijena oko svoje stoierne
sjemenke, koja nije sjeme zemaljske pofode, nego iskra
vjecne Ljubavi 16 Iskra koja je, nasavsi u Njoj podudaranje,
rodila virove bofanskog Meteora koji sada zove i privlaci
k Sebi sinove Bozje: Mene, Krista, Zvijezdu jutarnju 17 Tu
neoskvrnjenu cistocu dajem vam za primjer.
Ali kad umacete ruke u more moje Krvi, kao beraCi u
badanj, i iz nje crpite Cime da ocistite zaprljane haljine
bijednika koji su sagrijesili, budite ne samo cisti, nego
savrseni, da se ne biste umrljali jednim veCim grijehom;
dapace: s viSe grijeha, prolijevajuCi i dirajuCi svetogrdno
Krv jednoga Boga, iii pomanjkajuCi u ljubavi i pravednosti
uskracujuCi ga iii dajuci ga sa strogoseu koja nije Kristova,
jer On je bio dobar prema zlima da ih privuce k svome
Srcu, a triput <lobar prema slabima da ih potakne na
pouzdanje. Da se ne ogrijesite slufeCi se s tom strogoscu
triput nedostojno jer je protiv moje Volje, mog Nauka i
Pravednosti. Kako biti strogi s jaganjcima kad smo pastiri
idoli 18 .
0 ljubljeni moji, prijatelji koje saljem po putovima
svijeta da nastavite djelo sto sam ga Ja zapoceo i koje ce
se nastavljati dok bude trajalo Vrijeme, sjeeajte se ovih
mojih rijeci. Ka2em vam ih da ih vi ka:lete onima koje cete
posvetiti za sluzbu 19 u kojoj sam Ja vas posvetio .
Vidim ... Gledam u stoljeca ... Vrijeme i beskrajne mase
ljudi koji ce postojati svi SU preda Mnom... Victim ...
pokolje i ratove, lafoe mirove i strahovita klanja, mrfoju i
lupestinu, putenost i oholost. Od vremena do vremena
zelena oaza: period povratka ka Krifo. Poput obeliska
(kamenog stupa) koji oznacuje Cistu vodu usred suhog
pijeska pustinje podiCi ce se moj Kriz s ljubavlju, nakon

16
Aluzija na ~injenicu da presv. Djevica Marija, prva koja je bila sasvim
sjedinjena s Bogom, nije zatela Isusa snagom ljubavi fovjeka. nego snagom
Ljubavi Boga (tj . djevifanski , djelovanjcm Duha Sve!llga) .
17
Vidi 8. nap. na 148. str. l. dijela 7. sveska (hrv . izd.) .
18
Vidi l. nap . 215 . paragraf. i 4. nap. 223 . paragr. 7. sveska.
l? Vidi 2. nap. na 71. str. I. dijela 3. sveska (hrv . izd.) .
15. Ukaie se apostolima s Tomom 115

sto otrov zla bude ljude uCinio bolesnima od bijesa, i oko

Krifa ce cvjetati, posadene uzduz obala spasonosne vode,
palme jednog perioda mira i dobra u svijetu. Duse ce,
poput jelena i gazela, poput lastavica i golubova trcati k
tome odmomom, svjefom, hranjivom utoCistu da ozdrave
od svojih boli i da se iznova nadaju. Aono ce sklopiti svoje
grane poput kupole da stiti od nevremena i foge, i drfat ce
daleko zmije i divlje zvijeri sa Znakom koji tjera u bijeg
Zlo 20 Tako, dok ljudi budu htjeli.
Vidim ... Ljude i ljude ... fone, starce, djecu, ratnike,
ucenjake, doktore, seljake ... Svi dolaze i prolaze sa svojim
teretom nade i boli. Vidim i mnoge koji teturaju jer je bol
prevelika, i nada je skliznula s tereta prva, s pretdkoga
tereta, i smrvila se na tlu ... Vidim i mnoge koji padaju na
rubovima ceste jer ih drugi, jaCi, guraju, jaCi ili sretniji s
teretom koji je lagan. Vidim i mnoge koji, osjecaju da su
napusteni od onoga koji prolazi, da su i gazeni, koji
osjecajuci da umiru, stiZu dotle da mrze i da proklinju.
Uboga djeco ! Medu svima ovima, udarenima od zivota,
koji prolaze iii padaju, moja je ljubav namjerno rasula
milosrdne Samaritance, dobre lijecnike, svjetla u noCi,
glasove u tisini, da slabi koji padaju nadu pomoc, da opet
ugledaju Svjetlost, da ponovno cuju Glas koji kaze: "Ufaj
se. Nisi sam. Nad tobom je Bog. S tobom je Isus".
Namjerno sam stavio te djelotvorne ljubavi da mi moja
siromafoa djeca ne umru u duhu, izfubivsi oCinski stan, i
da nastave vjerovati u Mene-Ljubav2 , videCi moj odraz na
mojim slugama.
Ali, o boli koja cinis da mi krvari Rana na Srcu kao
onda kad je bila otvorena na Golgoti ! Ali sto vide moje
bofanske oci? Zar mozda nema svecenika medu beskrajnim
masama koje prolaze? Zar stoga krvari moje Srce? Zar su
sjemenista prazna22 ? Zar dakle moj bofanski poziv vise ne
zvoni u srcima? Zar eovjekovo srce vise nije sposobno da

20 Vidi Ez 9; Mt 24,29-31.
21 Vidi Iz 54,4-9; l 4,7-16 .
22
Kao prethodna napomena br. 8.
116 Uskrsnuce

ga euje? Ne. U vjekove ce biti sjemenista i levita u njima .

Iz njih ce izlaziti svecenici jer ce u doba mladosti moj poziv
nebeskim glasom odjekivati u mnogim srcima i oni ce ga
slijediti. Ali ce s mladoscu i zreloseu doCi drugi , drugi,
drugi glasovi i nadmasiti moj Glas u onim srcima. Maj Glas
koji kroz vjekove govori svojim sluzbenicima da budu
uvijek ono sto ste vi sada: apostoli u skoli Kristovoj .
Haljina je ostala, ali svecenik je mrtav. Ta ce se cinjenica ,
kroz stoljeca, zbivati u mnogima.23 Kao beskorisne i tamne
sjene neee biti poluga koja dize, uze koje vuce, izvor koji
napaja, zrno koje siti, srce koje je jastuk, svjetlo u tami,
glas koji ponavlja ODO sto mu Ucitelj kaze. Nego ce za
siromasno fovjecanstvo biti teret sablazni, teret smrti, para-
zit, truld ... Ufas ! Najvece Jude buducnosti imat cu ih opet
i uvijek medu mojim svecenicima !
Prijatelji, Ja sam u slavi, a ipak placem 24 Zao mi je tog
neizmjernog mnostva, stada bez pastira iii s odvise rijetkim
pastirima. Beskrajno mi ih je fao ! U redu: kunem se
svojim Bofanstvom, Ja cu im dati kruha, vode , svjetlo , glas
sto im nece htjeti dati oni koji SU izabrani za ta djela. Kroz
stoljeea eu obnavljati cudo s kruhom i s ribama. S malo
prezrivih ribica i oskudnim komadima kruha: s poniznim i
laickim dusama, dat eu jesti mnogima i nasitit ce se i bit ce
i za buduce, jer "mi je fao toga naroda" i neeu da
propadne.
Blagoslovljeni oni koji ce zasluziti biti takvima . Ne
blagoslovljeni sto SU takvi. Nego sto ce to zasluziti svojom
ljubavlju i irtvom. A preblagoslovljeni oni svecenici 25 koji
budu znali ostati apostolima: kruhom, vodom, svjetlom,
glasom, poCinkom i lijekom moje siroma5ne djece. Osobi-
tom ce svjetloscu sjati u Nebu. Kunem vam se za to , Ja
koji sam Istina.

23 Svakako mnogo, ako se ima na umu uzvi seno zvanje i darove i pomoCi njima
obilno udijeljene, ali nadomjesteni u svim stoljeCima s impozantnim mnostvom
svetih svecenika, o kojima ovo isto Djelo malo dalje tvrdi: ... prcblagoslovljcni
oni svecenici koji ce znati ostati apostolima: kruhom. vodom , svjctlom , glasom ,
pocinkom , lijekom mojc siroma~nc djccc . Osobitim ce svjetlom svijetliti u Nebu .
24
Vidi 40. napomenu 28. paragrafa 8. sveska .
25 Vidi prethodnu napomenu br. 23.
15. Ukaie se apostolima s Tomom 117

Ustanimo, prijatelji , i dodite sa Mnom da vas jos uCim

moliti . Molitva hrani apostolove snage jer ga sjedinjuje s
Bogom.
I pritom Isus ustane i pode prema malom stubistu.
Ali kad je vec na njegovorn podnozju , okrene se i gleda rnc 26 . 0 , Oce, gleda
me! Misti na mene ! Traii svoj rnali glas , i radost ~to jc sa svojim prijateljima
ne prijl!Ci ga da se sjeti mene ! Gleda me iznad glava apostola i srnijesi mi se.
Podigne ruku blagoslivajuci me i kaze : Mir bio s tobom.
I videnje prestane . 2

26
Vidi 1. napornenu Dodatku 7. sveska .
27
Slijede , u A ,3272-3296 , osobne spisateljicine biljeske i sjecanja , izmedu
kojih su urnetnuti raznovrsni diktati i Videnja.
118

16. USKRSLI !SUS U GETSEMANIJU

Uskrsli Isus u Getsemaniju .

Apostoli se zaogrnu svojim ogrtacima i upitaju: Kamo

idemo, Gospodine ?
Njihov govor nije vise onako prisan kao sto je bio prije
Muke. Kad bi bilo slobodno reCi, kazala bih da govore s
dusom na koljenima. Vise nego dr:fanje njihova tijela, koje
je uvijek ponesto sagnuto u postovanju pred Uskrslim; vise
nego njihova suzddljivost da ga taknu; vise nego njihova
drhtava radost kad On njih dotakne, pogladi iii poljubi, iii
im napose upravi rijec, - sav njihov izgled, ono ne5to sto
se ne mofo opisati ali sto je tako ocito , kaze da je, jos vise
nego njihovo eovjestvo, njihova dufa ta koja ne moie biti
ponovno kakva je bila u svojim odnosima prema Ucitelju,
te svaki eovjekov Cin prozima svojim novim osjecanjem.
Prije je bio UCitelj. Ucitelj koga je njihova vjera
drfala Bogom, ali koji je za njihova osjetila uvijek bio
eovjek. Sada je Gospodin. Bog je . Vise ne treba pobudi-
vati Cin vjere da bi se to vjerovalo . Ocevidnost je dokinula
tu potrebu. On je Bog. To je Gospodin kome je Gospodin
rekao: Sjedi mi zdesna 1 i proglasio ga i rijecju i eudom
Uskrsnuea. Bog kao sto je Otac. I Bog je koga SU oni
napustili od straha nakon sto su od Njega bili toliko toga
primili.
Uvijek ga gledaju onim pogledom punim stovanja kojim
pravi vjemik gleda Hostiju koja sja usred pokaznice, iii
kojim gleda Tijelo Kristovo sto ga svecenik podigne u
svagdanjoj Zrtvi. U njihovom pogledu koji ieli vidjeti
ljubljenu pojavu, koja je jos ljepfa nego u proslosti, nalazi
se i izraz onoga koji se ne usudi gledati, koji se ne usudi
zaustaviti se da gleda ... Ljubav ih goni da se zagledaju u
toga njihovog Ljubljenoga, a strah sili da odmah spuste
vjede i glavu kao da ih je munja zablijestila .

16. Napisano 11. travnja 1947. A, 11996-12040 .

1
Ps110,L
16. Uskrsli /sus u Getsemaniju 119

Stvarno, koliko god je Isus, Uskrsli lsus, upravo On, u

isto vrijcme nije vise On . GledajuCi ga dobro, razliCit je.
Iste su crte lica, boja oCiju i kose, stas, ruke, noge, a ipak
je razliCit. Isti glas i kretnje, a ipak je razliCit. Tijelo je
pravo, tako da i sada zadrfava svjetlost zalazeceg sunca
koje s posljednjom zrakom ulazi u sobu kroz otvoren 2
prozor. Baca za Sobom sjcnu svoga visokog stasa. A ipak
je razlicit. Nije postao oho! niti dalek, a ipak je razliCit.
Jedno novo, neprolazno dostojanstvo rasirilo se ondje
gdje je tako vladao ponizan, skroman izgled ncumornog
Ucitelja, nekada tako skroman te se Cinilo da je slomljen.
Posto je nestalo omrsavjelosti sto ju je pokazivao u zadnje
vrijeme, nakon sto je ponisten onaj utisak fizickog i
moralnog umora zbog kojega se Cinio postaranim, posto je
izgubio onaj tufan, moleCi pogled koji je bez rijeCi pitao:
Zasto me odbijate? Primite me ... , uskrsli Krist se cak
Cini visim i snafoijim, slobodnim od svake tegobe, sigurnim,
pobjedonosnim, velicanstvenim, bofanskim. Ni onda kad
je postajao silan prigodom izvanrednih cudesa, iii impozan-
tan u osobitim easovima svoje uciteljske sluzbe, nije bio
kakav je sada kao uskrsli i proslavljen. Ne zraCi svjetloseu.
Ne. Ne zraCi svjetloscu kao prigodom preobrazenja i kao
prigodom prvih ukazanja nakon uskrsnuca. A ipak izgleda
svijetao. Uistinu je Tijelo Bozje 3 s ljepotom proslavljenih
tjelesa. Pa privlaCi i ulijeva strah u isto vrijeme.
Mozda i one rane, tako vidljive na rukama i nogama,
ulijevaju to duboko postovanje. Ne znam. Znam da su
apostoli razliCiti premda je lsus tako ljubezan prema njima
i nastoji stvoriti nekadasnju atmosferu. Prije tako uporni i
brbljavi, sada malo govore i ne navaljuju ako On ne
odgovori. Ako im se On nasmijesi, iii nekome od njih,
mijenjaju boju i ne usuduju se odgovoriti smijeskom na
njegov osmijeh. Ako On, kao sto cini sada, pruzi ruku da
uzme svoj bijeli ogrtac - otkad je Uskrsli uvijek je odjeven
u haljinu bijele boje sjajnije od najbjelijeg satena - nitko

2
D2 {dodaje) sada po lsusovom nalogu .
J Tijelo Bozje : D2, Tijelo utjclovljenog Boga.
120 Uskrsnu c e

od njih ne pritrCi kao sto su Cinili prije, kad su se otimali

za radost i cast da mu pomognu . Cini se da ih je strah
dotaknuti njegove haljine i njegove udov e. Pa On morn
reci , kao sto cini sada: Dodi, !vane. Pomozi svom UCite-
lju . Ove rane su prave rane .. . i ranjene ruke nisu gipke kao
.. 4
pnJe ...
Ivan poslufa i pomaze Isusu dok sreduje siroki ogrtac i
cini se da oblaci Velesvecenika , tako to cini opreznim i
pazljivim kretnjama, pazeCi da mu ne dirne ruke na kojima
se crvene rane. Ali koliko god pazio , gurne lijevu ruku
Isusovu i vikne bojeCi se da ce vidjeti kako ponovno iz nje
kaplje krv . Tako je ziva ta okrutna rana !
Isus stavi desnu ruku na njegovu glavu govoreCi: Imao
si vise hrabrosti kad si me primio skinuta s Krifa. I onda
je jos kapala krv , tako da si bio crven i po kosi. Nova noena
rosa na novog ljubitelja5 . Ubrao si me kao grozd sa
fokota ... Zasto places? Ja sam ti dao svoju rosu Mucenika .
Ti si po mojoj glavi prosuo svoju rosu samilosti . Ali onda
si mogao plakati .. . Ne sada. I ti , Simune Petre , zasto
place? Ti me nisi gurnuo u ruku. Ti me nisi vidio mrtva ...
Ah, Boze moj ! Zbog toga i placem ! Zbog svoga
grijeha.
Oprostio sam ti , Simune Jonin .
Ali ja sebi ne oprastam. Ne . Nista nece uciniti kraj
mome plaeu. Niti tvoje oprostenje.
Ali moja slava , da.
Ti slavan , ja gresnik.
Ti slavan nakon sto budes bio moj ribar. Velik , obilan ,
eudesan ribolov izvrsit ces , Petre. A onda cu ti Ja reCi:
"Dodi na vjecnu gozbu 6 " . I vise ncce5 plakati. Ali svi imate
suze u ocima. A ti, Jakove , brate moj, stojis tu zabacen u
tom kutu kao da si izgubio svako dobro. Zasto?
Jer sam se nadao da .. . Ti dakle osjecas rane? Zar ih
jos osjecas ? Nadao sam se da je za Te be ponistena svaka

Vid i 17. napomenu 20. puragrafa ovoga sveska .

~ A luzija na Pj 5.2 . Rosa jt: si mbol blagoslovu. Yidi Ps l32; Hos 14,29.
6
Yidi 24. nap .na 180. str. 9. sveska (hrv . izd.).
16. Uskrs/i /sus u Cetsemaniju 121

bol, da je izbrisan svaki znak. I zbog nas. Zbog nas

gresnika. Te Rane!. .. Koje li boli vidjeti ih !
Da. Zasto ih nisi izbrisao? Lazaru nisu ostali znakovi ...
Te Rane su jedna ... jedan prijekor ! Vieu strahovitim gla-
som ! Gromovitije su i zastrafojuCije od sinajskih gromo-
va7, ka:le Bartolomej.
lzvikuju nasu podlost. Jer smo mi pobjegli dok si ih Ti
dobivao ... , ka:le Filip.
I sto ih vise gledas. to savjest vise predbacuje i
spoCitava kukavstinu, ludost, nevjerovanje, ka:le Toma.
Radi nasega mira i mira ovoga gresnoga naroda,
buduCi da si umro i uskrsnuo radi oprostenja svijetu, izbrisi
te optuzbe svijeta, o Gospodine ! moli Andrija.
One su Spasenje svijeta. U njima je spasenje. Otvorio
ih je svijet koji mrzi, ali ih je Ljubav uCinila lijekom i
svjetloscu. Po njima je bila pribijena krivica. Po njima su bili
objeseni i podrfani svi grijesi ljudi da ih vatra Ljubavi unisti
na pravom oltaru. Kad je Svevisnji propisao Mojsiju kovceg
i kadioni oltar8 , zar nije htio da budu probuseni prstenovima
da se mogu diCi i odnijeti kako je htio Gospodin? I ja sam
probusen. VeCi sam od kovcega i oltara . Mnogo veCi sam
od kovcega i oltara. Spalio sam kad svoje ljubavi prema
Bogu i prema blifojemu i podnio teret svih bezakonja
svijeta. I svijet se mora sjecati toga. Zato da se sjeca koliko
je stajao jednoga Boga. Zato da se sjeca kako ga je ljubio
Bog. Da se sjeea sto proizvode krivice. Da se sjeca da
spasenja nema osim u Jednome, u Onome "koga su
proboli" 9 . Kad svijet ne bi vidio gdje se crvene moje Rane,
uistinu brzo bi zaboravio da se je zbog njegovih krivica
jedan Bog zrtvovao, zaboravio bi da sam uistinu umro u
najokrutnijim mukama, zaboravio bi koji je balzam za
njegove rane. Ovdje je balzam. Dodite i poljubite. Svaki
poljubac povecanje je ociscenja i milosti za vas. Uistinu
kazem vam da ociscenje i milost nisu nikada dovoljni, jer

7
Vidi lzl 19.16-20,21.
R Vidi Izl 25,10-22; 37,1-9;25-29.
9
Vidi Zah 12.9-13,1; Dj 4,8 l 2. Osim toga vidi 4. napomenu 219. paragrafa
7. sveska .
122 Uskrsnuce

svijet trosi ono sto Nebo ulijeva, pa treba s Nebom i

njegovim bogatstvom nadomjestati rusevine svijeta. Ja sam
Nebo. Sve Nebo je u Meni i nebeska blaga teku iz
otvorenih rana 10 .
Pruzi ruke na poljubac svojim apostolima. I On ih mora
pritisnuti, te ranjene ruke, na zavidna i bojazljiva usta , jer
strah da ce povecati njegovu bol suzdrfava te usne da se
ne pritisnu na one Rane.
Nije to sto boli iako prouzrokuje ukocenost. Ndto
. bo ,,11
drugo Je . . ..
Sto, Gospodine ? upita Jakov Alfejev :
Da sam za odvise njih umro uzalud 12 Nego, hajde-
mo. Bolje, idite naprijed . !demo u Getsemani. .. A sto?
Zar vas je strah ?
Ne za nas, Gospodinc ... Jeruzalemski velikasi mrze te
vise nego prije.
Ne bojte se. Ni za sebe. Bog vas stiti. Niti za Mene.
Svrsile su za Mene prinude ljudske naravi . Idem k svojoj
Majci, a potom cu vas stiCi. Treba nam izbrisati mnogo toga
ufasnoga iz nedavne proslosti sto je ostavila krivica i
mrfoja. I uCinit cemo to s ljubavlju, onim sto je suprotno
onome sto je bila krivica ... Vidite Ii? Vas poljubac brifo i
ublafava bol i posljedicu eavala na zivome mesu. Tako ce
ono sto cemo uciniti izbrisati ufasne znakove i posvetiti
mjesta sto su ih krivice oskvrnule. Da vam pogled na njih
ne bude odvise bolan ...
Zar cemo i u Hram iCi ? Ufasan strah je na licima
sviju.
Ne. Posvetio bib ga sa svojom nazocnoseu. Ali ne
moze biti posvecen. Mogao je biti posvecen. Nije htio.
Nema vi~e otkupljenja za njega 13 . Les je koji se brzo
raspada. Ostavimo ga njegovim mrtvima. Neka izvrse

10
Vidi 10. napomenu 4. paragrafa ovoga sveska.
11
Vidi 17. napomenu 20. paragrafa ovoga sveska .
12 To jest za sve one koji svojevoljno ostanu neraskajani do kraja zemaljskog

zivota. Svakako ih je odvi~e u usporedbi s beskrajnom Ljubavi Boga koji hoce

da se svi spase (1 Tim 2 ,3-4) i koji jc poslao na svijet samoga svoga Sina koji je
ljubio svakoga od nas i za svakoga od nas se frtvovao na Kri!u(Gal 2,20) .
13
Vidi 8. napomenu 43 . paragrafa R. sveska.
16. Uskrsli Isus u Getsemaniju 123

njegov pokop. Uistinu lavovi i strvinari rastrgat ce grob i

les, i nece ostati ni kostur od Velikoga Mrtvaca koji nije
htio Zivot.
Isus uzade uz malo stubiste i izade. Ostali sc povedu za
Njim . Ali kad stupe u hodnik koji sluzi kao predsoblje,
Isusa vise nema. Kuca je tiha i Cini se pustom. Sva vrata su
zatvorena .
Ivan pokaie na vrata koja su nasuprot Blagovalistu i
kaze : ~Marija. je tu. Uvijek je tu. Kao u neprestanom
zanosu. Njezino lice sja neizrecivom svjetlosti. Radost
ifaruje iz njezinog Srca. Jucer mi govorase: "Pomisli,
!vane, kolika sreca se je razlila po svim Bozjim kraljevstvi-
ma". Upitao sam je: "Po kojim kraljevstvima ?" Mislio sam
da zna neku divnu objavu o kraljevstvu svoga Sina, koji je
pobjednik i smrti . Odgovorila mi je: "U Raju, u Cistilistu,
u Limbu 14 . Oprostenje onima koji su se Cistili. Uzlazak u
Nebo svih pravednika i onih kojima je oprosteno. Raj
napucen blazenicima. Bog proslavljen u njima. Nasi pradje-
dovi i rodbina gore, u klicanju . Sreca i u kraljevstvu koje
je Zemlja, gdje sada sja znak, i gdje se otvorio izvor koji
pobijeduje Sotonu i bri5e istocni grijeh i ostale grijehe. Ne
vise samo mir ljudima dobre volje, nego i otkupljenje i
ponovno izabranje na dostojanstvo djece Bozje. Vidim
mnostva, o kolika ! koja silaze k tom Izvoru i zaranjaju u
nj i izlaze obnovljena, lijepa,u haljini svadbenoj, u haljini
kraljevskoj. Svadba dusa s Miloseu, kraljevsko dostojan-
stvo sto SU djeca Oceva i braca Isusova'.
Izasli su razgovarajuCi na ulicu te se udaljuju dok se
hvata mrak.
Na ulici nema mnogo svijeta, osobito u ovaj sat u koji
se ljudi skupljaju oko stolova radi vecere. Nakon rijeke
naroda koja ga je poplavila za Vazam 15 i koja ga je
napustila kad su prosli blagdani, tako tragieni ove godine,
cini se da je Jeruzalem jos prazniji no sto je obieno. Toma
to primjecuje i upozorava na to.

14 Za Raj vi<li 24 . nap.na 180. str. 9. svcska (hrv . izd .).

ii Yidi 6. nap. na 184. str. 1. dijcla 3. svcska (hrv . izd.) .
124 Uskrsnuce

Tako je. Stranci, zastraseni, napustili su ga na vrat na

nos nakon Petka, a tko je jos odolijevao velikom strahu
onoga dana, pobjegao je prigodom drugog potresa, onoga
koji se sigurno zbio kad je Gospodin iza5ao iz groba .
Pobjegli su i oni koji nisu bili pogani. Mnogi, to znam
sigurno, nisu eak ni blagovali janje, pa ce se morati vratiti
za naknadni Vazam 16 . Pobjegti su i gradani ovog mjesta iii
su se udaljili, neki da odnesu svoje mrtve koji su poginuli
u potresu u Petak 17 , neki od straha pred srdzbom Bozjom.
Kazna je bila velika, ka:le Revnitelj.
I pravo je bilo. Munje , kamenje na sve gresnike !
zaklinje Bartolomej.
Ne govori ! Ne govori ! Mi zaslufojemo nebeske kazne
vise od sviju. I mi grefoici ... Sjecate Ii se na ovorne
mjestu? ... Pred koliko vremena? Deset? Deset veceri ... ili
deset godina, ili deset sati? Cini mi se da je tako daleko i
tako blizu moj grijeh, one ure, ona vecer. .. da nikada ne
znam... Blesast sam ! Bili smo tako sigurni, ratoborni,
junacki ! A onda? A onda? 0 !.. . Petar se udari rukom po
celu i, buduCi da SU vec na malom trgu , pokaze : Evo. I tu
me je vec bilo strah !
Ma dosta ! Dosta, Simunc ! On ti je oprostio. A prije
Njega Marija . Dosta ! Mrcvaris se, kaze Ivan.
Oh! kad bi bilo dosta ! Ti, ti !vane, podrfavaj me
uvijek, znas? Uvijek ! On ti je dao svoju Majku, jer ti znas
voditi. Pravo je. Ali meni, kukavnom i lazljivom crvu,
potrebnije je da budem voden nego Mariji. Jer ja imam
ljuske na oCima te ne vidirn ...
Uistinu ce ti se pojaviti ako budes tako postupao.
Doista cd spaliti zjenice, a nece biti Gospodina da ti ih
izlijeCi ... , kaze mu takoder Ivan obujmivsi ga oko ramena
da ga utjesi.
Dosta bi mi bilo da dobro vidim dufom. A onda ... oci
nisu vazne.

16
Vitli Br. 9,10-11.
17
U origi nalu jt: grcka rijt:c Paraskcuc, sto znaei "p riprava , a odnosi se na
na~ petak u koji su Zidovi pripravljali sto je trebalo za subotu. blagdan posveci:n
Bogu i po6nku. Vidi Mt 27,62-66 : Mk 15.42-47: Lk 23.50-56: Iv 19 , 12-42.
16. Uskrsli lsus u Getsemaniju 125

Ali su vafoe mnogima ! ! Sto ce sada bolesnici? Jesi li

vidio onu fenu jucer, kako je bila oeajna ! kafo Andrija.
Jest. .. Gleda ju jedan drugome u lice, a onda svi
zajedno priznaju: I nitko od nas nije se osjeeao dostojnim
da polozi ruke na nju 18 ... Pritisce ih poniznost sto je
prouzrokuje sjecanje na njihovo ponafanje.
Ali Toma kafe Ivanu: Ti si ipak mogao to uciniti. Ti
nisi pobjegao, ti nisi zatajio, ti nisi imao nevjerovanja ...
Imam i ja svoj grijeh. A jednako je protiv ljubavi kao
i vas. Kod Iuka Jozuine kuce uhvatio sam Hilkiju za vrat i
bio bib ga ugusio jer je vrijedao Majku. I mrzio sam i
prokleo Judu iz Keriota ! kai.e Ivan.
Suti ! Ne izgovaraj tog imena. To je ime jednog
zloduha 19 i imam dojam da nije jos u paklu, nego se ovuda
vrze, oko nas, da nas jos navede na grijeh, kaze Petar u
pravom strahu.
O, i jos kako da je u paklu !Ali ako bi i bio ovdje,
njegova je moc sada svrsena. Sve je imao da postane
andeo, a bio je zloduh. No lsus je pobijedio zloduha, kaze
Andrija.
Dobro ... Ali bolje je ne spominjati ga. Mene je strah.
Sada znam kako sam slab. Sto se tebe tice, Ivane, ne
osjecaj se krivim. Svi ce proklinjati fovjeka koji je izdao
UCitelja !
Pravo je Ciniti to, kaze Tadej koji je uvijek bio istoga
misljenja o Judi.
Ne. Marija mi je rekla da je o njemu dovoljan sud
Bozji, i da u nama mora biti samo jedan osjecaj: zahvalnost
sto nismo mi bili izdajice. Pa ako ona ne proklinje, ona,
Majka koja je vidjela muke svoga Sina, zar mi treba da to
cinimo? Zaboravimo ...
To je ludacki ! povice njegov brat Jakov.
A ipak postoji UCiteljeva rijec o Judinim grijesima ...
Ivan umukne i uzdahne.

JM Vidi 3. napomenu 231. paragrafa 7. svcska.

1''Vidi 6. napomenu 192. paragrafa 7. sveska i druge napomene na koje se
on<lje svraca pozornost. Vidi nadalje u 9. svesku (hrv. izd.): 6. nap. na 30. str.,
98. nap. na 200. str .. 99. nap. na istoj str., 3. nap. na 273. str.
126 Uskrsnuce

Sto? Zar ima i drugib? Ti znas ... Govori !

Obeeao sam da cu nastojati zaboraviti, i trudim se da
to i cinim. Sto se tice Hilkije ... prekrsio sam ... Ali onog je
dana svaki od nas imao svog andela i svoga zloduha uza se,
i nismo uvijek poslusali andela svjetla20
Revnitelj kafe: To znas da je Nahum osakatio i da je
njegov sin zgnjecen od nekog zida iii komada brda? Da.
Na dan smrti. Naden je kasnije. 0, mnogo kasnije, kad je
vec zaudarao. Otkrio ga je neki koji je dolazio na trfoice.
A Nahum je bio s drugima jednakima sebi i ne znam sto
ga je zahvatilo, da Ii stijena, da Ii udarac. Znam da je kao
slomljen i cak ni ne shvaca. Nalik je na zivotinju, slini i
zavija, a jucer je rukom koja je jedina zdrava uhvatio za
vrat svoga ... gazdu koji je bio pofao k njemu i vikao,
vikao: "Zbog tebe ! Zbog tebe !" Da nisu pritreali sluge ...
Kako to znas, Simune ? pita ju Revnitelja.
Jucer sam vidio Josipa, odgovori on kratko.
Mislim da Ucitelj kasni s dolaskom . I u brizi sam,
kaie Jakov Alfejev.
Vratimo se natrag ... predlozi Matej.
Iii se zaustavimo ovdje na mostieu, kafe Bartolomej.
Zaustave se. Ali se Jakov Zebedejev i drugi Jakov,
Andrija i Toma vrate natrag i zamisljeni gledaju u zemlju ,
gledaju kuce. Andrija blijedeci upre prstom prema zidu
jedne kuce gdje na bijelom kreeu udara u oci jedna
crvenosmeda mrlja i kaze: Krv je ! Mozda Krv Uciteljeva?
Zar je vec ovdje gubio Krv? Ah, recite mi!
A sto hoces da ti kafemo mi kad nitko od nas nije ifao
za Njim ? kaze tufoo Jakov Alfejev.
Ali moj brat i osobito Ivan isli su za Njim ...
Ne odmah. Ne odmah . Rekao mi je Ivan da su ga
slijedili od Malakijine kuce dalje. Ovdje nije bilo nikoga.
Nikoga od nas ... , kafo Jakov Zebedejev.
Gledaju kao hipnotizirani prostranu tamnu mrlju na
bijelom zidu, malo iznad zemlje, i Toma primjeeuje: Cak
ni kifa je nije oprala. Cak ni tuca koja je onih dana tako

w Vidi 3. napomenu na 87 . str. 2. dijela 6. sveska.

16. Uskrsli Isus u Getsemaniju 127
jaka pala nije ju skinula ... Kad bih znao da je njegova Krv,
ja bih skinuo fobku s toga zida ...
Pitajmo ove iz kuce. Mozda ce znati ... , savjetuje
Matej koji je dofao do njih.
Niposto ! Mogli bi prepoznati da smo njegovi apostoli,
mogli bi biti Kristovi neprijatelji a .. . odgovori Toma.
A mi smo jos kukavice ... zavrsi Jakov Alfejev s
dubokim uzdahom.
Malo pomalo svi su se priblizili tome zidu i gledaju ...
Prolazi jedna fona sto kasni vraeajuCi se od izvora sa
krcazima s kojih kaplje svjefa voda. Promatra ih. Odlozi
krcagc na zemlju i pita ih:
Gledate tu mrlju na zidu? Jestc Ii UCiteljevi ucenici?
Cini mi se da jeste iako ste opali u lieu i . . . premda vas
nisam vidjela za Gospodinom kad je profao ovuda uhvacen
da bude odveden u smrt. Zbog toga sam u neizvjesnosti.
Jer ucenik koji slijedi Ucitelja u dobrim easovima, i smatra
se njegovim ucenikom i strogo gleda na one koji nisu
spremni ostaviti sve da bi slijedili Ucitelja, mora biti za
Uciteljem i u zlim easovima. Barem bi morao biti. Aja vas
nisam vidjela. Ne. Nisam vas vidjela. A ako vas nisam
vidjela, znak je da sam ja, :Zena iz Sidona, bila iza Njega
koga njegovi ucenici Izraelci nisu slijedili. No ja sam
primila dobrocinstvo od Njega. Vi .. . Mazda vama nije
nikada iskazao dobrocinstvo? Cudno mi je, jer Cini dobro
poganima i Samaritancima21 , gre5nicima, pa i razbojnicima
dajuCi im zivot vjecni ako viSe nije mogao dati zivot tijela.
Zar vas mozda nije ljubio? Onda je znak da ste bili gori
od zmija ljutica i od necistih hijena . Premda, doista,
vjerujem da je On ljubio i zmije i sakale, ne stoga sto SU
takvi, nego sto su stvoreni od njegovog Oca. To je krv. Da ,
krv je. Krv jedne fone sa obale velikoga mora . Nekad su
ono bile filistejske zemlje, i oni stanovnici su jos malo
prezreni od Zidova zbog toga. A ipak je ona znala braniti
Ucitelja sve dok je muz nije ubio. Najprije ju je izudarao
a onda hacio tu tolikom silom da joj se otvorila glava te su

21
Vidi 4. napomcnu na 12. slr. 1. dijela 3. sveska (hrv . izd .).
128 Uskrsnuce
- - - -- - - - -- - - - -- - - - - - - - - - - - -
mozak i krv poprskali zid njezine kuce, gdje sada place
njezina sirocad. Ali ona je primila jedno dobrocinstvo .
UCitelj joj je izlijecio mufa, bolesnoga od neciste bolesti .
I zbog toga je ona ljubila Ucitelja . Ljubila ga je dotle da
je umrla radi Njega. Otisla je pred Njim u krilo Abrahamo-
vo22, kafote vi. I Analija je otisla pred Njim, a i ona bi bila
znala umrijeti ovako da je smrt nije prije ubrala. I jedna
majka, vise gore, krvlju je oprala cestu da obrani Ucitelja,
krvlju utrobe sto ju je otvorio njezin surovi sin. I jedna
starica umrla je od falosti videCi gdje prolazi ranjen i
udaran Onaj koji je vratio oCi njezinom sinu. I jedan
starac, jedan prosjak, umro je jer se uspravio da ga svojim
tijelom zastiti pa je dobio u glavu kamen koji je bio
namijenjen glavi vasega Gospodina. Jer vi ste vjerovali da
je On Gospodin, zar ne? Junaci nekoga kralja umiru oko
njega. Ali nitko od vas nije umro. Bili ste daleko od onih
koji su ga udarali. A, ne ! jedan je umro. Usmrtio se je.
Ali ne od falosti. Ne zato da obrani Ucitelja. Najprije ga
je prodao, zatim ga je poljupcem pokazao, potom se ubio.
Vise nije imao sto uciniti. ViSe nije mogao napredovati u
zloCi. Bio je savrsen . Kao Belzebul 23 . Svijet bi ga bio
kamenovao da ga ukloni sa zemlje . 0, ja vjerujem da bi
ona milosrdna zena koja je umrla da sprijeci udarce po
UCitelju, vjerujem da bi starica Ana koja je umrla od
falosti videCi ga onakva, i stari prosjak, i Samuelova majka,
i djevojka koja je umrla i ja koja ne mogu otiCi u hram jer
mi je fao janjadi i grlica sto se frtvuju, vjerujem da bismo
imali hrabrosti da ga kamenujemo i da ne bismo drhtali
videCi ga rastrgana od naseg kamenja .. . On je to znao pa
je postedio svijet od napora da ga ubije, a nas je postedio
da ne moramo postati krvnici da osvetimo Nevinoga ...
Gleda ih prezirno. Njezin prezir je postajao sve ocitiji
dok je govorila. Njezine velike i crne oCi ostre su poput

12
Vidi 32. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.
2.l Vidi 2. napomenu na 184. str. 1. dijela 7. sveska (hrv. izd .)
16. Uskrsli lsus u Getsemaniju 129
oCiju grabljivice dok gledaju skupinu koja ne zna, koja ne
moie reagirati ... Sikne kroz zube posljednju rijec: Nistari-
je ! Onda pokupi svoje kreage i otide, zadovoljna sto je
ispljuvala svoj prezir na ucenike koji su napustili Ucitelja ...
A oni su satrveni. Stoje spustene glave, objesenih ruku,
klonuli ... ubija ih istina. Razmisljaju o posljedicama svoje
kukavstine ... Sute ... Ne usude se gledati jedan drugoga.
Cak i Ivan i Revnitelj, dvojica koji su bez te krivice, stoje
kao i ostali, mo.Zda zbog boli sto vide drugove tako
ponizene i zbog nemogucnosti da lijece ranu sto su je
izazvale zenine iskrene rijeCi ...
Cesta je vec u polumraku. Mjesec, koji je u svojim
zadnjim danima, izlazi kasno i stoga sumrak brzo biva sve
mracniji. Vlada apsolutni muk. Bez suma i bez ikojeg
ljudskoga glasa. U tom muku vlada samo fobor potoka
Cedrona. Stoga kad odjekne lsusov glas, oni poskoce kao
da je neki strahotan glas dok je tako blag kad kaie: Sto
radite na tom mjestu? Ja sam vas cekao medu maslinama ...
Cemu promatrate mrtve stvari kad vas ceka Zivot? Dodite
sa Mnom. Cini se da Isus dolazi prema njima iz Getsema-
nija. Zaustavi se kraj njih.
Gleda onu mrlju u koju su jos uprti prestraseni pogledi
apostola i kaze: Ona zena je vec u miru. I zaboravila je
bol. Zar je neaktivna prema djeci? Ne . Dvostruko je
aktivna. I posvetit ce ih jer samo to trazi od Boga.
Zaputi se. Slijede ga. Sutke.
Ali Isus se okrene i kaie: Zasto se pitate u srcu: "A
zasto ne iste obracenje za mufa? Nije sveta ako ga mrzi ... "
Ne mrzi ga. Oprostila je jos kad ju je ubijao. Ali dufa koja
je usla u kraljevstvo Svjetlosti, vidi po mudrosti i pravedno-
sti. I ona vidi da nema obracenja i oprostenja za mufa.
Onda usmjerava svoju molitvu na one koji od nje mogu
imati dobra . Nije ono moja krv, ne. lpak sam je izgubio
dosta i na ovoj cesti ! . . . Ali su je koraci neprijatelja
razbacali, pomije5anu s prahom i prljavstinom, i kifa ju je
rastvorenu odnijela dolje medu slojeve praha. Ali je ima
toliko, jos vidljive .. . Jer je tekla toliko da je koraci ni voda
nece moCi Iako izbrisati. ICi cemo zajedno i vidjet cete moju
krv prolivenu za vas ...
130 Uskrsnuce

Kama? Kamo hoce da ide? Zar na mjesto svoga

placa? U sudnicu ? pitaju se.
A Ivan kaze: Ali Klaudija je otputovala dva dana po
suboti i, govori se, ozlojedena, u strahu eak i da boravi kraj
supruga ... To mi je rekao kopljanik. Klaudija odvaja svoju
odgovomost od odgovomosti supruga. Jer ona ga je bila
opomenula da ne progoni Pravednika, jer da je bolje biti
progonjeni od ljudi nego od Svevisnjega, ciji UCitelj je
Mesija. Nema ni Plautine, ni Lidije. ISle su za Klaudijom
u Cezareju. A Valerija je otisla s Ivanom u Beter. Kad bi
bile one, mogli bismo uCi . Ali sada ... nema ih ... Nemani
Longina 24, koga je Klaudija htjela imati za svoju patnju ..
kafo Ivan.
Bit ce na mjesto gdje si ti vidio travu mokru od krvi ...
Isus, koji je naprijed, okrene se i kaze: Na Golgotu .
Ondje je toliko moje krvi da je prah slican tvrdom mineralu
koji je pomijefan sa zeljezom. Ima i netko tko vas je
pretekao ...
Ali ono je mjesto neCisto ! povice Bartolomej.
Isus se saialno osmijehne i odgovori: Svako mjesto u
Jeruzalemu je neCisto nakon okrutnog grijeha. A ipak
vama nije ni zbog cega neugodno biti na njima osim zbog
straha od mnostva ...
Ondje su uvijek umirali razbojnici 25 ...
Ja sam ondje umro. I zauvijek ono mjesto posvetio.
Uistinu, kafom vam, do konca vjekova nece biti svetijega
mjesta od onoga, i mase cijele zemlje i svih epoha kretat
ce da poljube onaj prah. I vec ima netko tko vas je
pretekao. Ne bojeci se ni izrugivanja ni osveta, ne bojeCi
se da ce se opoganiti . Ipak onaj koji vas je pretekao imao
je dvostruk razlog da se toga boji.
Tko je, Gospodine ? pita Ivan, koga Petar bocka
laktom u bok da pita.
Marija Lazarova ! Kao sto je pokupila cvijece po kome
su gazile moje noge kad sam pred Vazam ulazio u njezinu

24
Vidi 12. napomenu na 264. str. 9. sveska (hrv . izd.).
25
Vidi 3. napomenu 8. paragrafa 8. svcska.
16. Uskrsli Isus u Getsemaniju 131

kucu, i razdijelila ga medu svoje drugarice za radosnu

uspomenu, tako je sada znala uzaCi na Kalvariju i svojim
rukama iskopati zemlju, stvrdnutu od moje krvi, te siCi sa
svojim teretom i odloziti ga u krilo moje Majke. Nije se
bojala. A bila je poznata kao "grdnica" i kao "ucenica".
A ni ona koja je primila u krilo onu zemlju iz mjesta
Lubanje nije mislila da ce se opoganiti. Sve je moja Krv
ponistila, i sveta je zemlja gdje je Ona pala. Sutra, prije
sestog sata26 , vi cete se uspeti na Golgotu. Ja cu vas
dostiCi ... Ali tko 2:eli vidjeti moju Krv: evo je. Poka2:e
prstom ogradicu mostiea. Ovdje su me udarili u usta, i krv
je iz njih potekla ... Moja usta nisu rekla drugo do svete
rijeCi i rijeci ljubavi. Zasto su onda bila udarena, i nikada
nije bilo tko bi ih poljupcem lijecio? ...
Udu u Getsemani. Ali Isus mora najprije otvoriti jedan
zatvarac koji sada prijeCi ulaz u Maslinski vrt. Jedan novi
zatvarac. Snafou ogradu od kolaca ostrih vrsaka, visoku,
zakljucanu jakom i novom kljueanicom. Isus ima kljuc,
tako nov da se sjaji kao celik , i otvori kljueanicu pri svjetlu
goruce grane sto ju je Filip uzgao da se moze vidjeti, jer
je sada vec prava noc.
Nije je bi lo ... Zasto? ... 5apucu izmedu sebe proma-
trajuci ogradu sto ograduje Getsemani. Sigurno Lazar nije
htio da itko vise ovamo dolazi. Gledaj tamo. Kamenje i
opeke i zbuka. Sad je drvo, a potom ce biti zid ...
Isus ka2:e: Dodite. Ne bavite se mrtvim stvarima,
kafem vam... Evo. Bili ste ovdje... A ovdje sam bio
opkoljen i uhvacen, a odanle ste vi pobjegli .. . Da je onda
bila ova ograda ... Bila bi sprijecila vas brzi bijeg. Ali kako
je Lazar, koji je gorio od zelje da me slijedi, dok ste vi
gorjeli od folje da pobjegnete, mogao misliti da cete vi
pobjeCi? Prouzrokujem Ii vam trpljenje? Prije sam trpio
Ja. I folim izbrisati onu bol. Poljubi me, Petre ...
Ne, Gospodine ! Ne! Judin cin, ovdje, u isti sat, ne,
ne, ne !
Poljubi me. Potrebno mi je da vi iskrenom ljubavlju

26
Vidi 4. napomenu 201. paragrafa 7. sveska.
132 Uskrsnuce

uCinite neiskrenu Judinu gestu. Potom cete biti sretni. Bit

cemo sretniji. Ja i vi. Dodi , Petre. Poljubi.
Petar ne poljubi samo. Suzama umiva Gospodinov
obraz i povlaci se pokrivsi lice i sjednuvsi na tlo da place .
Ostali ga jedan za drugim poljube na isto mjesto . Tko vise
tko manje svi imaju suze na lieu .. .
A sada podimo. Svi zajedno. One veceri odijelio sam
vas od Sebe nakon sto sam vas ojaeao svojim Tijelom, i za
malo sati . Ali ste odmah pali. Uvijek se sjeeajte kako ste
bili slabi, i da bez Bozje pomoCi ne biste mogli biti u
pravednosti ni jedan sat. Eva. Ovdje sam rekao da bdiju
onima koji su se drfali najjaCima, tako jakima te su trazili
da pi ju iz moga kalefa27 , i progla5avali dame nece zatajiti,
pa aka bi ih stajalo i zivota. I ostavio sam ih, opomenuvsi
ih da mole ... Ostavio sam ih a oni su spavali. Sjecajte se
toga, i poucavajte da koga Isus ostavi, ako ne podrfava
molitvenu vezu s Njim, pada u drijemez i mo:Ze biti
uhvacen. Da vas nisam probudio, stvarno ste mogli biti i
ubijeni u snu i mogli ste se pojaviti na Bozjem sudu
optereceni ljudskom slaboscu. Dodite jos ... Evo ! Spusti
granu, Filipe. Evo ! Tko :Zeli vidjeti moju krv, neka gleda .
Ovdje sam se krvlju znojio u prevelikoj tjeskobi, slican
eovjeku koji umire. Gledajte ... Tako da je od toga zemlja
tvrda i jos krvava trava, jer kisa nije bila u stanju da
rastvori suhe ugruske izmedu peteljki i cvjetnih kruna.
Evo ! A ondje sam se naslonio, a ondje je lebdio andeo
Gospodnji da me ojaea u mojoj volji da vrsim volju Bozju.
Jer, sjeeajte se toga, kad biste uvijek htjeli vrsiti volju
Bozju, ondje gdje stvorenje ne moze ustrajati, dode Bog
sa svojim andelima da podrzi iscrpljena heroja 28 . Kad
budete u tjeskobama, ne bojte se da cete pasti u malodu-
snost ili zatajenje ako ustrajno hocete sto Bog hoce. Bog
ce od vas uciniti divove junastva ako ostanete vjerni
njegovoj volji. Sjecajte se toga! Sjecajte se toga! Jednom
sam vam rekao da su mi nakon kufaje u pustinji pomogli

27
Vidi 13. i 14. napomenu 38. paragrafa 8. sveska .
2
" Vidi 3. nap. na 158. str . 1. dijela 5. sveska (hrv. izd .).
16. Uskrsli lsus u Getsemaniju 133

andeli. Sada znajte da mi je i ovdje jedan andeo pomogao

nakon krajnje kufoje. Tako ce biti i s vama i sa svima
onima koji budu moji vjernici. Jer , istinu vam kazem,
pomoCi sto sam ih Ja primio dobit cete i vi. To bih vama
Ja sam polucio, kad ne bi vec Otac bio spreman u svojoj
pravednosti punoj ljubavi, to vam udijeliti. Samo bol ce
uvijek biti manja od moje 29 ... Sjednite. Na istoku izlazi
mjesec. Svijetlit ce nam. Ne vjerujem da cete noeas
spavati, iako ste jos tako ljudi i jos samo ljudi. Ne. Necete
spavati jer je U vas USaO cimbenik SlO ga prije niste ima!i.
To je grifoja. Jedna muka, istina je. Ali pomafo da se
prijede na vise stupnjeve, bilo u dobru, bilo u zlu. Kod
Jude iz Keriota, buduCi da se udaljio od Boga, proizveo je
ocajanje i osudu 30 . Kod vas, koji niste nikada izasli iz Bozje
blizine - Ja vas uvjeravam u to, jer kod vas nije bilo volje
ni pune pa:Znje sto Cinite - proizvest ce kajanje puno
pouzdanja koje ce vas dovesti do mudrosti i pravednosti 31
Stojte gdje jeste. Ja cu se povuci onamo koliko se moze
dobaciti kamenom u iscekivanju zore.
Ah, ne ostavljaj nas, Gospodine ! Ti si rekao sto smo
mi, daleko od Tebe ! moli Andrija, nalazeci se na koljeni-
ma, ispruzenih ruku kao da trazi milostinju.
!mate grifoju. Ona je dobra prijateljica u dobrima.
Ne udaljuj se, Gospodine ! Rekao si nam da cemo
moliti zajedno ... , moli Tadej, koji se vise ne usuduje
sluziti se gestama rodaka prema Uskrslome i stoji visokim
stasom malko nagnutim naprijed u postovanju.
A zar razmmjanje nije najaktivnija molitva? I zar vas
nisam naveo da promatrate i razmisljate i zar vam nisam
davao predmet za razmisljanje, otkad sam dofao k vama
na cesti, potieuCi vam srca na prave cine svetih euvstava?
Ovo je molitva32 , o ljudi: staviti se u dodir s Vjeenim i sa

29
Vidi 14. nap . 38. paragrafa 8. sveska.
10
- Kao prethodna napomena br. 19 .
31
Vidi 6. nap . na 274. str. 9. sveska (hrv . izd .) .
JZ Drugdje ovi isti spisi definiraju molitvu. gotovo s trojstvenim mirisom :
nRazgovor pun ljubavi djcce s Occm . S trojstvenim mirisom : zato ~ to se moM
Ocu, zato Sto jc to molitva <ljece , koja su to u Sinu; zato Sto je puna ljubavi , a
takva moze hiti samo snagom Ljubavi, koja se izlila u srca od Duha Svetoga .
134 Uskrsnuce

stvarima koje poma:lu da se duh odvede mnogo dalje od

zemlje; i od razmisljanja o Bozjim savrsenstvima i o fovje-
kovoj bijedi, o njegovom ja, pobudivati cine volje pone
ljubavi iii zadovoljstine, a uvijek poklonstvene, pa i onda
kad ta volja nastaje iz razmisljanja o nekoj krivnji iii kazni.
Zlo i dobro sluze konaenoj svrsi ako se znaju upotrebljavati.
Mnogo puta sam to rekao. Grijeh je neizljeciva pro~ast
samo ako poslije njega ne slijedi kajanje i zadovoljstina3 U
protivnom slueaju, kajanjem srca pravi se valjana zbuka da
cvrsto ddi temelje svetosti, cije kamenje SU dobre odluke.
Zar biste bez zbuke mogli drfati kamenje sjedinjeno? Bez
te tvari na oko rufoe i proste, ali bez koje glatko kamenje,
izbruseni komadi mramora ne bi bili ujedinjeni da tvore
zgradu ?
Ivan s kojim su govorili njegov brat i drugi Jakov,
zajedno s Petrom i Bartolomejem, dize se i pocte za Njim
govoreCi: Is use, Bofo moj. Mi smo se nadali da cemo s
Tobom izmoliti molitvu tvom Ocu. Tvoju molitvu. Osje-
camo da nam je malo oprosteno ako nam ne dopustas da
je izmolimo s Tobom. Osjecamo da nam je to tako
potrebno ...
Gdje su dvojica zajedno u molitvi, tamo sam i Ja medu
njima. Izmolite dakle molitvu medu sobom i Ja cu biti
medu vama.
Ah, vise nas ne smatras dostojnima da molimo s
Tobom ! vikne Petar licem skrivenim u travi koja nije sva
Cista od bofanske krvi i uz velik plac.
Jakov Alfejev uzviknu: Nesretni smo, bra ... Gospodi-
ne. Odmah se ispravi te kafo Gospodine namjesto
'brate' .
Isus ga gleda i kaZe: Zasto mi ne kafos 'brate ', ti koji
si moje krvi? Svim ljudima sam brat, a tebi sam dvostruko,
trostruko, kao sin Adamov, kao sin Davidov, kao sin Bozji.
Dovrsi sto si htio reci.
Brate, Gospodine moj, mi smo nesretni i glupi, Ti to
znas, a jos nas vise zaglupljuje utucenost u kojoj se

JJ Vidi 10 . nap. na 47. str. 2. dijela 3. sveska (hrv. izd.)

16. Uskrsli Jsus u Getsemaniju 135

nalazimo. Kako mo:lemo dufom izmoliti tvoju molitvu ako

ne znamo njezin smisao ?
Koliko puta sam vam je protumaCio kao maloljetnoj
djeci ! Ali tvrde sije od najrastresenijeg ucenika nekog
odgojitelja, niste zapamtili mojih rijeci !
lstina je ! Ali sada je nafa pamet pribita na nasu muku
sto te nismo shvatili ... Ah, nista nismo shvatili ! To prizna-
jem u ime svih ! I jos te ne shvaeamo dobro, o Gospodine.
Ali te molim, izvuci oprostenje za nase zlo iz samog zla
koje nas otupljuje. Ti si bio izdahnuo a veliki je rabbi 34
ondje na podnozju tvoga krifa urlicuCi izrekao istinu
lzraelove otupljenosti. I Ti, svuda nazocni Bog, osloboden
Duh Bozji od tamnice tijela, cuo si one rijeci: "Stoljeea i '
stoljeca duhovne sljepoce Ide na nutarnjim oCima". I
molio te: "Udi ti, kao Osloboditelj, u ovo misljenje koje
je zarobljeno od obrazaca". 0 moj obofavani i klanjanja
dostojni Isuse, koji si nas spasio od istocnoga grijeha uzevsi
na Sebe nase grijehe i unistivsi ih u faru svoje savrsene
ljubavi, uzmi, unisti i nas razum tvrdokornih Izraelaca, daj
nam novu pamet, djevicansku kao sto je pamet djeteta koje
je sada izislo iz utrobe, lisi nas onoga sto pamtimo da bi
nas ispunio svojom mudroscu. Toliko stvari iz proslosti
umrlo je u onaj strasan dan. Umrlo s Tobom. Ali sada kad
si Uskrsli uCini da se u nama rodi novo misljenje. Stvori u
nama novo srce i novu pamet, Gospodine moj, i mi cemo
te razumjeti, moli Ivan.
To nije moja zadaca, nego Onoga o kome sam vam
govorio na posljednjoj veceri. Svaka moja rijec gubi se,
potpuno iii dijelom, u ponoru vasega misljenja, ili ostaje
stisnuta i zatvorena u njegovom duhu. Samo ce Paraklit,
kad dode izvuCi iz vaseg ponora moje rijeCi i otvoriti vam
ih da shvatite njihov duh.
Ali ulio si nam ga, odvraca Revnitelj.
Ali rekao si dace On, Duh Istine, doCi, kad budes otifao
k Ocu, prigovara i Matej, pridfliZujuCi se Revnitelju.

34
Yi di u 7. svesku: 11. napomenu 212. paragrafa. a u 8. svcsku : 2. i 9.
napomcnu 8. paragrafa i 11 . napomenu 10. paragrafa.
136 Uskrsnuce

Recite mi: kad se dijete rodi, ima li udahnutu dusu ?

Sigurno da je ima ! odgovore svi.
Ali ima li ta dufa milost Bozju ?
Ne . Na njoj je istoeni grijeh i lifava je milosti .
A odakle dolaze i dufa i milost ?
Od Boga!
Zasto onda Bog ne dade stvorenju odmah dufo u
milosti ?
Jer je Adam bio ka:lnjen i mi u njemu 35 . Ali sada ce
biti tako, kad si ti postao Otkupitelj.
Ne . Nece biti tako. Ljudi ce se uvijek radati neCisti u
svojoj dusi koju je Bog stvorio i koju je Adamovo nasljed-
stvo zamrljalo 36 . Ali ce po jednom obredu, koji cu vam
protumaciti jedan drugi put37 , dufa koja je udahnuta u
eovjeka biti ozivljena po milosti i Duh ce je Gospodinov
uzeti u posjed. Ali vi koji ste krsteni vodom od Ivana, bit
cete krsteni Ognjem od MoCi Bozje 38 . I onda ce uistinu
Duh Bozji biti u vama. I bit ce Ucitelj koga ljudi ne mogu
progoniti niti istjerati, a koji ce vam u vafoj nutrini kazati
duh mojih rijeCi, i mnogo drugih uputa. Ulio sam vam ga
jer samo po mojim zaslugama sve se moze dobiti i biti
valjano. Dobiti Boga i imati valjanost rijec Bozje~a izasla-
nika . Ali Duh Istine nije jos u vama kao UCitelj 3 .
Pa dobro , neka bude tako. U svoje ce vrijeme doCi.
Ali medutim daj da osjetimo tvoje oprostenje . Budi nam
UCitelj, o moj Gospodine. Jos, jos, jer si rekao da treba
oprostiti sedamdeset puta sedam, navaljuje Ivan , koji se
uvijek najvise pouzdaje i ljubi, usudujuCi se medu svoje
uzeti lijevu Isusovu ruku, koja visi uzduz tijela, na kojoj

35
Vidi Post 3; Rim 5,12-21.
:\tiDu~ a svakoga od nas , buduCi da ju je Bog scvorio, cista je u munjevitom
casu u kome ju je stvorio. Stvarno. Bog ne moi:e stvoriti ni~ta necista, nista
grefoa. Dufa na\ u~e na sebe istofoi grijeh u koliko i u tasu u koji dolazi oziviti
tijclo ~to je putem ljudskog radanja povezano s Adamom grdnikom, tj . pripada
gre~nom rodu kome je prvi C:ovjek bio glava. Vidi i 5. napomenu 221. paragrafa
7. sveska .
37
Aluzija na kr~tenje , sakramenat Kristove Crkve.
38 Aluzija na izljev Duha Svetoga na Pedesetnicu . Vidi Lk 24,49; Dj

1,4-8;2 ,J-13 .
w Procitati Iv 14 ,15-16,15.
16. Uskrsli Isus u Getsemaniju 137

zbog mjeseceva svjetla razderina od cavla izgleda JOS

veeom, i zavrsi: Ti koji si vjcena Svjetlost ne dopusti da
tvoji sluge ostanu u tami. I njefoo poljubi vrhove prstiju,
onih prstiju koji su ostali malko saviti 40 , upravo kao sto su
prsti onoga koji je bio ranjen pa je ozdravio, ali tetive
ostanu lagano stegnute.
Dodite. Popnimo se navise pa cemo zajedno izmoliti
molitvu, udovolji Isus, ostavljajuCi svoju ruku u Ivanovim
rukama iduCi vec prema najvi5oj granici Getsemanija, prema
visokom putu koji kroz Logor Galilejaca vodi u Betaniju.
I tu se vidi da su u toku poslovi razgranicenja po Lazarovoj
volji. Dapace, ovdje, najdalje od kuee cuvara maslinjaka, vec
je podignut zid, gladak i visok, koji se drii krivudava plota i
staze sto SU bili meda Getsemanija.
Dolje Jeruzalem izlazi polagano iz mraka, pa i njegovi
zadnji dijelovi, jer je mjesec sada u zenitu pa pobijeljuje sve
stvari sa svojim tankim srpicem, koji svijctli poput plamena
posuta dijamantima postavljena na tamni nebeski svod, na
kome trepere svijetli vjenCici bezbrojnih zvijezda, tako nevje-
rojatnih zvijezda istoenjackog neba.
Isus rasiri ruke na molitvu po svom obieaju i zapocne: Oce
na.s, koji jesi na nebesima. Prekine se i tumaci: Da vam je
Otac, dao vam je dokaz jer vam je oprostio. Koji vas to
Gospodin, koji vam ne bi bio Otac, ne bi bio kaznio, vas koji
ste vise od sviju bili du:lni biti savrseni, vas tako obasute
dobroCinstvima i tako, kako vi kaiete, nesposobne za poslanje?
Ja vas nisam kaznio. Otac vas nije kaznio. Jer ono sto cini
Otac, cini Sin, jer ono sto Cini Sin, Cini Otac, jer smo mi samo
jedno Bofanstvo sjedinjeno u Ljubavi 41 Ja sam u Ocu i Otac
je sa Mnom . Rijec je uvijek kod Boga koji je bez pocetka . I
Rijec je od prije svih stvari, oduvijek, od vjecnosti koja ima
ime uvijek, od vjecne sada8njosti kod Boga, i Bog je kao Bog,
jer je Rijec bofanske Misli 42

40
Yidi 17. napomenu 20. paragrafa ovog sveska.
41
Kod Iv l0 ,30 cica se : Ja i Otac jedno smo. Bez dvojbe ,,Jedno znaci
jedno Bofanstvo. Ovo Djelo dodaje spomcn Ljubavi, tj . Duha Svetoga , kljuc
i tumac jedinstva.
42
Protitati Iv 1, l 5 ; Kol l, 15-20.
138 Uskrsnuce

Kad je dakle otidem, moleCi ovako Oca nasega, moga i

vasega, zbog cega smo braca , Ja prvorodeni 43 , vi mladi,
nastojte gledati uvijek i Mene u Ocu mome i vasemu .
Gledajte Rijec koja vam je bila "Ucitelj" i koja vas je ljubila
sve do smrti i preko smrti ostavljajuCi vam samu Sebe za
hranu i pice da biste vi bili u Meni i Ja u vama dok traje
progonstvo, a zatim Ja i vi u Kraljevstvu za koje sam vas
naucio da molite: "Dodi kraljevstvo tvoje", nakon sto ste
molili da vafa djela svete lme Gospodinovo dajuCi mu slavu
na zemlji i u Nebu. Da. Ne bi za vas bilo Kraljevstva u Nebu,
Kraljevstva koje je za one sto ce vjerovati kao i vi, aka prije
ne biste htjeli kraljevstva Bozjega u vama po stvarnom
vrsenju Zakona Bozjega i moje rijeCi koja je usavrsenje
Zakona 44 ; jer sam dao u vrijeme Milosti, Zakon izabranih,
tj. zakon onih koji su, preko gradanskih, moralnih i vjerskih
ustanova mojsijevskog vremena, vec u duhovnom Zakonu
Kristova vremena.
Vi vidite sto to znaCi imati Boga blizu, ali ne Boga u sebi;
sto znaCi imati rijec Bozju, ali ne stvarno vrsenje te rijeci 45 .
Sva nedjela su se izvrsila zbog toga sto se imalo Boga blizu ,
ali ne u srcu; sto se poznavala rijec, ali ne i poslusala. Sve !
Sve zbog toga. Otupljenost i zlocinstvo, bogoubojstvo, izdaja,
mueenja, smrt Nevinoga i njegova Kaina, sve je doslo zbog
toga. A ipak koga sam Ja ljubio kao Judu? Ali nije imao
Mene-Boga u svom srcu . I osuden je kao bogoubojica,neiz-
mjerno kriv kao Izraelac i kao ucenik, kao samoubojica i kao
bogoubojica, ali i zbog ~egovih sedam glavnih poroka i svih
drugih njegovih krivnja .
Sada mo:Zete lakse imati Kraljevstvo Bozje u sebi jer sam

43
Vidi 14. napomenu 231. paragrafa 7. sveska.
44
Vidi 1. napomenu 26. paragrafa 8. sveska.
45
Razlika izmedu blizine Bofjc i prcbivanja Boga u du~i tumaCi sc u vezi s ovim
tekstom , pozivajuCi se na razliku izmedu znati i izvr~avati , izmedu euti i poslusati:
tko samo euje i pozna rijet, volju, zakon Bofji, blizu jc Boga; tko ih k tome vnli ,
pokorava im se, ima Boga u sebi, tj . u svom srcu tc je u Bagu . Vidi Mt 7,24-27;
Lk 6,47-49; a osobito: lv 13,33-17,26 na raznim mjcstima ; Rim 2,12-29; Jak, t..ijdu
poslanicu, a osobito J,22-25; Olk 3,14-22. Vidi odloma.k oznaten napomenom 47, i
ono na ~to poziva napomenu 48.
46
Kao prcthodna napomena br. 19.
16. Uskrsli Isus u Getsemaniju
~~~~~~~~~
139

vam ga Ja postigao svojom smrcu . Ja sam vas otkupio

svojom bolju. Sjeeajte se toga. I neka nitko ne gazi Milosti
jer ona je stajala zivota i krvi jednoga Boga. Neka dakle
bude Kraljevstvo Bozje u vama, ljudi, po Milosti. Neka
bude na zemlji po Crkvi. Neka bude u Nebu po narodu
blazenika koji , buduCi da su zivjeli s Bogom u srcu 47 ,
pridruzeni Tijelu kojemu je Krist glava, sjedinjeni s Trsom
na kome je svaki krseanin prut48 , zaslufoju da pocivaju u
Kraljevstvu Onoga J'o kome je sve bilo stvoreno49 , Mene
koji vam govorim 5 i koji sam sama Sebe predao volji
Ocevoj da bi se sve moglo izvrsiti. Zato vas bez licemjerstva
mogu uciti da treba govoriti: "Neka se vrsi tvoja volja na
zemlji kao u Nebu". Kako sam Ja vrsio volju oca svoga, to
mogu reCi eak i brazde, trava, cvijece, kamenje Palestine,
i moje ranjeno tijelo, i sav jedan narod.
Cinite kako sam Ja cinio. Sve do kraja. Sve do smrti na
krifo ako Bog bude htio. Jer, sjecajte se, Ja sam to ucinio ,
i nema ucenika koji bi zasluzivao milosrde vise od Mene.
Ipak Ja sam podnio najvecu bol. A ipak Ja sam slufao uz
neprestano odricanje. Vi znate. Jos bolje cete shvacati
ubuduce kad budete slicni Meni, kad srknete iz mog
kalefa 51 ... Postojano mislite: "Spasio nas je po svojoj
poslusnosti Ocu" 52 . I ako hocete biti spasitelji, cinite sto
sam Ja cinio 53 . Bit ce ih koji ce okusiti i kriz, neki mucenje
tirana, a neki muku ljubavi, zemaljskog progonstva u kome
ce tditi za Nebom sve do najdublje starosti prije nego
uzadu u nj. Pa dobro: u svemu neka bude ono sto Bog
hoce. Mislite da su muka smrti iii muka zivota, dok biste
htjeli umrijeti da dodete gdje sam Ja, jednake u ocima
Bozjim , ako se podnose s dragovoljnom poslusnoscu. Nje-
gova volja su. Zbog toga su svete .
"Daj nam kruh nas svagdasnji". Dan po dan, sat po sat.

47
Yidi prethodnu napomenu br. 45 .
48
Vi di napomenu 56. na 132 . str. 9. sveska (hrv . izd .).
49
Yidi Kol 1,15-20.
~' Yidi napomenu u Dodatku 7. sveska.
5
' Kao prethodna napomena 27.
52
Vidi lz 52,13-53 ,12; Rim 5,12-21 ; Fil 2,5-11; Heb S,5-10;12,1-4.
53 Yidi 10. napomenu 4. paragrafa ovoga sveska.
140 Uskrsnuce

To je vjera . To je ljubav . To je poslufoost. To je poniznost.

Ufanje je, to tra:lenje kruha zajedan dan i primati ga kakav
jest. Danas sladak , sutra gorak, obilan, oskudan , s mirodi-
jom, iii s pepelom. Uvijek kakav jc pravedno da bude.
Daje ga Bog koji je Otac . Dakle je dobar.
Drugom zgodom govorit cu vam o drugom Kruhu. Bilo
bi spasonosno htjeti jesti ga svaki dan, i moliti Oca da ga
uzdrzi. Jer jao onom danu i onim mjestima gdje bi uzmanj-
kao po volji ljudi ! Vidite kako su sada ljudi mocni u
njihovim mracnim djelima. Molite Oca da On brani svoj
Kruh 54 i da vam ga daje. Da ga daje to vise sto viSe tmine
budu htjele u~usiti Svjetlost i Zivot, kao sto SU ucinile na
dan Priprave 5 Drugi dan Pripave bio bi bez uskrsnuca.
Sjecajte se toga svi . Ako Rijec vi5e nece moCi biti ubijena,
jos bi mogao biti ubijen njezin nauk i ugasena, u premno-
gima, sloboda i volja da je ljube. Ali onda bi za ljude svrsio
i Zivot i Svjetlost. I jao onome danu ! Neka vam za primjer
bude Hram. Sjeeajte se: rekao sam "veliki Les je" .
"Otpusti nam doge nase kako i mi otpustamo dufoicima
nasim".
Svi ste grefoici, zato budite blagi prema grefoicima.
Sjecajte se mojih rijeci: "Zasto gledas bratovljev trun ako
prije ne izvadis gredu iz svog oka ?" Onaj Duh sto sam vam
ga ulio, ona naredba sto sam vam je dao, dat ce vam vlast
da u ime Bozje otpustate grijehe blifojega. Ali kako cete
moCi to Ciniti ako ih vama Bog ne oprosti? Drugi put eu
govoriti o tome. Za sada vam kazem: oprostite onome tko
vas uvrijedi da vam bude oprosteno i da biste imali prava
odrijesiti iii osuditi. Onaj tko je bez grijcha to rnofo uCiniti
sa svim pravorn. Tko ne oprosti i u grijehu je, a pretvara
se da je sablafojen, licernjer je i ceka ga pakao. Jer ako ce
jos biti milosrda za sirote, stroga ce biti presuda za skrbnike
sirota, koji su krivi za jednake ili jos vece krivice, iako
imaju puninu Duba sebi na pomoc.
"Ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla". Eto

54
To jest euharistijski Kruh .
55
Vidi prethodnu napomenu br. 17.
16. Uskrsli /sus u Getsemaniju 141
- - - -- - -- -- -- -- - ---
poniznosti, tcmeljnog kamena savrsenosti. Doista , kazem
vam, blagoslivljajte onoga koji vas ponizuje , jer vam daje
ono sto je potrebno za vase nebesko prijestolje .
Ne. Napast nije propast ako eovjek ponizno stoji uz Oca
i moli ga da ne dopusti da Sotona, svijet i tijelo slave pobjedu
nad njim. Krune blazenika ukrasene su dragim kamenjem
pobijedenih napasti. Ne trazite ih. Ali ne budite kukavice
kad dodu. Ponizni, i stoga jaki, vapite Ocu mojemu i
va~emu: "lzbavi nas od zla" i pobijedit cete zlo. I doista
cete svetiti ime Bozje svojim djelima, kako sam rekao na
poeetku , jer ce svaki eovjek videCi vas reCi: "Bog postoji
jer oni zive poput bogova56 , tako je savrseno njihovo
vladanje" i doCi ce k Bagu, umnofavajuCi gradane Bozjega
Kraljevstva.
Kleknite da vas blagoslovim i neka vam moj blagoslov
otvori pameti za razmi~ljanje.
Bace se niCice na zemlju. On ih blagoslovi i iscezne kao
da ga je mjeseceva zraka povukla u sebe.
Poslije kratkog vremena apostoli podignu glave zacu-
deni sto ne euju drugih rijeCi i vide da je Isus iscezao ...
Ponovno se bace licem na zemlju u velikom strahu, stolje-
Cima starom, kakav obuzme svakog Izraelca koji ima utisak
da je bio u dodiru s Bogom koji je na Nebu 57 .

56 Vidi 3. napomenu na 159. str. 2. dijela 6. sveska (hrv. izd .).

~ 1 Vidi 3. napomenu na 76. str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd .) .
142

17. APOSTOLI IDU NA KALVARIJU. A ZATIM ...

Apostoli idu na Kalvariju. A zatim .. .

Jeruzalem se vec :Zari na podnevnom suncu. Poneki

sjenovit luk koji presvoduje ulicu prufa osvjezenje ocima
koje su zaslijepljene od sunca sto bije bijele zidove kuea i
usijava tlo ulica. A zbog jarke bjeline zidova i tame ispod
lukova Jeruzalem je kao neobiena slika u svjetlotamnom,
kao slijed izmjena jakog svjetla i polusjene koja je nasuprot
intenzivnom svjetlu kao tmina; slijed izmjena mucan i
nesnosan, jer fovjeku ne da gledati iii zbog prejakog svjetla,
iii zbog gustog polumraka. Ide se naprijed poluzatvorenih
oCiju, nastojeCi pretreati dionice svjetla i zege, a usporiti
hod ispod lukova gdje je nufoo ici polagano jer se zbog
kontrasta svjetla i mraka ni otvorenim ocima ne vidi nista.
Tako apostoli nastave put u gradu koji je u podnevno
doba pust. I znoje se, i brifo svoja lica i vratove kukuljaea-
ma, i pusu ...
Ali kad moraju iziCi iz grada, nestane za njih svjezine
lukova. Cesta koja prolazi cik uza zidine i koja se gubi
prema sjeveru i prema jugu kao zabljescujuea vrpca ugrijane
prasine daje dojam ufarenog terena . Iz nje se dize vruCina
kao iz peCi, vruCina koja susi pluca. U potocicu iza zidina
tece voda poput niti usred korita ad kamenja koje je od
sunca bijelo kao mnostvo ovapnjenih lubanja. Apostoli se
bacaju na tu nit vode i piju. U njoj namacu kukuljace,
stavljaju ih na glave dok se jos voda cijedi iz njih posto su
oprali lica. Gaze u tu nit vode izutim nogama. A da ! Vrlo
slabo je to osvje:Zenje. Vada je topla kao da je izlivena iz
kotla sto visi nad vatrom. To i ka:Zu: Topia je i oskudna.
Ima okus po blatu i po travi borit 1 . Kad je ovako oskudna,
ima okus rublja isprana u zoru .

17. Napisano 14. travnja 1947. A , 12040-12075 .

1
Vidi 3. napomenu na 49 . str. 2. dijela 6. svcska (hrv.izd.).
17. Apostoli idu na Kalvariju. 143
- - - - --
Prihvate se penjanja na Golgotu. Na opaljenu Golgotu,
na kojoj je farko sunce osusilo ono malo trave sto je
petnaestak dana ranije izgledala kao rijetko paperje na
zutkastom brdu. Sada jos samo kruti i vrlo rijetki cuperci
trnovitih biljaka, koje su same bodljike bez i malo lisca,
difo tu i tamo svoje prste kao otkopani kosturi, zelene boje
koja je fota od prasine brda pa su bas sliene kostima koje
su netom izvucene iz zemlje. Da. Upravo su sliene snopi-
Cima ovapnjenih kostiju usadenih u zemlju. Medu njima je
jedna biljka koja nakon jednog do dva pedlja ravnoga
stapa ima neocekivan pregib u obliku lakta, a svrfava s pet
stapica bez lisea koji izlaze iz neke vrste lopatice . Izgleda
upravo kao kostur ruke koja je ispruzena da uhvati prola-
znika i da ga zadrzi na tom sablasnom mjestu.
Zelite li iCi dugim iii kratkim putem ? upita Ivan, koji
se jedini vec bio popeo na to brdo.
NajkraCim ! NajkraCim ! Zurimo se ! Ovdje cemo umri-
jeti od vruCine ! kafo svi osim Revnitelja i Jakova Alfeje-
va.
Hajdemo !
Kamenje poplocane ceste ufareno je kao place izvucene
iz vatre .
Ma tu se ne mofo iCi naprijed ! Nije moguce ! kafo
nakon nekoliko metara.
lpak Gospodin se popeo sve donle gdje je onaj trnov
grm, a vec je bio ranjen i imao je kriz na sebi, napomene
Ivan, koji place otkad je na Kalvariji.
Nastave put. Ali onda se bace na zemlju iscrpljeni, bez
daha. Sunce je vec osusilo pokrivace za glave koje SU bili
namocili u potoku. Mjesto toga po haljinama se pojavljuju
mrlje od znoja.
PreviSe strm i previse ufaren put! puse Bartolornej.
Da. Previse ! potvrduje Matej crven u lieu.
Sto se tice sunca, sve je jednako. Ali sto se tice
uspona, fodimo onim putem. Dulji je, ali manje naporan .
I Longin ga je izabrao kako bi omoguCio Gospodinu da se

2
Vidi 12 . napomenuu na 264. str. 9. sveska (hrv . izc..I.).
144 Uskrsnuce

popne. Vidite Ii tamo, tamo gdje je onaj ponesto tamni

kamen? Ondje je Gospodin pao i mislili smo da je mrtav, mi
koji smo gledali odonud, na sjeveru, ondje, vidite Ii; ondje
gdje je ona udubina prije nego se obronak strmo uzdi.Ze. Vise
se nije micao. Ah, Majcina jauka ! Odzvanja mi ovdje ! Nikad
necu zaboraviti tog jauka! Neeu zaboravit nijednoga njezinoga
jecaja ... Ah, ima stvari koje tc uCine starcem u jedan sat, i
pokafo koliko svijet trpi ... Hajdemo, dodite ! Nas Mucenik,
Gospodin, zaustavio se kraee od vas! potice Ivan .
Ustanu zaprepasteni i slijede ga do mjesta gdje se poploeani
put kriia sa zavojitom stazom i skrecu na nju. Da. Manje je
stnna. Ali sto se tice sunca ! A vruCina joj je jos jaea buduCi
da obronak kojim vodi ta staza odbija svoju vatru na putnike
koje vec pali sunce.
Ali zasto traiiti da se penjemo ovamo u ovaj sat?! Nije
Ii mogao odrediti da dodemo u zoru, Cim je bilo svjetla da se
moglo vidjeti gdje staviti nogu? Ionako ! Bili smo izvan zidina
i mogli smo doci ne eekajuCi da se otvore vrata. Jadaju se i
mrmljaju medu sobom.
Ljudi, jos i uvijek ljudi, sada nakon tragedije Svetoga
petka, koja je tragedija njihova oholog i kukavickog fovjestva
jos vise nego tragedija Krista, uvijek junackoga i pobjednickog
i u urniranju: ljudi kao i prije, kad su se opijali poklicima masa
koje su klicale hosana i koji su u:livali misleCi na sveeanosti
i raskofoe gozbe u Lazarovoj kuCi ... Gluhi, slijepi, tupi za sve
znakove i upozorenja da je blizu oluja.
Jakov Alfejev i Revnitelj fate plaeuCi. Ni Andrija se
vise ne tuzi nakon posljednjih lvanovih rijeci. A Ivan i sada
govori podsjecajuCi, a u podsjeeanju je bratska opomena,
poticanje neka se ne tufo .. Kaze :Ovo je sat kad se On
popeo ovamo. A vec je hodao dugo. Ah, mogao bih reCi
da otkad je izafao iz Blagovalista vise nije imao casa
odmora ! A bilo je i te kako vruce onoga dana ! Vladala je
sparina ispred skore oluje ... Gorio je od groznice. Nike
kafo da je imala utisak da se dotakla vatre kad mu je stavila
Ian na lice 3 . Nekako ovdje mora biti mjesto gdje je susreo

3
Vidi 20. napomenu na 302. str. 9 . svcsdka (hrv. izd.) .
17. Apostoli idu na Kalvariju. 145
- -- - - --
kne ... Mi, sa suprotne strane, nismo vidjeli susreta. Ali
prema onome sto su mi kazale Nike i ostale ... De! Hajde-
mo ! Mislite da su Rimljanke, navikle na nosiljku, pjesice
presle ovaj put stojeci na suncu od jutra, od trece ure , kad
je bio osuden. Ah, sve su pretekle one, poganke, faljuci
sluge da upozore ostale koje su se bile zbog nekog razloga
udal jile .. .
Nastave put... Taj je put mucenistvo vatrom ! Cak
teturaju. Petar kak: Ako On ne uCini cudo, past cemo
od suncanice.
Da. Srce mi je da pukne u grlu, potvrduje Matej.
Bartolomej vise ne govori. Izgleda kao pijan. Ivan ga
prihvati za lakat i podupire ga kao sto je radio s Majkom
na Krvavi petak. I hrabri: Domalo je nesto malo hlada.
Ondje kamo sam poveo Majku. Ondje cemo poCinuti.
Idu . Sve sporije ... Evo ih kraj hridi gdje je bila Marija.
Ivan to i kaze . Doista, tu je nesto hlada. Ali zrak je
nepomiean i ufaren.
Da je tu barem struk ani5a, list metvice, struk trave !
Usta su mi kao pergamena polozena kraj vatre. Ali nicega !
Nicega ! kuka Toma, kome su fak nabrekle vene na vratu
i na celu.
Dao bih koliko mi jos preostaje zivota za jednu kap
vode, kaze Jakov Zebedejev.
Juda Tadej glasno brizne u plac i jauce: Siromafoi
brate moj, koliko si trpio ! Rekao je ... rekao je, sjecate Ii
se toga? Da ce umrijeti od :Zede ! Ah, sad razumijem !
Nisam shvaeao domet tih rijeCi ! Umirao je od zede ! A nije
bilo nikoga tko bi mu dao gutljaj vode, dok je jos mogao
piti ! A imao je groznicu, osim sunca !
Ivana mu je donijela okrepu ... , ka:Ze Andrija.
Onda vise nije mogao piti ! Vise nije mogao govoriti ...
Kad se sastao s Majkom, ondje oko deset metara od nas,
nije mogao reCi osim "Mama!" Nije joj mogao dati ni
poljupca, pa niti izdaleka, uza sve to sto ga je Simun iz
Cirene oslobodio krifa. Usta su mu bila kruta od rana,

4
Yidi 4. napomenu 201. paragrafa 7. sveska.
146 Uskrsnuce

upaljena ... 0 , dobro sam vidio iza leda legionara ! Jer ja

nisam profao ovuda. la bih bio uzeo njegov kriz da su me
pustili proCi ! Ali su me se bojali .. . i mnostva koje nas je
htjelo kamenovati ... Nije mogao govoriti .. . nije mogao pi ti
... nije mogao poljubiti .. . Gotovo vise nije mogao gledati
svojim bolnim ocima kroz koru od krvi koja se spustala sa
cela !... Haljina mu je bila rasparana na koljenu i vidjelo
se otkriveno koljeno iz kojega je tekla krv .. . Ruke su mu
bile otecene i ranjene .. . Bila mu je ranjena brada i jedan
obraz .. . Kriz je napravio ranu na ramenu koje je bilo vec
otvoreno od udaraca 5 .. . Bio je ranjen u pasu od konopa ...
Niz kosu mu je kapala krv sto ju je istiskalo tmje . .. lmao
Je ...
Suti ! Suti ! Ne mofo se slu8ati te ! Suti ! Molim te i
zapovijedam ti! vice Petar koji izgleda kao da je na
mucenju.
Ne moze se slusati me! Ne mozete me slu8ati ! Ali ja
sam ga morao gledati i slu8ati u njegovim mukama ! A
Majka? A istom Majka?
Pognu glave jecajuCi i ponovno idu, idu ... Vise se ne
tuze zbog sebe. Ali sada svi placu zbog Kristovih boli .
Eto ih na vrhu . Na prvoj maloj ravni: kao na vatrenoj
ploci . Odsijevanje je takvo te se Cini da zemlja podrhtava
zbog one sunceve pojave na ufarenom pijesku pustinja.
Dodite. Popnimo se ovuda. Centurion je odredio da
ovuda prodemo. I ja. Mislio je da sam sin Marijin. Zene
su bile ondje. A ondje pastiri. A ondje Zidovi ... Ivan
pokafo mjesta i zavrsi: A mnostvo je bilo dolje, dolje,
prekrivalo je obronak sve do doline , sve do ceste. Bilo je
na zidinama . Bilo je sve do granice do koje se moze vidjeti .
To sam vidio kad se sunce pocelo zastirati . Prije je bilo kao
sada i nisam mogao vidjeti .. .
Stvamo , Jeruzalem je tamo dolje kao drhtavi privid.
Pretjerana svjetlost zastire ga poput koprene onome koji
ga foli vidjeti. A Ivan kaze: U druge sate , to je rekla

5
U vezi s tom ranom na ramenu medu po boinim vjernicima kruzi poboina
molitva koj a se pripisuje svetome Bernardu .
17. Apostoli idu na Kalvariju. 147

Marija Lazarova, ali nisam znao kada i radi cega je bila

dosla ovamo, vide se crni ostaci kuca spaljenih od groma.
Kuca onih koji su vise krivi ... barem mnogih medu njima ...
Eto ! ovdje (Ivan odmjerava korake, rekonstruira prizor)
ovdje je bio Longin, a ovdje Marija, a ovdje ja. A ovdje
je bio kriz raskajanog razbojnika 6 , a ondje onaj drugi. A
ovdje su kockom razdijeljene haljine. A ondje je Majka
pala kad je On umro ... Odavle sam vidio i udarac u Srce
(Ivan problijedi kao mrtvac) jer je ovdje bio njegov kriz.
I klekne na zemlju klanjajuCi se licem na zemlji, koja je
vidljivo izdubena na povrsini ovakva oblika:

to jest na krvavoj povrsini uzduz sjene krakova krifa i

oko njegovoga okomitog stupa.
Muean je posao morala obaviti Magdalena da tako
iskopa toliku zemlju i u dubinu barem od jednoga dobroga
pedlja, u zemlji tako tvrdoj, pomijefanoj s kamenjem i
krsjem, zbog cega je kao tvrda kora ! Svi su prostrti na tlu
da poljube taj prah sto ga sada kvase suze ...
Ivan ustane prvi i zauzeto nemilosrdan doziva u pamet
sva zbivanja7 ... Vise ne osjeca sunca ... Nitko ga vise ne
osjeca ... Govori, i o onom kad je Isus odbio vino pomije-
fano s mirom, i kad se svukao i opasao MajCinim velom, i
kad se pokazao tako kruto izbicevan i izranjen, i kad se
ispruzio na krifo, i zajauknuo kod prvoga cavla a vise ne,
da Majci ne bude prete5ko, i kad su mu rastrgali zapesce,
i kad su mu isfasili ruku da je nategnu do pravoga mjesta,
i zatim kad je, posto je bio sav pribijen, kriz prevrnut da
straga zavrnu eavle a njegova tezina pritisla Mucenika Cije
se dahtanje culo, a zatim kriz prevrnut u prijasnji polofaj
i uspravljen dok su ga vukli do jame, i spusten u nju, i

6
Vi<li 26.napomcnu na 321. str. 9. sveska (hrv. izd.).
7
Procitaj paragraf o razaplnjanju na 310. str. 9. sveska (hrv. iz<l.).
148 Uskrsnuce

ucvrscen u njoj, i Tijelo koje se objesilo razdiruCi ruke, i

kruna koja se mice i razdire glavu, i rijeci Ocu nebeskom ,
rijeCi koje traie oprostenje za raspinjace, i koje daju
oprostenje raskajanom razbojniku, i rijeCi Majci i Ivanu, i
dolazak Josipa i Nikodema tako hrabro otvoreno prkoseCi
citavom jednom svijetu, i sreanost Marije iz Magdale, i
tjeskoban vapaj Ocu koji ga zapusti, i zed i ocat sa focju,
i posljednja smrtna borba, i nemocno dozivanje Mame, i
njezine rijeCi s dusom vec na kraju zivota zbog ljute boli,
boli .. ., i preporuka i predanje Bogu, i ufasan posljednji grc
i krik od kojega se potresao svijet, i vapaj Marijin kad je
vidjela da ie mrtav ...
Suti ! Suti ! Suti ! urla Petar i izgleda kao da je on
proboden od koplja. I ostali mole: Suti ! Suti !. ..
Nemam vise sto reCi. Zrtva je bila svrsena. Sahrana ...
nafa muka a ne njegova. U njoj nema vrijednosti osim
MajCine boli. Nafa muka ! Zaslufoje Ii mozda saialjenje?
Dajmo ga Njemu, mjesto da trazimo sucut za sebe. Odvise
i uvijek smo mi izbjegavali trpljenje, napor, zapustenost,
prepustajuCi sve to Njemu, Njemu samome. Uistinu bili
smo nedostojni ucenici, koji smo ga ljubili zbog radosti sto
smo ljubljeni, iz ponosa sto smo veliki u njegovom kraljev-
stvu, ali koji ga nismo znali ljubiti u boli ... Sada vise ne.
Ovdje. Ovo je oltar, i visok je, ovdje pred licem neba i
zemlje moramo se zakleti da viSe nece biti tako. Sada
njemu radost, a nama kriz . Zakunimo se na to . Samo tako
cemo umiriti svoje duse. Ovdje je umro Isus iz Nazareta,
Mesija, Gospodin, da bude Spasitelj i Otkupitelj. Ovdje
nek umre eovjek koji smo mi i nek uskrsne pravi ucenik.
Ustanite ! Zakunimo se u sveto ime lsusa Krista da hocemo
prigrliti njegov nauk dotle da cemo znati umrijeti za
otkupljenje svijeta8. Ivan izgleda seraf. Zbog gestikulira-
nja ispalo mu je pokrivalo s glave pa plava glava sja na
suncu. Popeo se na otpatke bacene u stranu, mozda
potpornje kriieva razbojnika, i nehotice je zauzeo polofaj
rasirenih ruku kao sto ih cesto ima Isus dok poueava i

8 Vidi 10. napomenu 4. paragrafa ovoga sveska .

17. Apostoli idu na Kalvariju. 149

osobito polofaj kakav je imao na krifo.

Ostali ga gledaju, tako lijepa, tako gorljiva, tako mlada,
najmladega od sviju a tako duhovno zrela. Kalvarija je
uCinila da je savrsene dobi. .. Gledaju ga i vicu: Kunemo
se!
Onda molimo da Otac potvrdi nasu zakletvu: "Oce
nas , koji jesi na nebesima ... "
Zbor jedanaestero glasova postaje odlucnim, sto dalje,
to odlucnijim. A Petar se, govoreCi Otpusti nam duge
nase , udari u prsa, i svi se , kad kafo posljednju molbu:
Izbavi nas od zla, spuste na koljena. Tako ostanu na
zemlji pognuti, razmisljajuci. ..
Isus je medu njima. Nisam vidjela odakle i kad se
pojavio. Reklo bi se da se pojavio s onog dijela brda koji
je nepristupacan. Sja od ljubavi u velikom podnevnom
svjetlu i ka:le: Tko ostane u Meni, nece imati stete od
Demona. Uistinu, kaiem vam, oni koji ostanu sjedinjeni
sa Mnom sluzeCi svevifojem Stvoritelju, Cija je zelja spase-
nje svakoga fovjeka 9 , moCi ce tjerati zloduhe , Ciniti neskod-
ljivima gmizavce i otrove 10 , prolaziti izmedu zvijeri i kroz
plamen bez stete, dokle Bog hoce da ostanu na zemlji da
mu sluze.
Kada si do5ao, Gospodine ? kafo naklanjajuCi glave
a ostajuci na koljenima.
Pozvala me je va5a zakletva. A sada, sada kad su noge
mojih apostola gazile ove grude, sidite brzo u grad, u
Blagovaliste. Uvecer ce otputovati Zelle koje SU iz Galileje
s mojom Majkom . Ti i Ivan poCi cete s njima . NaCi cemo
se svi zajedno u Galileji na Taborn, ka:le Revnitelju i
lvanu .
Kada, Gospodine ?
Ivan ce to znati pace vam reCi.
Zar nas ostav\jas , Gospodine? Zar nas neces blagoslo-
viti? Tako nam je potreban tvoj blagoslov.
Oat eu vam ga i ovdje i u Blagovalistu. Prignite se.

9
Vidi l Tim 2,4.
IO 0 2, vidi Mk 16,17-18.
150 Uskrsnuce
- - - - - - - - - - - - - - - -- -- ---- -----

Blagoslovi ih i sunce ga obavije kao u preobrazenju,

samo sto ga ovdje sakrije. Isusa vise nema .
Oni dignu glave. Vise nema nicega. Samo sunce i
spdena zemlja ...
Ustanimo i hajdemo ! Otifao je ! kafo sa faloscu.
Sve krace je njegovo boravljenje medu nama !
Ali danas je izgledao zadovoljniji nego sinoc. Nije li ti
se tako uCinilo, brate ? upita Tadej Jakova Alfejeva.Uci-
nila ga je zadovoljnim nafa zakletva. Blagoslovljen bio,
!vane, koji si nas naveo da je polozimo ! kaze Petar grleti
Ivana.
Nadao sam se da ce On govoriti o svojoj Muci ! Zasto
je naredio da dodemo ovamo, da onda ne kate niSta ? kate
Toma.
To cemo pitati Njega veceras, kaze Andrija .
Da. A sad idimo. Dug je put i hocemo da budemo
malo s Marijom prije nego otputuje, kaze Jakov Alfejev.
Druga slast koja svrfava ! uzdahne Tadej.
Ostajemo sirocad. Kako cemo ?
Obrate se Ivanu i Revnitelju te falcem zavisti u glasu
kafo: Vi harem idete s Majkom ! I ostat cete s Njom,
svakako.
Ivan napravi kretnju kao da kaze: Tako je. A oni,
koji nemaju zluradu zavist, nego dobru, odmah priznaju:
Ali pravedno je. Jer ti si bio s Njom ovdje, a ti si se iz
poslusnosti odrekao toga da budes ovdje. Mi .. .
Pofou silaziti. Ali kad su stupili na drugu malu ravnicu,
na onu ni:Zu, vide jednu zenu koja dolazi po suncu s onoga
strmog puta i koja ih gleda od glave do pete bez rijeci, iduti
sigurno prema vifoj ravnici.
Vee netko dolazi ovamo ! Ne dolazi samo Marija. Ali
sto radi? Place trazeti po tlu. Da nije neka koja je ne5to
izgubila onog dana ? pitaju se. Doista bi moglo biti jer se
ne vidi tko je. Lice :Zene je veoma zastrto.
Toma se oglasi svojim snafoim glasom: Sto si izgubila,
:Zeno?
Nista. Trazim mjesto Gospodinova krifa. Imam brata
na umoru, a nema vise dobrog Ucitelja na zemlji ... , place
ispod svoje koprene. Ljudi su ga otjerali !
17. Apostoli idu na Kalvariju. 151

Uskrsnuo je, zeno. Tu je zauvijek.

Znam da je zauvijek. Jer je Bog, a Bog ne pogiba. Ali
vise nije medu nama. Svijet ga nije htio i On je otiSao.
Svijet ga se odrekao. Cak i njegovi ucenici su ga napustili
kao da je drumski razbojnik. I On je napustio svijet. A ja
dolazim traziti malo njegove Krvi. Vjerujem da ce ovo
izlijeCiti moga brata. Vise nego polaganje ruku 11 njegovih
ucenika, jer vise ne vjerujem da oni mogu ciniti eudesa
posto su bili nevjerni.
Gospodin je malo prije bio ovdje, zeno. Uskrsnuo je
dufom i tijelom i jos je medu nama. Jos je na nama miris
njegova blagoslova. Gledaj: ovdje su stajale njegove noge
pred malo vremena, ka2:e Ivan.
Ne. Trazim kap njegove Krvi. Nisam bila ovdje pane
znam mjesto ... , prignuta trazi po tlu.
Ivan joj kafo: Ovo je mjesto gdje je bio njegov kriz
Ja sam bio tu.
Bio si? Kao prijatelj iii kao razapinjac? Govorilo se
da je pod njegovim kri2:em bio samo jedan od njegovih
najdrazih ucenika i s njim malo drugih vjernih ucenika,
ovdje blizu. Ali ne bib htjela govoriti s jednim njegovim
razapinjacem.
Nisam to, zeno. Gledaj: ovdje gdje je bio kriz jos je
zemlja crvena od krvi, unatoc tome sto su je iskopali.
Toliko je bilo krvi sto ju je izgubio da je duboko prodrla.
Ddi. I neka bude nagradena tvoja vjera. Ivan je prstima
kopao u jami gdje je bio kriz i odanle izvukao crvenkaste
zemlje sto je 2:ena skuplja u malo platna, zahvaljujuCi i
odlazeCi forno sa svojim blagom.
Dobro si uCinio sto nisi otkrio koji smo.
Zasto nisi rekao tko si ? kafo apostoli. Kao i uvijek,
misao se eovjecja opire.
Ivan ih pogleda i ne odgovori. Prvi krene dolje strmim
poploeanim putem. Iako je lakse silaziti nego uzlaziti,
sunce je jos 2:estoko pa kad se nadu dolje podno Golgote,
bas su fodni. Ali u potoku ima ovaca i s njima pastira koji

11
Vidi 3. napomenu 231. paragrafa 7. sveska.
152 Uskrsnuce

su sigurno izasli iz neke oblifoje staje predvecer na pafo.

Yoda je mutna, nemoguce ju je piti.
Zed je takva da se Bartolomej obrati jednom pastiru
govoreCi: lmas Ii gutljaj vode u svojoj boci 7
Covjek ih gleda. Strogo. I suti.
Onda malo mlijeka. Vimena tvojih zivotinja su nabre-
kla. Platit cemo. Zeljeli bismo hladne tekuCine, ali dovoljno
je piti.
Nemam ni vode ni mlijeka za one koji su napustili
svoga UCitelja. Prepoznajem vas, znate li 7 Vidio sam vas i
slusao jednoga dana u Betsuru. Tebe, upravo tebe koji
trazis... Ali vas nisam vidio kad sam sreo one koji su
Ubijenoga nosili dolje. Ovaj jedini je bio ondje. Nije bilo
vode za njega, rekose mi oni koji su bili na brdu. Ni za vas
nema vode. Zvizdne svome psu, skupi ovce i pode prema
sjeveru, gdje pocinju uzviSice prekrivene maslinama i obra-
sle travom.
Apostoli pokunjeni prijedu preko mosta i udu u grad.
Hode uza zidove, s jako spustenim pokrivalima preko
glave, nesto malo oborenih ociju. Jer sad ulice poCinju
ozivljavati od pjefaka buduCi da je prosla velika vruCina
prvih popodnevnih sati.
Ali treba proCi citavi grad prije nego se stigne do kuce
Blagovalista, i mnogo je onih koji poznaju apostole a da bi
njihov prolaz mogao proCi bez incidenata. I brzo se dogodi
dado njih dopre smijeh poput bica dok jedan pismoznanac
(bas sam mislila da ih vise necu trebati gledati, i bila sam
sretna zbog toga) vice svijetu koga je mnogo na tom
tijesnom raskrscu gdje kvoca jedan izvor: Evo ih ! Gledaj-
te ! Evo ostatka vojske velikog Kralja ! Hrabre plasljivice !
Ueenici zavodnika. Prezir i poruga na njih ! 1 sa:laljenje
kakvo se ima prema ludacima !
To je pocetak izrugivacke dreke.
Netko vice: Gdje ste bili dok je On podnosio svoju 7
A netko: Jeste Ii sada uvjereni da je On bio krivi prorok 7
Netko: Uzdalud ste ga kradom odnijeli i sakrili ! ldeja je
ugasena. Nazarenac je mrtav. Jehova je osinuo Galilejca.
I vas s Njime. Netko hhreCi safaljenje: Ma ostavi ih. Oni
su se osvijestili i pokajali, prekasno doduse, ali ipak na
17. Apostoli idu na Kalvariju . 153
vrijeme da pobjegnu u pravi cas ! A netko podjaruje
siromasan narod sastavljen veCinom od zena koje su, Cini
se , sklone pristati uz apostole i kaie: Vi koji jos sumnjate
u nasu pravdu, neka vam kao svjetlo posluzi postupak
najvjernijih Nazarencevih sljedbenika. Da je On bio Bog,
bio bi ih okrijepio. Da su ga oni upoznali kao pravoga
Mesiju , ne bi bili pobjegli jer bi bili mislili da ljudska sila
ne moze trijumfirati nad Kristom . On je naprotiv umro
pred narodom. I uzalud je njegov Id kradom odnesen
posto su bili napadnuti strafari koji su bili zaspali .. Pitajte
strafare nije Ii bilo tako. On je umro, a njegovi ljudi se
rasprsili, i velik je pred ocima Svevi5njega onaj koji sveto
jeruzalemsko tlo oslobodi od posljednjih njegovih tragova.
Anatema na Nazarenceve sljedbenike ! Kamenje u ruke, o
sveti narode, i neka se oni kamenuju izvan zidina 13 .
To je previse za jos vrlo nestalnu srcanost apostola ! Vee
su se ponesto povukli prema zidinama da ne bi potpirili
pobunu kakvim nerazboritim izazivanjem optuzivaca. Ali
sada pobijeduje strah, vise nego razboritost. I okrenu leda
spasavajuCi se bijegom u smjeru vrata . Jakov Alfejev i
Jakov Zebedejev s lvanom, Petrom i Revniteljem mirniji
su i vise vladaju sobom pa slijede drugove ne trceCi . I prije
nego izadu kroz vrata , dostigne ih poneki kamen, a osobito
pogodi ih mnogo prljavstine.
Strafari koji izadu iz svoje strafarnice sprijece da ih
progone izvan zidina. Ali oni bjde , bjeie i sklone se u
Josipov jabucnjak , ondje gdje je Grob.
Mjesto je mirno , tiho, svjetlo je ugodno ispod drveea
koje je ovih dana pustilo lisce, jos rijetko ali tako smarag-
dne boje da pravi sjenu blage boje ispod snafoog drveea.
Bace se na zemlju da im se smiri jako lupanje srca. U dnu
povrtnjaka jedan eovjek kopa i okopava povrce uz pomoc
jednog mladiea. Ne opafa njih koji su se skrili iza plota
nego istom kad se , osmotrivsi nebo i rekavsi jakim glasom :
Dodi, Josipe , i dovedi magarca da ga priveiemo za

13
Hulitelj Bofjega imena morao je prema Lev 24,10-16 biti kamenovan od
t itave zajednicc .
154 Uskrsnuce

motovilo (sprava za dizanje vode iz zdenca) uputi prema

njima, onamo gdje je primitivan zdenac, skriven u grmu
kupine koja pravi hladovinu iznad njega .
Sto radite? Koji Ste? Sto zelite u vrtu Josipa iz
Arimateje? A ti, ludo, zasto ostavljas otvorena vrata koja
Josip hoce da budu zatvorena, sada kad ih je postavio? Zar
ne znas da ne :leli nikoga ovdje gdje je bio pokopan
Gospodin ?
lstinu ka:lem kad velim da u muci s kojom sam prisu-
stvovala Isusovoj sahrani i u udivljenju prigodom uskrsnuca
nisam opazila ima li vrt ili nema vrata, osim guste zelene
ograde od simsira i kupine. Ali doista mislim da SU odmala
postavljena jer su sasvim nova, a dr:le ih dva cetverokutna
stupa od zbuke bez znakova starosti. I Josip je, kao i Lazar,
postavio zatvor na mjesta sto ih je Isus posvetio.
Ivan ustane sa zemlje skupa s Revniteljem i Jakovom
Alfejevim i kaie bez straha: Gospodinovi apostoli smo.
Ja Ivan. Ovaj Simun prijatelj Josipov, a ovaj Jakov brat
Gospodinov. Gospodin nas je pozvao na Golgotu i otisli
smo. Zapovijedio nam je da podemo u kucu gdje je Majka ,
a rnnostvo nas je gonilo. Usli smo ovamo da docekamo
vecer ...
Ali ti si ranjen ! I ti! I ti! Dodite da vam pruzim
pomoc. Jeste li iedni? Jeste Ii gladni? Ti, zagrabi, brzo.
Prva voda je Cista, a kasnije je vedra zamute . I daj piti, a
potom operi one svjeie salate i zacini je uljem sto ga imamo
za vezivanje cijepova. Nemam vam sto drugo dati. Nemam
kuce ovdje. Ali ako pocekate, odvest eu vas sa sobom ...
Ne. Ne. Moramo iCi k Gospodinu. Gospodin ti uzvra-
tio. Piiu i puste da ih lijeCi. Svi su ranjeni u glavu. Dobro
ciljaju Zidovi !
Podi na cestu i pogledaj, ne pokazujuCi se, je li koji
uhoda, naredi vrtlar djecaku.
Nijedan, oce. Cesta je prazna, ka:le taj vrativsi se.
Podi kradom pogledati do (gradskih) vrata i forno se
vrati.
Ubere strukova ani8a i ponudi ih izvinjavajuCi se da
nema nego mahuna, salate i te anise, buduci da su jabuke
tek ocvale.
17. Apostoli idu na Kalvariju. 155
Vrati se djeeak . Nikoga , oce. Ulica s onu stranu vrta
je prazna.
Onda idimo. Upregni magarcica za kolica i baci u njih
trave sto smo je naplili . Cinit ce se da smo ljudi koji se
vrafaju s njiva . Dodite sa mnom . Produzit cete put ... Ali
je bolje nego napadaj kamenjem .
Svakako moramo uCi u grad ...
Da. Ali cemo uCi s jedne druge strane, kroz sigurne
ulicice. Dodite bez straha.
Zatvori snaina resetkasta vrata velikim kljucem , odredi
da se stariji popnu u kola, drugima dade motike i grablje.
Tomi naprti sveianj odrezanih grancica, a Ivanu svefanj
trave i ide bez brige uza zidine prema jugu.
Ali tvoja kuca ... ovdje je pusto.
Kuca je onamo , s druge strane, i nece pobjeCi. Zena
ce cekati. Najprije cu posluziti sluge Gospodinove. Gleda
ih ... O, svi pogrijesimo ! I ja sam se bojao ! I sve nas mrze
poradi njegova imena. I Josipa. Ali sto za to? Bog je s
nama. Ljudi !... Mrze i ljube. Ljube i mrze. A zatim ! Sto
danas cine, sutra zaborave. Da ... Kad ne bi bilo hijena ! Ali
one podjaruju ljude. Bijesni su jer je uskrsnuo. 0, kad bi
se pokazao na jednom vrsku Hrama da uvjeri narod da je
uskrsnuo ! Zasto to ne uCini? Ja vjerujem. Ali svi ne znaju
vjerovati. A oni dobro placaju onoga koji narodu kaze da
je krifom odnesen, da ste Ga vi odnijeli, vec u stanju
rastvaranja , i pokopali iii spalili u nekoj spilji jozafatskoj.
Vee su na ju:lnoj strani grada , u dolini Hinon.
Eto . Tu su Sionska vrata . Znate Ii odanle iCi kuCi ? Ima
korak puta.
Znamo. Bog bio s tobom zbog tvoje dobrote.
Za mene ste i dalje Uciteljevi sveti. Ljudi ste i eovjek
sam. Samo On je vise nego eovjek i mogao je ne drhtati.
Znam razumjeti i ne zamjeriti. I kazem da cete vi, danas
slabi, sutra biti jaki. Mir vama.
Oslobodi ih trave i poljoprivrednog alata i vraca se
natrag, a oni udu u grad hitri poput zeceva i neopazice se
izvlace perifernim ulicicama prema kuCi Blagovalista.
Ali neprilike toga dana jos nisu svrsile . Jedna skupina
legionara koji idu u oblifoju krcmu presjece im put , i jedan
156 Uskrsnuce
ih promotri i pokaie ostalima. I svi se smiju. I kad su oni,
siromasni izmrcvareni apostoli, prisiljeni da produ ispred
njih, jedan od vojnika koji se nalaze pred vratima oslovi
ih: ljuju ! Kalvarija vas nije kamenovala, a sto su vas ljudi
udarili? Jupitra mi! Mislio sam da ste hrabriji ! I da se ne
bojite nicega buduCi da ste imali hrabrosti popeti se gore.
Zar vam nije kamenje brda predbacivalo da ste kukavice?
I zar imate toliko odvainosti da se popnete onamo? Uvijek
sam vidio da krivci bjete od mjesta koja podsjeeaju na
krivnju. Nemeza 14 ih progoni. Ali vas je mozda povukla
gore kako biste danas drhtali od ufasa, buduCi da onda
niste htjeli drhtati od samilosti.
Jedna fona, mozda gazdarica krcme, dode na vrata i
smije se. Ima lice hulje koja ulijeva strah i vristi snaino:
Zidovske iene, gledajte sto izazimlju vafa krila ! Plasljive
vjerolomnike, koji izlaze iz jazbina kad je opasnost prosla.
Rimska utroba ne zaCinje osim junaka. Dodite, vi, da
pijete u east velikog Rima. Vino izabrano i lijepe djevoj-
ke ... Pode u svoju mracnu spilju pracena vojnicima.
Nekoliko .lena s kreazima nalazi se na ulici gdje se vec
euje fobor vrela blizu kuce Blagovalista. Jedna Zidovka
gleda i safali joj se. Starija .Zena je. Kaie drugaricama:
Pogrijesili su ... Ali Citav jedan narod je pogrijesio. Pode
k apostolima i pozdravi ih: Mir vama. Mi ne zaboravlja-
mo ... Recite nam samo: Je Ii Ucitelj bas uskrsnuo?
Uskrsnuo je. Kunemo se.
Pa onda se ne bojte. On je Bog, a Bog ce pobijediti.
Mir vama, braeo. I recite Gospodinu neka oprosti ovome
narodu.
A vi molite da narod oprosti nama i da zaboravi
sablazan sto smo je dali. Zene, molim vas, Simun Petar, za
oprostenje.
Petar place ...
Covjece, majke smo, i sestre i supruge. Tvoj grijeh,

14
Stari SU Grci pod Nemezom podrazumijevali bofanstvo iii bofansku moc,
tuvaricu reda, pravednosti, ravnotefe u svemiru. Stoga se ovdje kaie da je
progonila krivce, koji su porcmetili red, povrijedili pravdu.
17. Apostoli idu na Kalvariju. 157

grijeh je i nasih sinova, brace i supruga. Svima neka Gospodin

bude milosrdan.
Te milosrdne popratile su ih do kuce i one iste pokucaju
na zakljucana vrata. A vrata otvori Isus, ispunivsi tamni otvor
vrata svojom proslavljenom osobom i kaie: Mir vama za
va5e milosrde.
Zene su skamcnjene od euda. Ostanu tako dok se vrata
opet ne zatvore iza apostola i iza Gospodina. Onda dodu k
sebi.
Jesi Ii ga vidjela? Bio je On. Krasan ! Ljepsi nego prije.
I .Ziv! Ne neka utvara ! Pravi eovjek. Glas! Osmijeh ! Micao
je rukama. Jesi Ii vidjela kako su rane bile crvene? Ne ,
gledala sam kako mu prsa disu upravo kao Zivom eovjeku.
0 , neka nam ne dodu govoriti da nije istina. Idimo! Idimo
to kazati kueama ! Ne. Pokucajmo ovdje da Ga jos vidimo.
Arna sto ka.les? Sin Bozji je, uskrsnuli. Vee je mnogo da se
nama, siromaSnim zenama, pokazao ! Sa svojom Majkom je,
i s ucenicima i s apostolima. Ne. Da ... Pobijede one koje
su razborite. Skupina se udalji.
Isus je medutim s apostolima usao u Blagovaliste. Proma-
tra ih. Smijesi se. Oni su, prije no sto su usli u kucu, skinuli
kukuljace sto su ih bili stavili kao povez i opet ih stavili kako
nala.le njihov obieaj. Zbog toga se ne vide modrice. Sjednu
umomi i sutljivi, vise falosni nego umorni.
Zakasnili ste, ka.le Isus milo.
Muk.
Zar mi nista necete reCi? Govorite! I dalje sam Isus. Zar
je vec nestalo smjelosti od danas?
0, UCitelju ! Gospodine ! cici Petar pavsi na koljena do
Isusovih nogu. Nije nestalo smjelosti. Ali nas ubija utvrdenje
stete sto smo je nanijeli tvojoj Vjeri. Smrvljeni smo.
Umire oholost, rada se poniznost. Nastaje spoznaja, raste
ljubav. Ne bojte se. Sada postajete apostoli. To sam Ja htio.
Ali mi vise necemo moci Ciniti nista ! Narod nam se
podruguje, i ima pravo! Mi smo razorili tvoje djelo. Razorili
tvoju Crkvu 15 ! Svi su tjeskobni. Vieu, gestikuliraju ...

ii Vidi 60. napomenu na 133. str. 9. svcska (hrv . izd .).

158 Uskrsnuce

Isus je sveeano miran. PodupiruCi rijeCi gestom kafo:

Mir! Mir! Ni pakao nece razoriti moje Crkve 16 Klimanje
jednoga kamena 17 koji jos nije dobro ucvrscen nece prou-
zroCiti propast zgrade. Mir! Mir! Cinit cete. I dobro cete
Ciniti jer sada ponizno poznate sebe onakvima kakvi jeste;
jer ste sada mudri po jednoj velikoj mudrosti, po ovoj: sada
znate da svaki Cin ima veoma velike odjeke, katkada
neizbrisive, i da je onaj koji je visoko - sjetite se onoga sto
sam rekao o svijeCi koju treba staviti visoko da je vide, ali
upravo zbog toga sto je svi vide, mora imati cist plamen -
dakle: i da je onaj koji je visoko, dufan biti savrsen vise
nego onaj koji nije visoko. Vidite li, sinci moji? Ono sto
prode neopazeno ili sto se moze opravdati ako je to ucinio
neki vjernik, ne prode neopafono, i strog je sud naroda
ako to ucini neki svecenik. Ali vafa ce buducnost izbrisati
vasu proslost. Ja vam ni rijeCi nisam rekao na Golgoti, nego
sam pustio da svijet govori. Ja vas tjesim. Hajde, ne
plaCite. Okrijepite se sada i pustite da vas Ja izlijecim.
Ovako. Lagana dotakne ranjene glave. Ali ipak je dobro
da se udaljite odavle. Radi toga sam rekao: "Idite na
Tabor, na molitvu". Mozete stanovati u oblifojim mjestima
i svake zore uzlaziti da me cekate.
Gospodine, svijet ne vjeruje da si uskrsnuo, kaze
Tadej podglas.
Uvjerit cu svijet. PomoCi cu vam da pobijedite svijet.
Vi mi budite vjerni. Ne trazim vise. I blagoslivljajte onoga
koji vas ponizuje jer vas posvecuje.
Razlomi kruh, naCini dijelove, prikafo i podijeli: Evo
moje poputbine vama koji odlazite. Tamo sam vec pripra-
vio hranu za moje hodocasnike. I ovo Cinite ubuduce prema
onima koji ce odlaziti. Budite oCinski prema svim vjernici-
ma. Sve sto Ja Cinim iii trafim da ucinite, Cinite i vi. I na
Kalvariju hodite ubuduce, razmisljajuci i trafeCi da se

16
Tvrdnja koja se shvaca u svjetlu Mt 16,18.
17
Aluzija na Petra, Stijenu Crkve (Mt 16,18) , koja se rasklimala trostrukim
nijekanjem i napu~tanjem u vrijeme Muke i Smrti Isusove .
17. Apostoli idu na Kalvariju.
~~~~~~~~~-
159

razmislja o bolnome putu. Promatrajte ! Promatrajte moju

bol. Jer po njoj sam vas spasio, a ne po sadafojoj slavi. Tu
s druge strane je Lazar sa sestrama. Dosle su pozdraviti
Majku. Podite i vi, jer moja Majka doskora odlazi s
Lazarovim kolima. Mir vama . Ustane i forno izade.
Gospodine ! Gospodine ! vice Andrija.
Sto hoed, brate 7 upita ga Petar.
Htio sam ga pitati toliko toga. ReCi mu glede onih koji
traie ozdravljenje ... Ne znam ! Kad je medu nama, ne
znamo vi5e reCi niSta ! i otrci da potrazi Gospodina .
Istina je ! Kao smuseni smo ! sloie se svi.
A ipak je tako dobar prema nama. Rekao nam je
"sinci" tako milo da mi je probo srce ! usklikne Jakov
Alfejev.
Ali tako je Bog sada ! Tresem se kad mi je blizu 18 kao
da sam kraj Svetinje nad svetinjama 19 , kaie Tadej.
Andrija se vrati. Nema Ga viSe. Podvrgnuti su mu
prostor, vrijeme i zidovi.
Bog je ! Bog je ! kazu svi i ostanu u strahopocitanju ..

18 Vidi 3. napornenu na 76 . str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd .).

19
Vidi 1. napornenu 204. paragrafa 7. svcska .
160

18. ISUS OSVJEDOCI 0 SVOM USKRSNUCU

ONE KOJI VJERUJU U NJEGA IZ RAZNIH MJESTA 1

Isus osvjedoti o svom uskrsnucu one koji vjeruju u Njega iz raznih mjesta.

1. Analijina majka.

Eliza, Analijina majka, neutjesno place u svojoj kuci

zatvorena u jednoj sobici u kojoj se nalazi mali krevet bez
pokrivala, mozda Analijin. Klonula joj glava na rukama,
koje su takoder klonule, isprufone na krevetu kao da ga Zele
svega obuhvatiti. Tijelo poCiva na koljenima u polofaju
malaksalosti. Nema tu nicega krepkog osim njezina plaea.
Kroz otvoren prozor ulazi malo svjetla. Dan je maloprije
svanuo. Ali se stvori ziva svjetlost kad ude lsus. Kafom:
ude. Time hocu reCi da je u sobi a prije ga nije bilo u njoj.
I uvijek cu tako reCi da oznacim njegovo ukazanje u nekom
zatvorenom mjestu a da ne ponavljam kako se otkrije kao
da <lode kroz veliku svjetlost koja podsjeca na svjetlost
Preobrafonja, kroz bijelu vatru, neka mi se dopusti ta
usporedba, koja kao da rastopi zidove i vrata te dopusti
lsusu da ude sa svojim pravim , disuCim, cvrstim proslavlje-
nim tijelom. Ta se vrata, ta se svjetlost opet za njim zatvori
i sakrije ga kad otide. No, kad ude, uzme prekrasan izgled
Uskrsloga, ali eovjeka, bas eovjeka, stotinu puta ljepseg no
sto je vec bio prije Muke. On je, ali je On slavni, Kralj.
Zasto places, Eliza?
Ne znarn kako zenska ne prepozna Glas koji se ne mofo
neprepoznati. Mozda je bol ofarnueuje. Odgovara kao da
razgovara s nekim od rodbine koji je mozda dofao k njoj
nakon Analijine smrti.
Jesi Ii cuo sinoc one ljude? On nije bio nista. Moc

18. Napisano 16-17. travnja 1947. A , 12075-12151.

1
02 (dodaje) i Cini druga cudesa koja nisu napisana u Evandelju (Iv 20 ,30) .
USKRSNUCE, nepoznati slikar, 16. stoljece, Doi na Hvaru, iupna crkva
Uskrsnuce: Monaco di san Lanfranco, Antifonar iz 1577
Uzafosce
Silazak Duha Svetoga
Uznesenje Marijino: Giambattista Tiepolo (1696-1770) "L'Assunta".
Madrid, Prado
Krunjenje Blaiene Djevice Marije
AVE MARIJA u slici. S kraja XIX. stoljeca. Salezijanski marijanski muzej
Torino.
18. /sus osvjedoCi o svom uskrsnucu .. . 161

vraearstva 2 , a ne bofanska. A ja se mirila sa smrcu svoje

kceri misleCi da je ljubljena od jednoga Boga, da je u
miru ... To mi je rekao ... ! Place jos jace.
Ali mnogi su ga vidjeli uskrsloga. Samo Bog moie
uskrisiti sama sebe .
To sam i ja rekla onima od sinoc. Cuo si. Pobijala sam
njihove rijeCi. Jer njihove su rijeCi znacile smrt moje nade,
moga mira. Ali oni - jesi Ii cuo? - oni su kazali: "Sve je to
komedija njegovih sljedbenika kako ne bi priznali da su
budale. On je mrtav i dobro mrtav, i smrdljiv. Kradom su
ga odnijeli i unistili govoreCi da je uskrsnuo". Tako su
rekli ... I da je zbog toga Svevifoji poslao drugi potres, da
im dade osjetiti svoju srdfou zbog njhove svetogrdne lazi.
Ah, nemam viSe utjehe !
Ada Ii bi vjerovala kad bi vidjela Gospodina uskrsloga
svojim ocima i kad bi ga opipala svojim rukama? ...
Nisam toga dostojna ... Ma sigurno da bih vjerovala !
Dovoljno bi mi bilo vidjeti ga. Ne bih se usudila ticati
njegovo tijelo jer kad bi tako bilo, bilo bi bofansko tijelo,
a jedna iena ne mofo se pribliziti Svetinji nad svetinjama 3 .
Digni glavu, Eliza, i pogledaj onoga koji je pred
tobom !
Zena digne sijedu glavu, lice promijenjeno od placa, i
vidi .. . Jos vise se spusti na pete, protare si oci, otvori usta
na usklik koji hoce da izade ali ga cudenje presijece u grlu.
Ja sam. Gospodin. Takni moju ruku. Poljubi je.
Zrtvovala si mi kcer. Zaslufojes ova. I nadi na ovoj ruci
duhovni poljubac tvoga ceda. U nebu je. Blaiena je. ReCi
cd to ucenicima i ovaj dan .
Zena je tako oearana da se ne usuduje poljubiti pa joj
sam lsus pritisce vrhove svojih prstiju na usne.
O, stvarno si uskrsnuo ! ! ! Sretna ! Sretna sam ! Sretna
sam ! Blagoslovljen bio Ti koji si me utjesio !
Prigne se da mu poljubi noge, to i uCini i ostane tako.

1 Vidi 2. napomenu na 24 . str. 2. dijela 3. sveska (hrv. izd .) .

3 Vidi 1. napomenu 204 . paragrafa 7. sveska.
162 Uskrsnuce

Nadnaravna svjetlost obavije Krista svojim sjajem i Njega

ncma u sobi. Ali majci je puno srce nepokolebive sigurno-
sti.

2. Ukaza se Mariji Simunovoj u Keriotu.

Kuea Ane majke lvanine. Ladanjska kuca gdje je Isus,

u pratnji Judine majke, uCinio cudo Aninog ozdravljenja.
I tu soba i jedna koja lezi u krevetu. Jedna koju nije
moguce prepoznati, tako je nagrdena od smrtne tjeskobe.
Lice je oronulo. Izjeda ga groznica upaljujuCi jabuCice koje
strse, tako su obrazi udubeni. Oci u crnom krugu, crvene
od groznice i plaea, napola su otvorene ispod oteklih vjeda.
Gdje nema crvenila od groznice, jako je fotilo, zelenkasto
kao od foCi izlivene u krv 4 Mr5ave podlaktice, suhe ruke
spustene su na pokrivala sto ih naglo disanje podifo.
Kraj bolesnice, koja nije druga vec Judina majka, nalazi
se Ana, majka Ivanina. Ona brise suze i znoj, mase
lepezom od palme, mijenja krpe namocene u namirisanom
octu na celu i grlu bolesnice, gladi joj ruke, gladi joj
razvezanu kosu koja je u malo vremena postala vik bijela
nego crna, rasirenu po jastuku i prilijepljenu za USi koje SU
postale prozirne. A place i Ana govoreCi rijeci utjehe: "Ne
tako, Marijo! Ne tako ! Dos ta. On ... on je sagrijesio. Ali
ti, ti znas kako Gospodin Isus ... "

Su ti! To ime ... meni ... receno meni ... obescascuje se

... Majka sam ... Kaina 5... Bozjega ! Ah! Tihi plac mijenja
se u iscrpljujuce, ranjavajuce jecanje. Osjeea da se gusi,
uhvati oko vrata prijateljicu koja joj pomafo u povraeanju
tvari pune foCi sto joj izlazi iz usta.
Mir! Mir, Marijo! Ne tako! Ah, sto da ti kazem date
uvjerim da te On, Gospodin, ljubi? Ponavljam ti! Kunem
ti se onim sto mi je najsvetije: mojim Spasiteljem i mojim

Vidi 34 . napornenu 228. paragrafa 7. sveska.

5
to jest ubojice novog Ahela, Tsusa. Vidi Post 4,1-16.
18. lsus osvjedoci o svom uskrsnucu ... 163

cedom. On mi je to rekao kad si mi ga dovela. Govorio je

o tebi i skrbio se za tebe s beskrajnom ljubavi. Tisi nevina.
On te ljubi. Sigurna sam, uvjerena sam da bi drugi put dao
sebe da ti dade mir, siromafoa majko mucenice .
Majka Kaina Bozjega ! Cujes Ii? Taj vjetar, tamo,
vani ... To kaze ... Svijetom ide glas ... glas vjetra i kaze:
"Marija Simunova, Judina majka, onoga koji je izdao
UCitelja i predao ga njegovim raspinjacima". Cujes Ii? Sve
to govori ... Potok , tamo vani ... Grlice . .. ovce .. . Sva
zemlja vice da sam ja ... Ne , necu da ozdravim. Umrijeti
hocu ! ... Bog je pravedan i nece udariti mene u drugom
zivotu . Ali ovdje, ne . Svijet ne oprasta ... ne razlikuje ....
Bivam mahnita jer svijet galami ... : "Judina majka si !"
Opet klone na jastuke iscrpljena. Ana je uredi i izade da
odnese zamazane krpe ...
Marija zatvorenih oCiju , beskrvna nakon izdrfanog na-
pinjanja , cvili: Majka Judina ! Judina ! Judina ! Judina !
Dahce, a zatim nastavi: Ma sto je Juda? Sto sam rodila?
Sto je Juda? Sto sam ...
Isus je u sobi sto je rasvjetljuje drhtava svijeca jer je
jos preslabo danje svjetlo da bi rasvijetlilo prostranu sobu
u kojoj je krevet u dnu , vrlo daleko ad jedinog prozora .
Blago zove: Marijo! Marijo Simunova !
Zena je gotovo u bunilu i ne pridaje vafoosti glasu .
Odsutna je, zanijeta u vrtlogu svoje boli te ponavlja misli
koje opsjedaju njezin mozak, jednolieno poput tik tak
njihala: Judina majka ! Sto sam rodila? Svijet galami:
"Majka Judina" ...
U kutovima preblagih Isusovih oCiju dvije su suze. Veoma se
eudim. Nisam mislila da bi Isus mogao plakati i nakon sto je
uskrsnuo 6 . .. Prigne se. Krevet je tako nizak za njega tako
visokoga ! Stavi ruku na groznicavo eelo odgurnuvsi krpe vlafoe
od octa i ka:Ze : Jadnica. To, a ne drugo. Ako svijet galami, Bog
nadjacava galamu svijeta govorefr "Imaj mir jer Ja te ljubim".
Pogledaj me, siromafoa mama! Saberi svoj smeteni duh i stavi
ga u moje ruke . Isus sam! ...

Vidi 17. napomenu 20 . paragrafa ovoga sveksa .

164 Uskrsnu c e

Marija Simunova otvori oCi kao da se budi iz sablasnog

sna i vidi Gospodina, osjeti njegovu ruku na svom celu,
prinese drhtave ruke k lieu i jeca: Ne prokuni me! Da sam
znala sto radam, bila bih si iscupala utrobu da sprijeCim
njegovo rodenje .
I bila bi sagrijesila. Marijo! 0 Marijo! Ne izlazi iz
svoje pravednosti zbog grijeha nekoga drugoga. Majke
koje su izvrsile svoj zadatak ne smiju se smatrati odgovor-
nima za grijehe djece . Ti si izvrsila svoju du:Znost, Marijo .
Daj mi svoje siroma5ne ruke. Budi mirna, siromafoa
mama.
Judina majka sam . Necista sam kao sto i sve sto je onaj
zloduh taknuo. Majka jednog zloduha7 ! Ne diraj me. Bori
se da izbjegne bofanskim rukama koje hoce da je zadrfo.
Dvije Isusove suze kapnu joj na lice koje je opet upaljeno
od groznice.
Ja sam te oCistio, Marijo. Na tebi su moje suze od
samilosti. Ni nad kime nisam plakao otkad sam dovrsio
svoju bol. Ali nad tobom placem sa svom svojom ljubavi
punom samiloscu 8 .<< Uspio je uzeti joj ruke i sjedne, da ,
upravo sjedne na rub kreveta dr:ZeCi one drhtave ruke u
svojima.
Ljubavi puna samilost njegovih sjajnih oCiju miluje ,
povija, lijeCi jadnicu, koja se smiruje placufr sutke i
sapeuCi: Ne srdis se na me?
Ljubim. Radi toga sam dofao. Imaj mir .
Ti oprastas ! Ali svijet ! Tvoja Majka! Mrzit ce me.
Ona misli na te kao na sestru . Svijet je okrutan . Istina
je . Ali moja Majka je Majka Ljubavi 9 pa je dobra. Ti ne
moze5 iCi po svijetu, ali Ona ce doCi k tebi kad sve bude u
miru. Vrijeme uspostavlja mir .. .
UCini da umrem, ako me ljubiS.. .
Jos malo. Tvoj sin nije mi znao dati nista . Ti mi daj
neko vrijeme svoga trpljenja. Bit ce kratko.

7
Vi di 6. napomenju na 234. sir . I. dijcla 7. sveska (hrv . izd .) i <lruge
napomene na koje se ondje skrece pafoj a.
8
Vidi prethodnu napomenu br. 6.
v Vidi 13. napomenu na 275 str. 9. sveska (hrv. izd .) .
18. Isus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 165

Moj sin ti je dao previse .. . Dao ti je beskrajan ufas .

A ti beskrajnu bol. Ufas je profao. Vise ga ne treba .
Tvoja bol treba. Sjedinjuje se s ovim mojim ranama pa
tvoje suze i moja Krv peru svijet. Sva bol se sjedinjuje da
pere svijet. Tvoje suze su izmedu moje Krvi i plaea moje
Majke , a okolo naokolo je sva bol svetaca koji ce trpjeti
za Krista i za ljude , iz ljubavi prema Meni i prema
ljudima 10 . Siromasna Marijo! Njefoo je polozi , prekrizi
joj ruke , gleda je kako se smiruje ...
Vrati se Ana i ostane zapanjena na pragu.
Isus, koji je ustao , gleda je govoreCi: Poslusala si moju
zelju. Za poslusne je mir. Tvoja duSa me je razumjela. Zivi
u mojemu miru.
Ponovno spusti oci na Mariju Simunovu koja ga gleda
dok joj suze mirnije teku i jos joj se nasmijesi. Jos joj ka:Ze :
Svu svoju nadu stavi u Gospodina. Once ti dati sve svoje
utjehe . Blagoslovi je i htjede otiCi .
Marija Simunova strastveno zaklinje : Kaiu da te je
moj sin izdao poljupcem ! Je Ii istina , Gospodine? Ako jest,
pusti da ga operem poljubivsi ti ruke . Ne mogu uciniti
drugo ! Drugo ne mogu uciniti da izbrisem ... da izbrisem
... Bo! je nanovo jace uhvati.
Isus , o Isus joj ne da ruke da ih poljubi , one ruke preko
kojih siroki rukavi bijele haljine padaju skoro do prstiju
skrivajuCi rane , nego uzme njezinu glavu u svoje ruke te se
prigne da bofanskim usnama dotakne goruce celo najjad-
nije izmedu svih zena i kaie joj uspravljajuCi se: Maje
suze i moj cjelov ! Nitka nije toliko dobio od Mene. Budi
dakle u miru da izmedu Mene i tebe nema nista nego
ljubav. Blagoslovi je i profavsi hitro preko sobe izade za
Anom koja se nije usudila doCi naprijed niti govoriti , ali
kojoj teku suze od ganuea . Ali kad se nadu u hodniku koji
vodi do kuenih vrata, Ana se usudi govoriti, postaviti
pitanje koje joj je na srcu : Moja Ivana?
Od natrag petnaest dana uziva u nebu . To nisam rekao
ondje jer je prevelika opreka izmedu tvoje kceri i njezina sina.

10
Vidi JO. napomenu 3. paragrafa ovo ga sveska .
166 Uskrsnuce

Istina je ! Velika muka ! Mislim dace umrijeti od nje.

Ne. Ne odmah.
Sad ce imati vise mira. Ti si je utjesio . Ti! Ti koji vise
od svih ...
Ja koji je viSe od svih safaljujem. Ja sam bofansko
Safaljenje. Ja sam Ljubav 11 Ja ti kazem , zeno: da mi je
Juda dobacio samo jedan pogled kajanja, bio bib mu
postigao oprostenje Bozje 12 ...
Koje li tuge na Jsusovom lieu! To se l.ene Zivo dojmi. Na
njezinim se ustima bore rijec i muk. Ali iena je pa je znatizelja
nadvlada. Upita: Ma je Ii bila jedna ... jedan ... Da, hocu
reCi: da Ii je onaj nesretnik sagrijesio iznenada, ili ...
Mjesecima je grijesio i nijedna moja rijec, nijedan moj
Cin nije bio kadar zaustaviti ga, tako je njegova volja bila jaka
da grijesi 13 Ali nemoj ovo reCi njoj ...
Neeu reCi ! ... Gospodine ! Kakva li casa, kad je Ananija,
ni ne dovrsivsi Vazam 14 , pobjegao iz Jeruzalema, iste noCi
Priprave 15 , usao ovamo vicuCi: "Tvoj sin je izdao Ucitelja i
predao ga njegovim neprijateljirna! Poljupcem ga je izdao. I
ja sam vidio Ucitelja izudarana, popljuvana, bicevana, okru-
njena trnjem, opterecena krizem, raspeta i umrloga krivnjom
tvoga sina. I nase ime izvikuju besramnim likovanjem UCite-
ljevi neprijatelji i pripovijedaju o djelima tvoga sina , koji je
za manje od cijene koliko stoji jedno janje prodao Mesiju i
izdajnickirn cjelovom ga pokazao strafarirna" ! Marija je pala
na zemlju, odjednom cma, a lijecnik kaze da se razlila njezina
fuc i pukla njezina jetra pa da je sva krv od toga pokvarena.
I ... svijet je zao. Ona ima pravo ... Morala sam je prenijeti
ovamo jer su dolazili u blizinu njezine kuce u Keriotu i vikali:
"Tvoj sin bogoubojica i samoubojica ! Objesio se ! i Belzebul 16
je uzeo njegovu dusu. Cak je dosao Sotona uzeti za sebe i
njegovo tijelo". Je li istina taj ufasan dogadaj ?

11
Vidi 1 Iv 4,8.16.
12
Protitaj 25. paragraf 9. sveska na 273 str. {hrv. izd.) i odnosc napomene.
13
Pogledaj prethodnu napomenu br. 12 i k tome 25. napomenu 43 . paragrafa 8.
sveska.
1
Vidi 6. napomcnu na 184. str. 1. dijcla 3. sveska (hrv. izd.) .
15
Vidi 17. napomenu 16. paragrafa ovoga sveska.
16
Vidi 2. napomenu na 184. str. 1. dijela 7. svcska (hrv. izd .)
18. lsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 167

Ne , ieno. On je naden mrtav objesen za jednu masli-

nu .. .
Ah! Vikali su i: "Krist je uskrsnuo i Bog je. Tvoj sin
je izdao Boga. Majka si Bozjeg izdajice. Majka si Judina".
Noeu, s Ananijom i jednim vjernim slugom , jedinim koji
mi je ostao, jer nitko nije htio bi ti s njom ... donijela sam
je ovamo . Ali Marija euje onu viku u vjetru, u glasovima
na zemlji , u svemu.
Jadna majka ! Ufasno je, da .
Ali sto onaj demon nije mislio na to , Gospodine ?
To je bio jedan od razloga sto sam ih upotrebljavao da
bih ga zadrfao. Ali nije koristilo. Juda je dofao dotle da je
zamrzio Boga nakon sto nije nikada ljubio pravom ljubavlju
ni oca ni majku niti ikojega drugoga svoga blifojega.
lstina je !
Zbogom, zeno . Neka te moj blagoslov jaca da moies
podnijeti izrugivanje svijeta zbog tvoga rnilosrda prema
Mariji . Poljubi moju ruku . Tebi je mogu pokazati. Nju bi
bilo advise zaboljelo vidjeti ovo. Zabaci rukav otkrivsi
probodeno zapesce.
Ana zajeca dok jedva dotakne ustima vrhove prstiju.
Stropot vrata koja se otvore i prigukni uzvik: Gospo-
din ! Jedan vremefan fovjek padne nicice i ostane tako .
Ananija , dobar je Gospodin. Dosao je utjesiti tvoju
rodakinju, utjditi i nas, kaie Ana, i zato da podupre i
starca u njegovom prevelikom ganucu.
Ali se eovjek ne usuduje maknuti se. Place govoreCi:
>>U:lasne smo krvi. Ne mogu gledati Gospodina .
Isus pode k njemu . Dotakne ga u glavu govoreCi iste
rij eci sto ih je vec rekao Mariji Simunovoj: Rodbina koja
je izvrsila svoju dufoost ne smije se smatrati odgovornom
za grijeh svojega rodaka. Ohrabri se , fovjece ! Bog je
pravedan . Mir tebi i ovoj kuci. Ja sam dofao a ti ces otiCi
kamo te faljem . Za naknadni Vazam 17 ucenici ce biti u
Betaniji . ICi cd k njima i reci da si dvanaestoga dana od
njegove smrti vidio Gospodina u Keriotu , zivoga i pravoga,

17 Vidi nl 2. napomenu 27. paragrafa 8. svcska.

168 Uskrsnuce

s tijelom i dufom i bofanstvom. Povjerovat ce ti jer sam

vec mnogo bio s njima. Ali ce ih utvrditi u vjeri u moju
bofansku narav kad budu znali da sam bio na svim
mjestima istoga dana. A jos prije, jos danas, iCi ces u
Keriot i traziti od upravitelja sinagoge da skupi narod i reCi
ces pred svima da sam Ja dosao ovamo i da neka se sjetc
mojih rijeCi na oprostaju. Sigurno ce ti reCi: "Zasto nije
do5ao k nama ?" Odgovorit ces ovako : "Gospodin mi je
rekao neka vama kazem da bi se On bio pokazao da ste
ucinili ono sto vam je rekao da uCinite prema majci koja
nije kriva. Pogrijesili ste protiv ljubavi i Gospodin se zbog
toga nije pokazao." Hoed Ii to uCiniti ?
Tesko je to, Gospodine ! Tesko uciniti ! Drfo da smo
svi gubava srca ... Nece me poslufati upravitelj sinagoge ,
nece mi ni narod dati da govorim . Mozda ce me tuCi ...
Ipak cu to uCiniti buduCi da Ti to hoed. Starac ne digne
glave. Govori stojeCi sagnut u dubokom naklonu.
Pogledaj me, Ananija !
Covjek podigne lice drhtavo od strahopoCitanja.
Isus je sjajan i lijep kao na Taboru ... Svjetlost ga
preplavi sakrivsi njegov izgled i osmijeh ... I hodnik ostane
bez Njega a da se ni jedna vrata nisu maknula da mu dadu
prolaz.
Ono dvoje se klanja, jos se klanja, postavsi samo
klanjanje zbog bofanskoga ukazanja .

3. U Juti.

Vocnjak Sarine kuce. Djeca koja se igraju ispod stabala

punih gustoga lisca. Najmanje dijete valja se kraj jednog
reda loze s gustim liscem, a ostala, starija djeca love jedni
druge s vikom veselih lastavica, igrajuCi se skrivanja iza
plotova i trsova i naizmjenicnog otkrivanja.
lsus, evo ga tu, ukaze se kraj mali5ana kome je dao ime
(prigodom obrezanja, nap. prev.). 0 sveta jednostavnosti
nevinih ! Jefaj se ne cudi videCi ga tu iznenada, nego prufa
prema njemu rucice da ga uzme u narucaj . Is us ga i uzme:
najveca prirodnost je u Cinu obojice . TrceCi stignu ostali i
18. lsus osvjedoci o svom uskrsnucu ... 169
jos jednom: blazena jednostavnosti djece ! - i priblize Mu
se bez eudenja, veseli. Cini se da se za njih nista nije
promijenilo. Mozda ne znaju. Ali nakon sto je lsus svakoga
pojedinoga pomilovao, Marija, najveca i najpametnija,
kaze: Dakle vise te ne boli, Gospodine, sada kad si
uskrsnuo? Tako mi j e bilo tesko ! .. .
Ne boli me vise 18 Dosao sam vas blagos!oviti prije
nego uzadem Ocu mome i vasemu , u Nebo 19 . Ali i odonud
eu vas uvijek blagoslivljati ako uvijek budete dobri. ReCi
cete onima koji me ljube da sam vama ostavio svoj
blagoslov, danas. Sjeeajte se ovoga dana.
Zar ne ides u kueu? Ondje je mama. Nama nece
vjerovati, kaze opet Marija.
Ali njezin brat ne pita. Zove: Mama, mama. Gospodin
je ovdje !. .. i trceCi prema kuCi ponavlja taj zov.
Sara pritrci, pokaie se . . . na vrijeme da vidi Isusa,
prekrasnoga, na kraju vocnjaka, kako nestaje u svjetlu
koje ga upije ...
Gospodin ! Ma zasto ne pozvati me prije? ... kaie
Sara netom mogne reCi rijec. Ma kada? Odakle je do8ao?
Je Ii bio sam? Kako ste bedasti !
Nasli smo ga ovdje. Minutu prije nije ga bilo ... Sa
cestc nije dofao, a niti iz vrta. I imao je u narucju Je8aja ...
I rekao nam je da je dofao da nas blagoslovi i zato da nam
kaie blagoslov za one koji ga ljube u Juti i da se sjecamo
ovoga dana. A sam da ide u Nebo. Ali ce nas voljeti ako
budemo dobri. Kako je bio lijep ! Ruke su mu bile ranjene.
Ali ga vise ne bole20 . I noge su bile ranjene. Vidio sam ih
u travi . Onaj cvijet mu je ticao upravo ranu jedne noge. Ja
cu ga ubrati ..., govore svi zajedno, razdragani od ganuca.
Cak se znoje u zelji da ka:lu.
Sara ih miluje govoreCi na pol glasa: Bog je velik !
Hajdemo. Dodite . Idimo kazati to svima. Govorite vi,
nevini. Vi mozete govoriti o Bogu.

lB Yidi 17 . napomcnu 20. paragrafa ovoga sveska.

l9 Yidi Iv 20,17.
20 Kao prchodna napomena hr . 18.
170 Uskrsnuce

4. Mladicu Jaji u Peli.

Mladic revno radi oko jednih malih kola. Tovari u njih

povrce ubrano u susjednom vrtu. MagarCic udara kopitom
o tvrdo tlo poljskoga puta.
Kad se okrenuo da uzme kofaru salate, vidi Isusa koji
mu se smijesi. Pusti da kofara padne na zemlju i klekne
trljajuCi oci, ne vjerujuCi u ono sto vidi, i kaze tiho:
SveviSnji, ne povuci me u obmanu ! Ne dopusti , Gospodi-
ne, da me Sotona prevari lafoim zavodljivim pojavama.
Moj Gospodin je doista umro ! Bio je i pokopan , a sada
kafo da je mrtvo tijelo kradom odneseno. Smiluj se ,
Gospodine Svevisnji ! Pokazi mi istinu.
Ia sam Istina, Jaja. Ia sam Svjetlost svijeta21. Pogledaj
me. Gledaj me. Za to sam ti vratio vid: da motes svjedociti
za moju moc i za moje uskrsnuce.
0, doista je Gospodin ! Ti si ! Da. Ti si Isus ! Dovuce
se na koljenima da mu poljubi noge.
ReCi ces da si me vidio i govorio sa Mnom , i da sam
stvamo ziv. ReCi ce5 da si me vidio danas. Mir tebi i moj
blagoslov.
Jaja ostane sam. Sretan. Zaboravi kola i povrce. Uzalud
magarac nemiran mlati put i reve protestirajuci zbog ceka-
nja ... Jaja je ushicen.
Neka :Zena izade iz kuce kraj vrta i vidi ga ondje , blijeda
od uzbudenja, odsutna pogleda. Zove: Jaja ! Sto ti je? Sto
ti se dogodilo ? Pritrci , prodrma ga. Vrati ga na zemlju ...
Gospodin ! Vidio sam Gospodina uskrsloga. Poljubio
sam mu noge i vidio rane. Oni su lagali. Bio je doista Bog
i uskrsnuo je. Bojao sam sc da je varka. Ali je On! On je !
Zena d~sce od srha uzbudenja i kaze tiho: Jesi Ii bas
siguran ?
Ti si dobra, ieno. lz ljubavi prerna Njemu uzela si nas
za sluge, mene i moju majku . Nemoj htjeti ne vjerovati !...
Ako si ti siguran , vjerujem . Alida Ii je bilo bas tijelo?

21
Yidi 3. napomenu 203 . paragrafa 7. sveska .
18. Isus osvjedoci o svom uskrsnucu ...
~~~~~~~~~~~~~~
171

Je Ii bilo toplo'! Jc Ii disao? Je Ii govorio? Je Ii bas imao

glas iii ti se ucinilo?
Siguran sam . Bilo jc tijelo toplo onoga koji je ziv , bio
je pravi glas, bilo je disanje. Lijcp kao Bog, ali eovjek kao
ja i ti. ldimo, idimo kazati to onima koji trpe iii sumnjaju.

5. Kod Ivana iz Nobe.

Starac je sam u svojoj kuCi . Ali je dobre volje. Popravlja

neku vrstu stolice na kojoj su popustili eavli na jednoj
strani , i smijesi se tko zna kakvome snu.
Kucanje na vratima . Ne ostavljajuCi svog posla starac
kaze : Naprijed. Sto :lelite , vi koji dolazite? Zar jos nekoji
od onih? Star sam a da bih se mijenjao ! Kad bi mi bas i
cijeli svijet vikao: "Mrtav je" , ja kazem: "Ziv je". Ako bih
bas morao i umrijeti da to kafem. Naprijed dakle !
Ustane da pode k vratima da vidi tko je to koji kuca a
ne ulazi. Ali kad se nade ondje kraj vrata , ona se otvore i
Isus ude.
0 , 0, 0 ! Moj Gospodin ! Ziv! Vjerovao sam ! I On
dolazi da nagradi mo ju vjeru ! Blagoslovljen ! Nisam sum-
njao. U svojoj boli rekao sam: "Ako mi je poslao janje za
gozbu radosti, znak je da ce taj dan uskrsnuti". Onda sam
razumio sve. Kad si umro i kad se zemlja stresla, razumio
sam ono sto jos nisam bio razumio. I izgledao sam lud u
Nobi , jer kad je zaslo suncc u dan po suboti , pripravio sam
gozbu i ifao pozvati prosjake govoreCi: "Uskrsnuo je
Prijatelj nas !" Vee se govorilo da nije istina. Govorilo se
da su te ukrali , one noci. Ali ja nisam vjerovao , jer kad si
umro , razumio sam da si umro zato da uskrsnes, i da je to
zn ak Jonin 22 .
Isus pusta da govori i smijesi se. Potom upita: A sada,
hoed Ii jos umrijeti, iii hoces ostati da svjedoCis za moju
slavu ?
Ono sto Ti hoed, Gospodine !

22 Vidi Jon 2.
172 Uskrsnuce

Ne. Ono sto ti hoceS.

Starina misli. Zatim kaze: Bilo bi lijepo iziCi iz svijeta
gdje Ti nisi vise kao prije. Ali odricem se nebeskog mira
zato da govorim onima koji ne vjeruju: "Ja sam Ga
vidio !"
Isus mu stavi ruku na glavu blagoslivljajuCi ga i dodaju-
Ci: Ali brzo ce biti i mir, i doCi ce5 k Meni s rangom
Kristovog priznavaoca 23
I otide. Ovdje nije dao svome ukazanju i 1sceznucu
eudesan izgled, mozda iz samilosti prema vreme5nom star-
cu, nego je u svemu postupio kao da je Isus od nekada,
koji je na ljudski nacin ulazio i izlazio iz kuee.

6. Kod Matije, samotnika blizu Jabes Galaada.

Starac posluje oko svoga povrca i razgovara sam sa

sobom: Sve bogatstvo sto ga imam za Njega je. A On ga
nikad vise nece okusiti. Uzalud sam radio. Vjerujem da je
bio Sin Bozji, da je umro i da je uskrsnuo. Ali nije vise
UCitelj koji sjedne za stol siromaha iii bogata5a da s
jednakom ljubavlju podijeli hranu sa siromahom is bogata-
sem, mozda dapace sigurno s vecom ljubavlju sa siromahom
nego s bogatasem. Sada je uskrsnuli Gospodin. Uskrsnuo
je da utvrdi u vjeri nas svoje vjerne. A oni kafo da nije
istina. Da nitko nikada nije uskrsnuo sam od sebe. Nitko.
Ne. Nijedan fovjek. Ali On da. Jer On je Bog.
Pljesne rukama da otjera svoje golubove koji se spuste
da otimlju sjeme iz zemlje netom raskopane i zasijane i
kafo: >>Uzalud je vise da se mnozite. On vise nece okusiti
od vaseg poroda ! Beskorisne ste i vi, pcele ! Za koga
pravite med? Nadao sam se da eu ga harem jedanput imati
kod sebe, sada kad sam manje oskudan. Sve je ovdje
uznapredovalo nakon njegova dolaska... 0, ali s onim
novcem u koji nikada nisam dirao zelim poCi u Nazaret, k
njegovom Majci, da joj kazem: "Ucini me svojim slugom,

23
to jest svjedoka slave uskrsnulog Gospodina, kako je malo prije receno .
18. Isus osvjedoci o svom uskrsnucu ... 173

ali me ostavi tu gdje jesi, jer Tisi opet On 24 , ... Otare si

suzu vanjskorn stranorn ruke ...
Matija, imas li jedan kruh za putnika ?<<
Matija digne glavu, ali ovako na koljenima kako jest ne
vidi tko govori iza zivice koja ograduje njegov maleni
posjed, izgubljen u onoj zelenoj osami koja je to mjesto s
onu stranu Jordana. Ali odgovori: Tko god bio, dodi u
ime Gospodina Isusa. I ustane na noge da otvori vrata.
Nade se sucelice Isusu i ostane rukom na zasunu jer vise
ne moze uCiniti pokreta.
Zar me ne zelis kao gosta, Matija? Jednom si me
primio. Zalostio si se sto to vise ne mozd ueiniti. Ovdje
sam, pa sto mi neces otvoriti ? smijesi se lsus ...
0, Gospodine ... ja ... ja ... nisam dostojan da moj
Gospodin ude ovamo ... J a ...
Is us pruzi ruku preko vrata i pokrene zasun govoreCi:
Gospodin ulazi kamo hoce, Matija. Ude, ide naprijed
kroz skromni povrtnjak, ide u kucu, na pragu kaze: Zrtvuj
dakle mlade svojih golubova. Uzmi iz zemlje svoje povrce
i med svojim pcelama. Razlomit cemo zajedno kruh i nece
biti uzaludan tvoj rad, beskorisna tvoja folja. I bit ce ti
dragi ovo mjesto a da ne ides onamo gdje ce brzo biti muk
i napustenost. Ja sam svuda, Matija. Uvijek je sa Mnom
onaj koji me ljubi. Moji ce ucenici biti u Jeruzalemu.
Ondje ce iskrsnuti moja Crkva25 . Nastoj biti ondje za
naknadni Vazam.
Oprosti mi, Gospodine ! Ali nisam znao odoljeti u
onom mjestu te sam pobjegao. Doiiao sam onamo o
devetom casu26 uoCi Priprave, a sutradan ... Ah, pobjegao
sam da ne vidim gdje umires. Samo stoga, Gospodine.
Znam. Znam i da si se vratio, jedan od prvih, da places
na mom grobu. Ali Mene vise nije bilo u njemu. Znam sve.

24 Vidi npr. Iv 17-21-26: Gal 2, 19-20. Po jakosti ljubavi i junackog opslutivanja

hoianskc volje Marija je bila u Isusu i lsus u Mariji u stupnju sjedinjenja ~toga
dru~ nisu dostigli niti ga rnogu dostici.
Vidi 60. napomenu na 133. str. 9. sveska (hrv. izd.).
u. Vidi 4 napomenu 201. paragrafa 7.sveska .
174 Uskrsnuc e

Evo , sjesti eu ovdje i pocivati. Uvijek sam pocivao ovdje ...

I andeli 27 to znaju.
Covjek se prihvati posla , ali se cini kao da SC krece po
nekoj crkvi, mice se kretnjama tako punima postovanja. S
vremena na vrijeme obrise suzu koja hoce da se pomije5a
s njegovim osmijehom dok se krece amo tamo da uzme
golubove, da ih ubije , pripremi , i da potpiri vatru , da ubere
i opere , i da rasporedi na tanjuru rane smokve , i da prostre
siromasni stol s najboljim posudem. Ali kad je sve gotovo ,
kako moze sjesti i jesti? Hoce posluzivati i Cini mu se da
je to vec mnogo, nece vise od toga. Ali Isus, koji je
prikazao i blagoslovio, ponudi mu polovicu goluba sto ga
je rasjekao stavivsi meso na komad prevrte sto ga je
umoCio u sok.
0, kao nekom miljeniku ! kaze eovjek, plaeuCi od
radosti i ganuca, ne difoCi ociju s Isusa koji jede ... koji
pije , koji kusa povrea, voca , meda, koji mu prufa svoju
cafo pesto je srknuo gutljaj vina. Prije je uvijek pio vodu .
Obrok je svrsen.
Stvarno sam ziv . To vidis. I ti si stvarno sretan. Sjeti
se da sam pred dvanaest dana umro po volji ljudi . Ali da
ie volja ljudi nista kad uz nju ne pristane volja Bozja.
Stovise: protivna volja ljudi postane ropskim sredstvom
vjeene Volje. Zbogom, Matija. BuduCi da sam rekao dace
biti sa Mnom onaj koji mi je dao piti kad sam bio Putnik
o kome je jos bila dopustena svaka sumnja, kazem ti: imat
ces dio u mojemu nebeskom Kraljevstvu.
Ali sada Te gubim , o Gospodine !
U svakom putniku gledaj Mene, u svakom prosjaku
Mene , u svakom bolesniku Mene, u svakome potrebnome
kruha , vode i odijela Mene. Ja sam u svakome koji tr.Ri te
ono sto je ucinjeno onome koji trpi Meni je ucinjeno~8 .
Rasiri ruke blagoslivljajuCi i iscezne .

27
Vidi 3. napomenu na 87. stra . 2. dijela 6. sveska (hrv . izd.) .
ZM Utjefoa istina koja potiee na ljuhav . Vidi Mt 25 ,31-46.
18. Isus osvjedoci o svorn uskrsnucu ... 175

7. Kod Abrahama od Engadija.

Trg u Engadiju: dvorana sto jc tvorc fostave palme.

lzvor: zrcalo travanjskog neba. Golubovi: tihi zvuk orgulja.
Preko njega prolazi stari Abraham s radnim alatom na
ramenu. Jos stariji je, ali vedar kao onaj koji je nasao
okrepu poslije zestoke oluje.
Prolazi i kroz ostali dio grada, odlazi u vinograd kraj
izvora. U lijep rodan vinograd, vec pun obecanja obilne
berbe. Ude u nj, dade se na plijevljenje , na obrezivanje,
na povezivanje. Od vremena do vremena se uspravi,
nasloni se na motiku, misli. Pogladi svoju patrijarkalnu
bradu, uzdahne, strese glavom u nekom unutrasnjem razgo-
voru.
Neki eovjek dobro ogrnut uzlazi putem prema izvorima
i vinogradu. Ka:lem: neki eovjek. Ali je Isus , jer haljina je
ona, a i hod je onaj. Ali za starca je: neki eovjek. I taj
eovjek oslovi Abrahama govoreCi: Mogu Ii se zaustaviti
ovdje ?
Gostoprimstvo je sveto 29 Nisam ga nikada nikome
uskratio. Dodi. Udi. Neka ti bude ugodan odmor u sjeni
mojih trsova. Hoees Ii mlijeka? Kruha? Dat 6u ti ono sto
imam ovdje.
Aja, sto ti mogu dati? Nemam nista.
Onaj koji je Mesija dao mi je sve, za sve ljude. I koliko
god ja dao, ne dajem nista prema onome sto mi je On dao.
Znas Ii da su ga raspeli ?
Znam da je uskrsnuo. Jesi Ii ti razapinjac? Ne mogu
mrziti jer On nece mr:lnje. Ali kad bib mogao, mrzio bih
te kad bi ti to bio.
Nisam njegov razapinjac. Budi miran. Ti dakle znas
sve o Njemu.
Sve. I Elizej ... On je moj sin, znas? Elizej se vise nije
vratio iz Jeruzalema. Rekao je: "Otpusti me, oce, jer

z9 Vidi Post 18 ,-19 ,29 ; Sue 6,11-24 ; 13 ,3-25 ; 19 ; Tob 7-13; Prop 29,28-35 ; Mt
25 .31-46 ; Dj 10 ; Rim 12 ,3-13; 1Tim 3, l-7 ;5.3-16 ; Tit 1,5-9 ; Heb 13,1-6; 1 Petr
4,7 \ 1.
176 Uskrsnuce

ostavljam sva dobra da bib propovijedao Gospodina. PoCi

cu u Kafarnaum pitati za Ivana i pridruzit cu se vjernim
ucenicima.
Zar te je dakle tvoj sin ostavio? Tako stara i sama ?
To sto ti zoves napustanjem, to je moja radost o kojoj
sam sanjao. Zar me njega nije bila lisila guba? I tko mi ga
je vratio? Mesija. I zar ga gubim zato sto propovijeda
Gospodina? Arna ne ! Opet cu ga naCi, i to u vjecnom
zivotu. Ali ti govoris tako da mi pobudujes sumnju. Jesi Ii
tajni izaslanik Hrama? Dolazis Ii progoniti one koji vjeruju
u Uskrsloga? Udari ! Necu pobjeCi. Necu uCiniti kao tri
mudraca davnog vremena30 . Ja cu ostati. Jer ako padnem
za Njega, stiCi cu k Njemu u Nebu i ispunit ce se moja
molitva iz godine ispred ove.
Istina je. Onda si rekao: "Zeljno sam ocekivao Gospo-
dina i On se obratio k meni" 30a.
Kako to znas? Jesi Ii jedan od njegovih ucenika? Jesi
Ii bio s Njime ovdje kad sam ga molio? 0, ako si takav,
pomozi mi i prenesi mu moj vapaj da ga se sjeti. Baci se
niCice vjerujuCi da razgovara s nekim apostolom.
Ja sam, Abrahame od Engadija, i kazem ti: "Dodi".
lsus oCitovavsi se rasiri prema njemu ruke i pozove ga da
se baci u njih i da se spusti na njegovo Srce.
u taj cas u vinograd ude jedan djeeak, koga slijedi
jedan mladicak, zovuCi: Oce ! Oce ! Evo nas da ti pomog-
nemo.
Ali curlikav djeeakov zov nadvisio je jak starcev poklik,
pravi poklik oslobodenja: Evo ! Dolazim ! l Abraham se
baci u narueaj Isusu klicuCi jos: lsuse, Mesijo sveti ! U
tvoje ruke preporueam duh svoj !31
Blafone Ii smrti ! Smrti na kojoj zavidim ! Na l\ristovom
Srcu, u spokojnom miru rascvalog polja u travnju ...
Isus mimo polozi starca pri kraju jednog reda rrsova na
cvjetnu travu koja se leluja na povjetarcu, i kafo djeeacima

30
Aluzija na Mudrace. Vidi Mt 2,1-12.
JO Ps 40,2.
31
To su rijeci umiruceg Isusa (vidi Lk 23 ,46). Ponovio ih jc umiruci Stjepan
(vi<li Dj 7,59) a potjecu od Ps 31,6.
18. Isus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 177

koji su ostali zapanjeni i prestraseni, vrlo blizu placa: Ne

plaCite. Umro je u Gospodinu. Blago onima koji umiru u
Njemu ! Podite, djeco, obavijestite stanovnike Engadija da
je upravitelj njihove sinagoge vidio Uskrsloga i da mu je
On uslisao molitvu. Ne plaCite ! Ne plaCite ! Miluje ih
vodeCi ih k izlazu. Onda se vrati k prerninulome te mu uredi
bradu i kosu, zaklopi mu vjede koje su bile ostale napola
otvorene, sredi njegove udove i prostre preko njega ogrtac
sto ga je Abraham bio skinuo da mo:le raditi.
Ostane dok ne zacuje glasove na cesti. Tada se uspravi.
Velieanstven ... Oni koji dotrce vide Ga. Viknu. Petree
brze da stignu Isusa. Ali On se uzdigne njima na pogled u
sjaju jedne zivlje sunceve zrake.

8. Esen Ilija s Karita.

Opera samoca oporog brda podno kojega tece Karit.

Hija, koji moli. Jos je mr5aviji i zarasle brade. Odjeven je
u hrapavu lanenu haljinu, ni sivu ni kestenjastu, po kojoj
je sliean kamenju sto ga okrufoje.
Cuje zvuk kao od vjetra ili od grmljavine. Podigne
glavu. Isus se ukazao na kamenu koji visi na rubu iznad
ponora na cijem dnu tece potok.
Ucitelj ! Baci se na tlo i Heern.
Ja sam, Ilija. Zar nisi osjetio potres na dan Priprave ?
Osjetio sam ga i si5ao sam u Jerihon i k Niki. Nisam
nafao nikoga od onih koji Te ljube. Pitao sam za Tebe.
Istukli su me. Zatim sam jedan drugi put osjetio da se trese
zemlja, ali slabije, i vratio sam se ovamo, na pokoru,
misleCi da se provalila brana srdzbe nebeske.
Bofanskoga milosrda. Ja sam umro i uskrsnuo. Gledaj
moje rane. Pridruzi se na Taborn Gospodinovim slugama i
reci im da sam te J a poslao.
Blagoslovi ga i iscezne.
178 us k rs nu ce

9. U Cezareji Filipovoj

Dorkino dijete, sto ga majka podrfava , pravi prve

korake na obzidanom nasipu tvrdave. I Dorka, buduCi da
je prignuta, ne vidi da se ukazao Gospodin . Na cas je dijete
ostavila slobodnim. Ali videci da je ono pocelo hodati
sigurno i brzo prema uglu nasipa, uspravi se da potrci da
ne bi dijete palo i mozda stradalo prefavsi u kruniste iii
prolaze namjerno napravljene za ofenzivno oruzje . I dok
to Cini vidi Isusa koji podigne dijete na svoje Srce i poljubi
ga. Zena se ne usuduje napraviti kakvu gestu . Ali klikne
snaino . Poklik koji ucini te dignu glave oni u zgradama i
da pruie lica kroz prozor : Gospodin ! Gospodin ! Mesija
je ovdje ! Stvarno je uskrsnuo . Ali prij e nego ljudi mogu
dotrcati, Isus je vec isceznu.o .
Ti si luda ! Sanjala si ! Igra svjetlosti ucinila je da si
vidjela prividenje.
0, bio je i te kako ziv ! Gledajte mog sina kako gleda
onamo i kako ima u rukama jabuku lijepu kao sto je
njegovo malefoo lice . Glode je sa zubiCima i smije se. Ja
nemam jabuka ...
Nitko nema jabuka odskora zrelih, i tako svjeiih .. .
kafo ostavsi lecnuti.
Pitajmo Tobiju kafo nekoje zene.
I sto hocete uCiniti? Jedva zna zvati: mama! rugaju
se nekoji muskarci.
Ali zene se prignu nad djetetom i kafo: Tko ti je dao
jabuku ?
I usta koja ne znaju kazati gotovo najelementarnije
rijeCi kafo sigurno, sva puna smijeha sitnih zubica i jos
praznih desana: Isus.
0 !
E ! Zovete ga Jesaj ! Zna reCi svoje ime.
Isus ti, ili Isus Gospodin? Koji Gospodin? Gdje si ga
vidio ? naval juju iene .
Ondje , Gospodin . Isus Gospodin .
Gdje je? Kama je ifao?
Tamo. Pokazuje nebo puno sunca i smije se sretan, i
grize svoju jabuku.
18. lsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 179

I dok muskarci odlaze kimajuCi glavama, Dorka kaze

zenama: Bio je lijep. Cinilo se da je obucen u svjetlost. I
imao je na rukama znakove cavala , crvene u tolikoj bjelini.
Dobro sam vidjela jer je ovako drfao dijete, i pokafo
Isusovu gestu.
DotrCi upravitelj , trazeCi da mu isprieaju zgodu, misli ,
zakljuci : Psalam kaze: "U usta djece i dojencadi stavio si
savrsenu hvalu" 32 . A zasto ne i istinu? Oni su nevini. A mi
... Sjeeajmo se ovoga dana ... Ma ne ! Idem u kraj gdje su
ucenici . Idem vidjeti da Ii je ondje Rabbi .. . Ipak ... Bio
je mrtav ... Ma! ...
I s tim ma! koji se napokon zakljuCi u nutrini
upravitelj otide, dok fone razdragane i dalje postavljaju
pitanja maliSanu koji se smije i ponavalja: Isus, ondje. Pa
zatim ondje. Isus Gospodin, i pokazuje mjesto gdje je bio
Isus, zatim sunce u kome je vidio da je isceznuo, sretan ,
sretan.

10. U Kede5u.

Ljudi Kedefa sabrani su u sinagogi i raspravljaju sa

starim Matijom, upraviteljem sinagoge, o posljednjim do-
gadajima. Sinagoga je prilicno tamna jer su vrata zatvorena
a zastori na prozorima spusteni, teski zastori sto ih travanj-
ski vjetar jedva mice.
Jedan blijesak rasvijetli prostoriju . Cini se da je blije-
sak, ali je svjetlost koja ide pred Isusom. I Isus se oCituje
na zacudenje mnogih. Rasiri ruke i poka.ZU se vrlo vidljive
rane na rukama i nogama jer se pokaze na zadnjoj od tri
stepenice koje vode do jednih zatvorenih vrata . Kaze:
Uskrsnuo sam. Podsjeeam vas na raspravu izmedu Mene
i pismoznanaca. Dao sam opakom pokoljenju znak sto sam
ga bio obecao. Znak Jonin. Onome tko me ljubi i koji mi
je vjeran dajem svoj blagoslov. NiSta vise. ISceznuo je.
Ma bio je On! Odakle? lpak je bio ziv ! Bio je rekao !

n Ps 9,2-3.
180 Uskrsnuce

Eto ! Sada shvacam. Znak Jonin 33 : tri dana u utrobi zemlje,

a potom uskrsnuce ...
Zamor komentara ...

11. U Giskali.

Jedna otrovna skupina rabina koji nastoje na pitanje

nekih ljudi koji se kolebaju uvjeriti ih. Htjeli bi postiCi da
ti ljudi podu k Gamalijelu 34 , koji se zatvorio u svojoj kuci
i nece da vidi nikoga.
Ti ljudi kafo: Kaiemo vam da ga nema ovdje. Ne
znamo gdje je. Dosao je. Gledao je u nekoje svitke.
Otputovao je. Nije rekao ni jedne rijeCi. Ulijevao je strah ,
tako je bio smucen i postarao .
Rabini nepristojno okrenu leda doticnima koji govore i
otidu govoreci: I Gamalijel je Jud kao i Simun ! Nije istina
da je Galilejac uskrsnuo ! Nije istina. Nije istina ! Nije istina
da je Bog. Nije istina. NiSta nije istina. Samo mi smo u
istini. Sama tjeskoba s kojom kafo da nije istina pokazuje
njihov strah da je istina, potrebu da se uvjere.
Prosli su uza zid kuce i nadu se prema Hilelovom grobu .
I dalje galame6 svoje nijekanje podignu lice .. . i pobjegnu
s krikom. Isus koji je predobar s dobrima tu je strahovito
silan, rasirenih ruku kao na krizu ... Rane na rukama
crvene se kao da jos kaplje krv iz njih. Ne kaze ni jedne
rijeci. Ali njegov pogled sijeva.
Rabini bjeie, padaju, ustaju, ranjavaju se udarajuCi o
stabla i kamenje, bezumni, izbezumljeni od straha. Slicni
su ubojicama koji su dovedeni u nazocnost zrtve.

12. Kod Joakima i Marije u Bosri.

Marijo! Marijo! Joakime i Marijo! Izadite van .

Ono dvoje nalazi se u sobi mirnoj, rasvijetljenoj jednom

33
Kao prethodna napomena br. 22.
34
Vidi 11 . napomenu 212 . paragrafa 7. sveska.
18. Jsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 181

svijeeom, ona zabavljena sivanjern, on pravljenjern racuna.

Dignu glave, gledaju se ... Joakirn, problijedivsi od straha,
fapne: Glas Rabijev ! Dolazi iz drugog zivota ... L:ena se
prestrasena stisne uz covjeka. Ali poziv se ponavlja pa se
njih dvoje, priviti jedan uz drugoga da se uzajarnno hrabre,
usude izaCi, ici u srnjeru glasa.
U vrtu rasvijetljenorn od srpica mladog rnjeseca sjaji se
Isus , u svjetlosti jaeoj od mnogo mjeseca. Svjetlost ga
obavija i Cini ga Bogom. Preblagi osmijeh i pogled pun
ljubavi Cine ga eovjekom . Podite i kazite ljudima Bosre
da ste me vidjeli ziva i stvarna. Ka:Zite to i na Taborn, ti,
Joakirne, onima koji su se ondje skupili. Blagoslovi ih.
IScezne .
Ma bio je On! Nije bio san ! la .. . Sutra idem u
Galileju. Rekao je na Taborn, zar ne? ...

13. U Efrajimu kod Marije Jakovljeve.

L:ena mijesi brafoo da napravi kruh. Cuje da je netko

zove, okrene se i ugleda Isusa. L:ena je licem na zemlji,
rukama na zemlji, nijema u klanjanju, malo prestrasena.
Isus govori: ReCi ces svima da si me vidjela i da sam
s tobom govorio. Gospodin nije podlofan grobu. Uskrsnuo
sam treCi dan kako sam prije kazao. Ustrajte, vi koji ste
na mome putu, i ne dajte se zavesti od rijeCi onih koji su
me razapeli. Moj mir tebi .

14. Kod Sintihe u Antiohiji.

Sintiha sprema putnu torbu. Vecer je, jer gori mala

svijeca, drhtava, vrlo ogranicena svjetla, polozena na stol
kraj zene koja je zauzeta nizanjem haljina.
Soba se zivo rasvijetli pa Sintiha zaeudena podigne
glavu da vidi sto se dogada, odakle dolazi ta tako jasna
svjetlost u tu sasvim zatvorenu sobu. Ali prije nego vidi,
lsus je predusretne: la sam. Ne boj se. Mnogima sam se
pokazao da ih utvrdim u vjeri. Pokazujem se i tebi,
182 Uskrsnuce

poslusna i vjerna ucenice. Uskrsnuo sam. Vidis Ii ? Vise me

ne boli35 . Zasto places?
Zena ne nalazi rijeCi pred ljepotom Proslavljenoga ... Isus joj
se smije5i da je ohrabri i dodaje: Isti Isus sam koji te je primio
na putu blizu Cezareje. Znala si govoriti onda kad si bila tako
plasljiva i kad sam ti bio Neznanac. A zar mi sada ne znas reCi
jedne rijeCi?
O Gospodine ! Bila sam spremna da otputujem .. . Da
uklonim iz srca tolik nemir i bol.
ZaSto bol? Zar ti nisu rekli da sam uskrsnuo?
Rekli su a i suprotno. Ali nisam se smela zbog njihova
protugovorenja. Znala sam da Ti ne motes istrunuti u grobu.
Plakala sam zbog tvoga mucenistva. Vjerovala sam u tvoje
uskrsnuce jos prije nego su mi za nj kazali. Vjerovala sam i kad
su dosli drugi i kazali da nije istina. Ali htjela sam doCi u
Galileju . Mislila sam: Njemu vise ne mogu nanijeti zla. On je
sada vise Bog nego fovjek . Ne znam da Ii znam dobro reCi .. .
Shvaeam tvoju misao.
I govorila sarn : poklonit eu mu se i vidjeti Mari ju. Mislila
sam da neces dugo ostati medu nama pa sam poforivala s
odlaskom. Govorila sam: kad se vrati k Ocu , kako je govorio ,
njegova Majka ce biti ponesto falosna u svojoj radosti . Jer ona
je dusa, ali je i majka ... I nastojat cu tje5iti je, sada kad je sama
... Bila sam ohola !
Ne. Bila si samilosna. ReCi cu svojoj Majci tvoju
misao. Aline dolazi onamo. Ostani gdje jesi i nastavi raditi
za Mene. Sada viSe nego prije. Tvoja braea, ucenici ,
trebaju rad sviju da bi mogli siriti moj nauk. Vidjela si Me.
Marija je povjerena lvanu. Neka nestane svake tvoje
muke. MoCi ces jacati svoj duh sigurnoscu da si Me vidjela
i snagom mojega blagoslova.
Sintiha silno feli poljubiti ga. Ali se ne usudi. lsus joj
kaie: Dodi . 1 ona se usudi dovuCi se na koljenima do
Isusa i napravi kretnju da ce mu poljubiti noge. Ali ugleda
dvije rane i ne usudi se. Prihvati okrajak haljine i poljubi
je plaeuCi. I kafo tiho: Sto SU ti ucinili ! Potom ima jedno

35 Vidi 17 . napomenu 20. paragrafa ovoga sveska.

18. /sus osvjedoci o svom uskrsnucu .. . 183

pitanje: A Ivan-Feliks?
Sretan je. Ne sjeca se vise nicega osim ljubavi i zivi u
njoj. Mir tebi , Sintiha. IScezne.
Zena ostane u cinu klanjanja, na koljenima, uzdignuta
lica, ruku malo isprufonih, sa suzama na lieu, s osmijehom
na ustima ...

15. Kod levita Zaharije.

Jedna malena soba. Levit Zaharija sjedi zamisljen ,

glave naslonjene na jednu ruku .
Ne budi u sumnji. Ne prihvacaj glasove koji smucuju.
Ja sam Istina i Zivot. Gledaj me . Diraj me.
Mladic, koji je na prve rijeci podigao glavu i vidio Isusa,
i spustio se na koljena, kaze jakim glasom: Oprosti mi,
Gospodine. Sagrijesio sam. Primio sam u sebe sumnju o
tvojoj istini.
Vise od tebe krivi su oni koji nastoje zavesti tvoj duh.
Ne vjeruj njihovim napastima. Tijelo sam zivo i stvarno.
Osjeti tdinu i toplinu, cvrstocu i jaCinu moje ruke. Uhvati
ga za jednu podlakticu i digne ga silom govoreCi: Ustani
i hodi putovima Gospodinovim. Bez dvojbe i straha. I
blago tebi ako budd znao ustrajati do kraja.
Blagoslovi ga i iscezne.
Nakon nekoliko trenutaka iznenadenja i cudenja mladic
naglo izade iz sobe i zove: Majko ! Oce ! Vidio sam
Ucitelja. Nije istina ono sto kafo drugi ! Nisam bio Jud.
Nemojte i dalje vjerovati lazi, nego blagoslivljajte sa mnom
Svevisnjega koji se smilovao svome sluzi. Ja odlazim. Idem
u Galileju. NaCi cu nekoga od ucenika. Idem im reCi neka
vjeruju. Da je On doista uskrsnuo.
Ne uzme torbe s hranom ni haljina. Ogrne se i otrCi ne
davsi roditeljima vremena da se razaberu od svoje prenera-
zenosti i da mogu posredovati da ga zadrfo.

16. Jednoj ieni na saronskoj ravni.

Jedna priobalna cesta. Mozda ona sto povezuje Ceza-

reju s Jopom, iii nekoja druga. Ne znam. Znam da vidim
184 Uskrsnuce

u nutarnjosti polja, a s vanjske strane more, zivo azurno

iza fockaste crte obale. Ccsta je sigurno neka rimska
arterija. To svjedoCi njezin ploenik.
Njome ide jedna :Zena plaeuCi u prve sate jednoga
vedroga jutra. Zora je maloprije svanula. Zena mora da je
veoma umorna jer se cesto zaustavi i sjedne na kamen
miljokaz na cesti. Potom opet ustane i ide naprijed , kao da
je nesto goni da ide unatoc teskom umoru .
Isus stane uza nju kao ogrnuti putnik. Zena ga ne gleda.
Ide naprijed zadubena u svoju bol. Isus je upita : Zasto
places, 2eno? Odakle dolazis? l kamo ides tako sasvim
sama ?
Dolazim iz Jeruzalema i vraeam se svojoj kuCi .
Daleko 7
Na pol puta izmedu Jope i Cezareje.
Pjesice ?
U dolini prije Modina razbojnici su mi uzcli magarca
i ono sto je bilo na njemu.
Bila si nerazborita sto si isla sama. Nije obieaj iCi sami
za Vazam.
Nisam bila posla za Vazam . Bila sam ostala kod kuce
jer imam, nadam se da ga jos imam , bolesno dijete. Moj
muz je otifao s drugima. Pustila sam ga da ide naprijed , a
cetiri dana kasnije otisla sam ja. Jer kazala sam : "On je
sigurno u Jeruzalemu za Vazam. Potrazit eu ga" . Malo me
je bilo strah. Ali sam rekla: "Ne cinim nista zla . Bog vidi.
Ja vjerujem. I znam da je dobar. Necc me odbiti jer ...
Zaustavi se kao uplasena i baci letimican pogled na eovjeka
koji hodi uza nju, tako sasvim pokriven da mu se jedva
vide oCi, lsusove oci koje se ne mogu zamijeniti ni s kojim
drugima.
Zasto sutis? Bojis se Mene. Mislis Ii da sam neprijatelj
Onoga koga si tra2ila? Jer trazila si ucitelja iz Nazareta da
ga zamolis da dode u tvoju kucu te izlijeCi tvoje dijete dok
je tvoj muz odsutan . ..
Vidim da si prorok. Tako je . Ali kad sam stigla u grad ,
Ucitelj je bio mrtav. Plac je usutka ...
Uskrsnuo je. Zar ne vjerujd ?
Znam. Vjerujem. Ali .. . Ali .. . Kroz nckoliko dana
18. lsus osvjedoci o svom uskrsnucu. ..
~~~~~~~~~~~~~
185

nadala sam se da cu ga vidjeti i ja ... Kaze se da se je nekima

pokazao. I kasnila sam s odlaskom ... Svaki dan nova muka
od cefoje za Njim jer ... jako je bolesno moje dijete .. .
Moje srce razdijeljeno ... OtiCi da ga tjesim u umiranju .. .
Ostati da trazim Ucitelja . .. Nisam mislila da bi do8ao u
moju kucu . Nego da mi obeca ozdravljenje.
I zar bi mu bila vjerovala? Mislis da izdaleka ...
Vjerujem. 0, kad bi mi rekao: "Idi u miru. Tvoj ce
sin ozdraviti", ne bih sumnjala. Aline zaslu:lujem toga, jer
... Place pritiScuCi veo na svoja usta kao da im foli
sprijeciti da govore.
Jer je tvoj muz jedan od tuzitelja i krvnika Isusa
Krista. Ali Isus Krist je Mesija 36 . Bog je. A Bog je
pravedan, fono . Ne kafojava nevinoga zbog krivca. Ne
muCi majku zbog toga sto je otac gre5nik. Isus Krist je zivo
milosrde .. .
O, jesi Ii mozda jedan njegov apostol? Mozda znas
gdje je On? Ti ... Mozda te je On poslao k meni da mi to
kazd. Cuo je, vidio je moju bol, moju vjeru i salje mi te
kao sto je Svevisnji poslao arkandela Rafaela mladome
Tobiji37 . Reci mi ako je tako i ja cu, mada umorna sve do
groznice, okrenuti natrag svoje korake da potrazim Gospo-
dina.
Nisam apostol. Ali u Jeruzalenu su ostali apostoli jos
mnogo dana poslije njegova uskrsnuca ...
lstina je. Mogla sam traziti od njih.
Tako. Oni nastavljaju Ucitelja.
Nisam mislila da mogu ciniti eudesa .
Jos su ih cinili ...
Ali sada ... Rekli su mi da je samo jedan ostao vjeran
pa nisam mislila ...
Da. Tvoj muz ti je tako rekao, rugajuCi ti se u svojoj
mahnitosti lafoog trijumfatora. Ali Ja ti kazem da eovjek
mofo sagrijesiti, jer samo Bog je savrsen. I moze pokajati

Jh Vidi 3 napomcnu na 226. str. 1. dijcla 2. sveska (hrv. izd.) , i 22. napomenu
21. }?aragrafa 8. svcska.
Vidi Tob 5-13.
186 Uskrsnuce

se. I ako se pokaje, njegova jakost raste i Bog mu povecava

svoje milosti zbog njegove skrusenosti 38 . Zar Svevisnji
Gospodin nije mozda oprostio Davidu 39 ?
Arna tko si? Arna tko si da govoris tako milo i mudro,
aka nisi apostol? Mazda andeo? Andeo mag djeteta.
Mazda je ono izdahnulo i ti si dosao dame pripraviL.
Isus pusti da mu padne ogrtac, is glave is lica, i pre5avsi
od skromnoga izgleda obienog putnika u svoje dostojanstvo
Bogo-Covjeka, uskrslog od mrtvih, kaie blago i sveeano:
Ja sam. Mesija, bez krivnje razapet. Uskrsnuce sam i
Zivot. ldi, 0 zeno. Tvoj sin zivi jer sam Ja nagradio tvoju
vjeru. Tvoj sin je izlijeeen. Jer ako je Rabbi iz Nazareta
zavrsio svoje poslanje, Emanue! 40 nastavlja svoje do
svrsetka vjekova za sve one koji vjeruju, ufaju se i ljube
Boga Jednoa i Trojnoga, kojega je utjelovljena Rijec
jedna Osoba 1 Ona je iz ljubavi bofanske ostavila Nebo 42
i dosla da poueava, da trpi i umre da bi ljudima dala Zivot.
Podi u miru, fono. I budi jaka u vjeri jer je doslo vrijeme
kad ee u jednoj obitelji suprug biti protiv supruge, otac
protiv djece a oni protiv njega, iz mrfoje iii iz ljubavi prema
Meni. Ali blazeni oni koje progonstvo ne odvede od
mojega puta.
Blagoslovi je i izcezne.

17. Nekojim pastirima na Velikom Hermonu.

Skupina stada i pastira. Miruju na nckojim obroncima

sa divnim pasnjacima. I razgovaraju o dogadajima u Jeruza-
lenu. I falosni su te kafo jedan drugome: Necemo vise
imati na zemlji prijatelja pastira. I podsjecaju se na
mnogo susreta s Njim sad ovdje sad ondje ... Susreti kojih
necemo nikada vise dozivjeti, kaze jedan starac.

18
Vidi 8. napomenu 43. paragrafa 8. sveska.
39
Yidi 2 Sam 11-12.
40
Vidi 1. napomenu 233 . paragrafa 7. sveska.
41
Vidina napomenu u Dodatku 7. sveska, osobito to<"ku e).
42
Vidi 9. napomenu na 174 . str. l. dijela 5. svcska (hrv. izd .).
18. lsus osvjedoCi o svom uskrsnucu.. . 187
~~~~~~~~~~~~~~

lsus se ukaze kao da je stavio nogu na to mjesto

dolazeCi iza zapletene Slime gdje visoka debla obavija gusta
niska sikara koja sakriva pogled na stazu. Ne prepoznaju
ga u samotnom eovjeku i kafo pod glas videci ga tako
umotana u bijeloj haljini: Tko je? Neki esen 43 ? Ovdje?
Neki bogati farizej '? Zamisljeni su.
Isus upita: Zasto ka:lete da vise necete sresti Gospodi-
na? Jer Onaj o kome govorite je Gospodin .
Znamo. Ali zar tine znas sto su mu uCinili? Sad nekoji
kafo da je uskrsnuo a nekoji da nijc. Ali ako je i uskrsnuo,
kako mi volimo vjerovati, sad je vjerojatno otisao. Kako
mo:le i dalje ljubiti i ostati usred naroda koji ga je razapeo?
A mi koji smo ga ljubili, iako ga svi nismo poznavali,
falosni smo sto smo ga izgubili.
Ima naCin kako ga i dalje imati. On ga je naueavao .
0, da. CineCi ono sto je On naucavao. Onda eovjek
ima kraljevstvo nebesko i nalazi se s Njime . Ali najprije
treba zivjeti a onda umrijeti. A Njega vise nema medu
nama da nas jaca. Klimaju glavom.
Sinci moji, onima koji vrse ono sto je On naucavao,
dr:leci njegovu pouku u svome srcu , isto je kao da imaju
Isusa u srcu. Jer Rijec i Nauk jedno su te isto. On nije bio
UCitelj koji je naueavao ono sto nije On. Stoga tko cini sto
je On rekao, ima zivog Isusa u sebi i nije rastavljen od
njega 44 .
Dobro kazes. Ali siroma5ni smo ljudi pa ... zelimo i
oCima vidjeti da bismo dobro osjeeali radost... Ja ga nikada
nisam vidio, a niti moj sin, a ni Jakov, taj. A ni Melkija,
taj. A ni Jakov, taj. A ni Saul. Vidis li koliki ga samo medu
nama nisu vidjeli? Uvijek smo ga trazili, ali kad bismo
stigli, On bi vec bio otputovao.
Zar niste bili u Jeruzalemu onog dana ?
>>Ah, bili smo ! Ali kad smo doznali sto hoee da mu
uCine, pobjegli smo u brda kao mahniti. U grad smo se
vratili po suboti. Nismo krivi za njegovu krv jer nismo bili

43
Vidi 13. napomenu na 233 . str. 9. sveska (hrv. izd.).
44
Vidi 45 . napomenu 16. paragrafa ovoga sveska.
188 Uskrsnuce

u gradu. Ali smo zlo uCinili sto smo bili kukavice. Barem
bismo ga bili vidjeli i pozdravili. On bi nas sigurno bio
blagoslovio zbog naseg pozdrava. .. Ali bas nismo imali
hrabrosti gledati ga u mukama ...
On vas blagoslivlja sada. Gledajte Onaga Cije lice
ielite upoznati.
Ocituje se, velieanstveno bofanski, na zelenilu livade.
Pred njihovom zapanjenoscu koja ih baci na zemlju, ali
koja takoder prikuje njihove zjene uz njegovo bofansko
lice, On iscezne u sjajnoj svjetlosti.

18. U Sidonu. U kuCi djeteta koje je bilo slijepo rodeno.

Djecak se igra sasvim sam ispod guste sjenice. Cuje da

ga netko zove i nade se sucelice Isusu . Pita ga vrlo malo
uplasen: Ma jesi Ii ti Rabbi koji mi je dao oCi ? I upre
svoje bistre djecacke oCi , azume boje jednake boji Isusovih
oCiju , u sjajne bofanske oci .
Ja sam, djeeace. Ti me se ne bojis ? Miluje ga po
glavi.
Ne bojim se . Ali smo ja i mama jako plakali kad se
otac vratio prije vremena i rekao nam da je pobjegao jer
da su uhvatili Rabbija da ga usmrte. Nije obavio Vazam i
mora ponovno otputovati da ga obavi. Ma onda nisi
umro?
Umro sam. Gledaj rane . Umro na krifo . Ali sam
uskrsnuo . ReCi ce8 svome ocu da se zadr2i neko vrijeme u
Jeruzalemu poslije drugog Vazma i neka bude u blizini
Maslinskog vrta , u Betfagi . Ondje ce naCi tko ce mu reCi
sto treba ciniti .
Moj otac je mislio potraziti te . Za Blagdan Sjenica45
nije mogao govoriti s Tobom. Htio ti je reCi da Te ljubi
zbog oCiju sto si mi ih dao. Ali to nije mogao uciniti , ni
onda ni sad a .. .
To ce uciniti po vjeri u Mene . Zbogom, djecace . Mir
tebi i tvojoj obitelji.
45
lzl 23, 14-17.
18. Jsus osvjedoCi o svom uskrsnucu...
~~~~~~~~
189

19. Kod Jokaninih teiaka.

Jokanina polja na poljupcu mjeseca. Potpuna tisina.

Siroma8ni stanovi tefaka u zagusljivoj noCi koja sili da se
drze otvorenima barem jedna vrata da ne umreS od vruCine
u niskim sobama, gdje je naslagano previse tijela s obzirom
na sposobnost mjesta da ih primi.
Isus ude u jednu veliku sobu. Cini se da sam mjesec
produfava svoje zrake da mu pravi kraljevski sag na tlu od
nabite zemlje. Prigne se nad jednim spavacem koji lezi
potrbuske u snu tvrdom od napora.Zovne ga. Prijede k
drugome, i k drugome. Sve zove, te svoje vjerne i siromasne
prijatelje. Prolazi lagano i hitro kao andeo u letu. Ude u
druge bijedne sobe . . . Potom pode van da ih ceka kraj
jedne skupine stabala. Tefaci izlaze polusneni iz svojih
bijednih stanova. Dva, tri, jedan sam, petorica zajedno,
nekoje zene. Zacudeni su sto su svi bili pozvani tako od
poznatog glasa koji je svima rekao iste rijeci: Dodite u
vocnjak.
ldu onamo, dok muskarci dovrfavaju oblacenje siroma-
8nih haljina ili zene pricvrseuju pletenice, i tiho razgovara-
JU.
Meni se ucinilo da je glas Isusa iz Nazareta.
Mozda njegov duh. Ubili SU ga. Jeste li culi ?
Ne mogu vjerovati. On je bio Bog.
Ipak Joel ga je vidio gdje prolazi pod kri:lem tako-
der. ..
Meni su rekli jucer, dok sam cekao da upravitelj
ugovori cijenu svoje robe, da su prosli ucenici od Jezraela
i kazali da je doista uskrsnuo.
Suti ! Znas sto kaze gospodar. Bicevanje je za onoga
tko to ka:le.
Mozda smrt. Ali zar ne bi bilo bolje nego ovako
trpjeti ?
I sad vise nema Njega l
I jos gori su, sada kad im je uspjelo ubiti ga.
Zli su jer je uskrsnuo.
Tiho razgovaraju iduci prema mjestu koje im je bilo
receno.
190 Uskrsnuf: e

Gospodin ! klikne jedna zena bacivsi se prva na

koljena .
Njegova utvara ! vicu drugi, a nekoji se boje.
Ja sam . Ne bojte se. Ne vicite. Dodite naprijed . Doista
sam Ja. Dosao sam da utvrdim vasu vjeru na koju znam da
drugi vrebaju. Vidite li? Moje tijelo cini sjenu jer je pravo
tijelo. Ne snivate, ne . Moj glas je pravi glas . lsti lsus sam
koji je s vama lomio kruh i koji vam je poklanjao ljubav .
I sada vam iskazujem ljubav. Poslat eu vam svoje ucenikc .
A bit eu jos Ja , jer ce vam oni dati ono sto sam vam Ja
davao i ono sto sam dao njima dame mogu predati onima
koji vjeruju u Mene . Podnosite svoj kriz kao sto sam Ja
podnio svoj. Budite strpljivi. Prastajte . ReCi ce vam kako
sam umro. Nasljedujte me . Put boli , put je u Nebo. Idite
njime u miru , i dobit cete moje Kraljevstvo . Nema drugoga
puta osim puta predanja u volju Bozju, puta velikodufaosti ,
ljubavi prema svima. Da je bilo nekoga drugog puta, bio
bih vam ga pokazao. Ja sam profao tim putem jer je pravi.
Budite vjerni sinajskom zakonu koji je nepromjenjiv u
svojih deset zapovijedi 46 , i mom nauku . Doti ce oni koji ce
vas pouCiti, da ne budete prepusteni spletkama opakih. Ja
vas blagoslivljam. Uvijek se sjeeajte da sam vas ljubio i da
sam dofao medu vas prije i poslije svoje proslave. Uistinu ,
kafom vam da bi me mnogi htjeli vidjeti sada, a nece me
vidjeti. Mnogi veliki. A pokazujem se onima koje ljubim i
koji Me ljube.
Jedan eovjek se usudi reCi: Dakle . . . Kraljevstvo
nebesko doista postoji? Ti si doista bio Mesija? Oni
nastoje uplivati na nas . ..
Ne slu8ajte njihovih rijeCi. Sjecajte se mojih i prihva-
cajte rijeCi- mojih ucenika koji su vama poznati . To su rijeCi
istine . I onaj koji ih prima i provodi u zivot , makar ovdje
bio sluga iii rob , bit ce gradanin i bastinik moga kraljev-
stva.
Blagoslovi ih rasirivsi ruke i iScezne.
0, .. . ja se vise nicega ne bojim !

41
' Vidi Izl 19,1-20,21; Pnz 4,41 -6.25.
18. lsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 191

A niti ja. Jesi Ii cuo? I za nas postoji mjesto !

Treba da budemo dobri !
Prastati !
Biti strpljivi !
Znati odoljeti.
Traziti uecnike.
Dosao je k nama , siromasnim slugama .
To cemo reCi nj e govim apostolima.
Kad bi ovo znao Jokana !
A Doras !
Ubili bi nas, da se ne bi govorilo.
Ali sutjet cemo . Samo Gospodinovim slugama cemo
kazati .
Mikeja, ne moras Ii iCi s onim teretom u Sefori? Zasto
ne podes u N azaret da kaZes?
Komu?
Majci . Apostolima. Mozda ce bi ti s Njom .. .
Udalje se fapeuCi o svojim planovima.

20. Na posjedu Danijela, Helkijina rodaka .

U Beteronu (?) .

Farizej Helkija raspravlja s drugima jednakima sebi, sto

uciniti sa Simunom, clanom Sinedrija , koji je na Sveti
petak poludio pa govori i kaze previ~e toga . Prijedlozi su
razni. Netko kaZe da ga treba izolirati na nekom samot-
nomc mjestu gdje njegovu viku ne mofo euti nitko osim
jednoga sluge, veoma vjernoga i istoga njihova misljenja.
Netko, dobroeudniji , uzda se da bi , posto je bolest prola-
zna, bilo dovoljno pustiti ga tu gdje jest.
Helkija odgovori: Doveo sam ga ovamo ne znajuCi
kamo drugamo da ga odvedem. Ali znate da jako sumnjam
u svoga rodaka Danijela ...
Drugi, jos zlobniji od Helkijc, kafo : Hoce da pobjcg-
ne , preko mora . Zasto mu ne udovoljiti ?
Jer je nesposoban za sredenc Cine. Sam na moru bi
poginuo, a nitko od nas nije sposoban upravljati ladom .
A onda ! Kad bi i bio ! Sto bi se dogodilo u mjestu gdje
192 Uskrsnuce

bi se iskrcao , s onim sto kaze? Pustite nek on izabere put. ..

UCini da u nazocnosti sviju ,i tvog rodaka , kaie svoju volju,
pa neka se ucini kako on hoce.
Taj prijedlog se odobrava, pa Helkija , pozvavsi jednog
slugu, zapovijedi da se dovede Simun i pozove Danijel.
Dodu jedan i drugi . Danijel izgleda kao eovjek koji se
neugodno osjeea kraj stanovitih ljudi, a Simun stvarno
izgleda kao slaboumnik.
Cuj nas, Simune. Ti kafos da te mi drzimo uznikom
jer date hocemo ubiti ...
Morate. Jer takva je zapovijed.
Ti buncas , Simune. Suti i slusaj. Gdje ti se Cini da bi
ozdravio ?
Na moru. Na moru. Nasred mora. Gdje nema nikakva
glasa. Gdje nema nikakva groba. Jer grobovi se otvaraju i
izlaze mrtvi i moja majka kaie ...
Suti ! Slu5aj. Mi te ljubimo . Kao svoje tijelo. Hoces Ii
doista ici onamo ?
Sigurno da hoeu. Jer ovdje se otvaraju grobovi i moja
majka .. .
lei ces onamo. Odvest cemo te do mora , dat cemo ti
ladu i .. .
Ali to je ubojstvo s vase strane ! On je Jud! Ne moze
iCi sam ! vice posteni Danijel.
Bog ne prisiljava eovjekovu volju. Moiemo Ii mi ciniti
ono sto Bog ne cini ?
Ali Jud je ! Nema vise volje . Ludi je od novorodenceta !
Ne mozete ! ... '
Ti suti. Poljodjelac si a ne drugo. Mi znarno ... Sutra
cemo krenuti prema moru . Budi veseo, Simune. Prerna
moru, razumijeS li ?
Ah, necu vise slufati glasove zernlje ! Ne vise glasove .. .
Uh! Dugi krik, grcevit nemir, zatvaranje oCiju i usiju . I
drugi povik, povik Danijela koji pobjegne prestrasen .
Arna tko je? Sto se dogada? Zaustavite onog ludaka
i onog bedaka ! Zar valjda svi gubimo pamet ? galami
Helkija.
Ali onaj koga Helkija zove bedakom, tj. njegov rodak
Danijel, posto je potrcao nekoliko metara, baci se nice na
18. Isus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 193

tlo. Onaj drugi naprotiv pjeni se, ondje gdje se nalazi , u

strahovitom grcu i urla, urla: Ufotkajte ga ! Nije mrtav i
vice, vice, vice! Jace nego moja majka, jace nego moj otac,
jace nego je to uCinio na Golgoti ! Ondje, ondje. Zar ne
vidite ondje ? Pokazuje onamo gdje je Danijel, spokojan,
smijeseCi se, lica podignuta nakon sto je bio licem na tlu.
Helkija dode do njega i surovo ga prodrma, bijesan, ne
baveCi se Simunom, koji se valja na zemlji i pjeni se i
zivotinjski zavija u zaprepascenom krugu ostalih .
Helkija oslovi Danijela: Vizionarska dangubo, hoed
Ii mi reCi sto radis ?
Pusti me. Sada te poznajem. I udaljujem se od tebe.
Vidio sam Onega o kome me hocete uvjeriti da je mrtav,
vidio ga meni dobrostiva, vama strahovita. Odlazim. Zasti-
cujem svoju dufo, vise nego novae i ikoje bogatstvo.
Zbogom, prokletnice ! I ako mofos,nastoj zasluziti Bozje
oprostenje.
Ma kamo ides? Kamo? Ja neeu !
Imas li pravo drfati me kao utamnicenika? Tko ti ga
je dao? Prepustam ti ono sto ljubis, a idem za onim sto
ljubim. Zbogom. Okrene mu leda i otide, brz kao da ga
vuce neka nadljudska sila, dolje niz obronak zelen od
maslina i voenjaka.
Helkija je modar, i ne samo on. Srdzba ih davi sve .
Helkija prijeti osvetom rodaku, svima koji, kaZ:e, U svom
zanesenjastvu tvrdc da je Galilejac ziv. Hoce govoriti,
hoce ciniti ...
Jedan, ne znam tko je, kaze: Cinit cemo, ciniti, ali
necemo moCi zatvoriti sva usta, i oCi, koja govore jer vide.
Pobijedeni smo ! Na nama je zlocin. Sada dolazi ispasta-
nje ... I udara se u prsa obuzet tjeskobom zbog koje je
sliean fovjeku koji se rsenje po stepenicama stratista. Jos
kaze: Jehovina osveta 8, au njegovom se glasu nazire sav
tisucljetni strah Izraela49 .

R Vidi 8. napomenu na 114. str. I. dijela 2. sveska (hrv. izd .) i 2. napomenu

212 . paragrafa 7. sveska.
49
Vidi 3. napomenu na 76 . str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd .).
194 Uskrsnuce

Medutim Simun , ranjen , pjeneCi se, uplasen buci vikom

prokletnika: Nazvao me je ocoubojicom ! Usutkajtc ga !
Neka foti ! Ocoubojica ! lsta rijec moje majke ! Mrtvi dakle
svi ka.Zu iste rijeCi?!. ..

21 . Jednoj galilejskoj ieni.

Mjesec gotovo na svom zalazu sprema se da sakrije svoj

tanki luk mladaka iza izbocine jednoga brda. Stoga je
njegova svjetlost vrlo slaba i uskoro je vise nece biti nad
prostranim poljem.
lpak jedan se putnik nalazi na putu na kome nema
prometa. Uzak put , puteljak kroz polja, vise nego sto
drugo . Hodi ddeCi objesen za kolut primitivan fenjerCic ,
onakav kakve, mislim stare kao sto je star svijet , obicno
upotrebljavaju kocijasi da si svijetle u noci. Za zastitu
plamena ovaj ima nesto sto moze biti isto tako tinjac kao
i pergamena . Jer nije staklo, obicna stvar. StoviSe , mislim
da je sasvim nepoznato, jer nikada mi se nije dogodilo da
sam to vidjela u ijednoj kuCi, ni kao casu , ni kao vazu, niti
kao zastitu za prozore. Kroz to probija slabafoa svjetlost ,
tek toliko da osvijetli maleni prostor oko svjetiljke. Ipak ,
kako se mjesec sasvim sakriva, cini se da snaga siromafoog
fenjera raste i baca poskakujucu svijetlu tocku na crno
polje.
Putnik hodi, hodi ...
Na nebu, na kraju horizonta , svice zora. Ali je tek na
pocetku te zasada ne rasvjetljuje nista, pa siromasna
svjetiljka jos sluzi.
Kraj jednog mostica ceka iii se odmara jedan drugi
putnik , sav ogrnut ogrtacem . Onaj sa fenjerom, koji ide
prema tom mostu, zaustavi se neodlucan . Koleba se da Ii
proCi tuda ili se vratiti natrag gdje u sljunkovitom koritu
potocica ima sirokih karnenova koji mogu posluziti za
prijelaz preko plitke vode na dnu.
Onaj koji sjedi na jednostavnoj ogradi napravljenoj od
trupca na kome je jos bijelozelena kora podignc glavu promatra-
juCi onoga koji se zaustavio. Ustane na noge i kafe: Ne boj se
Mene. Dodi naprijed . Dobar sam drug,ne razbojnik .
18. Jsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 195

lsus je. Prepoznajem ga vise po glasu nego po izgledu

koji je zastrt gustim sumrakom sto ga svjetiljka ne moze
probiti donle gdje je Isus. Ali zaustavljena osoba se jos
koleba.
Dodi, fono. Ne boj se. ICi cemo neki dio puta zajedno
i bit ce dobro za tebe.
Sada znam da je fona. Dolazi naprijed svladana od
miloga glasa i od neke tajanstvene sile, mase glavom iduci
naprijed i govoreCi potiho : Nema vise dobra za mene.
Sad idu usporedo puteljkom koji je toliko sirok te
dopusta prolaz samo za dvoje pje5aka. Sve jasnije zora
pokazuje s jedne strane krutu minijaturnu sumu zreloga
zita koje ceka na. srp. Na drugoj strani vec pokoseno zito
rasireno je u snopovima po polju, lisenom svoga ponosa:
zrele ljetine.
Prokleti ! kaie tiho fona bacivsi pogled na povaljene
snopove.
Isus suti.
Sve vise se dani . Zena ugasi siroma5no svjetlo, a da bi
to ucinila, otkrije lice koje je nagrdeno od placa. I podigne
lice da pogleda na istok gdje fotoruzieasta crta najavljuje
radanje sunca. Potrese pesnicom prema istoku i jos kafo:
Proklet i ti!
Zar dan? Bog ga je stvorio. Kao sto je stvorio zito.
Oni su Bozja dobroCinstva.Ne smiju se proklinjati .. ., kaie
lsus blago.
A ja ih proklinjem. Proklinjem sunce i usjeve. Imam
i razloga za to.
Zar ti nisu bili toliko godina dobri? Zar nije sunce dalo
da ti dozori kruh svagdanji, grozde koje se pretvara u vino,
vrtno povrce i voce, i dao da raste pafa za hranu ovaca i
janjadi Cijim mlijekom i mesom si se hranila i od cije vune
si tkala haljine? A zar zito nije davalo kruh tebi, tvojoj
djeci, tvom ocu i tvojoj majci, tvome suprugu ?
Gorak plac i jadanje: Nemam vise supruga ! Oni su mi
ga ubili ! Oti5ao je na nadnicu, jer imamo sedmero djece i
nije nam bilo dovoljno ono malo sto smo imali svoga da
nahranimo deset osoba. I sinoc je dofao govoreCi: "Umoran
sam i osamucen", i bacio se na krevet vruc od ognjice. Ja
196 Uskrsnuce

i njegova majka pomagale smo mu kako smo mogle,

misleCi da cemo danas zvati gradskog lijecnika ... Ali mi je
nakon prvih pijetlova 50 umro. Ubilo ga sunce. Idem u grad,
da, da uzmem sto treba. Na povratku eu se pobrinuti da
obavijestim bracu. Ostavila sam majku da bdije nad svojim
sinom i nad mojom djecom ... a ja sam otisla radi onoga sto
treba uCiniti ... Pa da ne smijem proklinjati farko sunce i
zito ?
Prije je bila suzddljiva, tako da ne bib bila pomislila da
je zena, a osobito ne falosna fona; sada je srusila branu
svojoj boli i ona se, jaka, prelijeva. Kafo sve ono sto nije
kazala u svojoj kuCi da ne probudi djecu koja su spavala
u susjednoj sobi, sve ono sto joj je tistilo srce te je imala
osjeeaj da ce sad na puCi. Ljubavne uspomene , strah od
buduenosti, strahote udovistva prolaze zbrkani kao odne-
sene krhotine na nabujaloj vodi rijeke visokog vodostaja ...
Isus pusta da govori. Jer lsus zna suosjecati s bolju,
dopusta da joj se dade oduska da tako celjadetu olaksa i da
sam umor sto slijedi iza l.estoke boli ucini te bude sposobna
razumjeti onoga tko je tjesi 51 Onda kaze bl ago. U N aimu
i u Nazaretu, i u mjestima izmedu onoga i ovoga nalaze se
ucenici nazaretskog Rabbija. Podi k njima ...
Pasto hoces da ucine? Da je On jos ovdje !... Ali oni?
Nisu oni sveti ! Moj muz je bio u Jeruzalemu onoga dana .
I zna ... Ah, ne ! Znao je ! Sad vise ne zna nista . Mrtav je !
Sto je uCinio tvoj muz onoga dana ?
Kad ga je uliena vika probudila, potreao je na terasu
kuce gdje je bio sa svojom braeom i vidio Rabbija koga su
vodili u sudnicu, i slijedio ga je s drugim Galilejcima sve
dok nije bio mrtav. Njega i ostale napali su kamenjem kad
su otkrili da su Galilejci, ondje na brdu, i potisnuli ih na
niZe. Ali su bili ondje dok nije sve bilo gotovo. Potom ...
su otisli ... I sada je on mrtav . Ah , kad bib barem znala je
Ii zbog svoje samilosti prema Rabbi ju u miru !

50
Vidi 4. napomenu na 129. str. 1. dijela 7. sveska (hrv. izd.) .
51
Vrlo vafoo natelo i pravilo, kojih se treba drfati kad se tini dobro. lskustvo
potvrduje da su doista uspje~ni .
18. ls us osvjedoci o svom uskrsnucu ... 197

Isus ne odgovori na tu ielju. Ali kaze: Onda je valjda

vidio da je bilo ucenika na Golgoti. Zar SU mozda svi
Galilejci bili kao tvoj mui?
0, ne ! Mnogi su ga grdili, pa i iz Nazareta. Zna se.
Sramota !
Pa onda ako mnogi i iz Nazareta nisu imali ljubavi za
svoga Isusa, a On im je ipak oprostio, i mnogi ce se
ubuduce posvetiti, zasto ti hoce5 da sudis sve ucenike
Kristove na jedan nacin? Zar hoces biti strofa od Boga?
Bog daje mnogo onome koji oprasta ...
Nema vise dobrog Rabbija ! Nema ga vise! A moj muz
je mrtav.
Rabi je dao vlast svojim ucenicima da Cine ono sto je
On Cinio.
Hocu da to vjerujem. Ali samo On je pobjedivao smrt.
Samo On!
A zar se ne cita da je Hija vratio duh sinu udovice iz
Sarfate 52 ? Uistinu, kafom ti, Hija je bio veliki prorok. Ali
sluge Spasitelja, koji je umro i uskrsnuo jer je bio Sin
pravoga Boga, koji se utjelovio da otkupi ljude, imaju jos
vecu moc , jer im je On prvima s krifa oprostio njihove
grijehe poznavajuCi bofanskom mudroscu pravu bol njiho-
vih skrusenih dufa 53 , posvetio ih nakon uskrsnuca novim
oprostenjem 54 i ulio im Duha Svetoga 55 da Me mogu
dostojno predstavljati i rijecju i djelima, da svijet ne ostane
pust nakon moga odlaska iz njega.
Zena naglo uzmakne prenerafona. Zabaci natrag veo
kako bi dobro vidjela svoga suputnika. Ali ga ne prepozna .
Misti da je slabo razumjela. Ipak se vise ne usuduje
govoriti. ..
Zar Me se bojis? Prije si mislila da sam razbojnik,
spreman da ti ugrabim novae sto ga imas u njedrima,
korisnim za kupnju onoga sto je potrebno za pogreb. I

52 Vidi 1Kr17,17-24.
SJ Vidi 10. napomenu na 47. sir. 2. dijcla 3. sveska (hrv. izd.) i ostale
napomene na koje se ondje upozorava .
~ Yidi 23. napomenu 13 . paragrafa ovog svcska.
ss Kao prethodna napomena br. 54 .
198 Uskrsnuce

bojala si se. Zar se sada bojis znati da sam Isus? A sto nije
lsus onaj koji daje a ne uzima? Onaj koji spasava a ne
unistava? Vrati se natrag, :Zeno. Ja sam Uskrsnuce i Zivot.
Nije potreban ubrus i mirodije za onoga koji nije mrtav,
koji vise nije mrtav, jer Ja sam onaj koji pobjeduje smrt i
nagraduje onoga koji vjeruje 56 . Idi ! Idi svojoj kuCi ! Tvoj
muz zivi. Ni jedna vjera u Mene ne ostane bez nagrade.
Ucini kretnju da ce je blagosloviti i otiCi.
Zena izade iz svoje okamenjenosti. Ne pita, ne sum-
nja ... Nista. Pade na koljena klanjajuCi se. A onda napokon
otvori usta i traieCi u njedrima izvadi kesu, malenu, mrfavu
kesu siromafoog svijeta, kome bijeda zabranjuje davati
sveeane poeasti svojim mrtvima, i kafo nudeCi kesu:
Drugo nemam ... Drugo, da Ti izrecem zahvalnost, da Ti
iskafem cast, da ...
Ne treba mi viSe novae, :Zeno. Odnijet ces ga mojim
apostolima.
0, da ! lei cu k njima sa svojim muzem ... Ali sto onda
da Ti dadem, Gospodine moj? Sto? Ti, ukazati se meni .. .
ovo cudo ... a ja Te ne prepoznati ... a ja tako uzrujana .. .
da, nepravedna eak prema stvarima ...
Da. I nisi mislila da one postoje jer Ja postojim i da
je sve dobro sto je Bog stvorio57 . Da nije bilo sunca, da
nije bilo zita, ne bi bila dobila ovu sadasnju milost.
Ali ipak kolika bol !... Zeni teku suze sjeeajuCi je se.
Isus se osmjehne i poka:le svoje ruke govoreCi: Ovo je
najmanji dio moje boli. I svu sam je podnio za vase dobro,
ne tu:leci se na nju.
Zena se prigne k zeml ji i prizna: Istina j e. Oprosti
moje jadikovanje.
Isus iSeezne u svojoj svjetlosti, pa kad ona podigne lice,
vidi da je sama. Ustane na noge, zaokruzi pogledom. Nista
ne mofo smetati da vidi jer je vec jasan dan i naokolo nema
nicega osim polja sa usjevima. Zena kafe samoj sebi: Ipak
nisam sanjala ! Mazda je zloduh napastuje da sumnja, jer

56
Vidi Heb 11.
57
Vidi Post 1.
18. Jsus osvjedoCi o svom uskrsnucu ... 199

je trenutak nesigurna vafoCi kesu u rukama . Ali onda

pobijedi vjera pa okrene leda mjestu kamo se bila uputila
i vrati se natrag, brza kao da je nosi vjetar a da ne osjeca
napora , lica ofarena radoscu veeom ad ljudske , tako je
smirena. Cesto ponavlja: Kako je dobar Gospodin. On je
doista Bog! On je Bog! Bio blagoslovljen Svevifoji i Onaj
koga je On poslao. Drugo ne zna reci. A one njezine
litanije mijefaju se sada s pjevanjem ptica. Zena je udubena
u sebe tako da ne euje pozdrave nekojih zetelaca, koji je
vide i pita ju odaklc dolazi u tu uru ...
Jedan je stigne i kaze: Je li Marku bolje? Jesi li isla
po lijeenika ?
Marko je umro o prvim pijetlima i uskrsnuo je. Jer to
je ucinio Mesija Gospodinov , odgovori ona iduCi nepre-
stano hitro.
Bol ju je obezumila ! promrsi eovjek i kima glavom
stifoCi do drugova koji su poceli foti Zito.
Polja se sve vise pune ljudima. Ali znatiielja svlada
mnoge, koji se odluce iCi za zenom koja sve fornije hodi .
Ide, ide. Evo jedne veoma siromasne kucice , niske ,
samotne, izgubljene u polju. Ide prema njoj pritiseuCi ruke
na srce.
Ude . Ali netom je stupila u nju, jedna joj se starica baci
u zagrljaj vieuCi: 0 kceri moja, koje li milosti Gospodino-
ve ! Budi hrabra, kceri , jer ono sto ti moram reCi tako je
veliko, tako radosno, da ...
Znam , majko. Marko vise nije mrtav. Gdje je ?
ZnaS.. . A kako?
Susrela sam Gospodina . Nisam ga prepoznala, ali je
govorio sa mnom i kad muse svidjelo rekao mi je: "Tvoj
muz zivi" . Ali ovdje ... kada ?
Onda sam bila otvorila prozor i gledala prvu zraku
sunca na smokvi. Da , upravo tako . Onda je prva zraka
dotakla smokvu kraj sobe ... kad sam eula jaki uzdah, kao
od eovjeka koji se budi. Okrenula sam se prestrasena i
vidjela Marka koji je sjeo i bacio natrag plahtu sto sam mu
je bila bacila preko lica i gleda uvis lica, lica ... Zatim me
je pogledao i rekao: "Majka! Ozdravio sam !" Ja .. . Umalo
sto nisam ja umrla pa mi je on pruzio pomoc i razumio je
200 Uskrsnuce

da je bio mrtav. Nicega se ne sjeca. Kaze da se sjeca dok

smo ga stavile u krevet, a potom nista vise do easa kad je
vidio jednoga andela, neku vrstu andela koji je imao lice
Rabbija iz Nazareta i koji mu je rekao: "Ustani !". I ustao
je. Upravo kad je sunce Citavo izlazilo.
U eas kad je meni rekao : "Tvoj muz zivi" . 0, majko ,
koje li milosti ! Kako nas je Bog ljubio !
Oni koji prispiju nadu ih zagrljene, plaeuCi. I misle da
je Marko mrtav i da je :Zena u blijesku lucidnosti shvatila
nesrecu. Ali Marko , koji euje glasove, pojavi se, vedar , s
jednim djetetom u narucju a ostali mu se uhvatili za haljinu
i ka:Ze glasno : Evo me! Blagoslivljamo Gospodina !
Oni koji su naisli salijetaju ga pitanjima pa , kao uvijek
u ljudskim stvarima, pojavi se proturjecje . Netko vjeruje u
pravo uskrsnuce, a neki, i to veCina, kazu da je bio samo
pao u obamrlost ali da mrtav nije bio . Netko dopusta da se
Krist ukazao Rakeli, a nekoji ka:lu da su sve to bajke jer
On je mrtav, a drugi: On je uskrsnuo, ali je tako
ozlojeden , mora biti ozlojeden, da vise ne Cini eudesa
svome razbojnickom narodu.
Govorite sto vas volja , ka:Ze eovjek gubeCi strpljenje,
i govorite gdje vas volja. Dovoljno je da to ne govorite
ovdje gdje me je Gospodin Isus uskrisio. I odlazite ,
nesretnici ! I Nebo vam otvorilo srca da vjerujete . Ali sada
idite i ostavite nas u miru.
Gurne ih van i zatvori vrata. Privije na srce zenu i
majku i ka:Ze: Nazaret nije daleko. Idem onamo da
objavim cudo .
Tako Gospodin hoce, Marko . Odnijet cemo ove novce
njegovim ueenicima. Idimo blagoslivljati Gospodina .
Ovako kako jesmo. Siromasni smo , ali i On je bio siroma-
8an, i njegovi nas apostoli nece prezreti .
Trudi se da djeci zave:le sandalice . Dok majka baci
nesto namirnica u torbu . Zatvori vrata i prozore , a Marko
pode ne znam po kakvom poslu . Kad su spremni, izadu i
idu brzo , najmanji u narucju a ostali veseli i malko
zacudeni naokolo, idu prema istoku, prema Nazaretu,
razumije se. Mazda je ovo mjesto takoder u ezdrelonskoj
ravnici, ali na razliCitoj tocki od Jokaninih posjeda .
 201

19. ISUS SE UKAZE NA OBALAMA JEZERA 1

Is us sc ukaie na obalama jezera .

Noc tiha i sparna. Ni dah vjetra ne piri. Velike i drhtave

zvijezde ispunjaju vedro nebo. Jezero, tako mirno i nepo-
mieno te naliCi na ogromnu kamenicu u zatisju od vjetrova,
na svojoj povrsini odrazuje diku toga neba koje treperi
zvijezdama. Stabla uzduz obala sacinjavaju jedan blok bez
treptanja. Tako mirno je jezero da se njegovo zapljuskiva-
nje obale svodi na vrlo lagani fobor. Na pucini vidi se
poneka lada, jedva vidljiva poput lutajuceg prividenja,
koja nekada stavi zvjezdicu na maloj udaljenosti od vode,
svoju svjecicu vezanu za jarbol da rasvijetli nutrinu malenog
.. 1uda. Ne znam koja je ovo tocka jezera. Rekla bih da je
~ o sta jufoo, ondje gdje se jezero sprema da opet postane
r; Jl:ka . Rekla bib da na periferiji Tariheje. Ne stoga sto
\ 1dim grad, sto mi ga skriva jedna skupina stabala koje se
prufaju u jezero i prave malen brefoljasti rt , nego stoga
sto tako sudim po zvjezdicama svjetiljaka lada koje se
udaljuju prema sjeveru otisnuvsi se od obale jezera. Kafom
na periferiji, jer je ondje na podnozju malenog rta skup-
ljena hrpica kuceraka kojih je tako malo da ne mogu
saCinjavati ni selo. Siromasnih kuca, gotovo na falu, sigurno
ribarskih . Ima lada na suhu na malenom falu, i drugih, vec
spremnih za plovidbu, uz obalu, u vodi a tako su mime te
se Cini da su zabijene u tlo a ne da plivaju.
Petar pruzi glavu iz jednog kucerka. Drhtavo svjetlo
vatre u zadimljenoj kuhinji rasvjetljuje odostraga zdepast
lik apostola i Cini da odskace poput crtefa. Gleda nebo,
gleda jezero ... Dode naprijed sve do ruba obale. Zatim, u
kratkoj je haljini i bosih nogu, ude u vodu do polovice

19. Napisano 19. travnja 1947. A, 12152-12163 .

1
Vidi Iv 21.1-23 . Ali u ovom Djelu nema prvog dijela 19. retka niti Citavog
23 . rctka, koji se sastojc od tumacenj a i razmi~ljanja .
202 Uskrsnuce

bedara te pruzivsi miSicavu ruku gladi rub jedne lade. K

njemu dodu sinovi Zebedejevi.
Lijepa nae.
Doskora ce mjesec.
Noc za ribolov.
Alina vesla.
Nema vjetra.
Sta da radimo ?
Govore polagano, s odsjecenim izrieajima, kao ljudi
navikli na ribolov i na rukovanje jedrima i mre:lama koje
trazi pafoju pa stoga malo rijeCi.
Bila bi dobro iCi. Prodali bismo dio ulova.
Dodu k njima na obalu Andrija, Toma i Bartolomej.
Kako je topla ova nae! usklikne Bartolomej.
Hoce Ii oluja? Sjeeate Ii se one noCi ? upita Toma.
A, ne ! Mirna ko ulje, mozda magla, ali oluja ne. Ja
... idem loviti. Tko ce sa mnom ?
Idema svi. Mazda ce biti ug_odnije tamo u sredini,
kafo Toma koji se znoji, i doda: Zeni je trebala ona vatra ,
ali je kao da smo bili u toplim kupkama ...
Idem reCi Simunu. Sasvim je sam ondje, kaZe Ivan.
Petar vec pripravlja ladu zajedno s Andrijom i Jakovom.
Idema Ii sve do kuce? Iznenadenje za mo ju majku ...
upita J akov.
Ne. Ne znam da li mogu uzeti Marcijama. Prije ...
nego ... Da, ukratko ! Prije nego smo otisli u Jeruzalem -
jos smo bili u Efrajimu - rekao mi je Gospodin da zeli
obaviti drugi Vazam2 s Marcijamom . Ali mi potom nije
rekao nista ...
Meni se cini da je rekao da da, ka:le Andrija.
Da. Drugi Vazam, da. Ali ne znam hoce Ii da bude
doveden prije. Toliko sam pogresaka ucinio da ... 0, ides i
ti?
Da, Simune Jonin. Ovaj ce me ribolov podsjetiti na
mnogo toga ...
Hm ! Sve ce nas podsjetiti na mnogo toga ... I toga sto

2
Vidi bilj. 12 pogl. 27 . sv. VIIU2
19. Isus se ukaie na obalama jezera 203

se nece vise vratiti ... U ovoj smo ladi polazili s Uciteljem

na jezero ... I volio sam je kao da je kraljevska palaca, i
Cinilo mi se da ne mogu zivjeti bez nje. Ali sada kad On
vge nije u ladi ... eto ... u njoj sam i to me ne veseli, kaie
Petar.
Nitko se vise ne raduje nekadasnjim stvarima. Nije
vise isti zivot. Pa i kad se gleda natrag ... , izmedu onih
nekadafojih easova i ovih sadafojih u sredini je ono ufasno
vrijerne ... , uzdahne Bartolomej.
Gotovi. Dodite. Tina kormilu, a mi na veslima. Idemo
prema okuki Hipa. Ono je debar polofaj. Ho-op! Ho-op!
Petar zaveze i lada klizne po tihoj vodi. Bartolomej je
na kormilu. Toma i Revnitelj sluze kao pomocni momci,
spremni da bace mre:Ze sto ih rastegnute pripremaju. Izade
mjesec, tj. difo se iznad brda Gadare (ako se ne varam) ili
Gamale, ukratko: onih koja su na istoenoj obali ali prema
jugu jezera, i jezero primi njegovu zraku koja pravi put od
dijamanata na mirnoj vodi.
Pratit ce nas sve do jutra.
Ako se ne spusti magla.
Riba ostavlja dno privucena od mjeseca.
Ako ostvarimo dobar ulov, bit ce dobro. Jer nemamo
vise novaca. Kupili bismo kruha te bismo odnijeli onima na
brdu ribe i kruha. RijeCi polagane, s dugim stankama
izmedu jednoga i drugoga glasa.
Vozi dobro, Simune. Zar nisi promasio zaveslaj ? ...
cudi se Revnitelj.
Da ... Prokletstvo !
Ma sto ti je ? pitaju ostali.
To .. . To da me sjeeanje na onog covjeka progoni
posvuda. Sjeeam se onog dana kad smo se natjecali u dvije
lade tko ce bolje voziti, a on . ..
Ja sam naprotiv mislio da je jedan od prvih puta kad
sam uvidio ponor njegove podmuklosti bio onaj put kad
smo sreli, bolje: kad smo se sukobili s ladama Rimljana.
Sjeeate Ii se? kaze Revnitelj.
Da Ii se sjeeamo ! Ma! ... On ga je branio ... a mi ...
izmedu obrana Uciteljevih i dvolicnosti ... nasega, nikada
se nije dobro shvacalo ... , kaze Toma .
204 Uskrsnuce

Hm ! Ja vise no jedanput. .. Ali je govorio: "Ne sudi ,

Simune !"
Tadeju je uvijek bio sumnjiv.
Ono sto ja nikako ne mogu vjerovati jest to da ovaj
nikada nije znao nista , ka:le Jakov gurnuvsi laktom svoga
bra ta.
Ali Ivan suti prignuvsi glavu.
Sada vec mofos reci ... kaze Toma.
Nastojim zaboraviti. Takvu sam dobio naredbu. Zasto
hocete da ne slu5am ?
Imas pravo. Ostavimo ga u miru, brani ga Revnitelj .
Bacite mre:le . Polagano ... Vozite, vi. Yozi lagano.
Skreni nalijevo, Bartolmai. Primakni . Okreni. Je Ii mrefa
rastegnuta? Da? Gore vesla i cekajmo, zapovijeda Petar.
Kako je lijepo ljupko jezero u nocnome miru, pod
cjelovom mjeseca ! Rajsko , tako je cisto. Mjesec se s neba
potpuno zrcali u njemu i cini da je poput dijamanta,
njegovo svjetlucanje treperi po brefoljcima, otkriva ih , Cini
da se gradovi na obalama bijele kao od snijega ... Od
vremena na vrijeme izvuku mrefo . To mjesec pretvara u
slap dijamanata sto padaju na srebrnu povrsinu jezera.
Prazna. Ponovno je spuste u vodu . Premjeste se. Nemaju
srece ... ure prolaze. Mjesec zapada, a svjetlo zore probija,
nesigurno , zelenoazurno .. . Magla od topline pusi se prema
obalama; zastire osobito prema jufoom kraju jezera Tibe-
rijadu, zastire i Tariheju. Niska magla, dosta rijetka, sto ce
je prvo sunce rasplinuti. Da je izbjegnu vole ploviti uzduz
istoene strane gdje je manje gusta , dok se na zapadu,
dolazeCi od mocvare koja je s onu stranu Tariheje na
desnoj obali Jordana, zgusnjuje kao da se mocvara pusi .
Voze oprezno da izbjegnu koju opasnost dna, oni koji
poznaju jezero.
Vi na ladi ! !mate Ii sto za jelo ? Muski glas dode s
obale. Glas koji ih je trgnuo .
Ali slegnu ramenima i glasno odgovore: Ne. A potom
izmedu sebe: Uvijek nam se cini da ga eujemo !. ..
Bacite mreze s desne strane lade i naCi cete .
Desna je prcma jezeru . Bace mrefo ponesto neodlueni .
Drmanje, te:lina koja nagne ladu na stranu gdjc je mrefa .
19. lsus se ukaie na obalama jezera 205

Ma ono je Gospodin ! vikne Ivan.

Kafos, Gospodin ? pita Petar.
A zar sumnjas? UCinilo nam se da je njegov glas , ali
ovo je dokaz. Pogledaj mre.ZU ! Kao onoga puta je ! On je ,
kaiem ti! 0, Isuse moj ! Gdje si ?
Svi ostre vid da probiju veo magle posto su dobro
osigurali mrefo da je vuku za ladom, buduCi da je pogibe
ljan posao htjeti je diCi, pa voze prema obali. Ali Toma
mora uzeti Petrovo veslo . On se , posto je na vrat na nos
obukao kratku haljinu preko vrlo kratkih hlaca koje su bile
njegovo jedino odijelo, kao sto je i ostalih osim Bartolome-
ja, bacio plivajuCi u jezero i velikim zamahom ruku cijepa
mirnu vodu . Pretekao je ladu i prvi stupio na maleni pusti
fa!, gdje u zaklonu trnovita grma svjetluca vatra od suhara-
ka. I tu , blizu vatre, nalazi se Isus nasmijden i dobrostiv.
Gospodine ! Gospodine ! Petar je zadahtan od uzbu-
denja pane moze reCi viSe od toga. BuduCi da s njega curi
voda, ne usuduje se dotaknuti ni haljine svog Isusa te stoji
nicice na pijesku klanjajuCi se, s haljinom prilijepljenom na
ledima.
Lada zastruze po falu i zaustavi se. Svi su na nogama,
uzbudeni od radosti. ..
Donesite amo od tih riba. Vatra je spremna. Dodite i
jedite, nareduje Isus .
Petar potrci na ladu i pomogne diCi mrefo i u koprcavoj
hrpi uhvati tri velike ribe i udari njima o rub lade da ih
ubije i izvadi im utrobu sa svojim nozem . Ali drscu mu
ruke, o ne od studeni ! lspere ih, odnese ih tamo gdje je
vatra i pristavi ih na nju, bdijuCi nad njima dok se peku .
Ostali se klanjaju Gospodinu, malo podalje od Njega,
bojailjivi kao i uvijek pred Njim uskrslim , tako bofanski
silnim.
Evo. Ovdje je kruh. Cijelu noc ste radili i umorni ste.
Sad cete se okrijepiti . Je Ii gotovo, Petre?
Da , Gospodine, kaie Petar jos hrapavijim glasom
nego obicno, prignut nad vatrom, i brise si oci iz kojih
kaplje kao da ih dim sili na plac podrazujuci ih zajedno s
grlom . Ali ne prouzrokuje dim onaj glas i one suze ...
206 Uskrsnuce

Donese ribu ispruzenu na hrapavom listu, cini se da je list

od tikve a donio mu ga je Andrija nakon sto ga je isprao
u jezeru.
Isus prikaie i blagoslovi, razlomi kruh i ribu i razdijeli
ih napravivsi osam dijelova i okusivsi i sam. Jedu s postova-
njem s kojim bi obavljali neki obred. lsus ih gleda i smijesi
se. Ali i On suti. Onda upita : Gdje su ostali ?

Na brdu. Gdje si rekao. A mi smo dosli da ribarimo

jer vise nema novca, a ne felimo izrabljivati ucenike.
Dobro cinite . Ipak od sada unaprijed vi apostoli
boravit cete na brdu u molitvi, izgradujuCi primjerom
ucenike. Njih saljite ribariti. Dobro je da vi ostanete ondje
u molitvi i radi toga da poslusate one kojima je potreban
19. lsus se ukaie na obalama jezera
~~~~~~~~~~~~~~~~~
207

savjet ili bi mogli doci da vam dadu obavijesti 3 Driite jako

na okupu ucenike. Brzo eu doCi.
Cinit cemo to, Gospodine '?
Marcijama nema s tobom ?
Nisi mi rekao da ga pozovem tako brzo.
Pozovi ga. Njegova poslufoost je zavrsena.
Pozvat cu ga, Gospodine.

Muk . Zatim Isus, koji je bio malo pognute glave,

misleCi, digne glavu i upre pogled u Petra. Gleda ga

3
Vidi Dj 1,14;2,42 ;6,4. Sam Isus, uzor i ucitelj apostola i stoga svecenika svih
vremena, kad je zavr~io skroviti livot i zapoceo javni !ivot, napustio je rucni rad ,
barem kao redovit i obavezan , da se posveti iskljucivo iii barem prete!no
duhovnom poslu , tj . okrepljujucem miru molitve i iscrpljujucem naporu apostola
ca .
208 Uskrsnuce

pogledom kakav je imao u casovima najsilnijeg cuda ili zapovije-

danja. Petar se zbog toga lecne gotovo prestrasen i zabaci se
pondto unatrag ... Ali Isus, polozivsi jednu ruku na Petrovo
rame , zadrii ga snaino i pita ga drzeCi ga tako: Simune Jonin,
ljubis Ii me?
Sigurno, Gospodine ! Ti znas da te ljubim, odgovori Petar
sigurno.
Pasi jaganjce moje ... Simune Jonin, ljubis lime?
Da , Gospodine. I Ti znas da te ljubim. Glas je manje
odvafan. Stovise, ponesto je zaeuden zbog ponavljanja toga
pitanja.
Pasi jaganjce moje ... Simune Jonin, ljubis li me?
Gospodine ... Ti znas sve .. . Ti znas da te ljubirn ... drsce
glas Petru, koji je siguran glede svoje ljubavi, ali koji ima utisak
da Isus nije siguran.
Pasi ovce moje. Tvoje trostruko priznanje ljubavi izbrisalo
je tvoje trostruko zatajenje. Sasvim si Cist, Simune Jonin, i Ja ti
kafem: uzmi velesvecenicku haljinu i nosi svetost Gospodinovu
usred moga stada. Opa5i haljine pojasom i drii ih opasanima dok
i ti od pastira ne postanes janje4 . Uistinu, k3Zem ti, da dok si
bio mladi da si se sam pasao i isao kamo si htio, ali kad ostaris,
ispruzit ces ruke i netko drugi ce te opasati i povesti kamo ne bi
htio . Ali sada sam Ja koji ti kazem: "Opasi se i slijedi me na
istome mome putu". Ustani i dodi.
Ustane lsus , ustane i Petar i idu prema obali, a ostali pocnu
gasiti vatru guseCi je ispod pijeska. Ali Ivan, sabravsi ostatke
kruha, slijedi lsusa. Petar cuje tapkanje koraka pa okrene glavu.
Vidi Ivana pa pokazujuci ga Isusu upita: A sto ce se dogoditi s
ovim?
Ako hocu da ostane dok se ne vratim 5 sto se to tebe tice?
Ti me slijedi.
Nadu se na obali. Petar bi jos htio govoriti , ali ga suzdrze
Isusova velieanstvenost i rijeCi sto ih je cuo. Klekne , a za njim
se povedu ostali, te se klanja. Isus ih blagoslovi i otpusti. Udu u
ladu i udaljuju se vozeCi. Isus ih gleda kako odlaze.

4
To jest zrtva , svjedok prolijevanjern krvi. Vidi Iv 21,19a.
5 To jest do Paruzije, koja je upravo lsusov povratak, koji sc uostalom smatrao vrlo
skorim. Vidi I Kor 11 ,23-27 (osobito 26) str. 1 dijela 7. sveska (hrv. izd .).
 209

20. ISUS NA TABORU

Is us na Taborn.

Tu su svi apostoli, svi ucenici pastiri 1, i Jona ta koga je

Kuza otpustio iz svoje sluzbe. Tu je Marcijam i Manahen
i mnogo ucenika od sedamdesetdvojice 2 , pa i mnogo drugih.
Nalaze se u sjeni stabala koja sa svojim gustim liscem
ublafoju svjetlost i toplinu. Nisu gore, prema vrhu gdje se
zbilo preobrazenje, nego na polovici obronka gdje se cini
da hrastova suma hoce da zastire vrh i da svojim snaznim
zilama brani bokove brda.
Gotovo svi drijemaju, uzevsi u obzir uru dana i dokolicu
i dugotrajno cekanje. Ali dovoljan je krik djecaka - ne
znam tko je, jer ga ne vidim s mjesta gdje se nalazim - da
svi ustanu na noge u prvom naglom pokretu koji se odmah
promijeni u bacanje niCice licem u travi.
Mir svima vama. Evo me medu vama. Mir vama. Mir
vama. Isus prolazi izmedu njih pozdravljajuCi, blagoslivlja-
juCi. Mnogima idu suze, drugi se blazeno smijese. Ali u
svima je toliki mir.
Isus se zaustavi ondje gdje apostoli i pastiri tvore gustu
skupinu zajedno s Marcijamom, Manahenom, Stjepanom 3 ,
Nikolom, Ivanom iz Efeza 4, Hermom 5 , i nekim drugim
vjernijim ucenicima Cijih se imena ne sjeeam. Victim onoga
iz Korozima koji je pustio pokop oca da bi slijedio Isusa,
jednoga drugoga koga sam vidjela drugih puta. Isus prihvati
rukama glavu Marcijama koji place gledajuCi ga, poljubi ga
u celo privijajuCi ga potom na srce.

20. Napisano 20. travnja 1947. A, 121164-121196.

1
Vidi 10. napomenu 235 . paragrafa 7. sveska .
2
Kao prethodna napomena 1.
3
Vidi 30. i 32. paragraf ovoga sveska.
Vi<li 32. napomenu 228. paragrafa 7. sveska.
5
Medu Ocima doapostolskog vremena nalazi se jedan Herma , autor vrlo
opsefooga djela, naslovljenog Pastir, koje potjete iz 150. godine po prilici, i tija
je svrha pozvati grdnike na brzu pokoru.
210 Uskrsnuce

Potom se okrene k drugima i ka.le: Mnogo i malo.

Gdje su drugi? Znam da ima mnogo mojih vjernika
ucenika. Zasto se onda ovdje svih skupa mo.le nabrojiti
jedva petstotina osoba 6 , izuzevsi djecu, djecu ovoga iii
onoga od vas ?
Petar govori u ime sviju ustavsi na noge jer je bio ostao
na koljenima u travi. Gospodine, izmedu trinaestog i
dvadesetog dana od tvoje smrti doslo je ovamo mnogo njih
iz mnogo gradova Palestine govoreci da si bio medu njima.
Tako su mnogi od nas, da bi Te prije vidjeli, otisli netko s
ovim a netko s onim. Neki su istom otputovali. Oni koji su
dosli govorili su da su Te vidjeli i govorili s Taborn na
raznim mjestima i, StO je bilo cudnovatO, SVi SU govorili da
su Te vidjeli dvanaestog dana od tvoje smrti. Mi smo mislili
da je to prijevara nekoga od onih la:lnih proroka o kojima
si rekao da ce ustati da zavedu izabrane. To si rekao ondje
na Maslinskoj gori uvecer prije ... prije ... Petar koga je na
to sjecanje ponovno obuzela njegova bol prigne glavu i
usuti. Dvije suze koje slijede druge padaju s dlaka brade
na tlo ...
lsus mu stavi desnicu na rame a Petar zadrhta na taj
doticaj, i buduCi da se ne usuduje taknuti tu ruku svojim
rukama, prigne vrat, lice da pogladi licem, da dotakne
usnama tu klanjanja dostojnu ruku.
Jakov Alfejev nastavi pripovijedanje: I savjetovali
smo da ne vjeruju u ta ukazanja onima izmedu nas koji su
ustajali na noge da tree prema velikom moru, iii prema
Bosri, ili Cezareji Filipovoj, Peli iii Kedesu, na brdo blizu
Jerihona i u ravnicu, kao ezdrelonsku ravnicu, na veliki
Hermon kao i u Beteron i u Betsemes, i u druga mjesta
bez imena jer su osamljene kuce u ravnici blizu Jafije iii
blizu Galaada. Odvise nesigurna (ukazanja). Neki su govo-
rili: "Vidjeli smo ga i culi" . Neki SU poruCivali da SU Te
vidjeli i eak jeli s Tobom. Da, htjeli smo ih zadrfati misleci
da su to zamke onih koji nam se protive ili i prividenja sto
su ih vidjeli pravedni, koji toliko misle o Tebi da te

6
Vidi l Kor 15 ,6.
20. Isus na Taboru 211

napokon vide gdje te nema. Ali htjeli su otiCi. Netko

ovamo, netko onamo . I na taj naCin smanjeni smo na
manje od treCine.
Imali ste pravo sto ste nastojali zadrfati ih. Ne stoga
sto Ja stvarno ne bih bio ondje gdje su kazali oni koji su
dosli da vam to kafo. Nego stoga sto sam bio naredio da
budete ovdje, sjedinjeni u molitvi cekajuci Mene7 I stoga
sto hoeu da se moje rijeCi poslu5aju, osobito da ih slu8aju
moji sluge. Ako sluge pocnu ne slu5ati, sto ce morati ciniti
vjernici?
Slu5ajte, svi vi koji ste ovdje naokolo. Sjecajte se da u
organizmu 8 , da bi doista bio aktivan i zdrav, mora biti neka
hijerarhija9 , to jest onaj koji zapovijeda, onaj koji prenosi
zapovijedi, i onaj koji slu5a. Tako biva na dvorovima
kraljeva. Tako u vjerama, od nase zidovske do drugih iako
tako necistih. Uvijek je neki glavar, njegovi ministri, sluge
ministara, napokon vjernici. Ne moze velesvecenik sam.
Ne mofo kralj sam. A njihove su uredbe stvari koje se
obraeaju jedino nebitnim ljudskim stvarima iii formalno-
stima obreda ... Da. Nafalost i u mojsijevskoj vjeri ostaje
jedino formalizam obreda, nastavljanje pokreta naprave
koja i dalje pravi iste geste i sada kad je duh gesta mrtav.
Zauvijek mrtav. Njihov bofanski Animator, onaj koji je
davao vrijednost obredima, otisao je od njih . I obredi su
geste, nista vise. Geste sto bi ih bilo koji glumac mogao
oponasati na pozomici nekog amfiteatra. Jao kad jedna
vjera umre i od stvarne, zive moci postane buena, izvanjska
komedija, nesto prazno iza naslikanoga scenarija, iza rasko-
snih haljina, micanje naprava koje izvode odredene kretnje,
kao sto kljuc stavlja u pokret oprugu, ali ni opruga ni kljuc
nisu svjesni sto cine. Jao ! Razmislite !
Uvijek se sjecajte i kazite to svojim nasljednicima da ta
istina bude poznata kroz stoljeca. Manje je strahovito
padanje jednog plapeta nego padanje vjere. Kad bi nebo

7
Vidi Mt 28,16.
Vidi 56. nap .na 132 str., 60. nap . na 133. str., 64 nap. na 134. str, 67. nap
na 134, str , 9. sveska (hrv. izd.)
9 Vidi 2. nap . na 71. str. 3. sveska (hrv. izd .).
212 Uskrsnuce

ostalo bez zvijezda i planeta, ne bi za narode bila nesreca

jednaka onoj: ostati bez stvarne vjere. Bog bi brizljivom
providnoscu doskocio ljudskim potrebama. Jer Bog moze
sve za one koji na mudrom putu iii na putu sto ga njihovo
neznanje pozna traze, ljube Bo:lanstvo ispravne duse. Ali
ako bi dosao dan u koji ljudi vise ne bi ljubili Boga, stoga
sto bi svecenici svih vjera napravili od njih samo praznu
komediju, ne vjerujuci oni prvi u vjeru, jao zemlji !
No, ako tako kazem za one vjere koje su neciste, od
kojih su neke nastale po djelomicnim objavama nekome
mudracu , druge od fovjekove instinktivne potrebe da
stvori vjeru kako bi dao hrane dusi da ljubi nekoga boga ,
buduci da je ta potreba naijaea eovjekova pobuda, trajno
stanje trazenja Onoga koji jest, stanje sto ga hoee duh iako
oholi razum uskraeuje stovanje bilo kojega boga, iako
eovjek, ne znajuCi za dusu, ne zna dati ime toj potrebi koja
se u njemu kovitla, sto eu morati kazati za ovu sto sam vam
je Ja dao , za ovu koja nosi moje Ime , za ovu kojoj sam
vas Ja ucinio velesvecenicima i svecenicima, za ovu za koju
vam zapovijedam da je sirite po svoj zemlji? Za ovu
Jedinu, Pravu, Savrsenu, Nepromjenjivu u Nauku sto sam
ga naueavao Ja, Ucitelj, upotpunjavan trajnim naucavanjem
Onoga koji ce doci: Duba Svetoga 10 , presvetog Vode mojih
velesvecenika i onih koji ce mi pomagati, drugih po redu
glavara 11 u raznim Crkvama koje se osnuju u raznim
krajevima gdje se bude utvrdila moja rijec. Te Crkve nece,
stoga sto ce biti razne brojem, biti razlicite u misli, nego ce
biti jedno s Crkvom, tvoreci od svojih pojedinih dijelova
veliku zgradu, sve vecu, veliki, novi Hram koji ce sa svojim
paviljonima dotaci sve granice svijeta 12 : Ne razlicite miSlju,
niti protivne jedna drugoj, nego sjedinjene, sestrinske jedne
drugima, sve podlofoe Glavi Crkve, Petru i njegovim

10
U smislu izrai.enom u Iv 14,25-26;16,13-15.
11
Vidi EKUMENSK! KONC!L VAT!KANSKI IL dogmatska konstitucij a.
"Lumen gentium". pogl. III . br. 28 . i izvore. osobi to iz Rimsk og pontifikala na
koji upucuje . Vidi k tome od istoga koncila dekret "Preshyterorum ord inis" o
slufbi i fivotu svecenika, osobito brojevi 1-9.
12
Vidi EKUMENSKI KONCIL VATIKANSKI II. dogmatska konstitucija
Lumen gentium". pogl. I. br. 6. i ondje sadriane biblijske cit ate .
20. lsus na Taboru 213

nasljednicima do kraja vjekova 13 A one koje bi se bilo s

kojeg razloga odijelile od Crkve matice, bile bi odsjeceni
udovi koje vise ne bi hranila mistiena krv sto je Milost koja
dolazi od Mene, bofanske Glave Crkve. Sliene rasipnim
sinovima odijeljenima po svojoj volji od ocinske kuce, u
svojem bi privremenom bogatstvu i u stalnoj i sve vefoj
bijedi s odvise teskom hranom i vinom otupljivale duhovni
intelekt a potom bi mlitavile jeduci gorke mahune necistih
zivotinja, dok se ne bi skrusena srca vratile oeinskoj kuci
govoreci: "Sagrijesile smo. Oce, oprosti nam i otvori nam
vrata svoga stana". I onda, bilo da se radi o jednom clanu
neke odijeljene Crkve, bilo da se radi o nekoj cijcloj Crkvi
- o, da bi tako bilo, ali gdje, kad ce ustati toliko mojih
nasljedovatelja sposobnih da otkupe te Citave odijeljene
Crkve, uz cijenu zivota, da stvore, da ponovno stvore jedan
jedini Ovcinjak pod samo jednim pastirom, onako kako Ja
farko zelim? - onda, bilo da su oni koji se vracaju jedan
pojedinac iii jedna skupina, otvorite im vrata. Budite ocin-
ski. Promisljajte da ste svi jedan iii mnogo sati, mozda
godina, bili na osobit nacin rasipni sinovi zaplcteni u
pozudu. Ne budite strogi s onim koji se kaje. Sjeeajte se !
Sjecajte se! 14
Mnogo vas jc unatrag dvadesetidva dana pobjeglo. A
zar mozda bjefanjc nije bilo odricanje od vase ljubavi
prcma Meni? Dakle, onako kako sam vas Ja primio netom
ste se raskajani vratili k Meni, tako i vi cinite. Sve Cinite
sto sam Ja Cinio . To je moja zapovijcd. Tri godine ste
zivjeli sa Mnom. Poznate moja djela , moju misao. Kad se
ubuduce nadete prcd slucajem kad treba odluciti, svratite

I J Vidi EKUMENSKI KONCIL VAT! KANS KI [. <logmatska kon stitucija T

'"Pastor actcrnus u DENZINGER-SCHONMERTZER, Enchiri<lion Symholo-
rum .. br . 3050-3075 : EKUMENSKI KONCTL VATIKANSKI II . dogmatska
konstitucija '"Lumen gentium'', pogl. ITT , hr . 18-27 i on<lje sa<lri.ane biblijske
citate .
"Yidi EKUMENSKI KONCIL VATTKANSKI II . de kret o Ekumcnizrnu .
214 Uskrsnuce

pogled na vrijeme kad ste bili sa Mnom i vladajte se kako

sam se Ja vladao. Necete nikada pogrijesiti. Ja sam ziv i
SaVrSeD primjer ODOga StO treba da cinite 15 .
I sjeeajte se jos da Ja nisam uskratio sama Sebe ni istome
Judi iz Keriota ... Svecenik mora svim sredstvima nastojati
da spasi. A izmedu sredstava koja se upotrebljavaju za
spasavanje neka uvijek prevladava ljubav 16 Promisljajte da
Meni nije bila nepoznata Judina grdoba ... ali sam s kukav-
cem postupao kao sto sam postupao s Ivanom, svladavajuCi
svaku odvratnost. Vi . . . vi cete cesto biti postedeni od
gorke spoznaje da je sve uzaludno da bi spasili ljubljenog
ucenika ... I stoga cete moCi raditi bez umora koji zahvati
kad se zna da je sve uzaludno ... Mora se raditi i onda ...
uvijek ... dok se sve ispuni ...
Ali tebi je tesko, Gospodine ! ? ! Ah, nisam mislio da
bi Ti jos mogao trpjeti ! Ti jos trpiS zbog Jude! Zaboravi
ga, Gospodine ! vriSti Ivan, koji ni za hip ne okrece
pogleda sa svoga Gospodina.
Isus rasiri ruke u svojoj kretnji kojom obieno s pokor-
nim prihvacanjem potvrduje neku mucnu cinjenicu i kaze:
Tako je ... Juda je bio i jest najveca bol u moru mojih
boli. To je bol koja ostaje 17 .. . Os tale boli svrsile su sa
svrsetkom Zrtve. Ali ova ostaje. Ljubio sam ga. Istrosio
sam sama Sebe u naporu da ga spasim ... Mogao sam
otvoriti vrata Limba 18 i izvuCi pravednike iz njega, mogao

15 Vidi 1 Kor 11, l.

16
Vidi 95 . napomenu na 199. str. 9. sveska (hrv. iz<l.). K tome vi<li mnoge
dokumente crkvenog uciteljstva, a osohito dokumente pape Ivana 23. i ko ncila
Vatikanskoga II.
17
Ovo Djelo (vidi, na primjer, odlomke oznacene s napomenama sto slijede:
4,11. i 40. nap. 16. paragrafa; 6,18,20. i 35 . nap. 18. paragrafa i 21. nap. 20.
paragrafa ovoga sveska), u skladu s Evandeljem, govori o boku Isusovu slavnom
ali otvorenom, i o rukama lsusovim slavnima ali ranjenima; o otvoru i ranama
koje bismo, <la nisu utvrdene od nepogresive objave. sigurno i odlucno nijekali .
Ali ovo Djelo nerijetko dodaje da su Isusove ruke, zbog tih otvorenih rupa i ra<li
ocitovanja njegove beskrajne ljubavi prema nama, ostale <lonekle krute (barcm
od uskrsnuca do uza~a~a) . To nije objavljeno, ali nije protivno bofanskoj
Objavi . Tako Biblija tvrdi da se Gospo<lin raitllostio i pokajao sto je stvorio
fovjeka (vidi Post 6.5-7). I narod eesto kaze da je Isus i Gospa zbog nasih grijcha
falostan i da place (unatoc njihovom sadasnjem slavnom stanju pa stoga
slobodnom od trpljcnja) . I ovo djelo vik puta tvrdi da lsus trpi u Nebu, osobito
20. Jsus na Taboru 215

sam otvoriti vrata Cistilista 19 i izvuCi iz njega one koji su se

cistili. Ali mjesto ufasa bijase zatvoreno nad njim 20 Za
njega uzaludna moja smrt.
Ne trpi ! Ne trpi ! Slavan si, Gospodine moj ! Tebi slava
i radost. Ti si dovrsio svoju bol ! moli takoder Ivan.
Doista nitko nije mislio da bi On jos mogao trpjeti !
kafo svi, zapanjeni i ganuti, fapcuCi medu sobom.
A ne mislite koliku ce jos bol morati podnijeti moje
Srce kroz stoljeea21 , zbog svakoga neraskajanog gresnika 2 ,
zbog svakog krivovjerja koje Me nijece, zbog svakog
vjernika koji Me se odrice, zbog svakog - muka u mukama
- zbog svakog svecenika krivca, koji je uzrok sablazni i
propasti? Vi ne znate ! Necete znati nikada potpuno dok
ne budete sa Mnom u Svjetlosti nebeskoj. Onda cete
shvatiti ... PromatrajuCi Judu promatrao sam izabrane
kojima se izabranje mijenja u propast zbog njihove pokva-
rene volje 23 . 0, vi koji ste vjerni, vi koji cete formirati
buduce svecenike, sjecajte se moje boli, razvijajte se sve
vise u svetosti da utjesite moju bol, razvijajte ih u svetosti
da se, u koliko je moguce, ne ponavlja ova bol, sokolite,
bdijte, poucavajte, borite se, budite oprezni kao majke,
neumorni kao uCitelji, budni kao pastiri, mufevni kao

zbog Jude !Skariota i njegovih kukavnih nasljedovatelja . Ali to se sigurno mora

shvaeati iii u smislu gore citiranog mjesta iz knjige Postanka, iii u skladu s puckim
naCinom izr<IZavanja , iii ukoliko Isus i dalje trpi u svojlm udovima, u svome
Mislicnom tijelu koje je Crkva. Vidi Dj 9,4-5 ;22,4-8 ;26,1115; 1 Kor 15,9 ; Gal
l,13, gdje je Crkva poistovjecena s Kristom . Doista , da Isus trpi u vlastitoj osobi
pocevsi od uskrsnuca a osobito od uzasasca i proslave s Ocem i Duhom Svetim
u nebu , iii je naprosto krivo, iii harem nema solidne teoloske podloge nama
pozn ate. A uostalom sto se tice uskrslog Isusa ovo isto Djelo piSe drugdje : Vise
ne trpim (par. 18. ovoga sveska) , Vise ne osjecam boli (isti paragraf ovoga
sveska ).
18
Yidi 32. napomenu 222 . paragrafa 7. sveska .
1
~ Yidi 3. nap. na 270. str. 2. dijela 3. sveska (hrv . izd .) i 4-7 . nap. 11. paragrafa
8. sveska.
l!I Za pakao vidi 70. nap. na 135. str. 9. sveska (medutim ondje je greskom
izostavljena pa se donosi ovdje na slijcdefoj strani) . Za Judinu osudu vidi 2. nap .
na 64 . str. 2. dijela 5. sveska (hrv . izd .).
21
Yi di prethodnu napomenu 17.
22
Vidi 10. nap . na 47 . str . 2. dijela 2. sveska (hrv. izd.) .
23
Yidi 8. nap. 43 . paragrafa 8. sveska.
216 Uskrsnuce

ratnici da poduprete svecenike sto cete ih vi formirati.

Nastojte, o nastojte da se krivnja dvanaestog apostola ne
ponavlja previse u buduenosti ...
Budite kao sto sam Ja bio s vama, kao sto sam Ja s
vama. Rekao sam vam: "Budite savrseni kao Otac nebe-
ski"24. I vasa ljudska slabost drsce pred tom zapovijedi.
Sada jos vise nego kad sam vam je rekao. Jer sada poznate
svoju slabost.
Uz prethodnu biljdku 20:
Da hi se upoznao biblijski nauk o paklu , shodno je citati u njihovom
odnosnom kontekstu odlomke koji se o<lnosc na boraviste mrtvih (Seo! iii Had) ,
na velika prokletstva , na velike kazne , na patnje: plac, skripanje zuba, crve,
trulet, jezero, sumpor, oganj, dim , oganj koji sc ne gasi, vjecni oganj, itd. Na
primjer, za sumpor i oganj: Post 19,1-29: za Scol: Post 37.28-35; oganj : Lev
10,1-7; za zemaljske kazne: Lev 26,14-39; Seo!, zcmlja koja se otvori i proguta.
oganj: Br 16-35; prokletstva : Pnz 28,15-68; oganj, dubina Seola: Pnz 32,1-44;
silazak u Seo! : I Sam 2.1-11; Scol: I Sam 28,15-19;2 Sam 12.15-23; vatra s neb a,
protiv opakih: 2 Kr 1, 1-18; oganj, crvi. vjecni plac :Jdt 16 , 17: cistiliste: 2 Mak
12,38-46; Seol:Job 7,1-11 ;!0,18-22;14,l-22;16,12-22; Ps 6.5-6;16,7-11 ;30,2-
10;49,15-20;88,2-13;89,47-49;90,3-ll; Prop 9,7-10; Mudr 16.13-14; oga nj . crvi:
Sir 7,17-19; Seo! : Sir 17,21-27; Seo!, bczdan: Iz 14,3-21; oganj. sumpor. zauvijek :
Iz 34,9-10; Seol: lz 38,9-10; oganj koji sc ne gasi: Iz 66, 18-24 ; oganj: Jer 15 ,10- 14 ;
oganj vjecni: Jcr 17 ,1-4; Seol: Bar 2,11-18; Seo!, podzemno mjesto: Ez 32,17-32 ;
vjeena sramota i uzas : Da 12 ,1-4; Seol: Mt 16,13-28; gehena vjeenoga ognja: Mt
18,5-10 ; prokletstvo, oganj vjecni, vjecna kazna : Mk 9,42-50; oganj s neba da
unisti krivce: Lk 9,51-56; vjeena osuda : Iv 5,25-29; tmine : lv 8.12; Seol: Dj
2,22-36; trulost : Dj 13,32-37; unislenje smrti: 1Kor15,20-27. 54-57 ; tmine : Kol
1,9-14; Isusov silazak u podzernlje : 1Ptr3 ,18-4 ,6 ; Seo]: Otk 1,17-20; druga. tj .
vjecna srnrl: Otk 2,8-11; Seol: otk 6,7-8; oganj, surnpor: 14,6-13; dim otk 19,1-4;
Seo!, ognjeno jezero za proklete: Otk 20, 11-1 :'i; ognjeno jezero. sumpor, druga
srnrt: otk 21,1-8.
Seol (iii Had) je dakle prebivaliste mrtvih, malih i odraslih, dobrih i zlih.
Biblijski odlomci ukoliko se odnosc na nj kao na prehivali~te zlih sadrze elementc
korisnc da se shvati ~to je pakao prokletnika . lmajuci na umu sve nave<lenc
tekstovc Staroga i Novoga zavjeta mozda bi se pakao mogao ovako opisati: To
je rnjesto podzemno. duboko, ponorno ; jezero i pee ujedno; s vjecnom trule:i:i i
crvima; s vjecnim ognjem i di morn; za proklete. nsudene; to jest za davla i
njegove andelc i za ljude dvostruko mrtve. mrtve za zivot vje~ni i svojevoljno
mrtve za hofan~ku milost . S pravom se sv. Crkva obraca premilostivom Ocu u
Litanijama svih svetih i vapije govoreci: Od smrti vjecne. oslobodi nas,
Gospodine .

'' Kao u Mt 5,43-48.

20. lsus na Taboru 217

U redu . Da vas osokolim, reCi cu vam: "Budite kao vas

UCitelj". Ja sam eovjek . Mofote Ciniti ono sto sam Ja cinio.
I eudesa. Da. I njih . Da svijet upozna da vas ja faljcm i da
onaj koji trpi ne place u svojoj bezutjesnoj misli: "Njega
vise nema medu nama da lijeCi nase bolesnike i da nas tjcsi
u nasim bolima" . Ovih dana Cinio sam cudesa da utjdim
srca i da uvjerim da Krist nije unisten stoga sto je bio
ubijen, nego da je jaci, vjeeno jak i mocan . A kad Mene
vise ne bude medu vama , vi cete Ciniti ono sto sam Ja cinio
dosada i sto eu jos ciniti 25 . Ali ljubav prema novoj vjeri
nece rasti toliko zbog toga sto se moze uCiniti cudo, nego
zbog vase svetosti. I morate ljubomorno paziti na svoju
svetost , a ne na dar sto vam ga predajem . Sto vise budete
sveti , to cete biti drazi mome srcu i Duh Bozji ce vas
rasvjetljivati a dobrota Bozja i njegova moc punit ce vase
ruke nebeskim darovima. Cudo nije opceniti cin i neopho-
dan za zivot u vjeri .. Dapace ! Blago onima koji budu znali
ostati u vjeri bez izvanrednih sredstava za pomoc u vjerova-
nju ! lpak ni eudo nije cin tako iskljucivo zadrfan za osobita
vremena da bi morao prestati kad prestanu ta vremena.
Cudo ce biti u svijetu. Uvijek. I uvijek sve brojnije sto budu
brojniji pravednici u svijetu. Kad se bude vidjelo da se cini
vrlo malo pravih eudesa, neka se onda kaze da je vjera i
pravednost malaksala. Jer sam rekao : "Ako budete imali
vjere , moCi cete micati gore" 26 : Jer sam rekao: "Znakovi
koji ce pratiti one koji budu imali pravu vjeru u Mene bit
ce pobjeda nad zlodusima i bolestima, nad elementima i
zasjedama" 27 :
Bog je s onim koji ga ljubi. Znak kako ce moji vjernici
biti u Meni bit ce broj i snaga cudesnih djela sto ce ciniti u
moje Ime a da proslave Boga. Svijetu bez pravih cudesa
moCi ce se reCi bez klevete: "lzgubio si vjeru i pravednost.
Svijet si bcz svetaca" .
Dakle, da se vratimo na pocetak, dobro ste cinili sto ste
nastojali zadrfati one koji, poput djece sto je mami glas

25 Villi Mt 10 ,1-10 : Mk 6,6-13; 16, 14-18; Lk 9.1-6.

2 Villi Mt 17 ,14-2 1:21.1 8- ll ;Mk ll , 12-14.20-25.
21
Kao prehodna napome na 25.
218 Uskrsnuce

glazbe ili neobicno svjetlucanje, tree rastreseni daleko od

sigurnih stvari. Ali vidite Ii? Imaju svoju kaznu jer gube
moju rijec. Ali i vi ste imali svoju krivnju. Sjeeali ste se da
sam rekao da ne smijete trcati amo tamo na svaki glas koji
bi govorio da sam na nekom mjestu. Ali se niste sjeeali da
sam rekao takoder da ce o drugom dolasku Krist biti kao
munja koja izade na istoku i vrcne do zapada u vremenu
koje je manje dugo no sto je treptaj ocnog kapka 28 :
Taj pak drugi dolazak zapoceo je u casu mog uskrsnuca .
Bit ce na svom vrhuncu kad se Krist sudac pokafo svima
uskrsnulima 29 Ali koliko puta cu se Ja prije toga ukazati da
obratim, da izlijecim, da utjesim, poucim, dadem naredbe !
Uistinu, kazem vam, Ja se vracam svome Ocu. Ali zemlja
nece izgubiti moju Nazoenost30 Bit cu, kao cuvar i prijatelj,
Ucitelj i Lijecnik ondje gdje Me tijela iii duse, gre5nici iii
sveci budu trebali iii ih izaberem da prenesu moje rijeei
drugima. Jer, i OVO je istina, jer ce Covjeeanstvu neprestano
trebati djelo moje ljubavi, buduci da se tako tesko savija,
lako ohladi, da je sprernno zaboraviti, zeljno silaziti mjesto
uzlaziti, da kad ga ne bib zadrfao nadnaravnim sredstvima,
ne bi koristio zakon, Evandelje, bofanske pomoei sto ce ih
moja Crkva dijeliti, da sacuvaju Covjeeanstvo u spoznaji
Istine i u volji da stigne u nebo. A govorim o Covjeeanstvu
koje ce vjerovati u Mene ... Uvijek malobrojno u odnosu
na ogromnu masu stanovnika zemlje .
Dolazit cu31 Tko me bude imao, nek ostane ponizan.
Tko me ne bude imao, nek ne bude lakom da me vidi kako
bi stoga bio hvaljen. Nitko neka ne zeli ODO sto je izvanredno.
Bog ZDa kada i gdje to dati. Nije potrebDO imati ODO sto je
izvaDredno da bi usli u Nebo. Stovise, ODO je oruzje koje ako

28
Vidi Mt 24,15-28; Mk 13.14-23 ; Lk 17,20-25.
~ Vidi 3. napomenu na 104. str. 9. sveska (hrv. izd.) i 5. napomenu 19.
paragrafa ovoga sveska . Zaista, pod "Drugirn dolaskom misli se onaj dan
posljednjeg suda (vidi Mt 25.31-46; Heb 9,25-28) . Ali nije nipo~to pogre~no ,
dapace opravdano je i duboko reCi da je taj drugi dolazak Kristov zapoceo
njegovim uskrsnuccm a da ce hiti na vrhuncu s ukazanjem Suca svima uskrsnuli-
ma .
J<J Vidi Mt 28,16-20.
31
Vidi napomenu u Dodatku . 7. svesku .
20. Isus na Taboru 219

se zlo upotrijebi, moze otvoriti pakao mjesto Neba. A sad

cu vam reci kako. Jer moze iskrsnuti oholost. Jer moze
nastati dusevno stanje koje je Bogu odvratno jer je slicno
duhovnoj lijenosti kojoj se eovjek prilagodi da mazi prim-
ljeno blago smatrajuci da je vec u Nebu stoga sto je primio
taj dar. Ne. U tom slueaju namjesto vatre i krila on postane
led i kamen pa dusa propada i umire. A takoder dar zlo
upotrebljen moze pobuditi pohlepu da se dobije jos viSe
kako bi imali vise hvale zbog njih. Tada, u tom slueaju,
mogao bi se na mjesto Gospodina staviti duh zloce da s
nefistim eudesima zavede nerazborite. Uvijek se drzite
daleko od zavodenja bilo koje vrste. Izbjegavajte ih. Budite
zadovoljni s onim sto vam Bog udijeli. On zna sto vam je
korisno i na koji nacin. I uvijek mislite da je svaki dar
kusnja a ne samo dar, provjera vase pravednosti i volje.
Svima vama dao sam iste stvari. Ali ono sto je vas ucinilo
boljima Judu je upropastilo . Zar je dar dakle bio neko zlo?
Ne. Nego je opaka bila volja one duse 32 ...
Tako i sada. Ukazao sam se mnogima. Ne samo zato da
utjesim i koristim, nego da vas zadovoljim. Jer molili ste
Me da uvjerim o svome uskrsnucu narod sto ga oni od
Sinedrija33 nastoje uvjeriti o svojoj misli. Ukazao sam se
djeci i odraslima u isti dan, na mjestima koja su tako daleko
jedno od drugoga da bi trebalo mnogo dana hoda da se
dode do njih. Ali za Mene nema viSe ropstva daljina. I to
istovremeno ukazivanje zbunilo je i vas. Rekli ste sebi:
"Oni su vidjeli utvaru" 34 . Dakle ste zaboravili jedan dio
mojih rijeci, tj. da cu Ja odsada unaprijed biti na istoku i
na zapadu, na sjcveru i na jugu, gdje budem smatrao
pravednim da budem, i da me nista u tom ne spreeava, i
brzo kao munja koja para nebom 35 Pravi Covjek sam. Evo
mojih udova i moga Tijcla tvrda, topla, sposobna da se
krece, da dise, da govori kao i vase. Ali sam pravi Bog. I
ako je tridesetitri godine, iz vrhunskog razloga, Bofanstvo

)2 Kao prethodne napome ne 20, 22. i 23.

)J Vidi 48. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.
34
Kao Mt 14,22-33; Mk 6.45-:i2.
5
J Kao prethodna napomena 28.
220 Uskrsnuce

bilo sakriveno u Covjestvu , sada jc Bofanstvo , iako sjedi-

njeno s Covjestvom, postalo nadmocno i Covjestvo uziva
savrsenu slobodu slavnih tijela . Kao Kralj s Bofanstvom
vise nije podloz.no bilo cemu sto je ogranicenje za Covjc-
stvo . Evo me. Ovdje sam s vama, a mogao bih, kad bih
htio, za trenutak hiti na kraju svijeta da privucem k sebi
dufo koja Me tra2i.
I koji plod ce imati to sto sam hio kod Cezareje
primorske i u Cezareji, kao i na Karitu i u Engaddiju, i kod
Pelle i u Jutti, i u drugim mjestima Judeje i u Bosri, i na
velikom Hermonu i u Sidonu i na galilejskim granicama? I
kakav plod to sto sam izlijecio dijete i uskrisio jednoga koji
je maloprije bio izdahnuo, i utjesio jednu tjeskobu i pozvao
u svoju sluzbu jednoga koji se trapio ostrom pokorom, i
pozvao k Bogu jednoga pravednika koji me je za to molio,
i sto sam dao svoju poruku nevinima i svoje naredbe
jednome vjernome srcu? Hoce Ii to svijet uvjeriti? Ne. Oni
koji vjeruju nastavit ce vjerovati, u vecem miru , ali ne
veeom snagom jer su vec znali uistinu vjerovati. Oni koji
nisu znali vjerovati pravom vjerom ostat ce u dvojbi, a
opaki ce reCi da su ukazanja ludovanja i lazi, i da mrtvac
nije bio mrtav, nego da je spavao ... Sjeeate li se kad sam
vam rekao prispodobu o bogatom gavanu? Rekao sam da
je Abraham odgovorio osudeniku: "Ako ne slufaju Mojsija
i proroke, nece vjerovati ni nekome tko bi uskrsnuo od
mrtvih da im kaze sto moraju Ciniti" 36 . Jesu Ii mozda
vjerovali Meni, Ucitelju, i mojim cudesima? Sto je postiglo
cudo nad Lazarom? Moju poforenu osudu. Sto moje
uskrsnuce? Poveeanje njihove mrfoje. Ni eudesa ovoga
mojega posljednjeg vremena medu vama nece uvjeriti
svijet, nego jedino one koji vise nisu od svijeta jer su
odabrali kraljevstvo Bozje s njegovim naporima i sadafojim
mukama is njegovom buducom slavom.
Ali mi je drago da ste vi bili utvrdeni u vjeri i da ste
bili vjerni mojoj narcdbi ostajuCi na ovom brdu u iscekiva-
nju, a da SC niste na ljudsku zuri)i da uzivate stvari koje SU

31> Protitaj Lk 16,19-31.

20. Jsus na Taboru 221

i dobre, ali su razlicite od onih sto sam vam ih naznaCio.

Neposluh daje jednu desetinu, a oduzima devet desetina.
Oni su otisli i cut ce rijeCi ljudske, svakako samo njih. Vi
ste ostali i euli ste moju rijec koja iako podsjeca na stvari
koje SU vec bile recene, uvijek je dobra i korisna. Pouka
ce sluziti za primjer vama svima, pa i njima, za buducnost.
Isus kruzi pogledom po onim licima ondje sabranima i
zove: Dodi, Elizeju iz Engaddija. Imam ti ndto reCi.
Nisam ga prepoznala, bivseg gubavca, sina starog Abra-
hama. Onda je bio sablasan kostur, sada je sna:lan covjek
u najboljim godinama. Priblizi se i baci nicice do nogu Isusa
koji mu kai.e: Jedno pitanje ti treperi na usnama otkako
si cuo da sam bio u Engaddiju. A pitanje je ovo: "Jesi Ii
utjesio mog oca ?" Ja ti kazem: "Vise nego utjesio ! Uzeo
sam ga sa So born".
Sa Sobom, Gospodine. A gdje je, da ga ja ne vidim ?
Elizeju, jos sam za kratko vrijeme ovdje. Potom cu ici
k svome Ocu ...
Gospodine ! ... Hoces reCi ... Moj otac je umro !
Zapravo je na mom Srcu. I za njega je svrsila bol. Svu
je dovrsio, i to ostajuCi uvijek vjeran Gospodinu. Ne plaCi.
Zar ga nisi ostavio da bi slijedio Mene ?
Da, Gospodine ...
Eto. Tvoj otac je sa Mnom. Stoga slijedeCi Mene
dolazis i k svom ocu.
Ali kada? Ali kako ?
U svom vinogradu, ondje gdje je prvi put euo govoriti
o Meni. Podsjetio me na svoju molitvu od prosle godine.
Rekao sam mu; "Dodi". Umro je sretan jer si ti ostavio
sve da slijedis Mene.
Oprosti sto placem ... Bio je moj otac ...
Znam razumjeti bol. Polozi mu ruku na glavu 37 da ga
utjesi i kaze ucenicima: Evo jednoga novoga druga. Neka
vam bude drag, jer Ja sam ga uzeo iz njegova groba zato
da mi sluzi.

7
J Vidi 3. naporncnu 231. paragrafa 7. sveska. K tome protitaj u ovorn svesku
odlornak 18. paragrafa koji je oznacen napornt!norn 5 l.
222 Uskrsnuce

Potom zove: Hija. Dodi k meni. Nemoj biti sramdljiv

kao netko koji je stranac medu braeom. Sva proslost je
nestala. Dodi i ti, Zaharija, koji si ostavio oca i majku zbog
mene, stavi se sa sedamdesetdvojicom 38 zajedno s Josipom
iz Cintija. To zaslu:Zujete buduci da ste prkosili putovima
mocnika zbog Mene . I ti, Filipe, i ti takoder, njegov druze
koji neces da te vise zovu tvojim imenom jer ti se Cini
odurnim, pa onda uzmi ime svoga oca koji je pravednik
iako jos nije medu onima koji me otvoreno slijede . Yidite
Ii svi? Ja ne iskljucujem nikoga koji ima dobru volju 39 Ni
one koji su me vec slijedili kao ucenici, ni one koji su cinili
dobra djela u moje Ime a da nisu pripadali cetama mojih
ucenika, ni one koji su pripadali sektama 40 sto ih svi ne
vole, koji uvijek mogu stupiti na pravi put i ne smiju biti
odbijeni. Cinite kao sto Ja Cinim. Ja ove pridru:Zujem
prijafajim ueenicima. Jer Kraljevstvo je nebesko otvoreno
svima onima koji su dobre volje. I, premda nisu nazocni,
kazem vam da ne odbijate ni pogane 41 Ja ih nisam odbio
kad sam znao da su zeljni lstine. Cinite sto sam Ja Cinio. I
ti, Danijele, koji si izafao, doista izasao iz jame ne lavova 42 ,
nego fakala, dodi, pridruzi se ovima. Dodi i ti, Benjamine.
Pridrufojem vas ovima (pokazuje na scdamdesetdvojicu
gotovo u punom broju) jer ce sjetva Gospodinova davati
velik rod pa treba mnogo radnika.
Sada budimo malo ovdje zajedno dok prode dan .
Uvecer cete napustiti brdo i u zoru iCi sa Mnom vi apostoli
i vas dvojica koje sam posebno imenovao i oni od sedamde-
setidva koji su ovdje (pokaZ:e Zahariju i onoga Josipa iz
Cintija koji mi nije nov.) Ostali ce ostati ovdje cekajuCi
one koji su otrcali amo tamo kao besposlene ose da im kafo
u moje Ime da se Gospodin ne nalazi oponasajuCi bezvoljnu
i neposlusnu djecu. I da svi budu u Betaniji dvadeset dana

38
Vidi 10. napomenu 235. paragrafa 7. sveska.
39
Kao prethodna napomena 23.
40 Vidi 5. napomenu 229. paragrafa 7. sveska. Vidi u 9. svesku (hr . izd .) 12.
nap . na 42 . str., 10. nap . na 100. str., 13 i 14. nap. na 233 str.
41
Vidi Dj 10,1-11,18.
42
Vidi Dan 14.23-42.
20. Isus na Taboru 223
prije Pedesetnice 43 , jer kasnije bi Me uzalud trazili. Sjednite
svi, pocivajte. Vi , dodite sa Mnom malo u stranu.
Uputi se neprestano drzeCi za ruku Marcijama a slijede
ga jedanaestorica apostola. Sjedne u najgusCi dio hrastove
sume i privuce k sebi Marcijama koji je vrlo falostan . Tako
falostan da Petar kafo: Utjesi ga, Gospodine . Vee je bio
falostan, a sada je jos vise.
Zasto, djeeace? Zar nisi sa Mnom? Zar ne bi morao
biti sretan znajuCi da sam Ja prebrodio bol ?
Mjesto odgovora Marcijam se sasvim rasplace.
Ne znam sto mu je. Uzalud sam ga ispitivao. Danas
pak nisam ocekivao ovaj plac ! mrmlja Petar, malko
uzruJan.
Ja naprotiv znam, kaze Ivan.
BI ago tebi ! Zasto dakle place ?
Ne place od danas. Ima dana ...
E, opazio sam ! Ali zasto?
Gospodin zna. Siguran sam. Znam i da ce On jedini
reCi rijec koja tjesi, kaze takoder Ivan smijeseCi se .
Istina je. Znam. Znam i da je Marci jam, dobri ucenik,
u ovom easu upravo dijete, dijete koje ne vidi istinu stvari.
Ali, ljubimce moj medu svim ucenicima, zar ne promisljas
da sam isao ucvrstiti vjeru onih koji su kolebali, odrijesiti,
podiCi zivote koji su bili bez nade, uniStiti otrove sumnje
ustrcane najslabijima, odgovoriti samilosno iii strogo onima
koji jos hoce da se bore protiv Mene, posvjedoCiti svojom
nazocnoscu da sarn uskrsnuo ondje gdje se najvise radilo
da Me se proglasi mrtvim? Zar je trebalo da dodem k tebi,
djeeaku cija mi je vjera, ufanje, ljubav, cija mi je volja i
poslusnost poznata? Da dodem k tebi za jedan tren, kad
cute jos vise puta imati uza se kao sada? Tko ce sa Mnom
sudjelovati pri vazmenoj gozbi ako ne ti jedini od svih
drugih ucenika? Vidis Ii sve ove? Oni su proslavili svoj
Vazam 44 i okus janjeta, i haroseta (tj. umaka, nap. prev.),
i beskvasnog kruha i vina postao je samo pepeo i foe i ocat

43
Yi<li l. napomenu na 178. str. 1. <lijela 6. sveska (hrv . iz<l.) .
44
Vidi veci dio napomena 19. paragrafa 9. svcska .
224 Uskrsnuce

na njihovom nepcu u satima koji su slijedili. Ali Ja i ti,

dijete moje, blagovat cemo u radosti i nas ce Vazam biti
med koji se spusta i ostaje takav. Onaj koji je onda plakao
sada ce uzivati. Onaj koji je onda uzivao ne moze sada
traziti da ponovno uziva.
Zaista ... Nismo bili jako veseli onog dana ... kaze
Toma tiho.
Da. Drhtalo nam je srce ... , kaze Matej.
U nama je bilo i vrenje sumnji i srdzbe, barem u
meni, kaze Tadej.
I stoga kazete da bi ste svi htjeli obaviti naknadni
Vazam 45 ..
Tako, Gospodine, kaze Petar.
Jednoga dana tuzio Si Se StO ucenice i tVOJ SIIl nece
sudjelovati pri vazmenoj gozbi. Sada se tuzis sto onaj, koji
onda nije uzivao, treba imati svoju radost.
Istina je. Gresnik sam.
A Ja sam Onaj koji ima samilosti. Hocu da budete svi
oko Mene, i ne samo vi, nego i ucenice. Lazar ce nam jos
jedanput pruziti gostoprimstvo. Nisam htio tvoje kceri ,
Filipe, ni vase :Zene, ni Mirtu, Noemu ni djevojku koja je
s njima, a ni njega. Jeruzalem nije bio mjesto za sve onih
dana.
Istina je. Dobro je sto nisu bile ondje, uzdise Filip.
Da. Bile bi vidjele nafo kukavstinu.
Suti, Petre. Oprostena je.
Da. Ali Ja sam je priznao svome sinu i mislio sam da
je zbog toga bio tako falostan. Priznao sam je jer je neko
olaksanje svaki put kad je priznam. Osjecam da sam vise
odrije5cn svaki put kad se ponizim. Ali ako je Marcijam
falostan sto si se ti pokazao drugima ...
Zbog toga, a ne zbog drugoga, ace moj .
Pa onda budi veseo ! On te je ljubio i ljubi te. To vidis.
Medutim bio sam ti rekao o drugom Vazmu ...
Mislio sam da sam s odviSe malo radosti izvrsio posluh
sto mi ga je Porfireja bila odredila u tvoje ime, Gospodine.

45
Vidi 12. napomenu 27. paragrafa 8. sveska.
20. Isus na Taboru 225

I da si me stoga kaznio. A mislio sam takoder da se nisi

pokazao meni stoga sto sam mrzio Judu i tvoje raspinjace,
priznaje Marcijam.
Ne mrzi nikoga. Ja sam oprostio.
Da, Gospodine. Necu vise mrziti.
I ne budi vise falostan.
Neeu vise biti, Gospodine. Marcijam, kao sto svi koji
su vrlo mladi po godinama, manje je plasljiv s obzirom na
Isusa nego drugi te se prepusta Isusovom zagrljaju sa svim
povjerenjem, sada kad je siguran da se Isus ne srdi na
njega. Stovise, sasvim se sklanja u zagrljaj ruke koja ga
privija k sebi kao pile pod majcino krilo i prestankom
tjeskobe zbog koje je toliko dana bio tufan i nemiran
blafono zaspi.
Jos je dijete, primijeti Revnitelj.
Da. Ali koju muku je prepatio ! Kazala m1 Je to
Porfireja kad mi ga je dovela, obavijestena od Josipa iz
Tiberijade, odgovori mu Petar. Zatim kaie UCitelju: I
Porfireja u Jeruzalem ? Koliko Ii zelje u Petrovom glasu !
Sve. Hocu da ih blagoslovim prije nego uzadem k
svom Ocu. I one su pomogle, mnogo puta i bolje nego
muskarci.
A k svojoj Majci? Ne ides? upita Tadej.
Mi smo zajedno.
Zajedno? Kada ?
Juda, Juda, a zar ti se cini da Ja, koji sam uvijek nafao
radost kod Nje, sada nisam s Njom ?
Ali Marija je sama u svojoj kuCi. To mi je jucer rekla
moja majka.
lsus se smijesi i odgovori: lza zastora Svetinje nad
svetinjama46 ulazi samo Veliki svecenik.
Pa onda? Sto hoed reCi ?
Da ima blafenstava koje se ne mogu opisati ni spozna-
ti. To hocu reCi.
Polagano se oslobodi Marcijama i povjeri ga rukama
Ivana koji je najbliii. Ustane na noge. Blagoslovi ih. I dok

46
Vidi 1. napomenu 204 . paragrafa 7. sveska.
226 Uskrsnuce

oni pognute glave, svi na koljenima osim Ivana koji ima u

krilu Mrcijamovu glavu, primaju njegov blagoslov, iscezne.
Doista je kao munja o kojoj govori, ka.Ze Bartolomej ...
Ostanu zadubeni u razmisljanje iscekujuCi zalaz sunca. 47

Gospodin hoce da uzmem drugu biljefoicu za posljednje pouke i videnja

koja ovdje ne bi stala jer ima premalo stranica.
Trebala sam poceti u novoj biljefoici. Buduci da je Marta bolesna, napisala
sam ovdje a kasnije prepisala u novu.

47
Na istoj stranici - A, 12195 - napisan je a potom precrtan poectak epizode
slijedeeega paragrafa, dok su nekoji listovi biljemice, izmedu ove i slijedece
stranice - A 12196 na kojoj se nalaze dvije spisateljicine primjedbe sto donosimo
u tekstu, odrezane i odstranjene.
 227

21. ISUS APOSTOLIMA I UCENICIMA

Isus apostolima i ucenicima.

Nalaze se na jednom drugom brdu, s jos guscim suma-

ma, ne daleko od Nazareta ka kojemu vodi cesta koja
prolazi tik uz podnozje brda.
Isus tra:Zi da sjednu u krug, apostoli najbli:Ze, iza njih
ucenici 1 ( oni od sedamdesetdvojice koji nisu otisli amo
tamo), k tome Zaharija i Josip. Marcijam je do njegovih
nogu na povlastenom mjestu.
Isus govori netom su sjeli i smirili se, sasvim pazljivi na
njegove rijeci .
Ka:Ze: Poklonite mi svu svoju pa:Znju jer eu vam kazati
stvari od najvece va:Znosti. Jos ih necete sve razumjeti, niti
sve dobro razumjeti. Ali Onaj koji ce doCi poslije Mene
dat ce vam da ih shvatite2 . Slufajte me dakle.
Nitko nije uvjereniji nego vi da eovjek lako sagrijesi bez
Bozje pomoCi, buduCi da je njegovo ustrojstvo oslabljeno
od Grijeha. Bio bih dakle nerazborit Otkupitelj ako vam,
posto sam vam toliko dao da vas otkupim, ne bih dao i
sredstva da vas sacuvam u plodovima moje Zrtve3 . Vi znate
da sva sklonost na grijeh dolazi od Istocnoga grijeha koji
lifavajuCi ljude milosti lifava ih njihove jakosti: sjedinjenja
s Miloscu.
Vi ste rekli: "Ali Ti si vratio milost". Ne. Ona je bila
vracena pravednicima do moje smrti. Da bi se vratila
buduCima, potrebno je jedno sredstvo. Sredstvo koje neee
biti samo jedna obredna slika4 , nego koje ce onomu koji
ga primi doista utisnuti stvarno obiljezje djece Bozje, kakvi

21. Napisano 22 . travnja 1947. A 12197-12235.

1
Vidi 10. napomenu 235. paragrafa 7. sveska.
2
Vidi 7. napomenu na 175. str. 9. sveska (hrv . izd.). ,
3
Vrlo znaeajan izraz da oznaCi sedam ve6h sakramenata, njihovu ovisnost o
frtvi na krifo, njihovu osobitu djelotvornost. 0 njima te po redu ovaj paragraf
govoriti obieajnom dubinom i cudesnom jasnoeom.
4
Yidi l Kor 10,1-13 ; gotovo svu poslanicu Hehrejima ; l Ptr 3,18-22; itd .
228 Uskrsnuce

SU bili Adami Eva, cija je du$a ozivljena Miloseu posjedo-

vala uzvisene darove sto ih je Bog dao ljubljenome stvore-
nju.
Vi znate sto je eovjek imao i sto je eovjek izgubio. Sada
su, zbog moje Zrtve, vrata milosti ponovno otvorena i
njezina rijeka moze silaziti na sve one koji je tra:le iz
ljubavi prema Meni. Stoga ce ljudi imati obiljezje djece
Bozje po zaslugama Prvorodenoga medu ljudima , onoga
koji vam govori, vaseg Otkupitelja, vasega Vjecnoga svece-
nika6, vasega Brata u Ocu , vaseg Ucitelja 7 Od Isusa Krista
i po Isusu Kristu moCi ce ljudi sadafaji i buduci posjedovati
Nebo i uzivati Boga, posljednju svrhu eovjekovu. Dosada
ni najpravedniji pravednici, iako obrezani kao djeca izabra-
nog naroda8 , nisu mogli postici tu svrhu. Bog je cijenio
njihove kreposti, bila su pripravna njihova mjesta u Nebu ,
ali je bilo zatvoreno Nebo i uskraceno uzivanje Boga jer je
na njihovirn dufama, tim blagoslovljenim lijehama ukrase-
nima svim krepostima, bilo i prokleto stablo Istocnoga
grijeha i nikoje djelo kako god bilo sveto nije ga moglo
unistiti ; ne moze se uCi u Nebo sa zilama i s liscem tako
zlokobne biljke9 .
Na dan Priprave 10 srnirio se uzdah patrijarha i proroka
i svih pravednika Izraelovihu u radosti zbog izvrsenog
otkupljenja i duse, bijele poput snijega na planinama sto
se tice njihove kreposti, izgubile su i jedinu mrlju koja ih
je dijelila od Neba. Ali svijet traje . Narastaji i narastaji
ustaju i ustajat ce . Narodi i narodi dolazit ce ka Kristu.
Mofe Ii Krist umrijeti pri svakom novom narastaju da bi
ga spasio, iii za svaki narod koji dode k Njemu? Ne. Krist
je umro jedanput i nikada vie nece umrijeti, uvijeke 12.
Mora ju Ii dakle ti narastaji , ti narodi, postati mudri po

5
Yidi 3. napomenu 237. paragrafa 7. sveska.
0
Vidi Heb 3,1-10,18 ; vidi takoder 2. nap. na 71. str. 1 dijela 3. sveska .
7
Vidi 13 . nap . na 42. str. i 47 nap . na 128. str. 9. sveska (hrv. izd .).
6
Vidi 3. napomenu 25 . paragrahfa 8. sveska
9
Vidi Dodatak na 359. stra. I. sveska, i 23. nap. na 281. str. 9. sveska (hrv. izd .).
10
Yidi 17. napomenu 16. paragrafa ovoga sveska .
11
Vidi 32. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.
12 Yidi Rim 6,1-11; Heb 7,26-28;9 ,l-10,18 ;1Ptr3 ,18.
21. lsus Apostolima i ucenicima 229

mojoj Rijeci ali ne posjedovati Neba niti uZivati Boga stoga

sto su ranjeni od Istocnoga grijeha? Niti to. Ne bi bilo
pravedno, ni za njih, jer bi bila uzaludna njihova ljubav prema
Meni, niti za Mene, jer bih za previse malo njih bio umro.
A onda? Kako sloziti razlicite stvari? Koje novo cudo ce
uCiniti Krist koji ih je vec toliko uCinio, prije nego ostavi svijet
da pode u Nebo 13 , nakon sto je ljubio ljude dotle da je htio
umrijeti za njih? Jedno je vec uCinio ostavivsi vam svoje Tijelo
i svoju Krv za hranu koja jaea i posvecuje i za spomen na svoju
ljubav, davsi vam zapovijed da Cinite to sto sam Ja uCinio u
spomen na Mene i radi posveeujuceg sredstva ucenicima i
ueenicima ucenika sve do kraja vjekova 14
Ali sjeeate Ii se sto sam uCinio one veceri, kad ste vec
bili izvana ociSceni? Pripasao sam rucnik i oprao vam noge.
Jednome od vas koji se sablainjavao nad tim cinom,
previse ponizujuCim, rekao sam: "Ako te ne operem, neces
imati di j ela sa Mn om" 15 . Vi niste razum j eli sto sam h tio
reCi, o kakvom sam dijelu govorio, kakvo znamenje sam
Cinio . Evo, reCi eu vam.
Osim sto sam vas poucio poniznosti i nuzdi da budete
Cisti kako bi usli da pripadate mome Kraljevstvu, osim sto
sam vas dobrostivo upozorio da Bog od onoga koji je
pravedan i stoga cist u duhu i u razumu zahtijeva jedino
posljednje pranje dijela koji se nufoo najlakse uprlja i kod
pravednika, makar samim prahom sto ga nuino zajednicko
zivljenje medu ljudima odlafo na ciste udove, na tijelo,
pouCio sam necemu drugome. Varna sam oprao noge,
najnizi dio tijela, onaj dio koji ide po blatu i prasini,
ponekad po izmetu, da oznaCim tijelo, materijalan dio
eovjeka koji, osim kod onih koji su bez Istoene ljage bilo
djelovanjem Bozjim bilo po Naravi Bozjoj 16 , uvijek ima
nesavrknosti, nekada veoma malene tako da ih samo Bog

13
Vidi Iv 20 ,17.
14
Vidi 50. nap. na 187. str. i 64. nap.na 192. str. 9. sveska (hrv. izd.).
15
Procitaj 182-184. str. 9. sveska (hrv. izd.) .
16
D2 (dodaje) tj . Marija i Isus (Marija je stvamo bila bez istoene ljage
"djelovanjem Bozjim", tj. po bofanskoj povlastici ; Isus je bio izuzet od istocnoga
grijeha "po Bozjoj Naravi", tj. stoga ~to je (i) Bog.
230 Uskrsnuce

vidi, ali nad kojima uistinu treba bdjeti da ne ojaeaju i ne

postanu prirodeno svojstvo, i koje treba suzbijati da se
iseupaju.
Dalde, oprao sam vam noge. Kada? Prije no sto sam
razlomio kruh i vino i pretvorio ih 17 u svoje Tijelo i u svoju
Krv. Jer ja sam Jaganjac Bozji18 i ne mogu siCi tamo gdje
Sotona irna svoje obilje:Zje. Dalde najprije sam vas oprao.
Zatirn sam se dao vama. I vi cete Krstom 19 prati one koJi
budu dolazili k Meni da ne primaju moje Tijelo nedostojno 0
i da se zbog toga ne promijeni u uiasnu smrtnu osudu2
Zaprepascujete se. Gledate se. Pogledirna se pitate: "A
onda Juda?" Kazem vam: "Juda je jeo svoju smrt" 22 Najvisi
Cin ljubavi nije mu taknuo srca. Skrajnji pokusaj njegovog
UCitelja udario je o kamen njegova srca23 , a taj kamen,
namjesto Tau24 , nosio je uklesan znak Sotonin, znak Zvijeri25 .
Oprao sam vas dakle prije nego sam vas pripustio euhari-
stijskoj gozbi, prije nego sam poslufao ispovijed vasih grije-
ha26, prije nego sam vam ulio Duba Svetoga i stoga biljeg
pravih krscana utvrdenih u milosti i mojih svecenika.
Neka se dakle tako Cini s drugima sto ih vi morate
pripraviti na k.rseanski zivot.
Krstite vodom u Ime Boga Jednoga i Trojnoga i u moje
Ime 27 i po mojim beskrajnim Zaslugama, da se u srcima

17
Vidi napomenu u Dodatku 7. sveska.
18 Vidi 11. napomenu na 11. str. 9. sveska (hrv.izd.).
19
. Ovdje dakle pOCinje govoriti o sakramentu krsta.
20
Kao prethodna napomena 14.
21
Vidi 1 Kor 11,23-34.
22
Vidi 3. nap. na 273. str. 9. Sveska i druge napomene ondje navedcne.
23
Vidi 4. napomenu na 220. str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd.).
24
Vidi Ez 9.
25
Vidi 10. napomenu 8. paragrafa 8. sveska.
26
Vidi slijedeee napomene 45. i 46.
27
Svi, ili gotovo svi biblijski odlomci s njihovim kontekstima koji se odnose na
krst jesu slijedea: Mt 3,l-4,11;21,23-27;28,16-10; Mk l,l-13;n,l-23: umivanjal
;10,35-40;11,27-32;16,14-18; Lk 3,1-4,13 ;7,18-30;/11,37-54: wnivanja/;12,49-50;20, 1-
8-8;Iv 1,19-34;3,1-4,4; Dj l ,l-8;2,l-42;8,4-40;9,l-19;10,34-48;11, 15-18;13,23-
25; 16, ll-40;18,l-11;19,1-7 ;22,12-16; Rim 6;1Kor1,10-17;10,l-13;12;15,ll-57; Gal
3,23-4,11; Ef 4,1-6; Kol 2,9-15; Heb 6,12-8;9,l-14 (umivanja koja su bila slike krsta)
1 Pt 3,18-22.
21. /sus Apostolima i ucenicima 231

izbrise Istoeni grijeh, da se otpuste grijesi, da se uliju

Milost i Svete kreposti i da Duh Sveti mofo sici da prebiva
u posvecenim hramovima sto ce biti tijela ljudi koji ce
zivjeti u milosti Gospodinovoj. Zar je voda bila potrebna
da unisti Grijeh? Yoda ne dira dusu, ne. Ali ni nemateri-
jalni znak ne dira vid fovjeka, koji je tako materijalan u
svemu svome djelovanju. Svakako, mogao sam uliti Zivot
i bez vidljiva sredstva.
Ali tko bi to bio vjerovao? Koliko ima ljudi koji znaju
cvrsto vjerovati ako ne vide? Uzmite dakle od staroga
mojsijevskog Zakona vodu za ciscenje 28 , koja se upotreblja-
vala za Ciscenje necistih kad su se oneCistili mrtvim tijelom 29
i za ponovno pripustanje takvih u tabore. Zapravo, svaki
je eovjek koji se rodi okaljan30 jer je u dodiru s dufom koja
je mrtva Milosti. Neka se dakle sa svetom vodom ocisti od
neCista dodira i ucini dostojnom da ude u vjeeni Hram. I
volite vodu . . . Posto sam ispastao i otkupio s tridesetitri
godine napornog zivota, koji je bio na vrhuncu u Muci,
nakon sto sam dao svu svoju Krv zbog grijeha ljudi, iz
beskrvnoga i istrosenoga Tijela Mucenikova izvucena je
s_pasonosna voda za ispiranje Istocnoga grijeha. S izvrsenom
Zrtvom otkupio sam vas od one ljage. Da je na kraju zivota
neko moje bofansko eudo ucinilo da sidem s krifa, zaista,
kafom vam, prolivenom Krvlju bio bih oCistio grijehe, ali
ne Istoeni grijeh. Za nj je bilo nuino posvem3Snje iscrplje-
nje31. Uistinu, spasonosne vode o kojima govori Ezekijel 32
izasle su iz ovoga moga boka. Uronjavajte u tu vodu duse
da iz nje izadu neokaljane kako bi primile Duha Svetoga
da, na spomen onoga daha sto ga je Stvoritelj dahnuo u
Adama da bi mu dao duha i stoga svoju sliku i priliku 33 ,
ponovno diSe i stanuje u srcima otkupljenih ljudi.

28 Vidi 10. napomcnu na 232. str. 9. sveska (hrv. izd.) .

29
Vidi 3. napomenu 8. paragrafa 8. sveska.
30
Kao prethodna napomena 9. K tome vidi 36. napomenu ovoga sveska .
31
Jstofoj grijeh, grijeh prvoga CoVjeka prCDCSCD na SVC fovjefanstvo, potpuni
je grijeh. Da bi se popravio, bilo je nclno posvema!nje ispaAtanje, koje se imalo
postiCi posvema!njim unl!tenjem Zrtve . Za smisao izraza nufoo vidi sv. Toma,
Summa theologica, pars Ill, qucstio I, articulus I.
232 Uskrsnuce

Krstite mojim Krstom, ali u Ime Trojnoga Boga. Jer

doista da Otac nije htio i da Duh nije djelovao, Rijec se
ne bi bila utjelovila i vine biste bili imali otkupljenja. Stoga
je pravedno i dolicno da svaki eovjek primi zivot po Onima
koji su se ujedinili u htijenju da mu ga dadu, tako da se
imenuje Otac, Sin i Duh Sveti u cinu krstenja koje ce po
Meni dobiti ime krscansko da se razlikuje od drugih,
proslih ili buduCih 34 krstenja, koja ce biti obredi, all ne
neizbrisivi znakovi na besmrtnom dijelu.
I uzimajte Kruh i Vino 35 onako kako sam Ja ucinio i
blagoslivljajte ih u moje Ime, lomite ih i dijelite, i neka se
krseani hrane Mnome . I osim toga prikazujte irtveni dar
od Kruha i Vina nebeskom Ocu a zatim ga blagujte na
spomen Zrtve sto sam je Ja prikazao i potpuno iscrpio na
Krifo za vase spasenje. Ja, Sveeenik i Zrtva, sam od Sebe
sam se prikazao i iscrpio, jer to nitko nije mogao uCiniti
nada Mnom, kad Ja ne bih bio htio. Vi, moji svecenici ,
Cinite to na spomen na Mene i radi toga da se neizrnjerna
blaga rnoje frtve kao profoja uzdiZu k Bogu i blagonaklona
spustaju na sve one koji ih prizivaju sigurnorn vjerom.
Rekao sarn: sigumom vjerom. Ne zahtijeva se znanje
za uzivanje euharistijske hrane i euharistijske irtve, nego
vjera. Vjera da je u onom kruhu i u onorn vinu sto ce ga
netko, ovlasten od Mene i od onih koji ce doCi poslije Mene
- vi, ti, Petre, novi velesvecenice nove Crkve, ti, Jakove
Alfejev, ti, I vane, ti, Andrija, ti, Simune, ti, Filipe, ti,
Bartolomeju, ti, Toma, ti, Juda Tadeju, ti Mateju, ti,

32 Vidi Ez 47,1-12 ; K tome: Izl 17,1-7; Br 20,1-13; Zah 14, 1-11 ; Iv

4,l-42 ;7,37-39;19,31-37; l Kor 10,1-13 ; Otk 22,1-2.
33 Vidi Post i,V;2,7.
34
Ovo obja~njenje za~to se Krst mora dijeliti imenujuCi Oca i Sina i Duha
Svetoga i za~to se zove kdcanski mofda je vrlo neobitno , ali je jasno i totno .
35
Ovdje potinje vrlo jasan i vrlo tofan safeti govor o Euharistiji, osobito ~to
se ti~e lsusa Svecenika i 2rtve, njegovih slugu u sveceni~tvu, odvijanja obreda ,
njezine naravi frtve i sakramenta, stvamosti Tijela, Krvi, Du~e i Bofanstva
Kristova sadrfanih , prikazanih Ocu, podijeljenih nama u Euharistiji, i njezinih
divnih u~inaka, bilo onih koji postizavaju (uzlaznih), bilo onih koji posvecuju
(silaznih) . Vidi slijedece napomene u 9. svesku (hrv . izd .): 51. nap. na 129.
str. ;32.nap. na 182.str. ;45 .nap. na 186.str. ;49. i 50. nap . na 187. str. ; 52. nap. na
187. str .; 53 . nap . na 188. str.; 64 . nap. na 192. str.
21. Isus Apostolima i ucenicima 233

Jakove Zebedejev - posvetiti u moje Ime, moje pravo

Tijelo, moja prava Krv, i tko se njima hrani prima me u
Tijelu, Krvi, Dusi i Bofanstvu, i koji me prikazuje stvarno
prikazuje Isusa Krista kao sto se On prikazao za grijehe
svijeta. Dijete ili neznalica moze Me primiti isto kao ucen
i odrastao. I dijete i neznalica imat ce od prikazane Zrtve
blagodati jednake onima sto ce ih imati bilo tko od vas.
Dovoljno je da u njima bude vjera i milost Gospodinova.
Ali vi cete uskoro primiti jedno novo Krstenje: krstenje
Duba Svetoga36 Obecao sam vam ga i bit ce vam dano.
Sam Duh Sveti siCi ce na vas. ReCi cu vam kada. I bit cete
ispunjeni njime, puninom svecenickih darova. Stoga cete
moCi, onako kako sam Ja uCinio s vama, izlijevati Duha
koga cete biti puni 37 da utvrdite krseane u milosti i ulijevati
im darove Paraklitove. Taj kraljevski sakramenat malo nizi
od Svecenistva38 nek ima svecanost mojsijevskih posvecenja
polaganjem ruku i mazanjem mirisnim uljem sto se nekada

36
Yidi Lk 24,44-49 ; Iv 7,37-39; Dj 1,6-8;4. nap. 212. par. 7. sveska; u 9.
svesku (hrv. izd.): 9. nap. na 17. stra.; 25. nap. na 37. str.; 7. nap. na 175. stra.;
101 nap. na 201. str.
7
J Yidi Dj 2,1-13 . K tome prehodnu napomenu 36.
311
Ovdje govori o sakramentu potvrde iii krizmi. Yidi Dj 8, 14-17. K tome
vidi u Rimskom pontifikalu, 0 oficlju pete ferije na dan Vetere Gospodnje, kad
se blagoslivlja katekumensko I bolesnifko ulje I safinjava krizma, divnu molitvu
posvecenja krizme, koja potjece iz Galezijanskog sakramentara (oko VII.
stoljeea) i slufi upravo za krizmu. Izraz: Kraljevski sakramenat malo nii.i od
sveceniStva ... lijepo se objafajava slijedecim rijecima srediSnejg dijela molitve :
Tebe dakle molimo, Gospodine sveti, Oce svemoguCi, vjecni Bofe, po istome
Isusu Kristu Sinu tvome Gospodinu nasemu, da se dostoji~ masnoeu ovoga
stvorenja posvetiti svojim blagoslovom, i primijefati joj snagu Duha Svetoga,
sudjelovanjem moCi Krista Sina tvoga, po Cijemu je svetom imenu dobila ime
krizma, kojom si mazao sveeenike, kraljeve, proroke i mucenike: da onima koji
se imaju obnoviti krstenjem duhovne kupelji uglavis stvorenje krizme u otajstvu
savdenoga spasenja i i.ivota; da kad se izvrsi posvetno mazanje, posto se odstrani
pokvarenost prvoga rodenja, sveti hram svakoga pojedinca mirise mirisom
nevinosti ugodna i.ivota; da se po otajstvu tvoje uredbe kraljevskom, svecenickom
i prorockom eascu obasuti obuku haljinom neokaljane slui.be; da onima koji se
preporode vodom i Duhom Svetim bude krizma spasenja te ih utini dionicima
vjefooga zivota i nebeske slave . Po istom Gospodinu. Rijeci kojom si mazao
svecenike, kraljeve, proroke (koje se nalaze i u posveti ulja za bolesnike) veoma
su stare. Nalaze se i u obredu 0 prikazanju ulja u Apostolskoj tradlcijl sv. Hipolita
rimskoga (pocetak III. stoljeca). Yidi La tradition apostolique de Saint Hlppolyte,
Essai de reconstitution par Dom Bernard Botte, 0. S. B., Munster Westfalen,
1963, p. 18.
234 Uskrsnuce

upotrebljavalo za posveCivanje svecenika39 . Ne. Ne gledajte se

tako preplaseni ! Ne kaiem svetogrdnu rijec! Ne uCim vas
svetogrdno djelo ! Dostojanstvo Krlcanina je takvo da je, ponav-
ljam, malo nifo od Svecenistva40
Gdje zive svecenici? U Hramu. A krseani ee biti Zivi hram 43
Sto rade svecenici? SlilZe Bogu molitvama, zrtvama i brigom za
vjernike 42 . Tako bi trebalo da su radili ... I krSeanin ce sluziti
Bogu molitvom i zrtvom i brigom za bracu43 I slufat cete
ispovijedi grijeha 44 , onako kao sto sam ja slusao va8e i ispovijedi
mnogih 45 i oprostio gdje sam vidio pravo kajanje46 .
Uznemirujete se? Za8to? Bojite Ii se da neeete znati razliko-
vati? Vee sam u drugim zgodama govorio o grijehu i o sudenju
grijeha47 . Ali u sudenju sjeeajte se sedam uvjeta zbog kojih neko
djelo mofo biti ili ne biti grijeh, i biti razliCite tdine. Kazem
ukratko: kad se sagrijesilo i koliko puta, tko je sagrijesio, s kime,
cime, koja je materija grijeha, koji uzrok, zasto se sagrijesilo.

39 Vidi Izl 29,l-35;30,22-33;Lev 8.

40
Vidi 1 Pt 2,4-10.
41
Vidi 1 Kor 3,16-17;6,12-20; 2 Kor &,11-18; Ef 2,13-22; a za razlog koji nas cini
hramovima Bofjim vidi Rim 5,5;8,14-17; Gal 4,4-7.
42 Vidi 2. napomenu na 71. str. 1. dijela 3. sveska (hrv. izd.).
43
Vidi npr. Iv 4,21-24; Rim 12,1-15,13; Fil 3,l-3;4,10-20; Heb 12,28-29;13,7-16; 1 Pt
2,4-10; k tome 95. napomenu na str. 199. 9. sveska (hrv. izd.).
44
Ovdje pocinje govoriti o sakramentu pokore. Vidi Mt 16, 13-20;18,18; Iv 20,19-23;
i sliiedeeu napomenu 46.
l U k.njigama Novoga zavjeta nikada se ne govori o svojevoljnoj ispovijedi grijcha
~to bi jc gre~nici bili obavili pred Jsusom iii pred apostolima i prezbiterima, i stoga se
nikada ne kafe da su oni slu~ ispovijedi gre~nika. Ali se mofo dopustiti, dapace
naprosto treba dopustiti. Jer psiholo~ki jc nemogute da se neki grefoik - osobito ako je
bolestan, a nadasve ako je :2:.idov - nade u dodiru s nekim duhovnim lijetnikom,
eudotvorcem iii ne, a da mu pod pritiskom straha iii ljubavi koja rada bol ne bi otvorio
srce, da mu ne bi pokazao rane duhovne osim onih fizickih, prije i nadajuti se da ce
dobiti opro~tenje od Boga po njegovom sluzi, opro~tenje koje je izvor duhovnog,
psihickog pa i fizickog zadovoljstva. Vidi 35. napomenu na 183. str. 9. sveksa (hrv. izd.).
46
Novozavjetni biblijski odlomci koji se odnose na oovjekov grijeh gledan u odnosu
na Bozje oprcltenje jesu, barem dobrim dijelom, slijedeei (koristimo ovu prili.ku da ih
nabrojimo): Mt 1,18-21;6,7-15; 9,l-8;11,20-24;12,22-32;16,13-20;18;26,26-29; Mk 2,1-
12 ;3,2230 ;4,10-12;11,20,20-26; Kl 1,76-79;4, 16-22;5, 17-26;6,36-38;7,36-50; 10, 10-
15;11 ;11,1-4;12,810;15;17,1-4;23,33-43;24,44-48; Iv 1,29-34;8, 1-11 .21-30;20, l 9-23 ; Dj
3,ll-26;5,17-33;7,55-60;8,18-24;10,34-43;13,32-39;26,12-18; Rim 5-8;11,25-36; 1Kor15 ;2
Kor 15; 2 Kor 5,11-21; Gal 1,1-5; Ef 1,3-14;2,l-10; Kol 1, 3-14; I Tim 5,17-24; Heb
l,l-4;5,l-10;8,6-13;9-10;12,l-4; Jak 1,13-18;5,13-20; 1 Pt 2,18-25;3,185,ll; 1 Iv gotovo
potpuno; Jud 24-25; Otk 1,4-8. Vidi i prethodnu napomenu 34.
47 Procitaj npr. 199-204. str. 2. dijela 2. sveska i 102-104. str. 2. dijela 5. sveska (hrv.

izd.).
21. /sus Apostolima i ucenicima 235

Ali ne bojte se. Duh Sveti ce vam pomoci48 Ono sto

vas svirn srcern svojim zaklinjem, jest da provodite svet
zivot. On ce tako poveeavati nadnaravno svjetlo u varna te
cete stiCi dotle da cete bez pogreske citati u srcima ljudi da
cete rnoCi, s ljubavlju ili s vlascu, kazati gresnicima koji se
budu bojali otkriti svoju krivnju ili koji se budu bunili da
je priznaju, stanje njihova srca, pomafoCi bojazljivirna,
ponizujuCi nepokorne. Sjecajte se da zemlja gubi Odresite-
lja pa da vi morate biti ono sto sarn Ja bio49 : pravedan,
strpljiv, milosrdan, ali ne slab. Rekao sarn vam: sto razrije-
site na zemlji bit ce razrijeseno u Nebu i ono sto svezete
ovdje bit ce svezano u Nebu 50 . Stoga odmjerenim razmislja-
njem sudite svakoga eovjeka ne dopustajuCi da vas iskvari
simpatija iii antipatija, darovi ili prijetnje, nepristrani u
svernu i prema svima kao sto je Bog51 , imajuCi u vidu
eovjekovu slabost i zasjede njegovih neprijatelja.
Napominjem vam da Bog nekada dopusta i padove
svojih izabranika, ne stoga sto se Njemu mili vidjeti ih da
padaju, nego stoga sto iz pada rnoze poteCi neko vece
buduce dobro 52 Pruzite dakle ruku onomu koji padne jer
ne znate nije li taj pad odlucujuca kriza nekoga zla koje
zauvijek umire, ostavljajuCi u krvi ociscenje koje proizvodi
zdravlje. U nasern slueaju: koje proizvodi svetost. Budite
naprotiv strogi s onima koji ne budu imali obzira prema
mojoj Krvi pa se dufom jedva ociscenom od bofanske
kupelji budu bacali u blato jedan i stotinu puta53 Ne
proklinjite ih, ali budite strogi, sokolite ih, ukorite ih
sedamdeset puta sedam i pribjegnite krajnjoj kazni odkida-

48
Vidi Iv 20, 19-23; i k tome prethodnu napomenu 36.
49
Kao prethodna napomena 48.
50
Vidi Mt 16,13-20 ; 18,15-18.
si Vidi Pnz 10,12-22; IZr 19,4-8; Job 34,10-26; Mt 5,43-48;
Dj 10,34-35; Rim 2,1-11; Gal 2,1-10; Ef 6,5-9; Kol 3,22-4,J; Jak 2,1-4; 1 Pt
1,13-21.
s2 S obzirom na ovo mogu se za nekoje elemente razmisliti razni biblijsk.i
odlomci : Sir 15,11-21; Rim 5,1-5 ; 1Kor10,12-13 ; Jak 1,2-4.13-15.
s3 Vidi Heb 6,4-8;10,26-31; i k tome 10. napomenu na 47 . str. 2. dijela 3.
sveska (hrv. izd.) i druge napomene ondje navedene.
236 Uskrsnuce

nja od izabranog naroda samo kad vas njihova upomost u

nekoj krivnji koja sablainjava bracu obavezuje da postupite
kako ne biste postali ortacima njihovih djela. Sjeeajte se sto
sam rekao: "aka je tvoj brat sagrijesio, opomeni ga u cetiri
aka. Ako te ne poslufa, opomeni ga u nazocnosti dvojice iii
trojice svjedoka. Ako nije dovoljno, obavijesti Crkvu. Ako ne
poslufa ni nju, smatraj ga za poganina i carinika" 54
U mojsijevoj vjeri zenidba je ugovor~ 5 . U novoj krSeanskoj
vjeri nek ona bude svet i nerazrjdiv Cin na koji neka side
milost Gospodinova da od dvoje supruga ucini dvoje njegovih
slugu u umnofavanju ljudske vrste56 . Vee od prvih easova
nastojte savjetovati suprugu koji dolazi iz nave vjere da obrati
supruga koji je jos izvan broja vjemih da ude i pripada joj
kako bi se izbjegle one bolne podjele mmjenja, a prema tome
i mira, sto smo ih uocavali i medu nama. Ali kad se radi o
vjemima u Gospodinu, ni s kojeg razloga neka se ne razrijeSi
ono sto je Bog zdruZio. Au slueaju kad se jedna stranka, koja
je krscanska, nade vjenfana s poganskom, Ja savjetujem data
stranka nosi svoj kriZ strpljivo i krotko, pa i hrabro, dotle da
zna umrijeti za obranu svoje vjere, ali ne ostaviti supruga s
kojim se je zdruZila sa svojim potpunim pristankom. Ova je
moj savjet za zivot savrseniji u fenidbenom stalefo dok s
ra5irenoseu krscanstva ne bude moguce imati zenidbe medu
vjemicima. Onda neka bode nerazrjesiv vez i sveta ljubav57 .
Bilo bi zlo kad bi se u novoj vjeri dogodilo ono sto se
dogodilo u staroj: dopustati sebi otpustanje i razrje8ivanJ:e
da se izbjegnu sablazni stvorene strascu eovjekovom 8 .
Uistinu, kazem vam, svatko mora nositi svoj kriz u svakom
stalefo pa i u fenidbenom. I uistinu, kazem vam takoder,
da nikakav pritisak ne smije uciniti da vafa vlast popusti

54
Protitati cijelo Mt 18. I drugi dio sirijskog djela iz III . stoljea kome je
naslov Didascalla Apostolorum. Vidi: Didascalia et Constitutiones Aposlolorum,
izd. F. X. Funk , Paderbom, 1906. str. 46-154. na raznim mjestima .
ss Ovdje potinje govoriti o ienidbi , ugovoru i sakramentu. 0 sakramentu vidi
velik dio napomena. 228. paragrafa 7. sveska, osobito napomenu 10. Stoga emo
ovd~e spomenuti samo biblijska mjesta s kojima je ovaj tekst vifo povezan.
Vidi Ef 5,21-33 ; 1 Tim 2,9-15.
57
Vidi Mt 5,27-32;19,l-9; Mk 10,1-12; Lk 16,18 ; 1 Kor 7 ; Rim 7,1-3.
58
Vidi Pnz 24,1-4; Mt 19,1-11.
21. Isus Apostolima i ucenicima 237

dok govori: "Nije dopusteno" onomu koji hoce sklopiti novu

fonidbu prije nego jedan od supruga umre 59 . Bolje je, Ja vam
to kazem, da se jedan truli dio, sam ili pracen od drugih, odijeli,
nego da bi mu se, da bi ga se zadrialo u tijelu Crkve, dopustilo
ne8to ~o je protivno svetosti zenidbe, sablaznjavajuci skromne i
dajuci im povoda da misle nepovoljno o sveeenickom postenju i o
vaJjanosti bogatstva iii moci6().
Vjencanje je Cin ozbiljan i svet. I da to pokatem, sudjelovao
sam na svadbi i ondje uCinio prvo cudo 61 Ali jao aka se izrodi
u pohotu i hir. Zenidba, naravni ugovor izmedu muskarca i zene,
neka se odsada uzdigne na duhovan ugovor kojim duse dvoje
njih koji se vole prisefo da ee sluZiti Gospodinu u uzajamnoj
ljubavi, prikazanoj Njemu u poslusnosti njegovoj zapovijedi
radanja da dadu djecu Gospodinu 62
I Jos ... Jakove, sjeeas Ii se razgovora na Karmelu 63 ?

59 Sjetiti se Mt 14,3-12; Mk 6,17-29; Lk 3,19-20: zgcxle koja se vi~ puta kroz stoljeea

ponovila u povijesti Crkve, pa i uz cijenu velikih zrtava.

60
Vidi prethodnu napomenu 51.
61
Vidi Iv 2,1-12.
62
Ovaj opis t.enidbe od Boga ustanovljene i od Krista uzdignute na sakramenat cini
se vrlo toenim. U njemu je jasno iznesen na svjetlost i s pravom povezan dvostruki
demenat, tj . uzajamne ijubavi i railanja, i najprije je imenovana ljubav kao izvor i uzrok ,
zatim radanje kao ucinak i granica. Po Bofjoj milosti ~to je dijeli sakramenat (vidi gore ,
u visini napomene 56.) supruzi se ljube, posvefuju, i u po~tovanju prema volji
SveviSnjega (i stoga ne Zivotinjski, nego slobodno, svjesno, odgovorno, casno, zaslumo)
njegovi su slu~benici i suradnici, koji je prvi Otac i UCitelj, u obredu radanja i u poslanju
odgajanja fizickog, psihickog, duhovnog. Vidi takoder Ekumenski koncil vatikanski II,
pastoralnu konstitutciju .. Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu, TT. dio , glava
I, brojevi 47-52; Dostojanstvo 7.enidbe i obiteijl I njezina valori7.acija.
63 Ovdje potinje govor o sakramentu bolesnickog pomazanja. U ovom odlomku ovo
djelo uzima u obzir sakramenat bolesnika jedino kao pripravu za prijelaz iz ovoga svijeta
k Ocu. Naprotiv , u odlomku koji donosi Jsusov govor Jakovu (piscu poslanice) na
Kannelu (vidi Jak 5,17), posmatra ovaj isti sakramenat i kao izvor ponovnog postizavanja
zdravlja fizickog za daljnje tivljenje ovdje. Zato je potrebno uzeti ta dva odlomka
zajedno da bi se obuhvatio i cijenio potpuni nauk ovih spisa o bolesnickom sakramentu.
U Novom zavjetu nalaze se samo dva mjesta koja se odnose na mazanje bolesnika: ono
koje se nalazi u Mk 6,7-13. i ono koje se Cita u Jak 5,13-16. Mazanje o kome govori
Marko dijelili su apostoli dok jo~ nisu biLi sveeenici. (Stoga) nije pokazivalo karakter
sakramenta, nego cudotvorno-terapeutskog sredstva u korist svih vrsta bolesnika, bez
razlike stupnja tefine bolesti, da ih fizicki izlijeee. Naprotiv pomazanje o kome govori
Jakov moraju dijeliti prezbiteri, dionici svecenicke vlasti opmtanja grijeha (5 ,15),
pokazuje karakter sakramenta (molitva , mazanje , opr~tenje), koristi spasenju du5e i
tijela (kako je dobro shvaCala sva Tradicija, izrafena od liturgije i od Otaca i nauCitelja),
namijenjeno je nadasve (praesertim , kaie tridentinski koncil u sjednici XIV, Nauk
o sakramentu posljedn,jega pomaz.anja, gl. 3. u Denzinger-Schorunetzer, Enchiridioo
238 Uskrsnuce

Vee onda sam ti govorio o ovome. Ali ostali ne znaju ...

Vidjeli ste da je Marija Lazarova pomazala moje udove na
veceri one subote u Betaniji. Onda sam vam rekao: "Ona
me je pripravila za pokop" 64
Uistinu to je ucinila. Ne za pokop jer je mislila da je
jos daleko ta bol, nego da ocisti i namafo balzamom moje
udove od svake necistoce puta, da namirisan balzamovim
uljem uzadem na prijestolje . Zivot eovjekov je jedan put.
Ulazak eovjekov u drugi zivot morao bi biti ulazak u
Kraljevstvo. Svaki kralj je pomazan65 i namirisan prije
nego uzade na svoje prijestolje i pokafe se svom narodu.
I krscanin je kraljev sin koji prolazi svojim putem upravljen
Kraljevstvu kamo ga Otac zove. Krseaninova smrt nije
drugo do ulazak u Kraljevstvo da se popne na prijestolje
sto mu ga je Otac pripravio. Smrt nije strasna za onoga koji
se ne plasi Boga jer zna da je u njegovoj milosti. Ali neka
haljina za onoga koji se mora popeti na prijestolje bude
ociscena od svakog otpatka da se sacuva lijepom za uskrsnu-
ee, neka bude oCiseena i dufa da blista na prijestolju sto
joj ga je Otac pripravio, da se poka2e u dostojanstvu koje
dolikuje djetetu tako velikoga kralja 66 .

symbolorum ... , br. 1698.) bolesnicima svijesnima ali obavczanima da "zovu"

prezbitera (prcsbut~roys : 5,14) i koji se osjceaju vrlo lo~e (kamnonta: 5,15).
Stoga je Koncil vatikansk.i II. s pravorn propisao u konstituciji o svctoj liturgiji,
gl. 3, br. 73: "Posljednje pomazanje" koje se more, dapa~e bolje je zvati
"Bolesni~ko pomazanje", nije sakrarnenat samo za one koji su na kraju fivota .
Stoga prikladno vrijeme da se primi sigurno pOCinje vec kad vjemik, zbog bolesti
iii starosti , poCinjc biti u smrtnoj opasnosti.
64
Vidi Mt 26,6-13; Mk 15,3-9; Iv 12,1-11. Prema ovom djelu grdnica o kojoj
govori Lk 7,36-50 mora se shvatiti kao Marija iz Magdale, sestra Marte i Lazara .
Ona je navodno dvaput izvr~ila obred pomazanja : prvi put malo iza svog
obra~enja i to sa suzama (Lk 7,38) i pomazav~i samo noge (44-46) Isusove ; drugi
put potpuno obraeena i malo prije posljednjeg Vazma, bez suza, i pomazav~i mu
samo glavu (Mt 26,7; Mk 14,3), iii samo noge (Iv 11,112,3). Mnogl n~ m~i
pristatl uz ovo djelo, tj. 117.eti da je grdnica (Lk 7) ona Marfja lz Magdale, sestra
Marte i Lazara. lpak ovo djelo nije p~topoto u zabludi, bilo stoga ~to se sveti
Oci, svetl nauBteljl, egzegete ne slaiu u toj stvari, bilo stoga &to je slaganje Lk
7,38.44-46 (8,2) I Iv 11,2; 112,3 u aludlranju na "noge" sicu~an doduk ali veoma
znatan znak koji poziva na razmmjanje i mozda na pristajanje na to da se radi
o istoj osobi. 0 raznim rni~ljenjima vidi: P. De Ambroggio, Marla Maddalena u
Enciclopedia Cattolica, svez. 8. Citta de! Vaticano, 1952, stupac 138-141.
65
Vidi 22 . napomenu 21. paragrafa 8. sveska.
66
Vidi npr. Rim 8,14-30 ; Gal 4,1-7 ; I Iv 3,-5,13.
21. Isus Apostolima i ucenicima 239
Poveeanje milosti, brisanje grijeha za koje se eovjek
savrseno kaje, budenje farke cefoje za Dobrom, davanje
snage za posljednju borbu, to neka bude pomazanje koje se
daje umiruCim krScanima, zapravo krseanima koji se radaju,
jer uistinu, kliZem vam, onaj koji umire u Gospodinu rada se
za vjeeni zivot67 . .
Ponavljajte Marijin cin na udovima izabranih. I nitko
neka ne smatra da je to njega nedostojno. Ja sam prihvatio
ono balzamsko ulje od zene. Svaki krScanin neka smatra da
je tim mazanjem pocascen kao posljednjom milosti Crkve Ciji
je sin i neka ga primi od svecenika da se ocisti od zadnjih
mrlja. A svaki svecenik neka bude veseo sto moie uCiniti
Marijino djelo ljubavi prema trpecem Kristu na tijelu umiru-
eeg brata. Uistinu, kliZem vam, ono sto onda niste ucinili
Meni, dopustajuci da vas zena nadvisi, i sada mislite na to s
toliko boli, u buduce mofote Cini.ti, i to toliko puta koliko
puta se s ljubavlju nagnete nad nekim koji umire, da ga
pripravite na susret s Bogom. Ja sam u prosjacima i umiruCi-
ma, u putnicima, u siroeadi, u udovicama, u zatocenicima, u
onome koj je gladan, koji je zedan ill trpi studen, u onome
koji je falostan ill umoran. Ja sam u svim udovima svog
misticnoga Tijela koje je zajednica mojih vjernika. Ljubite
Me u njima i nadoknadit cete svoju neljubav od toliko puta,
dajuCi mi toliko radosti, dajuCi sebi toliku slavu68 .
Napokon promislite da ce se protiv vas urotiti svijet, dob,
bolesti, vrijeme, progonstva. Stoga nemojte biti skrti s onim
sto ste dobili i nerazboriti. Radi toga prenasajte u moje Ime
sveeenicku sluzbu69 na bolje medu ucenicima da zemlja ne
ostane bez sveeenika. I neka se sveti znamen udijeli nakon

67
Vidi 74. napomenu 37. paragrafa ovoga sveska.
68
Vidi Mt 10,40-42;18,l-11;25,31-46; Mk 9,33-41 ; Lk 9,46-48 ;10 ,16; Iv 13,20: Te
su Isusove rijeti kroz stoljeea budile velik vjerski iar, nadu i ljubav kod mnogih
svetaca i revnih krleana, a osobito kod osnivaea i osnivaoca ustanova posveeenih
ublldavanju patnja oovjeeanstva. Dovoljno je spomenuti imena Kamila de Lellis,
Ivana od Boga. Vinka Paulskoga, Lujze de Marillac, !vane Antide Thouret, Marije
od sv. Eufrazije PeUetier, Josipa Benedikta Cottolengo, Federika Ozanam, Damjana
de Veuster, Vjekoslava Guanella, Pija da Pietrelcina.
IN Ovdje poanje govoriti 0 sakramentu svetoga Reda oji vrhunac je Sveeeni~tvo .
Vidi 2. napomenu na 71. str. 1. dijela 3. sveska (hrv. izd.).
240 Uskrsnuce

pronicavog ispita, ne usmenoga, nego ispita djela onoga koji

traii da bode svecenik iii onoga koga vi smatrate dobrim da
bode svecenik70 Mislite sto je svecenik. Na dobro sto ga
moze uCiniti. Na zlo sto ga moze uciniti. lmali ste primjer
toga sto mo:le uciniti svecenik koji je izgubio svoj sveti
biljeg71 . Uistinu, ka:lem vam, ovaj ce narod biti rasprkn
zbog krivica Hrama. Ali uistinu takoder, kazem vam,
jednako ce biti unistena Zemlja kada groza pustosi72 ude u
novo SveceniStvo vodeCi ljude k ot~adu da prigrle paklene
nauke. Onda ce se dici sin Sotonin 3 i narodi ce stenjati u
ufasnom strahu i malo ce ih ostati vjernih Gos~odinu. I
onda ce takoder, u grcevima ufasa, doci svrsetak 4 , nakon
pobjede Bozje i njegovih malobrojnih izabranika75 , i srdzba
Bozja na sve proklete. Jao, triput jao, ako za one malo-
brojne ne bude jos svetaca, posljednjih paviljona Kristova
Hrama ! Jao, triput jao, ako ne bude pravih svecenika da
hrabre posljednje krscane kao sto ee ih biti za prve. Uistinu
posljednje progonstvo bit ce ufasno jer nece biti progonstvo
od ljudi, nego od sina Sotoninog i njegovih sljedbenika.
Svecenici? Marat ce biti vise no svecenici oni od zadnjega
sata, tako ce biti okrutno progonstvo Antikristovih horda.
Slicni covjeku obucenom u Ian koji je tako svet da stoji uz
bok Gospodinov, u Ezekijelovom videnju76 , morat ce
neumomo biljeziti sa svojim savrsenstvom Tau77 na duse

70
Vidi Mt 10; Mk 6,6-13; Lk 9,1-6;10,1-12; Iv 13-17;1 Tim 3,1-16;2 Tim
2,22-L; Tit 1,5-9; Heb 5,1-4;8,l-5; 1 Pt 5,1-4; i k tome 1. napomenu 215 .
parap.rafa 7. sveska.
7
Aluzija na Judu iz Keriota. Vidi: u 5. svesku 2. napomenu na 64. str. 2.
dijela (hrv. izd.); u 6. svesku 2. napomenu na 233. str. 1. dijela (hrv. izd .); u 7.
svesku 6. napomenu na 234. str. 1. dijela (hrv. izd .); u 8 svesku 10. napomenu
35. paragrafa; 13 . napomenu 41. paragrafa, 9. napomenju 43. paragrafa; u 9.
svesku 2. napomenu na 13. str., 6. napomenu na 30. str., 33. napomenu na 182.
str.; 98. i 99. napomenu na 200. str. (h. i.).
2
Vidi Dan 9-12; Mt 24,15-25.
73
Vidi 6. napomenu 7. paragrafa 8. sveska.
74
Vidi 6. napomenu 36. paragrafa 8. sveska; 3. napomenu na 104. str. 9.
sveska (hrv. izd.).
75
U smislu Mt 22,14 (22,1-14); Lk 12,22-34; Iv 10,1-21; vidi k tome 1.
napomenu 215 . paragrafa 7. sveska.
7
h Vidi Ez 9-10.
n Vidi Ez 9.
21. Isus Apostolima i ucenicima 241

malobrojnih vjernika da pakleni plamen ne izbrise taj znak.

Svecenici? Andeli. Andeli koji masu kadionikom punim
kada svojih kreposti da proCiseuju zrak od Sotonina otrov-
nog zadaha. Andeli 78 ? Vise nego andeli: drugi Kristi 79 ,
drugi Ja, da bi vjernici posljednjeg vremena mogli ustrajati
do kraja.
To ce morati biti. Ali buduce dobro i zlo ima korjenje
u sadasnjosti. Lavine poCinju s pahuljicom snijega. Nedo-
stojan, neCist, krivovjeran, nevjeran, bezvjeran, mlak ili
studen, ugasen, bljutav' puten svecenik cini deset puta vece
zlo nego vjernik koji je krivac tih istih grijeha. Vi znate
gdje svrfava popustanje u svecenistvu, prihvaeanje neCistih
nauka, sebienost, pohlepa, pohota u svecenistvu: u bogou-
bojstvu80. U buducim vjekovima nece vise moCi biti ubijen
Sin Bozji, ali vjera u Boga, ali ideja Boga, da 81 . Zato ce
biti izvrseno bogubojstvo jos nepopravljivije jer ce biti bez
uskrsnuca. 0, moCi ce se izvrsiti, da ! Ja vidim ... MoCi ce
se izvrsiti po mnogim Judama iz Keriota buduCih stoljeea.
Ufas! ...
Moja Crkva s ternelja poljuljana od istih svojih slugu82 !
A Ja je podupirem uz pornoc dufa-frtava. A oni, svecenici,
koji ce irnati jedino odjeeu ali ne dusu svecenika, koJi
pomafo kljucanje valova sto ih burka paklena Zmija 3
protiv tvoje lade , o Petre. Na noge ! Ustani ! Prenesi ovu
naredbu svojirn nasljednicima: "Ruku na kormilo, bic nad
brodolorncirna koji su htjeli biti brodolomci 84 i nastoje
potopiti Bozju ladu". Udari, ali spasavaj i idi naprijed.

78
Vidi 3. napomenu na 87. str. 2. dijela 6. sveka (hrv. izd.) .
79
Yidi Gal 2,15-21; Kol 3,1-4.
80
Vidi prehtodnu 71. napomenu i 16. nap. 23. paragrafa ovoga sveska.
Ki Vidi Mt 24,12 (pro6taj 24-25); Lk 18,8) procitaj Mk 13) ; Lk 21,5-36.
Kl U Crkvi Bo!joj , zbog sotonskog poticanja i ljudske slabosti, nikada nece
kroz stoljeea nedostajati, ni medu svecenicima i redovnicima , sljedbenika Jude,
apostola izdajice Isusova. Veoma je tesko zlo od njih prouzroceno, zbog
autoriteta i sablazni . lpak je nadoknadeno pred Bogom i pred ljudima od ceta
svetaca kojih je uvijek bilo, ima ih i bit te ih medu svetenicima, redovnicima i
medu jednostavnim kr~tanima. (Vidi Mt 16,18; vidi k tome Post 18,16-33 ; Jer
5,1; Mt 24,15-22 ; Mk 13,14-23.
83
Vidi 3. napomenu na 106. str. 1. dijela 2. sveska (hrv. izd .) .
114
Yidi 8. napomenu 43 . paragrafa 8. sveska.
242 Uskrsnuce

Budi strog jer je pravedna kazna nad pljackasima. Brani

poklad, blago vjere 85 Visoko drzi svjetlo poput svjetionika
nad uzburkanim valovima da oni koji idu za tvojom !adorn
vide i ne propadnu. Pastiru i mornaru za ufasna vremena,
sakupljaj, vodi, difi moje Evandelje, jer u njemu je spas,
ne u drugom znanju. DoCi ce vremena u kojima ce, kao sto
se dogodilo nama u Izraelu, i jos i dublje, svecenstvo misliti
da je izabrani rod stoga sto zna ono sto je suvifoo, a vise
ne pozna onoga sto je neophodno, iii pozna to u mrtvom
obliku s kojim sada svecenici poznaju Zakon: njegovu
vanjstinu, pretjerano otefanu resama, ali ne njegov duh.
DoCi ce vremena u kojima ce sve knjige zamijeniti Knjigu 86 ,
i ona ce se upotrebljavati kao kad netko svakako mora
upotrebljavati neki predmet pa njim rukuje mehanicki, kao
sto tefak ore, sije, sabire ljetinu ne razmisljajuCi o cudesnoj
providnosti, o tom umnofavanju sjemena sto se svake
godine obnavlja: sjemena koje baceno u preoranu zemlju
postane stabljika, klas, zatim brasno, a potom kruh po
ocinskoj Bozjoj ljubavi. Tko, stavljajuCi komad kruha u
usta, diZe duh k onomu koji je stvorio prvo sjeme i

85
Cini se uputnim sabrati u jednu jedinu napomenu novozavjetne biblijske
odlomke - nadamo se gotovo sve koji se odnose na Evandelje, vjeru i zdrav nauk
sto ih treba fovati i siriti, na nevjeru i kriv nauk sto ih treba izbjegavati i
iskorjenjivati istinom i ljubavlju. Oni objasnjavaju ave posljednje stranice ovog
paragrafa i eesto sacinjavaju njihovu podlogu . To SU dakle, s neophodnim
kontekstima: Mt 5,13-16 ;7,15-27 ;10 ;11,25-27;15,l-20;21 ,18-22 ;23-24;28,16-20.
Mk 6,6-13 ;7,1-23 ;11,12-33;12,38-40 ;13;16,14-18; Lk 9,l-6;10,1-24;11,37-1
12,12;13,6-9,34-35 ;20,1-8,45-47 ;21,5-36,22,31-32;24,13-49 ; Iv 3,1-21 ;7,37-
39;8,12-50 ;10;11,17-27 ;12 ,20-50;13,30-17,26;20,24-30;21,15-18; Rim 4 ;1 Kor
1,10-4,21; Gal 2,15-3,29 ; Ef 4,1-16; Fil 1,27-30; Kol 2,6-3,4; 1 Sol 2,13-16 ;2 Sol
2,13-17 ; 1Tim4-6; 2 Tim 2,1-4,5; Tit 1,5-3,11; Heb 10,19-13,19; Jak 2,4-26;3 ,13-
18 ; 1 Pt 5,1-4 ; 2 Pt 2,l-3 ;3,3-10 ; 1 Iv 2,18-20;4,1-5,ll ; 2 Iv 7-11; Hud 5-7; Otk
1-3;13. Za primjere vjere u Starom zavjetu vidi : Heb 11. i sve odlomke na koje
on smjera, osobito u Post, Izl, Joz, Kr, Ps,Mak ,Dan . Vidi napokon 1. napomenu
215. paragrafa 7. sveska.
86
Poeevsi od devetog , a jos vise od cetrnaestog stoljeca , kad su poganske
filozofske knjige prevedene na latinski i prodrle u sveucilista, Knjigu, tj . Bibliju
zamijenile su dobrim dijelom Knjige sentencija, potom njihovi cjepidlacki
komentari, zatim opsefoe rasprave eesto s oskudnim objavljenirn temeljem i s
malo pastoralne koristi. Ipak nikada u Crkvi nisu umuknuli glasovi, od kojih je
najautoritativniji i najnoviji glas Ekumenskog koncila Yatikanskoga II. , koji
pozivaju k Bibliji, nadasve k Isusovom Evandelju. Vidi Dogmatsku konstituciju
Dei Verbum o boumskoj Objavi gl.VI., br. 21-26.
21. Isus Apostolima i ucenicima 243
stoljeCima daje da ponovno nice i raste, odredujuCi koliCinu
kise i topline da se rastvori i podigne i dozrije a da ne
istrune iii izgori?
Tako ce doCi vrijerne kad ce se Evandelje tumaciti
znanstveno dobro, duhovno slabo. A sto je znanje ako
manjka mudrost? Slama je. Slama koja napuhuje a ne
hrani 87 . A uistinu, ka2em vam, doCi ce vrijeme u kome ce
odvise svecenika biti slicnih napuhanim stogovima slame,
oholim stogovima slame koji ce se isprsavati u svom ponosu
sto su tako napuhani kao da su si sami dali sve ono klasje
sto je krunilo slamu, kao da je klasje jos na vrhu slame, i
vjerovat Ce da SU SVe, jer Ce mjesto sacice zrnja, prave
hrane koja je duh Evandelja, imati svu tu slamu: cijelu
gomilu ! Gomilu ! Ali moze Ii biti dovoljna slama? Nije
dovoljna niti za trbuh teglece zivotinje pa ako njezin
gospodar ne krijepi zivotinju jecmom i svjefom travom,
zivotinja hranjena samom slamom slabi pa i ugiba .
A ipak vam kazem da ce doci vrijeme u kome se
svecenici, zaboravivsi da sam J a s malo klasova pouCio duse
u istini, a zaboravivsi i to sto je njihovoga Gospodina stajao
taj pravi kruh duha, sav izvaden samo iz bofanske Mudro-
sti, izrecen od bofanske Rijeci, dostojan sto se tice forme
nauka, neumoran u svom ponavljanju da se ne bi izgubile
izrecene istine, skroman sto se tice forme , bez la:Znih ukrasa
ljudskih znanosti, bez povijesnih i zemljopisnih upotpunja-
nja, - nece brinuti za njegovu dufo, nego za haljinu da je
bace na nj kako bi pokazali masama koliko toga znaju, a
duh Evandelja ce se izgubiti u njima pod lavinama ljudske
znanosti 88 . A ako ga ne posjeduju, kako ga mogu prenositi?

87
Vidi 1 Kur 1, 17-4,21. medu odlomcima koji su citirani u napomeni 85 . Vidi
takoder : 1 Kor 8,1-4; 13.
88 Vidi prethodnu 86 . napomenu . N<lZalost katkada se Biblija prou~avala i
poutavala ne kao bofanska Knjiga, nego kao foto ljudska knjiga. lspravna i
uravnotefena metoda stoji u tome da se s njom postupa kao s Bofjim djelom ,
napisanim po ljudima, njegovim slugama. Yidi npr. 1 Sol 2,13-16 ;2 Tim 3,14-17 ;
Heb 1,1-4; 1Pt1,10-12; 2 Pt 1,19-21. Ekumenski koncil vatikanski II, safimajuci
i posuvremenjujuci norme izrafene u specijalnim enciklikama Leona III, Bene-
dikta XV, Pija XU . i u drugim spisima mjerodavnih u tom predmetu, sintetizirao
je i autoritativno pokazao tu metodu u dogmatskoj konstituciji Dei Verbum, o
boianskoj Objavi. gl. III, br. 12.
244 Uskrsnuce

Sto ce dati vjemicima ti napuhani stogovi slame? Slamu.

Kakvu hranu ce od toga imati duse vjernika? Toliko da
provode kukavan zivot koji vene. Koji ce plodovi sazreti
od toga poueavanja i toga nesavrsenog poznavanja Evande-
lja? Hladenje srdaca, stupanje krivovjernih nauka, nauka
i ideja jos vise nego krivovjernih na mjesto jedinoga,
pravoga nauka, pripravljanje terena za Zvijer89 , za njezino
kratkotrajno kraljevstvo leda, tame i ufasa. Uistinu, kaiem
vam, kao sto Otac i Stvoritelj mnozi zvijezde da ne opusti
nebo zbog onih koje propadnu kad svrsi njihov zivot,
jednako tako cu Ja morati evangelizirati stotinu i tisueu puta
ucenike sto eu ih raz8Siljati medu ljude i kroz stoljeca. I
takoder uistinu, kazem vam, njihova ce sudbina biti sliena
mojoj: sinagoga i oholice ce ih progoniti kao sto SU Mene
progonili90 . Ali i Ja i oni imamo svoju nagradu: nagradu da
vrsimo volju Bozju i da mu sluzimo do smrti na krifo, da
njegova slava sja i da poznavanje Njega ne propadne.
Ali ti, Velesvecenice, i vi, Pastiri, sami i preko svojih
nasljednika bdijte da se ne izgubi duh Evandelja i neu-
momo molite Duha Svetoga da se u vama obnavljaju
Duhovi - ne znate sto hoeu reCi, ali cete brzo znati - da
biste mogli shvacati sve jezike i razlikovati i odabirati moje
glasove a ne glasove mrskog oponafatelja Bozjeg, Sotone.
I ne dopustite da se ne euju moji buduci glasovi91 Svaki od
njih je jedno moje milosrde vama na pomoc i bit ce to
brojniji sto vise budem iz bofanskih razloga vidio da ih
Krscanstvo treba kako bi odoljelo olujama vremena.
Pastiru i mornaru, Petre! Pastir i mornar. Jednoga dana
nece ti biti dovoljno biti pastirom ako ne budes i mornar,
niti bi ti momarom ako ne bodes i pastir. Morat ces bi ti
jedno i drugo da bi drfao na okupu janjce jer ce ti ih

89
Vidi napomenu 92.
90 Vidi Mt 5,11-12;10,17-25;23,33-39 ; Lk 11,49-51 ;21,12-19 ; Iv 15 ,18-16,4;
Rim 12,1421; i k tome 3. napomenu na 149. str. l. dijela 2. sveska.
91
Vidi Rim 12,3-8; i Kor 12; l Sol 5,19-21; 1 Iv 4,1-16. Vidi Ekumenski koncil
vatikanski 11 , dogmatska konstitucija Lumen gentium, gl. II , br. 12 : Narod
Bozjl. Vidi k tome nap. Dodatku 7. sveska.
21. Isus Apostolima i ucenicima 245

paklene pipaljke i grabezljive pandfo nastojati ugrabiti iii

ce ti ih laZna svirka nemogucih obecanja zavoditi, i da bi
mogao voditi naprijed ladu zahvatanu od svih vjetrova sa
sjevera i juga, s istoka i zapada, euskanu i udaranu od
dubinskih sila, gadanu strijelama od zvijerinih strijelaca,
opaljenu od zmajeva daha i pometanu po bokovima njego-
vim repom 92 , tako te ce nesmotreni biti opaljeni i propast
ce strmoglavivsi se u uzburkano more.
Pastir i mornar u strafoim vremenima ... I tvoj kompas
Evandelje93 U njemu je Zivot i Spas. I sve je reeeno u
njemu. U njemu su svi paragrafi svetoga Zakonika, svi
odgovori za mnogostruka pitanja dusa. I nastoj da se
svecenici i vjernici ne udalje od njega. Nastoj da ne dode
do sumnji glede njega. Do promjena u njemu. Do njegova
zamjenjivanja i krivotvorenja. Ja isti sam Evandelje. Od
rodenja do smrti. Bog je u Evandelju. Jer u njemu su ocita
djela Oca, Sina, Duha Svetoga94 . Evandelje je ljubav.
Rekao sam: "Rijec moja je zivot". Rekao sam: "Bog je
ljubav" 95 . Neka dakle narodi upoznaju moju Rijec i imaju
ljubav u sebi, tj. Boga. Da bi imali Kraljevstvo Bozje. Jer
tko nije u Bogu, nema Zivota u sebi. Jer oni koji ne prime
Rijec Ocevu nece moCi biti jedno s Ocem, sa Mnom i s
Duhom Svetim u Nebu i nece moCi pripadati jedinom
Ovcinjaku koji je svet kako Ja hocu . Nece biti loze
sjedinjene s Cokotom jer tko dijelom iii posve odbija moju
Rijec ud je u kome vise ne kola sok Cokota. Moja Rijec
je sok koji hrani, cini da loza raste i donosi plod96

92
Za Zvijer , Zmaja i njegov rep vidi: Dan 7, i osobito : Otk 12-13 . Vidi
takoder 4. napomenu na 220 . str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd.) ; 10. napomenu
8. i:>aragrafa 8. svcska .
93
Citajuti te rijeci , napisane 1947 ., dolazi na misao ponizni i veliki papa Ivan
XXIII. Pastor et nauta , Cija se duhovnost i zivot citav sazima u Evandelju i
kalefo.
94
Imati na umu biblijske odlomke koji se odnose na Evandelje, navedene u
prethodnoj napomeni 85 .
9
~ Vidi l Iv 4,7-5,4.
w. Yidi 56. napomenu na 132. str. i 64 . nap. na 134. str . 9. sveska (hrv . izd.).
Vidi takoder Ekumenski koncil vatikanski II., dogmatska konstitucija ,.Lumen
gentium gl. I., 6-7 : Mlsterij Crkve.
246 Uskrsnuce

Sve cete to Ciniti u spomen na Mene koji sam vas to

nauCio. Mnogo bih vam toga jos imao kazati o ovome sto
sam vam sada rekao. Ali sam samo bacio sjeme. Duh Sveti
ce uCiniti da u vama iznikne. Ja sam vam htio dati sjeme
jer poznajem vafa srca i znam kako biste bili neodlucni od
straha zbog duhovnih, nematerijalnih zapovijedi. Strah od
zablude paralizirao bi vam svu volju. Stoga sam vam Ja prvi
govorio o svemu. Zatim ce vas Paraklit97 podsjecati na
moje rijeci i prosirivat ce vam ih u pojedinostima.
I necete se bojati jer cete se sjecati da sam vam prvo
sjeme dao Ja. Pustite da vas vodi Duh Sveti. Ako je moja
Ruka bila blaga vodeCi vas, njegovo Svjetlo je preblago.
On je Ljubav Bozja. Tako Ja odlazim zadovoljan jer znam
da ce On zauzeti moje mjesto i da ce vas voditi k spoznaji
Boga. Jos ga ne poznate premda sam vam toliko govorio o
Njemu. Ali nije vasa krivnja. Vi ste uCinili sve da biste Me
razumjeli i stoga ste opravdani iako ste u tri godine malo
razumjeli. Nedostatak milosti tupio vam je duh. I sada
malo razumijete premda je milost Bozja sisla na vas s
mojega krifa. Potreban vam je Oganj 98 . Jednog dana
govorio sam o tome jednomu od vas iduci putem duz
Jordana. Dosao je eas. Ja se vracam svome Ocu, ali ne
ostavljam vas same jer vam ostavljam Euharistiju, tj. vaseg
Isusa koji se uCinio hranom za ljude 99 . Ostavljam vam i
Prijatelja: Paraklita. On ce vas voditi. Vase duse iz mojega
svjetla ustupam njegovoj Svjetlosti i On ce dovrsiti vafa
formaciju.
Ostavljas Ii nas sada? Ovdje? Na ovom brdu ? Svi su
tufoi.
Ne. Ne jos. Ali vrijeme leti i brzo ce doCi taj eas.
Ah, ne ostavljaj me na zemlji bez Tebe, Gospodine !
Ljubio sam Te od tvoga rodenja do smrti, od tvoje smrti
do tvog uskrsnuea, i uvijek. Ali bi bilo odvise tufoo vise

97
Kao prethodna napomena 36.
98 Vidi Mt 3,1-12 ; Lk 3,15-18;(12,49-50); Dj 2,113; Heb 12 ,29, i osobito 25.
napomenu na 37. str. 9. sveska (hrv. izd.).
99
Vidi 50. napomenu na 187. str. i 64. napomenu na 192. str. 9. sveska (hrv.
izd.).
21. Isus Apostolima i ucenicima 247
ne znati da si medu nama ! Poslufao si molitvu Elizejeva
oca. Uslifao si toliko njih. Poslusaj moju molitvu, Gospodi-
ne ! moli Izak 100 na koljenima iprufonih ruku.
Zivot sto bi ga jos mogao imati, bio bi propovijedanje
Mene, mozda slava mucenistva. Znao si biti mucenik iz
ljubavi prema Meni djetetu a zar se sada bojiS to biti za
Mene slavna ?
Moja slava bila bi iCi za Tobom, Gospodine. Ja sam
siromafan i nepametan. Sve sto sam mogao dati dao sam
dobre volje. Sada bib htio ovo: iei za Tobom. Ipak neka
bude kako Ti hoed, sada i uvijeke.
lsus polozi ruku na Izakovu glavu 101 i tu je ostavi u
dugom milovanju dok se obraea svima i kaze: Zar nemate
pitanja da mi ih postavite? Ovo su posljednje pouke.
Govorite svome UCitelju ... Vidite Ii kako su maleni otvo-
reni prema Meni ?
Stvarno Marcijam i danas nasloni glavu na njegovo
tijelo, privinuvsi se sav uz lsusa, a ni Izak nije pokazao
bojazljivosti da mu izlozi svoju zelju.
Doista ... Da ... Imamo stvari sto ih moramo pitati ... kaie Petar.
Pa onda pitajte.
Evo ... Sinoe, kad si nas ostavio, razgovarali smo medu
sobom o onome sto si nam bio rekao. Sada se druge rijeCi
gomilaju u nama u vezi s ovim sto si rekao. Jucer, a i danas
ako se dobro promisli, govorio si kao da ee nastati krivo-
vjerja i diobe, i to brzo. To nam nameee misao da moramo
biti vrlo oprezni glede onih koji budu htjeli doCi medu nas.
Jer u njima ee sigurno biti sjeme krivovjerja i diobe.
Mislis Ii? A zar Izrael nije vee razdijeljen u dola:lenju
k Meni? Hoed reei ovo: da Izrael koji me je uzljubio
nikada nece biti krivovjeran niti razdijeljen. Zar ne? Ali
da Ii je ikada, stoljeeima, bio jedinstven i u staroj tvorbi 102 ?
I zar Me je jedinstven slijedio? Uistinu, kazem vam, korjen
krivovjerja je u njemu.

100
Vidi 4. napomenu 10. paragrafa ovoga svcska.
101 Vidi 3. napomenu 231. paragrafa 7. sveska.
102
Vidi 1 Kr 12 do 2 Kr 25; 2 Tzr 10-36, tu i tamo.
248 Uskrsnuce

Ali ...
Ali stoljecima je idolopoklonik i krivovjerac pod iz-
vanjskim izgledom vjernosti. Njegove idole poznajete. I
njegova krivovjerja takoder. Pagani ce biti bolji od njega.
Stoga ih Ja nisam iskljucio i kafom vam da Cinite sto sam
Ja cinio. To ce za vas biti jedan od najtezih stvari. Znam.
Ali sjecajte se proroka. Oni proricu poziv pogana 103 i
tvrdokornost Zidova 104 . Zasto biste htjeli zatvoriti vrata
Kraljevstva onima koji me ljube i dolaze k Svjetlosti sto ju
je njihova dusa trazila? Mislite Ii da su veCi grefoici od vas
stoga sto dosada nisu poznavali Boga, stoga sto SU se drfali
svoje vjere i drfat ce je se dok ih ne privuce nafa? Ne
smijete. Kazem vam da su mnogo puta bolji od vas jer
premda nemaju svetu vjeru znaju biti pravedni. Nijedan
narod niti vjera nisu bez pravednika. Bog pazi na djela ljudi
a ne na njihove rijeci 105 Pa ako vidi da neki poganin zbog
pravednosti srca po naravi Cini ono sto zapovijeda Zakon
sa Sinaja, zasto bi mu imao biti odvratan? Zar nije jos
zasluzniji eovjek koji ne zna za zapovijed Bozju da se ne
Cini ovo iii ono jer je zlo, a sam sebi namece zapovijed da
ne Cini ono za sto mu razum kaze da nije dobro i toga se
vjerno drzi, (zar nije zaslu:lniji) u usporedbi s vrlo relativ-
nom zaslugom eovjeka koji poznaje Boga, eovjekovu svrhu
i Zakon koji omogueuje postiCi je, a neprestano pravi
kompromise i raeune da savrsenu zapovijed sravni s pokva-
renom voljom? Sto vam se cini? Da Bog cijeni sredstva
kojima Izrael nastoji izbjeCi posluhu kako ne bi trebao
mnogo zrtvovati svoju pofodu? Sto vam se cini? Da ce Bog
osuditi kao zloduha poganina kad pode iz svijeta a bude
pravedan pred Bogom jer se drfao ispravnog zakona svoje
savjesti i podlagao mu se? Ja vam kafem: Bog ce suditi

103
Vidi npr. Iz 2,l-5 ;1-6;42,l -9;45.14-25;49,l -6 ;55,1-5 ;60; Jer 12,14-16 ;16,19-
21 ; Jona , cijela knjiZica ; Mih 4,1 -5; Sof 3,9-10 ; Zah 2,11 ;8,20-32 ;14. K tome vidi
Ps 87.
"
1
Vidi npr. Izl 32 ,7-14;33,1-6;34,5-9; Pnz 9,l-14;31 ,24-27; 2 Ljet 30,1-
14;36,14-21; Jer 3,1-4,4;7,21-28; Bar 2,27-35; Ez 2,1-3,9,4-24 tu i tamo . Mt 23 ;
Lk 11 ,37-54 ; Dj 2,22-24 ;7,51 -54; k tome vidi 3. napomenu na 149. str. 1. dijela
2. sveska i 3. napomenu na 226. str. 1. dijela 2. sveksa (hrv. izd.).
105
Vidi npr. Iz 29,13-14 ; Am 5,21-27 ; Mt 7, 21-23; Lk 6,46; Jak 2,14-26.
21. Jsus Apostolima i ucenicima 249
djela ljudi i Krist, sudac svih naroda, nagradit ce one u kojima
je folja duse vrijedila kao unutrasnji zakon za postignuce
konacne covjekove svrhe koja je: sjediniti se sa svojim Stvorite-
ljem, s nepoznatim Bogom za pogane 106 , ali s Bogom za koga
osjecaju da je pravi i sveti, preko oslikanog scenarija la.Znih
Olimpa. Dapace, pomnjivo pazite da ne budete vi sablazan
poganima. Vee je vrlo mnogo puta bilo izrugano ime Bozje
medu poganima zbog djela sinova Bozjega naroda 107 Nemojte
misliti da ste vi apsolutni blagajnici mojih darova i mojih zasluga.
Ja sam umro i za Zidove i za pogane 108 . Maje ce kraljevstvo
pripadati svim narodima. Ne zlorabite strpljivost kojom je Bog
postupao s vama dosada govoreCi sebi: "Nama je sve dopusteno
". Ne. Ja vam ka.Zem. Nema vise ovaj iii onaj narod. Postoji moj
Narod 109 . A u njemu imaju jednaku vrijednost posude koje su
se istrosile u sluzbi Hrama i one koje se sada stavljaju na Bozje
stolove. Dapace, mnoge posude koje su se istrosile u sluzbi
Hrama, all ne u sluzbi Boga, bacit ce se u kut a namjesto njih
stavit ce se na altar one koje jos ne poznaju kada, ulja, vina,
balzama, ali se 2ele napuniti njima i da budu upotrijebljene na
slavu Gospodinovu. Ne zahtjevajte mnogo od pogana. Dovoljno
je da vjeruju i da slufaju moju Rijec 110 Novo obrezanje
zamlenjuje staro 111 . Od sada unaprijed eovjek je obrezan u
srcu 12 , u duhu, jos bolje nego u srcu. Jer krv obrezanih sto je
imalo oznaeavati ociscenje od pofude koja je Adama iskljucila
iz bofanskoga sinovstva, zamijenila je moja precista Krv. Ona
je i u obrezanome i u neobrezanome na tijelu vrijedna da taj
dobije moje Krstenje 113 i da se odrece Sotone, svijeta i tijela iz

106
Vidi Dj lu,16-34.
1
' Vidi Ez 36,16-32 (Iz 52,5 prema Sedamdesetorici); Rim 2,17-24: 2 Pt 2,13.
1118
Vidi npr. izmedu izriCitih od.lomaka Rim 5,12-21 ;8,28-34; 2 Kor 5,1-3.
109
Vidi Ekumenski koncil vatikansk.i II., dogmatska konstitucija o Crkvi. gl. II. Narod
Boiji, br. 9-17. s vrlo mnogo biblijskih citata koji su ondje sadliani. Vidi takoder 60.
napomenu na 133. str. 9. sveska (hrv. izd.).
110 vidi Dj 10 -11 : 15; Gal 2. Pnz 10.12-22;30,ll-14; Jer 4,l-4;6,9-15 (neobrezane

u~i)i9,25-26; Ez 44.
11 Vidi 3. napomenu 25. Paragrafa 8. sveska.
112 Vidi Lev 26,41-42; Pnz 10,12-22;30,1-14; Jer 4, 1-4;6,9-15 (neobrezane u~i);9,25-26;

Ez 44,4-9; Dj 7,51-54; Rim 2,2529; 1 Kor 7,17-24; Gal 5,16;6,11-18; Fil 3,1-7; Kol
2,9-15;3,517.
m Vidi prethodne napomeoe 19,27. i 34.
250 Uskrsnuce

ljubavi prema Meni. Ne prezirite neobrezane. Bog nije prezreo

Abrahama. Zbog njegove pravednosti izabrao ga je za glavu
svoga Naroda jos prije nego je obrezanje ujelo njegovo tijelo 114 .
Ako se Bog priblilio neobrezanom Abrahamu da mu prenese
svoje zapovijedi, vi cete se moCi pribliZiti neobrezanirna da ih
pouCite u Zakonu Gospodnjem. Promisljajte koliko grijeha su
uCinili i do kakvoga su grijeha dosli obrezani 115 Stoga ne budite
neumoljivi prema poganima.
Ali zar im moramo reCi ono sto si nas naucio? Nece nista
razumjeti jer ne poznaju Zakona.
To vi kaZete. Ali da li je Izrael, koji je znao Zakon i
Proroke, razumio?
lstina je.
lpak pazite. ReCi cete ono sto vam Duh nadahne da kaZete,
usmeno, bez straha, ne htijuCi ciniti sami. A kad se medu
vjemicima pojave larni proroci koji ce svoje ideje iznositi kao
nadahnute ideje, i kad bude krivovjeraca, onda cete sredstvima
cvrscima od rijeCi pobijati njihove krivovjeme nauke. Ali ne
budite zabrinuti. Duh Sveti ce vas voditi 116 . Ja nikada ne kaZem
nesto sto se ne ispuni.
A sto cemo raditi s krivovjercima ?
Sa svom snagom pobijajte krivovjerje samo u sebi, ali
svim sredstvima nastojte obratiti krivovjerce ka Gospodinu.
Ne umorite se tra2eci ovce koje su zalutale da ih opet
dovedete u Ovcinjak. Molite, trpite, tra2ite da se moli,
trazite da se trpi, idite proseci frtve i trpljenja od Cistih, od
dobrih, od velikodusnih, jer tim se stvarima obraeaju
braea 117 Muka Kristova nastavlja se u krseanima. Nisam
vas iskljucio iz toga velikog djela Otkupljenja svijeta 118 . Svi

114
0 Abrahamu prije i poslije obrezanja vidi osobito post 12,1-1-25,11 ;Dj 7,1-8; Rim
4; Gal 13,6-18; Heb 7,1-10;11,8-19; Jak 2,14-26.
Ill Kao prethodne napomene 90. i 104.
116
Vidi (lz 14,10-17; Pnz 18,9-22; 2 Sam 23,1-5; lz 59,21; Jer 1,4-10); Mt 13 ,9-13;
Lk 21,12-19; Iv (12,46-50); 15,18-16,4; Dj 4,1-31; i k tome sve napomene na koje se
uputuje u prethodnoj napomeni 36.
117
Vidi prethodnu napomenu 85 .
118
Te dvije rijeo izrmvaju duboku istinu, veliku east, uzvi~no poslanje. 0 tome
treba osobno razmi~ljati i podsjeeati na to one koji trpe u duhu, u du~i i u tijelu, kako
bi u !rtvi otkupljenja ~to ju je prinio Krist, Glava i Zarutnik, sudjelovalo, nastavljalo
je, produ!avalo i svima je priopeavalo njegovo Tijelo, njegovi udovi, njegova zaruenica
21. lsus Apostolima i ucenicima 251

ste udovi jednoga jedinog tijela. Poma.lite se medusobno,

i tko je jak i zdrav neka radi za slabije, i tko je sjedinjen
nek prufa ruke i zove daleku bracu 119 .<<
Ali da Ii ce nam biti braea, nakon sto SU bili braca u
jednoj jedinoj kuci ?
Bit ce.
A zasto ?
lz mnogo razloga. Jos ce nositi moje Ime. StoviSe, diCit
ce se tim Imenom. Radit ce da ga razglase. Pridonosit ce
da Ja budem poznat do skrajnih granica zemlje. Pustite ih
neka rade, jer, podsjecam vas, tko nije protiv Mene, za
Mene je 120 . Ali, siroma5na djeca ! Njihov ce posao uvijek
biti djelomican, njihove zasluge uvijek nesavrsene. Nece
moci biti u Meni aka budu odileljeni od Cokota. Njihova
ce djela uvijek biti nepotpuna 21 . Vi budite gdje su oni.
Kazem vi, a govorim buducima koji ce nastaviti vase djelo.
Ne recite farizejski: "Ne idem da se ne zarazim" . Ili lijeno:
"Ne idem jer vec netko propovijeda Gospodina". Ili plaslji-
vo: "Ne idem da me oni ne bi otjerali". Idite. Ja vam
kazem: idite. K svim narodima. Sve do krajeva svijeta. Da
bude poznat sav moj Nauk i Jedina moja Crkva, pa da duse
imaju naCina da udu te njoj pripadaju 122 .
A hocemo Ii kazati, ili cemo napisati sva tvoja dje-
la 123 ?
Rekao sam vam. Duh Sveti ce vam savjetovati 124 sto
je dobro reCi ili 5utjeti prema vremenima. Vidite ! Ono sto

Crkva, i da tako puno Otkupljenje spaenih bude plod veze, rezultat suradnje
Krista i njegove Crkve. Ta povezanost i suradnja oCita je u euharistijskoj :Zrtvi ,
u pojedinim sakramentima, u propovijedanju rijeCi Bozje, u mnogovrsnom
ostvarivanju milosrdne ljubavi. Za pridrufonost krCana Kristovoj zrtvi vidi 2 Kor
1,3-11; Gal 2,15-20; a osobito Kol l,24-29 .
119
Vidi Ekumenski koncil vatikanski II, dekret o ekumenizmu; dogmatska
kontituclja Lumen gentium o Crkvi, GI. I., br. 13-17; Dekret Ad gentes, o
mislonarskoj djelatnostl Crkve.
120
Vidi Mk 9,38-40; Lk 9,49-50.
121
Vidi prethodnu napomenu 119.
122 Vidi Mt 28,16-20; Mk 16,14-20; Lk 24,44-53; Dj l,6-8. za elemente koji se
tifo evangelizacije. K tome vidi Ekumenski koncil vatikanski II . dekret Ad
gentes o misionarskoj djelatnosti Crkve.
123 Vidi Iv 21,24-25.
124
Yidi prethodne napomene 36. i 116.
252 Uskrsnuce

sam Ja ucinio vjeruje se ili nijece, a nekada se upotrebljava

kao oruzje protiv Mene, a njime masu ruke koje Me mrze.
Bio sam nazvan Belzebulom 125 kad sam u nazocnosti sviju,
kao UCitelj, Cinio cudesa. A sto ce sada red kad doznaju
da sam onako radio nadnaravnom snagom? Psovat ce Me
jos vise. A vas bi progonili prije odredenog vremena . Stoga
sutite dok bude CaS da govorite.
Ali ako taj eas dode kad mi, svjedoci, budemo mrtvi ?
U mojoj Crkvi bit ce uvijek svecenika, uCitelja, proro-
ka, zaklinjaea, ispovjedalaca, tvoraca cudesa, nadahnutih 126
koliko joj treba da narodi od nje dobivaju ono sto je nufoo.
Nebo, pobjednicka Crkva, nece uceeu Crkvu ostaviti samu ,
a ta ce pomagati vojujueoj Crkvi 127 . To nisu tri tijela . Samo
jedno Tijelo su. Nema podjele medu njima, nego zajedni-
stvo ljubavi i svrhe: ljubiti Ljubav, uzivati je u Nebu,
njezinom Kraljevstvu. Zbog toga ce vojujuca Crkva morati
davati s ljubavlju pomoc molbama onoga njezinog dijela
koji , premda je vec namijenjen pobjednickoj Crkvi, jos je
iz nje iskljucen radi ispastanja koje zadovoljava za grijehe
koji su doduse odrijeseni ali nisu potpuno okajani pred
savrsenom bofanskom pravdom. Sve se u mistienom Tijelu
mora Ciniti u ljubavi i iz ljubavi. Jer ljubav je krv koja kola
u njemu. Prufajte pomoc brad koja se ciste. Kao sto sam
rekao da vam tjelesna djela milosrda postifo nagradu u
Nebu, tako sam takoder rekao da vam ju postifo i djela
duhovna. I uistinu, kazem vam, pomaganje mrtvima da
udu u mir veliko je djelo milosrda, zbog kojega ce vas
bla~oslivljati Bog i bit ce vam zahvalni oni kojima pomaze-
te12 . Kad se o uskrsnucu tijela svi saberete pred Krista

Ill Vidi 2. napomenu na 184. str. 1. dijela 7. sveska (hrv . izd .) .

iu. Vidi Dj 13,1-3; 1 Kor 12,27-13; Ef 4,7-13.
127
Ovo razlikovanje , u Crkvi koja putujc svijetom, Crkve Ucece od one
vojujuce nije obieajno , i mo:Zda rno:ie ne biti po volji . Ali zapravo nije
pogrefoo. kao ~to nije pogrefoo razlikovati u jednoj jedinoj vojsci easnike od
obicnih vojnika.
128 Vidi 2 Mak 12,38-46. i svete pogrebne obrede Crkve . Vidi i 2. napomenu

na 270. str. 2. dijela 3. sveska (hrv . izd .) i napomene 4,6. i 7. paragrafa 11. sveska
8.
21. Isus Apostolima i ucenicima 25:3

Suca 129 , medu onima koje cu blagosloviti bit ee i oni koji su ljubili
braeu u Cistilistu, zrtvujuCi i moleCi za njihov mir. To vam Ja kaiem.
Ni jedno dobro djelo nece ostati bez ploda i mnogi ce zivo svijetliti
u nebu a da nisu propovijedali, upravljali, obavljali apostolska
putovanja, prigrliti osobite staleze, nego samo stoga sto su molili i
trpljeli da dadu mir du5ama u Cistilistu, da dovedu do obracen~a
smrtnike. I ti, sveeenici svijetu nepoznati, neznani apostoli, zrtve 30
koje samo Bog vidi, primit ce nagradu poslenika Gospodinovih jer
su od svog zivota napravili neprestanu zrtvu ljubavi za braeu i na
slavu Bozju. Uistinu, kaiem vam, u vjeeni zivot dolazi se mnogim
putovima, a jedan je taj, i tako je drag mome Srcu. !mate li koje
drugo pitanje? Govorite.
Gospodine, jueer, i ne samo jueer, razmisljali smo kako si
rekao: "Vi cete sjediti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest
plemena lzraelovih". Ali sada nas je jedanaest 131 ...
lzaberite dvanaestoga. Spada na tebe, Petre.
Na mene? Nena mene, Gospodine! Poka2i ga Ti.
Ja sam jedanput izabrao svoju Dvanaestoricu i izgradio ih.
Potom sam izabrao njihova predstojnika 132 . Zatim sam im dao
Milost i ulio Duba Svetoga. Sada spada na njih da bode jer nisu vise
dojenead koja nije sposobna da to Cini.
Ali reci nam barem kamo treba da bacimo svoj pogled .. .
Evo. Ovo je izabrani dio stada, kaie Isus osvrnuvsi se naokolo
na one od sedamdesetidvojice koji su nazocni 133

129
U vezi objavljene istine o uskrsnucu ljudskih tjelesa koje ce prethoditi Opeem sudu
nekoji tesktovi su manje izriciti (pa ih stavljamo u zagrade), a mnogi drugi su izriCiti. Vidi
dakle: (Job 19,25-29; Ps 16;49; Ez 37,1-14) ; 2 Mak 7;12,38-46;14,37-46 Dan 12,14; Mt
22,23-33;25,31-46; Mk12,18-27; Lk 20,227-40; Iv 5,19-47;11,l-44; Dj 17,22-34;24,1021; Rim
6,1-11 ;8,1-13; 1 Kor 6,12-20;15 ; 2 Kor 4-7-5 ,10; Ef 2,1-10; 1 Sol 4,1318; 2 Tim 2,119.
130 Ovo djelo cesto spominje, cijeni i hvali UtVC iii du~ zrtve (vidi prethodnu
napomenu 118). Sama spisateljica, Marija Valtorta, prikazala se vec u mladosti z.a zrtvu, ne
samo milosrdnoj ljubavi, nego boianskoj pravdi, da ne trijumfira ateizam i za sjedinjenje svih
krseana u jedinoj Crkvi ciji je Isus ugaoni kamen i koja je sagradena na Petru i utemeljena
na ariostolima i prorocima.
11
Vidi 10. napomenu na 51. sir., 48. nap. na 128. sir. i 25. nap. na 180. str. 9. sveska
(hrv. izd.).
132 Evo zasto je gore rekao: Spada na tebe, Petre. Vidi Mt 16,13-20; Lk 22,31-32; Iv
21 ,15-18. U novozavjetnim popisima apostola Pctar je uvijek na prvom mjestu, a na
skupovima govori uvijek prvi. Vidi Mt 10,1-4; Mk 3,1319; Lk 6,12-16; Dj 1,1214. za popise.
Mt 16.13-20;18,21-22; Iv 6,67-71; Dj 2,14-5,33; 11; 15. za prihvacanje rijeCi.
Ill Vidi JO. napomenu 235. paragrafa 7. sveska.
254 Uskrsnuce

Ne nas, Gospodine. Ne nas. Mjesto nam izdajice

zadaje strah 134 , mole oni.
Uzmimo Lazara. Hoce$ li, Gospodine ?
Isus foti.
Pa da . Lazara uzmimo.
Azar hocete savrsenom prijatelju dati ono mjesto koje
vi necete ? kaie Isus.
Gospodine, htio bih reCi jednu rijec, kaie Revnitelj.
Govori.
Lazar bi iz ljubavi prema Tebi, siguran sam u to, uzeo
i to mjesto i drfao bi ga na tako savrsen nacin te bi uCinio
da se zaboravi Cije je bilo to mjesto. Ali mi se iz drugih
razloga cini da ne bi bilo zgodno to uCiniti. Duhovne vrline
Lazarove nalaze se u mnogima medu skromnima tvoga
stada. I ja mislim da bi bilo bolje dati njima prednost, da
vjemici ne bi rekli da se trazila samo moc i bogatstvo, kako
cine farizeji 135 ' namjesto jedine kreposti .
Dobro si rekao, Simune. I tim vise si do bro rekao sto
si govorio pravedno, a da ti prijateljstvo s Lazarom nije
zacepilo usta.
Onda ucinimo Marcijama dvanaestim apostolom. Dje-
cak je.
Ja bib prihvatio da izbrisem tu ufasnu prazninu, ali
nisam dostojan. Kako bib ja, djecak, mogao govoriti
odraslima. Ti, Gospodine, moras reCi imam li pravo.
Imas pravo. Ali ne zurite se. DoCi ce eas, i onda cete
se cuditi da svi imate zajednicko misljenje. Dotie molite.
Ja odlazim. Povucite se na rnolitvu. Zasada se oprastam s
varna. Nastojte da cetrnaestog mjeseca Ziva svi budete u
Betaniji.
Ustane a svi kleknu i spuste se licem u travu. Blagoslovi
ih a svjetlost, njegova sluzbenica koja ga najavi i ide pred
njim kad dode kao sto ga prihvati kad iScezne, obujmi ga
i sakrije te jos jedanput nestane u njoj.

134
Kao prethodna napomena 71.
m Vidi 12. napomenu na 42 . str. i 10. nap. na 100. str.
 255

22. NAKNADNI VAZAM

Naknadni Vazam .

Ovaj put je Isusova zapovijed bila doslovno izvrsena i

Betanija vrvi od ucenika. Pune su ih livade, putovi, vocnja-
ci , Lazarovi maslinici , a buduCi da ti nisu dovoljni da prime
tolik svijet koji nece da osteti posjede lsusova prijatelja,
mnogo ih je rasprsenih i medu maslinicima koji od Betanije
vode u Jeruzalem po putovima Maslinske gore .
Najblize kuCi su ucenici koji su to odavna, dalje su drugi
i opet drugi. Lica slabo poznata iii sasvim nepoznata. Ali
tko mofo prepoznati vec tolika lica i imenovati ih? Mislim
da ih je na stotine. Kadikaa me pri tom prekapanju u
pameti neko lice 'ili neko ime podsjeti na lica sto sam ih
vidjela medu onima kojima je Isus iskazao dobrocinstvo i
koje je obratio, cak i u posljednji fas . Ali nadvisuje moje
sposobnosti da se sjetim tolikih lica i tolikih imena, da ih
sve prepoznam. Bilo bi to kao occkivati da sam prepoznala
sve koji SU bili U mnostvu sto Se tiskalo duz jeruzaJemskih
ulica na maslinsku nedjelju ili na bolni petak, ili koje je
prekrivalo Golgotu sagom lica veCinom izoblicenih od
mrfoje .
Apostoli ulaze u Simunovu kucu i izlaze iz nje obilazeCi
izmedu ljudi da ih zadrie mirnima iii da odgovaraju na
njihova pitanja. Takoder i Lazar i Maksimin im pomafo.
Na vratima-prozorima gornjega kata Simunove kuce vide
se sva lica ucenica koja se pokafo i isceznu: kose sijede,
kose tamne, medu kojima blistaju plave glave Marije
Lazarove i Aureje. S vrcmena na vrijeme neka izade,
gleda , a potom se povuce. Tu su sve, upravo sve: mlade i
stare, pa i one koje nisu nikada dosle, kao Sara iz Afeka .
Na terasi sc igraju djeca koju je sakupila Sara: unuci Ane
iz Merona, Marija i Matija , djeeak Salem koji je bio

22. Napisano 23 . travnja 1947. A. 12236-12248.

256 Uskrsnuce

izoblicen i koji je bio Nahumov unuk a koji je sada sretan i

zdrav , i drugi . Jako radosnih ptiCica koje nadzire Marci jam i
drugi mladahni ucenici kao sto jc pastirCic iz Enoma i Jaja iz
Pele. Sada medu djecacima vidim i dijete iz Sidona koje je bilo
slijepo. Razumije se da ga je njegov otac doveo sa sobom.
Sunce pocinjc zalaziti u presjajnoj vedrini.
Petar SC savjetuje s Lazarom is drugovima: Ja kazem dace
biti dobro otpustiti svijet. Sta k3Zete? Ni danas nece doCi . A
mnogi veceras moraju blagovati mali Yazam 1, ka:le Petar.
Da. Dobro je otpustiti ih. Mozda je Gospodin smatrao da
je dobro da danas ne dode. U Jeruzalemu su se sastali svi oni
od Hrama. Ne znam kako je do5ao do njih glas da On dolazi i
... ka:le Lazar.
Pa ako tako jest, sto mu vise mogu uCiniti ? kaze :lestoko
Tadej.
Ti zaboravljas da su oni oni. I u ovim mojim rijecima sve
je receno. Ako Njemu i ne mogu uCiniti nikakva zla, mogu
uciniti mnogo zla onima koji su dosli da mu se poklone. A
Gospodin ne ieli da se naudi njegovim vjernima. A onda, mislis
Ii da oni, zaslijepljeni od svoga grijeha i svoga miSljenja, uvijek
istoga, nepromjenjivoga, nemaju u velikom sukobu ideja sto se
nalazi u njihovoj glavi i tu, da je Gospodin uskrsnuo, tj . da nije
nikada ni umro i da je iza5ao odanle kao eovjek koji se probudio
sam iii sukrivnjom mnogih? Vi ne znate koja divlja suma misli ,
koja zbrka, koja bura pretpostavki je u njima. Nju su sebi
prircdili da ne priznaju istinu. Zapravo moze se reCi da su
jucerasnji ortaci danas podijeljeni zbog istog uzroka koji ih je
prije drfao zajedno. I nekoga zavode njihove ideje. Vidite Ii?
Nekojih nema vise medu ucenicima ... , kaze Lazar.
I pusti ih nek idu ! Dosli su drugi, bolji. Sigurno medu onima
koji su otisli treba traZiti one koji su kazali Sinedriju 2 da ce
Gospodin biti ovdje cetmaestog dana drugoga mjeseca 3. A
nakon dojave nemaju vise hrabrosti doci. Neka se nose! Nek
idu ! Dosta je izdajica ! ka:le Bartolomej .

1
Vi<li napomcnu 7.
~ Vi<li 48. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.
J Vidi napomenu 7.
22. Naknadni Vazam 257

Uvijek cemo ih imati, prijatelju ! Covjek ! ... Previse

popustljiv utiscima i pritiscima. Ali ne treba da se bojimo.
Gospodin je rekao da se ne smijemo bojati , kaie Revni-
telj.
I ne bojimo se. Pred nekoliko dana jos smo se bojali.
Sjecate li sc? Ja, sto se mene tice, sa strahom sam mislio
na povratak ovamo. Sad mi se Cini da nemam vise onoga
straha. Ali ne pouzdajem se previse u sebe, a ni vi se ne
pouzdavajte previse u svoga Kefu. Jer vec sam jednom
pokazao da sam glina koja se mrvi prije nego cvrsti granit.
No dobro, otpustimo ove . Spada na tebe, Lazare.
Ne. Simune Petre. Na tebe. Ti si glava 4 kafo Lazar
obujmivsi dobrohotno jednom rukom Petra oko ramena i
gurajuCi ga tako prema stubistu i po njemu gore na terasu
koja okru:luje Simunovu kucu.
Petar dade znak da ce govoriti i ljudi koji SU blizu usute,
a oni koji su dalje pritrce. Petar poceka da veCina bude tu
naokolo. Potom kale: Ljudi od svih strana lzraela, poslu-
fajte. Ja vas nukam da se vratite u grad. Sunce je pocelo
zalaziti. Podite dakle. Ako On dode, obavijestit cemo vas
pod bilo koju cijenu. Bog bio s vama.
Povuce se i ude u prozracnu sobu gdje su oko blazene
Djevice sve najvjernije ueenice pa i druge zene koje su
lsusa ljubile kao UCitelja mada nikada nisu isle za Njim na
njegovim putovanjima. I Petar pode sjesti u jedan kutic
gledajuCi Mariju koja mu se smijdi.
Ljudi se vani polako razdijele u dva dijela. U dio onih
koji ostaju i onih koji se vracaju u grad. Cuju se glasovi
odraslih koji zovu djecu i glasovi djece koja odgovaraju.
Potom se zvuk famora stisa .
A sada, kafo Pe tar, iCi cemo i mi ...
Oce, ali Gospodin je rekao dace biti ovdjc !...
Eh, znam ! Ali kako vidis nijc dosao. A propisani je
dan ...
Da. I moj brat je vec pripravio za vas sve, i eto tu
Marka Janina koji dolazi da vas povede i da vam otvori

4
Vidi 3. napomenu 14. paragrafa i 132. napomenu 21 . paragrafa ovoga sveska .
258 Uskrsnuce
- -- - - - -- - - - - -- -- - ------- - - -- - -
ogradu. Ali idem i ja. Svi idemo. Lazar se pobrinuo za
sve, kafo Marija iz Magdale.
A gdje cemo blagovati veceru za toliko ljudi ?
Sam Getsemani bit ce Blagovaliste. U kuCi soba za one
za koje je Isus rekao. Vani, uz kucu, stolovi ostalih. Tako
je htio.
Tko ? Lazar
Gospodin.
Gospodin? Ali kada je dofao ?
Dosao je ... Sto ce ti dan? Dofao je razgovarao s
Lazarom.
Ja mislim da On dolazi, dapace da je dofao k svakome
od nas iako svatko od nas to ne kaie, cuvajuCi tu radost
kao svoj najdrazi biser, koji se cak boji pokazati bojeci se
da ne izgubi svoje najljepse svjetlo. Tajne Kraljeve ! kaze
Bartolomej i gleda skupinu ucenica djevica cija se lica
rumene kao da u njih udara zraka zapada. Ali upaljuje ih
duhovni plamen jake radosti. Marija, Djevica djevica,
bijela u lanenoj haljini , kao ljiljan odjeven u bjelinu,
prigne glavu smijeseCi se bez rijeci . Kako je sliena toga casa
Djevojcetu od Navjestenja !
Sigurno ... Ne ostavlja nas same, pa makar se vidljivo
ne ukazuje. Kafom da je to On, koji u moje siromasno srce
i u jos siromasniju pamet stavlja stanovite misli ... priznaje
Matej.
Drugi ne govore ... Gledaju se dok stavljaju plasteve
proucavajuCi jedni druge . Ali sami nacin kojim neki sto
viSe mogu pokrivaju lice, da bi prekrili val duhovne radosti
koja se iznova rascvjetava pri pomisli na tajne bofanske
susrete, otkriva koji su bili najprivilegiraniji .
E pa recite! kafo ostali. Nismo ljubomorni ! Nismo
indiskretno znatizeljni. Nego ohrabrit ce nas nada da
necemo biti zauvijek liseni njegova pogleda ! Sjetite se
rijeci Rafaelovih Tobiji: "Sigurno, dobro je skrivati tajnu
kraljevu, ali je casno otkriti i oglasiti djela Bozja" 5 . Ima
pravo Bozji andeo ! Skrivajte za sebe rijeCi sto vam ih je

5
Tob 12 ,7. vidi cijelo 12. poglavlje.
22. Naknadni Vazam 259

dao , ali otkrijte njegovu trajnu ljubav prema nama.

Jakov Alfejev gleda Mariju, kao da zeli od Njc primiti
svjetlo, i vidjevsi, po njezinu osmijehu, da pristaje, kaze:
Istina je. Vidio sam Gospodina. Ne vise. I jedini on to
kaze. Druga dvojica koji su se dobro pokrili, tj. Ivan i
Petar, ne kafo ni rijcCi.
Izlaze svi i to u skupinama, naprijed jedanaestorica,
potom Lazar sa sestrama i ucenicama oko Marije, zadnji
pastiri i mnogi od sedamdesetidvojice ucenika 6 . Upute se
prema Jeruzalemu gornjim putem koji vodi u Getsemani.
Djecica sto su s njima tree veselo naprijed i natrag.
Marko pokazuje puteljak koji prolazi dalje od Logora
Galilejaca i zona kojima se vise prolazi i vodi ravno do nove
ograde Maslinskog vrta. Otvori, propusti ih, zatvori. Mnogi
ucenici razgovaraju potiho i neki ide pitati apostole, osobito
Ivana . Ali oni daju znak neka se ceka, jer da nije eas da
se radi ono sto oni traze, i svi se umire.
Koliki mir u prostranom Maslinskom vrtu, Cije vise
predjele jos cjelivaju posljednje zrakc sunca, au nizima je
vec mrak ! Lagana 5ustanje vjetra medu srebrnozelenim
kro5njama i veselo pjevanje ptica koje pozdravljaju dan sto
umire.
Evo cuvarove kuCice. Na terasi koja joj sluzi kao krov
Lazar je dao podiCi fator pa se terasa promijenila u
prozracno blagovaliste za one izmedu ucenika koji pred
mjesec dana nisu mogli blagovati Vazam 7 . Dolje, na male-
noj lijehi dobro oCiscenoj, drugi stolovi . U kuCi, u najboljoj
sobi, stol ucenica.
Na razne stolove onih koji nisu obavili Vazam nose se
peceni janjci, salata, beskvasni kruh i crvenkasti umak, i
odlozi na stol obredni kale.l. Ali na stolu za kojim su zene
nema obrednog kalefa, nego toliko casa koliko i gosea za
stolom. Razumije se da su iene bile oslobodene toga dijela
obreda. Na stolovima onih koji su vec blagovali Vazam u

6
Vidi JU. napomenu 235 . paragarafa 7. sveska.
7
Glede ovoga malog Vazma iii naknadnog Vazma koji se mogao
sve1kovati Cctrnacstoga dana drugoga mjeseca po istom obredu redovitog
Vazma , vidi Br 9,6-14;2 Let 30; i slijedecu nap . 8.
260 Uskrsnuce

pravo vrijcmc nalazi se janje, ali nema beskvasnog kruha i

salatc s crvenkastim umakom. Lazar i Maksimin svaku
stvar nadziru. A Lazar se sagne iznad Petra da mu kaze
nesto zbog cega apostol zestoko mase glavom tvrdokorno
odbijajuCi. .
Ipak ... spada na tebe, kaze Filip koji mu je sa strane.
Ali Petar pokazuje na Jakova Alfejeva: Na ovoga
spada.
Medutim dok tako raspravljaju evo Gospodina koji se
ukaze na pocetku malene lijehe i pozdravi: Mir vama.
Svi ustanu na noge i famor upozori :Zene na to sto se
dogada. Hoce da izadu, ali Isus ude u kueu pozdravljajuCi
i njih.
Marija ka:le: Sine moj ! i pokloni mu se dublje od
sviju, poucavajuCi Cinom da mada Isus mote biti prijatelj,
prijatelj i rodak, tako da bude cak i sin, da je uvijek Bog
i treba ga eastiti kao Boga. Uvijek castiti, poklonstvenim
duhom, premda je njegova ljubav prema nama tako predu-
sretljiva te ga potice da se daje sa svim povjerenjem, kao
Brat i kao Zarucnik nas.
Mir tebi, Majko. Sjednite , jedite. Ja eu se popeti tamo
gore gdje Marcijam ocekuje svoju nagradu.
Opet izade da sc popne uza stube i zove glasno:
Simune Petre i Jakove Alfejev. Dodite.
Dvojica imenovanih popnu se za Njim. Isus sjedne za
stol u sredini gdje je Marcijam govoreCi dvojici apostola:
Ci nit cete sto vam reknem . A procelniku Stoia, koji je
Matija: Pocni vazmenu gozbu.
Veceras je Marcijam uz Isusa, na mjestu gdje je prosli
put bio Ivan. Petar i Jakov SU iza leda Gospodinu i cekaju
na njegove naloge.
I ova vazmena vecera odvija sc po istom obredu: himni,
pitanja, napici 8 . Ne znam da li jc za ostalim stolovima isto.
Gledam netremice tamo gdje je lsus, osim aka me njegova

8
Da bi se ovaj paragraf dobro razumio, potrehno je da citatelj uzme u ruke
9. svezak te u njemu razmotri pripovijedanje Vazmene veccrc na 171. str. (hrv.
izd .), pazeci na tekst, na crteie. na biblijske i teoloske napomene .
22. Naknadni Vazam 261

volja ne obavefo da vidim nesto drugo, i zaboravljam svc

da promatram svoga Gospodina, koji sada prufa najbolje
komade svog janjeta - uzco ga je na tanjur ali ne jede od
njega. kao sto nc uzima ni salate ni umaka, niti pije iz
kalefa -koji sada prufa najbolje komade Marcijamu, koji
je naprosto bla:Zen.
Isus jc na pocetku dao znak Petru da se prigne i da ga
poslusa, a kad ga je poslufao, Petar je glasno rekao: U
ovo doba (tj. na Ye!. cetvrtak , nap. prev.) Gospodin je za
sve nas prikazao kalez , buduCi da je Otac i Glava svoje
Obitelj i.
Sad dade novi znak Petru, koji ga ponovno poslufa a
potom se uspravi i kaze: A ovog trena Gospodin se opasao
da nas ocisti i da nas pouCi kako da postupamo mi sami da
bismo dostojno blagovali euharistijsku Zrtvu.
Vecera se nastavlja dok na jedan drugi znak Petar jos
ne kaze: A ovog casa Gospodin je uzco kruh i vino te ih
prikazao , pa ih moleCi blagoslovio9 i podijelivsi ih u dijelove
razdijelio ih nama govoreci: "Ovo je moje Tijelo i ovo jc
jc moja Krv novoga vjecnoga Zavjeta, koja ce se proliti za
vas i za mnoge na otpustenje grijeha.
Isus ustane na noge. Prevelieanstven je . Zapovjedi
Petru i Jakovu da uzmu jedan kruh i da ga razlome na sitne
komadice i da napune vinom jedan kalez, najveci koji je
na stolovima. Oni poslusaju i dr:Ze pred Njim kruh i vino a
lsus ispruzi nad njima svoje ruke moleCi bez drugog cina
osim ushicenog pogleda 10 ...

~ Vidi napomenu 10.

JU Ova Isusova gesta, da isprufi ruke nad kruhom i nad vinom moleci bez
drugog cina osim ushicenog pogleda. sugerirala je meni, sastavljaeu svih
teolo~kih i biblijskih napomcna citavog Spjeva o Bogofovjeku, hipotezu sto sam
je objclodanio 1953. Yidi : P . Corrado M. Berti. 0 . S. M., Armonia liturgica
profonda tra Oriente e Occidente'! u Rivista Liturgica. sluzbcnom glasilu C. A .
L. svcz. 40. (1953). str. 63-72,104-126. i u Palestra del Clero. svcz. 32. (1953).
SIT. 686-691.731-744.
Omla nisam mogan ntkriti odakle je dolazila prva iskra koja jc izazvala tu
pretpostavku. To cinim sada. i uostalom u pravi cas. iz duznog postc nja i zivc
rnhvalnosti.
Hipoteza se sastojala i sastoji se u tumacenju onoga ,.hlagoslovi lsusovog na
Posljednjoj veceri, a kojemu istocne liturgije dodaju i posveti . kao epiklezu, iii
262 Uskrsnuce

Razdijelite razlomljeni kruh i pruzite bratski kalez.

Svaki put kad ovako budete cinili, cinit cete to u spomen
na Mene.
Dvojica apostola poslusaju, sa svim postovanjem ...
Dok se dijele Prilike lsus side k zenama. Mislim da je
Isus pricestio svoju Majku svojim vlastitim rukama, ali ne
vidim jer ne ulazim gdje su fone. Jedna moja misao. Ne
znam da li odgovara istini . Ali ne bih razumjela zasto bi
bio otifao onamo ako ne da to uCini.
Potom se vrati na terasu. Vise ne sjedne. Vecera ide
kraju.
On kafo: le Ii sve svrseno ?
Sve je svrseno, Gospodine.
Tako sam Ja uCinio na krifo. Ustanitc. Molimo.
Rasiri ruke kao da je na krifo i zapocne molitvu Oce nas.

zaziv upucen Ocu da posredovanjem svoga utjelovljenog Sina izlije svog Duha
posvetitclja, kao epiklezu izvrsenu upravo s isprufenim rukama nad kruhom i nad
kalczom i moleci bez drugog cina osim s ushicenim pogledom (vidi 3. napomenu na
223. str. I. dijela 7. sveska (hrv. izd.) i 3. nap. 231. paragrafa 7. sveska .).
Pomoeu tog k.ljuta za rjeknje mogao sam u spomenutom clanku toeno
pokazati, mada nc i nepobitno. da istoene liturgije (a gledajui:i na nekojc znakove
i prvotne latinske liturgijc, ukljuav~i i rimsku) predstavljaju u anafori iii kanonu
euharislijske Zrtve neku vrstu slike u obliku diptiha, u Cijem prvom dijelu bl se
podsjeCalo na ono sto je lsus ucinio na Posljednjoj veceri, a u drugom dijelu bi se
tocku po tocku reproduciralo.
Istobte liturgije, drieCi se i':istih tekstova (i stoga ne gledajuCi na rijeCi iii
ceremonije koje su kasnije uvedene pod uplivom latinskih) bile bi sacuvale taj ohlik
diptiha (najprije spomen, potom tako uciniti. Naprotiv, rimskl kanon, barem poeevsi
od vremena pape Grgura Velikoga, bio bi pretrpio rezanje i skraCivanje , izgubivsi
taj oblik diptiha, zbog koga i sada spomin,iuci opet i':ini.
Sto se tice rimskoga kanona, sve njegove sada~nje nejasnoce itd .. na koje se
liturgisti tako falc, i~cezle bi kad bi se restaurirao , akademski iii stvarno, vracajuCi
ga u oblik slike u obliku diptiha , slicno istoenim liturgijama i u skladu sa svim velikim
posvetnim molitvama koje se nalaze u rimskom pontifikalu (za hiskupe, prezbitere,
dakone, djeviee; crkvu, oltar, sveta ulja itd .) iii u rimskom misalu (za krsni studenac,
uskrsnu svijecu itd.).
I tako bi se stvarno moglo govoriti o dubokoj liturgijskoj harmoniji izmedu Istoka
i Zapada, i moglo bi se doCi do fomrnliranja ekumenske anafore iii kanona
euharistijske Zrtve, tj. koji bi se mogli recitirati oko istog oltara biskupi i prezbiteri
bilo kojeg obreda Crkve katolicke , pa cak i pravoslavne, protestantske, samo ako su
sjcdinjeni valjanim sveeeni~tvom i ispovijedanjem pravc vjcrc u euharistijsko
otajstvo.
Za vi~ potankosti i dokaza vidi spomenuli Nanak i ocjomu koja mu je dana u
Ephemerides Liturgicae, svcz. 67 (1953.), str. 397: Pogledav~i u rimski pontifikal i
rimsk.i misal javlja se svjetlost koja osvjctljuje kanon rimske Mise i slaganje zapadne
i istoene Crkve .
22. Naknadni Vazam 263
Ne znam zasto plaeem. Mislim da mozda zadnji put tujem da je moli ... I
kao ~to nam nijedan slikar iii kipar nikada nece moei dati pravu sliku Isusovu,
tako nitko. kako god hio svet , neee moCi moliti tako mu!evno i u isti mah tako
milo Oce nas. Uvijek C.:U osjecati veliku nostalgiju za tim Ocenasima sto sam ih
cula od lsusa, pravi razgovor duse s najmilijim i poklona najdostojnijim Occm
ncbeskim, kliktaj po~tovanja , poslu5nosti, vjere. podlofoosti, poniznosti, milos-
rda, zelje, pouzdanja .. . svega !

ldite ! I milost Gospodinova bila u svima vama i njegov

vas mir pratio, otpusti ih Isus. I oprosti se u sjajnom
svjetlu koje kud i kamo nadvisuje svjetlost mjeseca, koji je
vec pun i visoko nad tihim Maslinskim vrtom, i svjetlo
svijeca stavljenih na stolove.
Ni jednog glasa. Suze na licima, klanjanje u srcima ... i
nista drugo ...
Noc bdije i skupa s andelima pozna kucaje srdaca onih
blagoslovljenih.
264 Uskrsnuce

23. UZASASCE GOSPODINOYO

Uzafasce Gospodinovo.

Istom se javlja rumenilo zore na istoku. Isus sa svojom

Majkom seta terasastim lijehama Getsemanija. Nema rije-
ci, nego samo pogledi neizrecive ljubavi. Mozda su rijeci
vec bile recene. Mozda nikada nisu bile izrecene. Govorile
su dvije duse, dusa Kristova i du5a Majkc Kristove. Sada
je kontemplacija u ljubavi, uzajamna kontemplacija. Pozna
je rosna priroda, cista jutarnja svjetlost, poznaju je pleme-
niti stvorovi Bozji: trava, cvijece, ptice, leptiri. Ljudi su
odsutni.

Osjecam se cak nevoljko prisustvujuCi tom oprnstaju. Gospodine, nisam

toga dostojna ! klicem kroz suze sto mi naviru dok promatram posljednji cas
zemaljskog zajednistva Majke i Sina i mislim da smo dosli do kraja ugodnoga
napora i Isus , i Marija i siromafoo, maleno. nedostojno dijete koje je po volji
lsusovoj bilo svjedokom svega Mesijinog vremena i kome je ime Marija 1 ali koje
Isus voli zvati Mali Ivan' iii i ljubica od KrifaJ. Da. Mali Ivan. Mali jer sam
jedno nista. Ivan jer sam upravo ona kojoj je Bog iskazao velike milosti' i jer
sam u beskrajno maloj mjeri - ali to je sve sto posjedujem, a dajuci sve sto
posjedujem znam da dajem u savrsenoj mjeri koja lsusa zadovoljava jer je sve
mojega nista - i jer sam u beskrajno maloj mjcri dala, kao i veliki ljubimac Ivan ,
svu svoju ljubav lsusu i Mariji. dijelcCi s njima suze i osmijehe, slijedeci ih
tjeskobna sto ih vidim ojadene i sto ih uz cijenu svog vlastitog fivota ne mogu
braniti od mrinje svijeta; a sada uzbudena o<l uzbudenja njihovih srdaca zbog
onoga sto sv~ava zauvijek .
Ljubica, <la. Ljubica koja je nastojala biti skrivena me<lu travom da je [sus ne
postedi. On koji je ljubio sve stvorene stvari jer su djela njegova Oa1 , nego da me
gazi svojim boZ<lnskim nogama i da mogu umrijeli ishlapljujuCi svoj slabasan miris
u nastojanju da mu zasladim dodir s hrapavom i tvrdom zemljom . Ljubica o<l Krifa .
da . I njegova Krv je ispunila moju easku dotle da se prignula na zemlju .
0 Ljubljeni moj, koji si me nekad natopio svojom Krvlju , daju6 mi <la
promatram tvoje ranjene noge pribijene uza drvo ... te sam na podnozju krifa bila
strueak ljubica u evatu i kapi bofanske Krvi kapale su na strneak ljubica u cvatul .. ."

23 . Napisano 24. travnja 1947. A , 12249-12278.

1
To jest Marija Valtorta
2
Procitaj Predgovor I. svesku i napomenu u Dodatku 7. sveska.
3
C:itaj 13. o<lsjek 28 . paragrafa ovoga sveska . Vidi i 3. napomenu na 152. str.
9. sveska (hrv. izd.).
'Vidi 3. napomenu na 172. str. 9. sveska (hrv. izd. ).
5
Kao prethodna napomena 3.
23. Uzafafce Gospodinovo 265
Sjecanje daleko , a tako uvijck blizu i nazocno ! Priprava na ono sto je bilo
kasnije : tvoj glasonofa koji jc sada sav poskropljen tvojom Krvlju, tvojirn znojem
i suzarna, placem Marije tvojc Majke , ali koji pozna i cvojc rijcci. cvoje osmijehe .
sve. sve o Tebi. i ne mirik vise po ljubicama . nego po samorne Tebi, Ljubavi
rnoja jedina i sama , onim boianskim mirisom koji jc sinoc umirio moju bola koji
je dofao k meni. mio poput cjelova , utjefan poput sarnoga neba , i cini da
zaboravljam sve kako bih zivjela samo od Tebe ...
Tvoje obecanje jc u meni . Znam date necu izgubiti . Tosi mi obeeao , a tvoje
obecanje je iskreno: Boije je . . Tmat eu Tei daljc , uvijek . Tzgubifa bih Te samo
ako bih sagrijesila oholoscu , lazju, neposluhom. Ti si to rekao, ali Ti znaS da s
tvojom miloScu kao potporom mojoj vol.ii necu da grijesirn, i nadam se da necu
sagrije5iti jer ccS me Ti pndupirati . Nisam hrast , znam . Ljubica sam . Krhki struk
koji se moze saviti pud nogom neke pticice i pod teretorn jednoga kukca . Ali Ti
si moja jakost. Gospodine. A ljubav prema Tebi moja su krila .
Neeu te izgubiti. To si mi obecao. DoCi ce5 sav za mene da razveseliS svoju
umirueu ljubicu . Ali nisam sebicna, Gospodine . Ti to znas . Znas da bih htjcla
vifo Te ne vidjeti, ali da Te vidi mnogo drugih, i da povjeruju u Tebe . Mcni si
vec coliko dao a ja nisam dostojna toga. Doista si me ljubio kako samo Ti znas
Jjubiti svoju ljublje nu djecu .
Mislim kako je bil o ugodno gledati Te ,.kako zivis. Covjek medu ljudim a. I
mislim da Te vise necu vidjeti tako . Sve je bilo videno i receno.
Znam takmler da need izbrisati iz moje misli svojih djcla C:ovjeka medu
ljudima i da mi neee trebati knjige da bih se sjetila kakav si stvarno hio . Bit fr
dovoljno da gledam u svoju nutrinu gdje je utvrden citav tvoj zivot neizbrisivim
slovima .
Ali bilo je ugodno ,ugodno , ugodno .. . A sada uzlaziL . Zcrnlja Te gubi . Marija
od Kri fa 6 Te gubi , Ucitclju Spasitelju. Njoj ceS ostati kao preblagi Bog. i u
ljuhieastu casku svojc ljubice neces vise ulijevati Krv, nego nebeski med ...
Placem ... Bila sam (\oja ueenica zajedno s ostalima po brdskim, 5umskim iii
suhim, prasnim putovima ravni, na jezeru i kraj lijepe rijeke tvoj e domovine .
Sada odlazis i vik nccu vidjeti. osim u sjecanju , Betlehem i Nazaret na njihovim
brefoljcima zelcnima o<l maslina , ni Jerihon ufaren od sunca i sustav od palama ,
ni prijateljsku Bctaniju , ni Engaddi biser izgubljen u pustinji, ni lijepu Samariju ,
ni plodne ravnice Sarona i Ezdrelona, ni tudnu visoravan s onu stranu Jordana.
ni sablast Mrtvoga mora', ni suncane gradove sredozemske obale, ni Jcruzalem
grad tvojc boli, njegove uspone i spuscove , lukove preko ulica , trgovc, prcdgrada,
bunare i catrnje , brefoljke , cak ni tufnu <lolinu gubavaca gdje se izlilo toliko tvoje
milosrdc .. . Ni kutu Blagovalista .. . studenCic iz kojega curi voda ondje u
blizini ... mostic preko Cedrona , mjesto tvoga krvavoga znoja . .. dvoriste sudnice .
Ah nc! Ono ~to je tvoja bol, ovdje je! Ostat ce zauvijek ... Morat tu traziti sve
uspomene da ih nadem . Ali tvoju molitvu u Getsemaniju, tvoje hicevanje, tvoje
uspinjanje na Golgotu , tvoju smrtnu muku i smrt, i bol tvoje Majke , ne, netu ih
morati tra:Ziti : uvijek su nazofoi. Mozda eu ih zaboraviti u raju ... a eak mi se cini
nemoguCim da cu ih I ondje moei zaboraviti. .. Svcga se sjeeam od tih okrutnih
sati. Cak i oblika kamena na koji si pao . C:ak i pupa crvene rufo koji je udarao ,
a slicio je na kap krvi , po granitu , po zatvoru tvoga groba .. .
Prebofanstvena moja Ljubavi, cvoja Muka zivi u mojoj misli ... i od toga mi
puca srce ...

6
Drugi naziv kojim se Marija Valtorta tu i tamo nazivala iii potpisivala ,
osobito u vrijeme vecih muka .. .
7
Vidi I . napomenu na 245 . str. 1. dijela 7. Sveska {hrv. izd.).
266 Uskrsnuce
- - - -- - - - -- -- -- . .. -------
Zora je sasvim svanula. Sunce je vec visoko i apostoli
se oglafavaju. To je znak za Isusa i Mariju. Zaustave se.
Gledaju se, On sucelice Njoj, a zatim Isus rasiri ruke i
primi svoju Majku na grudi ... 0, bio je i te kako eovjek,
Sin Zenin ! Da bi se to povjerovalo, dovoljno je gledati ovaj
rastanak ! Ljubav se prelijeva u poljupce predragoj majci.
Ljubav obasipa poljupcima predragoga Sina. Cini se da se
vise ne mogu rastaviti. Kad se cini da su spremni to uCiniti,
drugi zagrljaj ih jos sjedinjuje, a izmedu poljubaca rijeci
uzajamnog blagoslivljanja ... 0, bas je Sin eovjecji 1\ koji
ostavlja Onu koja ga je rodila ! Upravo je Majka, koja
otpusta svoje Cedo da ga vrati Ocu, Zalog Ljubavi Preci-
stoj ...
Bog koji cieliva Majku Bozju ! ...
Napokon Zena, kao stvorenje, klekne do nogu svoga
Boga koji je ipak njezin Sin, a Sin, koji je Bog, polozi rukc
na glavu9 Majke Djevice, vjecno Voljene,i blagoslovi je u
Ime Oca, Sinai Duha Svetoga, a potom se sagne i opet je
digne utisnuvsi joj posljednji cjelov u celo, bijelo poput
ljiljana ispod zlatne kose jos tako mladenacke ...
Ponovno idu prema kuci, a videCi kako spokojno idu
Jedan uz Drugu nitko ne bi pomislio na onaj val ljubavi sto
ih je maloprije prcplavio. Ali i kojeli razlike izmedu ovoga
rastanka i tuge drugih rastanaka vec prebrodenih i muenog
rastanka Majke od ubijenog Sina koga je trebalo ostaviti
sama u grobu !. ..
U ovom rastanku, mada se oCi cakle od naravnih suza
onoga koji ce se sad na rastati od Ljubljenoga, usne se
smijde u radosti sto zna da taj Ljubljeni odlazi u Prebiva-
liste koje dolikuje njegovoj Slavi ...
Gospodine ! Tama vani, izmedu brda i Betanije, nalaze
se svi oni za koje si rekao svojoj Majci da ih danas zelis
blagosloviti, kafo Petar.
Dobro. Sad cemo iCi k njima. Ali prije dodite. Jos
hoeu da s vama po di j elim kruh.

8 Vidi 6. napomenu na 31. str. I. dijela 5. sveska (hrv. izd .).

9 Vidi 3. napomenu 231. paragrafa 7. sveska.
23. UzasC1Sce Gospodinovo 267
Udu u sobu gdje su pred deset dana bile iene radi
vecere cetrnaestoga dana drugoga mjeseca 10 . Marija otprati
Isusa sve donde, a potom se povuce. Ostanu Isus i jedanae-
storica.
Na stolu ima pecenog mesa, sirCica te malenih i crnih
maslina, maleni krcag vina i jedan veCi kreag vode i sirokih
kruhova. Stol jednostavan. Nije pripravljen za rasko5an
obred, nego samo zbog potrebe jela.
Isus prikaze i napravi dijelove. Nalazi se u sredini
izmedu Petra i Jakova Alfejeva. On ih je pozvao na ta
mjesta. Ivan, Juda Alfejev i Jakov nalaze se nasuprot
njemu, a Toma, Filip, Matej s jedne strane, Andrija,
Bartolomej s druge strane. Tako svi mogu vidjeti svoga
Isusa ... Obrok kratak, tih. Apostoli stigavsi do posljednjeg
dana blizine s Isusom, i unatoc susljednim ukazanjima,
skupnim iii pojedinacnim, od Uskrsnuea dalje, koja su sva
bila sama ljubav, nikada vise nisu izgubili one suzdrzljivosti
pune postovanja koja je bila znacajka njihovih susreta s
Uskrsnulim Isusom .
Obrok je svrsen. Isus rasiri ruke iznad stola sa svojom
obicnom gestom kad se nasao pred cinjenicom kojoj nije
moguce izbjeCi te kaze:
Evo. Dofao je eas kad vas moram ostaviti da se vratim
svom Ocu. Poslufajte posljednje rijeCi svoga UCitelja 11
Ne udaljujte se iz Jeruzalema ovih dana. Lazar, s kojim
sarn govorio, pobrinuo se jos jedanput da zelje svoga
Ucitelja ostvari te vam ustupa kueu Posljednje vecere 12 da
biste irnali boraviste u kojemu mozete drfati sastanke i
sabirati se u molitvi. Boravite u njoj kroz ove dane i molite
ustrajno da se pripravite na dolazak Duha Svetoga koji ce
vas upotpuniti za vase poslanje 13 . Sjeeajte se da sarn se Ja,
koji sam ipak bio Bog, pripravio strogom pokorom na

1
n Yidi 7. napomenu prethodnog paragrafa .
11
Za Uzafakc Isusovo i govor koji mu je neposredno prethodio vidi Mt
28.16-20; Mk 14-20 ; lk 24,44-53 ; Dj l,114.
12 Prcma ovom Djelu,Lazar je u Jeruzalemu i izvan njega posjedovao palace ,

kuce i zcmljifoe posjede .

13
Yidi napomene 36. i 116. paragrafa 21. ovog sveska .
268 Uskrsnu{;e

svoj u sluZbu cvangcliziranja. Vasa cc priprava svakako biti

lakfa i svakako kraca. Aline trazirn drugo od vas. Dovoljno
mi je da ustrajno rnolite, zajedno sa sedamdesetdvojicorn 14
i pod vodstvom moje Majke , koju vam preporueam sa
staranjem Sina. Ona ce vam biti Majka i Uciteljica 15 sa
savrsenom ljubavi i mudrosti. Bio bib mogao poslati vas
drugarno da se pripravite na prirnanje Duba Svetoga . Ali
hocu naprotiv da ostanete ovdje jer se Jeruzalem koji
nijece mora zaprepastiti zbog nastavljanja bofanskih cude-
sa, danih kao odgovor na njegovo nijekanje .
Kasnije ce vam Duh Sveti dati da shvatite kako je
potrebno da Crkva nastane upravo u tom gradu koji je,
sudeCi po ljudsku, najnedostojniji da je dobije. Ali Jeruza-
lem je uvijek Jeruzalem, iako je pun grijeha i iako je tu
izvrseno bogoubojstvo 16 . Njemu nece nista koristiti. Osu-
dcn je. Ali ako je on osuden, nisu osudeni svi njcgovi
gradani 17 Budite tu radi ono malo pravednika sto ih on ima
u svome krilu 18 . Budite tu i stoga sto je on kraljevski grad 19
i grad Hrama, i zato sto tu, kako SU prorekli proroci, gdje
je bio pomazan i pozdravljen i uzdignut Kralj Mesija, tu
mora poceti i njegovo kraljevanje nad svijetom 20 . K tome
tu gdje je sinagoga dobila od Boga otpusno pismo zbog
njezinih preufasnih zloCina21 treba da se podigne novi
Hram ka kojemu ce hitjeti ljudi svih naroda . Citajte
proroke. U njima je sve proreeeno 22 . Najprije moja Majka.

14
Yidi 10. napomenu 235. paragrafa 7. sveska.
1
~ Tocan i lijep jc taj naslov Majka i Uciteljica dan Gospi osim brojnih koji
se nalaze vec osobito u 9. svcsku. Yidi u tom svesku nap. 69. na 193. str.10. i 12 .
nap . na 275. str., 13. nap . na istoj str .. I J. nap.na 279. str .. 13. nap. na 280 . str.,
21. nap. na 348.. str. i 39. nap na 352. str. (hrv . izd.).
16
U smislu da je u Jeruzalemu bilo izvrseno ubojstvo Sina Bozjega. svakako
po ljudskoj naravi koja moze trpjeti , a ne po hofanskoj naravi koja ne maze
trpjeti.
17
Vidi Ekumenski koncil vatikanski II. lzjava o ~nzama Crhc s nekrscanskim
vjenima , br. 4.
is Vidi Post 18. 16-33 ; Jer 5.1; Ez 14,12-23;22.
19
Vidi 6. napomenu na 230. str. 1. dijela 2. sveska (hrv. izd.).
~ 11 Yidi 3. napomenu na 226. str. 1. dijela 2. sveska (hrv. izd.) .
21
Vidi 46. napomenu 23. parngrafa ovoga sveska .
i: Yidi npr. Iz 2,l-5;42,!-9;45 .. 1425 ;49, l -6;55 ,3-60; Jcr 16,19-21: Jona; Mih
4.1-5; Sof 3,9-10; Zah 8.20-23; isto tako vidi Ps 88.
23. Uzafosce Gospodinovo 269

a potom Duh Sveti uCinit ce da shvatitc rijeci Proroka za

ovo vrijemeD . Ostanite ovdje dok Jeruzalem ne otjera vas
kao sto je Mene otjerao i ne zamrzi moju Crkvu kao sto je
mrzio Mene kujuCi planove da je iskorjeni. Onda odnesite
drugamo sjediSte ove moje ljubljene Crkve, jcr ona ne
smije propasti 24 . Ja vam kazem: ni pakao je nece nadvlada-
ti25. Ali iako vam Bog jamci svoje okrilje, ne iskufavajte
Nebo zahtijevajuCi sve od Neba.
Idite u Efrajim kao sto je onamo ifao vas Ucitelj jer
nije bio eas da bude uhvacen od neprijatelja 26 . Kafom vam
Efrajim da vam kazem zemlju idola i pogana. Ali nece biti
palestinski Efrajim koji treba da izaberete za sjediste moje
Crkve. Sjetitc se koliko puta sam govorio vama skupa iii
jednome od vas posebno o ovome govoreCi vam unaprijed
da cete morati kroCiti putovima zemlje da biste dosli u
njezino srce27 i ondje je pricvrstili. Iz fovjekova srca siri se
krv po svim udovima. Iz srca svijeta mora se krscanstvo
siriti po svoj zemlji.
Za sada je moja Crkva slicna cedu koje je vec zaceto,
ali koje se jos oblikuje u maternici. Jeruzalem je njezina
maternica i u njemu jos maleno srce, oko kojega se
skupljaju malobrojni udovi Crkve koja se rada, daje svoje
malene valove krvi tim udovima. Ali kad dode cas sto ga
je Bog oznaCio, macehinska maternica izbacit ce cedo koje
se oblikovalo u njezinom krilu i ono ce otiCi u jednu novu
zemlju, i ondje ce rasti postajuCi vclikim Tijelom, rasirenim
po cijeloj zemlji, i kucaji snainog srca Crkve sirit ce se po
cijelome velikom Tijelu. Kucaji srca Crkve, koja se oslobo-
dila svake veze s Hramom, vjecne i pobjednice nad rusevi-
nama Hrama propaloga i srusenog, zivuce u srcu svijeta,
da kaze Zidovima i poganima da Bog jedini trijumfira i
hoce ono sto hoce, i da njegovo htijenje nece zaustaviti ni
mrfoja ljudi ni cete idola.

z.i Kao prcthodnc napomene 13. i 20.

2
' Vidi Dj 8.1-5.
i. Kao u Mt 16.13-20.
2
< Vidi Iv 11.45-54.
n To jest Rim. Vi<li 5. i 6. napomenu 5. paragrafa 8. svcska.
270 Uskrsnuce

Ali to ce doCi kasnije i u ono vrijeme znat cete sto ciniti.

Duh Bozji ce vas voditi 28 . Ne bojte se.
Za sada saberite prvi skup vjernika u Jeruzalemu.
Kasnije ce se formirati drugi skupovi sto vise bude rastao
broj vjernika 29 . Doista ce se, kafom vam, umnofavati
gradani moga Kraljevstva brzo kao sjeme baceno u izvrsnu
zemlju. Moj ce se narod rasiriti po svoj zemlji.
Gospodin kaze Gospodinu: "Kad si to uCinio i nisi se
postedio radi mene, blagoslovit cu te i umnoziti tvoje
potomstvo kao zvijezde neba i kao pijesak sto je na obali
mora . Tvoje ce potomstvo posjedovati vrata svojih neprija-
telja i u tvojemu ce potomstvu biti blagoslovlleni svi narodi
zemlje' 30 . Blagoslov je moje Ime, moj Znak 3 i moj Zakon,
ondje gdje su neograniceno priznati.
Uskoro dolazi Duh Sveti, Posvetitelj, i bit cete ga
puni 32 . Nastojte biti Cisti kao sve ono sto se mora pribliziti
Gospodinu. I Ja sam bio Gospodin kao i On. Ali sam preko
svoga bofanstva nosio haljinu 33 kako bib mogao boraviti
medu vama, i ne samo da vas pouCim i otkupim s udovima
i krvlju te haljine, nego i zato da nosim Sveca nad svecima 34
medu ljudima, bez neprilienosti, da svaki eovjek, i necist,
moze spustiti pogled na Onoga koga se serafi boje promatra-
ti.
A Duh Sveti ce doCi bez koprene tijela i spustit ce se
na vas i siCi u vas sa svojih sedam darova i savjetovat ce
vas 35 .
No savjet je Bozji tako uzvisen da se na nj treba
pripraviti junackom voljom za savrsenstvom da budete
slieni Ocu va5emu i vasem Isusu, i vasem Isusu u njegovim
odnosima s Ocem is Duhom Svetim. Stoga, savrsena ljubav

ix Kao prcthodna napomena 13.

29
Vidi Dj 1,12-14 ;2,42-47 ;4,32-35;5 ,12-16.
30
Vidi Post 22, osobito 15-18.
31
Vidi Ez 9.
32
Vidi Dj 2,1-13 .
33
Vidi 1. nap. na 260 . str. 2. dijela 2. svcska (hrv. izd .).
34
Da bi shvatio usporedbu pogledaj 12. nap.na 172. str . I. dijela 7. sveska
(hrv . izd .) i l. napomenu 204. paragrafa 7. sveska.
35
Vidi Iz 11,1-4; i obred sakramenta potvrde prema Rimskom pontifikalu.
23. Uzasasce Gospodinovo
~~~~~~~~~~~~~~
271

i savrsena Cistoca, da biste mogli shvatiti Ljubav i primiti ga na

prijestolje srca 36 .
Utonite u vir kontemplacije. Svojski nastojte zaboraviti da
ste ljudi i svojski nastojte promijeniti se u serafe. Bacite se u
pee, u plamen kontemplacije . Kontemplacija Boga slicna je iskri
koja vrcne pri sudaru kremena i ognjila te izazove vatru i
svjetlost37 Ciscenje je vatra koja trosi neprozirnu i uvijek neCistu
materiju i pretvara je u svijetao i Cist plamen.
Necete imati u sebi kraljevstva Bozjega ako ne budete imali
ljubavi. Jer kraljevstvo Bozje je Ljubav, i pojavljuje se s
Ljubavlju, po Ljubavi se ustanovljuje u vasim srcima usred sjaja
neizmjerne svjetlosti koja prodire i oploduje, uklanja neznanje,
daje mudrost, izjeda fovjeka a stvara boga, sina Bozjega, moga
brata, kralja za prijestolje sto ga je Bog pripravio za one koji se
daju Bogu da bi imali Boga, Boga, Boga, samo Boga. Budite
dakle Cisti i sveti po farkoj molitvi koja fovjeka posvecujc jer
ga uronjava u Bozju vatru koja je ljubav38 .
Vi morale biti sveti. Ne u relativnom smislu sto ga je ta rijec
imala dosada, nego u apsolutnom smislu sto sam joj ga Ja dao
stavljajuCi vam Gospodinovu svetost za primjer i granicu, tj.
savrsenu svetost39 Medu nama se zove svetim Hram, svetim
mjesto gdje je oltar, Svetinja nad svetinjama mjesto zastrto gdje
je skrinja zavjetna i pomiriliste40 Ali uistinu, kazem vam, oni
koji posjeduju milost i zive u svetosti iz ljubavi prema Gospodinu
svetiji su od Svetinje nad svetinjama, jer se Bog ne samo spusta
na njih, kao na pomiriliste koje je u Hramu da daje svoje
naredbe, nego stanuje u njima i daje im svoju ljubav.
Sjecate Ii se mojih rijeci na Posljednjoj veceri? Onda sam
vam obecao Duha Svetoga. Eto41 , uskoro dolazi da vas krsti ne
vise vodom, kao sto je s vama uCino Ivan pripravljajuCi vas na
Mene, nego ognjem da vas pripravi da slu:lite Gospodinu

'."' Vidi 1 Kor 12 ,31-13 ,13.

37
Vidi blagoslov vatre na Vazmcnom bdjenju prema Rimskom misalu.
:18 Vidi napomenu 5. i 6. na 103 . str. 2 . dijcla 6. sveska . (hrv. izd .).
39
Vidi Mt 5,43-48 ; (Jak 1,2-4) ; 1Pt12,13-16; i Iv 2,3-11. itd.
40
Vidi 12. napomenu na 172. str. l. dijela 7. sveska. (hrv izd .) i 1. nap. 204.
para~r. 7. sveska .
4
za ovaj i tri slijedcca stavka vidi Dj 1,4-8. takoder Mt 28,16-20; Mk 16,14-20;
Lk 24 ,49-53.
272 Uskrsnuce

onako kako On trazi od vas. Eto, bit ce ovdje ne mnogo

dana poslije ovog casa 42 . A nakon njegova dolaska va5c ce
se sposobnosti povecati bez mjerc i bit cete sposobni
sbvacati rijeCi vascga Kralja i Ciniti djela koja vam je rckao
da cinite da biste rasirili njegovo Kraljevstvo na zemlji.

Hoces Ii onda obnoviti izraelsko kraljevstvo nakon

dolaska Duba Svetoga ? upitaju prekinuvsi ga .
Nece vise biti izraelskog kraljevstva. Nego moje Kra-
ljevstvo . A ono ce se ostvariti kada je Otac kazao . Ne ide
vas znati vremena i casove sto je Otac zadrfao u svojoj
vlasti. Ali medutim primit cete snagu Duba Svetoga koji ce
doci na vas i bit cetc mi svjedoci u Jcruzalemu, u Judeji , i
2
' Kao prethodna napomcna 13 .
23. Uzafasce Gospodinovo 273

u Samariji i sve do kraja zemlje, osnivajuci skupove ondje

gdje su ljudi zdruieni u moje lme, krsteci narode u
presveto Ime Oca, Sina, Duha Svetoga, onako kako sam
vam rekao, da imaju Milost i da :live u Gospodinu;
propovijedajuCi Evandelje svima stvorovima, uceci ih ono
sto sam vas naucio, cineci ono sto sam vam zapovijedio da
Cinite .
Aja eu biti s vama sve dane do svrsetka svijeta.
Jos i ovo hoeu . Da jeruzalemskom skupu predsjeda
Jakov 43 , moj brat44 .
Petar, kao glava cijele Crkve, cesto ce morati poduzi-
mati apostolska putovanja jer ce svi novokrstenici zeljeti
da upoznaju Velesvecenika, Vrhovnu Glavu Crkve 45 . Ali
ce biti velik utjecaj sto ce ga imati moj brat na vjernike ove
moje prve Crkvc. Ljudi su uvijek ljudi i vide kao ljudi.
Cinit ce im se da je Jakov neki nastavak Mene, samo stoga
sto mi je brat. Uistinu, kazem Ja, on je veCi i vise slici na
Krista po mudrosti nego po srodstvu . Ali tako je. Ljudi,
koji Me nisu trazili dok sam bio medu njima, sada ce Me
traziti u onome koji mi je rodak. A ti, Simune Petre,
odreden si za druge easti46
Sto ih ne zaslufojem, Gospodine. To sam Ti rekao kad
si mi se ukazao i ponovno Ti kazem u nazocnosti sviju. Ti
si dobar, bofanski dobar, ne samo mudar, i s pravom si
smatrao da ja, koji sam Te zanijekao u ovom gradu, nisam
prikladan da mu budem duhovni poglavar. Ti hoed da me
postedis od toliko pravcdnih poruga ...

1
- Tako se u svcScicu naslovljcnom Sveta Misa u siro-antiohijskom ol>redu,
crkva sv. Marijc na Campo Marzio , Rim 1942. str. 5. cita: Liturgija sv. Jakova
najstarija jc lirurgija koja danas postoji . Njezin konaeni tekst hio je utvrden prije
rascjepa u pctom stoljecu, jer ona je ista u onim crkvama koje su se onda
odijelilt: .. . Nosi ime sv . Jakova hra ta Gospodinova i prvoga jeruzalemskoga
hiskupa, jer je sigurno hila sastavljena pod uplivom jeruzalemske crkve koja se
spominje na prvom mjestu u diptisima i spomenima.
'" Yidi Mt 13 .55; Mk 6,3; Gal 1,19.0. Jakovu, bratu (rodaku) Gospodinovu
(vid 3. napomenu 237. paragrafa 7. svcska). jcruzalcmskom biskupu vidi: Pietro
de Ambroggi , Giacomo, u Enciclopedia Cattolica, svez. 6, Cittil <lei Yaticano 1951,
stupac 317-322.
41
Yidi 3. napomenu 14. paragrafa i 132. nap. 21. paragrafa ovoga svcska.
""' Tj. za sjcdi~tc u Rimu . Osim slijedece napomene 47, vidi 5. i 6. napomcnu
5. paragrafa 8. svcska.
274 Uskrsnuce

Svi osim dvojice bili smo jednaki, Simune. I ja sam

pobjegao. Ne zbog toga, nego zbog razloga sto ih je kazao,
Gospodin je mene odredio za ovo mjesto. Ali ti si moj
glavar, Simune Jonin, i ja tc takvim priznajem i obecajem
ti poslu5nost u nazocnosti Gospodina i svih drugova. Dat
cu ti ono sto mogu, da ti pomognem u tvojoj sluZbi, ali te
molim, daj mi tvoje naredbe, jer ti si glavar a ja podloz-
nik47. Kad mi je Gospodin spomenuo jedan daleki govor ,
prignuo sam glavu govoreCi: "N eka bude sto Ti hoces".
Tako cu kazati tebi od casa kad nas ostavi Gospodin i ti
budes njegov predstavnik na zemlji. I ljubit cemo se,
poma:ZuCi se u svecenickoj sluzbi, kaze Jakov naklonivsi
se sa svog mjesta da iskaie postovanje Petru.
Da. Ljubite se medu sobom, pomafoCi se uzajamno,
jer to je nova zapovijed i znak da ste doista Kristovi 48 .
Ne uznemirujte se ni s kojega razloga. Bog je s vama.
Vi mozete Ciniti ono sto hoeu od vas. Ne bih vam nametao
stvari sto ih ne biste mogli ciniti, jer necu vasu propast,
nego dapace vasu slavu.
Evo. Ja idem da pripravim vase mjesto tik do moga
prijestolja. Budite sjedinjeni sa Mnom i s Ocem u ljubavi.
Oprastajte svijetu koji vas mrzi. Zovite djecom i brafom
one koji dolaze k vama, iii su vec s vama iz ljubavi prema
Meni.
Zivite u rniru znajuCi da sam uvijek spreman da vam
pomognem nositi vas kriz. Bit cu s vama 49 u naporima vase
sluzbe i U CaSU progonstava, i necete propasti, necete
podleCi makar se to bude Cinilo onima koji gledaju oCima
svijeta. Bit cete ugnjetavani, falosceni, umorni , muceni, ali
ce moja radost biti u vama, jer cu vam pomagati u svemu50 .
Uistinu, kazem vam, kad budete imali Ljubav za Prijatelja,
razumjet cete51 da postane lakim sve sto se podnosi i

47
Vidi Mt 16 .18-19. i nacin na koji se u ovom Djelu poziva na te rijeti (u31.
pararafu 5. svcska (i rijeci koje su ondje dodane na kraju .)
4
Vidi Iv 13,34-35, i 95. napomenuna 199. str. 9. svcska (hrv. izd .).
49
Vidi Mt 28,20.
50
Slicno onom u Iv 16, 16-33 , osohito za retke 20. i 33 .
51
Vidi 36 . i 116. napomenu 21 . paragrafa ovoga sveska.
23. Uzasasce Gospodinovo 275
----------- -
prozivljava iz ljubavi prema Mcni, pa iako je teska muka
od strane svijeta. Jc onome koji svako svoje djelovanje ,
svojevoljno ili namctnuto mu, odijeva u ljubav, ona mijenja
jaram zivota i svijeta u jaram njcmu dan od Boga, od
Mene. A Ja vam ponavljam da je mojc breme uvijek u
razmjeru s vasim silama, i moj jc jaram lak 52 jer vam Ja
pomazem nositi ga.
Znate da svijet ne zna ljubiti . Ali vi od sada unaprijed
ljubite svijet nadnaravnom ljubavlju , da ga ucite ljubiti. A
ako vam, videci da ste progonjeni, kafo: "Zar vas tako Bog
ljubi? CineCi da trpite, zadajuCi vam bol? Onda se ne
isplati bi ti Bozjim" , odgovorite: "Bol ne dolazi od Boga.
Ali Bog je dopusta, a mi znamo razlog tome i dicimo se sto
imamo dio sto ga je imao Isus Spasitelj, Sin Bozji" .
Odgovorite: "Mi se diCimo sto smo pribijeni na kriz 53 i sto
nastavljamo Muku nasega Isusa" 54 Odgovorite rijecima
Mudrosti55 : "Smrt i bol usle su u svijet zbog zavisti zloduha ,
a Bog nije tvorac smrti i boli i nc uziva u boli zivih. Sve
njegove stvari su zivot i sve su spasonosne". Odgovorite 56 :
"Sada se Cini da smo mi progonjeni i pobijedcni, ali u dan
Bozji, kad se izmijene sudbine, mi pravedni, progonjeni na
zemlji, stajat cemo slavni pred onima koji su nas mucili i
prezirali" .
Ali recite im takoder57 : "Dodite k nama ! Dodite k
zivotu i k miru. Nas Gospodin nece vasu propast , nego vase
spasenje. Radi toga je dao svoga ljubljenoga Sina da se svi
vi spasite".
I radujte se sto sudjelujetc u mojim patnjama da biste
potom mogli bi ti sa Mnom u slavi 58 .
Gospodin obecava u Abrahamu svim svojim vjernim
slugama: "Ja cu biti va5a placa prekomjerno velika" 59 Vi
znate kako se stice Kraljevstvo nebesko: silom; i u nj sc

52 Slicno onome u Mt 11.28-30. 53 Vidi Gal 2,19-21;6,ll-18.

54 Yidi Kol 1.24-29.
55
Yidi Mudr 2,21-24.
56
Sli~ni izrazi u Mudr 4,20-5,23 .
57
Yidi npr. Iz 55,1-3; Iv 3.16-18; 4,1-15;37-39.
58 Vidi npr. Mt 5,11; Rim 8,14-17; 1Pt4,12-19.
59
Vidi post 15,1-6.
276 Uskrsnuce

stiZc kroz mnoge nevolje 60 Ali onaj koji ustraje kao sto
sam Ja ustrajao, bit ce gdje sam Ja 61 Rekao sam vam kakav
je put i vrata62 koji vode u Kraljevstvo nebesko, i Ja sam
prvi hodio njime i vratio se k Ocu po njemu. Da postoji
neki drugi, bio bih vam ga pokazao jcr mi jc fao vase
ljudske slabosti. Ali nema drugoga ... PokazujuCi vam ga
kao jedini put i jedina vrata kaiem vam takoder, ponavljam
vam, koji je lijek koji dajc snagu da se njime prode i ude .
To je ljubav. Uvijek ljubav. Sve postaje moguCim kad je u
nama ljubav63 . A svu ljubav dat ce vam Ljubav koja vas
ljubi, ako budetc trazili u moje lme toliku ljubav da
mognete postati atlete svetosti.
Sada si dajmo oprostajni cjelov64 , premili moji prijate-
lji.
Ustane da ih zagrli 65 . Svi uCine isto. Ali dok se ls us
spokojno smijesi, doista bofanski lijepo, oni placu, svi
zabrinuti, a Ivan klonuvsi na Isusove grudi sav se trzajuCi
u jecajima, da ti srce kida, toliko su razdiruci, moli u ime
sviju , naslueujuCi zelju sviju: Daj nam barem tvoj Kruh
da nas jaea u ovom casu !
Tako budi ! odgovori mu lsus. I uzevsi jedan kruh
razlomi ga posto ga je prikazao i blagoslovio ponovivsi
rijeci obreda . lsto uCini i s vinom, ponovivsi potom: Ovo
Cinite u spomen na Mene 66, dodavsi: jer sam vam ostavio
ovaj zalog svoje ljubavi da budem jos i uvijek s vama dok
vi ne budete sa Mnom u Nebu 67 . Blagoslovi ih i kafo: A
sada idimo.

59
Vidi post 15 ,1-6.
60 Vidi Mt 11.11-15: Lk 16.16; Dj 14,19-23.
61
Vidi Mt Hl.21-22:24 .9- 13.
62
Vidi Mt 7,13-14; Lk 13 ,22-30 : Iv 14 ,1-7 : Heb !J,6-!0;\0,l9-25; vidi i Pn z
30.15-20.
61
Jer tko zivi u ljubavi, zivi u Bogu koji je Ljubav (vidi 1 Iv 4.7-16) . A km.I
Boga . za Boga, svc jc moguce . Vidi Post 18, 1-15: Mt 17.14-21 : l<J.23-26 ; Mk
9 ,14-29 ;!0,23-27 ;14.32-42: Lk 1.26-38:18,24-27.
e,i Vidi Rim(~) 16 , 1-16: 1 Kor 16.19-24: 2 Kor 13,11-13: 1 Sol 5.23-28: 1 Pt
5,12-14 .
'" Samo Marko . 10. 13-16. m1pominjc da jc lsus, i za vrijeme javne slui bc.
grlio dje~icu .
M Vidi 52. napomenu na 187. str. 9. sveska (hrv. izd.) .
67
Vidi 50. napomcnu na 187. str. 9. svesk a (hrv .izd .)
23. Uzasasce Gospodinovo 277

Izidu iz so be , iz kuce . ..
Jona , Marija i Marko nalaze se tu vani i kleknu
klanjajuCi se Tsusu .
Mir ostao s vama 68 . I naplatio vam Gospodin sto ste
mi dali, kaze Isus blagoslivljajuCi ih prolazeCi.
Marko ustane govoreCi: Gospodine, maslinici uzduz
puta za Betaniju puni SU ucenika koji Te cekaju .
Podi , kazi im neka se upute prema galilejskom kam-
pu.
Marko poput strijele otrCi sa svom brzinom svojih
mladih nogu.
Onda su dosli svi, ka:Zu apostoli mcdu sobom .
Tamo dalje je Majka Gospodinova sjedeCi izmedu
Marcijama i Marije Kleofe . I videCi da On dolazi ustane
klanjajuCi mu se sa svom ljubavlju svoga srca, srca Majke
i vjcrnice.
Dodi , Majko , a i ti , Marijo ... , pozove Isus videCi ih
nepomicne, pribijene od njegova velicanstva koje sijeva
kao u jutro Uskrsnuca.
Ali Isus nece da bude neprilican s tim svojim vcliean-
stvom pa prijazno upita Mari ju Alfejevu: Zar si sama ?
Druge... Druge su naprijed .. . S pastirima i . . . s
Lazarom i cijclom njegovom obitelji . .. Ali nas su ostavili
ovdje jer ... ah, lsuse ! Isuse ! Isuse ! ... Kako cu moCi ne
vidjeti Te vise, blagoslovljeni Isuse, Bofo moj, ja koja sam
Te ljubila jos prije nego si se rodio, ja koja sam toliko
plakala zbog Tebe kad nakon pokolja nisam znala gdje si ...
Ja koja sam imala svoje suncc u tvom osmijehu kad si se
vratio , i sve, sve svoje do bro? ... Koliko dobro ! Koliko
dobra si mi dao ! ... Sada da, postajem stvarno siromafoa ,
udova, sama ! ... Dok si Ti bio tu , bilo je sve ! ... Mislila
sam da sam upoznala svu bol one veceri .. . ali sama bol,
sva ona bol onoga dana bi la me je otupila i ... da , bila je
manje jaka nego sada . .. A onda .. . bilo je da ce5 uskrsnuti.

"" Vidi 3. na po menu na 22J . str . I. dijela 7. sveska (hrv . izd .)

278 Uskrsnuce

Cinilo mi se da u to ne vjerujem, ali sada opafam da sam

vjerovala , jer nisam osjeeala ovo sto osjecam sada ...
Place i tesko dise, toliko je plac gusi.
Dobra Marijo, falostis se upravo kao dijete , koje misli
da ga majka ne ljubi i da ga je napustila jer je otisla u grad
da mu kupi darove koji ce ga razveseliti i koja ce brzo na
povratku biti njegova da ga obaspe milovanjem i darovima.
A zar ne Cinim Ja tako s tobom? Zar ne idem da ti
pripravim radost? Zar ne idem da se vratim i kafom ti:
"Dodi, ljubljena rodakinjo i uccnice, majko mojih ljublje-
nih ucenika"? Zar ti ne ostavljam svoju ljubav? Ne daru-
jem li ti svoju ljubav, Marijo? Ti znas da Ii te ljubim ! Ne
plaCi tako ,nego kliCi jer me vi5e need gledati omalovafa-
vana i umorna, gonjena i bogata samo ljubavlju malobroj -
nih. A s ljubavlju ostavljam ti svoju Majku. Ivan ce joj biti
sin, ali ti joj budi dobra sestra kao uvijck. Vidis Ii? Ona
ne place, moja Majka. Ona zna da iako ce cefoja za Mnom
biti turpija koja ce istrositi njezino srce, cekanje ce biti ipak
kratko s obzirom na veliku radost vjefooga sjedinjenja. A
zna takoder da ova nafa odvojcnost nece biti tako posvema-
fo ja da bi morala reci : "Nemam vise Sina" . To jc bio bolan
krik u dan boli. Sada u njezinom srcu pjeva nada: "Znam
da moj Sin uzlazi k Ocu , ali me ncce ostaviti bez svoje
duhovne ljubavi". Tako vjeruj ti i svi ... Evo ostalih muskih
i fonskih . Evo mojih pastira.
Lice Lazara i sestara izmedu svih slugu iz Betanije , lice
Ivane slieno ruzi ispod kifoog vela , i lica Elize i Nike , vec
oznacena od zivotne dobi - a sad se nabori produbljuju
zbog muke, uvijek muke zbog stvorenja, premda dusa
likuje zbog Gospodinova trijumfa - i lice Anastazike, i
ljiljanova lica prvih djevica, i isposnicko lice Izakovo69 , i
nadahnuto lice Matijino, i mufovno lice Manahenovo,i
ozbiljna lica Josipa i Nikodema . .. Lica , lica , lica ...
Isus pozove k sebi pastire, Lazara, Josipa, Nikodema ,
Manahena, Maksimina i druge od sedamdesetdvojice uceni-

69
Vidi 4.napomenu 10. paragrafa ovoga svcska .
70
Vitli 15. napomenu na 65 . str. 9. sveska (hrv . izd .).
23. Uzasasce Gospodinovo 279

ka . Ali pastire drzi osobito blizu govoreCi im: Ovdje. Vi .

ste bili blizu Gospodinu koji je bio dosao s Neba, nagnuti
nad njegovim sni:lenjem, vi budite blizu Gospodinu koji se
vraca u Nebo, s dusima koji se raduju njegovoj proslavi 70 .
Zasluzili ste ovo mjesto jcr ste znali vjerovati unatoc svim
nepovoljnim okolnostima, i znali trpjeti zbog svoje vjere.
Ja vam zahvaljujem na vafoj vjernoj ljubavi. Svima vam
zahvaljujem. Tebi, prijatelju Lazare. Tcbi, Josipe, i tebi,
Nikodeme, samilosni prema Kristu kad je to moglo biti
veoma pogibeljno. Tcbi, Manahene, koji si znao prezreti
prljave naklonosti necistog eovjeka da bi mogao hodati
mojim putem. Tebi, Stjepane, cvjetna kruno 71 pravednosti,
koji si ostavio nesavrseno radi savrsenoga i bit ces okrunjen
vijencem sto ga jos ne poznas ali sto ce ti ga navijestiti
andeli. Tebi, lvane, kroz kratko vrijeme brate na preCistim
grudima i koji si dosao k Svjetlosti vise negoli k vidu 71 a.
Tebi, Nikola, koji si , kao prozelit 72 , znao utjesiti Me u boli
zadanoj od sinova ovoga naroda. I vama, ucenice dobre i
jace, u svojoj njefoosti, od Judite 73 . I tebi, Marci~ame,
djecace moj. Od sada unaprijed uzmi ime Marcijal 4 , na

7ll Vidi 15. napomenu na 65 . str. 9. sveska (hrv . izd .).

71
Vidi Dj 6, 1-7 ,60. Stjepan u grckom znaci upravo "kruna'.
11
" 0 tome vidi na 105-107. str. 2. dijela 5. sveska (hrv . izd .)
n Vidi Dj 6,5. prozelit, tj. onaj koji podrijetlom nije Zidov, nego je prihvatio
pripadnost fidovskom narodu prigrlivsi njegovu vj eru i podvrgavsi se obrezanju .
Vidi Dj 2,11 ;11 . napomenu 228. paragrafa 7. sveska ; 3. napomenu 25 . paragrafa
8. svcska.
73
Vidi Jdt 8-16.
74
Ovo se Djelo sla!c s predajom po kojoj bi sveti Marcijal bio jedan od
scdamdesetidvojice ucenika Gospodinovih. kojcga je sveti Pe tar poslao u Limoges
u Akvitaniji (jufoa Fra ncuska) , koj i ga je obratio na vjeru, u kome da je osnovao
crkvu i postao joj prvim biskupom i ondjc umro 74 . godine. 0 toj sc prcdaji
izvjdtava i raspravlja u Acta Sanctorum Junii, die 30 . tom.V . Venctiis 1744 , p.
535-573 , i u Propylaeum ad Acta Santorum Decembris, Matyrologium Romanum
ad Formam editionis typicae scholiis historicis instructum , Bruxcllis 1940, p.
262-263. Nikola iz Lire (franjevacki egzcgcta XTTI-XIV. stoljeca, rodcn u Lyre u
Normandiji ) u svojoj Postilla uz 18. pogl. redak 2. Evandclja po sv . Mateju,
~to se cita na kraju Glossa ordinaria, lorn. V., Antuerpiac . 1634. col. 299 (vidi
16. napomcnu 228 . paragrafa 7. s ~ eska ) ovako iznosi i izraiava spomenutu
prcdaju : .,J do z vav~i lsus malifana, dobom i zlocom , tj. blafenoga Marcijala , koji
je kasnije, poslan ad blazenoga Petra u Galiju, propovijedao Limofanima
katolicku vjeru . Vidi takoder: Agostino Amore , Marziale, vescovo di Limoges,
santo, u Enciclopedia Cattolica, vol. VIII. Cittil de! Yaticano , 1952. co l. 265 .
280 Uskrsnuce

spomen rimskog djecaka koji je ubijcn na putu i odlozen

uz Lazaro vu ogradu s izazovnim natpisom: "A sada rcci
Galilejcu neka te uskrisi ako je Krist i ako je uskrsnuo"
koji je zadnji od djece koja SU u Palestini izgubila zivot da
poslu:le Meni i nesvjesno, 75 i nagrada nevinih svakoga
naroda koji ce, do8avsi Kristu, zbog toga biti mr:leni i
prijevremcno ugaseni, kao cvjetni pupoljci otrgnuti od
stabljike prijc nego se rascvjctaju. I neka ti, Marcijale, to
ime oznaCi tvoju buducnost: budi apostol u barbarskim
zemljama i osvoji ih za svoga Gospodina76 kao sto je moja
ljubav osvojila rimskog djecaka za Nebo. Svi, svi bili
blagoslovljeni od Mene u ovom oprostaju. Zazivam vam od
Oca nagradu onih koji su tjesili bolni put Sina covjccjega 77 .
Blagoslovljeno Covjccanstvo u svojemu izabranom dijelu,
koji je medu Zidovima kao i medu poganima, i koji se
ocitovao u ljubavi sto ju je imao prema Meni. Blagoslov-
ljena zcmlja 78 sa svojom travom i sa svojim cvijecem, i sa
svojim plodovima koji su mi toliko puta dali uzitak i
okrepu. Blagoslovljena zemlja sa svojim vodama i sa
SVOjom bJagom topJinom, zbog ptica i zivotinja koje SU
mnogo puta nadmasile covjeka u davanju utjehe Sinu
eovjecjemu. Blagoslovljeno ti, sunce, i ti, more, i vi, brda,
brefoljci, ravnice. Blagoslovljene vi, zvijezde, kojc ste mi
bile drustvo u noenim molitvama i u bolima. I ti, mjesece,
koji si mi svijetlio pri hodu na mome evangelizatorskom
putovanju. Svi, svi bili blagoslovljeni vi, stvorovi, djela Oca

75
Vidi Mt 2.1318.
76
Vidi prcthodnu napomenu 74.
77
Vidi : bilj . 6 na 31 str. Y/1 sveska.
8
' Bog Stvoritclj blagoslovin je na pocetku slvorenja svoja djela a osnbito
fovjeka. Vidi Post (1,l-2); 1,20-23 ;26-31;2.l -4. Poslije grijeha (Post 5,1 -2). a i
poslije potopa, ponovo je blagoslovio fovjeka (Post 9,1-7). Tsus , Bog koji jc
postao fovjekom , obnovitelj svemira, prema Luki 24,51 blagoslovio jc , (barem)
nazoene. neposredno prije svoga slavnog uza5a~ca na Nebo. Ovo Djclo , po svom
obitaju. dodaje tome poncki elemenat. tj. da je Jsus blagoslovio, stovi~e ponovno
blagoslovio sve stvorove. To jc sasvim vjerojalnn huduCi da CrkYa, nastavljacit:a
i nasljcdovateljica Spasiteljcva poslanstva, u svojoj liturgiji, bilo euharistijskoj
bilo sakramcntalnoj, ponovno blagoslivlje mnoge stvorovc, dapace svako shore-
nje. Vidi : Rimski misal, molitve za razno . blagoslov krsnog studenca. obred
blagoslova vodc ; Rimski pontifikal, posvcta ulja : Rimski obrednik, blagnslov za
sve , tj. svake stvari .
23. Uzaasce Gospodinovo 281

moga, moji drugovi u ovome smrtnome satu, prijatelji

Onomu koji je ostavio Nebo da mukotrpnom Covjecanstvu
izvadi trnje Grijeha koji odvaja od Boga. A blagoslovljena
i vi, nevina oruda moga muccnja: trnje, kovino, drvo ,
zasukana konopljo, jer ste mi pomogli izvrsiti volju Oca
moga !
Kako gromak je glas lsusov ! Siri sc mlafoim i mirnim
zrakom poput glasa mjedi po kojoj udaraju, siri se u
valovima nad morem lica koja ga gledaju iz svih smjerova.
Ja kazem da ima na stotine osoba sto okrufoju Isusa koji
sc, s najmilijima, penje prema vrhu Maslinika. Ali lsus,
kad jc stigao blizu Kampa Galilejaca, koji je u tomrazdob-
lju izmcdu jednoga i drugog blagdana bez fatora , naredi
ucenicima: Zaustavite narod gdje se nalazi, a zatim me
slijedite.
Jos se uspinjc, svc do najviseg vrha brda, do onoga koji
je vec blize Betaniji, kojc odozgo dominira, nego Jeruzale-
mu. Tik do Njega su Majka, apostoli, Lazar, pastiri i
Marcijam . Malo dalje SU ostali ucenici, u polukrugu da
zadr:lavaju mnostvo vjernika .
Isus je na nogama na jednom sirokom kamenu koji
malko strsi i bijeli se medu travom jednog proplanka .
Sunce ga obasjava i Cini da se njegova haljina bijeli poput
snijega a da njegova kosa sjaji poput zlata. OCi blistaju
bofanskom svjetloseu.
Rasiri ruke u gestu zagrljaja. Cini se da zeli privinuti na
grudi svc lj ude na zemlji sto ih njegov duh vidi predstav-
ljene u ovomc mnostvu .
Njegov nezaboravni, neponovljivi glas izdaje posljednju
naredbu: ldite ! ldite u moje Imc cvangelizirati narode do
krajnjih granica zemlje 79 Bog bio s vama . Njegova Ljubav
vas jacala , njegova Svjetlost vas vodila, njegov Mir prebi-
vao u vama sve do vjecnoga zivota.
Preobrazi se u ljepotu . Krasan ! Krasan kao na Taborn
i krasniji. Svi padnu na koljena klanjajuci se. Dok se vec
podize s kamena na kome poCiva, jos jednom potrazi lice

1
Vidi Mt 28.16-20 ; Mk 16.14-19 ; Lk 24.44-53: Dj l ,6-9.
282 Uskrsnuce

svoje Majke , a njegov osmijeh postize snagu sto je nitko

nikada nece moCi izraziti ... To je njegov zadnji zbogom
Majci . Dize se, dize ... Sunce koje ga jos slobodnije mofo
cjelivati , sada kad ni jedna, ni najmanja grancica ne
presijeca put njegovim zrakama , kupa u svome sjaju
Bogoeovjeka koji uzlazi sa svojim presvetim Tijelom u

Nebo i otkriva njegove slavne rane koje sjaju kao zivi

rubini. Ono ostalo je iskrenje svjetlosti biseme boje. To se
stvamo Svjetlost oCituje onakovom kakva jest u ovaj
posljednji trenutak kao i u bozicnoj noci. Stvoreni svijet
iskri od svjetlosti Krista koji uzlazi . Od Svjetlosti koja
nadvisuje svjetlost sunca. Svjetlosti nadljudske i preblaze-
ne. Od Svjetlosti koja silazi s Neba u susret Svjetlosti koja
uzlazi ...
23. Uzasa.Sce Gospodinovo 283

I u tom oceanu sjaja Isus Krist , Rijec Bozja , iscezne

pogledu ljudi .
Na zemlji, u dubokoj sutnji ushicenog mnostva, dva
jedincata glasa: Marijin krik: Isuse ! kad On iscezne, i
Izakov plac.
Ostali su zanijemili od bogobojaznog eudenja i ostaju
tu , kao u iscekivanju, dok se ne ukafo dva andeoska
svjetla, prebijela, u smrtnom obliku, i kafo rijeCi koje su
navedene u prvom poglavlju Djela apostolskih.
284

24. IZBOR MATIJE 1

Izbor Matije.

Jedna spokojna vecer je. Svjetlost se polagano smanjuje

pa nebo, maloprije grimizno, postaje njefoim svodom od
ametista. Brzo ce biti mrak, ali za sada jos je svjetlo i
ugodno je to vecernje svjctlo poslije tolikoga sunceva fara.
Dvoriste kuce Blagovalista, prostrano medu bijelim
zidovima kuce, puno je svijeta kao onih veceri poslijc
uskrsnuca. A od toga sabranog svijeta dize se skladan
famor molitvc, koji od vremena na vrijeme prekinc stanka
razmisl j an j a.
Kako se svjetlost u dvoristu, zatvorenom izmedu visokih
zidova kuce, sve vise smanjuje, nekoji donesu svijece sto
ih metnu na stol uz kojega su sakupljeni apostoli: u sredistu
Petar 2, uza nj Jakov Alfcjcv 3 i Ivan, zatim ostali. Drhtavo
svjetlo plamicaka osvjetljuje odozdo prema gore apostolska
lica, jako isticuCi crte njihovih lica i pokazujuCi izraze:
Petrov sabran, kao napet u nastojanju da obavi dostojno
te prve dufoosti svoje sluzbe; isposnicki blag izraz Jakova
Alfejeva; vedar i sanjarski Ivanov; a uza nj lice mislioca
Bartolomeja, iza kojega slijedi Tomino lice puno zivahno-
sti; a potom lice Andrijino zastrto njegovom poniznoseu
koja cini da je gotovo zatvorcnih ociju, ponesto nagnut,
Cini se da kaze: nisam dostojan; do njega Matej laktom
jedne ruke poduprtim na drugu ruku a obrazon naslonjenim
na ruku Ciji je lakat poduprt; a iza Jakova Alfejeva Tadej
zapovjednickog lica i pogleda koji tako podsjeca, po boji i
izrazu, na pogled Isusov : pravi gospo<lar masa 4 . I sad a drzi

24. Napisano 26. travnja 1947. A. 12278-12287.

I Yidi Dj 1,12-26.
~ Yidi 3. napomenu 14. paragrafa i 132. napomcnu 21 . paragrafa ovoga svcska .
.1 Yitli 43 . i 44. napomenu 23 . paragrafa ovoga svcska .
4
Yitli 27. napomenu 35. paragrafa ovoga svcska i raznc slikc prcko cijele
stranice koje prikazuju apostole a kojc su razvrstane po svescima ovoga Djt!la .
24. lzbor Matije 285

skup mirnim drzeci ga pod vatrom svojih oCiju vise nego to

cine svi ostali uzeti skupa. Ipak vidi sc da iz njegove
nehoticne kraljevske impozantnosti izbija osjceanje nje-
gova skrusena srca, osobito kad na njega <lode red da
zapocne molitvu. Kad kaze psalam 5 : Ne nama, Gospodi-
ne, ne nama, nego svom !menu slavu daj zbog svoga
milosrda i vjernosti, da ne kafo narodi: "Gdjc jc Bog
njihov" ? stvarno moli dufom na koljenima pred Onim
koji ga je izabrao , a najjaCi osjecaj njegove nutrine vibrira
u njegovu glasu; i on sa svim svojim moljenjern kafo:
nisam dostojan sluziti Tebi, tako savrsenom. Filip njernu
uz bok, lica vec oznacena od godina mada je jos u
muzcvnoj dobi, nalik je eovjeku koji motri prizor poznat
sarno njemu, a rukarna pritisce obraze , malko nagnut,
rnalko tufan ... , dok Rcvnitclj gleda uvis, daleko, s intimnim
osmijehorn koji mu poljepsava lice nelijepo ali privlacno
zbog njegove ozbiljne otrnjenosti. Jakov Zebedejev, veoma
impulzivan i uzbuden, izrice svoje rnolitve kao da jos govori
s ljubljenim UCiteljem pa dvanaesti psalam silovito izlazi iz
njegova usplamtjela duha.
Zavrse s dugim i prekrasnim psalmom 119. koga izmol~
svaki po jednu kiticu, obredavsi se dvaput da bi ispunili
broj kitica . Potom se svi saberu u tisini dok Petar, koji je
bio sjeo, ne ustane na noge kao na poticaj nadahnuea i
glasno moli rasirenih ruku kako je Cinio Gospodin: Posalji
nam svoga Duha, Gospodine, da mognemo vidjeti u tvojoj
svjetlosti.
Maran-ata 6, kazu svi.
Petar se sabere u intenzivnoj i nijemoj rnolitvi, ali
mozda je to vise slusanje nego moljenje, iii barern cekanjc
rijeCi svjetlosti ... Zatim ponovno digne glavu i ponovno
rasiri ruke koje je bio prekrizio na prsima i posto je malen
obzirom na veCinu, digne se na svoje sjedalo da bude iznad
malenog mnostva koje se tiska u dvoristu i da ga svi vide.
I svi, shvativsi da ima govoriti, ufote i pozorno ga gledaju.

5
Ps 116 , l.
Yidi 4. napomenu na 99. sir. I. dijela 7. sveska (hrv. izd .).
286 Uskrsnuce

Braeo moja, bilo je potrebno da se ispuni ono Pismo

sto je unaprijed rekao Duh Sveti po ustima Davidovim
obzirom na Judu 7, koji je bio vodic onima koji su uhvatili
Gospodina i nasega blagoslovljenog UCitelja Isusa . On,
Juda, bio je jedan od nasih i bila mu je dosudena ova
sluzba. Ali njegovo izabranje promijenilo se za njega u
propast, jer je Sotona mnogim putovima usao u njega, te
ga je od Isusovog apostola ucino izdajicom svoga Gospodi-
na8. Mislio je da ce trijumfirati i uzivati i tako se osvetiti
Svetome koji je razocarao neCiste nade njegovog srca
punoga svake pofode. Ali onda kad je mislio da ce
trijumfirati i uzivati, shvatio je da fovjek koji postane
robom Sotone 9 , tijela, svijeta, ne trijumfira, nego naprotiv
grize prah kao onaj koji je porazen 10 . I spoznao je da je
okus hrane sto je dade eovjek i Sotona pregorak i potpuno
razlicit od slatkoga i jednostavnog kruha sto ga Bog daje
svojoj djeci. I onda je ku5ao ocaj i zamrzio cijeli svijet
nakon sto je zamrzio Boga, i prokleo je sve ono sto mu je
svijet bio dao i zadao je sebi smrt objesivsi se na jednu
maslinu u masliniku sto ga je sebi bio kupio svojim zlim
djelima, i u dan kad je Isus slavan uskrsnuo od smrti 11 ,
njegovo se tijelo, smrdljivo i vec crvljivo, raspuklo i
njegova se utroba prosula na zemlju na podnozje masline,
oneCistivsi ono mjesto.
Na Golgoti je dazdila Krv otkupiteljica i ocistila Zemlju,

7
Vidi Ps 41,810; (Iv 13,16-18).
8
Vidi 3. napomenu na 273 . str. 9. sveska (hrv. izd.) i drugc napomene koje
se ondje navode .
9
Vidi 4. napomenu na 56. str. 1. dijela 2. sveska (hrv. izd .); 4. napomenu na
220. str. 2. dijela 2. sveska (hrv. izd .); 2. napomenu 230. paragrafa 7. sveska; u
9. svcsku (hrv . izd.) : 6. napomenu na 30 . str.; 98. napomenu na 200 . str. i 99.
napomenu na istoj str.
tO Vidi Post 3,14.
11
Ovo Djelo jo~ jednom biblijskim tekstovima dodaje poneki elemenat koga
nema u Bibliji . Ali ovo preciziranje, tj . da se Juda bijedno raspuknuo u dan
slavnog Uciteljeva uskrsnuca, nipo~to nije apsurdno, nego je u skladu s onim
prikladnostima i oprekama o kojima tako magistralno svjedoci sama Biblija (vidi :
Rim 5,12-21, Stari Adami Novi Adam), liturgija (vidi : predslovlje sv. Krifa u
Rimskom misalu: da odakle je proizasla smrt , odanle uskrsne zivot, te onaj koji
je na drvetu iznio pobjedu, na drvetu bude i svladan. (sveti Oci i Nautitelji)
(vidi : kod sv. Justina, Ireneja, Bernarda itd. : Eva-Marija)
24. lzbor Matije 287
jer je bila Krv Sina Bozjega koji se utjelovio za nas. Na
brefoljku koji je blizu mjesta sramotnog savjetovanja nije
kisila na prasinu krv niti suze dobre gri:lnje savjesti, nego
necist raspadene utrobe. Jer nikakva se druga krv nije
mogla pomijefati s presvetom Krvlju onih dana oCiscenja u
kojima nas je Jaganjae prao u svojoj Krvi, i manje no ikada
mogla je zemlja koja je upijala Krv Sina Bozjega upijati i
krv sina Sotoninoga 12 .
To se doznalo. A s time se zna takoder da je Juda u
svome bijesu prokletnika donio u Hram novae sramotne
trgovine i njim neCistim udario po lieu Velikog svecenika 13 .
Zna se i to da su onim novcem, uzetim iz hramske rizniee,
ali koji se vise nije mogao u nju vratiti jer je bio cijena
krvi, glavari svecenicki i starje5ine, posavjetovavsi se medu
sobom, kupili lonearevu njivu, onako kako su bila kazala
proroeanstva, navodeCi cak i toenu njezinu eijenu 14 . I to ce
mjesto proCi u povijest stoljeca s imenom Hakeldama 15 . I
tako je receno sve sto se tice Jude i neka iscezne izmedu
nas i sjecanje njegova lica, ali se sjeeajmo putova kojima
se od pozvanika Gospodinova u Kraljevstvo nebesko spu-
stio da bude knez u kraljevstvu vjefoe tame 16, da ne bismo
i mi nerazborito stupali po njima i tako postali drugi Jude
za Rijec sto nam ju je Bog povjerio a koja je takoder Krist,
UCitelj medu nama.
Ali pisano je u knjizi psalama 17 : "Neka stan njihov
opusti i ne bilo ga tko bi u njem stanovao, a njegovu sluzbu
nek preuzme netko drugi". Treba dakle da od ovih ljudi
koji su bili zajedno s nama sve vrijeme u kojemu je
Gospodin lsus bio s nama, iduCi i dolazeci, pocevsi od
krstcnja primljenog od Ivana pa do dana u kome je od nas
uzet na Nebo, jedan bude s nama postavljen za svjedoka

12
Vidi 6. napomenu 7. paragrafa 8. svcska .
u Vidi prethodnu napomcnu 11.
14
Vidi 22. napomcnu na 43. str. 9. sveska (hrv . izd.) (Procitati i Jer 18,1-19,6,
gdje se govori o loncarima i o Dolini klanja).
15
To jest "Njiva krvi'", kako objasnjavaju Dj 1,19.
16
Osim prethodnih napomena 8. i 9., vidi 4. nap. na 273. str. 9. sveska (hrv .
izd)7.
Ps 69 ,26;109,8 (Dj 1,20)
288 Uskrsnuce

Njcgova uskrsnuea. I to treba uCiniti Zilrno, da budc

nazoean s nama na Krstcnju Ognjem 18 o kome nam je
Gospodin govorio, da i taj, koji nije primio Duha Svctoga
od presvetog UCitelja, primi ga izravno od Boga tc da bude
posvecen i prosvijetljen i da ima ovlastenja sto cemo ih mi
imati pa da mofo suditi i otpustati, i Cini ti ono sto cemo mi
Ciniti te da njegovi cini budu valjani i sveti 19 .
Ja bih predlozio da toga izaberemo izmedu najvjernijih
od vjernih ucenika, izmedu onih koji su vec trpjeli za Njega
ostavsi mu vjcrni i onda kad je bio svijctu nepoznat. Mnogi
od njih dolaze k nama od Ivana Mesijinog Pretece, duse
izgradene od godina provedenih u sluzbi Bozjoj . Gospodinu
su bili vrlo dragi, a najdrazi medu njima Izak, koji je toliko
prepatio zbog djeteta Isusa. Ali znate da mu je puklo srce
u noCi nakon Gospodinova Uza5asca 20 . Ne oplakujemo ga.
On se sjedinio sa svojim Gospodinom . To je bila jedina
zelja njegova srca ... I nafa je ... Ali mi moramo otrpjeti
svoju muku 21 Izak ju je vec bio otrpio . Predlozite dakle
nekoliko imena izmedu njih da bi se mogao izabrati
dvanaesti apostol po obicajima naseg naroda, ostavljajuci
u veCim potrebama Svevisnjem Gospodinu vlast da pokaze,
Njemu koji zna.
Savjetuju se izmedu sebe. Ne prode mnogo vremena,
kad najvafoiji ueenici (ne medu pastirima 22 ) suglasno s
desetoricom apostola priopce Petru 23 da predlafo Josipa,
sina Josipa Sabe 24, da se po sinu vj~rnom uceniku, pocasti
otac, mucenik za Krista, i Matiju \ iz istih razloga kao i
kod prvoga, i k tome da se pocasti i njegov prvi ucitelj:
Ivan.

1
~ Tj. Duh Sveti u obliku plamena iii ognjenih jezika . Vidi Dj 2.1-13.
IY Vidi 23 . napomcnu 13. paragrafa i procitaj 25-36. stavak 15 . paragrafa ovoga
sveska.
211
Vidi 4. napomenu 10. paragrafa ovoga sveska .
21
Yidi Kol 1.24-29. Takoder i 5. napomenu na 20. str. 9. sveska (Hrv. izd .).
22
Vidi JO. napomenu 235. paragrafa 7. svcska.
23
Kao prethodna napomena 2.
24
Tekst Dj 1.23 kafe "Barsaba" . ~to upravo znati sin Sabe".
lj Vidi : Acta Sanctorum februarii, die 24, tom . III . Venetiis, 1736, p. 431-454.
Vidi i: Bonaventura Mariani, Mattia, Apostolo u Enciclica Cattolica, tom . 8. Citta
del Vaticano , 1952. coll. 500-501.
24. lzbor Matije 289

I buduCi da je Petar prihvatio njihov savjet, pozovu onu

dvojicu naprijed ispred stola pa neko vrijemc mole rukama
isprulenima naprijed kako je obieaj u Zidova polagati 26 :
Ti, Svcvisnji Gospodine, Oce, Sine i Duse Sveti, Jedini i
Trojni Bole 7 , koji poznas srca sviju, pokazi koga si od ove
dvojicc izabrao da u ovoj sluzbi i apostolstvu zauzme
mjesto s kojega je odstupio Juda da pode na svoje mjesto.
Maran-ata 28 , kazu slofoo svi.
BuduCi da nemaju kocke iii ncsto drugo cime bi zdreba-
li, a nece da se posluze novcem u tom poslu, uzrnu
karnenCiea razasutih po dvoristu , jednostavnih kamenCiea,
toliko bijelih koliko tamnih, jednako na broj, i kaiu da su
oni bijeli za Matiju, a oni drugi za Josipa. Zatvore ih u
jednu torbicu posto je izprazne , potresu njome i prufo je
Petru. On napravi nad njom kretnju blagoslivljanja pa
uvuce u nju ruku te rnoleCi oCima uprtima u nebo koje se
osulo zvijezdama izvuce jedan karnen, bijel kao snijeg29 .
Gospodin je pokazao Matiju za Judinog nasljednika.
Pctar prode ispred stola i zagrli ga da ga uCini slicnim
sebi, kale.
I ostala desetorica ponove istu gestu uz klicanje rnalenog
rnnostva.
Najzad Petar, vrativsi sc na svoje mjesto drieCi za ruku
izabranoga koga ddi uza se, tako da je Petar sada izmedu
Matije i Jakova Alfcjeva, kaze: Dodi na mjesto koje ti je
Bog pridrfao 30 , i izbrisi svojom pravednoseu spomcn na
Judu , pomafoCi nama, svojoj braCi 31 , da izvrsimo djela
koja nam je presveti Isus rekao da izvrsimo. Milost Gospo-

2
' Yidi 3. napomcnu 231. paragrafa 7. sveska .
n Vidi napomcnu u Dodatku 7. svesku, osobito pri kraju tocke e) .
:?JI Kao prcthodna napomena 6.

2'I Za na6n kako spoznati volju Bofju pomocu fdrijeha vidi: I Kr 14,36-46 i
naS tekst Dj 1.26. K tome. u pitanju za savjct Boga i nacinu kako ga pitati za
savjet vidi: Izl 28.6-33.7-ll ; Br 27.12-23; Lev 8,1-13; Pnz 33,8 ;1Ezr2,59-63 ( =
2 Ezr 7,61-65) ; i jo~: 5. napomenu na 41. str. 9 . sveska (hrv. izd .)
)() Yidi prethodnu napomenu 29.
31
I papa. nasljednjih Petrov, naziva biskupc, nasljcdnike apostola, imenom
braca.
290 Uskrsnuce

dina nasega Isusa Krista bila uvijek s tobom 32 .

Okrene se svima i otpusti ih .. .
Dok se ucenici polagano razilaze kroz sporedna vrata,
apostoli udu u kueu vodeCi Matiju k Mariji, koja je sabrana
u molitvi u svojoj sobi, da novi apostol i od Majke Bozje
primi rijec pozdrava izabranja33 .

32
Prekrasan pozdrav , vrlo eest u poslanicama kao zav~etak. Vidi : Rim
16,(24); 1Kor16,23 ; 2 Kor 13,13 ; Gal 6,18 ; Ef 6,24 : Fil 4,23; Kol 4,18 ; 1 Sol
5,28; 2 Sol 3,18 ; 1Tim6,21 ; 2 Tim 4,22 : Tit 3,15 ; Flm 25 ; Heb 13,25; 1Pt5,14 ;
Otk 22,21. Svi ti pozdravi sli~e jedni na druge, unato~ ponekoj promjeni rije~i iii
kojoj nijansi.
3
Yidi 15. napomenu 23. paragrafa ovoga sveska.
 291

25. SILAZAK DUHA SVETOGA 1

Silazak Duha Svetoga .

Nema glasova ni :Zamora u kuCi Blagovalista. Nisu

nazocni ueenici; barem ja ne eujem nista sto bi me ovlastilo
da kafom da u ostalim prostorijama kuce ima sabranih
osoba. Cuju se samo glasovi dvanaestorice i presvete
Djevice Marije, sabranih u dvorani Blagovalista.
Prostorija se Cini veeom jer namjdtaj, koji je smjesten
drugacije, ostavlja slobodnom svu sredinu sobe i dva zida.
Uz treCi zid gurnut je veliki stol koji je sluzio za Veceru.
Izmedu njega i zida, a i na dvije ufo strane stola, smjesteni
su sjedala-lefaji koji su upotrijebljeni za Vecere i podnofak
sto ga je Isus upotrijebio za pranje nogu. No ti lefaji nisu
okomito prema stolu, kao za vecere , nego usporedo, tako
da apostoli mogu sjediti a da ih ne zauzmu sve. Ipak jedan
lefaj, jedini stavljen okomito prema stolu, ostave sav za
blagoslovljenu Djevicu, koja je posred stola, na mjestu sto
ga je za Vecere zauzimao Isus 2
Stol je prazan, bez stolnjaka i posuda, prazni ormari za
stolno posude, sa zidova skinuti ukrasi. Jedino svijecnjak
gori u sredini, ali je upaljena samo sredisnja svjetiljka,
ostali krug svjetiljaka koje slufo kao vijenac cudnom
svijecnjaku ugasen je.
Prozori su zatvoreni i osigurani tdkom foljeznom prije-
vornicom koja prolazi preko njih. Ali jedna sunceva zraka
probije se smiono kroz jednu rupicu i spusti se poput
dugacke i tanahne igle sve do poda na koji stavi jedno sitno
suncevo oko.

25 . Napisano 27. travnja 1947. A , 12287-12297.

1
Vidi Dj 2,1-13. Za smisao Pedesetnice vidi 1. napomenu na 178. str. 1.
dijela 6. sveska (hrv. izd .).
2
Vidi ilustraciju na 176. str. 9. sveska (hrv. izd .)
292 Uskrsnuce

Sa strane Djevice , koja sama sjedi na svom sjedalu ,

sjcde na lefajima Petar i Ivan , Petar zdesne 3 , a Ivan slijeve .
Novi apostol Matija nalazi se izmedu Jakova Alfejeva i
Tadeja. lspred Gospe je sirok a nizak kovcezic od tamnog
drva, zatvoren 4 .
Marija je odjevena u tamno plavo. Na kosi ima bijeli
veo, a preko njega okrajak svoga ogrtaca. Svi ostali su
otkrite glave.
Marija Cita polagano naglas. Ali obzirom na slabo
svjetlo sto dopire donle mislim da vise no sto cita , govori
napamet rijeCi koje su napisane na svitku sto ga drzi
razvita. Drugi jc prate sutke, razmisljajuCi. Od vremena na
vrijeme odgovore, ako treba 5 .
Marijino je lice preobrazeno osmijehom ushicenja. Tko
zna sto vidi, sto je tako sposobno ufoCi joj oci, poput dviju
jasnih zvijezda, i posuti joj bjelokosne obraze rumenilom,
kao da se na Njoj odrazuje neki ruzicast plamen? Stvamo
je otajstvena Rufa 6
Apostoli se nagnu naprijed stojeCi ponesto ukoso da je
vide u lice dok se tako ljupko smijesi i cita, a njezin se glas
doima kao pjev andela. A Petar se tako gane da mu dvije
krupne suze kapnu iz ociju i po stazi bora koje su mu
udubene sa strane nosa spuste se i izgube u grmu prosijede
brade . A Ivan odrazuje djevicanski smijefak i raspali se
kao i Ona ljubavlju dok svojim pogledom slijedi ODO sto
Djevica Cita na svitku, a kad joj pruzi novi svitak, pogleda
je i nasmijesi joj se.
Citanje je svrseno. Marijin glas u5uti. Prestane 5ustanje
savijanja i razvijanja pergamena. Marija se sabere u sutlji-
voj molitvi sklopivsi ruke na prsima i naslonivsi glavu na
kovcezic7. Apostoli se povedu za njom ...

J Vidi 3. napomcnu 14. paragrafa i 132. nap . 21 . paragrafa ovoga sveska .

4
Vidi 1. napomenu na 290. str. 9. sveska (hrv. izd .)
5 To je doista jedan tip onoga ~to se zove '"Lectio divina" , tj . titanje, slufanje ,
razmisljanje rijeci Bozje aktivnim sudjelovanjem . A prcsvcta Marija, Majka
Crkve Utiteljica je toga. Vidi 15. napomenu 23 . paragrafa ovoga sveska.
6
Vidi 15 . napomenu 23 . paragrafa ovoga sveska .
1
Kao prethodna napomena 4.
25. Silazak Duha Svetoga
~~~~~~~~
293

Vrlo jaka i skladna orljava, u kojoj je nesto od vjetra i

od harfe, u kojoj ima nesto od ljudskoga pjevanja i od
savrsenih orgulja odjekne iznenada u jutarnjoj tisini. Pribli-
fava se, sve skladnija i sve jaea, i svojim titranjem ispuni
zemlju, siri ga i utiskuje kuCi, zidovima, namjestaju. Pla-
men na svijecnjaku, koji jc dotada bio nepomican u miru
zatvorcne sobe, podrhtava kao da ga zahvaea vjetar, a
lanCiCi lustera zvone titrajuci pod valom nadnaravnog zvuka
koj i ih dira.
Apostoli podignu glave prestraseni i kako se taj preugo-
dan urnebes, u kome su sve najljepse note sto ih je Bog
dao nebesima i zemlji, sve vise priblifava, ncki ustanu,
spremni da pobjegnu, drugi se scucure na tlu pokrivsi glavu
rukama i ogrtacem, iii bijuCi se u prva moleCi Gospodina
za oprostenje, drugi se opet stisnu uz Mariju, previse
prestakni a da bi sacuvali onu suzddljivost prema PreCistoj
sto je uvijek odaju 8 . Samo Ivan se ne boji jer vidi ocevidan
mir od radosti sto se istice na lieu Marije, koja podigne
glavu smije5cCi se necemu sto je samo Njoj poznato i koja
se zatim spusti na koljena rasirivsi ruke, i dva plava krila
njezina tako rasirena ogrtaca protegnu se na Petra i Ivana
koji su poklekli kao i Ona. Meni je trebalo minuta da ovo
opisem, a sve se zbilo u vrcmenu kracem od jedne minute.
A potom evo Svjetlost, Oganj, Duh Sveti9 , s posljed-
njim melodicnim gromoglasjem ude u obliku veoma svije-
tle, veoma farke kuglc u zatvorenu sobu a da se nisu
pomaknula ni vrata ni prozor 10 i ostane jedan tren lebde6
iznad Marijine glavc, oko tri pedlja vise Nje, a ona je sada
otkrivena, jer je Marija, videCi Oganj Paraklita, digla ruke,
kao zato da ga zazove, i zabacila glavu s poklikom radosti,
s osmijehom bczgranicne ljubavi. A poslije toga trena u
kome sc sva Yatra Duha Svetoga, sva Ljubav sabrala iznad

8
Kao prethodna napomena 6.
9
Vidi 36. nap. 21. paragrafa i 116. nap. istog paragr. ovoga svcska.
1
Kao ~to Isus uve~er uskrsnuca, tako Duh Sveti ude u BlagovaMtc pri
zatvorenim vratima i prozorima . Vidi Iv 20, 19-29.
294 Uskrsnuce

svoje Zarucnice 11 , presveta Kugla se razdijeli u trinaest

milozvuenih i presjajnih plamenova, takve svjetlosti da je
nikakva zemaljska usporedba ne mo.le opisati, i spusti se da
cjeluje celo svakoga apostola.

Ali plamen sto side na Mariju nije plameni jezik uspravan iznad
eela sto ga cjeliva, nego je kruna koja obujmi i opa~e poput vijenca
djevicansku glavu, kruneCi kao Kraljicu 12 , Kcerku, Majku, Zaruc-

11
Mofda radi toga da istakne zarutnitku Bofju ljubav prema Djcvici i njezinu prema
svome Gospodinu, pa i radi toga da pokafe slufbu i mot Prn;rednice, koja je sa zcmlje
dozivala i privukla Duba Svetoga i zaslulila njegov preobilan silazak, ovo Djelo tvrdi da se
sva vatra bofanskog Paraklita sabrala i zaustavila iznad djevitanske glave Zarufoice, a odatle
se razdijelila na trinaest plamenova.
12 Za razliku od apostola, Gospa je na dan Pedesetnice, po~to je vet bila puna Duha

Svetoga (Lk 1,26-38) , Paraklita primila nadasve kao zemaljsku nagradu i proslavu. Tako
smatra ovo Djelo.
25. Silazak Duha Svetoga 295

nicu Bozju, nepokvarljivu Djevicu, svu Lijepu, vjecnu

Ljubljenu i vjecnu Djevojku 13 , koju nista niti u icemu moze
poniziti, nju koju je bol bila" postarala, ali koja je uskrsla
u radosti uskrsnuea te joj je zajednicko sa Sinom da joj se
poveeava ljepota i svjezina tijela, pogleda, zivotnosti ... jer
vec unaprijed ima nesto od ljepote svoga slavnoga Tijela
koje je uzeto u Nebo da bude cvijet Raja.

Duh Sveti zlatno crveno fari svoje plamenove oko glave

Ljubljene. Koje Ii joj rijeci govori? Tajna ! Blagoslovljeno
lice je preobrafono od nadnaravne radosti i sja osmijehom
serafa, dok se suze od blafenstva niz obraze blagoslovljene
priCinjaju dijamantima onako u svjetlosti Duha Svetoga.

13
Kao prethodna napomena 6.
296 Uskrsnuce

Vatra ostane tako neko vrijeme ... A potom je nestane .. .

Na spomen njezina silaska ostane ugodan miris kakva ne
moze izluciti nijedan zemaljski cvijet. .. Miris Raja ...
Apostoli dodu k sebi ...
Marija ostane u svorn zanesenju. Samo sklopi ruke na
prsima, zatvori oCi, spusti glavu ... Nasta vi svoj razgovor s
Bogom ... neosjetljiva ni za sto .. .
Nitko se ne usuduje uznernirivati je.
PokazujuCi na nju kaZe Ivan: Oltar je . I na njezinu
slavu spustila se Slava Gospodnja 14 ..
Da. Ne rnutimo njezine radosti. Nego idimo propovije-
dati Gospodina i neka se oCituju nJegova djela i njegove
rijeCi medu narodnirna, kaze Petar 5 nadnaravnom impul-
zivnoseu.
Idimo ! ldimo ! Duh Bozji gori u meni 16 , kaze Jakov
Alfejev.
I potice nas da djelujemo. Sve. Idimo evangclizirati
narode 17 .
Izadu kao da ih je gurnuo ili povukao vjetar ili neka
jaka sila.

Isus kate :
I ovdje je zakljuceno ovo Djelo sto ga jc diktirala moja ljubav prema vama
i ~to see ga primili po ljubavi stvorenja koju je irnalo prerna Meni i prern a vama 1".
Zakljuccno je danas. na spornendan svetc Zite iz Luke (Lucca) , roniznc
sluskinje, koja jc sluzila svome Gospodinu u ljubavi u ovoj Crkvi u Luki 1 u koju
sarn Ja, iz dalckih rnjcsta , doveo svoga malog Ivana 21' da mi sluzi u ljubavi , istorn
ljuhavlju svctc Zite prema svirna jadnicima.

14
Vidi 6. napomenu na 221. str. I. dijela 5. sveska (hrv. izd .) i 6. napomenu
223 . paragrafa 7. weska.
15
Kao prethodna napomena 3.
16
Vidi Iz 61.,1-2 i pornalo cijclo poglavljc; (Lk 24.16-22) k tome 36. napomenu
21. f?aragrafa ovoga sveska.
Vidi 85. nap. 21. paragrafa i 79. nap. 23. paragrafa ovoga sveska.
l H lpak je kasnije, nastojeCi takoder UUOVO!jiti zivoj foJjj Sto ju je izrazio
duhovni voda spisateljicin , 0 . Romualdo M. Migliorini , Reda Slugu Marijinih ,
ovo Djelo produfono do DjeviCinog Uzncsenja s nckojim odlomcima koji su vec
hili priredeni (1943, 1944.). i s drugima koji su navla~ u tu svrhu sastavljeni
(1951.) .
t 0 svetoj Ziti, djcvici iz Luke, kucanici i za~titnici kueanica, koj a je zivjela
9

u XIII . stoljeeu i koja sc slavi 27 . rravnja , vidi : Klement Schmitt, Zita (Cita),
Santa, u Enciclopedia Cattolica, vol. 12. Cittil del Vaticano , 1954, col. 1805 .
20
Kao slijedeca napomena 21.
25. Silazak Duha Svetoga 297
Zita je davala siromasima kruh sjeeajuCi se da sam Ja u svakome od njih i da
cc biti blazeni uza Me oni koji budu davali kruh i pice onima koji su fodni i gladni.
Marij a-lvan 21 dala jc moje rijeti onima koji tame u nezna nju, iii u mlakosti.
iii u sumnjama o vjcri, sjccajuci se da je Mudrost rckla kako ce oni koji se trude
da bi Bog bio poznat sjati poput zvijczda u vjccnosti 22 dajuci sl avu svojoj Ljubavi
nastojcci da budc poznat i ljubljcn. i to od mnogih.
Zakljuccno je danas kada Crkva takodcr uzdizc na oltar Cisti ljiljan poljana.
Mariju Tereziju Goretti, otrgnur od stahljikc dok mu jc caska jos bila pupoljak.
A od koga otrgnut ako nc od Sotone. koji je zavidio na onoj bjclini, sjajnijoj od
njegova nekadanjeg andeoskog izgleda 23 ? Otrgnut jer je hio posvcccri bozanskom
ljuhitelju . (Uzdize na oltar) Mari ju, djevicu i mucenicu ovoga stoljcca bcsramnih
stvari u kome se omalova:i.ava i cast Zene , pjeneCi se poput gmizavaca u nijckanju
da Bog mofo dati neoskvrnjeno prebivaliste svojoj Rijeei koja se utjclovila po
Duhu Svetomu da spasi one koji u Nju vjeruju .
I Marija-Ivan mucenica je Mr.lnje, koja nece da se moja l:udesna djela slave
ovim Djelom , jer je ono mocno orude kojim joj se mo:le istrgnuti toliki plijen.
Ali i Marija-lvan zna , kao sto je znala Marija-Terezija, da je mucenistvo , kakvo
god ime i izgled imalo, kljuc kojim se bez odgadanja otvara nebesko Kraljevstvo
onima koji trpe murenistvo da bi nastavljali moju Muku 24
I njegovim zakljucenjem . sa silaskom Duha Svetoga, sv!'Sava se mesijanski
krug sto ga je moja Mudrost osvijetlila od njegove zore, tj. od bezgresnog
Marijinog Zaceca. do njegova zalaza . tj . silaska Duha Svetoga . Cijeli mesijanski
krug djelo je Duha Ljubavi 21 za onoga koji zna dobro vidjeti. Pravo je dakle
zapoceti gas tajnom bczgrdnog Zaccca Zarutnice Ljubavi i zavrsiti gas pefatom
ognja Paraklita na Kristovu Crkvu 2 ~.
OCita djcla Botja, Ljubavi Botjc, svrsavaju s Pcdcsctnicom . Odonda dalje
nastavlja se intimno , tajanstvcno djclovanjc Bozjc u njcgovim vjcrnicima .
sjedin)enima u imenu Isusovom u jednoj, svetoj, katolickoj . apostolskoj , rimskoj
Crkvi 7 , i Crkva. tj . skup vjernika : pastira, ovaca i jaganjaca 2M, i moic ici naprijcd
i ne zahluditi po duhovnom , trajnom djelovanju Ljuhavi 29 , Teologa nad tcolozi-

21
To jest Marija Valtorta , spisateljica ovoga Djela . koja se naziva i mali
Ivan.
22
Vidi Dan 12.l -4 . Vidi i Mdr 3. l -9 ; Mt lJ .36-43; I Kor 15 ,35-58 .
23
Vidi 4. napomenu na 220. str. 2. dijela 2. sveska (hrv . izd.) .
24
Vidi Kol l ,24-29.
2.I Vidi 36. i 116. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska .
21
' Vidi 60. napomenu na 133 . str. 9. svcska (hrv. izd.).
27
Ovdjc sc Crkva naziva rimska bcz dvojbe stoga sto jc nj ezin vidljivi
vrhovni pastir rimski Vclcsvcccnik , nasljcdnik bl azcnog Petra, apostola i glave
apostola , na rimskoj stolici . Vidi Ekumcnski koncil vatikanski I. dogmatska
konstitucija I. Pastor aeternus (Denzingcr-Schiinmetzer, Enchiridion symbolo-
rum ... , n. 3050-3075, passim ; Koncil ekumenski vatikanski ll. dogmatska konsti
tucij,a Lumen gentium cap. 3, n . 18-29. passim .
H Crkva ... skup vjernika, tj _ pastira, ovaca i jaganjaca. To doziva u pa met
ono sto se cita u konstituciji Lumen gentiumoc(vidi 27. nap .), pogl. 2, br. 12 . ...
sav narod . .. "od biskupa do posljcdnjih vjernika laika" ...
29
Pijo XII. tvrdi u dogmatskoj konstituciji Munificentissimus Deus i povezanim
dokumcntima da nepogrc5ivost Crkve proizlazi iz tinjenice da je Krist nerazdvo-
jivo sjcdinjcn s njom i prozima je i upravlja svojim Duhom istinc (vidi : Acta
Apostolicae Sedis, tom . 42, (1950) . 769-775) . Ekumcnski koncil vatikanski ll.u
dogmatskoj konstituciji Lumen gentium, cap. 2, n . 12. slicno pripisujc Duhu
Svetomu sveopeu nepogresivosl vjernika .
298 Uskrsnuce
ma, Onoga koji oblikuje prave teologe 30 , a to su oni koji su uronjcni u Bogu i
imaju Boga u scbi: Bozji fivot u sebi po vodstvu Duha Bofjega koji ih vodi, a
to su oni koji su stvarno Sinovi Bozji prema Pavlovom pojmu 31
I na svrktku Djela moram jos jedanput ponoviti tu!bu sto sam je stavio na
svrktku svake evandeoske godine pa vam u svojoj boli sto vidim svoj dar
prezrenim kaiem: "Necete dobiti drugo buduCi da niste znali primiti ovo sto sam
vam dao" 32 . Ka:!:em takoder i ono sto sam vam poruCio prosloga ljeta da vas
pozovem na pravi put (21.5.1946): "Neeete me vidjeti dok ne dode dan u koji
cetc reCi : 'Blagoslovljen onaj koji dolazi u imc Gospodnje'" 33 .

Djelo svrkno danas, 27. travnja 1947.

Viareggio, Via Fratti 113. - Marija Valtorta34

:IO Neka se ponovno procitaju sve napomene koje upucuju na biblijske tekstove
o Duhu Svetomu na koje se poziva u 36. napomeni 21. paragrafa ovoga sveska .
Vidi i: C. M. Berti, O.S.M., Methodologiae theologlcae elementa, Romae,
Desclee, 1955, osobito str. 13-17, 54-73, 123-133,145-207. Dapace, na str. 129-130.
izricito kakm da je bofanska Ljubav, i stoga Duh Sveti, izvor , tumacenjc i svrha
svih teoloskih radnja sto ih je izvela sveopca Crkva i svaki njezin clan. bio on
papa iii zbor biskupa, kao i svaki biskup, teolog iii jednostavni krscanin.
31
Vidi Rim 8,14-17.
32 Vidi napomenu u Dodatku u 7. svesku.
33 Vidi Mt 23,37-39; Lk 13.34-35.
, Slijedi - A, 12298-12321 - Opro~taj s Djelom, koji donosimo na svrsetku
34

ovoga posljednjeg sveska. Vidi prethodnu napomenu 18.

 299

26. PETAR, KOJI VISE NIJE NEUGLADENI RIBAR,

U SVOM NOVOM SVOJSTVU VELESVECENJKA

Zavr5etak Djela. to jest : Od Pedesetnice do Uznesenja presvete Djevice . I.

epizoda (3 .6.1944) .
Petar, koji vi~e nije neugladeni rihar, u svom novom svojstvu Velesvecenika .

Drzi se jedan od najprvih skupova krscana, u danima sto

slijede neposredno iza Pedesetnice.
Dvanaest apostola opet su dvanaestorica jer je medu
njima Matija, koji je vec izabran namjesto Jude. A cinjenica
da su tu svi i da ih je dvanaest pokazuje da se jos nisu
razdijelili i otisli evangelizirati po Uciteljevoj naredbi 1 .
Dakle mora da se duhovski dogadaj zbio nedavno i da jos
nisu poceli progoni Sinedrija2 protiv slugu Isusa Krista. Jer
da je tako, ne bi vrsili obred tako mirno i bez ikakvih mjera
opreza, u kuCi koja je previse poznata onima od Hrama, tj.
u kuCi Blagovalista, i upravo u prostoriji gdje je blagovana
Posljednj a vecera, ustanovljena Euharistija te zapoeela
prava i potpuna izdaja i otkupljenje.
Ipak je u prostranoj sobi izvrsena preinaka , nufoa za
njezinu novu namjenu, da bude crkva, i nametnuta od broja
vjernika. Veliki stol nije vise uza zid uz koji je maleno
stubiste, nego uz, bolje: ispred onoga koji je nasuprot, da i
oni koji ne mogu uCi u Blagovaliste, koje je vec puno osoba
- u Blagovaliste, prvu crkvu krseanskoga svijeta - mogu
vidjeti sto se zbiva u njemu , tiskajuCi se, zbijajuCi se u
ulaznom hodniku, kod vratasca kroz koja se ulazi u sobu,
potpuno otvorenih.
U sobi se nalaze muskarci i fone svake dobi. U jednoj
skupini zena, blizu velikog stola, ali u jednom kutu , nalazi
se Marija, Majka,okruzena od Marte i Marije Lazarove, od

26. Napisano 3. lipnja 1944. A , 12322-12333.

1
Vidi 85 . napomenu 21 . paragrafa; I I . i 79. napomenu 23 . paragrafa ovoga
sveska.
2
Vidi Dj 4,1-31 ;48. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.
300 Uskrsnuce

Nike, Elize, Marije Alfejeve, Salome, Ivane Kuzine, ukrat-

ko: od mnogo zena ucenica, Zidovki pa i ne Zidovki, kojc
je lsus izlijecio, utjesio, evangelizirao, uCinio ovCicama
svoga stada. Medu muskarcima je Nikodem, Lazar, Josip
iz Arimateje, veoma mnogo ucenika, medu kojima je
Stjcpan, Herma, pastiri, Elizej sin upravitelja sinagoge u
Engadiju, i vrlo mnogo drugih . A tu je i Longin 3 , ne u
vojnickom odijelu, nego kao da je bilo koji gradanin, u
dugoj i jednostavnoj sivkastoj haljini. Zatim drugi, koji su
sigurno usli u Kristovo stado poslije Pedcsetnice i prvih
evangeliziran j a dvanaestorice 4
I sada govori Petar, evangelizirajuCi i poucavajuci na-
zocne. Jos jednom govori o Posljednjoj veceri. Jos, jer se
iz njegovih rijeci razabire da je vec drugda o njoj govorio.
Kaze: Govorim vam jos jedanput, i jako istakne te rijeCi,
O toj Veceri,u kojoj se prije nego je zrtvovan od ljudi Isus
Nazarecanin, kako je bio nazivan, lsus Krist, Sin Bozji i
nas Spasitelj , kako se mora nazivati i vjerovati sa svim
nasim srcem i oa8om pameeu, jer je u tom vjerovanju nase
spasenje 5 , frtvovao po svojoj vlastitoj volji i prekomjernoj
ljubavi, davsi se za hranu i pice ljudima i rekavsi nama,
svojim nastavljaCima: "Cinite ovo u spomen na Mene". To
i cinimd>. Ali , o ljudi, kao sto vjerujemo mi, njegovi
svjedoci, da je u kruhu i vinu koji su prikazani i blagoslov-
ljeni u spomen na Njega, kao sto je On ucinio, i iz
poslusnosti prema njegovoj bofanskoj zapovijedi, njegovo
presveto Tijelo i njegova prcsveta Krv, ono Tijelo i ona
Krv koji su Tijelo i Krv jednoga Boga, Sina Boga Svevifoje-
ga, Krv koja je bila prolivena i Tijelo koje je bilo razapeto
iz ljubavi i za zivot ljudi7, tako i vi to morate vjerovati, svi
vi koji ste usli i pripadate pravoj, novoj, neumrloj Crkvi 8
sto SU je prorekli Proroci a utemeljio Krist. Vjerujte i

3
Vidi 12. napomenu na 264. str. 9. sveska (hrv.izd .).
4
Vidi Dj 2-3 .
' Yidi 4. napomenu 219 . paragrafa 7. sveska.
" Vidi 52 . napomenu na 187. str. 9. sveska (hrv. izd .).
7
Vidi 50. napomenu na 187. str. 9. svcska (hrv. izd .)
Vidi 60. napomenu na 133. str. 9. sveska (hnr. izd.) .
26. Petar, koji vile nije neugladeni ribar, ... 301

blagoslivljajte Gospodina koji je nama - svojim , ako ne

materijalnim a ono svakako moralnim i duhovnim razapi-
njacima po nafoj slabosti u sluzenju Njemu, po nafoj
tupoglavosti u shvacanju Njega, po nafoj kukavstini kojom
smo ga napustili pobjegavsi u njegovom smrtnom easu 9 , po
nasoj, ne, po mojoj osobnoj izdaji eovjeka strasljiva i
kukavicc do te mjere da sam ga sc odrekao, i zanijekao ga,
i zanijekao da sam njegov ucenik , sto vise prvi medu
njegovim slugama (krupne suze spustaju sc i oblijevaju
Petrovo lice), malo prije prvoga easa 10 , ondje, u dvoristu
Hrama - rekoh, vjerujte i blagoslivljajte Gospodina koji
nama ostavlja ovaj vjecni znak prastanja. Vjerujte i blago-
slivljajte Gospodina koji onima koji ga nisu upoznali kad
je bio Nazarenac dopusta da ga upoznaju sada kad je
utjelovljena Rijec opet sjedinjena s Ocem. Dodite i uzmite .
On je rekao: "Tko jede moje Tijelo i pije moju Krv imat
ce zivot vjecni" 11 A mi onda nismo razumjeli (Petar
ponovno place). Nismo razumjeli jer smo bili spora shvaca-
nja1 2. Ali sada je Duh Sveti zapalio nas razum, utvrdio naSu
vjeru, ulio ljubav, i mi shvacamo 13 I u ime Boga Svevisnje-
ga, Boga Abrahamova, Jakovljcva i Mojsijeva, u ime
Svevi8njega Boga koji je govorio Izaiji , Jeremiji , Ezekijelu,
Danijelu i ostalim prorocima, kunemo vam se da je ovo
istina i zaklinjemo vas da vjerujete kako biste mogli imati
zivot vjecni .
Petar govori dostojanstveno. Nema nista od ponesto
neugladenog ribara kakav je bio prije samo malo vremena.
Popeo se je na neko podnozje da govori i da ga bolje vide
i cuju . Jer kako je onizak 14 , da je ostao nogama na tlu sobe,
ne bi ga bili mogli cuti oni koji su najdalje, a on naprotiv
hoee da bude iznad mnostva. Govori odmjereno, primjere-
nim glasom is gestama pravog govornika. Njegovc oci koje

i Vidi 7. napomenu 257 . str. 2. dijcla 6 . svcska (hrv. izd.) .

1" Vidi 4. napomenu 201 . paragrafa 7. sveska .
11
Yidi Iv 6,52-58 .
12 Yidi Mt 15.I0-20 ;16,5-20,20-23; Mt 4,13-20 ;6,45-52 ; 7,14-23 ;8 .14-21 ;31-
33 ;9.9-13;30-32 ;10.35-40 ; Lk 9,43-45;18 ,31-34 ; 24,25-27;44-48 .
1.1 Yidi 36. i l 16. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska.
14
Yidi sliku na 15. 2. dijela 2. svcska (hrv . izd .).
302 Uskrsnuce

su uvijek izraza1ne sada govore vise no ikada. Ljubav ,

vjera, autoritet, skrusenost, sve to izbija iz onoga njegova
pogleda te pretjece i pojaeava njegove rijeCi.
Sad je zavrsio govor. Spusti se s podnozja i pode iza
velikog stola u prostor izmedu zida i stola, i ceka.
Jakov i Juda, tj. dva Alfejeva sina i rodaka Kristova,
sada prostiru po stolu bijeli stolnjak. Da bi to mogli uciniti,
podignu sirok i nizak sanduk15 koji je polozen nasred stola,
a i po njegovom pokrovu prostru komad vrlo finog lana.
Sad apostol Ivan pode k Mariji i nesto je zamoli. Marija
skine sa svog vrata neku vrstu kljucica i dade ga Ivanu. Ivan
ga uzme , vrati se do sanduka, otvori ga, prevrne poklop
koji gleda naprijed, polegne ga na stolnjak i pokrije trecim
lanom.
U sanduku se nalazi jedna vodoravna pregrada koja ga
dijeli na dva dijela, donji i gornji . U donjem dijelu nalazi
se jedan kalez i jedan metalan tanjur. U gomjem na
sredini, kalez sto ga je upotrijebio Isus na Posljednjoj
veceri i za prvu Euharistiju 17 , ostaci kruha sto ga je on
razlomio odlozeni na tanjuric dragocjen kao i kalez . Sa
strana kalefa i tanjurica koji je na nj polofon s jedne strane
je tmova kruna 18 , eavli 19 i spuZva. s druge strane jedan od
Sindona (platna) 20 , smotan, veo kojim je Nike obrisala
Isusovo lice21 i veo sto ga je Marija dala Sinu da u nj omota
svoje bokove. U dnu ima drugih stvari , ali se ne zna sto su
jer ostaju prilicno skriveno i nitko ne govori o njima niti ih
pokazuje. Naprotiv ostale svari, koje su vidljive, Ivan i
Juda Alfejev pokazu nazoenima, a mnostvo poklekne pred
njima. Ali se ne dotaknu niti pokafo ni kalez niti tanjuric
s kruhom, niti se razmota cijeli Sindon, nego samo se
pokafe svitak rekavsi sto je. Mozda ga Ivan i Juda ne

1.iVidi 1. napomenu na 290. str. 9. sveska (hrv. izd.).

16
U talijanskom izdanju iz kojega je ovaj prijevod nema 16. napomene. Iz
samog sadr:!:aja vidi se da je uopte nema.
17
Procitaj paragraf 19. na 171. str. 9. sveska (hrv . izd .).
18
Vidi 53. napornenu na 253. str. 9. sveska (hrv. izd .).
19
Vidi 11. napomenu na 312. str. 9. sveska (hrv. izd .).
20
Vidi 17. napornenu na 346. str. 9. sveska (hrv . izd.).
21
Vidi 20. napomenu na 302. str. 9. sveska (hrv . izd.}.
26. Petar, koji viSe nije neugladeni ribar, ... 303

razmataju da ne probude u Mariji mueno sjeeanje okrutnih

mucenja sto ih je podnio Sin.
Kad je zavden taj dio obreda, apostoli zapoenu skupno
neke molitve 22 , rekla bih psalme, jer se pjevaju kao sto su
obieavali Zidovi u svojim sinagogama ili na svojim hodocas-
Cima u Jeruzalem za svecanosti propisane Zakonom 23
Mnostvo se pridruzi zboru apostola koji tako postaje sve
impozantniji.
Napokon donesu se kruhovi i stave na tanjuric od
kovine koji je bio u nizem dijelu sanduka i vrcici, takoder
od metala 4 .
Petar, koji se i dalje nalazi izmedu stola i zida ali
okrenut prema mnostvu, primi od Ivana, koji je na kolje-
nima s onu stranu stola, pliticu s kruhovima, podigne je i
prikafe. Zatim je blagoslovi i polozi na sanduk.
Juda Alfejev, kleceCi i on uz Ivana, pruzi Petru kalez iz
nifog dijela i ona dva vrca koja su prije bila kraj tanjurica
s kruhovima i Petar pomijesa njihov sadrfaj u kaletu sto
ga potom podigne i prikaie kao sto je vec ucinio s kruhom.

22 Prema svetom Justinu, urenom Palestincu koji se preselio u Rim, gdje je

napisao svoju 1. Apologiju oko god. 150. (vidi 53 . napomenu na 188. str. 9.
sveska , hrv. izd.; 1. napomenu 29. paragrafa ovoga sveska I citali su se na ovoj
tocki euharistijske liturgije nekoji blblijskl odlomci I apostolskih komentara iii
prorockih spisa, br. 67). Nakon toga je celebrant drfao nagovor neka se rijec
Bofja provede u djelo (br. 67). Potom su svi zajedno molili za nekoga posebno,
za nazoene, za cijelu ljudsku obitelj(br. 65 i 67). Zatim bi sudionici medu sobom
izmijenili cjelov (br. 65; vidi 64. napomenu 23. paragrafa ovoga veska) .
Ovo pak Djelo odrafava stadij euharistijske liturgije mnogo raniji od onoga
~toga je opisao sveti Justin. Stoga je vrlo vjerojatno da se u ono doista najranije
doba euharistijska liturgija odvijala na veoma jednostavniji nacin nego u doba
svetog Justina . Stvamo, svitci Biblije Starog zavjeta nalazili su se u Hramu i u
sinagogana, na mjestima koja su u onim najprvim godinama bila gotovo
nepristupacna. barem za upotrebljavanje svitaka (vidi Dj 4-5), a svitci Biblije
Novoga zavjeta ... jo~ nisu bili napisani, ako ne mofda nekoje bilje~ke (vidi 32.
napomenu 228. paragrafa 7. sveska) . Stoga je vrlo vjerojatno da je najprva
euharistijske liturgija pocimala ne biblijskim citanjima iii osobitim molitvama,
nego samim pjevanjem psalama, ~to je uostalom bilo zajedno Biblija i Molitva.
23 Vidi 1. napomenu na 95. str. 1. dijela 7. sveska (hrv. izd.); 15. napomenu
17. Jlaragrafa 8. sveska; 14. napomenu na 178. str. 9. sveska (hrv. izd .).
~ Upravo kako i prema svetom Justinu, br. 65 . i 67, gdje se napominje da se
celebrantu predavao kruh, vino, voda. A ovo djelo govori o kruhovima i, u
mnofini, o vrcicima. Malo nife dapace (vidi napomenu 25.) kale potanko da
SU VTCa dVa.
304 Uskrsnuce

Blagoslovi i kale:Z tc ga polozi na sanduk uz kruhove 25

Ponovno mole 26 . Petar razlomi kruhove na mnogo
komada 27 , dok se mnostvo jos dublje pokloni, i kaze : Ovo
jc moje Tijelo. Cinite ovo u spomcn na Mene 28 .
Izade iz prostora iza stola noscCi sa sobom pliticu punu
komada kruhova i najprije ide k Mariji i dade joj jedan
komad. Potom pode ispred stola i dijeli posveceni Kruh
onima koji mu se priblife da ga dobiju. Pretece malo
komada, koje, takoder na plitici, poloze na sanduk.
Sad uzmc kale:Z i prufa ga nazocnima, pocevsi takoder
od Marije 29 Ivan i Juda ga slijede s vrciCima i dodaju
tekuCinc kad se kale:Z isprazni, a Petar IJoonovi podizanje,
prikazanje i blagoslov da posveti tekuCinu . Kad su zadovo-
ljeni svi koji su trazili da se nahrane Euharistijom, apostoli
potrose kruh i vino sto Je ostalo 31 Zatim pjevaju jedan
drugi psalam ili himan 3 . Poslije toga Petar blagoslovi

z5 Petar je okrenut prema narodu , kako ee u starim rimskim bazilikama uvijek

bi ti ohicaj. S obziromna kruh cetiri tina izvr~i: 1. podigne ga , 2. prikafe ga
(Bogu) , 3. blagoslovi ga (u smislu koji je naznaccn u 52. napomeni na 187. str .
9. s~ eska, hrv . izd., i 10. napomenu 22. paragrafa ovoga sveska/, 4. polozi ga na
sanduk. S obzirom na kalez izvr5i 5 6na: 1. pomijesa sadrfaj dvaju vrceva u
kalefo (bez dvojbe radi se o vinu i vodi kao kod sv . Justina,br. 65 . i 67 . i u liturgiji
zvanoj etiopska sv . Marka evandelistc i u drugima) , 2. podigne kalcz 3. prinese
ga ~Bogu), 4. blagoslovi ga (vidi gore, za kruh), 5. polozi ga na sanduk .
26
Ovo .. Ponovo mole doziva u pamet sv . Justina. koji ka!e : .. . onaj koji
predsjeda ... dugo hvali i slavi.. . i zahvaljuje (Br.65 .); ... onaj koji predsjeda
svim sllama moli i zahvaljuje, a narod klice: Amen ... (br. 67 .).
ri Kao sto je ucinio lsus na Posljednjoj veeeri. Proeitaj 187-188. str. 9. sveska (hrv.
izd .~.
8
Kao lsus na vazmenoj veceri. Ali ovdje je Marija Valtorta zaboravila nadodati:
Ovo je moja Krv. Cinitc ovo u spomen na Mene. Tako se doista Cita u pripovijedanju
Posljednje veeere (na 187-188. str. 9. sveska, hrv. izd.), a takoder i u pripovijedanju o
Naknadnom vazmu (na dvije zadnje stranice 22. paragrafaovoga sveska) , o kojima, je
spisateljica izvijestila svojom obieajnom toeno~u .
29
Na euharistijskoj gozhi lsus je sam dao svojc Tijelo i svoju Kev nazocnima. Sveti
Justin povjerava, barem u hr. 65. tu slutbu dakonima. Ali najprva su vremena bez dvojbe
stro~o nasljedovala postupak lsusov.
- Ivan i Juda Tadej ... vec pondto v~c slutbu dakona (vidi 29. napom~nu) . Sto se
pak tiee oovog posveCivanja tekucine (vina i vode) kad ono prethodno nestane. to nijc.
koliko mi znamo, drugdje potvrdcno, ali nije nipo~to apsurdno iii nevjerojatno za onaj
prvotni stadij euharistijske liturgije.
31
Da su apostoli, mofda i sam Petar, ne samo potro~ili ono ~to bi preostalo, nego
i uzimali posljednji Tijelo i Krv Gospodinovu. takoder nije potvrdeno drugdje , ali nije
apsurdno niti nevjerojatno ; dapace, u skladu je s prcporukama lsusovim.
" Kao na Posljcdnjoj veceri . Yidi Mt 26 ,30 ; Mk 14.26.
26. Petar, koji vise nije neugladeni ribar, ... 305

mnostvo 33 , koje nakon njegova blagoslova malo-pomalo

odlazi.
Marija, Majka, koja je neprestano ostala na koljenima
za vrijeme cijelog obreda posvecenja i dijeljenja prilika
Kruha i Vina, ustane na noge i pode k sanduku. Sagne se
preko stola i dotakne celom dio sanduka gdje je polozen
kalez i tanjuric sto ih je Tsus upotrijebio na Posljednjoj
veceri i utisne cjelov 34 na njihov rub. Cjelov koji je i za sve
relikvije koje su ondje sabrane. Potom Ivan zatvori sanduk
i vrati kljuc Mariji,koja ga opet stavi sebi oko vrata 35 .

33
Kao Isus prije no sto je uzafao na Nebo . Vidi 78. napomenu 23. paragrafa
ovofla sveska; protitaj i 205. stranicu 9. sveska (hrv. izd.) .
Kao i svecenik prije nego ostavi oltar. Dapate , istofojaci , osim sto poljube
oltar. malko razgovaraju s njim. Vidi npr. siroantiohijsku liturgiju, zvanu sv.
Jakova (vidi: 43. napomenu 23. paragrafa ovoga sveska) .
3
~ Kao prethodna napomena 15 .
306

27. MARIJA PRIM! LAZARA I JOSIPA

IZ ARIMATEJE

Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje .

Marija je jos u kuCi Blagovalista. Sama, u svoJOJ

obienoj sobi, sije vrlo fina lanena platna, sliena dugackim
i uskim stolnjacima. Od vremena na vrijemc digne glavu
da pogleda u vrt i tako po polofaju sunca na zidovima ovog
razabere sat dana. I ako cuje kakav sumor u kuCi iii na
ulici, pazljivo poslufa. Cini se da nekoga ceka.
Tako prode vremena. Onda se zacuje udarac na kucnim
vratima, a za njim slijedi sustanje sandala koje trkom podu
otvoriti.
Odjekuju muski glasovi u hodniku i postaju sve jaCi i
sve blizi. Marija poslusa ... Zatim usklikne Oni ovdje? !
Arna sto se moglo dogoditi? ! Dok jos izgovara te rijeCi,
netko pokuca na vratima sobe. Dodite naprijed, braeo
Isusa, moga Gospodina, odgovori Marija.
Udu Lazar i Josip iz Arimateje. Pozdrave je dubokim
postovanjem i kafo: Blagoslovljena izmedu svih majki !
Pozdravljaju te sluge tvoga Sina i nasega Gospodina, i
naklone sc duboko da joj poljube rub haljine.
Gospodin uvijck bio s vama. S kojeg razloga, i dok jos
ne prestaje uskipjelost progonitelja Krista i njegovih sljed-
benika, dolazite k meni ?
Prije svega zato da te vidimo. Jer vidjeti tebe znaci
ponovno vidjeti Njega 1 , pa da se tako manje osjecamo
rastufonima zbog njegova odlaska sa zemlje. A zatim zato
da ti predlozimo ono sto smo odluCili uciniti, nakon skupa
najveCih ljubitelja i najvjemijih slugu Isusa, tvoga Sina a
nasega Gospodina, u mojoj kuCi odgovori joj Lazar.

27. Napisano 21. kolovoza 1951. A. 12333-12347.

1
Vi<li 24. napomenu 18. paragrafa ovoga sveska.
27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje 307

Govorite. Bit ce vafa ljubav koja mi govori, a ja eu

vas svojom ljubavlju slusati.
Sad uzme rijec Josip iz Arimateje, koji kafo: Zeno,
nije ti nepoznato i rekla si da uskipjelost, a jos i gore,
sveudilj traje prema svima onima koji su bili bliski Sinu
tvome i Bozjemu, iii po srodstvu, iii po vj.eri, iii po
prijateljstvu. A nama nije nepoznato da ti ne kanis ostaviti
ova mjesta gdje si vidjela savrseno oCitovanje bofanske i
ljudske naravi tvoga Sina, njegovo posvemafoje ponizenje 2
i njegovu posvemasnju proslavu po njegovoj muci i smrti
kao pravoga fovjeka, i po njegovom slavnom uskrsnucu i
uzafascu , kao pravoga Boga. Nije nam nepoznato ni to da
ne zclis ostaviti samima apostole , kojima hoces da budes
majka i voditcljica u njihovim prvim kufojama 3 , ti, prijesto-
lje bofanske Mudrosti, ti, Zarufoica Duha objavitelja
vjeenih istina4 , ti, KCi oduvijck ljubljena od Oca koji te
oduvijek izabrao za Majku svoga Jedinorodenca, ti, Majka
te Rijeci Oceve koja te sigurno pouCila u svojoj beskrajnoj
i presavrsenoj mudrosti i nauku jos prije nego jc bio u tebi,
kao stvorenje koje se oblikovalo, iii koji je bio s tobom kao
sin koji napreduje u dobi i mudrosti dok nije postao Ucitclj
nad uciteljima. To nam je rekao Ivan dan nakon prvog
zapanjujuceg propovijedanja i apostolskog oCitovanja koje
se zbilo deset dana poslije lsusova uzafasca na Nebo. Ti
pak znas, jer si vidjela u Getsemaniju na dan uzafasca
tvoga Sina k Ocu, i jcr si doznala od Petra, Ivana i od
ostalih apostola, da smo ja i Lazar odmah nakon Smrti i
Uskrsnuea zapoceli zidarske poslove oko moga vrta kraj
Golgote i oko Getsemanija na Maslinskoj gori, da ona
mjesta ne bi profanirali Isusovi neprijatelji, ona mjesta
posvecena Krvlju bofanskog Mucenika, koja je kapala,
jao, vruca od ognjice u Getsemaniju, a smrznuta i ugrufana
u mom vrtu . Ti poslovi su sada zavrseni , pa i ja i Lazar, a
s njimc i njegove sestre i apostoli, kojima bi bilo pretesko

"U smislu Iz 52,IJ-53,12: i Fil 2,6-8 .

-' Vidi 21. napomenu na 348. str . 9. sveska (hrv .izd.) .
Yi 8. napome nu 2. paragrafa i 15 . napomenju 23 . paragrnfa ovoga sveska .
308 Uskrsnuce

kad te vise ne bi imali ovdje , ka:lemo ti : " Nastani se u kuCi

Jone i Marije, cuvara Getsemanija" .
A Jona i Marija? Ona kuca je malena, a ja volim
samocu. Uvijek sam je voljela . A jos vise je volim sada jer
mi jc potrebna da se izgubim u Bogu, u mome Isusu, kako
ne bih umrla od muke sto ga vise nemam ovdje. Nije pravo
da se eovjecje oCi upiru u Bozje tajne , a On je Bog sada
vise nego ikada. Ja sam :Zena, lsus je fovjek. Ali nase
covjestvo bilo je i jest drugacije od svakoga drugoga, i zbog
izuzetosti od grijeha , pa i istocnoga , i zbog odnosa s Bogom
Jednim i Trojnim. Mi smo jedini u tim stvarima izmedu
sviju stvorenih, proslih, sadasnjih i buduCih. A fovjek , i
najbolji i najrazboritiji, neizbjefoo je po naravi znatizeljan,
osobito ako mu je u blizini neko izvanredno ocitovanje. A
samo ja i lsus, dok je bio na zemlji, znamo kakva se patnja,
kakav ... da, i stid, zbunjenost, muka, okusi kad ljudska
znatizelja ispituje , nadzire, uhodi nase tajne s Bogom. To
je nesto kao kad bi nas gole stavili usred trga. Mislite na
moju proslost, kako sam uvijek trazila skrovitost, tisinu;
kako sam uvijek ispod vanjstine obienog zivota siromafoe
zene skrivala Bozje tajne u sebi . Sjeeajte se moga zaruenika
Josipa kako ga zamalo nisam od pravednika ucinila nepra-
vednim, samo zato da ni njemu ne otkrijem te tajne. Samo
je andeoski zahvat sprijeCio tu opasnost 5 Mislite na zivot
tako skroman, skriven, obican sto ga je provodio lsus kroz
trideset godina; kako se lako udaljavao, osamljivao kad je
postao Ucitelj. Morao je Cini ti cudesa i naueavati jer je to
bilo njegovo poslanje . Ali je patio, sam mi je to dao znati ,
i u tome je bio jedan od mnogih razloga njegove strogosti
i tuge koje SU sijevale iz njegovih veJikih i mofoih ociju -
rekoh, patio je zbog ushicenja masa, zbog viSe ili manje
dobre znatizelje kojom su ga promatrali pri svakom njego-
vom Cinu. Koliko puta je zapovijedio svojim ucenicima i
onima nad kojima je uCinio cudo: "Ne kazite to sto ste
vidjeli. Ne kazite to sto sam vam ucinio" !... Eto, ne bih
htjela da ljudsko oko ispituje tajne Bozje u meni, tajne

5 Yidi napome nu u Dodatku na 367 . str. I. sveska . (hrv. iz<l .)

27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje 309

koje nisu prestale, nc, povratkorn u nebo Tsusa, moga Sina

i moga Boga, nego traju i eak bih rekla da rastu, zbog
njegove dobrote i radi toga da me uzdrzi na zivotu dok ne
dode cas, za kojim toliko ceznern, da se opet sjedinim s
Njime zauvijek. Htjela bih samo Ivana sa sobom. Jer je
razborit, pazljiv, pun ljubavi prema meni kao drugi Isus6 .
Ali Jona i Marija ce znati. ..
Lazar jc prekine: Vee je uCinjeno, o Blagoslovljcna !
Vee srno sc pobrinuli. Jonin sin Marko sada je rncdu
ucenicirna. Njegova majka Marija i njegov otac Jona vec
su u Betaniji.
A maslinik? Svakako se treba za nj brinuti ! odgovori
mu Marija.
Samo u vrijeme okresavanja, okopavanja i branja.
Dakle malo dana u godini, a njih cc biti jos i rnanje jer cu
u ta doba slati svoje sluge iz Betanije zajedno s Markom.
Ti, Majko, ako nas hoce5 usreCiti, rnene i moje sestre, dodi
u one dane u Betaniju, u sarnotnu Revniteljevu kucu. Bit
cemo blizu, ali nase oci nece biti indiskretne obzirom na
tvoje susrete s Bogom .
A tijesak? ...
Yee je premjesten u Betaniju. Getsernani, potpuno
ograden, jos pridrfanije vlasniStvo Lazara Teofilova, ccka
na tebc, o Marijo. I uvjeravarn te da se neprijatclji Isusovi
nece usuditi, iz straha od Rima, remetiti mir onoga rnjesta
itvoj.
0, kad je tako ! usklikne Marija. Pritisne ruke na
svoje srce i gleda ih lica gotovo zanesena, toliko je blazeno,
osrnijehom andeoskim na usnarna i szama radosti na
plavim trepavicama. Nastavi : Ja i Ivan! Sarni! Nas dvoje
sami ! Cinit ce mi se da sam ponovno u Nazaretu sa svojim
Sinom ! Sarni! U miru ! U onom miru ! Ondje gdje je On,
moj Isus, izlio toliko rijeCi i toliko duha mira ! Ondje gdje
je, istina je, trpio dotle da se krvlju znojio i primio krajnju
rnoralnu patnju sramotnog cjelova i prvc ... Jecaj i pre-

"Stvamo, umiruCi !sus dao je Ivana Mariji kao sina , i ucenik je uzeo Majku
k sehi. Vidi Iv 19.25-27.
310 Uskrsnuce

bolno sjecanje prekinu joj rijec i izoblici njezino lice koje

jc kroz malo casova poprimilo bolni izraz sto ga je imalo u
danima muke i smrti Sina. Potom dode k sebi i kafo:
Ondje odakle se On vratio u beskrajni mir Raja 7 ! Uskoro
cu poslati odredbu Mariji Alfejevoj da ona cuva moju
nazaretsku kucicu, koja mi je tako draga jer se ondje
izvrSilo otajstvo i ondje je umro moj zarucnik, tako Cist i
svet, ondje je i Isus rastao. Tako draga ! Ali nikada kao ova
mjesta gdje je ustanovio Obred nad obredima i uCinio se
Kruhom, Krvlju, Zivotom za ljude, i trpio, i otkupio, i
osnovao svoju Crkvu, i svojim posljednjim blagoslovom
ucinio dobrima i svetima svc stvari stvorenoga svijeta.
Ostat cu. Da . Ostat cu ovdje. ICi eu u Getsemani. A odanle
cu moCi uza zidine, s njihove vanjske strane, iCi na Golgotu
i u tvoj vrt, Josipe, gdje sam toliko plakala, i dolaziti u
tvoju kucu, Lazare, gdje sam uvijek uzivala toliku ljubav,
najprije u svome Sinu, a kasnije ja sama. Ali htjela bih ...
Sto, Blagoslovljena ? upitaju njih dvojica.
Htjela bih da se mogu vratiti i ovamo. Jcr zajedno s
apostolima odlucili smo; naravno, ako Lazar dopusti .. .
Sve sto god hoce5, Majko . Sve sto je moje, tvoje je.
To sam prije govorio lsusu. Sada to kafom tebi. I uvijek
sam ja koji prima milost ako primis moj dar.
Sine, pusti date tako zovem , hjela bih da nam dopustis
da od ove kuce, bolje: od Blagovalista, uCinimo mjesto
bratskog sastajanja i agape.
Pravo je. Na ovom mjestu tvoj je Sin ustanovio novi
vjecni obred, ustanovio je novu Crkvu uzdigavsi na novi
pontifikat i svecenistvo svoje apostole i ucenike 8 . Pravo je

7
SLoga, prema ovom Djelu, Marija je iSla stanovati u Gctsemani . Odanle gdje
je Sin zapoceo krvavu muku i odaklc je uzafao na Neho i Majka je kasnije bila
du~om i tijelom uznesena u rajsku slavu . Povijest nije u stanju potvrditi iii ne
potvrditi to uvjerenje . Ali ono na eudesan i mo:l:da nenadmasiv nacin uzdize sklad
izmcdu trpljenja i nagrade, i izmedu udesa Isusova i Marijina, Sinovljeva i
Maicina, Otkupitelja i druzice Otkupiteljcvc. Kralja i Kraljice.
Vidi : Tridentinski sabor , sjednica XXII , 0 presv. misnoj trtvi. kanon 2.
Ako netko katc da onim rijecima: .. Ovo cinite meni na spomen" Krist nije
apostole ustanovio svccenicima, iii da nije naredio da oni i drugi svecenici
prikazuju njegovo Tijelo i Krv. neka je izopcen" u Denzinger-Schiinmetzer .
Enchiridion symbolorum .. ., hr. 1752.
27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje 311

da ona soba postane prvim hramom nave vjere. Sjeme koje

ce sutra biti stablo, a potom golema suma, zametak koji ce
sutra biti organizam zivotan, polpun i koji ce uvijek sve
vise rasti u visinu, dubinu i sirinu, sireCi se po svoj zemlji.
Koji je stol i oltar svetiji od onoga na kome je On razlomio
Kruh i polozio Kald novoga Obreda, koji ce trajati dok
bude trajala zemlja ?
lstina je, Lazare. I, vidis Ii? Za nj sivam Ciste stolnjake.
Jer ja vjerujem 9 kako nitko nece vjerovati, jednako cvrsto,
da je Kruh i Vino On, u svome Tijelu i u svojoj Krvi; Tijelo
presveto i prenevino, Krv otkupiteljica, dani za hranu i pice
zivota ljudima. Otac, Sin i Duh Sveti blagoslovio vas , vi
dobri, mudri, uvijck milostivi Sinu i Majci.
Dakle , receno je. Uzmi. Ovo je kljuc koji otvara razna
vrata ograde Gctsemanija. A ovo je kljuc od kuce. I budi
sretna koliko ti Bog udijeli i kako bi nasa siromasna ljubav
htjela da budeS.
Sada, kad je Lazar prestao govoriti, kafo Josip iz
Arimateje: A ovo je kljuc ograde moga vrta.
Ali ti ... Ti svakako imas pravo da ulazis u nj !
Imam drugi kljuc, Marijo. Vrtlar je pravedan eovjek,
a tako i njegov sin. Ondje ces moCi naCi samo njih i mene.
I svi cemo biti razboriti i obzirni.
Bog vas ponovno blagoslovio, ponovi Marija.
Tebi hvala, o Majka. Nafa ljubav i mir Bozji tebi,
uvijek . Nakon ovoga posljednjeg pozdrava duboko se
naklone, ponovno poljube rub njezine haljine i otidu.
Tek sto SU izisli iz kuce, kad se cuje drugo obazrivo
kucanje na vratima sobe gdje je Marija.
Samo udi, kafo Marija.
Ivan ne ceka da mu se to kafo dva puta. Ude i zatvori,
ponesto uznemiren: Sto su htjeli Josip i Lazar? Prijeti Ii
kakva opasnost?
Ne, sine. Samo uslisanje jedne moje telje. Zelje moje
i drugih. Znas kako su Petar i Jakov Alfejev, prvi Velesve-

"Vidi 13 . napomenu na 345. 9. sveska (hrv . izd.) .

312 Uskrsnuce

cenik a drugi glava crkve u Jeruzalenu 10 , tufoi na pomisao

da ce me izgubiti i prestraseni od bojazni da nece znati
postupati bez mene. Osobito Jakov. Ne tjesi ga niti okrep-
ljuje ni posebno ukazanje moga Sina njemu , ni njegovo
izabranje po volji lsusovoj . Ali i ostali !.. . Medutim Lazar
zadovoljava tu opcu folju i cini nas gospodarima Getsema-
nija. Mene i tebe . Sarni ondje . Evo kljuceva . A ovo je kljuc
od Josipova vrta ... MoCi cerno polaziti na Grob, u Betaniju,
ne prolazeCi kroz grad. Polaziti i na Golgotu ... I dolaziti
ovamo svaki put kad ovdje bude bratska gozba. Sve nam
daju Lazar i Josip.
Oni su dva istinska pravednika. Lazar je mnogo primio
od Isusa, istina je. Ali jos prije nego je primio, uvijek je
sve dao Is usu. Jesi Ii vescla, Maj ko?
Da, Ivane . Jako ! Zivjet cu, dok Bog bude htio,
pomafoCi Petru i Jakovu, i svima vama, i pomagat cu na
sve naCine prvim krscanima 11 . Ako Zidovi , farize j i i svecc-
nici ne budu zvijeri i prema meni kao sto su bili za moga
Sina, moCi eu izdahnuti ondje gdje je On uzafao k Ocu.
I ti ces uzaCi, Majka.
Ne. Ja nisam Isus. Rodila sam se na ljudski nacin.
Ali bez istoenc ljage. Ja sam siromafan neuk ribar. Ne
znam od nauka i pisama drugo osim onoga sto me je nauCio
Ucitelj . Ali sam poput djeteta jer sam cist . I mozda zbog
toga znam vise od lzraelovih rabina jer, On je to rekao,
Bog skriva stvari mudrima a otkriva ih malenima, cistima 12 .
I zbog toga mislim, bolje kazem: osjecam da ce tvoj udes
biti kakav bi bio Evin da nije sagrijesila 13 . Josi vise, jer ti

10
Vidi 43. i 44. napomenu 23 . paragrafa ovoga sveska.
11
Vidi 21. napomenu na 348. str. 9. sveska (hrv. izd .).
12
Stoga bi Ivan , apostol djevac i ljuhimac, prema ovom Djelu bio znao za
osobitu povlasticu Bezgrefoog Zaceea Marijinoga, tj. da je izuzeta od istofooga
grijeha i <la je imala puninu bofanske milosti; i o tome bi bio obavije~ten na
IL..nelju pouke sto ju jc primio od bofanskog UCitelja Isusa . Ako SC to prihvati.
raZ\vj dogmi sastojao bi se u krufoom gibanju, drugim rijecima : u vracanju , po
tajanstvenom djelovanju Duha Svetoga i djelovanju ljudskom , k bofansko-apo-
stolskoj potpunosti i jasnoCi. tj. lsusovoj i apostola . Vi di posljednji paragraf
ovoRa sveska i citavoga Djela.
Grijeh i smrt nije prouzroeio Bog, ncgo davao. Vi<li Post 3; Mudr 1,12-15 ;2.23-
24; Rim 5,12-21;6,20-23 ;1Kor15,21-22. Stoga da eovjek i iena nisu sagrijesili , nc
bi bili umrli . Na toj osnovi temelje se tvrdnje ~to slijede .
27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje 313
~~~~~~~-

nisi bila zarucnica nekog Adama eovjeka, nego Boga 14, da

bi dala zemlji novog Adama vjernoga milosti. StvarajuCi
praroditelje Stvoritelj im nije namijenio smrti, tj. truljenju
najsavrsenijeg tijela sto ga je stvorio i uCinio najplcmeniti-
jim od svih stvorenih tijela, jer je obdareno duhovnom
dufom i dragovoljnim Bozjim darovima, zbog . cega SU se
mogli zvati posinjenom Bozjom djecom, nego je za njih
htio samo prijelaz iz zemaljskoga raja u nebeski. A ti
nikada nisi imala mrlje ikojega grijeha na svojoj dusi. Ni
veliki, zajednicki grijeh, Adamova bastina svim ljudima,
nije te taknuo jer te je Bog safovao od njega osobitom,
jedincatom povlasticom, buduCi da si oduvi j ek 15 bi la od1e-
dena da postanes Kovcegom Rijeci 16 A Kovceg, i c',1aj u
kojemu su nafalost samo hladne, suhe, mrtve stv;.1 jer ih
Bozji narod stvarno ne provodi u djelo kako bi r:1orao, jest
i mora bi ti uvijek veoma cist 17 . Kovceg jest c; .)t. Ali tko je
od onih koji mu se priblifavaju, veliki sveccnik i svecenici,
stvarno cist kao sto si ti? Nijedan. Stoga ja osjecam da tebi ,
drugoj Evi, i Evi koja si vjerna milosti, nece biti dana
smrt 18 .

14
Zarucnistvo presvete Djevice usvojili su sveti Oci i rimski pape . U
apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus od 1950, kojom definira dogmu
Uzncscnja, Pijo XII. navodi jedan rjeciti odlomak svetog Ivana damailcanskog iz
Pohvalnice na usnu~e Bogorodice i vazda Djevice Marije , homilija II, 14, koja
potvrduje kao istinito bas to zarucniiltvo vjecnoga Oca s Marijom : Trebalo jc
da zarucnica koju jc Otac zaruCio prebiva u nebeskim odajama (Vidi : Acta
Apostolicae Sedis, tom . 42. /1950. /, p. 761/. lsto tako Pijo IX. u dogmatskoj buli
Ineffabilis Deus od 1954. kojom je definirao dogmu Bezgreilne, tvrdi da je Isus
sin vjecnoga Oca i Marije, ovako krijuCi tajanstveno zarucniiltvo Svevisnjega s
Preponiznom: . .. casna majka,kojoj je Bog Otac svoga jedinoga Sina, koga od
svoga srca jednaka sebi rodenoga ljubi kao sama scbe , tako odredio dati da po
naravi jedan isti bude zajednicki Sin Boga Oca i Djevice (vidi: Denzinger-Schon-
metzer, Enchiridlon symbolorum .. ., br. 2801.
1.1 Vidi : Pijo IX, spomenuta dogmatska hula ,.[neft'abllis Deus, u definicijskoj
formuli dogme Bezgreilnog Zaceca Marijina . Yidi: Denzinger . . ., Enchiridion
symbolorum .. ., br. 2803 .
16
Spomcnuta bula ,.Jneffabilis Deus I vidi prethodnu 14. i 15. napomenu I u
prcdgovoru i drugdje navodi upravo bofansko materinstvo kao najprilicniji razlog
s kojega jc Marija oeuvana od istocnoga grijeha, i kao razlog njezine svetosti koja
je nifa samo od Bofje svetosti. Vidi : Denzinger .. . , Enchiridion symbolorum .. .,
br. 2800-2801.
17
Vidi 19. napomenu na 101. str. 9. sveska (hrv. izd .).
l K Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
314 Uskrsnuce

Sine moj, drugi Adam 19 , sama Milost, koji je uvijek

bio poslusan Ocu, meni, savrseno poslusan, umro je. I
kakvom smreu 20 !
Dofao je da bude Otkupitelj2 1, Majko. Ostavio je
Oca, Nebo 22 , da uzme tijclo kako bi svojom :Zrtvom
otkupio ljude, vratio im milost i prema tome kako bi ih
ponovno uzdigao na dost9janstvo posinjene djece Bozje,
bastinika Neba 23 . On je morao umrijeti. I umro je u svome
presvetome eovjestvu. I ti si umrla u srcu videCi njegovo
okrutno mueenje i njegovu smrt. Sve si vec pretrpjela da
bi bila otkupiteljica s Njime 24 . Ja sam siromafan neznalica,
ali osjecam da ti, pravi Kovceg rravoga, zivoga Boga, neces
biti, ne mazes biti raspadljiva 2 Kao sto je ognjcni oblak
stitio i vodio Mojsijev Kovceg prema obeeanoj zemlji 26 ,
tako ce te Oganj Bozji povuCi u svoje srediste. Kao sto se
Aronov stap nije osusio, nije propao, nego je stoviSe
premda odijeljen od stabla izbacio pupove, lisce i plod i
zivio u Satoru 7 , tako ni ti, izabrana od Boga izmedu svih
:Zena koje su stanovale i koje ee stanovati na zemlji, neces
umrijeti kao stablo koje se osusi, nego ces sa citavim svojim
bicem zivjeti . uvijeke u vjecnome nebeskom Satoru. Kao
sto se voda Jordana razdvojila da pusti proCi Kovccg i
njegove nosioce, i sav narod, u vrijeme Jozue 28, tako cc se

19
Vidi Rim 5,12-21 ;l Kor 15.20-28.44-49;5. napomcnu na 397. str. 9. svcska
(hrv . izd .).
w Vidi 2. napomenu 34 . paragrafa ovoga sveska.
21 Vidi 3. napomenu na 226. str . I. dijcla 2. sveska (hrv . izd .).
22 Vidi 5. napomenu na 184. str. 2. dijcla 2. sveska (hrv. izd .). No njezin tekst
je ondje nehotice izostavljen. pa ga cvo ovdje : ... ostavio sam neho ... I izraz
putki ali tofan, slitan onomc koji se nalazi u Vjerovanju: side s nebesa / ; 9.
napomenu na 174. str. i 8. napomenu na 198. str. I. dijela 5. sveska (hrv . izd .);
6. napomenu na 106. str . 1. dijela 6. sveska (hrv. izd.).
2.l Vidi 27. napomenu .21. paragrafa ovoga sveska .
24
Vidi 45 . napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
25 U !Om smislu izraiavaju se svjedofanstva liturgijska, otatka, tcoloska koja

se donose u apostolskoj konstituciji Muniflcentisslmus Deus Pija XH . za definiciju

uznesenja presvete Djevice Marije . Vidi prethodnu napomenu 14.
26 Vidi Izl 13 ,17-22;14,15-31 ;40,34-38;Br.9,15-23;14,10-19;Pnz 1,29-33 ;2 Ezr
9,18-21; Ps 78.13-14 ; Mudr 10,15-11.4; 18,1-4./lz 4,4-6/ ;/Iv 8,12/.
27
Vidi 11. napomenu na 165. str. 2 . dijela 3. sveska; 20. napomcnu na 101 .
str . 9. sveska (hrv. izd .).
2K Vidi 19. napomenu na 101. str. 9. sveska (hrv. izd.) .
27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje 315

i za tebe otvoriti brane sto ih je Adamov grijeh stavio

izmedu neba i zemlje i ti ces prijeCi iz ovoga svijeta u vjecno
Nebo. Uvjeren sam u to. Jer Bog je pravedan. I za tebe
traje odredba sto ju jc On dao za onoga koji nema niti
bastinjenog grijeha, niti svojcvoljnoga grijeha na dusi.
Je Ji ti to lsus otkrio ?
Ne, Majka. To mi kaze Duh Paraklit, Onaj o kome
nas je Ucitelj obavijestio da ce nam otkrivati buduce stvari
i svu istinu. Tjesitelj mi vec to u duhu 29 kafo da mi ucini
manje gorkom misao da cu te izgubiti, o blagoslovljena
Majko, koju ljubim i castim kao i svoju, i vise nego nju,
zbog onoga sto si pretrpjela, zbog toga sto si tako dobra i
sveta, sto medu svima svetima, sadasnjima i buduCima,
zaostajes samo za svojim presvetim Sinom. Zato sto si
najvcea Svetica 30 . I ganut Ivan se duboko nakloni iskazu-
juCi joj postovanje.

2
'' Vidi 36. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska.
30
Yidi prcthodnu napomenu 16.
316

28. MARIJA I IVAN NA MJESTIMA MUKE

Marija i Ivan na mjcstima Muke.

Zora je. Jasna ljetna zora. Marija zajedno s vjernim

lvanom izade iz getsemanske kuCice i hodi brzo kroz tih
maslinik u kome nema celjadi. Duboku tisinu toga mjesta
prekida samo poneki pjev ptice i pijukanje ptica u gnijezdu.
Marija ide sigurno prcma stijeni smrtne borbe. Klekne
prema njoj, poljubi je ondje gdje nekoje sitne pukotine na
stijeni jos pokazuju tragove crvene poput rde Isusovc krvi
koja je usla u pukotine i ondje se zgrufala, pogladi ih kao
da opet miluje Sina, iii dio Njega.
Ivan, na nogama iza nje, promatra je i necujno place,
ali brzo obrise suze kad Marija ucini pokret da ustane,
dapace pomogne joj u tome, a cini to s toliko ljubavi'
postovanja i sarnilosti.
Sad se Marija spusti na cistinu gdje je Isus bio uhvacen.
I ondje klekne i prigne se da poljubi zemlju nakon sto je
upitala Ivana: Jc Ii upravo ovo tocka gnusnog i sramotnog
poJjupca koji jc oskvrnuo OVO mjesto vise jos nego StO je
zagadio zemaljski raj prljav i zavodnicki razgovor Zmijc s
Evom 1 ?
Potom ustane i kafo: Ali ja nisam Eva. Ja sam Zena
onoga 'Zdravo' 2 Preobrnula sam stvari. Eva je bacila u
gnusno blato ono sto je bilo od Neba. Ja sam prihvatila sve:
neshvacanje, kritike, sumnjicenja, boli - kolike boli i
kolikovrsne prije krajnje boli ! - da iz gnusnog blata dignem
ono sto SU Adam i Eva u nj bacili i da to podignem prema
Nebu. Zloduh nije mogao sa mnom govoriti premda je
poku5avao, kao sto je pokufavao s mojim Sinom, kako bi
definitivno unistio plan otkupljenja 3 . Sa mnom nije mogao

28. Napisano 8. rujna 1951. A. 12347-12355.

1
Vidi Post 3.
2 Aluzija na Navjestenje. Vidi Lk 1,26-38.
3 Citaj 349-350. str. 9. sveska (hrv.izd.)
28. Marija i Ivan na mjestima Muke 317

govoriti jer sam zatvorila usi i oci za njegov pogled i za

njegov glas, a nadasve zatvorila sam svoje srce i svoji dusu
prema svakom napadaju onoga sto nije sveto i Cisto. Moj
Ja proziran , ali koji se ne da ogrepsti, kao ni pravi
dijamant, otvorio se samo Andelu navjestitelju. Moje su
usi poslu5ale samo duhovni glas, i tako sam popravila i
ponovno sagradila ono sto je Eva ostetila i porusila. Zena
sam onoga 'Zdravo' i 'Neka bude' . Uspostavila sam red sto
ga je Eva poremetila4 . I sada mogu svojim poljupcem i
svojim suzama ukloniti i ispraviti trag onoga prokletog
poljupca i one ljage. Ljage najvece od sviju, jer nije
nanesena od stvorenja stvorenju , nego od stvorenja njego-
vom UCitelju i Prijatelju , njegovom Stvoritelju i Bogu.
Potom se uputi prema vratima sto ih Ivan otvori. fzadu
zajedno iz Getsemanija, spuste s k Cedronu, prijedu preko
mostica. Marija i tu klekne da poljubi rustienu ogradu
mosta na mjestu gdje je prema njoj pc;o njezin Sin. Kaze:
Sveto mi je svako mjesto gdje je 01' trpio najvece boli i
uvrede . Sve bih htjela imati u svojo: kuCici. Ali ne mofe
se sve imati ! Uzdahne, potom dod :l: Idimo hitro. Prije
nego se ljudi pokrenu.
I zajedno s Ivanom nastavi put Ne ude u grad . Ide
uzduz doline Hinon i spilja gdje zive gubavi . Podigne oci
prema tim dupljama boli. Dade znak Ivanu , koji odmah
stavi na jednu stijenu hranu sto ju je imao u torbi ,
doviknuvsi im ujedno poziv. Nekoji se gubavci pokafo i idu
prema stijeni zahvaljujuci 5 . Ali nitko ne traii ozdravljenje .
Marija to primijeti pa kaie : Znaju da Njega vise nema pa ,
kako su ostali uzdrmani zbog njegove ufasne smrti, vise ne
znaju imati vjere u Njega niti u njegove ucenike. Dvaput
jadnici! Dvaput gubavi! Dvaput? Ne, tocnije : potpuno
jadni, gubavi, mrtvi ! I na zemlji i na drugom svijetu.
Hoces Ii, o Majko , da pokusam s njima govoriti ?
Zaludu je ! Poku5ali su Petar, Juda Alfejev, Simun

4
Citaj u 1. svesku paragrafe 23-26 (sir. 134-154) i napomenu u Dodatku (sir.
359i.
Vidi 3.napomenu na 82. str . I. dijela 2. sveska (hrv. izd .).
318 Uskrsnuce

Rcvnitclj ... Pa su ih izrugali. Dolazila je Marija Lazarova, koja

im uvijek pomafo na spomen Isusu,i bila je izrugana i ona. !Sao
je i Lazar, i s Josipom i Nikodemom, da ih uvjeri da je On bio
Krist, pripovijedajuCi im o svom uskrisenju sto ga je izveo Isus
nakon cetiri dana boravka u grobu,i o uskrsnucu Bogoeovjeka
njegovom vlastitom moCi, o njegovom uskrsnucu. Sve je bilo
uzaludno. Odgovorili su: "To su lazi. Oni koji znaju istinu kafo
da su to lazi" .
A 'oni' su sigurno farizeji i svecenici. Oni rade na tome da
obore vjeru u Njega. Siguran sam da su oni !
Moze biti, lvane. Sigurno je da se gubavci koji se nisu prije
obratili, niti naoCigled Isusovih cudesa, vise nece obratiti. Nikada
vise. Oni su znak i slika svih onih koji se kroz stoljeca nece
obratiti Kristu te ce slobodnom voljom biti gubavi od grijeha7,
mrtvi milosti koja je Zivot, slika svih onih za koje je On uzalud
umro ... Ina onaj naCin!. .. I place, mirno, bez jecaja ali s pravim
potokom suza.
Kad Marija, da sakrije svoj plac pred prolaznicima koji je
gledaju, pokrije lice svojim velom, Ivan je uzme za jednu ruku
i vodeCi je s ljubavlju ka:Ze joj: Ne mofo biti da ne da ploda
tvoj plac, tvoja molitva, tvoja, bolje: v~a ljubav prema svim
ljudima, vafa jer je tvoja djelotvorna kao sto je djelotvorna,
savr5eno djelotvorna, ljubav Tsu~ slavnoga u Nebu 8 , i vasa bol,
tvoja bol zbog gluhoce ljudi, njegova zbog tvrdokornog grijescnja
odvise mnogih. Ufaj se, o Majko ! Mnogo su ti boli zadali i jos
ce ti je zadati ljudi, ali i ljubavi i radosti. Tko te nece ljubiti kad
dozna za tebe? Sada si ovdje ncznana, nepoznata svijetu. Ali
kad zemlja dozna, jer ce postati krscanska, kolika ce ti ljubav
stizati! Siguran sam, o sveta Majko.
Golgota je vec blizu, a jos blize je Josipov vrt. Kad su dosli
do njega, Marija ne ude. Prije ide na Golgotu. I na mjestima
gdje su se zbile osobite stvari za vrijeme Muke, tj. na mjestima
padova, susreta s Nikom9 is Njom samom, klekne i poljubi tlo.

6
Vidi 8. napomcnu 43. paragrafa 8. sveska.
1
Vidi 35 . napomenu na 183. str. 9. sveska (hrv. izd .).
8
Vidi Rim R,31-34; Heb 7,24-25;9,l Iv 2,1 -2.
9
Vidi 20. napomenu na 302. str. 9. svcska (hrv. izd .).
28. Marija i Ivan na mjestima Muke 319
~~~~~~~~~~

Kad je stigla na vrh, njezini poljupci se mnoze na

mjestu razapinjanja . Poljupci i suze , poljupci gotovo grce-
viti, suze mirne ali obilne poput kik kaplju na :luckastu
zemlju, natapajuCi je i potamnjujuCi njezinu blijedo.ZUtu
boju. Jedna biljCica je iznikla upravo ondje gdje je bila
maknuta zemlja da se usadi kriz, skromna livadska biljcica
lisca u obliku srca, cvjetica crvenih poput rubina. Marija je
gleda, misli, potom je pazljivo digne sa tla zajedno s malo
zcmlje, stavi je u jedan okrajak svoje haljine i kaze lvanu:
Stavit eu je u vazu. Cini se da je njegova Krv, a iznikla
je na zcmlji koja je postala crvena od njegove Krvi.
Sigurno je sjeme sto ga je donio vihor onoga dana, doslo
tko zna odakle, palo ondje tko zna zasto, da baci zile u
prasinu sto ju je oplodila ona Krv. Kad bi tako bilo sa svim
dusama ! Zasto je najveCi broj njih tvrdokorniji od suhe i
proklete zemlje Golgotc, mjesta smrtne kazne za razboj-
nike i ubojice, i bogoubojstva cijeloga jednoga naroda?
Proklete? Ne. On je posvetio ovaj prah. Prokleti su od
Boga oni koji su od ovoga brefoljka napravili mjesto
najstrasnijega, najnepravednijega, najsvetogrdnijega zlo-
Cina sto ce ga ikada biti na zemlji 10 . Sada se jecaji
pridrufoju suzama.
Ivan joj jednom rukom obujmi ramena da joj dade
osjetiti svu svoju ljubav i nagovara je da napusti to mjesto,
odvise bolno za nju.
Ponovno sidu na podnozje brefoljka. Udu u Josipov
vrt. Grob pokazuje svoju nutrinu kroz prostrana vrata,
koja nisu vise zatvorena kamenom, koji jos lezi prevrnut
na tlu u travi. Nutrina je prazna. !Scezao je svaki trag
sahrane i uskrsnuea. Nalici na grob koji nikada nije upotri-
jebljen. Marija poljubi kamen mazanja, pogledom pomiluje
zidove. Zatim moli Ivana: Reci mi ponovno kako si nafao
stvari ovdje kad si s Petrom dosao na ovo mjesto u zoru
uskrsnuca.
I Ivan premje5tajuCi se ovamo i tamo, izvan groba i
unutra, ponovno opisuje kako je bilo sa stvarima i sto su

111
Vidi 3. napomenu na 341. str. 9. sveska (hrv . izd.).
320 Uskrsnuce
- - - -- - - - - - - -- - - - - -- - - --
Cinili on i Petar te zavrsi rijeCima: Trebalo je da uzmemo
povoje. Ali bili smo tako uzdrmani od svih zbivanja onih dana
da nismo na to mislili. Kad smo se vratili ovamo, povoja vise
nije bilo.
Bit ce ih uzeli oni od Hrama da ih oskvrne, prekine ga
Marija, placuCi. I zakljuci: Ni Marija od Magdale nije mislila
da je dobro uzeti ih da mi ih dade . I ona je bila advise
smetena.
Hram? Ne. Mislim da ih je uzeo Josip.
Bio bi mi rekao ... Ah, bit ce ih uzeli neprijatelji Isusovi
za posljednju porugu ! cvili Marija.
Ne plaCi, ne trpi vise. On je vec u slavi. U savrsenoj i
beskrajnoj ljubavi. Vise ga ne mote pogoditi mrfoja ni
poruge.
lstina je. Ali oni povoji ...
Zadavali bi ti bol, kao sto ti je zadaje prvi Sindon 11 .
Nemas snage razmotati ga, jer osim tragova njegove Krvi nosi
tragove neCistih stvari, bacenih na ono presveto Tijelo.
On da. Ali ovi ne. Upili su ono sto je curilo iz Njega kad
vise nije trpio ... Ah, ti ne moze5 razumjeti !
Razumijem, Majka. Ali sam mislio da ti, koja sigurno nisi
odijeljena od Njega Boga, kao sto smo mi, a jos vise kao sto
su oni jednostavni koji vjeruju u Njega, ne osjeeas tako jako
ielju, dapace potrebu da imas ndto od Njega , mucena
Covjeka. Oprosti moju Judost. Dodi ... Jos cemo se vraeati
ovamo. Sada idimo jer se sunce dize sve vise, a jako je, i dug
je put, za nas koji moramo izbjeCi grad.
Izadu tz groba a potom iz vrta i vracaju se u Getsemani
istim putem kojim su dosli. Marija ide brzo i 5utke , sasvim
sabrana u svom ogrtaeu. Samo uCini kretnju graze i ufasa kad
prode blizu maslinika gdje se Juda objesio i Kajfine ladanjske
kuce i kafo fotiho: Ovdje je izvrsio svoju osudu oeajna
neskrusenika 1 , a ondje je obavio groznu trgovinu .

11
Vidi 17. napomenu na 346. str. 9. sveska (hrv., izd .).
12Vidi 3. napomcnu na 273. str. 9. sveska (hrv. izd .) i ustale napomene ondje
navedene.
 321

29. PLATNO IZ GROBA PREDANO MARIJI

Platno iz Groba predano Mariji.

Noc je. Mjesec u svoj punini obasjava svojim srebrnim

svjetlom sav Getsemani i kuCicu Marijinu i Ivanovu. Sve
suti. Ni Cedron, koji je jos kao vodena nit, ne sumi.
Odjednom cuje se u velikoj tisini fostanje sandala i sve je
razgovjetnije i sve blite. Zajedno s njim cuje se i 5apat
nekojih muskih i dubokih glasova. Potom cto tri osobe
izidu iz spleta stabala i idu prema kuCici. Pokucaju na
zatvorena vrata. Upali se svjctlo i maleno drhtavo svjetlo
probija kroz jednu pukotinu na vratima. Jedna ruka otvori,
jedna glava izviri, jcdan glas, glas Ivanov, upita: Tko
ste?
Josip iz Arimateje. A sa mnom su Nikodem i Lazar.
Cas jc nedolican. Ali razboritost nam ga namece. Jednu
stvar nosimo Mariji, a Lazar nas prati.
Udite. Idem je pozvati. Ne spava. Moli gore u svojoj
sobici, na terasi. Tako joj se svida ! kaze Ivan i popne se
hitro uza malene stube koje vode na terasu i u sobu.
Njih trojica, koji su ostali u kuhinji, razgovaraju potiho
pri slabasnom svjetlu svjetiljke stojcCi skupljeni kraj stola,
jos sasvim umotani u ogrtace, osim glava koje su otkrili.
Ivan se vrati zajcdno s Marijom, koja pozdravi onu
trojicu govorcCi: Mir vama svima !
I tebi, Marijo, odgovore joj njih trojica naklonivsi se .
Ima li kakve opasnosti? Je Ii se nesto dogodilo slugama
lsusovim ?
Nista, Zeno. Mi smo odlucili doCi da ti poklonimo
jednu stvar koju si foljela imati - to sada znamo sigumo,
ali smo vec predosjeeali. Nismo dosli prije jcr smo izmcdu
sebe bili suprotnih misljenja a i izmedu sebe i Marije
Lazarove. Marta nije iznijela svoga misljenja o tome. Samo

29. Napisano 5. listopada 1951. A . 12355-12365.

322 Uskrsnuce

je kazala: "Gospodin ce vam reCi sto da cinite iii izravno

ili nadahnjujuci drugc da vam ka:lu". I doista receno nam
je sto da cinirno. Radi toga smo i dosli, protumaCi Josip.
Zar vam je Gospodin govorio? Zar je do5ao k vama ?
Ne, Majko. Ne vise poslije svog Uza5asca na Nebo.
Prije da. Ukazao nam se, to smo ti kazali, na nadnaravan
naCin nakon uskrsnuca u rnojoj kuci. Onog dana se ukazao
mnogima, u isto vrijeme, da posvjedoci o svome Bofanstvu
i uskrsnucu. Zatim smo ga jos vidjeli dok je bio medu
ljudima, ali ne vise na nadnaravan nacin, onako kako su ga
vidjeli apostoli i ucenici, odgovori joj Nikodem.
Onda? Kako vam je naznacio kojim putem da idcte ?
Na usta jednoga od svojih najdrazih i nasljednika.
Petra? Ne vjerujem. Jos je advise prestrasen, i od
proslosti i od svoga novoga poslanja.
Ne, Marijo, ne Petra. Mada on uistinu biva sve filgurniji,
i sada, kad zna u koju svrhu je Lazar namijenio kucu
Blagovalista, odredio je zapoceti redovite agape i redovito
slavljenje otajstava u dan iza svake subote. Jer kafe da je
sada dan Gospodnji taj, buduCi da je On toga dana
uskrsnuo 1 i ukazao se mnogima da ih ucvrsti u vjeri u svoju
vjecnu Bozju narav. Nema vise subote, jednake Zidovskoj,
mozda takve od Shabah6t 2 Nema vise subote, jer za
krscane nema vise sinagoge, nego Crkva, kako su prorekli
proroci. Nego postoji jos i uvijek ce postojati dan Gospodnji,
na spomen Bogoeovjeka, UCitelja, Utemeljitelja, vjecnoga
Velesvecenika nakon sto je bio Otkupitelj Crkve krscana.

1
Tako se cita u pogl. XIV. knjige Didahe, istocnjackog djela, nepoznata pisca,
napisana oko god. 100. ,,u nedjelju se sastajite i lomite kruh i zahvaljujte, nakon
sto stc ispovijedili svoje grijehe , da vasa zrtva bude Cista. Vidi : Patres Aposlolici,
izd. F .X .Funk, svez. I., Tiibingen 1901. str. 33. A sv. Justin, Palcstinac koji je do~ao
u Rim i ondje podnio muceni~tvo izmedu 163. i 167. god. u svojoj I. Apologlji, br.
67. , opisujuCi nedjcljnu euharistijsku liturgiju (tj. na dan sunca) dajc dva razloga
zasto je taj dan izabran: Jer se na dan sunca svi sastajemo, jedno ~to je to prvi
dan, u koji je Bog ... stvorio svijet, zatim ~to je toga dana Jsus Krist, na~ Spasitelj
od mrtvih uskrsnuo. Razlozi su dakle; stvaranje i uskrsnuce . Yidi: Migne,
Patrologia graece, tom. o. coll. 429-432.
2
A (nastavlja) Jesam Ii dobro napisala? Trudila sam se <la rijec dadem s glasom
h kako sam je cula reCi. Ovo je moja napomena, ali neka se ne stavlja u otkucani
primjerak.
29. Platno iz groba predano Mariji ~~~~~~~~~
323

Dakle, od dana iza slijedece subote odrfavat ce se agape

medu krscanima, a bit ce ih mnogo, u kuCi Blagovalista.
To nije bilo moguce priJe zbog mrfoje farizeja, svecenika,
saduceja i knji:levnika, a i zbog casovite rasprsenosti
mnogih sljedbenika Isusovih, koji su bili uzdrmani u vjeri
u Njcga i u strahu od zidovske mrfoje. Ali sad su vec
mrzitelji manje pomnjivi i zbog straha od Rima, koji je
osudio ponafanje prokonzula (Pilata) i mnostva, i stoga sto
misle da je svrsio "zanos fanatika", kako oni oznaeuju vjeru
krscana U Krista, zbog toga StO SU Se vjernici CaSOVito
razbjefali, doista za kratko vrijeme i vec zavrseno, jer su
se sve ovce vratile u ovcinjak pravoga Pastira. Rekao bih
da se mrzitelji vise ne zanimaju za to, kao da je ta stvar
mrtva, svrsena. A to dopusta da se sastajemo, za agape.
Zeljeli bismo da bi mogla, i za prvu od njih, imati ovu
uspomenu na Njega da je pokazes vjernicima da ih utvrdis
u vjeri a da te to ne rafalosti odvise. I Josip joj pruzi
povelik svitak sto ga je, umotana u tkaninu crvenotamne
boje, sve do tog easa drfao skrivena ispod ogrtaea.
Sto je ?, upita Marija problijedivsi. Mozda njegove
haljine? Ona sto sam mu je napravila za ... 0 ! ... Zaplace.
Njih nismo nasli ni pod koju cijenu. Tko zna kako i
kamo SU zavrsile 4 ! odgovori Lazar. l doda: Ali i ovo je
jedna njegova haljina. Njegova posljednja haljina. To je
Cisto platno u kojc jc bio umotan PreCisti nakon mucenja
i nakon ociScenja njegovih udova uprljanih od njegovih
neprijatelja - koliko god to ociscenje bilo u zurbi i relativno
- i nakon balzamiranja obavljena na brzu ruku. Kad je On
uskrsnuo, Josip je oba platna 5 uzco iz Groba i donio ih k
nama, u Betaniju, da sprijeCi izraze svetogrdnog prezira
nad njima. Isusovi se neprijatelji ne usuduju mnogo u kuCi
Lazarovoj . I manje no ikada otkako znaju kako je Rim
pokudio postupak Poncija Pilata. Potom, kad je proslo
prvo, najopasnije, vrijeme, dali smo ti prvo platno, a

3 Vidi napomene 9-13 na 42. str. 9. sveska (hrv. izd.) .

4
Vidi 2.napomenu na 367. sir. 9. sveska (hrv . izd.) .
5 Vidi 17. napomenu na 364. str. 9. sveska (hrv. izd .).
324 Uskrsnuce

Nikodem je uzeo drugo i odnio ga u svoju ladanjsku kucu.

Zapravo, Lazare , pripadala su Josipu, napomene Marija .
Istina jc, Zeno. Ali Nikodemova kuca je izvan grada. Stoga
manje udara u oci pa je sigurnija s mnogo razloga, odgovori joj
Josip.
Da. Osobito otkada je Gamalijel zajedno sa svojim sinom
marljivo pohada, nadoda Nikodem.
Gamalijel6 !? kazc Marija u velikom cudu.
Lazar se ne moze uzdrfati a da se ne nasmijdi zajedljivo
odgovarajuCi joj: Da. Znak, famozni znak sto ga je cekao da
bi povjerovao da je Isus Mesija, potresao ga je. Ne moze se reCi
da znak nije bio takav da je mogao razbiti i najtvrde glave i srca
pa da se predadu. I Gamalijel je od onog silnoga znaka bio
potresen, uzdrman, oboren vise nego kuee koje su se srusile na
dan Priprave 7 dok se Cinilo da propada svijct zajedno s velikom
Zrtvom. Griinja savjesti razdrla ga je jace no sto se razdrla
zavjesa u Hramu 8, griinja sto nikada nije razumio Isusa onim
sto je stvarno bio. Zatvoren grob njegova starog, tvrdoglavog
zidovskog duha otvorio se poput grobova koj i su dopustili da se
poka.ZU tijela pravednika9 pa sada groznieavo trazi istinu, svje-
tlost. oprostenje, zivot. Novi zivot. Onaj koji se samo po Isusu
i u lsusu moze dobiti. 0, imat ce jos mnogo posla da sasvim
oslobodi svoj stari Ja od rusevina svoga staroga nacina misljenja !
Ali stiCi ce do toga. Trazi mir, oprostenje, spoznaju. Mir svojoj
griinji i oprostenje za svoju tvrdokomost . I potpunu spoznaju
Onaga koga nije htio potpuno upoznati onda kad je mogao. Pa
odlazi k Nikodemu da bi stigao k cilju koji je sada odredio
dostiCi.
Jesi li siguran, Nikodeme, date nece izdati 10 ? upita Marija.
Ne, nece me izdati. Zafiravo je pravednik. Sjeti se da
se usudio pokazati Sinedriju 1 svoju superiornost za vrijeme

1
' Vidi 2. i 9. napomenu 8. paragrafa i 11 . napomenu 10. paragrafa 8. sveska .
1
Yidi 17. napomenu 16. paragrafa ovoga sveska.
" Yidi 12. napomcnu na 172. str. 1. dijela 7. sveska (hrv . izd .).
Y Yidi mjesto oznaceno 46. napomcnom na 333 . str. 9. sveska (hrv. izd .)
Ill Bez dvojbc. Djevica koju Crkva zaziva kao nDjevicu premudru (Lauretan
ske litanije) . sjala je, iz postovanja prema zapovijedi svoga Boga i Sina (vidi: Mt
10.16.25.1-13). ne same zbog ncvinosti , nego i zbog duhovnc razboritosti .
11
Yidi 48 . napomenu 222. paragrafa 7. svcska.
29. Platno iz groba predano Mar.iji
~~~~~~~~~~~~~~-
325
sram otno g sudenja i da je otvoreno pokazao negodovanje i
prezir prema ncpravednim sucima otisavsi i zapovjcdivsi sinu da
otide da ne budc sukrivac u onom najvecem zloCinu ni svojom
pasivnom prisutnoseu. To sto se tice Gamalijela. A sto se tice
platna, mislio sam, i tako vise 1lisam Zidov i prcma tome nisam
vise podlozan zabrani Ponovljenog zakona glcde kipova i livenih
djela 12 , mislio sam napraviti, onako kako znam praviti, kip Isusa
raspetoga - upotrijehit cu jedan od mojih orijaskip cedara sa
Libanona - i u nj sakriti jedno od platna, prvo, ako nam ga ti,
Majka, vratis 13 . Uvijek bi ti bilo previse tesko vidjeti ga jer je
na njcmu vidljiva prljavstina kojim je Izrael svetogrdno udario
Sina svoga Boga. Osim toga, sigurno zbog drmanja prilikom
spustanja sa Golgote, zbog drmanja zbog kojeg se neprestano
micala ona izmucena Glava, slika je tako nejasna da ju je te5ko
razaznavati. Ali meni je ono platno iako je lik na njemu nejasan
i iako je prljavo ipak drago i sveto jer ipak na njemu ima
Njegove krvi i znoja. U onom ce kipu biti spaseno jer se nijedan
lzraelac visokih stalcia nece usuditi dotaknuti kakav kip. Ali ono
drugo, drugo platno sto je bilo na Njemu od veccri Priprave 14
do zore Uskrsnuca, mora doCi tebi. A upozoravam te, da se ne
uzbudis previsc kad ga vidis, znaj da sto je vise dana proslo to
se na njemu N!egova slika jasnije pokazala, onako kakav je bio
nakon pranja 1 Kad smo ga uzeli iz Groba, Cinilo se da
jednostavno zadrtava otisak njegovih udova pokrivenih uljem i
s njim pomjefane nacijedene krvi i sukrvice iz mnogih rana. Ali

11
A (nastavlja) Pnz 5,8. Vidi i lzl 20.4-5: Lev 19,4:Pnz 4,15-18.
I' Vidi 17. napomenu na 346. str. 9. sveska {hrv. izd .). Jcdna stara legenda ... predana
velikim dijelom od nekog uakona Leobina. koji jc. kako se drii. zivio oko jedanaestog
stoljeca. a dijclom zivom rijeci naroda. pripcl\'ijcda da jc Nikodem izradio raspelo a da
mu jc jcdan andeo dovl'Sio lice. Bilo je u osmom stoljecu <lont:seno u Luku (Lucca) i
onda su hilc izvadene rawe relikvije kojc su se cuvalc u njegovoj nutrini. izmedu drugih
jcdna ampulica u kojoj je bilo malo lsusove Krvi , i Sveto lice. tj . ono raspelo koje se
tako zvalo, bilo je preneseno u katcdralu i smjesteno u posebnu kapelu. Vidi : P.
Lazzarini, II Duomo di Lucca, Lucca, Artigiandli . 1960, p. 89-98 i, za bibliografiju, p.
129-137; Lapis Acsaris, II Volto Santo di Lucca. Lucca, Tomasi. 1962. p. 5-9. Ali
Lazzarini na str. 93 . drii da je sadtinje >>Volto Santo u Luki bizant. preradba iz 12.
stolj- Vidi nap. 15.
Kao prethodna napomena 7.
" Vidi prethodnu napomenu 13. i 17. napomenu na 346. str. 9. sve~ka (hrv. izd.).
prvo od dvaju platna. ne ono cisto, bilo bi skriveno u Raspdu. zvanom Svetu Lice. iz
Luke . drugo , ono cisto. bilo bi ono koje se cuva u katedrali u Torinu.
326 Uskrsnuce

ili naravnim razvojcm iii, sto je sigurnije, po nadnaravnoj

volji, Njegovim cudom da tcbe razveseli , sto je viSe vre-
mena proslo , to je otisak postao odredeniji i jasniji . On je
tu, na tom platnu , lijep, impozantan iako izranjen, vedar,
spokojan i nakon tolikih muka. Imas Ii srca vidjeti ga ?
Ah, Nikodeme ! Arna to je bila moja najveca zelja ! Ti
kazes da je spokojna izgleda ... 0 srcce, moCi vidjeti ga
takva , ne !? onim izmucenim izrazom kakav je na Nikinom
velu 16 ! odgovori Marija sklopivsi ruke na svom srcu.
Onda njih cetvorica maknu stol da dobiju vise mjesta .
Potom, stojeCi Lazar i Ivan s jedne strane a Nikodem i
Josip s druge, polako razvijaju dugacko platno. Najprije se
ukazuje ledni dio, pocevsi od nogu, zatim prednji dio od
mjesta gdje se strafoji i prednji dio glave gotovo spajaju.
Crte su vrlo jasne. Jasni su i znaci , svi znaci: bicevanja,
krunjenja trnjem, trljanja krifa, ozljede od primljenih
udaraca i padova i rana od cavala i od koplja.
Marija padne na koljena, poljubi platno, miluje te
otiske, ljubi rane . Zalosna je , ali i vidljivo zadovoljna sto
ffiOZe imati tu nadnaravnu, cudesnu njegovu sliku.
Posto je svrsila iskazivanjem poeasti, okrcne se i kafo
lvanu, koji ne moie biti blizu nje jer mora drfati jedan
ugao platna: Tosi im ti rekao, lvane. Samo ti si to mogao
reCi, jer si samo ti znao za ovu moju zelju.
Da, Majko, ja. A nisam jos ni dorekao njima tu tvoju
zelju kad oni smjesta prihvatise. Ali SU morali cekati
povoljan eas da to ucine ...
To jest vrlo jasnu noc kako bismo mogli doCi bez .Juci
iii svjetiljaka, i razdoblje bez svecanosti, koje skupe ovdje
u Jeruzalcmu i u oblifojim mjestima puk i odlienike. I to
zbog opreza ... tumaCi Nikodem.
A ja sam dosao s njima radi vece sigurnosti. Kao
gospodaru Getsemanija bilo mi je dopusteno doCi pogledati
mjesto a da to ne udari u oci nekome ... koji je zaduzen
da bdije nad svime i nad svima, zavrsi Lazar.

16
Vidi 20 . napomenu na 302 . str. 9. sveska (hrv. izd.) .
29. Platno iz groba predano Mariji 327

Bog vas blagoslovio sve. Ali vi ste potrosili za platna ... I

nije pravedno ...
Pravedno je, Majko. Ja sam od Krista, tvoga Sina, dobio
dar koji ne moie dati nikakav novae: zivot, vracen nakon cetiri
dana groba, a prije toga obracenje moje sestre Marije. Josip i
Nikodem dobili su od Isusa Svjetlost, Istinu, Zivot koji ne umire.
A ti ... ti si sa svojom boli Majke, i sa svojom ljubavlju presvete
Majke prema svim ljudima kupila ne jedno platno, nego sav
krscanski svijet za Boga 17 , krscanski svijet koji ce biti uvijek sve
veCi. Nema novca koji bi ti mogao uzvratiti ono sto si dala. Uzmi
barem ovo. Tvoje je. Pravedno je da bude tako. I Marija, moja
sestra, misli tako. Na to sam mislio uvijek, od easa kad je
uskrsnuo, a jos vise otkako te jc ostavio da uzade k Ocu,
odgovori joj Lazar.
Onda neka bude tako. Idem uzeti ono drugo. Stvarno mi je
tako tesko vidjeti ga ... Ovo je drugaCije. Ovo daje mir! Jer On
je ovdje opustcn, vcc u miru. Cini se da u svome smrtnome snu
vec osjeea Zivot koji se vraca i slavu koju nitko vise nece moCi
ostetiti niti unistiti . Sad vise ne zelim nista osim da se ponovno
sjcdinim s Njime. Ali to ce se zbiti onda i na naCin sto ga je Bog
unaprijed pripremio. Idem. A Bog vama dao stostruko radosti
sto ste mi je dali. ((
Uzme s postovanjem platno, koje su ona cetvorica ponovno
savila, izade iz kuhinje, popne se hitro uz malene stube ... I brzo
se spusti niz njih te ude s prvim platnom, koje preda Nikodemu,
koji joj kaze: Bog ti dao milost, Zeno. Sad idemo , jer zora je
blizu, a dobro je biti kod kuce prijc nego njezina svjetlost grane
i svijet izade iz kuCa.
Prije nego su izisli njih trojica joj iskafu postovanje a potom
brzim korakom, izabravsi put kojim su dosli , krenu prema
jednom izlazu iz Getsemanija, onome koji je najblize putu sto
vodi u Betaniju.
Marija i Ivan stoje na vratirna kuCice dok ne vide da su iscezli.
Zatim ponovno udu u kuhinju i zatvore vrata razgovarajuCi
potiho.

P Vidi l. napomennu na 2n. str. i 13. napomenu na 280. str. 9. sveska (hrv. izd.).
328

30. STJEPANOVO MUCENISTV0 1

Stjepanovo muceni~tvo .

Dvorana Sinedrija 2 , po rasporedu i po osobama jednaka

kao sto je bila u noCi izmedu cetvrtka i petka , za vrijeme
parnice protiv lsusa . Veliki svecenik i ostali nalaze se na
svojim sjedalima. U sredini ,ispred Velikog svecenika , na
praznom prostoru gdje je za vrijeme parnice bio Isus, sada
je Stjepan . On morn da je vec govorio, ispovijedio svoju
vjeru i svjedoCio o pravoj naravi Kristovoj i o njegovoj
Crkvi 3 jer je graja na vrhuncu i po svojoj fostini sasvim je
slicna onome kako se postupalo s Kristom u sudbonosnoj
noCi izdaje i bogoubojstva.
Pesnice , kletve, ufasne psovke nasrcu na dakona Stjepa-
na, koji se pod brutalnim udarcima tetura i posrce dok ga
okrutno natezu amo i tamo.
Ali odrfava svoju smirenost i dostojanstvo. Dapace jos
i vise. Nije samo smiren i dostojanstven, nego cak sretan,
gotovo zanesen. Ne brinuCi se za pljuvotine sto mu oblije-
vaju lice, niti za krv sto mu tece iz nosa zestoko udarena,
u odredenom casu podigne svoje nadahnuto lice i svoj
svijetao i smijdcCi poglcd i zaglcda sc u ncko videnje
poznato samo njemu. Potom rasiri ruke u obliku krifa,
podigne ih i prufa uvis kao da hoce zagrliti to sto vidi.
Zatim padne na koljena klieuCi: Evo, victim otvorena
nebesa i Sina eovjecjega, Isusa, Krista Bozjega , koga ste vi
ubili, gdje stoji zdesna Bogu. 4
Tada metez izgubi i onaj najmanji ostatak ljudstva i
zakonitosti sto ga je jos euvao te se u bijesu fopora vukova,
fakala, razdra:lenih zvijeri, svi bace na dakona , ujedaju ga ,

30. Napisano 7. kolovoza 1944. A . 12366-12376.

1
Vidi Dj 6, l 8.3 . da se pogleda sav kontckst.
2
Vidi 48. napomcnu 222. paragrafa 7. sveska .
J A (nastavlja) Dj 6,8 - 7,1-54.
4
A (nastavlja) Dj 7,56.
30. Stjepanovo mucenistvo 329
---- - - - - - --

gaze ga, grabe ga, ponovno ga difo podiiuCi ga za kosu ,

vuku ga, cineCi da opet padne , te s bijesom na bijes pravc
smetnju jedan drugome , jer u guzvi onome koji nastoji da
mucenika odvuce van prijeCi onaj koji ga vuce u drugom
smjeru da ga udari, da ga gazi ponovno .
Najbjesniji medu bijesnima tu je jedan nizak i rufan
mladic koga zovu Sau1 5 . Bijes njegova lica je neopisiv .
U jednom kutu dvorane stoji Gamalijd'. On ni jednom
nije sudjelovao u tucnjavi, ni jednom nije uputio rijec
Stjepanu, niti ikome mocniku. Njegovo gnufanje nad ne-
pravednim i okrutnim prizorom je oCito . U jednom drugom
kutu stoji Nikodem , i on pun gadenja i ne sudjelujuCi u
parnici niti u guzvi, koji gleda Gamalijela Ciji izraz lica je
jasniji od svake rijeCi. Ali odjednom, upravo kad vidi gdje
treCi put podifo Stjepana za kose, Gamalijel se umota u
svoj veoma siroki ogrtac i uputi sc prema jednom izlazu
koji je nasuprot onomc prcma komc vuku dakona.
Taj Cin ne izbjegne Saulu, koji povice: Rabbi, zar
odlazis '!
Gamalijel ne odgovori. BojeCi se da Gamalijel nije
razumio da je pitanje upravljeno njemu, Saul ponovi
poimence: Rabbi Gamalijele, zar se odvajas od ovoga
suda ?
Gamalijel se okrene cvrsto uspravan i stra5na pogleda,
tako je ozlovoljen, ponosan i leden. Odgovori samo: Da.
Ali je da koji vrijedi vise od dugoga govora.
Saul razumije sve sto se nalazi u tom da pa ostavivsi
okrutan fopor potrCi prcma Gamalijclu. Stigne ga. zaustavi
ga i kafo mu: Ne kanis mi valjda reci, o rabbi, da ne
odobravas na5u osudu .
Gamalijel ga ne gleda niti mu odgovara. Saul navaljuje.
>>Onaj covjek je dvostruko kriv: sto se odmetnuo od
Zakona i otifao za jednim Samaritancem 7 opsjednutim od
Belzebula 8 i sto je to uCinio nakon sto je bio tvoj ucenik.

~ Villi sliku u ovom svcsku i 10. napomcnu ovoga paragrafa_

Vidi 2. i 9. napomenu 8. paragrafa i J 1. nap . 10. par. 8. sveska.
' Vidi 4. napomenu 2. pogl. Sv. IIl/l
~ Vidi 5. napomena 96 pogl. Sv. II/IL i 2 napomenu 183 pogl. Sv. Vil/I
330 Uskrsnuce

Gamalijel ga ni dalje ne gleda i suti . Onda Saul upita :

Arna , jesi Ii mozda i ti sljedbenik onoga zlocinca zvanoga
Isus ?
Sad Gamalijel govori i kafo: Jos nisam. Ali aka je On
onaj kojim se nazivao, a doista mnogo toga pokazuje da
jest, molim Boga da postanem njegovim sljedbenikom.
Ufas ! vikne Saul.
Nikakav ufas. Svatko ima razum zato da ga upotreb-
lj ava i slobodu da ga primijeni. Neka se dakle svatko njime
sluzi onom slobodom sto ju je Bog dao svakom covjeku i
onim svjetlom sto ga je stavio u svaCije srce. Pravedni ce
prije iii kasnije upotrijebiti ta dva Bozja dara na Dobro a
opaki na Zlo . I krene iduCi prema dvoristu gdje se nalazi
riznica 9 i ide da se nasloni na onaj isti stup kraj kojega je
Isus govorio o siromasnoj udovici koja daje u hramsku
blagajnu sve sto ima: dva novcica. Malo vremena je tu, kad
ga nanovo stigne Saul i postavi se preda nj .
Opreka izmedu njih dvojice je silna. Gamalijel visok,
otmjenog drfanja lijep sa svojim izrazito semitskim crtama ,
visoka cela, vrlo crnih , inteligentnih , prodornih oCiju ,
dugih i jako udubenih ispod gustih i ravnih obrva , uza
strane nosa koji je takoder ravan, dug i tanak te donekle
podsjeca na lsusov nos . I boja kofo i usta tankih usana
podsjecaju na usta Isusova . Samo sto Gamalijel ima bradu
i brkove, nekada vrlo cme, a sada vrlo prosjede i duze .
Saul je naprotiv nizak, plecat, gotovo rahitican, kratkih
i debelih nogu, malo raskrecenih u koljenima, koja se
dobro vide jer je skinuo ogrtac i ima samo haljinu u obliku
tunike kratke i sivkaste. Ima ruke (do ramena) kratke i
snafoe kao i noge, vrat kratak i zbijen koji nosi glavu
veliku , crnomanjastu , s kosom kratkom i cupavom, prilicno
strseCim usima, plosnatim nosom, debelim usnama, izboce-
nim i velikim jagodicama , pupeastim celom , tamnim pone-
sto volovskim ocima , ni malo blagima i krotkima, ali vrlo
inteligentnima ispod vrlo savinutih , gustih i cupavih obrva.
Obrazi SU pokriveni bradom kustravom kao sto je i kosa j

9
Vidi l. napomenu na 129. str. 2. dijela 5. svcska (hrv . izd) .
30. Stjepanovo mucenistvo 331
vrlo gustom ali koja je drfana kratkom. Mozda zbog tako
kratka vrata , cini se daje lagano grbav ili vrlo oblih leda 10 .
Kratko vrijeme suti gledajuCi u Gamalijela. Potom mu
ndto ka2e podglas. Gamalijel mu odgovori glasom vrlo
jasnim i jakim : Ne odobravam nasilje . Ni s kojega razloga.
Od mene need nikada dobiti odobrenje za bilo koji nasilan
plan. To sam rekao i javno , svemu Sinedriju, kad su po
drugi put bili uhvaceni Petar i drugi apostoli i bili dovedeni
pred Sinedrij da im sudi 11 I ponavljam iste stvari: "Ako je
naum i djelo ljudi, propast ce samo od sebe ; ako je od
Boga , ljudi ga nece moCi unistiti , nego oni eak mogu biti
udareni od Boga" 12 . Sjecaj se toga.
Zar si zastitnik tih hulitelja, sljedbenika Nazarencevih,
ti, najveCi Izraelov rabbi?
Zastitnik sam pravednosti. A ona uci da budemo
oprezni i pravedni u sudenju. Ponavljam ti: Ako je to stvar
koja dolazi od Boga, odoljet ce , ako ne, srusit ce se sama.
Ali ja neeu da okaljam ruke krvlju za koju ne znam da Ii
zaslufoje smrt.
Zar ti, ti, farizej i ucitelj, tako govoris? Zar se ne bojis
Svevisnjega ?
Vise nego ti . Ali razmisljam. I sjecam se ... Ti si jos
bio mali5an, jos nisi bio sin Zakona, a ja sam vec ucio u
ovom Hramu s najmudrijim rabinom onoga vremena . .. i s
drugima , mudrima ali ne pravednima. Nasa je mudrost
izmedu ovih zidina primila lekciju koja nam je dala misliti
kroz sav ostatak zivota. Oci najmudrijega i najpravednijega
ovoga naseg vremena 13 zatvorile su se sjeeajuCi se onoga
Casa, a njegova pamet proucavajuCi one istine sto ih je cuo
iz usta jednoga djeeaka koji se otkrivao ljudima, osobito
ako su bili pravedni. Moje su oci nastavile bdjeti i moja
pamet razmisljati, uskladujuci dogadaje i stvari ... Imao

10
Spisatdjica Marija Valtorta pru!ila je sa slienim obiljem pojedinosti opis
fizickog izgleda Isusa, Gospc, pojedinih apostola i drugih lienosti Gospodinova
vremena.
II Vidi Dj 5,27-42.
12 A (nastavlja) Dj 5.38-39 .
I.' Vidi 5. napomenu slijedeceg paragrafa.
332 Uskrsnuce

sam povlasticu da cujem Svevifojega gdje govori ustima

jednoga djeeaka 14, koji je zatim bio eovjek pravedan,
mudar, mocan, svet, i koji je pogubljen upravo zbog tih
njegovih vrlina. Njcgove ondasnje rijeCi potvrdile su Cinjc-
nice koje su se zbile mnogo godina kasnije, u vrijemc
proreceno od Danijela ... Bijedna Ii mene koji nisam shvatio
prije ! Koji sam cekao posljednji strahoviti znak da bih
povjerovao 15 , da bih shvatio ! Jadna Ii Izraelskog naroda
koji nijc shvatio onda, a ne shvaca ni sada ! Danijelovo
prorocanstvo 16 i prorocanstva drugih proroka i prorocanstva
Rijeci Bozje nastavljaju se i ispunit cc se za lzraela
tvrdoglava, slijepa, gluha, nepravcdna, koji nastavlja pro-
goniti Mesiju u njegovim slugama !
Prokletstvo ! Ti hulis ! Doista nece vise bi ti spasenja za
Bozji narod aka Izrae!ovi rabbi hule, odmecu se od Jahve 17 ,
pravoga Boga, a uzdifo jednoga lafoog Mesiju i u njega
vjeruju !
Ne hulim ja. Nego svi oni koji su uvrijedili Nazarcnca
i nastavljaju prezirati ga preziruCi njegove sljedbenike. Ti
ga zaista hulis jer ga mrzis , u Njemu samom i u njcgovima.
Ali pravo si rekao kad si rekao da vise ncma spasa za
Izraela. Ali ne stoga sto ima Izraclaca koji prelaze u
njegovo stado, nego stoga sto jc Izrael udario Njega, na
smrt.
Ufasavas me! Izdajes Zakon, Hram !
Onda me prijavi Sinedriju, dame zapadne ista sudbina
onoga koji cc sada biti kamenovan. Bit ce sretan pocetak
i saietak tvoga poslanja. A meni ce po toj mojoj frtvi biti
oprostcno sto nisam prepoznao i shvatio Boga koji jc
prolazio, kao Spasitelj i UCitelj, izmedu nas, svoje djece i
svoga naroda.
Saul otide grubo s gestom srdzbe i vrati se u dvoriste
koje je prema dvorani Sinedrija, u dvoriste u kome traje

14
ProCitaj ponovno 68 . paragraf I. sveska na 330. str. (hrv.).
ii Procitaj ponovno 332-334. str. 9. sveska (hrv . izd.) .
16
Yidi Dan 9 . i 3 . napomenu na 226. str. 1. dijcla 2. svesk<I (hrv.) .
17
Yidi 8. napomenu na 114. str. I. dijela 2. sveska (hrv . izd .) i 2. napomenu
212 . paragrafa 7. sveska .
30. Stjepanovo mucenistvo ~~~~~~~~~~~~~~~
333

vika mnostva ogorccna na Stjepana. Saul stigne progonite-

lje u tom dvoristu, pridruzi se njima koji su ga cekali, i
izade zajedno s ostalima iz Hrama a potom iz zidina grada.
Uvrede, porugc, udarci i dalje se nabacuju protiv dakona,
koji ide vec iscrpljen, ranjen, teturajuCi prema mjestu
mucenistva.
Izvan zidina nalazi se jedan neobraden i kamenit pro-
stor, sasvim pust. Kad su krvnici dosli tamo, rasire se u
krugu, ostavivsi samo osudenika u sredini, kome su haljine
potrgane i koji krvari na mnogim dijelovima tijcla zbog
rana sto ih je vec dobio. Haljine mu strgnu prijc nego su
se udaljili. Stjepan ostane u jednoj vrlo kratkoj tunicici. Svi
skinu sa sebe duge haljine ostavsi samo u tunikama, koje
su kratke kao Saulova, kome povjere haljine, jer on ne
sudjeluje u kamenovanju, iii stoga sto je potresen Gamali-
jelovim rijecima, iii stoga sto zna da nije sposoban dobro
gadati.
Krvnici skupe okruglastog kamenja i ostrih ploCica
kojih je obilno na onom mjestu i zapoenu kamenovanje 18
Stjepan primi prve udarce ostajuCi na nogama i s
osmijehom prastanja na ranjenim ustima, kojima je eas
prije pocetka kamenovanja viknuo Saulu, koji je bio zauzet
skupljanjem haljina kamenovatelja: Prijatelju moj, cekam
te na putu Kristovom.
Na sto mu je Saul odgovorio: Svinjo ! Opsjednuti !
poprativsi uvrede snafoim udarcem nogom u goljenice
dakona, koji zamalo nije pao i zbog udarca i zbog boli .
Poslije raznih udaraca kamenja koje ga pogada sa svih
strana Stjepan padne na koljenja opiruCi se na krvave ruke
pa dotieuCi ranjene sljepocice i celo govori tiho, sigurno
sjecajuCi se jedne davne zgode: Kako mi je On unaprijed
rekao ! Vijenac ... Rubini .. . 0 Gospodine moj, Ucitclju,
Isusc, primi duh moj ! 19 (0 zgodi koje se Stjcpan sjeca vidi
na 14-15 str. 2. dijela 5. sveska u hrv . izd.-nap. prev.)

1
~ Vidi 15. napomenu 17. paragrafa ovoga sveska .
19
Vidi 31. napomenu 18 . paragrafa ovoga sveska.
334 Uskrsnuce

Ponovna tuca udaraca u glavu koja je vec ranjena uCini

da se sasvim srusio na tlo koje upija njegovu krv. Malaksa-
vajuCi medu kamenjem, uvijek pod tueom novoga kamenja ,
tiho kaze izdiSuCi: Gospodine .. . Oce ... oprosti im ... ne
srdi se na njih zbog ovoga njihovoga grijeha ... Ne znaju
sto ... Smrt mu prekine izricaj na ustima , u posljednjem
trzaju skupi se kao u klupko i tako ostane. Mrtav.
Krvnici mu se pribli:Ze, bace na njega novi pljusak
kamenja, gotovo ga zakopaju ispod kamenja. Potom se
obuku i otidu, vracajuCi se u Hram pijani od sotonske
revnosti da izvijeste StO SU ucinili.
Dok razgovaraju s Velikim svecenikom i s drugim
mocnicima Saul pode traziti Gamalijela. Nije ga odmah
nafao. Vrati se, plamteCi od mrfoje na krscane, k sveceni-
cima, razgovara s njima, zatrazi od njih pergamenu s
hramskim peeatom, koja ga ovlascuje da progoni krscane .
Mora da je od Stjepanove krvi pobijesnio kao bik kad vidi
crveno, iii alkoholicar od jakoga vina.
Hoce da izade iz Hrama, kad ispod trijema za pogane
opazi Gamalijela. Pode k njemu. Mazda hoce da zapocne
raspravu iii opravdanje. Ali Gamalijel prode preko dvori-
sta, ude u jednu dvoranu, zatvori vrata Saulu u lice , a on
uvrijeden i bijesan izade trceCi iz Hrama da progoni
krseane.
 335

31. RAZLICITI UCINCI I POSLJEDICE SUSRETA

S KRISTOM

Razliciti ucinci i posljedice susreta s Kristom .

OCitovao sam se mnogo puta i mnogima, i izvanrednim

oCitovanjima. Ali moje oCitovanje nije u svima djelovalo na
isti nacin . Mofomo vidjeti kako svakome mome ocitovanju
odgovara posvecenje onih koji su posjedovali dobru volju
koja se trazi od ljudi da bi imali mir, zivot, pravednost.
Tako, kod pastira 1 je milost radila kroz trideset godina
moje skrivenosti , a zatim je procvala svetim cvatom kad je
bilo vrijeme u kome su se dobri odijelili od zlih da bi slijedili
Sina Bozjega koji je prolazio putovima svijeta difoCi glas
pun ljubavi da pozove na okup ovce vjecnoga stada ras-
pr5ene i rastjerane od Sotone . Nazoeni medu masama koje
su isle za Mnom, bili su moji glasnici , jer su sa svojim
jednostavnim pripovijedanjem razglafavali Krista govoreCi:
"On je. Mi ga prepoznajemo. Na njegov prvi djetinji plac
sisle su uspavanke andela. I nama su andeli kazali da ce
imati mir ljudi dobre volje. Dobra volja je zelja za dobrim
i za istinom. Slijedimo ga ! Slijedite ga ! Svi cemo imati mir
sto ga je Gospodin obecao".
Skromni , neuki, siromasni moji prvi glasnici medu lju-
dima rasporedili su se kao straze uzduz putova Kralja
Izraelova , Kralja svijeta. Vjerne oci, cestita usta, srca puna
ljubavi, kadionici koji su odisali mirisom svojih kreposti da
ucine manje pokvarenim zrak zemlje oko moje bofanske
osobe koja se utjelovila za njih i za sve ljude. Nafao sam ih
eak i na podnozju Krifa nakon sto sam ih svojim pogledom
blagoslovio uzduz krvavoga puta na Golgotu , jedini , s vrlo
malo drugih, koji mcdu razularenim narodom nisu prokli- .
njali, nego koji su i dalje ljubili, vjerovali, nadali

31. Napisano 7. kolovoza 1944. A, 12377-12384.

1
Vidi 10. napomenu 235 . paragrafa 7. sveska .
336 Uskrsnuce

se, i koji su me gledali samilosnim ocima, misleci na daleku

noc moga rodenja, placuCi nad Nevinim Ciji je prvi san bio
na mucnom drvu, a posljednji na jos bolnijem drvu. A to
stoga sto ih je posvetilo moje oCitovanje njima, ispravnim
dufama.
Tako se dogodilo i trojici Mudraca s lstoka 2 , Simunu i
Ani u Hramu, Andriji i lvanu na Jordanu, i Petru , Jakovu
i lvanu na Taborn, Mariji iz Magdale u zoru Vazma,
jedanaestorici, kojima je na Maslinskoj gori , a jos i prije u
Betaniji, oprostena njihova zbunjcnost. .. Ne . Ivanu, Cisto-
me, nije trebalo prastanja. Bio jc vjeran, hrabar , uvijek
ljubitelj3. Vrlo Cista ljubav koja je bila u njemu i Cistoca
njegove pameti, srca, tijela4, ocuvala ga je od svake
slabosti.
Gamalijel, a s niime i Hilel 5 , nisu bili priprosti kao
pastiri, ni sveti kao Simun, ni mudri kao tri Mudraca. U
njemu, i u njegovom uCitelju i srodniku, bio je splet
farizejskih povijusa koje su gusile svjetlost i slobodno
razvijanje stabla vjere. Ali oni su bili farizeji s Cistom
nakanom. Vjerovali su da su u pravu i ieljeli su biti u
pravu. To SU instinktivno zeljeli jer SU bili pravedni. To SU
zcljeli i razumom, jer je njihov duh nezadovoljan vapio:
"Ovaj kruh je pomijefan s mnogo pepela. Dajte nam kruh
prave istine."
Ali Gamalijel nije bio toliko jak da bi odvafoo raskinuo
one farizejskc povijuse. Njegova ljudska narav i dalje ga je
zarobljavala, a s njom i obaziranje na cast kod ljudi, na
osobnu opasnost, na dobrobit obitelji. Zbog svih tih stvari
Gamalijel nije znao shvatiti "Boga koji je prolazio kroza
svoj narod", niti upotrijebiti "onaj razum i onu slobodu"

2
To jest tri kralja o kojima govori Mt 2.1-12.
3
Vidi 13. napomenu na 345. str. 9. svcska (hrv. izd .)
Vidi I. napomenu na 9. str. 9. svcska (hrv. izd.).
5
Vidi: Umberto Cassuto, Hillel u Enciclopedla ltaliana (Treccani), svez. 18,
Milano, 1933, str. 497-498. Hillel I., iii Starjesina. s kraja I. stoljeca prije Krista
i poeetka prvog stoljeca poslijc Krista. bio je vrlo dobrc duse i priznavao je veliku
vafoost ljubavi prcma bliinjemu. Ovo djelo, kao i nbicno, dodaje poneki
elemenat koji sc ne nalazi iii ga je tesko naCi u knjigama iii clancima. Tako
napominjc da je Hile! bio srodnik i ucitelj Gamalijelov.
31. Razliciti ucinci i posljedice susreta . .. 337

sto ih je Bog dao svakomc fovjeku da se njima sluzi na

svoje dobro. Jedino znak sto ga je kroz toliko godina
iscekivao , znak koji ga je oborio i muCio gri:lnjom savjesti
koja vise nije prestajala6 , izazvao jc u njemu priznanje
Krista i promjenu njegova negda5njeg misljenja. Time je
od rabina zablude - zablude stoga sto su pismoznanci,
farizeji i ucitelji pokvarili sustinu i duh Zakona, guseCi
njegovu jednostavnu i svijetlu istinu, koja je dosla od
Boga, ispod gomila ljudskih zapovijedi, cesto pogre5nih, a
uvijek korisnih za njih - postao ucenikom bofanske Istine
nakon duge borbe izmedu svoga starog Ja i svoga sadasnjeg
Ja.
Uostalom nijc bio sam nesiguran u odlucivanju i nejak
u postupanju. Ni Josip iz Arimateje, a jos manje Nikodem,
nisu znali odmah staviti pod noge zidovske obicaje i
povijuse te otvoreno prigrliti novi nauk, tako te su obicavali
dolaziti ka Kristu "potajno" zbog straha od Zidova7 , ili
obieavahu kao slueajno ga sresti, i to veCinom u svojim
ladanjskim kucama i u kuCi u Betaniji, kod Lazara, jer su
znali da je najsigumija i da je se najviSe boje Kristovi
neprijatelji, kojima je bilo vrlo dobro poznato da Rim stiti
Teofilova sina. Ipak oni su sigurno uvijek bili mnogo ispred
i odva:lniji od Gamalijela, tako da su sc odvazili na
milostiva djela na Sveti petak8 .
Gamalijel je zaostajao. Ali uoCite , vi koji Citate, moc
njegove ispravne nakane. Zbog nje se njegova inace veoma
ljudska pravednost prozima nadnaravnoscu. Savlova se
naprotiv pravednost okaljala davolstvom kad se razmaha
zlo te njega i njegovog ucitelja stavi pred raskrsnicu da
izaberu izmedu dobra i zla, izmedu pravednoga i nepraved-
noga.
Stablo dobra i zla di:le se ispred svakoga eovjeka.
Pokazuje mu upornim pozivanjem i najprimamljivijim iz-
gledom svoje plodove zla, a medu granama sikce varavim

6
Kao 15. napomena prethodnog paragrafa ovog sveska.
7
A (nastavlja) Iv 3,2; Iv 19,38-39.
~ To jest ~ to su zatrazili Tijelo i casno ga sahranili. Vidi Mt 27,37-61 ; Mk
15 ,42-47; Lk 23 ,50-55 ; Iv 19,38-42.
338 Uskrsnuce

glasom slavuja Zmija napasnik 9. Do eovjeka je, stvorenja

obdarena razumom i dusom sto mu ju je Bog dao, da zna
razlikovati i htjeti dobar plod izmedu mnogo ploda koji nije
dobar i koji ranjava i zadaje smrt dusi, pa taj dobar plod
ubrati, iako je bodljikav i te5ko ga jc ubrati, iako je gorak
za kufanje i kukavna izgleda. On se preobrazi te postane
to gladi i mekaniji za opip, sladi za okus, ljepsi za oci, tek
onda kad se pravednoscu duha i razuma zna izabrati dobar
plod i kad smo se hranili njegovim sokom, gorkim ali
svetim.
Savao prufa svoje pohlcpne ruke za plodom zla, mrfojc,
nepravde, zloCina, i prufat ce ih dok ne bude osinut kao
gromom, oboren, liscn ljudskoga vida da bi stckao nadna-
ravan vid i postao ne samo pravedan, ncgo apostol i
priznavalac Onoga koga je prije mrzio i progonio u njego-
vim slugama 10
Raskinuvsi zilave povijuse svojc ljudske naravi i zidov-
stva, jer je izniklo i procvalo sjcme svjetla i pravednosti sto
ga je onoga davnoga dana primio, svjetla i pravednosti ne
samo ljudske, nego i nadnaravne, sjeme sto ga je moja
cetvrta epifanija, iii oCitovanje, rijec koja vam je mozda
jasnija i shvatljivija, stavila u njegovo srce, njegovo srce
koje je imalo ispravne nakane, sjeme koje je on euvao i
branio cestitom ljubavlju i hvalevrijednom Zedu da ga vidi
gdje je izniklo i procvalo, Gamalijel je pruzio ruke k plodu
dobra. Njegova volja 11 i moja Krv razbile su tvrdu ljusku
onoga davno posijanog sjemena sto ga je desetljecima
sacuvao u srcu, u onom srcu poput hridi, koje se razdrlo
zajedno sa zastorom Hrama 12 i zemljom Jeruzalema, i kojc
je glasno izreklo svoju najveeu zelju Meni koji ga vise
nisam mogao euti ljudskim sluhom ali koji sam ga vrlo
dobro slusao svojim bofanskim duhom ondje, bacen na
zemlju podno krifa. I na suncanom faru rijeCi apostola i
boljih uccnika i na kisi krvi Stjepana, prvog mucenika, ono

9
Yidi Post 3.
w Yidi Dj 7,55 - 8,3; 9.1-30; 11.25-30 ; 12,24-28.31.
11
Yidi 4. napomenu na 136. str. 1. dijela 6. sveska (hrv. izd. ).
11 Yidi 12. napomenu na 172. str. 1. dijel;1 7. sveska (hrv. izd.).
31. Razliciti uCinci i pos/jedice susreta ... 339

sjeme pusti zile, razvije se u stablo, procvatc, donesc plod;

u novo stablo njegova krseanstva, izniklo ondje gdje je
tragedija Svetoga petka srusila , iseupala, unistila sva stara
stabla i travu.
Stablo njegova novoga krscanstva i njegovc nove sveto-
sti niklo je i di.le se pred mojim ocima. Premda je bio krivac
sto Me nije prije shvatio oprostio sam mu Ja, zbog njegove
pravcdnosti zbog kojc nije htio sudjelovati u osudivanju ni
Menc ni Stjcpana, zbog njegove telje da postane mojim
sljedbenikom, sinom istine, svjetla, oprostio mu je i Otac
i Duh Posvetitelj, te jc od 2:eljc postala stvarnost a da nije
trebalo sna:Zno, silovito ga svaliti u prah kao sto je bilo
potrebno uCiniti sa Savlom na putu za Damask 13 , s onim
siledzijom koga ne hi bilo moguce nikakvim drugim sred-
stvom predobiti i dovesti k pravednosti, k ljubavi, k
svjetlosti, k istini, k zivotu vjeenom i slavnom u Nebu.

13
Vi<li Dj 9.1-19 ; 22.1 -2 1; 26 ,1-23 ; Gal 1,11-24.
340
- - -- -- -- - - - - - - - - - - - - --

32. SAHRANA SVETOG STJEPANA 1

Sahrana sv . Stjepana.

Duboka noc je, a i mrkla jcr je mjcsec vec poCinuo, kad

Marija izade iz kuCice u Getsemaniju zajedno s Petrom ,
Jakovom Alfejevim, lvanom, Nikodcmom i s Revniteljem .
BuduCi da je mrkla noc, Lazar koji ih ceka pred kueom ,
ondje gdje poCinje staza koja vodi do najnizih vrata
ograde, upali svjetiljku na ulje, koju je opskrbio zastitom
od tankih plocica alabastra iii drugog prozirnog materijala.
Svjetlost je slabafoa , ali kako je ddi nisko pri zemlji,
svjetiljka ipak sluzi da se vidi kamenje i zaprekc koje se
mogu naCi na putu. Lazar se stavi uz Mariju da osobito ona
dobro vidi. Ivan je s druge strane i podrfava Majku za
jednu ruku . Ostali su otraga u skupini.
Podu do Cedrona i nastave iduCi uza nj tako tc su
napola skriveni od divljeg grrnlja koje se dize uz obale
potoka . I 5um vode dobro dolazi da pokrije sum sandala
putnika.
Idu takoder uz vanjsku stranu zidina do vrata najblizih
Hramu , a onda zadu na nenastanjen i goletan prostor i
dodu onamo gdje je bio kamenovan Stjepan . Podu k hrpi
kamenja pod kojim je polupokopan tc razmaknu kamenjc
dok se ne poka:le siroma5no tijelo . Vee je plavo , i zbog
smrti i zbog udaraca i kamenovanja, tvrdo , kruto, sklupca-
no,onako kako ga je zatekla smrt.
Marija, koju je Ivan iz samilosti zadrfavao nekoliko
koraka dalje , oslobodi sc i potrci k onome siromasnome
izmrcvarenom i krvavom tijelu. Ne mareCi za mrlje sto ih
zgrufana krv ostavlja na njezinoj haljini , Marija kojoj
pomaiu Jakov Alfejev i Ivan polozi tijelo na komad platna
rastrta po prahu, na mjestu gdjc nema kamenja pa komadi-

32. Napisano 8. kolovoza 195 1. A , 12384-1239 1.

I Yidi Dj 8.2 .
32. Sahrana svetog Stjepana 341

ecm platna koje umace u amforicu sto joj je prufa Revnitelj

brise kako mote Stjepanovo lice, ureduje mu kosu nastojeci
da je navuce na sljepoCice i na obraze koji su ranjeni da
pokrije u:Zasne tragove sto ih je ostavilo kamcnje . OCisti i
ostale udove i htjela bi ih staviti u polo:Zaj manje mucan.
Ali ledena smrt koja je vec pred mnogo sati nastupila to
ne dopusta ncgo djelomicno. To pokufaju uciniti i muskar-
ci, fizicki i moraine jaCi od Marije, koja je opct nalik na
falosnu Majku na Golgoti i u Grobu. Ali i oni sc moraju
pomiriti s time da ga ostave onako kako su uspjeli dotjerati
ga nakon toliko napinjanja. Obuku ga u dugu cistu haljinu
jer je njegova izgubljena ili ukradena od kamenovatelja za
ruglo , a tuniCica sto su mu je bili ostavili sada je dronjak
sasvim pokidan i krvav.
Kad je to uCinjeno, sve pri slabasnom svjetlu svjetiljkc
sto je Lazar drzi vrlo blizu siromasnog tijela, podignu ga i
poloze na drugo vrlo cisto platno. Nikodem skupi prvo
platno mokro od vode koja je upotrebljena za pranje
mucenika i od zgrufane krvi i stavi ga pod svoj ogrtac. Ivan
i Jakov sa strane glave a Petar i Revnitelj sa strane nogu
podignu platno u kome je tijelo i zapocnu put povratka.
Pred njima idu Lazar i Marija.
lpak nc vracaju se putem kojim su dosli, ncgo naprotiv
iduCi dalje kroz polje i zakrenuvsi podno Maslinske gore
stignu na put koji vodi u Jerihon i Betaniju. Tu se zaustave
da poCinu i da se porazgovore.
Nikodem koji je bio nazocan kad je osuden Stjepan
iako na pasivan nacin i koji jc bio jedan od zidovskih
glavara 2 , znao je bolje od ostalih sto je odluCio Sinedrij 3 ,
te upozorava nazoene da je pokrenut i nareden progon
protiv krseana i da je Stjepan samo prvi sa dugackog popisa
imcna vec oznacenih jer su sljedbenici Kristovi.
Prva izjava svih apostola je: Neka cine sto hoce ! Mi
se necemo promijcniti,ni zbog prijetnje, ni zbog razborito-
sti!

:A (nastavlja) Iv J . J.
J Vidi 48. napomcnu 222. parngrafa 7. sveska.
342 Uskrsnuce

Ali razboritiji medu nazoenima , tj . Lazar i Nikodem,

upozoravaju Petra i Jakova Alfejeva da Crkva ima jos vrlo
malo svecenika Kristovih te ako bi bili ubijeni oni jaCi
medu njima, tj. Petar kao Velesvecenik 4 i Jakov kao biskup
Jeruzalema, da bi se Crkva tcsko spasila. Podsjecaju
takoder Petra da je njihov Utemeljitelj i UCitelj ostavio
Judeju i otiSao u Samariju da ne bude ubijen prije nego ih
je dobro odgojio, i kako jc savjetovao svojim slugama da
sc drie njegova primjera dok bude toliko pastira da se ne
bude trebalo bojati da ce se zbog smrti pastira vjernici
rasprsiti. I zavrse govoreCi 5 : Razidite se slobodno po
Judeji i Samariji. StjeCite ondje sljedbenike , druge, brojnc
pastire i odanle se razidite po zemlji, da bi svi narodi
upoznali Evandelje , kako je On zapovijedio da se cini.
Apostoli su nesigurni. Gleda ju Mari ju, kao da iele znati
njezino misljenje o tome .
A Marija, koja shvaea te poglcde , kaze : Savjet je
pravican . Poslufajte ga. Nije kukavstina, nego razboritost 6 .
On vas je ucio: ''Budite bezazleni kao golubice a mudri kao
zmije . Saljem vas kao ovce medu vukove. Cuvajte se
ljudi .. .7
Jakov je prekine: Jest, Majko. Ali je rekao i: " Kad
budete predani u njihove ruke i dovedeni pred upravitcljc ,
ne uznemirujtc se zbog toga sto treba da odgovarate.
Necete vi govoriti, nego ce po vama i u vama govoriti Duh
Oca vasega" 8 . I ja ostajem ovdje. Ucenik mora biti kao i
Ucitelj. On je umro da bi dao zivot Crkvi. Svaka nasa smrt
bit ce kamen dodan velikome novom Hramu, povecanje
zivota velikome besmrtnom tijclu sveopce Crkve 9 . Neka
me samo ubiju, ako hocc. ZiveCi u Nebu bit cu sretniji, jer
cu biti uz svoga Brata, i jos mocniji. Ne bojim se smrti.
Nego grijeha. Napustiti svoje mjesto Cini mi se nasljedovati

~ Vidi 3. napomcnu 14. paragrafa i 132. napomenu 21 . paragrafa ovoga ~veska .

'Vidi Dj 8.1.
6
Vidi 10. napomenu 29. paragrafa ovoga sveska.
1
A (nastavlja) Mt 10.16-17.
0 Te Jsusove rijeci slijede iza preth odnih , navedenih u napomcni 7.
9
Vidi 60. napomenu na 133 . str. 9. sveska (hrv . izd.) .
32. Sahrana svetog Stjepana 343

cin Jude, savrsenog izdajice. Taj grijch Jakov Alfejev necc

nikada uCiniti. Ako moram pasti, past eu kao junak na
mome mjcstu borbe, na onom mjestu na kojemu me On
hoce.
Marija mu odgovori: U tvoje tajne s Bogofovjekom ja
ne ulazim. Ako te On tako nadahnjuje, Cini tako. Samo
On, koji je Bog, moze imati pravo da nareduje. A na nas
sve spada da fra slufamo uvijek, u svemu, da vrsimo
njegovu volju . 0
Petar, manje junacan, razgovara s Revniteljcm da cuje
njegovo misljenje o toj stvari. Lazar, koji je blizu njih
dvojice pa euje, predlak: Dodite u Betaniju. Blizu je
Jeruzalema, blizu i puta za Samariju . Odanle je Krist toliko
puta odlazio da izbjegne svojim neprijateljima ...
Nikodem pak predlaze: Dodite u moju ladanjsku
kucu. Siguma je i hlizu i Betaniji i Jeruzalemu, i na putu
koji prcko Jerihona vodi u Efrajim.
Ne. Moja je bolja, stiti je Rim, inzistira Lazar.
Vee tc odvifo mrze, otkako te lsus uskrisio potvrdivsi
tako silno svoju bofansku narav. Promisli da je njegova
sudbina bila odluccna zbog toga razloga. Da ne bi ti odluCio
svoju, odgovori mu Nikodem.
A kamo stavljatc moju kucu? Stvarno je Lazarova. Ali
jos ima ime da je moja, kaie Simun Revnitelj.
Marija posreduje govoreCi: Pustite da razmislim, da
prosudim sto je bolje uCiniti. Bog me nece ostaviti bez
svoga svjetla. Kad doznam, kazat cu vam. Za sada dodite
sa mnom, u Getsemani. 11
Prijestolje svake mudrosti, Majko Rijeci i Svjetlosti,
uvijek si nam zvijezda sigumog vodstva 12 . Poslusat cemo
te, kafo svi skupa kao da je doista Duh Sveti govorio u
njihovim srcima i njihovim ustima.

10
Djevica Majka uvijck jc bila nadnaravno veoma pailjiva i poslusna u
odnosima prema Bogu svomc Sinu. Vidi Lk 2.41 -51: Iv 2.1-12 .
11
Preponizna je uvijck promiSljala, uvijek trazila. fovala volju Soi.ju i bila
njczina sluzbenirn . Vi<li Lk 1.26-38:2.19-51.
:: Vidi 15 . napomt!nu 23 . paragrafa ovoga sveska .
344 Uskrsnuce

Ustanu sa trave na kojoj su sjedili na rubovima ceste, i

dok Petar, Jakov, Simun i Ivan idu s Marijom prema
Getsemaniju, Lazar i Nikodem podignu platno u koje jc
umotano tijelo Stjepanovo te pocetkom svitanja zore idu
prema cesti za Betaniju i Jerihon. Kamo nose mucenika '!
Tajna.
 345

33. GAMALIJEL POSTAJE KRSCANINOM 1

Gamalijel postaje kr~caninom .

Mora da jc vcc proslo godina jer Ivan pokazuje da je

vec u punoj muzevnoj dobi, snafoijih udova, zreliji u lieu ,
kosom, bradom i brcima mnogo tamnije plave boje .
Ivan ureduje kuhinju kuCicc u Getsemaniju, kojoj su
odskora pobijeljeni zidovi i obojcne drvene stvari: klupice ,
vrata, jedna polica koja sluzi i kao stalak za svjeCicu.
Marija koja dotle prede ne pokazuje nikakve promjene .
Njezin izgled je svjd i miran . Nestao je s njezina lica svaki
trag sto ga je na njemu ostavila bol zbog smrti Sina, zbog
njegova povratka u Nebo, zbog prvih progona krscana.
Vrijeme nije utisnulo svoje tragove na to blago lice . Ni dob
nije mogla ostetiti njezinu svje:Zu i cistu ljepotu.
Svjetiljka upaljena na polici baca svoje drhtavo svjetlo
na malene i marljive Marijine ruke, na bijeli plast narnotan
na kudjelju, na tanku nit, na vreteno koje se okrece , na
plavu kosu skupljenu u tcfak cvor na zatiljku .
Jedna prejasna mjeseccva zraka prodire kroz otvorena
vrata u kuhinju kao prufajuCi srebrnu vrpcu od praga do
nogu klupice na kojoj sjedi Marija. Tako joj noge osvjet-
ljuje mjeseceva zraka, a ruke i glavu joj osvjetljuje crven-
kasto svjetlo svjetiljke. Vani, na maslinama koje okrufoju
kucu u Getsemaniju, slavuji pjevaju svoj ljubavni pjev.
Najednom zaSilte, kao da su se prestrasili, a nakon
nekoliko easaka zacuje se struganje koraka , priblifava se
sve vise, dok se ne zaustavi na pragu kuhinje ucinivsi da u
isto vrijeme nestane bijele mjeseceve vrpce koja je prije
srebrno bojila priproste i mrke opeke na tlu.
Marija podigne glavu i okrene je prema izlazu . Ivan
takoder pogleda prema vratima i jedan O ! pun cudenja

33. Napisano 1. studenoga 1951. A, 12392-12404.

1
Vidi 2. i 9. napomenu 8. paragrafa i 11. napomenju 10. paragrafa 8. sveska .
346 Uskrsnu{;e

izvijc sc iz njihovih usta dok jednim jcdinim pokretom

obojc potrci prema iz)azu, na cijem SC pragu pokazao i
zaustavio Gamalijel. Gamalijel vec veoma star, sablastan,
tako je mr5av u svojim bijelim haljinama sto ih mjesec koji
udara u njegova leda Cini gotovo fosforcsccntnima . Gama-
lijel zgazen, smrvljen od dogadaja, od svoje grifoje, od
tolikih stvari, jos vise nego od dobi.
Ti ovdje, rabbi? Udi ! Dodi! I mir bio s tobom , kaze
mu Ivan koji je spram njega i vrlo blizu, dok je Marija
nekoliko koraka natrag.
Ako me povcde5 ... Slijep sam . .. , odgovori stari
rabin, glasom drhtavim vise zbog neeujnog placa, nego
zbog dobi.
Ivan, zapanjen, upita, a u njegovom je glasu i ganucc i
sa:laljenje: Slijep?! Od kada?
0 !... Odavna ! Yid mi je pocco slabiti odmah nakon
... nakon ... Da. Nakon sto nisam znao prepoznati pravu
Svjetlost koja je dosla da rasvijetli ljude, dok potres nije
razdro zastor Hrama 2 i uzdrmao snaine zidine , kako je On
bio rekao. Zapravo dvostruki zastor , onaj koji je krio
Svetinju nad svctinjama 3 Hrama , i jos istinskiju Svetinju
nad svctinjama, Rijec Ocevu , njegovoga vjecnog Jedinoro-
denca, skrivena ljudskim, preCistim tijelom, koga je otkrila
samo njegova Muka i njegovo slavno Uskrsnucc i ljudima
najsporijeg shvacanja, meni prvome, onim sto On stvarno
jest: Krist 4 , Mesija 5 , Emanuel 6 . Od onog casa poceo se
spustati mrak na moje oCi i bivati sve gusCi . Pravedna kazna
za mene. Od nekog vremcna sasvim sam slijep. A do5ao
sam ...
Ivan ga prckinc pitajuCi ga: Mozda da trazis eudo?
Da. Veliko cudo. Molim ga od Majke pravoga Boga.
Gamalijele, ja nemam moci sto ju je imao moj Sin. On

2
Vidi 12. napomenu na 172. sir. L dijela 7. sveska (hrv. izd.).
3
Vidi 1. napomenu 204. paragrafa 7. sveska.
' Krist znaei Onaj koga je Gospodin pomazao . tj . posvetio. kri<mom o kojoj
se ~ovori u l<I 30.22-33. za poslanje spasenja.
Vidi 23. napomenu 10. paragrafa i 22. nap . 21. par. 8 sveska.
6
Vi di I. napomenu 233. paragrafa 7. sveska.
33. Gamalijel postaje krscaninom 347
- -- - -
je mogao vratiti zivot i vid ugaslim vjedama, rijec nijemima,
kretanja uzetima. Ali ja ne, odgovori mu Murija . I
nastavi . Ali dodi ovamo, kraj stola. i sjedni. Umoran si i
star, rabbi. Ne umaraj se vise, i povede ga zajcdno s
Ivanom milostivo do stola i pomogne mu da sjedne na
jcdnu klupicu.
Prije nego je pustio da povuce ruku Gamalijel joj je
poljubi s postovanjem a potom joj kazc: Ne molim od
tebc, Marijo, cudo da ponovno vidim. Ne. Ne molim tu
materijalnu stvar. Ono sto te molim, o Blagoslovljena
medu svim zenama, jest orlovski vid za moj duh, da vidim
svu istinu . Ne molim te svjctlost za moje ugasle zjene, nego
nadnaravno, bofansko svjctlo , pravo svjetlo koje je mu-
drost, istina, zivot za moju dusu i za moje srcc, rastrgane
i iscrpljenc od grifoje koja mi ne da pocinka. Nemam
nikakve zeljc gledati oCima ovaj zidovski svijet, tako ...
Da. Tako tvrdokorno buntovan protiv Boga , koji je prema
njemu bio i jest tako milostiv kako uistinu ne zaslufojemo
da bude. Cak sam radostan da ga nc moram viSe glcdati, i
da me je moja sljcpoca rijesila svake obaveze prcma
Hramu i pre ma Sinedrij u7 , koji su tako nepravedni i pre ma
tvome Sinu i prema njcgovim sljedbenicima. Ono sto folim
vidjcti, i to pamecu, srccm, duhom, jest On, Isus. Vidjeti
ga u scbi, u mom duhu, vidjeti ga na duhovan naCin, kao
sto ga sigurno vidite ti, o sveta Majko Bozja8 , i Ivan tako
cist, i Jakov dok je zivio'\ i ostali radi pomoCi u njihovom
teskom i sprecavanom slufrnju. Yidjeti ga da bi ga mogao
ljubiti citavim svojim bicem i da bih tom ljubavlju mogao
nadoknaditi svoje krivnje i dobiti oprostenje od Njega, da
bih imao zivot vjeeni koji vise ne zaslu:Zujem imati 10 . .
Prigne glavu na podlaktice koje je naslonio na stol i place.
Marija mu polozi jednu ruku na glavu uzdrmanu od
jecaja te mu odgovori: Ne, niposto ne stoji da ne zaslufo-

' Vi di 48. napomenu 222. paragrafa 7. sveska.

'Vidi 15 . napomenu 23. paragrafa ovoga sveska.
4
Vi<li Di 12 . 1-2 .
'" Procit ;1_i "moli tvu oznacenu 5. napomcnom na 258. str. I . dijela 7. sveska
(hrv. izd.).
348 Uskrsnuce

jes imati zivot vjecni ! Sve oprasta Spasitelj onome koji se

kaje 11 za svoje minule zablude. Bio bi oprostio cak i svojem
izdajici da se pokajao za svoj ufasan grijeh 12 A krivnja
Jude iz Keriota je neizmjerna u odnosu prema tvojoj.
Promisli: Juda je bio apostol, primljen od Krista, poucen
od Krista, Ijubljen od Krista vise od svakoga drugoga 13 ako
se pomisli da ga Krist, iako mu nista nije bilo nepoznato o
Judi, nije potjerao iz skupa svojih apostola, nego se stovise
do zadnjega casa sluzio svakojakim sredstvima da oni ne bi
razumjeli sto je on snovao. Moj Sin je bio sama istina , i
nikad nije slagao, ni s kojega razloga . Ali kad bi vidio da
ostala jedanaestorica sumnjaju i kad bi ga oni pitali o
ISkariotu , ne laiuCi uspio bi skrenuti njihove sumnje i nc
odgovoriti na njihova pitanja i zapovjediti da ne pitaju , i
zbog razboritosti i zbog ljubavi prema bratu . Tvoja krivnja
je kud i kamo manja . Dapace ne moze se ni zvati krivnjom.
Nije kod tebe nevjera, nego naprotiv pretjerana vjera.
Toliko si vjcrovao u dvanaestgodisnjeg Djeeaka koji ti je
govorio u Hramu 14 da si tvrdokorno ali ispravnom naka-
nom, koja ti je dosla od tvoje apsolutne vjere u onoga
Djeeaka iz Cijih si usta euo rijeCi bekrajne mudrosti , cekao
znak da bi povjerovao u Njega i u njemu vidio Mesiju. Bog
oprasta onome tko ima tako jaku i vjcrnu vjeru. Jos vise
oprasta onomu koji , iako nalazeCi sc jos u sumnji glede
prave naravi eovjeka nepravedno optuiena , nece da sudje-
luje u njegovoj osudi jer osjeca da je nepravedna. Tvojc
duhovno videnjc istine sve vise .je raslo otkad si ostavio
Sinedrij da nc bi pristao na onaj svetogrdan cin. Jos vise je
naraslo kad si , nalazeCi se u Hramu, vidio da se ispunio
znak, toliko iScekivani, koji je oznaCio pocetak krscanske
ere. Jos se povecalo kad si onim snafoim, tjeskobnim
rijecima molio na podnozju krifa moga Sina, vec hladna i

11
Vidi 3. napomenu na 159. str. 2. dijela 6. svcska (hrv. izd .) i ostale
napomene na koje se ondje poziva.
12
Proi':itaj 25 . paragraf 9. poglavlja.
i.i Kontekst tumaci u kojem smislu se moze reCi da jc izdajnik Juda bi o
nail).ubljeniji od Krista .
4
procitaj 68. paragraf na 330. str. l. svedka (hrv . izd .) .
33. Gamalijel postaje krfcaninom 349
mrtva 15 . Postalo je gotovo savrseno svaki put kad si iii
rijeCima iii povlaceCi sc na stranu branio sluge moga Sina
te nisi htio sudjelovati u osudi prvih mucenika 16 . Vjeruj,
Gamalijele, svaki tvoj cin boli, pravednosti, ljubavi pove-
cao je u tebi tvoje duhovno videnje.
Sve to jos nijc dovoljno ! Evo: imao sam rijetku milost
da upoznam tvoga Sina vec prilikom njegova prvog oCitova-
nja, u casu njcgove punoljetnosti. Trebalo bi da sam vec
onda vidio ! Razumio ! Bijah slijep i lud ... Nisam vidio niti
sam shvatio . Ne onda, ne drugih puta kad sam imao milost
da se nadcm blizu njega, kad je vec postao Covjek i Ucitelj,
i da eujem njegove uvijek pravedne i snafoe rijcci . Tvrdo-
glavo sam cekao ljudski znak, prodrmano kamcnjc ... A
nisam vidio da je sve u njemu siguran znak ! I nisam vidio
da je ugaoni kamen prorecen od proroka 17 , kamen koji je
vec potresao svijet, sav svijet: zidovski i poganski, kamen
koji je potresao kamenje srdaca sa svojom rijeci, sa svojim
cudesima ! Nisam na Njcmu vidio oCiti znak njegova Oca u
svemu sto je Cinio i govorio ! Kako On moze oprostiti toliku
tvrdokomost ?"
Gamalijelc, mozes Ii vjerovati da te mogu dobro
savjetovati, koja sam Prijestolje mudrosti, Puna milosti 18
koja mi je i zbog Mudrosti koja je u meni uzela Tijclo i
zbog milosti koju mi je dala, buduCi sam nje puna, puninu
spoznaje nadnaravnih stvari ?
0 da, vjerujem ! Upravo zbog toga sto znam da si ti
to , dolazim k tebi da dobijem svjetlost. Ti, Kcerka, Majka,
Zarucnica Bozja 19 , koji te je sigumo vec u tvom zaceeu
ispunio svojom mudrosnom svjetloscu, ne mozes nego
pokazati mi put kojim moram iCi da dobijem mir, da nadem
istinu, da postignem pravi zivot. Tako sam svjestan svojih
zabluda, tako pritisnut svojom duhovnom bijedom te mi je
potrebna pomoc da bib se usudio poCi k Bogu.

'' Procitaj 332-'.B4 . slranice 9 . sveska (hrv . izd.).

1
" Vidi Dj 5.27-42 .
17
Vidi 13. napomenu 17. paragrafa 8. sveska.
1
~ Vidi 15. napomenu 23 . paragrafa ovoga svcska.
' Q Vitli 14. napomenu 27. paragrafa ovoga sveska .
350 Uskrsnu{;e

Ono sto ti smatras zaprekom, naprotiv krila su da se

digne5 k Bogu. Srusio si sama sebe, ponizio si se, bio si
golemo brdo a uCinio si se dubokom dolinom. Znaj da jc
poniznost slicna gnojivu za najneplodnije tlo <la se pripravi
tc rodi biljcm i bogatom fotvom. Stepenica je za penjanje.
Stovise: stepcnica je za uspinjanje k Bogu , koji kad vidi
ponizna, zovc ga k Sebi da ga uzvisi, da ga raspali svojom
ljubavlju i da ga rasvijetli svojim svjetlom da vidi. Stoga ti
kazem da si vec u svjctlosti, na pravome putu, prema
pravom Zivotu djece Bozje.
Ali da dobijem milost, moram uCi u Crkvu, primiti
krstenje koje Cisti od grijeha i cini nas ponovno posinjenom
djecom Bozjom 20 . Ja nisam protivan tome . Dapace ! Unistio
sam u sebi sina Zakona, viSe ne mogu stovati i ljubiti Hram.
Ali necu da budem nista . Prema tome moram na ruscvi-
nama svoje proslosti sagraditi novog fovjeka 21 , i novu
vjeru. Ali mislim da apostoli i ucenici nemaju povjerenja i
da su neraspolofoni prcma meni, velikom rabinu tvrde
sije ...
Ivan ga prekine govoreci: Varas sc, o Gamalijele. Prvi
ja te ljubim i oznacio bih kao dan najvccc milosti onaj u
kome bih te mogao nazvati jaganjcem Kristova stada. Ne
bih bio njegov ucenik ako se ne bih drfao Kristovih pouka.
A On nam je zapovjedio ljubav i razumijevanje za svc, a
osobito za najslabije, bolesne i zalutale. Naredio nam je da
se drzimo njegovih primjcra. A mi smo ga vidjeli uvijek
kao samu ljubav za raskajanc gresnike, iii za rasipne sinove
koji su se vracali Ocu, iii za izgubljcne ovce. Koliko Ii ih
je otkupio, milosrdem, od Magdalene do Samaritanke, od
Aglaje do razbojnika ! Bio bi i Judi oprostio, njegov najveCi
grijeh, da se pokajao22 . Oprostio mu je toliko puta ! Samo
ja znam koliko ga je ljubio, iako ga je poznavao u svakom
njcgovom djelu. Dodi sa mnom. UCinit cu od tebe sina
Bozjega i brata Krista Spasitelja.

20
Vi<li 27. napomcnu 21. paragrafa ovoga sveska.
21
Vidi Mt 9 ,14-17 ; Mk 2.18-22 ; Lk 5,33-39; Rim 6.1-11; 1 Kor 5; 2 Kor
5.16-21; Gal 6.11 - 18; Ef 2,11-22; 4,17-5,20; Kol 3.1-11.
22
Kao prethodne napomem: 11. i 12.
33. Gamalijel postaje krfcaninom 351
- -- -- - - -
Ti nisi Velesvecenik. Velesvecenik je Petar23 . A hoce Ii Petar
biti dobar kao ti? Znam, on je vrlo razlicit od tebe.
Bio je. Ali otkad je vidio kako je sam bio slab, dotle da je bio
podlac i odmetnik od svoga UCitelja, nije vise ono sto je bio i ima
milosrda za sve i sa svima.
Onda me o<lmah vodi k njemu. Star sam i vec sam mnogo
zakasnio. Osjeeao sam se vrlo nedostojnim i bojao sam se da svi
sluge Isusove na isti naCin misle o meni. Sada kad su me Marijine i
tvoje rijeCi ohrabrile, hocu da odmah udem u ovCinjak Uciteljev,
prije negoli se moje staro srce, izmoreno od toliko toga, zaustavi.
Povedi me ti jer sam otpustio slugu koji me je doveo ovamo da nista
ne cuje. Vratit ce se o prvom easu24 . Ali onda eu ja vec biti daleko.
I to na dva naCina: od ove kuce i od Hrama. Zauvijek. Najprije cu
ja, sin buntovnik, otiCi u kueu Ocevu, ja, izgubljena ovca, u pravi
ovcinjak vjecnoga Pastira. Potom cu se vratiti u svoju daleku kucu
da ondje umrem, u miru i u milosti Bozjoj.
Marija ga spontanim pokretom zagrli i kaie mu: Bog ti dao mir.
Mir i vjecnu slavu, jer si to zasluzio pokazujuCi svoje pravo misljenje
moenim lzraelovim glavarima, bez straha od njihovih reakcija 25 . Bog
bio s tobom uvijek . Bog ti dao svoj blagoslov.
Gamalijel ponovno trazi njezinc ruke. Uzme ih u svoje, poljubi
ih, klekne moleCi je <la polozi one blagoslovljene ruke 26 na njegovu
staru umornu glavu.
Marija ga zadovolji. Dapace ucini i vise. Napravi znak krifa 27 na
prignutoj glavi. Zatim mu zajedno s lvanom pomogne <la stane na
noge, poprati ga do vratiju i stoji, gledajuCi kako odlazi, voden od
Ivana, prema pravom zivotu, on, eovjek po ljudsku skonean, ali
nadnaravno ponovno stvoren.

13 Vidi 3. napomenu 14. paragrafa i 132. nap. 21. paragrafa ovoga svcska.
2
' Vidi 4. napomenu 201. paragrafa 7. sveska.
~ Kao prethodna m1pomena 16.
26
Vidi 3. napomenu 231. paragrafa 7. svcska .
1
' NipoSto nije nevjerojatno da je znak kriia vcc bio u obicaju, jer Tertulijan na pocctku
III . stoljcca u djclu De corollll (o vijencu). Ill, 1-4 donosi popis obicaja koje hranimo bcz
dokaza bilo kojcg Pisma. jedino zbog predajc. prcma tomu okril,iem obieaja. Medu njima
je znak (kriia) koji trcba da se napravi prije nego sc izadc iz kuce . Ovako kaie: Pri svakom
pocetku i kretanju naprijcd, pri svakom dolaienju i odlat.enju , pri oblacenju, pri obuvanju .
pri kupanju. pristupajuCi k stolovima, paleCi svijece, ulazeci u sohc. sjcdajuCi: kako god nas
fivljcnje zaposljuje, utremo mak na Mo. Vidi: 0. S. F. Tertulliani Opera, dio 11. Opera
montanistica (Corpus Christianorum). Turnholti. 1954. str. 1042-1043.
352

34. RAZGOVOR IZMEDU PETRA I IVANA

Razgovor izmcdu Petra i Ivana .

Na terasi Simunove kucc, koja je sva obasjana od mjeseca

koji je na svome vrhuncu , nalaze se Petar i Ivan. Govorc tiho
pokazujuci prema Lazarovoj kuci, koja je sasvirn zatvorena i
tiha. Dugo razgovaraju hodajuci amo i tamo po terasi. Zatim,
tko zna s kojeg razloga, raspravljanje postane zivljc i njihovi
glasovi, prijc priguseni , postanu glasniji i vrlo jasni.
Petar, udarivsi 5akom po ogradi , uzvikne : Ma zar ne
razumijcs da se mora ovako uCiniti? Govorim ti u ime Bozje
i poslusaj me , i nemoj htjeti biti tvrdoglav. Treba uCiniti
ovako kako ja katem. Ne od podlosti i straha, nego da se
sprijeCi potpuno istrebljenje, sto bi bilo pogubno za Kristovu
Crkvu 1 Vee prate svaki nas korak. To sam opazio,i Nikodem
mi je potvrdio da sam dobro vidio. Zasto ne mofomo ostati
u Betaniji? S toga razloga. Zasto vise nije razborito stanovati
u ovoj kuCi, ili u Nikodemovoj, iii u Nikinoj ili u Anastatiki-
noj? Takoder s toga razloga. Dase sprijeCi da Crkva ne umre
zbog smrti njezinih glavara.
UCitelj nas je mnogo puta uvjeravao da je ni pakao nece
nikada moCi istrijebiti niti nadvladati, odgovori mu Ivan .
Istina je. I nece je pakao nadvladati , kao sto nije
nadvladao ni Krista. Ali ljudi, da. Kao sto su nadvladali
Bogocovjeka, koji jc pobijedio Sotonu, ali koji nije mogao
postiCi pobjedu nad ljudima.
Jer nije htio pobijediti. Morao je otkupiti , s toga i
umrijeti. I .onom smrcu2 . Ali da je htio pobijediti ih ! Koliko
puta nije izbjegao njihovim zasjedama svake vrste! 3

34. Napisano 4. stullenoga 1951. A, 12404-12412.

1
Villi 60. napomenu na 133. str. ':I . svcska (hrv. izll .) .
l Vidi npr. Fil 2,5-11 ; Heb 12,1-4.
3
U A ovdje se ne ide iz pocetka i ne zatvaraju sc jedni navodnici niti otvaraju
drugi , nego kao da i dalje govori Ivan. Ali se iz konteksta jasno villi da je Petrov
govor koji slij edi .
34. Razgovor izmedu Petra i Ivana 353

I Crkvi ce namjestati zasjede, ali nece sasvim propasti ,

ali samo ako mi budemo toliko razboriti te sprijecimo
istrebljenje sadasnjih glavara prije nego , mi prvi , ne izabe-
remo mnogo drugih njezinih svecenika svakoga stupnja i
ne odgojimo ih za njihovu sluzbu 4 Ne zavaravaj se, I vane!
Farizeji, pismoznanci , svecenici i sinedrijci sve ce uCiniti da
ubiju pastire da bi se stado rasprsilo 5 . Stado koje je jos
slabo i plasljivo . Nadasve ovo stado iz Palestine. Ne
smijemo ih ostaviti bez pastira dok mnogi jaganjci ne
postanu sami pastirima. Vidio si koliko ih je vec ubijeno 6 .
Promisli koliki dio svijeta nas ceka ! Naredba je bila jasna:
" Jdite i evangelizirajte svc narodc, krsteCi ih u ime Oca, i
Sina i Duha Svetoga, uceCi ih da drze sve sto sam vam
zapovijedio" 7 A mcni je na obali jezera tri puta zapovijedio
da pasem njcgove ovce i njegove janjce, i prorekao da cu
istom kao star biti vezan i odveden da svjedoCim za Krista
svojom krvlju i svojim zivotom 8 . I vrlo daleko odavle ! Ako
sam dobro razumio jedan njegov govor , prije Lazarove
smrti, Ja moram iCi u Rim 9 i ondje osnovati besmrtnu
Crkvu 1 I zar nije On sam smatrao da je dobro povuCi se
u Efrajim jer jos nije bilo dovrseno njegovo evangelizira-
nje 11 ? Itek u pravi cas vratio se u Judeju da budc uhvacen
i raspet 12 Nasljeduj ga. Sigurno se ne mofo reCi da su
Lazar , Marija i Marta bojazljiva stvorenja . lpak vidis da su
se, mada veoma bolno, udaljili odavle, da odnesu drugamo
bofansku rijec koja bi ovdje bila ugusena od Zidova . Ja ,
od Njcga izabrani Velesvecenik 13, odluCio sam. Asa mnom

4
Vidi 2. napomcnu na 71. sir. 1. dijela 3. sveska (hrv . izd.).
5
Vidi Zah 13 ,7-9 ; 1. napo menu 215 . paragrafa 7. ~vi:ska .
6
Alu zija na St je pana (vidi Dj 6.8 -8,3 ). na Jakova (vidi 01 12 ,1 -2) i na drug.:
(vidi Dj 8, I ;12 , I. itd .).
7
A (nastavlja) Ml 28 ,19-20.
8
A (umeee) Iv 21,15-19.
Y Procitaj stavak ozn a~en napo menom 5. u 5. paragr. 8 svesk a .
10
Iksmnna. jer je nece moci nadvl ada ti nika kva davolska sila. Vidi Mt
16 . 16-19;60 . nap .na 133. str . 9. svcsk a (hrv. izd .) .
11
A (n astavlja) Iv I I, 54 .
12 A (nastavlj a ) Mt 20,17-1 9; Mk 10,32-34 ; Lk 18 ,31-33.
11
Vidi 3. na pomcnu 14. pa ragrafa i 132. nap. 21. pa r. ovoga sveska.
354 Uskrsnuce

i drugi, apostoli i ucenici , isto tako su odluCili. Rasprsit

cemo se. Netko ce iCi u Samariju, netko prema velikome
moru, a netko prema Feniciji, prodiruCi sve dalje, u Siriju ,
na otoke, u Grcku, u rimsko carstvo 14 Ako u ovim
mjestima ovdje zidovski kukolj i otrov Cine neplodnima
polja i vinograde Gospodinove, idimo drugamo i sijmo
drugo sjeme, u druga polja i vinograde, da berbe ne samo
bude, nego da bude obilna. Ako u ovim mjestima 15 zidov-
ska mrfoja truje vodu i kvari je da ja, ribar dusa, i moja
braea ne mozemo loviti duse za Gospodina, idimo k drugim
vodama. Moramo biti razboriti i lukavi u isto vrijeme.
Vjeruj to, Ivane.
lmas pravo. Ali ja cu ostati pri svome zbog Marije. Ne
mogu je, ne smijem je ostaviti. Zbog toga bismo oboje
odvise trpjeli. I to bis moje strane bio Josi Cin ... , odgovori
mu Ivan.
Ti ostajes. I Ona ostaje. Jer istrgnuti je odavle bilo bi
besmisleno ...
Na sto Ona ne bi nikada pristala. DoCi eu k vama
poslije. Kad Ona viSe ne bude na zemlji.
DoCi ce. Mlad si .. . Jos ces mnogo morati zivjeti.
A Marija vrlo malo .
Zasto? Je Ii mozda bolesna , bolezljiva , oslabila '?
0, ne ! Vrijeme i boli nisu imali moCi nad Njom.
Uvijek je mlada, izgledom i duhom. Smirena, dapace rekao
bih blafona.
A zasto onda ka.les ...
ler razumijem da je ovo ponovno cvjetanj e njezine
ljepote i radosti znak da osjeea kako je vec vrlo blizu
njezino sjedinjenje sa Sinom. Hoeu reCi: potpuno 16 sjedi-
njenje . Jer duhovno sjedinjenje nije nikada prestalo. Ne
podizem zastora nad Bozjim tajnama. Ali sam siguran da
Ona danomice vidi Sina, u njegovom slavnom tijelu . I to
je njezino blafonstvo. Mislim da se njezin duh promatrajuCi

1
Vidi cijclu knjigu Djela apost ., potev~i od 1. 8;8 .1.4-5 ; II , 19-26 .
15 mjestima : u A mjcstu .
lb Uznesenjem u Nebo titavim djcvitanskim bicem , tj . dufom i tijclom.
34. Razgovor izmedu Petra i Ivana 355

ga rasvjetljuje i stize do spoznanja svake buducnosti , onako

kako je spoznaje Bog. I svoje. Ona je svojim tijelom jos
na zemlji, ali skoro bih mogao reCi , bez straha da cu
pogrijditi, da je njezin duh gotovo uvijek u nebesima 17
Njezino je sjedinjenje s Bogom takvo te mislim da ne
kazem svctogrdnu rijec ako kazem da je Bog u Njoj kao
kad ga je nosila u krilu. Jos vise . Kako se Rijec sjedinila s
Njom da postane Isus Krist , tako se sada Ona tako
sjedinjuje s Kristom da jc drugi Krist, da je uzela novu
fovjecju narav, narav samoga Krista 18 . Ako kafom krivo-
vjerje , dao mi Bog spoznati zabludu i oprostio mi . Ona zivi
u ljubavi. Taj oganj ljubavi je uzifo , hrani je, rasvjetljuje,
a taj oganj ljubavi ce nam je i ugrabiti 19 , u odredeni eas,
bez boli za Nju , bez truljenja njezinog tijela ... Bol ce biti
samo nafa. .. Osobito moja... Vise necemo imati svoje
Uciteljice , Vodica , Tjesiteljice nase 20 I ja eu biti uistinu
sam . ..
I Ivan, ciji je glas vec bio drhtav zbog potiskivana plaea ,
provali u zestoko jecanje kao nikada, niti na podnozju
Kri:la, niti u Grobu . I Petar zaplace, iako mirnije , i kroz
suze moli Ivana da ga obavijesti ako bude mogao, da bude
prisutan u casu Marijina preminuca, iii barem kod njezina
pokopa.
UCinit cu to aka mi bude dano da ucinim. Ali veoma
sumnjam. Nesta mi kaze u mojoj nutrini da kao sto se
dogodilo s Ilijom , koji je bio uzet od nebeskog vihora na
ognjenim kolima 21 , dace tako biti i s njom. Necu ni opaziti
da je veoma blizu njezino preminuce a ona ce vec biti
du5om u Nebu.
Ali ce barem tijelo ostati. Ostalo je i UCiteljevo ! A
bio je Bog!
Za Njega je bilo nufoo da se tako zbude. Za Nju ne.
On je uskrsnucem morao opovrgnuti zidovske klevete,

17
Vidi Fil 3 , 17-2 1; Heb 11. 13- 16 .
ix Vidi Rim 6.11 : Gal 2.19-20 ; Fil 1,21; Kol 3, 1-4.
1
'' Vidi napomenu 21.
20
Vidi 15 . napomenu 23 . paragrafa ovoga sveska .
21
Vi<li 2 Kr 2, 1-1 8; Sir 48 . 1-11.
356 Uskrsnuce
- -- - - - -- - --- - -

svojim ukazanjima uvJent1 svijet koji je bio zahvacen

sumnjom, iii naprosto nijekao, zbog njegove smrti na
kri:Zu. Ali Njoj toga ne treba. Medutim, ako budem mogao,
obavijestit cu te. Zbogom, Velesvecenice i brate moj u
Kristu ! Vracam se k Njoj koja me sigurno ceka. Bog bio s
tobom !
I s tobom ! I reci Mariji neka moli za me, i neka mi
ponovno oprosti moju podlost u noCi sudenja, to sjecanje
koje ne mogu izbrisati iz srca, ono sto mi ne da mira ... I
spustaju se suze na Petrove obraze i on zavrsi: Neka mi
bude Majkom. Majkom ljubeznivom 22 prema svome bijed-
nome rasipnom sinu ...
Nije po't rebno da joj to kazem. Ona te ljubi vi5e nego
jedna majka, po krvi. Ljubi te kao Majka Bozja, i ljubavlju
Majke Bozje. Ako je bila spremna oprostiti Judi, cija
krivnja nije imala mjere, promisli kako je istom oprostila
tebi ! Mir tebi, brate. Idem.
A ja cu te pratiti, ako mi dopustas. Zelim je jos
jedanput vidjeti.
Dodi. Znam kojim putem treba iCi da udemo u
Getsemani a da nas ne vide.
Upute se i idu brzo i tiho prema Jeruzalemu, ali
prolazeCi gornjim putem, koji stize do Maslinskog vrta sa
strane koja je najudaljenija od grada.
Stignu kad vec svice. Udu u Getsemani, spuste se do
kucice. Marija, koja se nalazi na terasi, vidi da dolaze i
kliknuvsi od radosti side im u susret.
Petar joj bez okoli5anja padne do nogu, licem do
zemlje, i kafo joj: Oprosti, Majko !
A sto? Jesi Ii mozda u necemu sagrijesio? Onaj koji
mi otkriva svaku istinu 23 nije mi otkrio drugo osim da si
njegov dostojan nasljednik u Vjeri 24 Uvijek sam ustanovila
da si kao fovjek pravedan, iako nekada nagao. Sto dakle
treba da ti oprostim ?

22
Kao prcthodna napomena 20.
z.i Isus, kako se razabire iz konteksta.
24
Pctar je stvarno onaj koji naslijedi Isusa u tome <la bu<le vidljivo na celu
Crkve, <la cuva i tumati tajanstven objavljeni nauk .
34. Razgovor izmedu Petra i Ivana 357
- --- - - -- - - - - - -- - - -
Pc tar place i suti.
Ivan objasni: Petar ne zna dati sebi mira zbog toga sto
je zatajio lsusa u dvoristu Hrama.
To je minula stvar. I izbrisana , Petre. Je Ii ti mozda
Isus predbacio ?
O, ne!
le Ii bio manje ljubezan prema tebi nego prije ?
Ne. Uistinu ne. Dapace !...
I zar ti to ne kafo kako smo te On, i ja s Njim,
razurnjeli i oprostili ?
lstina je. Uvijek sam ista luda.
Pa onda idi i budi miran. Kaiem ti da cemo se naCi
svi, ja, ti , ostali apostoli i dakoni 25 , svi u Nebu, uz
Bogoeovjcka. Koliko mi je dano blagoslivljam te. I kako
je ucinila s Gamalijelom , tako Marija polozi svoje ruke na
Petrovu glavu 26 i na njoj utisne znak krifa 27 .
Petar se prigne da joj poljubi noge, potom ustane,
mnogo vedrije nego prije, i opet pracen od Ivana vrati se
do visoke ograde, prijede je i otide, a Ivan se vrati k Mariji
posto je dobro zatvorio taj ulaz.

23
Kao prethodna napomena 4.
26
Villi 3. napomenu 231. paragrafa 7. 5veska.
27
Villi 27. napomenu 33. paragrafa ovoga sveska .
358

35. BLAZENO PREMINUCE MARIJINO

Blazeno preminuce Marijino.

U svojoj samotnoj sobici gore na terasi, odjevena sva u

bijeli Ian, bilo u haljinu koja joj pokriva udove, bilo u
ogrtac koji je pricvrscen na pocetku vrata i visi joj niz leda,
bilo u vrlo tanku koprenu koj.a joj se spusta s glave, Marija
ureduje haljine svoje i Isusove, koje je jos uvijek cuvala.
lzabere one bolje. A malo ih je. Od svojih uzme haljinu
sto ju je imala na Kalvariji, od lsusovih jednu lanenu
haljinu sto ju je Isus obieavao nositi u ljetnim danima i
ogrtac koji je naden u Getsemaniju, joss mrljama krvi koja
je izbijala s krvavim znojem onoga ufasnog sata.
Kad je lijepo slozila tu odjccu i poljubila krvavi ogrtac
svog Isusa, pode k sanduku gdje su, vec godinama, sabrane
i cuvane relikvije Posljednje vecere i Muke 1. Sve ih skupi
na jednu plohu, na onu gornju, a sve haljine polozi na onu
don ju.
Zatvara sanduk. Kadli se Ivan tiho popnc na terasu i
stupi na vrata da pogleda sto Marija radi. Mozda je
uznemiren zbog njezinoga dugotrajnog izbivanja iz kuhinje
i zadrfavanja ondje kamo mora da je uzasla da provede
jutamje sate. Na njegovo pitanje: Sto radis, Majko ? ona
se naglo okrene.
Uredila sam sve ono sto je dobro sacuvati. Sve uspome-
ne ... Sve sto svjedoCi o njegovoj beskrajnoj ljubavi i boli.
Zasto, o Majko, ponovno otvaras rane svoga srca
gledajuci ponovno te tufoe stvari? Blijeda si, i tvoja ruka
drsce... Te bi je dakle tdko kad ih vi dis, ka:le joj I van
dofavsi k njoj, kao da se boji da se Ona, tako blijeda i
drhteCi, osjeca slabo i dace pasti na zemlju.

35. Napisano 21. studenoga l~:Jt. A. 12413-12438.

1
Vidi 1. napomcnu na 290. str. 9. sveska (hrv . izd.)
35. B/aieno preminuce Marijino 359

0 , nisam zbog toga blijeda niti drscem ! Ne stoga sto

mi se ponovno otvaraju rane ... One se u stvari nisu nikada
potpuno ni zatvorile. Ali je ipak mir i radost u meni , i
nikada nisu bili potpuni kao sada.
Nikada kao sada? Ne razumijem ... U meni pogled na
te stvari, pune okrutnih sjecanja, bude tjeskobu onih
easova . A ja sam samo njegov uccnik. Ti si Majka .. .
Hoces reCi: pa bi kao takvoj moralo biti tde. I na
ljudsku pravo kafos . Ali nije tako. Ja sam navikla podnositi
bol dijeljenja od Njega . Uvijek bol. Jer su njegova nazoc-
nost i blizina bile moj raj na zemlji . Ali sam ta dijeljenja
uvijek spremno i mimo podnosila , jer je svaki njcgov
postupak bio po volji Oca njegovoga , bio je poslu5nost
bofanskoj volji . Stoga sam ih prihvaeala jer sam i ja uvijek
slufala volju i naume Bozje sa mnom 2 Kad bi me lsus
ostavio , bilo mi je te8ko. Sigurno. Osjecala sam se sama.
Samo Bog je izmjerio u njezinoj najistinskijoj fostini moju
bol kad me je On kao djecak potajno ostavio radi rasprav-
ljanja s uCiteljima u Hramu. Ali izuzev pravednog pitanja
sto sam mu ga kao majka postavila sto me je tako ostavio ,
nisam mu nista drugo kazala 3 . Isto tako nisam ga zadriavala
kad me je ostavio da postane Ucitelj ... a vec sam bila bez
svoga zaruenika , pa stoga sama, u gradu koji me, osim
rijetkih osoba, nije ljubio. Nisam pokazala ni cudenje zbog
njegova odgovora na gozbi u Kani 4 . On je vrsio volju
Ocevu . Ja sam ga pustala slobodnim da je vrsi . Mogla sam
doCi dotle da dadem neki savjet iii uputim neku molbu.
Savjet glede ucenika , molbu za nekoga jadnika. Ali viSe od
toga , ne. Bilo mi je tesko kad me je ostavljao da pode u
svijet , Njemu neprijateljski i do te mjere gresan da je za
Njega znacilo patnju i zivjeti usrcd svijeta. Ali koje Ii
radosti kad bi se On vratio k meni ! Uistinu ona bijase tako
duboka da mi je sedamdeset puta sedam puta naknadivala
bol rastanka. Ufasno bolan bio je rastanak zbog njegove

2
Villi 10. i 11. napomcnu 32 . paragrafa ovoga sveska.
3
A (naslavlja) Lk 2,48-49.
4
A (nastavlj a ) Iv 2,3-4 .
360 Uskrsnuce

smrti, ali kojim bih ti rijecima mogla iskazati radost sto sam
je osjetila kad mi se kao Uskrsli ukazao? Neizmjerna muka
zbog njegovog Uzasasca k Ocu , koja nije imala svrsiti nego
samo kad svrsi moj zemaljski zivot. Sada sam u radosti , u
neizmjernoj radosti kao sto je muka bila neizmjerna, jer
osjecam da je moj zivot dovrsen . Ucinila sam sto sam
morala uciniti. Zavrsila sam svoje zemaljsko poslanje.
Drugo, ono nebesko , bit ce bcz kraja 5 . Bog me je ostavio
na zemlji dok nisam i ja, kao i moj Isus, izvrsila sve sto
sam morala izvrsiti. I imam u sebi emu intimnu radost ,
jedinu kap balzama sto ju je imao Isus u svojim pregorkim
zadnjim mukama kad je mogao rcCi: "Sve je svrseno" 6 .
Radost u Isusu? U onom casu ?
Da , Tvane. Radost neshvatljiva ljudima. Ali shvatljiva
dusima koji vec zive u svjetlosti Bozjoj i koji zahvaljujuCi
toj svjetlosti vide dubokc stvari, skrivene iza zastora sto ih
Vjecni razastire ispred svojih kraljevskih tajna7 . Onako u
tjeskobi, uzdrmana od onih dogadaja, pridrufona Njemu
mome Sinu u napustenosti od Oca8 , nisam onda shvatila .
Onoga se casa svjetlost bila ugasila za cijeli svijet, za cijeli
svijet koji ga nije htio primiti 9 . Pa i za mene . Ne zbog
pravedne kazne, nego buduCi da sam morala biti Suotkupi-
teljica10 , i ja sam morala trpjeti tjeskobu napustenosti od
bofanske utjehe , tamu, duboku tugu, napast Sotone da vise
necu moCi vjerovati da je moguce ono sto je On rekao,

i Slicno nebeskom poslanju Isusa, s kojim Marija ostaje presjedinjcna

zauvijck. Yidi 8. napomenu 28. paragrafa ovoga sveska .
6
Postojanje te kapi balzama u prcgorkom kaleiu patnja a osobito posljednjc
Isusove posvema~nje frtve. jedna jc od tolikih tvrdnji kojima ovo djelo obilujc .
One najprijc zbunjuju. Ali kasnije u molitvi i studijem pokazuju se u savrscnom
skladu s botanskom objavom sto ju jc lsus povjerio svojnj Crkvi . Doista. sv .
Pavao, u komc jc tako duboko iivio lsus (vidi Gal 2.20) i koji je upotpunjavao
u svome tijelu ono Sta je nedostajalo patnjama lsusovim za njegovu Crkvu (vidi
Kol 1,24), preobilovaoje rado~eu u s~ im svojim patnjama (vidi 2 Kor 7,4-7; Kol
1,24). K tome, psihologija i iskustvo svjedoce i potvrduju da kad se svrSi nek i
posao , koliko god hio pun potdkoca i posut Lrnjem . da se osjeti velika radost.
Yidi tckst oznacen slijedeeom napomenom 11.
7
Vidi I Kor 2. 10- 16.
"Vidi 5. napomenu na 20. str. 9. sveska (hrv. izd.)
~ A (nastavlja) Iv 1,5.
10
Vidi 13 . napomcnu na 280. str. 9. sveska (hrv. izd .).
35. Blaieno preminuce Marijino 361

trpjeti sve sto je i On trpio u duhu od Cetvrtka do Petka.

Ali kasnije sam shvatila. Shvatila sam kad mi se ukazala
Svjetlost koja je uskrsla zauvijek . Sve. I skrivenu , silnu
Kristovu radost kad je mogao reCi: "Sve sam izvrsio sto je
Otac htio da izvrsim. Napunio sam mjeru bofanske ljubavi
ljubeCi Boga do zrtvovanja sebe, ljubcCi ljude do umiranja
za njih . Izvrsio sam sve sto sam morao . Umirem zadovoljan
u duhu iako rastrgan u svome nevinome tijelu " 11 I ja sam
izvrsila sve sto je odvijeka bilo pisano da izvrsim 12 Od
radanja Otkupitelja do pomoCi vama , njegovim svecenici-
ma , da se savrseno odgojite. Crkva je vec formirana i
jaka 13 . Duh Sveti je rasvjetljuje 14 , krv prvih mucenika je
ucvrscuje i umnofava 15 , moja pomoc je sudjelovala da od
nje napravi sveti organizam 16 sto ga hrani ljubav prema
Bogu i braCi i sve viSe jaca, i u kome se ne primaju mrfoja,
nepomirljivost , zavist , ogovaranje, te zle biljke Sotonine .
Bog je zadovoljan time i hoce da to znate iz mojih usta ,
kao sto hoce da vam kafom neka nastavite rasti u ljubavi
da biste mogli rasti u savrsenosti 17 , a isto i brojem krseana
i u sili nauke. Jer nauk Isusov nauk jc ljubavi. Jer je Isusov
zivot, pa i moj, uvijek bio voden i pokretan od ljubavi 18 .
Nismo odbili nikoga , oprostili smo svima. Samo jednome
nismo mogli dati oprostenje jer on , vec rob Mrfoje,nije
htio 19nase neogranicene ljubavi. U svom oprostaju pred
smrt Isus vam je dao zapovijed da se ljubite medu sobom.
Dao vam je i mjeru ljubavi sto je morate imati medu sobom
kad je rekao: "Ljubite jedni druge kako sam Javas ljubio.

11
Vidi prethodnu napom enu 6 . Ovaj zadnji tekst sam je dovo lj an da
protumaCi smi sao kapi balzam a o kojoj je gore receno.
12
Vidi 8. napomenu na 121. str. I. dijela IV . sveska (hrv. izd .).
13
Vidi 60. napomenu na 133. str. 9. sveska (hrv. izd .) .
14
Vidi 36. i 116. napomenu 21. pa ragrafa ovoga sveska .
11
Vidi Vidi Dj 4, l -31;5 ,17-42;6,8 - 8, 3;12 ; itd.
16
Vidi 21. napomenu na 348. str . 9. sveska (hrv . izd .) .
17
Vi di 3. napomenu 211. paragrafa 7. sveska.
ix Citavo se krscanstvo osniva na ljubavi, je r je Bog Jjubay (I Iv 4,8. 16) i jer
jc tcmcljno pravil o zivota ljubav . Vidi 95 . napomenu na 199. str . 9. sveska (hrv .
i zd. ~ .
' Vidi 71. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska .
362 Uskrsnuce

Po tome ce se poznati da ste moji ucenici" 20 . Da bi zivjela

i rasla, Crkvi je potrebna ljubav. Ljubav osobito u njezinih
sluzbenika. Kad se ne biste ljubili medu sobom sa svom
svojom snagom, i isto tako kad ne biste ljubili svoju bracu
u Gospodinu, Crkva bi postala neplodnom. I kukavan i
oskudan bi bio novi priliv i nadstvaranje ljudi u njihovo
dostojanstvo djece Svevi5njega i subastinika nebeskoga
Kraljevstva, jer bi Bog prestao pomagati vam u poslanju .
Bog je Ljubav 21 . Svako njegovo djclo bilo je djelo ljuhavi.
Od stvaranja 22 do Utjelovljenja23 Od njega do Otkuplje-
nja24. Od njega opet do ustanovljenja Crkve 25 I napokon
od njega do nebeskog Jeruzalema 26 , koji ce sabrati sve
pravedne da se raduju u Gospodinu. Ove stvari kazem tebi
jer si ti apostol ljubavi i mozes ih razumjeti bolje ncgo
drugi ...
Ivan je prekine rekavsi: I ostali ljube i ljube se .
Jest. Ali ti si ljubitelj u pravom smislu rijeCi. Svatko
od vas uvijek je imao neku svoju znacajku 27 , kao sto je
uostalom kod svakog stvorenja. Tisi medu dvanaestoricom
uvijek bio ljubav, Cista i nadnaravna ljubav. Mozda, dapa-
ee: stoga sto si tako Cist, tako si ljubitelj. Petar je naprotiv
uvijek bio eovjek, i to eovjek otvoren i :Zestok. Njegov brat
Andrija bio je Stitljiv i plah koliko to Petar nije bio. Tvoj
brat Jakov nagao, tako da ga je Isus nazvao sinom groma.
Drugi Jakov, brat Isusov, pravedan i hrabar. Juda Alfejev,
njegov brat, uvijek plemenit i pouzdan. U njemu je uvijek
bilo oCito da potjece od Davida. Filip i Bartolomej bili su
tradicionalisti. Simun Revnitelj razborit. Toma miroljubiv.
Matej ponizan koji je, sjeeajuCi se svoje proslosti, nastojao

20
A (nastavlja) Iv 13,34-35.
21
Vidi prethodnu napomenu 18.
22
Vidi Post 1 - 2. Da je stvaranje djelo boianske ljubavi izvodi se iz rijeCi
knjige Post, vge puta ponovljenih: " ... vidje Bogda je svc to dobro ... veoma
dobro (1,10.12 .18.21.25.31; 2,18.)
23
Vidi Iv 3,16.
24
Vidi Gal 2,19-20.
25 Vidi Dj 2, 1-13: Ef 5,21-33, i 60. napomenu na 133. str. 9. sveska (hrv. izd.).
26
Otk 21 - 22.
27
Ovo djelo ovdje skicira duhovne i psihicke karakteristike svakoga od
dvanaest apostola, drugdje one fizicke . Tako upotpunjuje sliku.
35. Blaieno preminuce Marijino 363
- ---
proci neopa:len. A Juda iz Keriota, jao, crna ovca u
Kristovom stadu, zmija grijana od njegove ljubavi, uvijck
je bio sotonski la:l.ac. Ali ti, sama ljubav, mazes boljc
razumjeti i postati glasom ljubavi svima ostalima, onima
koji su daleko, da im kazes ovaj moj posljednji savjet. ReCi
ees im neka se ljube i neka ljuhe svc, pa i svoje progonitelje,
kako bi bili samo jedno s Bogom, kao sto sam ja bila, do
te mjcrc da sam zasluzila biti izabrana za zarucnicu vjccne
Ljubavi28 da zacnem Krista. Ja sam se predala Bogu bez
mjere mada sam odmah shvacala kalika ce me bol stiCi ad
toga. Proroci su bili nazoeni u mojoj pamcti, a bofanska
mi je svjetlost veoma usvjetljavala njihove rijeCi 29 . Prema
tome od svoga prvoga Neka mi bude sto sam ga rekla
andelu znala sam da se posvecujem najveeoj boli sto je
majka muZ:e pretrpjeti30 . Ali nista nije ograniCilo moju
ljubav jcr znam da jc ona svakome tko god ljubi snaga,
svjetlo, magnet koji vuce uvis, vatra koja cisti i daje ljepotu
svemu sto zapali, preobrafavajuCi i di:luCi iznad granica
ljudskc naravi one koj e uzme u svoj zagrlj aj. Da. Ljubav
je stvarno plamen. Plamen koji , premda unistavajuCi 0110
sto je oronulo, bila to i podrtina,otpadak, dronjak od
fovjeka , napravi od njega duh ociscen i dostojan Neba.
Koliko podrtina, koliko ljudi zamrljanih, izjedenih , propa-
lih naCi cete na svome evangelizatorskom putu ! Ne prezrite
nikoga od njih. Nego ih stovi5e ljubite da dodu k ljubavi i
da se spase. Udahnjujte u njih ljubav 31 . Mnogo puta eovjek
postane opak jer ga nitko nikada nije ljubio, iii ga je na
zao nacin ljubio . Vi ih l.iubite da Duh Sveti dode ponovno
stanovati, nakon ociscenja, u onim hramovima koji su zbog
mnogo toga postali prazni i ncCisti. Da bi stvorio fovjeka,
Bog nije uzeo andela, niti biranih tvari. Uzeo je kala,
najprostiju materiju. Potom je, udahnuvsi u nju svoj dah,
tj . opet svoju ljuhav, uzdigao jc prostu matcriju na uzviseno

:g Vidi 14. napomenu 27 . paragrafa ovoga sveska.

l'1 Vidi 3. napomenu na 226. str. 1. dijela 2. sveska (hrv. izd.).
1
" Vidi 54. napomenu na 189. str. 9. svcska (hrv. izd .).
;i Rijt:~i u kojima odjc kuju Iz 42 , 1-4 ; Mt 12,15-21.
364 Uskrsnuce
- - - - - - - - -- -- - -- ----- - - -- - - - - - -
dostojanstvo posinjenoga djeteta Bozjeg32 . Maj Sin je na svome
putu na5ao mnogo ljudskih podrtina palih u blato. Nije ih
prezimo pogazio. Nego ih je naprotiv s ljubavlju pobrao i
prihvatio i promijenio ih u nebeske izabranike. Uvijek se toga
sjeeajte. I cinitc kako je On ucinio 33 . Svega se sjeeajte. Djela i
rijeCi moga Sina. Sjeeajte se njegovih milih prispodoba. Zivite
prema njima, tj . provodite ih u djelo. I napisite ih da ostanu za
buduce ljude, sve do kraja vjekova, i neka uvijek budu vodiCi
ljudima dobre volje kako bi postigli zivot i slavu vjeenu. Zacijelo
necete moCi prenijeti sve sjajne rijeCi vjecne Rijeci Zivota i
Istine . Ali napisite ih sto vise budete mogli 34 . Duh Bozji, koji je
sisao na mene da dadem svijetu Spasitelja35 i koji je sisao i na
vas vise puta 36 , pomoCi ce vam da se sjecate37 i da govorite
masama na nacin da ih obratite k pravome Bogu 38 . Tako cete
nastaviti ono duhovno majCinstvo sto sam ga ja zapocela na
Kalvariji 39 da dadete mnogo djece Gospodinu. A sam Duh,
govoreCi u novostvorenoj djeci Gospodinovoj , jaeat ce ih na
naCin zbog kojega ce im biti milo umiranje u mukama, trpjeti
izagnanstva i progonstva samo da mogu ispovjediti svoju ljubav
Kristu i stiCi k Njemu u Nebo , kao sto SU vec uCinili Stjepan i
Jakov, moj Jakov, i drugi jos40 ... Kad ostanes sam, spasi ovaj
sanduk 41 ...

31
Vidi Post 2,7.
JJ Vidi prethodnu napomenu 31.
34
Povijesno nije poznato da bi lsusova Majka potakla aposrole da napiSu Evant1cljc.
Ali stvar je daleko od toga da bi bila nevjerojatna kad sc uzmu rijcCi i napomene u Lk
1,l-4;2,19.51.
31
Vidi Mt 1,18-25 ; Lk 1,26-38.
36 Vidi Iv 20,19-23; Dj 2.1-13.
J? Vidi Iv 14,23-26;16,12-15.
38 Vidi Mt 10, 19-20; Mk 13,11 ;Lk 12,11-12;1v 15,26-27; Dj moie se reei gotovn Cilava.
Vidi i napomem.i 37 .
39
Duhovno materinstvo presv. Dj . Marije zapotelo je skupa s fizitkim materinstrnm
u smislu da kad je Djevica dala na svijet Krista. glavu eovje~nstva, da je postala i
duhovnom majkom i foavoga eovjetanstva. Ovdje SC tvrdi da je Gospa ZapOCela
duhovno materinstvo na Kalvariji u smislu da ga je ondje zapoeela iz jednoga novog
razloga, tj. iz razloga da je bila najintimnije pridrufona krajnjoj trtvi lsusovoj i zbog
naloga (preporuke, oporuke) primljcnoga od umiruceg Spasitelja (vidi: lvl9,25-27), i to
na javni, svetani, prcbolni natin. Vidi: Pijo XII. enciklika .. Mystici Corporis Christi u
Acta Apostolicae Sedis, vol. 35 (1943) p. 247-248 .
.lCJ Vidi Dj 6,8 - 7,60;8,1-3;12,1-2.
41
Vidi I. napomenu na 290. str. 9. sveska (hrv. izd .).
35. Blaieno preminuce Marijino 365

Ivan, problijedivsi i uznemirivsi se, jos vise negoli je vec

bio problijedio kad je Marija kazala kako osjeca da je
njezino poslanje zavrseno, prekine je zavapivsi i upitavsi
je: Majko! Zasto tako govoriS? Je li ti zlo?
Ne.
Zar me onda hoces ostaviti ?
Ne. Bit cu s tobom dok budem na zemlji. Ali pripravi
se, Ivane moj, da budes sam.
Ali onda tebi je zlo i hoces mi to sakriti !...
Ne. Vjeruj. Nisam se nikada osjecala tako pri snazi, u
miru, u veselju, kao sada. Ali imam u sebi takvu radost,
takvu puninu nadnaravnog zivota da ... Jest, da mislim da
je necu moCi podnositi ziveCi i dalje. Uostalom, nisam
vjecna. To moras razumjeti. Vjecan je moj duh. Tijelo ne.
I podlo:lno je smrti kao svako eovjecje tijelo.
Ne! Ne! Ne govori toga. Ti ne mo:les, ne smijes
umrijeti ! Tvoje neokaljano tijelo ne mote umrijeti kao
tijelo gresnika !
U zabludi si, Ivane. Umro je moj Sin! I ja eu umrijeti.
Neeu okusiti bolesti, smrtne borbe, tjeskobe umiranja. Ali
umrijeti: da, umrijeti cu 42 . A uostalom znaj, sine moj, da
ako imam neku svoju folju, svu moju i samo moju, i koja
traje otkako me je ostavio, upravo je ta. To je moja prva,
vruea zelja sva moja. Dapace mogu reCi: moje prvo
htijenje. Sve ostalo sto pripada mom zivotu nije bilo do
pristajanje moje volje na bofansko htijenje. Bozje je
htijenje, sto ga je On sam stavio u moje djetinje srce, bilo
da sam htjela biti djevica. Njegovo htijenje bile su moje
zaruke s Josipom. Njegovo htijenje je moje djevicansko i
bofansko materinstvo. Sve je u mom zivotu bilo htijenje
Bozje i moja poslusnost njegovom htijenju. Ali ovo, da se
zelim opet sjediniti s Isusom, to je htijenje sasvim moje.
Ostaviti zemlju radi Neba, da budem s Njim uvijeke i
trajno ! Moja :lelja tolikih godina ! A sada osjeeam da je
blizu da postane stvarnost. Ne uzbuduj se tako, Ivane !
Radije slusaj moje posljednje htijenje. Kad moje tijelo,

42
71. napomenu ovoga paragrafa.
366 Uskrsnuce

vec liSeno zivotnog duha 43 , budc lefalo u miru, nemoj me

podvrCi balzamiranju kao sto je obicaj kod Zidova. Sada
vise nisam Zidovka, nego krseanka, prva krscanka, ako se
dobro promisli, jer sam prva imala Krista kao tijelo i krv
u sebi, jer sam bila njegova prva ucenica, jer sam bila s
njim Suotkupiteljica i njegova nastavljaCica ovdje, medu
vama, njegovim slugama. Nitka ziv, izuzev oca i majke
moje i onih koji su bili nazoeni kod moga rodenja, nije
vidio moga tijela. Ti me cesto zoves: "Pravi Kovceg koji je
u sebi drfao bofansku Rijec". A ti znas da Kovceg moze
vidjeti samo Veliki svecenik44 . Ti si svecenik, i to mnogo
svetiji i CisCi od Velesvecenika Hrama. Ali ja hocu da samo
Vjeeni Velesvecenik mo:Ze vidjeti, u pravo vrijemc, moje
tijelo. Stoga me nemoj dirati. Uostalom, vidiS li? Vee sam
se oCistila i stavila Cistu haljinu, haljinu vjecne svadbe ... Ali
zasto places, I vane?
Jer oluja boli poCinje bjesnjeti u meni. Razumijem da
te gubim ! Kako eu moCi zivjeti bez tebe? Osjeeam da mi
se para srce na tu misao ! Neeu odoljeti toj boli !
Odoljet ces. Bog ce ti pomoCi zivjeti, i to dugo, kao
sto je pomogao meni. Jer da mi nije pomogao, i na Golgoti
i na Maslinskoj gori, kad je Isus umro i uza5ao, bila bih
umrla 45 , kao sto je umro Izak 46 Pomoci ce ti zivjeti i sjecati
se onoga sto sam ti rekla prije, za dobro sviju.
0, sjeeat cu se ! Svega. l ucinit cu sto ti hoces, i gledc
tvoga tijela. I ja shvacam da zidovski obredi tebi vi5e ne
koriste, tebi krscanki i tebi Precistoj koja, u to sam
uvjeren, neces pretrpjeti kvarenje tijela. Ne mole tvoje
tijelo iskusiti raspadanje, trulez svakoga mrtvoga tijela,
tvoje tijelo pobofanstvenjeno kao ni jedno drugo tijelo

43
Kao prethodna napomena 42.
44
Vidi lzl 25.10-22;37,1-9 ; Lev 16 ; 1 Sam 4-6 ; 2 Sam 8; 1 Kr 6; 1 - 13; I Ljt
13;2 Ljet 5,2 - 6.2 : Heb 9.
45
Vidi Benedikt XV . Litterae apostolicae Inter Sodalicia , u Acta Apostolicae
Sedis, vol. 10 (1918) , p. 181-185. Ondje se nalazi poznati izraz da je Marija, Majka
Isusova i Suotkupitcljica ljudskoga roda, tako jc s trpecim i umiruCim Sinom
trpjela i gotovo umrla ... , da se s pravom mofe reCi da je s Kristom otkupila ljudski
rod .
"' Yidi 4. napomenu 10. paragrafa ovoga sveska.
35. Blaieno preminuce Marijino ~~~~~~~~~~~~
367

smrtnika, i stoga sto si ti bila izuzeta od Istocnoga grijeha,

a jos viSe stoga sto si osim punine milosti drfala u sebi samu
Milost, Rijec, zbog cega si najistinskija Njegova relikvija.
To ce biti posljednje Bozje cudo na tebi, u tebi. Ti ces biti
saeuvana kakva jesi 47 . . .
Pa onda nemoj plakati ! usklikne Marija gledajuCi
apostolovo zbunjeno lice, sve obliveno suzama. I doda:
Ako se saeuvam kakva jesam , neces me izgubiti. Ne tuguj
dakle !
Svakako cu te izgubiti premda ces ostati nepovrijede-
na . Osjecam to. I osjeeam kao dame je zahvatio vihor boli.
Vihor koji me guli i obara. Ti si bila sve moje , osobito
otkad su umrli moji roditelji i otkad su daleko ostala braca ,
i po krvi i po poslanju, i ljubljeni Marcijam koga je Petar
uzeo sa sobom. Sad ostajcm sam, i to u najjafoj oluji ! I
Ivan padne do njezinih nogu jos jace plaeuCi.
Marija se sagne nad njim, stavi ruku na njegovu glavu
koja se trese od jecaja i kaze mu: Ne. Tako ne. Zasto me
falostis? Bio si tako jak pod krizem, a bio je ono prizor
ufasa kome nema ravna i zbog veliCine njegova muccnistva
i zbog sotonske mrfoje naroda ! Bio si onda tako jak i
hrabritelj njegov i moj ! A danas, bolje: ove subotnje
veceri, tako vedre i mime i preda mnom koja se radujem
zbog skorasnjeg blazenstva sto ga predosjeeam, tako se
zbunjujes? ! Smiri se. Nasljeduj, stovise: sjedini se s onim
sto je oko nas i u meni. Sve je mir. Budi miran i ti . Potpun
mir ovoga casa prekidaju samo masline sa svojim tihim
sustanjem. Ali je tako ugodan taj tihi sum te se cini da je
let andela 48 oko kuce. Mozda stvarno i jesu tu. Jer uvijek
su mi hili u blizini andeli, jedan iii mnogo njih, kad sam se
nalazila u osobitom casu svoga zivota . Bili su u Nazaretu

., ovaj pafljiv i jasan nauk o nekvan:nju tijela Neokaljane, presvete Majke

Botje potpuno se slate s kr~canskom, liturgijskom, otackom, teuluskom prcdajom
~to je navodi papa Pijo XII . u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus i
s obrascem svecane definicijc uznesenja Marijina s tijelom i dufom na Nebo
kojom Vclcsvecenik nastavlja tu izlaganje trajne vjere Kristove Crkve. Vidi : Acta
Apostolicae Sedis, tom . 42 (1950) , p. 753-773 .
4
M Vidi 3. napumenu na 87 . str. 2. dijela 6. sveska (hrv. izd .).
368 Uskrsnuce
----- - - - - -

kad je Duh Bazji ucinia pladnim majc djevicanska krila 49 .

Bili su i kad Josi~a kad je bia smcten i nesiguran kako
postupiti sa mnom 0 . I u Betlehemu vise puta kad sc rodio
Isus51 i kad smo morali pabjeCi u Egipat 5-. I u Egiptu, kad
su nam naredili da se vratima u Palestinu 53 . I aka ne meni,
jer je k meni bio do5ao sam Kralj andela netom je
uskrsnuo , Andeli su se ukazali i pobofoim zenama u zoru
prvoga dana po subati 54 i naredili da kaiu tebi i Petru sto
treba da cinite. Andeli i svjetlast uvijek u odlucnim easo-
vima moga zivota i zivota Isusava. Svjetlost i far ljubavi
koji su sjedinjavali mene s Bagam i Njega sa mnom,
silazeCi s prijestalja Bozjega k meni, njegovoj sluZbenici, i
uzlazeCi iz mog srca k Bagu, mame Kralju i Gospadinu, da
se ispuni sta je bilo napisano 55 da se ispuni, a i radi toga
da tvori zastar od svjetlosti prostrt preka Bazjih tajna da
Satana i njegavi sluge ne doznaju prije pravag vremena za
ispunjenje uzvisenog otajstva Utjelavljenja . I ove veceri
osjecam andelc oko sebe iako ih ne vidim . I osjecam da u
meni, u mojoj unutra8njosti, raste svjetlast, nepodnosljiva-
svjetlost, poput one koja me je obavila kad sam zacela Krista,
kad sam ga dala na svijet. Svjetlost koja dolazi od provale
ljubavi koja je veca od moje obicajne. Jednom takvam silom
ljubavi prije vremena sam od Nebesa isprosila Rijec da
postane Covjekom i Otkupiteljem 56 . Nadam se da ce me

49
a (umece) Lk 1,26.
50
A (umece) Mt 1,18-25.
51
A (umece) Lk 2,9-15.
52
A (nastavlja) Mt 2,13 ...
53
A (nastavlja) Mt 2,19-20.
54
a (nastavlja) Mt 28,17; Mk 16,1-8; Lk 24,1-8; Iv 20,12-13.
l.' Vidi 3. napomenu na 226. str. 1. dijela 2. sveska i 8. napomenu na 121. str.
1. djela 4. sveska.
Ova tvrdnja: Jcdnom ... silom ljubavi isprosila sam prije vremena od
Nebesa Rije~ da postane Covjekom i Otkupiteljem mote na prvi pugled veoma
zbuniti . Ali ona je vrlo opcenita, barem pocev~i od velikih svetih nauCitelja
srednjega vijeka. Vidi : Kard . A. M . Lepicier, 0 . S. M ., Tractatus de Beatissima
Virgine Maria ... , peto izd. u Rimu 1926, str. 485: ... Treba reCi da je Blakna
Djevica sudjelovala u djelu nasega Spasenja ( = "Otkupitelja") time ~to je svojim
pobofoim ieljama i molbama na temelju prikladnosti zaslufila pospjclenje ( =
"isprosila sam prije vremena'") Utjelovljenja ( = "da postane C:ovjekom"). To joj
se zastalno ne moie zanijekati zbog izvanredne ljubavi zbog koje je bila silna (
= "zbog silc ljubavi"); ako ... "su na tcmelju prikladnosti svcti Oci zasluzili
35. Blaieno preminuce Marijino 369
- ---- - ---- - -
zbog takvc silc ljubavi kakva jc ova koja me zahvaca ove
veceri Nebo ugrabiti i prenijeti onamo kamo fodim otiCi sa
svojim duhom da uvijeke pjevam s narodom svetaca i sa
zborovima andela svoj neprolazan "Velica !" 57 Bogu za
velike stvari sto ih je uCinio meni,svojoj sluzbenici.
Vjerojatno ne samo s duhom. A tebi ce odgovarati
zemlja, koja ce te sa svojim pucima i narodima slaviti i
eastiti i ljubiti dok bude svijeta, kako je dobro premda
prikriveno o tebi prorekao Tobija51\ jer uistinu ti si ona
koja je u sebi nosila Gospodina, a ne Svetinja nad svetinja-
ma59. Ti si sama poklonila Bogu toliko ljubavi koliko je
nisu dali svi Veliki Svecenici i svi ostali od Hrama kroz
stoljeea i stoljeea. Ljubavi farke i preCiste. Zbog toga ce
te Bog uciniti preblazenom.
I ispunit ce moju zelju, moje jedino htijenje. Jer ljubav kad
je tako potpuna da je gotovo savrsena kao ljubav moga Sina i
Boga, sve postizava, i ono sto bi po ljudskom sudu izgledalo da
je nemoguce postiCi. Sjecaj se toga, lvane. I reci i to svojoj braCi.
Toliko ce se boriti protiv vas ! Svakovrsne zapreke Cinit ce da
cete SC bojati poraza, krvoproiiea StO CC ih VrSiti progoniteiji,i
otpadi krscana, iskariotskog .. . morala/~ 1 tistit ce vam duh.

utjelovljenje zele<'.i i moleCi , jer je bilo prikladno da Bog uslifa njih koji su mu
bili poslusni" (sv. Toma. Summa theologica, Pars III , quaestio 2, articulus 11, in
corpore) , mnogo vik je to dobro svojim uzdasima na temelju prik.ladnosti
zasluZila slavna Djevica. Ipak treba napomenuti da se to ... ne smije shvatiti o
sustini utjelovljenja ... , nego .. . samo o nekoj okolnosti, npr . o okolnosti vremena
( = "prije vremena" ), mjesta itd . Cini se da se tvrdnja kard. Upiciera temelji,
jo~ vi~e nego na umetnutom tekstu sv . Tome , na serafskom ucitelju sv . Bonaven-
turi , koji o tome izri.tito i jasno raspravlja, postavtjajuCi sebi i potdkoeu i
rje~avajuCi je . Yidi dakle : sv . Bonaventura , Jn Ill. librum Sententiarum, Distin-
ctio IV, articulus 2, quaestio 1, u Opera omnia, tom us III, Ad claras aquas, 1887,
p . 105 (Scholion, p. 106) : Ako .. . govorimo o dobroCinstvu utjelovljenja glede
okolnosti vremena, mo.te se bez klevete dopustiti da pripada zastuzi prethodne
Crkve . Sveti su naime Oci s pregorucim ieljama zasluziti pospjesenje utjelovljenja
... Ako prigovaras da se Bog nije zbog zasluga Otaca utjelovio prije nego sto je
odvijeka bio rasporedio, treba reei da je Bog zbog zasluga Otaca I i mnogo vise
lbog zasluga Djevice, razumije se I predvidio da ce ga pospje5iti; i tako je i ucinio
kako je predvldio.
57
To jest nadahnuti, farki , prcponizni , preiskreni himan hvale i zahvale Bogu
s prorofanskim predvidanjcm i predskazivanjem . Yidi Lk 1,46-55.
5
" A (nastavlja) Tob 13 , 13-18.
IY Yidi I. napomenu 204. paragrafa 7. svcska .
60 To jest kao moral Jude !Skariota. na mnogo nacina nepostena i izdajice lsusova.
370 Uskrsnuce

Ne bojte se. Ljubite, i ne bojte se. Razmjerno kako budete

ljubili Bog ee vam pomagati i davati vam da slavite pobjedu
nad svime i nad svinia. Sve se postiie ako se postane serafin.
Onda dusa, ta cudesna stvar, vjecna stvar, koja je sam Bozji
dah sto ga je On udahnuo u nas 61 , polijece k Nebu, padne
poput plamena do nogu bofanskog prijestolja, govori i Bog je
slusa i postigne od Svemogucega ono sto hoce. Kad bi ljudi
znali ljubiti kako nareduje stari Zakon 62 , i kako je ljubio i ucio
ljubiti moj Sin, sve bi postizavali. Ja tako ljubim63 Zbog toga
osjecain da cu prestati biti na zemlji, ja zbog prekomjeme
ljubavi64 kao sto je On umro od prekomjeme boli65 Eta!
Mjera moje sposobnosti da ljubim je puna. Moja dusa i moje
tijelo ne mogu je vise zadr:Zavati ! Ljubav se prelijeva iz njih,
preplavljuje me i ujedno me podiZe prema Nebu, prema Bagu,
prema Sinu. I njegov mi glas ka:Ze: "Dodi! lzadi! Uzadi k
na8em Prijestolju i nasem Trojnom zagrljaju !" Zemlja, sve sto
me okrufoje, iscezava u velikoj svjetlosti koja mi dolazi s
Neba ! Sumovi su zagluseni ovim nebeskim glasom ! Stigao je
za me eas bofanskoga zagrljaja, Ivane moj !
Ivan, koji se bio ponesto umirio iako je ostao smeten,
slusajuCi Mariju i koji ju je za vrijeme zadnjeg dijela njezina
govora gledao zanesen i gotovo ion u zanosu, veoma blijed u
lieu kako i Marija, ali Cije se bljedilo polako mijenja u veoma
Cistu svjetlost, pritrCi k njoj da je pridr:Zi, a u isto vrijeme
povice: "Kao Isus si kad se preobrazio na Taboru66 ! Tvoje
tijelo sja kao mjesec, tvoje haljine blistaju poput dijamantne
ploce koja se nalazi ispred veoma bijelog plamena ! Nisi viSe

61
Vidi Post 2,7.
62
Vidi Pnz 5,32-6,13, za ljubav prema Bogu; Lev 19,15-18, za ljubav prema
hliinjemu.
6
Vidi Iv 13,34;15,12-13. Zapovijcd lsusova je nova jer usavrsava staru (Lev
19,18). Zato moramo ljubiti bliinjega nc jcdnostavno kao same sebc, nego kako je
Isus ljubio nas (vidi 95. napomenu na 199. str. 9, svcska, hrv. izd.) pa prema tome
stici dotle da dademo, frtvujemo svoj zivot za svoju hraeu. Spasiteljeva Majka,
uzviena drubca Otkupiteljeva bolje se od svakoga drugog stvora drtala toga primjera
i zaEvijedi lsusa, Uatelja i btve.
Vidi slijedeeu 71. napomenu.
65
Kao prethodna napomena 64.
06
Vidi Mt 17.1-8; Mk 9,2-8; Lk 9,28-36; 2 Pt 1,16-18. Dobro je ponovno procitati
te odlomke da hi se shvatile nekoje pojedinosti opisa sto ga daje tekst ovoga djela.
35. Blaieno preminuce Marijino 371

smrtna, Majko ! Tromost i neprozirnost tijela nestala je ! Ti

si svjetlost ! Ali nisi Isus. BuduCi da je bio Bog osim sto je
bio Covjek, mogao se i sam drfati na nogama ondje na
Taborn i ovdje, na Maslinskoj gori, kad je uzasao. Ti ne
mo2es. Ne mozes stajati na nogama. Dodi. PomoCi eu ti da
polozis svojc umorno i blazeno tijelo na tvoj krevetic.
Odmori se. Is najveeom je ljubavlju povede k siromasnom
krevetu, na koji se Marija pruzi, ne skinuvsi ni ogrtaca.
Prekrizivsi rukc na prsima, spustivsi vjede na svoje
blage oCi, blistave od ljubavi, kafe Ivanu koji )e sagnut nad
njom: Ja sam u Bogu. I Bog je u meni6 . Dok ga ja
promatram i osjecam njegov zagrljaj, moli psalme i sve
druge stranice Pisma koje meni pristaju, osobito ovoga
easa. Duh Mudrosti ce ti ih pokazati68 Zatim moli molitvu
moga Sina. Ponovi mi rijeci arhandela navjestitelja i Eliza-
betine, upravljene meni, i moj hvalbeni himan ... Pratit cu
te s onim sto jos imam od sebe na zemlji ...
Ivan, boreCi se protiv placa koji muse dife iz srca, sileCi
se da svlada uzbudenje koje ga smeta, sa svojim prekrasnim
glasom koji je, kako su prolazile godine, postao vrlo sliean
Kristovom glasu, sto i Marija primijeti pa rece s osmijehom:
Cini mi se da imam uza se svog Isusa !, zapoene psalam
119, koji izmoli gotovo potpuno, zatim tri prva retka
psalma 42, prvih osam psalma 39, psalam 23. i psalam 1.
Potom kaze Ocenas, rijeCi Gabrijelove i Elizabetine, pje-
smu Tobijinu69 , 24. poglavlje Sirahovo, retke 11-46. Najzad
zapocne "Velica" 70 . Ali kad je dosao do devetog retka,
opazi da Marija vise ne dise iako je ostala u naravnom
polofaju i izgledom lica, smi}eseCi se, smirena, kao da nije
primijetila prestanak zivota 7

67
Vidi Iv 13,20-23 ;17,20-26;1Iv4,16;0tk 3,20-21.
68
Kao prethodna napomena 37.
69
A (nastavlja) pgl. 13,r.1318.
7
Lk 1,46-55.
71
Da bismo ispravno shvatili to sto djelo pge u vezi s blafenim preminueem
Marijinim, potrebno je povezati jedne s drugima sve odlomke koji se na to odnose
(vidi, na primjer, one koji su oznateni napomenama: 18. nap. 27 . paragrafa;
42,43,64,65. i 78. nap. 35 . paragrafa ; 1.2,5,14,16. i 20. nap. 36. paragrafa;
l ,5,6.18,21,24,25,31,34 . i 40. nap. 37. paragrafa ovoga sveska). Osim toga tini se
372 Uskrsnuce
- - -- - - - - - - - - - -- - - - - - -- ----
Ivan se s krikom boli baci na zemlju, uz rub kreveta, i
zove, zove Mariju. Ne moze se uvjeriti da mu Ona vise ne
mo:Ze odgovoriti, da je njezino tijelo vec bez zivotne duse.
Ali svakako se mora predati pred onim sto je ocito !
Nagne se nad njezinim licem, koje je ostalo nepomicno s
izrazom nadnaravne radosti~ a suze i suze padaju s njegovih
ociju na ono blago lice, na one ciste ruke, tako ljupko
prekrizene na prsima. To je jedino pranje sto ga primi
Marijino tijelo: suze apostola ljubavi i njezinoga, po volji
Isusovoj 72 , posvoj enoga sina .
Kad je prosla prva navala boli, sjeeaju6 se Marijine zelje
Ivan skupi krajeve sirokog lanenog plasta koji su visjeli sa
rubova postelje i krajeve koprene koji su takoder visjeli s
uzglavlja, te one prve prostre po tijelu, a one druge po glavi.
Sad je Marija slicna kipu od bijeloga mramora ispruze-
nog na poklopnici sarkofaga (kamenog lijesa) . Ivan je dugo

da je vrlo korisno imati na pameti nauk vclikih katolickih mistika, osobito sv .

Terezije avilske .
l. Sv. Terezija , premda potvrduje istovjetnost tluse i duha, govori o nekoj
razlici izmedu jednoga i drugoga (usp. UnutraJnji zamak, Sedmi stan , 1. pogl. na
kraju i pogl. 2. , gdje se izmcdu ostaloga nalazi slijedeci izricaj . koji u originalu
glasi ovako : Nose pucdc dccir mas de que, a cuanto se puede entender , queda
el alma , digo el espiritu de esta alma , hecho una cosa con Dias ... - Ne mofe se
reCi vise , ncgo, koliko se moie razabrati , da je dufa , pa~e duh te dme, postao
jednom s Bogom ... ) . Na slican nacin govori ovo djelo .
2. Sv. Terezija uvjerava da ne zna ostaje Ii dufa sjedinjena s tijclom iii ne za
vrijeme nekih ekstaza iii ushita iii poleta duha (isto djelo, Sesti stan, 5. pogl.) .
Ovo djelo kadikad kafe da se Marijina dusa nijc rastavila od tijela zbog ckstazc
iii za vrijeme ekstaze . U drugim prilikama naprotiv tvrtli, privitlnim ali ne
stvarnim proturjecjem. da se zbog ekstaze iii za vrijeme ekstaze dufa iii duh
Marijin rastavio od tijela, ali ne u smislu smrti , nego u smislu potpunog
apstrahiranja od osjetila. Iii pak tvrdi da sc Marijin duh rastavio od duse, ali ne
u smislu stvarnog razlikovanja duha i duse, nego u mistifoom smislu veoma
visokog poleta duha , tj . ckstazc natl ekstazama .
3. Sv. Terezija kafc tla za vriieme ekstaze tijelo mofe ostati kao bez fivota ,
kao mrtvo, i vik nc disati itd. (Zhot, pogl. 20. Unutrafoji zamak, Sedmi stan ,
pogl. 1.) Ovo tljelo govori na sliean nacin u vezi s Marijinim tijelom za vrijeme
ckstaze natl ekstazama.
4. Sv. Terezija pi5e da je sila ljubavi kod nekih svetaca povukla k Bagu ne
samo duh iii dufo , nego i tijelo (Unutr&Snji zamak, Sedmi stan, 5. pogl. na
pocetku). Ova djelo odreduje, kao uzrok i objasnjenjc i preminuea i uzncsenja
Marijina, prekomjernu bofansku ljubav koja jc prouzrocila najvecu konacnu
ekstazu duhovnog dijela Marijina, a koja je zemlji ugrabila i njczino djevifansko
tijelo.
72
Aluzija na Iv 19,25-27 .
35. Blaieno preminuce Marijino 373
- - - - - - - - - -- - - - - - - - ------ -- - - --
promatra, a dok je gleda suze jos padaju s njcgovih ociju.
Potom napravi drugaciji raspored u sobi, uklonivsi iz
nje svaki suvifan namjestaj. Ostavi samo krevet, maleni
stol, uza zid, a na nj stavi sanduk u kome su relikvije 73 ,
jedan stolac sto ga stavi izmedu vrata koja gledaju na terasu
i kreveta gdje ldi Marija, i jedan stalak na kome stoji
svjetiljka sto je Ivan upali, jer se vec blizi vecer.
Zatim :Zurno side u Getsemani da ubere sve cvijece sto
ga ondje moie naCi i grancica maslina s vec oblikovanim
plodovima. Vrati se u sobicu te pri svjetlu svjetiljke
rasporedi cvijece i hvoje oko Marijina tijela, kao da se ono
nalazi u sredini velikog vijenca.
Dok obavlja taj posao govori onoj koja lezi kao da ~a
Marija mofo cuti. Kaze: Ti si uvijek bila ljiljan dolina 4 ,
ljupka rufa, prekrasna maslina, plodna loza, sveti klas.
Dala si nam svoje mirise 75 , i ulje zivota, i Vino jakih, i
Kruh 76 koji euva od smrti duh onih sto se njimc dostojno
hrane. Dobro pristaje oko tebe ovo cvijece, jednostavno i
Cisto kao i ti, ukraseno trnjem kao i ti, tiho kao i ti. Sad
priblizimo ovu svjetiljku. Tako, kraj tvog kreveta da bdije
uza te i da mi pravi drustvo dok budem bdio uza te, u
iscekivanju barem jednoga od eudesa sto ih ocekujem i za
cije ispunjenje molim . Prvo je date Petar i ostali, koje cu
obavijestiti po Nikodemovom sluzi, mogu jos jedanput
vidjeti. Drugo da se ti , kao sto si u svemu imala sudbinu
slienu sudbini tvoga Sina, kao i On treCi dan probudis, kako
me ne bi ucinila dvaput sirotom. Trece je da mi Bog <lade
mir ako se ne bi ispunilo to StO zelim da SC dogodi S tobom
kao sto se dogodilo s Lazarom, koji nije bio sliean tebi. Ali
zasto da se ne ispuni? Opet su ozivjeli Jairova kCi , mladic
iz Naima, Teofilov sin ... lstina je da je onda djelovao
Ucitelj ... Ali On je s to born ako i ne na ocit nacin . I ti nisi
umrla od bolesti kao oni koji su uskriseni djelovanjem
Kristovim . Ali jesi Ii ti doista mrtva? Mrtva kao sto svaki

73
kao prcthodna napomena 41.
74
Aluzija na Pj 2,l.
75
Aluzija na Sir 24 ,1823.
76
Vidi Ps 104,13-15 .
374 Uskrsnuce

fovjek umre? Ne. Osjeeam da ne. Tvoj duh nije vise u

tebi,u tvome tijelu, i u tom smislu tvoja bi se smrt mogla
nazvati smreu 77 . Ali prema nacinu na koji se dogodilo tvoje
preminuce, ja mislim da tvoja smrt nije nego prolazna
rastava tvoje duse na kojoj nema grijeha i koja je puna
milosti od tvoga precistog i djevicanskoga tijela. Tako mora
biti ! Tako jest! Kako i kada ce se ponovno sjedinjenje zbiti
i zivot vratiti u tebe, ne znam. Ali sam toliko siguran glede
toga da cu ostati ovdje, uza te, dok mi Bog iii svojom rijeci
iii svojim djelovanjem ne poka:le istinu glede tvoje sudbi-
ne.
Kad je sve sredio, Ivan sjedne na stolac, stavivsi
svjetiljku na zemlju do kreveta, i moleCi promatra onu koja
lezi.

77
Vidi prethodnu napomenu 71.
 375

36. MARIJINO UZNESENJE

Marijino uznescnjc.

Koliko dana je proslo? Tdko je sigurno ustanov1t1.

Ako se sudi prema cvijecu koje pravi vijenac oko mrtvog
tijela 1, moralo bi se kazati da je proslo malo sati . Ali aka
se sudi prema maslinovim grancicama na kojima poCiva
svjeze cvijece, grancicama cije je lisce vec uvenulo, i prema
drugom uvenulome cvijccu, koje je polofono poput reli-
kvija na poklopac sanduka, mora se zakljuCiti da je vec
proslo dana.
Ali Marijino tijelo je onakvo kakvo je bilo kad je
izdahnula 2 . Nikakva znaka smrti nema na njezinom lieu, na
malenim rukama. Nikakva neugodna zadaha nema u sobi.
Dapace, ona odise neodredenim mirisom koji daje na kad ,
na ljiljane, na ruze, na durdice i na planinske trave, sve
pomijefano zajedno.
Ivan , koji tko zna koliko dana vec bdije, zaspao je
svladan od umora sjedeCi na stocu ledima nagnut na zid
kraj vrata koja gledaju na terasu. Svjetlo svjetiljke koja je
stavljena na tlo osvjetljuje ga odozdo prema gore te
dopusta da se vidi njegovo lice umorno, veoma blijedo,osim
oko ociju , zacrvenjelih od plaea.
Osvit mora da je vec zapoceo, jer pri njegovom slaba-
snom svjetlu oko vidi terasu i masline koje okrufoju kucu,
svjetlo koje sve vise jaca i koje, prodiruCi kroz vrata,
omogucuje da se zapafaju i predmetj u sobi, oni koji su se
prije jedva nazirali, stoga sto su daleko od svjetiljke.
Odjednom velika svjetlost ispuni sobu , svjetlost srebr-
nasta, s nijansom plavog , gotovo fosforna, i sve vise raste ,
bri5uCi i svjetlost osvita i svjetlost svjetiljke. Svjetlost
jednaka onoj koja je preplavila betlehemsku spilju u casu

36. Napisano 8. prosinca 1951. A, 12438-12449.

1
Vidi 71 . napomenu prethodnog paragrafa.
2
Kao prethodna napomena 1.
376 Uskrsnuce

hofanskoga rodenja. Potom se u ovoj rajskoj svjetlosti

otkrivaju andeoska bica 3 , svjetlost jos sjajnija u svjetlosti
koja se prva ukazala, koja je vec tako silna. Kao sto SC vec
dogodilo kad su se andeli ukazali pastirima, pies iskara svih
boja izlazi iz njihovih krila koja se lagano micu, od kojih
dolazi kao skladan, prebiran na harfi, preugodan rornon.
Andeoska se bica rasporede u obliku vijenca oko kreve-
ta, sagnu se nad njim, podignu nepornieno tijelo pa uz jace
rnahanje krilima, koje pojaca zvuk koji je vec prije posto-
jao, kroz otvor koji se cudom otvorio na krovu, kao sto se
cudom otvorio grob Isusov, podu noseci sa sobom tijelo
svoje Kraljice, istina presveto ali jos ne proslavljeno i zbog
toga jos podlofoo zakonima materije; podlofoost kojoj
Krist vise nije bio podvrgnut kad je uskrsnuo od smrti jer
je vec bio proslavljen4
Zvuk sto ga izvode andeoska krila jaca i sad je silan kao
zvuk orgulja. Ivan koji se, premda i dalje uspavan, dva iii
tri puta pomaknuo na svorn stolcu, kao da ga smeta veliko
svjetlo i zvuk andeoskih krila, potpuno se probudi i zbog
toga jakog zvuka i zbog jakog propuha koji, spustajuCi se
s otvorenog krova i izlazeCi kroz otvorena vrata, stvara kao
neki vrtlog koji masc pokrivalima sada vec praznog kreveta
i Ivanovim haljinama, utmuvsi svjetiljku i zatvorivsi jakim
udarcem otvorena vrata.
Apostol gleda oko sebe, jos napola pospan, da bi
shvatio sto se dogada. Opazi da jc krevet prazan i da je
krov otkriven. Sluti da se dogodilo fodo. Potrci van na
terasu i kao nekim duhovnim nagonom, iii nebeskim
pozivorn, podigne glavu, braneCi rukom oci od sunca da

3 Vidi 3. napomcnu na 87. str. 2. dijela 6. sveska (hrv . izd.) .

' Uznesenje presv. Dj. Marije dufom i tijelom u nehesku slavu istina je od
Boga objavljena i oznaccna je kao takva od redovitog i izvanrednog uciteljslva
Crkve (vidi: 47. napomenu prcthodnog paragrafa). Ali nacin na koji se ostvarilo
to uznesenje ne mote se ustanoviti povijesnim dokazima koji bi se slagali i bili
dostojni svake vjere. Ovo djelo pru~a. to treba priznati, opis koji se mnogo
udaljuje od apokrifa i koji se odlikujc jednostavno~cu i upolrebom elemenata
koji su vrlo vjerojatni jer su u skladu iii sa zdravim naukom iii dogadajima i
eudesima o kojima pripovijedaju drugi hihlijski odlomci. Vidi npr. za Hcnoka:
Post 5,21-24;Sir 44,16;49; Heb 11.5) (Mudr 4,7-14); za lliju 2 Kr 2,1-18; Sir
48,1-15.
36. Marijino uznesenje 377

moze gledati , premda mu sunce koje se rada ne smeta

oCima.
I vidi. Vidi Marijino tijelo, jos liseno zivota, i u svemu
jednako tijelu osobe koja spava 5 , koje se sve vise dize uvis
noseno od andeoskog mnostva. Jedan okrajak plasta i
koprene masu, kao za zadnji pozdrav, mozda djelovanjem
vjetra prouzrocena od hitrog uznosenja i od kretanja
andeoskih krila, a cvijece, ono sto ga je Ivan bio rasporedio
i obnovio oko Marijina tijela i koje je sigurno ostalo u
pregibima haljina, pljusti po terasi i po getsemanskoj
zemlji6 , dok se jaki hosana andeoskog mnostva sve vise
udaljuje i stoga biva sve tisi.
Ivan i dalje netremice gleda ono tijelo koje se dize
prema Nebu i vidi, sigumo cudom sto mu ga je Bog
udijelio, da ga utjesi i da ga nagradi za njegovu ljubav
prema Pomajci, razgovjetno vidi da Marija, sada obavita
zrakama sunca koje je izaslo, izlazi iz ekstaze koja joj je
rastavila dufo od tijela, da je opet ozivjela, i ustala na noge,
jer sada i Ona uziva darove koji SU vlastiti tijelima koja SU
vec proslavljena 7
Ivan gleda, gleda. Cudo sto mu ga Bog poklanja daje
mu moc da protiv svakoga prirodnog zakona vidi Mariju
kakva je sada dok se hitro dize prema Nebu, okru:Zena od
andela koji klieu ali koji joj vise ne pomafo dizati se. I Ivan
je zanesen tim videnjem ljepote sto je eovjecje pero, ni
ljudska rijec, ni djelo umjetnika nikada nece moCi opisati
iii reproducirati jer je neopisivo lijepa.
Ivan neprestano naslonjen na zidic terase gleda i dalje
netremice taj sjajni i blistavi lik Bozji - jer Marija se

5 Vidi 71. napomenu prethodnog paragrafa.

6
U katedrali u Pratu, i to upravo u prekrasnoj kapeli zvanoj Sv. pojasa, fova
se jedan pas, koji je , prema jednoj pobofooj predaji, bl. Djevica navodno dala,
u easu svoga Uzncsenja, apostolu Tomi. Taj je pas riavodno, ~to ga je Svetac
darovao jednom sveceniku, a taj jcdnoj djcvojci koja se udala za rovjeka iz Prata,
tako dospio u taj toskanski grad. Vidi : G . Moroni , opt. cit .) u 1. napomeni na
290-291. str. 9. sveska, hrv. izd .). vol. 13, p. HU . i vol. 55,p.53-58; L. V.
Bertarelli , Guida d'ltalia del Touring Club Italiano, Toscana ... , Milano, 1935, p.
209. Ali ovo djelo ne aludira na to .
7
Vidi 71. napomenu prethodnog paragrafa.
378 Uskrsnuce

stvarno moze tako nazvati, Ona koju je Bog na jedinstven

nacin oblikovao, koju je htio neokaljanu, da bude lik
utjelovljenoj RijeCi 8 - koji se dize sve viSe uvis. I posljed-
nje,najvece cudo udijeli Bog-Ljubav9 tome svom savrsenom
Ijubitelju: eudo da vidi susret presvete Majke s njezinim
presvetim Sinom. On takoder sjajan i blistav, lijep da mu
ljepote nije moguce opisati, side hitro s Neba, stigne do
Majke, privine je na srce i zajedno s njom, sjajniji od dviju
velikih zvijezda, vrati se odakle je do5ao 10 Ivanovo videnje
Je svrseno.
On spusti glavu. Na njegovom umornom lieu prisutna
je i bol zbog gubitka Marije i radost zbog njezina slavnog
udesa. Ali radost vec nadilazi bol. Kaze: Hvala, Boie
moj ! Hvala ! Predosjeeao sam dace se ovo dogoditi. I htio
sam biti budan da ne izgubim ni jednu epizodu njezina
Uznesenja. Ali vec tri dana nisam spavao ! San, umor,
spojeni s mukom oborili su me i svladali upravo kad je
predstojalo Uznesenje 11 Ali mozda si Ti sam to htio, o
Boze, da ja ne bih pomutio taj eas i da ne bih odvise trpio ...
Da. Sigurno si Ti to htio, kao sto si sada htio da vidim ono
sto bez tvoga cuda ne bih bio mogao vidjeti. Dopustio si
mi da je jos vidim kao da je blizu mene premda je bila vec
tako daleko, vec proslavljena i slavna. I da ponovno vidim
Isusa ! 0, preblazena videnja, nenadana i kome se nije bilo
nadati ! 0 dara nad darovima Isusa Boga svome Ivanu !
Najveea hvala ! Ponovno vidjeti svog UCitelja i Gospodina !
Vidjeti Njega kraj Majke ! On slican suncu a Ona mjese-
cu 12 , oboje presjajni, i stoga StO SU sJavni i stoga StO SU

8 Vidi 15. napomenu 44. paragrafa 8. sveska .

9
Vidi Iv 4,8.16.
10
Podsjeca na Pj 8,5, tj. jedan od biblijskih odlomaka sto ga je predaja
primijenila na Djevicu. i to osobito na njezino Uznesenje . Vidi 47. napomenu
prethodnog paragrafa.
11
Oak.le, prema ovom djelu nema otvaranja groba, dapace uopee nema groba,
nema cvijcca fodom svjefega, nema obienog iii cudesnog dolaska apostola.
Nazocan je bio samo jedan apostol, Ivan, onaj koji je stanovao s Marijom (Iv
19,27) i jo~ k tome svladan od sna i prema tome nije nista opazio. Bez sumnje
ovo kazivanje razlikuje se mnogo od kazivanja apokrifa davnih stoljeea iii manje
starih vremena. Vidi prethodnu napomenu 4.
12 Vidi 66. napomenu prethodnog paragrafa; otk 12,1-6.
36. Marijino uznesenje
~~~~~~~~~~~~~~~~~~
379

sretni da su ponovno sjedinjeni zauvijek ! Sto mora da je

Raj sada kad Vi sjajite u njemu, Vi velike zvijezde
nebeskog Jeruzalema 13 ? Kakva radost andeoskih korova i
svetaca? Tako sam radostan sto sam vidio Majku sa Sinom,
to sto oduzima svu njezinu bol, bolje: njihovu bol, da
prestaje i moja i mir ulazi u mene. Od tri euda sto sam ih
od Boga molio dva su se ispunila. Vidio sam da se zivot
vratio u Mariju 14 i osjeeam da se u mene vraca mir. Sva
moja tjeskoba prestaje jer sam Vas vidio sjedinjene u slavi.
Hvala na tome, o Boze! Hvala i sto si mi dao mogucnost
da vidim , na bieu doduse presvetomu ali ipak ljudskome,
kakav je udes svetaca, kakvo ce biti, nakon posljednjega
suda i uskrsnuea tjelesa i njihova ponovnog zdrufonja ,
stapanje s duhom koji je uzafao na Nebo na casu smrti 15
Nije mi trebalo vidjeti da bih vjerovao. Jer uvijek sam
cvrsto vjerovao svakoj Uciteljevoj rijeci. Ali mnogo ce njih
sumnjati da poslije stoljeea i tisucljeca tijelo koje je postalo
prahom moze opet biti zivo tijelo. Njima cu moCi kazati ,
zaklinjuCi se najuzvisenijim stvarima, da je ne samo Krist
ozivio, svojom vlastitom bofanskom moci, nego da je i
njegova Majka tri dna nakon smrti, ako se takva smrt moze
zvati smrcu, ponovno ozivjela i s tijelom opet sjedinjenim
s dufom nastanila se zauvijek u Nebu uza Sina 16 . MoCi cu
kazati : "Vjerujte, o krscani svi,u uskrsnuce tijela 17 na kraju
vjekova, i u zivot vjeeni i duse i tijela , zivot blaZen za
sveteu', ufasan za okorjele gresnike 19 Vjerujte i zivite
sveto, kao sto SU sveto zivjeli lsus i Marija, da biste imali
isti njihov udes . Ja sam vidio kako su njihova tijela uzasla
u Nebo . To vam mogu svjedoCiti. Zivite pravednicki da
biste jednoga dana mogli biti u novom vjeenome svijetu, s

13
Vidi Otk 21 ,1-22,15.
14
Vidi 71. napomenu prechodoga paragrafa.
15 Vidi: Apostolska konstitucija Munificentlsslmus Deus Pija XII. nekoliko
redaka prije svetane definicije Uzncsenja. Vidi : 47 . napomenu prethodnog
parafrafa.
1 Vidi 71. napomenu prcthodnog paragrafa .
17 Vidi 129. napomenu 21. poglavlja ovoga svcska.
IK Vidi 74 . napomenu slijedecega paragrafa ovoga sveska.
19
Vidi 70 . napomenu n a 135. str. 9. sveska (hrv. izd .).
380 Uskrsnuce

dufom i tijelom, kraj Isusa-Sunca i kraj Marije, Zvijezde

nad svirn zvijezdama." Ponovno hvala, o Bo:le ! A sada
sakupimo sto ostaje od Nje. Cvijece koje je popadalo s
njezinih haljina, grancice maslina koje su ostale na krevetu,
i sacuvajmo ih. Posluzit ce .. . jest, posluzit ce da pomognu
i utjese moju bracu, koja su uzalud iscekivana. NaCi eu ih
prije ili poslije ...
Pokupi i latice cvijeca koje su se otkinule prigodom
pada, ude u sobu drzeCi ih u okrajku haljine. Onda
pazljivije promotri otvor na krovu i usklikne. Jedno drugo
cudo ! I drugi cudesni sklad eudesa izmedu lsusova i
Marijina zivota ! On, Bog, uskrsnuo je sam od Sebe, i
samom svojom voljom prevmuo grobni kamen i samom
svojom moCi uzade na Nebo. Sam sobom. Marija, presveta
ali eovjecja kCi, andeoskom je pomoeu otvorila prolaz za
svoje uznesenje u Nebo, i isto tako andeoskom je pomocu
uzeta onamo. U Krista se duh vratio da ozivi tijelo dok je
ono bilo jos na zemlji. Tako je naime moralo biti, da usutka
svoje neprijatelje i da utvrdi u vjeri sve svoje sljedbenike .
U Mariju se duh vratio kad je presveto tijelo vec bilo na
ulazu u Raj2, jer za nju drugo vise nije trebalo. Savrsena
moc beskrajne Bozje mudrosti !. ..
Sad Ivan skuplja u komad platna cvijece i granCice koje
su ostale na krevetu, k njima pridruzi one sto je sabrao vani
pa ih sve polozi na poklopac sanduka. Potom ga otvori i
stavi u nj Marijin jastuCic, prostirku kreveta, side u kuhinju,
skupi ostale predmete sto ih je ona upotrebljavala: vreteno,
preslicu, njezino posude i primetne ih k ostalim stvarima.
Zatvori sanduk 21 i sjedne na stolac govoreCi zaneseno:
)>Sada je sve svrseno i za mene ! Sada mogu slobodno
iCi onamo kamo me bude vodio Duh Bozji. !Ci! Sijati rijec
Bozju sto mi ju je UCitelj dao da je predam ljudima.
Naucavati Ljubav. Naucavati neka vjeruju u Ljubav i u
njezinu moc. Obznanjivati im sto je Bog-Ljubav ucinio za
ljude. Njegovu neprestanu Zrtvu i njegov Sakramenat i

211
Kao prethodne napomene 16. i 18.
21
Vidi l. napomenu na 290. str. 9. sveska (hrv. izd.).
36. Marijino uznesenje ~~~~~~~~~~~~~~~~
381

Obred, po kojima cemo do svrsetka vjekova biti sjedinjeni

s Isusom Kristom po Euharistiji i obnavljati obred i zrtvu
kao sto je On zapovjedio da Cinimo. Sve darove savrsene
Ljubavi ! Nastojati da ljube Ljubav, da vjeruju u nju kao
sto smo joj mi povjerovali i vjerujemo 22 Sijati ljubav da
zetva i ulov riba bude obilan za Gospodina. Ljubav posti-
zava sve, kazala mi je Marija u svome posljednjem govoru,
meni koga je s pravom okarakterizirala kao onoga u
apostolskom zboru koji ljubi, kao ljubitelja u pravom
smislu rijeci, kao opreku Jude koji je bio mr:Znja, kao sto
Petar naglost, a Andrija blagost, sinovi Alfejevi svetost i
mudrost spojena s plemenitim vladanjem, i tako dalje. Ja,
ljubitelj, koji vise nemam UCitelja ni Maike da ih ljubim
na zemlji, iCi cu siriti ljubav u narodima 2 . Ljubav ce biti
moje oruzje i nauk. S njom cu i pobijediti zloduha,
poganstvo, i osvojiti mnogo dufa. Tako cu nastaviti djelo
Isusa i Marije, koji su bili savrsena ljubav na zemlji.

22 Vidi 1 Iv 4,8-16. i velikim dijelom ostali dio te poslanice, a i 2. Ivanovu

poslanicu.
23 Vidi 27. napomenu prethodnog paragrafa ovoga sveska .
382

37. NAPOMENA I OBJASNJENJA 0 UZNESENJU

I PREMINUCU PRESV. DJ. MARIJE

(18. travnja 1948) . Napomene objafajenja o Uznesenju i Preminucu

prcsvete Djevice Marije.

Jesam Ii ja umrla? Da, ako se odvajanje izabranog

dijela duha hoee zvati smreu. Ne, ako se pod smrcu misli
na odvajanje zivotvorne duse od tijela, na trunjenje mate-
rije sto je du5a vise ne ozivljava, a prije na mrak groba i
na prvo od toga trojega .. na smrtnu muku 1
Kako sam umrla, iii bolje: kako sam prdla sa Zemlje
u Nebo, najprije s neumrlim dijelom, potom s propadljivim
dijelom? Onako kako je bilo pravo za Onu koja nije
iskusila grijeha2
One veceri, vec je bio poceo subotnji poCinak3 , razgova-
rala sam s lvanorn. 0 Isusu. 0 njegovim stvarima. Veeernje
vrijeme bilo je puno mira. Subota je bila prekinula svaku
buku ljudskih djela. Sada je prekidala i svaki glas eovjeka
i ptice. Samo SU masline oko kuce sustale na vecernjem
vjetru, i Cinilo se da andeli u letu diraju zidove samotne
kuCice. 4 .

37. (Razni datumi, naznaeeni kod svakog odlomka). A, 12449-12465.

l Sv. Pavao (vidi 1. napomenu na 9. str. 9. sveska) i mnogi mistici poslije njega
(vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska) govoreci o eovjcku razlikuju u
njemu duh, du$u i tijelo. I nije uvijek u pojedinim konkretnim slu~ajevima jasno
da Ii se pod duhom misli na sudjelovanje Duha Svetoga iii na covjckov duh, na
ljudsku dusu ukoliko je religiozna a ne jcdnostavno ukoliko je razumna i voljna,
tj. gledanu u njezinim odnosima prema Bogu, najveeoj mudrosti i najveeoj
ljubavi, a ne jednostavno u njezinim odnosima prema stvorenim stvarima, pa bile
i najuzvi~nije, kao ~to su duboka proueavanja iii nepokvarena ljubav. Spomenuti
sc izraz i drugi slifoi u ovom Djelu mogu dakle shvatiti na jedan od raznih nacina
Sto ih ta promi~ljanja dopu~taju , a i jednostavno drfeci da je Djevica, Majka
Isusova i suradnica Otkupitcljeva, mada ostajuCi do Uzncscnja duSom i tijelom
na zemlji. bila zanesena u najvioj ekstazl, uronjena u Boga-Ljubav, po prnzimanju
beskrajne botanske ljubavi i prdarkc djevitanske-zarucnicke-maj~inske ljubavi;
i drfeCi k tome da Ona nije dosla k scbi iz te ekstaze na zemlji, nego samo u
37. Napomena i objafnjenja o uznesenju ... 383

Razgovarali smo o Isusu, o Ocu, o nebeskom Kraljev-

stvu. Govoriti o Ljubavi i o Kraljevstvu ljubavi znaCi
usplamtjeti zivim ognjem, uniStavati zatvore materije da se
oslobodi duh za njegove misticne letove 5. I ako se oganj
ddi u granicima sto ih Bog stavlja da celjade zadrzi na
zemlji, u svojoj sluzbi, moze se zivjeti i gorjeti,. nalazeCi u
gorenju nc unistcnje, nego upotpunjenje zivota. Ali kad
Bog ukloni granice i pusti bofanskome Ognju da slobodno
zahvati i k sebi privuce duh ne gledajuCi vise na mjeru ,
onda se duh, odgovarajuCi i sam bez mjere na ljubav,
odijeli od materije i leti tamo kamo ga Ljubav potice i zove.
I to je kraj progonstva i povratak u Domovinu 6
One veceri, nezadrzivom faru, zivotnosti bez mjere
moga duha, pridruzila se ugodna malaksalost, neki tajan-
stveni osjecaj udaljenosti materije od onoga sto me je
okruzivalo, kao da je umomo tijelo zaspalo, dok je razum,
jos zivlji u svom rasudivanju, tonuo u bofanski sjaj. Ivan,
ljubavi pun i razborit svjedok svakoga moga Cina otkad mi
je, po volji moga Jedinorodenca, postao posinkom 7 , ljube-
zno me nagovorio da se odmorim u krevetu i bdio je uza
me moleci.
Posljednji zvuk sto sam ga eula na zemlji bilo je
mrmorenje rijeCi djevicanskog Ivana. Bile su mi kao uspa-
vanka majke kraj kolijevke. I pratile su moj duh u posljcd-
njoj ekstazi, odviSe uzvisenoj a da bi se mogla izreCi. Pratile
su mi ga sve do Neba.
Ivan, jedini svjedok te mile tajne, sam me je uredio,
umotavsi me u bijeli plast, ne promijenivsi mi ni haljine ni
koprene, bez pranja i balzamiranja. Ivanov duh, kako se
jasno pokazuje iz njegovih rijeci druge epizode ovoga

Nebu, kad je vec bila uzncscna iii uzna5ana du5om i tijelom. To nije nipo~to
nevjcrojatno iii u neskladu s botanskom Objavom, definiranom od izvanrednog
i ne}'?igre~ivog uCiteljstva Pija XII .1950.
Vidi 47. napomenu 35. paragrafa ovoga sveska.
3
Vidi 1. napomenu 270. str. 1. dijela 2. sveska (hrv . izd.).
4
Vidi 7. napomenu 27. paragrafa ovoga sveska.
5
Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
6
Kao prethodna napomena 5.
1
Vidi Iv 19,25-27.
384 Uskrsnuce

ciklusa koji ide od Duhova do mog Uznesenja, vec je znao

da necu istrunuti te je apostola poucio sto da cini. I on ,
Cist, pun ljubavi, razborit s obzirom na Bozje tajne i na
drugove koji SU biJi daJeko, misJio je da ce cuvati tajnu i
cekati ostale sluge Bozje da me jos vide i da iz tog videnja
izvuku okrepu i pomoc za muke i napore svoga poslanja.
Cekao je, kao da je siguran za njihov dolazak.
Ali Bozja je odluka bila drukCija8 . Dobra kao i uvijek
za Ljubljenoga. Pravedna kao i uvijek za sve vjerujuce .
Njemu je otefao kapke da mu san pristedi muku sto bi je
osjetio kad bi vidio da muse grabi i moje tijelo. Vjernicima
je darovao jednu istinu vise, koja ce ih jaeati da vjeruju u
uskrsnuce tijela 9 , u nagradu vjecnoga i blafonoga zivota
udijeljenoga pravednicima 10 , u najsilnije i najmilije istine
Novoga zavjeta: moje Neokaljano Zacece 11 , moje djevican-
sko Bofansko Materinstvo 12 , u bofansku i ljudsku Narav
moga Sina, pravoga Boga i pravoga Covjeka, rodenoga ne
po tjelesnoj volji, nego po bofanskom vjencanju i po
bofanskom sjemenu polofonom u moje krilo 13 , i napokon
da vjeruje da je u Nebu moje srce Majke ljudi 14 , koje kuca
ljubavlju punom strepnje za sve: za pravednike i gresnike,
koje foli da vas sve ima sa sobom u blaienoj Domovini,
uvijeke 15
Je Ii se vec moj duh bio vratio u mene kad su me andeli
izvukli iz kuCice? Ne . Duh se vise nije morao vratiti na
zemlju. Klanjao se je pred prijestoljem Bozjim. Ali kad

K Vidi 4 . i 11. napomenu 36. paragrafa ovoga sveska.

9
Vidi 129. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska.
10 Vidi naprijed napomenu 74.
11
Vidi: Pijo IX , dogmatska hula lneffabllls Deus, koja je vise puta citirana
u paragrafu 27 .
12
Vidi: Mt 1,18-25; Lk 1,26-38
13
Vidi : Denzinger .. . , Enchiridion symbolorum ... Symbolum Nicaenum (go-
dine 325 .), br. 125-126; Symbolum Constantinopolitanum (godine 381.), br. 150;
Concilium Oecumenicum Ephesinum (godine 431. ) br. 250-25 t; S. Leo I. Magnus.
Tomus (I.) Leonis (godine 449) , br. 290-295 ; Symbolum Calcedonense (gudinc
451.), br. 300-303; Symbolum Lateranense (godine 649), br. 500-522; Concilium
Oecumenicum Constantlnopolitanum (godine 68 l.), br. 553-559.
14
Vidi 15. napomenu 23 . paragrafa ovoga sveska.
15
Kao prethodna napomena 14. K tome vidi 8. napomenu 43. paragrafa 8.
sveska.
37. Napomena i objasnjenja o uznesenju .. . 385

sam zauvijek napustila zemlju, progonstvo, vrijeme i mjesto

odvojenosti od moga Jednoga i Trojnoga Gospodina, duh
mi je opet zasjao u sredistu duse 16 , izvukavsi tijelo iz
njegova sna. Stoga je ispravno kazati da sam uzeta u Nebo
dufom i tijelom, ne mojom vlastitom sposobnoseu, kao sto
se dogodilo s Isusom, nego andeoskom pomocu 17 . Probu-
dila sam se od onoga tajanstvenog i misticnog sna 18 , ustala,
napokon letjela, jer je moje tijelo vec bilo postiglo savrsen-
stvo proslavljenih tijela 19 I ljubila sam. Ljubila svoga opet
nadenog Sina i svoga Gospodina, Jednoga i Trojnoga20 ,
ljubila ga kako je dosudeno svima koji ce zauvijek zivjeti.

II . Promisljanje iii tumacenje (5 . sijecnja 1944.).

Marija, moja Majka, kad je dosao njezin posljednji

eas, poput iscrpljena ljiljana koji se, posto je dao od sebe
sav svoj miris, nagne u noCi i zatvori svoju sjajnobijelu
easku, skupila se na svom lefaju i zatvorila svoje oCi za sve
sto ju je okruzivalo da bi se sabrala u posljednjoj mirnoj
kontemplaciji Boga.
Marijin andeo euvajuCi njezin pocinak pomno je cekao
da sila ekstaze odijeli onaj duh od tijela21 za vrijeme sto ga
je Bozja odluka oznaCila i da ga zauvijek odijeli od zemlje
dok je vec silazila s Neba mila i pozivajuca Bozja zapovijed.

Ivan, zemaljski andeo, cuvajuCi onaj tajanstveni odmor,

takoder je bdio uz Majku koja se spremala da ga ostavi. I
kad je vidio da se ugasila, bdio je i dalje da, nepovrijedena
od nepozvanih i radoznalih ociju, ostane i nakon smrti
neokaljana Zarucnica i Majka Bozja 22 koja spava tako
spokojna i lijepa.

16
Vidi prethodnu napomenu 1.
17
Vidi 3. napomenu na 87. str. 2. dijela 6. sveska (hrv. izd.).
18
Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
19
Vidi 129. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska.
20
Vidi napomenu Dodatka 7. sveska.
21
Yidi 71. napomenu 35. paragrafa ovoga sveska.
'2 Yidi 15. napomenu 23. paragrafa i 14. napomenu 27. paragrafa ovoga sveska.
386 Uskrsnuce

Jedna predaja kak da je u Marijinom grobu sto ga je

Toma otvorio nadeno samo cvijece. Puka legenda 23 . Nijc-
dan grob nije progutao Marijino mrtvo tijelo , jer nikada
nije ni bilo Marijina mrtvoga tijela, u ljudskom smislu ,
buduCi da Marija nije umrla kako umre tko god je imao
zivot 24 .
Ona se samo po Bozjoj odluci bila odijelila od duha i s
njim koji je bio otifao pred njom ponovno se sjedinilo
njezino presveto tijelo. Preokrcnuvsi obicne zakone po
kojima ekstaza svrsi kad prestane ushit 25 , tj. kad se duh
vrati u normalno stanje, Marijino se tijelo sjedinilo s
duhom nakon duga poCivanja na mrtvackom krevetu.
Sve je Bogu moguce 26 J a sam izasao iz groba bez
ikakve pomoCi osim svoje moCi . Marija je dosla k Meni , k
Bogu, u Nebo, ne okusivsi groba s ufasom njegove trulezi
i jezovitosti. To je jedno od najsjajnijih cudesa Bozjih 27
Istina, ne jedino, ako se sjetimo Henoka i Ilije 28 koji su,
buduCi da su bili dragi Gospodinu, bili uzeti sa zemlje a da
nisu iskusili smrt i prenescni drugamo , na mjesto poznato
samo Bogu i nebeskim stanovnicima Nebesa. Bili su praved-
ni, ali ipak jedno nista prema mojoj Majci, koja je u
svetosti manja sarno od Boga 29
Zbog toga nema relikvija tijela niti groba Marijina. Jer
Marija nije imala groba 30 , a njezino tijelo bilo je uzneseno
na Nebo.

23
Vidi 4. i 11. napomcnu 36. paragrafa ovoga sveska .
24
Vidi 71 . napomcnu 35 . paragrafa i 30. napomenu ovoga paragrafa ovoga
sveska.
25 Vidi 71. napomcnu 35. paragrafa ovoga sveska.
16
Ta vain;i tvrdnja koja je sposobna protumaciti najvda eudesa. kao cudo
nad cudesima sto je Euharistija, nalazi se doslovce u evandeljima. Vidi \!It
19,23-26: Mk 10.23-27;14,32-36 ; Lk 18.24-27.
27
Vidi slijedecu napomenu 30 .
28
Vidi Post 5.18-24 ;2 Kr 2,1-18; Sir 44.16 ;48.112:49.16 ; Heb 11.5-6.
1.Q Ova se tvrdnja potpuno slaze s tvrdnjom Pija IX. u dogmatskoj buli
lneffabilis Deus pri kraju predgovora (vidi 16. napomenu 27 . paragrafa ovoga
vcska).
30 Ncpostojanje relikvija i groba Djevicina uzima sv. Bernardin sijcnski kao

dokaz u prilog tjelesnog uznesenja prcsvctc Dj . Marije na nebo . Potom taj dokaz
donosi Pijo XII . u buli Munilicentissimus Deus medu svjedocanstvima predaje u
kasnom srednjem vijcku (vidi 47. napomcnu 35 . paragrafa ovoga svcska) .
37. Napomena i objasnjenja o uznesenju ... 387
III. promisljanje iii tumaeenje (8. i 15. srpnja 1944).

Ekstaza je bila zacece moga Sina. Veea ekstaza dati ga na

svijet. Ekstaza nad ekstazama moj prijelaz sa zemlje u Nebo 31
Samo za vrijeme Muke nikakva ekstaza nije uCinila podnosljivi-
jom moju okrutnu bol.
Kuea odakle sam uzeta u Nebo bila je jedna od Lazarovih
velikodusnosti prema Isusu i njegovoj Majci. Malena kuea u
Getsemaniju blizu mjesta njegova Uzasa5ca 32 . Uzalud je tra2iti
njezine ostatke. Prigodom razorenja Jeruzalema od Rimljana 33
bila je opustosena, a njezine rusevine razasute tijekom stoljeea.

IV. promi~lj anje iii tumacenje (18. prosinca 1943.) .

Kao sto je rodenje Sina za me bilo ekstaza, i kako sam se

iz ushita koji me je onog casa obuzeo vratila k samoj sebi i zemlji
sa svojim Djetetom u narucju, tako je i moja nepravo zvana smrt
bila ushit u Bogu34
PouzdavajuCi se u obecanje sto sam ga dobila sjajnoga
duhovskoga jutra, mislila sam da se priblifavanje easa posljed-
njeg dolaska Ljubavi da me odnese sa sobom mora oCitovati
povecanjem ognja ljubavi kojim sam uvijek gorjela. U tome sam
se prevarila.
Sto se mene tiee, sto vise je zivot prolazio, to je vise rasla u
meni zelja da se stopim s vjeenom Ljubavi. Na to me je poticala
folja da se sjedinim sa svojim Sinom i uvjerenje da nikad ne bib
toliko ucinila za ljude kao kad bib se nalazila na podnozju
prijestolja Bozjega moleCi i radeCi za njih 35 I tako sam sve
farcim i ubrzanijim cuvstvom, svim silama svoje duse, vapila k
nebu : "Dodi , Gospodine lsuse! Dodi, vjecna Ljubavi!" 36 .
Euharistija , koja je za mene bila kao rosa za cvijet
foljan vode, bila je zivot , da. Ali sto je vrijeme vise

31 Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.

32
Vidi 7. napomenu 27. paragrafa ovoga sveska.
ll Koje se zbilo 70. godine po Kristu. Vidi Lk 19,41-44.
34 Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska .
l l Vidi 8. napomenu 28. paragrafa ovoga sveska i ovdje naprijed odlomke
oznacene napomenama 38. i 39 .
J6 Vidi Otk 22,7 1,20. i 3. napomenu na 99. str. 1. dijela 7. sveska (hrv . izd.).
388 Uskrsnuce

prolazilo, to je postajala sve nedovoljnijom da zadovolji

nesuzdrzljivu cC.Znju moga srca 37 . Vik mi nije bilo dovoljno
primati u sebe svojc bofansko Cedo i nositi ga u svojoj
nutrini u svetim prilikama kao sto sam ga nosila u svome
djevieanskom tijelu. Citavo moje bice zahtijevalo je Jed-
noga i Trojnoga Boga, ali ne pod koprenama sto ih je
izabrao moj lsus da sakrije neizrecivo otajstvo vjere, nego
kakav je bio, jest i bit ce, usred Neba .
Isti moj Sin raspaljivao me je u svojim euharistijskim
zanosima zagrljajima beskrajne zelje . I svaki put kad bi
dosao k meni, snagom bi svoje ljubavi u prvoj Zestini
gotovo istrgao moju dusu. Potom bi ostajao zovuCi me
beskrajno njefoo: ''Mama"! i osjeeala sam da farko zcli
imati me uza Se .
Drugo vise nisam folj.ela. U zadnje vrijeme moga
smrtnoga zivota nije u meni bilo vise ni zelje da stitim
Crkvu koja se radala. Sve je bilo ponisteno u folji posjedo-
vati Boga, zbog uvjerenja sto sam ga imala da mozemo sve
kad Njega posjedujemo 38 .
Dodite, o krscani, do te potpune ljubavi . Nek izgubi
vrijednost sve sto je zemaljsko. Samo u Boga upirite
pogled. Kad budete bogati tim siromastvom zelje, kojc je
ncmjerljivo bogatstvo", Bog ce se prikloniti vasem duhu,
najprije zato da ga pouCi, a zatim da ga uzme, pa cete s
njim uziCi k Ocu, k Sinu, k Duhu Svetomu da ih spoznate
i ljubite kroz blafonu vjeenost i da posjedujete njihova
bogatstva za bracu. Nikada nismo tako radini za bracu kao
kad vise nismo medu njima nego kad smo svjetla sjedinjena
s bofanskom Svjetloscu 39
Priblifavanje vjecne Ljubavi imalo je znak na koji sam
pomisljaJa, Sve je izgubilo svjetlost i boju, glas i nazoenost
od sjaja i Glasa koji su se , silazeCi s nebesa otvorenih mome
duhovnom pogledu, spustali na mene da uzmu moju dusu.
Obicava sc govoriti da sam se radovala sto mi je onog easa

7
-' Bez sumnjc. Djevica Majka morala je iskusiti tu ccinju vise nego apost ol
Pavao . Vic.Ii: 2 Kor 5,8; Fil 1,21-23.
1
~ Vidi prethoc.lnu napomcnu 35.
39
Vidi prethodnu napomenu 35.
37. Napomena i objasnjenja o uznesenju ... 389

bio u pomoci moj Sin . Pa moj je slatki Isus bio svakako

nazocan s Ocem kad mi je Ljubav, tj. Duh Sveti, treca
osoba vjecnoga Trojstva. dao treCi cjelov u mom zivotu,
onaj cjclov tako silno bofanski da jc u njemu moja dufa
izdahnula, izgubivsi se u motrenju, kao kap rose sto ju je
sunce upilo u easki ljiljana40 . .
I uzisla sam sa svojim klicuCim duhom k nogama Triju
kojima sam se uvijek klanjala. Zatim, u pravi eas, kao biser
u ognjenom okviru, najprijc pomognuta a potom pracena
od povorke andeoskih duhova koji su dosli da budu uza me
pri mome rodenju za vjecnost u Nebu, docekana jos prijc
nebeskih vrata od mog Isusa, a na nebeskim vratima od
moga pravednoga zemaljskog zarucnika 41 , od kral~eva i
patrijarha moga roda, od prvih svetaca i mucenika 4-, usla
sam kao Kraljica 43 , nakon toliko boli i tolike poniznosti
siromasne Bozje sluzbenice, u kraljevstvo radosti bcz grani-
ce. I Nebo se zatvorilo s radoscu sto me ima, sto ima svoju
Kraljicu , cije je tijelo, jedino od smrtnih tijela, kusalo
proslavu 44 prijc konacnog uskrsnuca 45 i posljednjega su-
da46.

47
VI. i posljednje {l . svibnja 1946.)

Razlika je izmedu odvojcnja duse od tijela zbog prave

smrti i casovita odvojena duha od tijela i zivotvorne duse
zbog kontemplativne ekstaze ili ushita.
Odvojenje duse od tijela izazove pravu smrt, a eksta-

"' Vidi 71. napomenu 35 . paragrafa ovoga svcska .

JJ Vidi 5. napomenu 4. paragrafa ovoga svcska.
4
' Vidi Dj 7,55-8.3;{12.1-3) prema tome kojc gotline je Djevica Majka bila
uzeta na neho.
43
Presveta Marija je Kraljica osobito s dva razloga: i stoga sto je Majka i sto
je sudruga (Nova Eva) utjelovljenoga Sina Boi:jega i Otkupitelja. Vidi: Pijo XII.
Litterae encyclicae "Ad coeli Reginam", u Acta Apostolicae Sedis, vol. 46 (1954.),
p. 625-640 .
44
Vidi : Pijo XTI , Constitutio apostolica "Munifficentissimus Deus", citat u 47.
napomeni 35 . paragrafa ovoga sveska .
H Vidi 129. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska .
4h zbog suvislijeg rasporcda tliktata radije stavljamo 5. i predzadnje tuma-
ce nje na kraj paragrafa .
390 Uskrsnuce

ticna kontemplacija, tj. privremen bijeg duha van granica

osjetila i rnaterije, ne izaziva srnrt. A to stoga sto se du8a
ne odvoji i ne rastavi sasvim od tijela, nego to ucini sa
svojim boljim dijelorn 48 , koji uroni u vatru konternplacije.
Svi ljudi dok su na zivotu irnaju u sebi dusu , bilo da je
rnrtva zbog grijeha iii ziva zbog pravednosti, ali sarno veliki
ljubitelji Bozji stignu do prave kontemplacije .
To dokazuje da dusa , koja odrfava zivot dok je sjedi-
njena s tijelorn - i to je jednako vlastito svim ljudima - irna
u sebi jedan odlicniji dio: dusu du8e, iii duh duha , koji je
u pravednika vrlo jak, a kod onih koji ne ljube Boga ni
njegov zakon , cak i _samo zbog njihove mlakosti i lakih
grijeha, slabi pa celjade lifava sposobnosti da motri i
spoznaje Boga i njegove vjeene istine, koliko to mo:Ze
ljudsko bice prema stupnju savrsenosti do koje je stiglo.
Sto vise stvorenje Boga ljubi i sluzi mu svim svojim
silarna i sposobnostirna, to odlicniji dio njegova duha 49
povecava svoju sposobnost spoznavanja, rnotrenja , proni-
canja u vjecne istine .
Covjek obdaren razumnom duforn sposobnost je koju
Bog ispunja Sobom . Marija, buduci da je iza Krista najsve-
tija od svih stvorova50 , bila je sposobnost ispunjena do te
mjere da izlijeva na svu bracu u Kristu svih vjekova i za
vijeke vjekova Boga, njegove milosti , ljubav i milosrde51 .
Presla je u drugi zivot preplavljena valovima ljubavi 52 .
Sada, u Nebu, postavsi oceanom ljubavi, izlijeva na sebi
vjernu djecu, pa i na rasipne sinove, svoje valove ljubavi
za sveopce spasenje 53 , Ona koja je sveopca Majka svih
ljudi 54 . "

48
Vidi J. napomenu ovoga paragrafa .
49
Vidi J. napomenu ovoga paragrafa.
50 Kao 29 . napomena ovoga paragrafa .
51 Vidi 15. napomenu 24 . paragrafa ovoga sveska .
52 Vidi 1. napomenu ovoga paragrafa .
53
Kao prethodna napomena 51.
s-i Vidi 15. napomenu 24. paragrafa ovoga sveska.
37. Napomena i obja.Snjenja o uznesenju .. . 391
55
V. promi~ljanje i tumacenje (prosinac 1943).

Zbog svoje poniznosti nisam mogla misliti da m1 1e

tolika slava namijenjena u Nebu. Bila sam gotovo sigurna
u misljenju da moje tijelo, posveceno time sto je nosilo
Boga, nece iskusiti trulenje. Jer Bog je Zivot, pa kad samim
Sobom zasiti i ispuni stvorenje, to njegovo djelovanje je kao
mirodija koja stiti od smrtnog trulenja 56 .
Ja nisam samo ostala neokaljana57 , nisam samo bila
sjedinjena s Bogom u cistom i plodnom zagrljaju 58 , nego
sam se zasitila do svojih najdubljih zakutaka od izljeva
Bofanstva skrivenoga u mome krilu i nakanoga da se zastre
smrtnim tijelom. Ali da je dobrota Vjeenoga namijenila
svojoj sluzbenici59 radost da ponovno osjeti na svojim
udovima dodir ruke svoga Sina, njegov zagrljaj, njegov
poljubac, i da cu opet svojim usima euti njegov glas, da cu
svojim ocima vidjeti njegovo lice, nisam mogla misliti da bi
mi to bilo udijeljeno , niti sam toga foljela. Bilo bi mi
dovoljno da ta blazenstva budu udijeljena mome duhu, i
od toga bi vec moj Ja bio pun blafone srece.
Ali Bog je, za svjedocanstvo o svojoj prvoj stvaralackoj
namjeri glede eovjeka, za koga je On, Stvoritelj, odredio
da zivi, prefavsi bez smrti iz raja zemaljskoga u raj nebeski,
u vjeeno Kraljevstvo 60 , htio da ja, Neokaljana, budem u
Nebu dusom i tijelom 61 Odmah netom prestane moj
zemaljski zivot.

55 Vidi prethodnu napomenu 47 .

56
U tom smislu izrafavaju se mnoga svjedocanstva Predaje a navodi ih Pijo
XII . u buli Munlflcentlsslmus Deus, citiranoj u napomeni 14. paragrafa 27 . ovoga
sveska .
57
Vi di : Pijo IX., dogmatska hula ,.Jneffabilis Deus". navedena u napomeni
14. ~aragrafa 27. ovoga sveska.
Vidi Mt 1,18-25; Lk 1,26-38 .
59
Vidi Lk 1.26-38; Ekumenski koncil vatikanski II, dogmatska konstitucija
Lumen gentlum, o Crkvi , pogl. 8, ~toga treba imati na pameti u ovom paragrafu
i gd~e god se raspravlja o presv. Djevici .
Vidi napomenu u Dodatku na 359. str. l. sveska (hrv . izd.) ; 23 . napomenu
na 281. str. 9. sveska (hrv . izd .).
61 Vidi papinski dokumenat citiran u napomeni 56. ovoga paragrafa .
392 Uskrsnuce

Ja sam sigurno svjedoeanstvo onome sto je Bog namjeravao

i htio za eovjcka: zivot nevin i koji nc zna za grijeh, spokojan
prijelaz iz ovoga u vjecni zivot. Njime bi covjek, poput nekoga
koji prode kroz vrata kuce da bi usao u kraljevsku palacu, sa
svojim potpunim bicem sazdanim od materijalnog tijela i du-
hovne duse, presao sa Zemlje u Raj, poveeavsi savrsenstvo svoga
Ja sto mu ga je Bog dao, sa savl"Senstvom potpunim i tijela i
duse koje je u bo:Zanskoj namisli bilo odredeno svakom stvorenju
koje bi bilo ostalo vjerno Bogu i milosti. Savrsenstvo koje bi bilo
postignuto u potpunom svjetlu koje je u Nebesima i koje ih
ispunja , dolazeCi od Boga, vjeenoga Sunca62 , koje ih obasjava.
Bog je pred patrijarhe, proroke i svete, pred andcle i
mucenike stavio mene , uznesenu dufom i tijelom u nebesku
slavu, i rekao:
"Evo savrsenog djela Stvoriteljeva. Evo ono sto sam stvorio
na svoju najvjerniju sliku i priliku izmedu sve eovjekove djece,
kao plod bofanskog i stvaralackog remek-djela, na eudo Svemiru
koji vidi zatvoreno u jednom samom bicu bofansko, po duhu
vjeeno kao Bog i duhovno, razumno, slobodno, sveto kao On,
i materijalno stvorenje po najnevinijem i najsvetijcm od svih
tjelesa63 , kome je prisiljeno nakloniti se svako drugo zivo bice u
tri kraljevstva stvorenoga svijcta64 Evo svjedoeanstva moje
ljubavi prema eovjeku, za koga sam htio savrsen organizam i
blazenu sudbinu vjecnoga zivota u mome Kraljevstvu 65 . Evo
svjedoeanstva moga oprostenja eovjeku, kome sam po volji
Trojne Ljubavi66 udijelio vracanje dostojanstva i novo stvaranjc
u mojim oCima. Ova je mistieni kamen usporedivanja, ova jc
karika sto spaja covjeka s Bogom, ova je Ona koja vraca vrijeme
u prve dane i prufa mojim bofanskim ocima radost da motre
Evu kakvu sam je Ja stvorio 67 , a sada je postala jos ljepfa i svetija

61
Vidi razne bihlijske tekstovc na koje se .r odsjeta u vczi s Isusovim preobrazenjem
na 217. str. 1. dijela 5. sveska (hrv. izd.). " Vidi prethodnu napomenu 29.
64
U Fil 2,5-11, buduCi da se radi o lsusu , Sinu Bozjemu koji je postao eovjekom ,
govori se o klecanju koljena (2.JO.) i stoga o klanjanju; ovdje. buduCi da se radio
Mariji, presvetome ali pukom stvorenju , govori se o naklanjanju i stoga o cllSCenju .
Vrlo tocno i uravnoteieno. Vidi prethodnu napomenu 59.
05
Vidi slijcdceu napomenu 74.
"" Kao prethodna napomena 20.
67
, Yidi Post 2,18-25.
37. Napomena i objafnjenja o uznesenju ... 393

jer je Majka mojc RijeCi i jer je mucenica najvcceg

oprostenja 68 .
Za njezino Neokaljano Srce koje nikada nije iskusilo
nikakve ljage, ni najlakse, otvaram nebeske riznice 69 , a za
njezinu glavu, koja nikada nije iskusila oholost 70 , Cinim
vijenac od svoga sjaja i krunim je, buduCi. da mi je
najsvetija , da bude vafom Kraljicom ' 71 .
U Nebu nema suza 72 . Ali namjesto radosnih suza sto bi
ih duhovi bili !iii da su njima <lane suze: tekuCina koja kapa
istisnuta od nekog ganuca, bilo je nakon tih rijeCi iskrenje
svjetla, mijenjanje sjaja u zivlji sjaj, plamcenje pofara
ljubavi u farci oganj 73 , nenadmasivo i neopisivo razlijeganje
nebeskih harmonija, kojima se pridruzio glas moga Sina na
slavu Bogu Ocu i njegovoj Sluzbenici zauvijek blaZenoj74 .

68
To su dvije najveee veliCine i ljepote Marijine . bofansko materinstvo i
herojsko sudjelovanje u na~em spasenju . Vidi prethodnu napomenu 59 . i 10.
napomcnu 35 . paragrafa 8. sveska .
w O sim prehtodne napomene 59 . vidi 10. napomenu na 275. str. 9. sveska
(hrv. izd .).
' 1
Kao prethodna napomena 60.
' Yeoma toeno i prekrasno . Sam Bog , sam bofanski sjaj postao je aureolom
i krunom Marijinom , njezine djcvicanske , majCinske , kraljevske . svete i pobjcd-
nicke glave . Aureola je stvarno za svece, a kruna za kraljeve i pobjednikc. Nitka
nije bio niti jest lakav kao Marija , poslije Isusa i s Njim .
72
Yitli I Kor 13.
73
Yidi napomene kojc sc navotle u napomeni 36. na 184. str. i osobito 25 .
na~1menu na 377. str. 9. svcska (hrv. izd.).
74
Tako ne mislimo da cemo biti savim potpuni, hoccmo tla ovdje skupimo
dobar broj biblijskih citata koji na jedan iii na drugi nacin imaju veze s Rajem ,
lj . sa zivotom i bla2.enstvom vjecnim .
Vidi daklc : Post 3,20-24 ; lzl 33,18-23; 2 Mk 7 ; Ps 5,12 ;10,7; 26.7-
9;40,13 ;51.10 ;124,1 ;138,24 ; lzr I0,30 ; Mudr 10,9-14; Sir 14,22-15,10;37,20-
29 ;46.ll-12; Dan 12,1-4; Ml 7,13-14 ;18,8-9;19,16-30 ;22,l-14 ;23-33 ;25 ,31-46 ; Mk .
9.42-49;10.17-31 ;12,111118-27; Lk 16,9;18.18-30;20,27-40; Iv 3 ;5,19-47 ;6,24-
71 ;8,48-51 ;10,22-30;11,1 -54;17,l-5 ; Dj 1,6-11 ;13,44-52; Rim 2, 1-!0;6,20-23 ;8,18-
27; I Kor 15 ;2 Kor 4.7-5,10 ; Gal 6,7-10; Ef 1,3-14;4,l-1-6; Fil 1,21-26;3. 17-21;
2 Sol 2,13-17; 2 Tim 2,8-12 ; Tit l ,l-4;2,11-15;3,4-7; Heb 5,5-!0;9,ll-14 ;24-
28;13,14; I Pt 5,9-11; 2 Pt 2.1 ,3-11;3 ,8-13; l Iv l,1-4;2,13-29;3 ,l-2;5 ,5-21; 2 Iv
1-3; Jud 20-23; Otk 2,7-11 ;7,21-22. Vitli takoder 6. napomenu 36. paragrafa 8.
sveska i 129. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska. Yi di 1: Ekumenski koncil
vatikanski II , dogmatsku konstituciju Lumen gcntium o Crkvi, pogl. 7.
F.shatol~kl znataj putujuce Crkve I njezina veza s nebeskom Crkvom, s odnosnim
cilalima i napomenana.
394

38. POPRATNICA DJELU 1

Popratnica djelu.

lsus ka:Ze:
Razlozi koji su me potaknuli da osvijetlim epizode i
izdiktiram svoje rijeCi malome lvanu 2 mnogostruki su, osim
radosti da toj dusi-zrtvi 3 i ljubiteljici pruzim vjernu spoznaju
Se be.
Ali dufa svih tih razloga jest moja ljubav prema Crkvi,
koliko uceeoj, toliko vojujueoj4, i zelja da pomognem
dusama u njihovom uspinjanju prema savrsenosti. Poznava-
nje Mene pomoc je u uspinjanju. Moja Rijec je Zivot.
Navodim glavne razloge:
I. Razlozi izreceni u diktatu od 18. sijecnja 1947. , koje
ce mali Ivan bez skraCivanja uvrstiti ovdje. To je najveci
razlog, jer vi propadate i hoeu da vas spasim.

Najdublji razlog zbog kojega je darovano ovo djelo jest da bi u ovim

vremenima u kojima se modernizam, osuden od mog namjesnika sv. Pija X 5.,

38. Napisano 28 . stravnja 1947. A, 12298-12321.

1
Vidi 35 . napom~nu 25 . paragrafa ovoga sveska. U prethodnom izdanju, koje
nijc bilo izvedeno na temelju vlastoruenih rukopisa Marije Valtorte , ncgo na
temclju daktilografiranih kopija vrlo nepotpunih i nesavdenih, ovoga ,,zakljucka
nije uopce bilo. Tekst je onda, god. 1959., pokazan tasnom pokrovitelju Djela
nadbiskupu mons. Alfonsu Carinci. On ga je pomnjivo razmotrio i odobrio. Ali
je sugerirao da se za njegovo objavljivanje cekaju zgodnija vremena . Uostalom,
takva vremena za Djelo bila su predvidena i ocekivana, i stoga to je 0 . Pijo da
Pietrelcina kapucin rekao : DOCi ce Jedan koji ce uciniti SVC; 0 . Felice Cappello
isusovac : ,,J trijumfirat ce, i trijumfirat ce i trijumfirat ce ... ,a isti mons. Carinci:
Na Njega spada ... Sada kad smo u ovom novom izdanju objavili citavo djelo
u njegovoj potpunoj cjclovitosti i vjernosti vlastoruenim biljefnicama Marije
Valtorte , objavljujemo sa zrelim promiljanjem potpuno i vjerno i ,,zakljutak,
sjecajuci se rijeci ~to ih je meni, koji sam Djelo snahdio s napomenama , u
posebnoj audijenciji 26. veljace 1948. rekao osobno sveti i mudri papa Pijo XII:
Objavite to djelo tako kakvo jest. Tko bude citao, razumjet ce. Vidi nap. u
Dodatku 7. sveska.
2 Procitaj odlomak oznacen napomenom 2. par. 23 . ovoga sveska.

J Vidi 130. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska .

38. Popratnica Djelu 395
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~-

izopafoje u sve pogibeljnije nauke. sveta Crkva zaslupana od moga Namjesnika.

imala vifo materijala za hnrhu protiv onih koji nijecu:
nadnaravnost dog mi" .
bofanstvo Kristovo ; istinu c.la jc Krist Bog i C:ovjck. stvaran i savrsen i u vjeri
i u povijesti koja je o Njemu predana (Evandeljc . Djcla apostolska . apostolske
poslanice . predaja) 1 .
nauk Pavla i Ivana i koncila Nicejskoga, Efcskoga i Kalccdonskoga kao moj
pravi nauk sto sam ga Ja usmeno naucavaoH,
moje znanje koje je neograniceno jer je bofansko i savrscnov,
bofansko podrijetlo dogmi 10 , sakramenata 11 , Crkvc jcdnc, svete , katolitke.
apostolske 12 ,
opcenitost i trajnost . do svrsetka vjekova , Evandelja sto sam ga Ja dao i za
sve ljude 1 ~ .
savrsenu narav, od potetka , moga nauka , koji se nije formirao ovakav kakav
jest kroz uzastopne preobrazbe, nego je takav bio dan:nauk o Kristu, o vrcmenu
milosti, o krnljevstvu nebeskom i o kraljevstvu Boijem u vama. bofanski.
savrkn , nepromjenljiv. Radosna vijest za sve koji su ieljni Boga 1 .
Crvcnog zmaja sa sedam glava, deset rogova i sedam kruna na glavi, koji
rcpom vutc trcci dio zvijezda nebeskih i rusi ih 1\ - a uislinu, kazem vam, one sc
ruse jos nik od zcmljc - i koji progoni Zenu 16 . Zvijerima mora i kopna, kojima
se mnogi. odvik mnogi, klanjaju buduCi da su zavedeni njihovim izglec.lom i
foc.lesima 11, suprostavitc mojcg Andela koji leti posred neba drieCi Vjecno
Evandelje c.lohro otvorcno i na stranicama do sada zatvorenima 18 , da se ljuc.li
mogu spasiti njegovom svjetloscu iz vijuga velike zmije sa sedam zdrijela 19 , koja
hoce da ih udavi u svojim tminama. pa da na svom povratku nadem jos vjere i
ljubmi u srcima ustrajnih i c.la ti hue.Ju mnogobrojniji nego ~to djelo Sotone i ljudi
dopusta nadati se da ih moze hiti.

' U vezi s ovim rjec.lim naCinom izrai:avanja (uteea Crkva znaCilo bi glavare , a
vojujuea podlofoike) vidi 127. napomenu 21 . paragrafa ovoga svcska .
\ Sv. Pijo X. osudio je modemizam osohito s tri dokumenta: 1) Dekretom sv.
Olicija Lamentablli 3. srpnja 1907. (Denzinger ... , Enchiridion symbolorum ... br.
3401 -3466; 2) encikliCkom poslanicom Pascendi Dominici gregis<. 8. rujna 1907.
(Denzinger . 3475-3500/: 3) pismom motu proprio Sacrorum antistites.c: lusiurandum
contra errores modernismi, l. rujna 1910 .(Denz. 3537-3550). Po jec.lnoj od onih
podudamosti sto se resto primjecuju u ovom Djelu, u tekstu sto ga je napisala Marija
Valtorta nalazi sc jeka dckreta Lamentabili. tekst slijedi i raspored toga dekreta.
b Vidi Lamcntabili br. 20-26 (Denz. 3420-3426) , osobito br. 22. (Denz. 3422):
Dogme sto ih Crkva drti objavljenima nisu istine do~le s Neba , nego su neko
tumacenje religioznih fakata sto ga je ljudska pamet napornim nastojanjem stekla.
7
Vidi Llimentahili hr . 27-30 (Denz. 3427-3430) , osobito br. 27 .: Evandelja
ne dokazuju hofanstva Isusa Krista ...; br. 29 (Denz. 3429): Smije se dopustiti da
je Krist sto ga prikazuje povijest mnogo manji od Krista koji je predmet vjere.
~ Vidi Lamentahili hr. 31. (Denz. 3431): Nauk o Kristu sto ga predaju Pavao.
Ivan i koncili Nicejski. Efdki i Kakedonski nijc onaj sto ga je Isus naucio, nego
sto ga je o Isusu pojmila krscanska svijest; vidi 13. napomenu prethodnog
paragrafa .
~ Vidi Lamcntabili br. 32-38 (Dernz. 3432-3438) , osohito hr. 32: Ne moie se
sloZiti naravan smisao evandcoskih tekstova s onim sto na~i teolozi uce o nepogresivoj
svijcsti i znanju Isusa Krista; hr. 34 (Dcnz. 3434): Kriticar ne smije tvrditi da
znanjc u Kristu nije hilo ograniceno nikakvom granicom. ako ne ...
396 Uskrsnuce

II. Probuditi u svecenika i laika zivu ljubav prema

Evandelju i prema onome sto pripada Kristu. Prije od
svega obnovljenu ljubav prema mojoj Majci, u Cijim je
molitvama tajna spasenja svijeta20 . Ona, moja Majka,
Pobjednica je kletog Zmaja21 . Pomozite njezinu moc svo-
jom obnovljenom ljubavlju prema Njoj i s obnovljenom
vjerom i poznavanjem onoga sto se odnosi na Nju. Marija
je dala svijetu Spasitelja. Svijet ce jos od nje imati spasenje.

III. Dati duhovnim uCiteljima i vodama dusa pomoc u

njihovoj sluzbi time sto mogu proueavati svijet dufa koje
su se vrtile oko Mene i razne naCine na koje sam J a
postupao da ih spasim.

10
Vidi Lamcntabili br. 39.57 (Denz. 3439-3457).
11
Vidi "Lamentabili br. 39-51 (Denz. 3439-3451), osobito br. 39: Misljenja
o podrijetlu sakramenata kojima su tridentinski Oci bili pro!eti i koja su bez
sumnje utjecala na njihove dogmatske kanone daleko su od onih do kojih sada
istra!ivaci s pravom dolaze kod povjesnicara krscanstva; i br. 40 (Denz. 3440):
Sakramenti su nastali tako da su apostoli i njihovi nasljednici protumacili neku
Kristovu ideju i nakanu kad su to preporucivale i na to poticale okolnosti i
dogadaji.
12
Vidi Lumentabili br . 52-57 (Denz. 3452-3457), a osobito br. 52: Daleko
je bilo od Kristove nakane (stoga ne bofanskoga podrijetla) da ustanovi Crkvu
kao drustvo na zemlji koje ce trajati dugi niz stoljeca ...
13
Vidi Lamentabili br. 58-65 (Denz. 3458-3465), osobito hr. 59 (Denz.
3459): Krist nije naucio odreden sustav nauka koji vazi za sva vremena i za sve
ljude ...
14
Vidi Lamentabili 58-65, osobito br. 60 (Denz 3460): Krscanski je nauk
u svojim pocecima bio !idovski, susljednim je evolucijama postao najprije
pavlovski, potom ivanovski, napokon helenisticki sveopci; br. 64 (Denz. 3464):
Napredak znanosti zahtijeva da se reformiraju pojmovi krlcanskog nauka o
Bogu, o stvaranju, o objavi, o osobi utjelovljene Rijeci, o otkupljenju . Stoga se
taj prvi spisak razloga ovog Djela bolje razumije u svjetlu navedenih brojeva
dekreta "Lumentabili .
15
Vidi Dan 7, osobito Otk 13;17.
16
Vidi Otk i2.
17
Otk 13; ali i 14 - 20 tu i tamo.
18
vidi Otk 14,6-7; i napomene 1. i 66.
19
Vidi Otk 12 i 20.
20
Citavo ovo djelo - vjerojatno je to opazio svaki citatelj - odik uravnote!e-
nom ali farkom ljubavlju prema Gospi (vidi 69. nap. na 193. str. 9. sveska hrv .
izd.). Papa Benedikt XV. u tdkom periodu 1. svjetskoga rata (1915-1918) uznosi
svemoc Marijina majcinskoga zagovora. Vidi Acta Apostollcae Sedis, vol 7
(1915), str. 201-203; vol. 8 (1916), str. 85-86.
21 Vidi Post 3,15: Otk 12; Pijo IX. dogmalska bula lnelTabilis Deus i odnosne
citate, navedene osobito u napomenama 27 . paragrafa ovoga sveska.
38. Popratnica Djelu 397
Jer bilo bi ludo htjeti imati jednu jedinu metodu za sve
duse. RazliCit je nacin kako privuCi k savrsenosti praved-
nika koji sam od sebe tezi k njoj od naCina na koji treba
postupati s vjernikom ali gresnikom, od naCina na koji
treba postupati s poganinom. Takvih imate mnogo i medu
vama, ako dopirete dotle da, kao vas UCitelj, smatrate
poganima siromasna bica koja su pravoga Boga zamijenila
s idolom moci i preuzetnosti, iii zlata, iii bludnosti, iii
oholosti zbog svoga znanja. Na drugaciji nacin treba postu-
pati i zato da se spase moderni prozeliti 22 , tj . oni koji su
prihvatili krscansku ideju, ali nc krscansko drfavljanstvo,
buduCi da pripadaju odijeljenim Crkvama. Nitko neka ne
bude prezren, a najmanje tc rasprsene ovce. Ljubite ih i
nastojte dovesti ih u Jcdini Ovcinjak da se ispuni zclja
pastira Isusa 23 .
Nekoji su, CitajuCi ovo Ojelo, prigovorili: "Iz Evandelja
nije poznato da jc Isus imao dodira s Rimljanima iii
Grcima , i stoga odbacujemo te knjige". Koliko toga nije
poznato iz Evandelja, iii jedva probija kroz guste zavjese
sutnje, sto su cvandelisti ispustili o epizodama koje oni,
zbog svoga neslomljivoga zidovskog mentaliteta, nisu odo-
bravali24 ! Mislite Ii da vam je poznato SVC sto sam ucinio?
Uistinu, kazem vam, necete znati sve o Meni ni kad
proCitate i prihvatite ovo obja5njenje mojega javnoga
zivota. Bio bih ubio svoga malog Ivana s naporom da bude
izvjestitelj o svim danima mojega sluzenja i svih djela sto
sam ih ucinio onih pojedinih dana da sam mu otkrio sve da
SVC prenese Varna! "A ima i mnogo drugoga sto je ucinio
Isus i kad bi se redom popisalo, sav svijet , mislim, ne bi
obuhvatio knjiga koje bi sc morale napisati", kaze Ivan 25 .
Ne obaziruCi se na pretjcravanje, uistinu, kazem vam: da
su se morale napisati sve moje pojedine akcije, sve moje
privatne pouke, moje pokore i molitve da bih spasio jednu

22
Vidi 72 . napomenu 26. paragrafa ovoga sveska.
n Vidi : Ekumcnski koncil vatikanski II. Dckret o ekumenizmu; l'astoralna
konstitucija Ad i.:cntcs u misijama i biblijske tekstove koji su omlje oznaceni.
2
~ Vidi 12 . napomenu 26 . paragrafa ovoga svcska .
2
' Vidi Iv 20,30. a osobito 21.25 .
398 Uskrsnuce

dusu, bila bi potrebna dvorana jedne od vasih knjiznica, i to

jedna od veCih, da bi primila knjige koje bi govorile o Meni.
A uistinu, kaiem vam i to, da bi bilo mnogo korisnije za vas
baciti 12a lomaeu toliko beskorisnog pr3Snjavog i otrovnog
znanj~ 2~ da se napravi mjesto za moje knjige, nego znati tako
malo o Meni a klanjati se tako mnogo tom tisku gotovo
uvijek prljavom od pohote ili od krivovjerja.
IV. Restituirati u njihovoj istinitosti likove Sina eovjecje-
ga27 i Marije, prave djece Adamove po krvi i mesu, ali
nevinog Adama. Djeca Covjekova morala su biti ovakva kao
i mi da praroditelj i praroditeljica nisu ponizili svoje sav!"Seno
CoVjestvo, kako znate da SU uCiniJi, - eovjestvo U smislu
eovjeka, tj. stvorenja u kome je dvostruka narav: duhovna,
na sliku i priliku Bozju, i materijalna narav. Osjetila savrsena,
tj. podvrgnuta razumu uza svu svoju veliku ostrinu. Medu
osjetila ukljucujem moralna (dusevna) osjetila k onirn tjele-
snima. Ljubav potpuna i stoga sav!"Sena i prema zarucniku, s
kojim je ne veze putenost, nego samo vez duhovne ljubavi,
i prema Sinu. Preljubljenome. Ljubljenome sa svim savr5en-
stvom savrsene zene prema cedu rodenom od nje. Tako je
trebala ljubiti Eva: kao Marija, tj. ne zbog onoga sto je sin
znacio kao tjelesno uZivanje, nego stoga sto je taj sin bio sin
Stvoriteljev i izvrsena pokomost njegovoj zapovijedi da se
mnozi ljudski rod28 .
Ljubljen i sa svim :farom savr5ene vjernice koja zna da
je taj njezin Sin ne slikovito, nego stvarno sin Bozji. Onima
koji smatraju da je Marijina ljubav prema Isusu advise
osjecajna kaiem neka promisle tko je Marija: Zena bez
grijeha i stoga bez manjkavosti u svojoj ljubavi prema
Bogu, prema roditeljima, prema zarueniku, prema Sinu,
prema blifojemu; neka promisle sto je Majka gledala u
Meni osim sto je gledala Sina svoga krila, i napokon neka
promisle o narodnosti Marijinoj. Rasa zidovska, rasa istoc-
njacka i vremena veoma daleko od vremena sadasnjih 29 .

26 Vidi 1 Kor 8,1-3.

27
Vidi 6. napomenu na 31. str. 1. dijela 5. sveska (hrv. izd .).
28
Vidi 55 . i slijedece, a osoboti 62. nap. 21 . par. ov. sveska .
2
'' Vidi 3. nap. na 341. str. 9. sveska (hrv . izd .).
38. Popratnica Djelu 399

Na temelju tih elemenata objasnjava se stanovito uvecavanje

ljubavi rijeCima, sto se vama maze ciniti pretjeranim. Kicen i
svecan stil i u obicnom govoru, istocnjacki i zidovski stil. Potvrda
za to su svi spisi onoga vremena i one rasc; tijek stoljeca nije
mnogo promijenio istocnjacki stil.
Zar biste htjeli, buduCi da morate promisljati nad ovim
stranicama dvadeset stoljeea kasnije i kad je iskvarenost zivota
ubila toliko ljubavi, da vam predstavim jednu Mariju iz Nazareta
onakvu kakva je bezosjeeajna i povr5na zena va5ega vremena?
Marija je to sto jest i ne mijenja se umiljata, cista, osjecajna
Djevojka lzraelova, Zarucnica Bozja30 , djevieanska Majka Bo-
zja, u neku pretjeranu, bolesno egzaltiranu, ili u neku ledeno
sebienu zenu vasega stoljeea.
Onima koji smatraju da je lsusova ljubav prema Mariji
advise osjeeajna kazem, neka promisle da je u Tsusu bio Bog i
da je Jedan i Trojni Bog3 1 nalazio utjehu ljubeCi Mariju32 , Nju
koja mu je naplaCivala za bol sve ljudske rase, sredstvo da se
Bog moze ponovno diCiti sa svojim Stvorenjem koje daje
gradane njegovom Nebu. I neka promisle napokon da svaka
ljubav postaje gre8na kada i samo kada postane neuredna, tj. kad
ide protiv volje Bozje i protiv dumosti sto je mora izvriti33
Sad promislite: je Ii Marijina ljubav to ucinila? Je Ii moja
ljubav to uCinila? Je li me Ona iz sebicne ljubavi zadrfala da ne
izvrsim svu vol ju Bozju? Jesam Ii mozda zbog neuredne ljubavi
prema svojoj Majci izdao svoje poslanje? Ne. I jedna i druga
ljubav zeljela je samo jedno: da se ispuni volja Bozja za spas
svijeta34 .I Majka je izrekla sve "zbogom" Sinu izrucujuCi
Sina kriZu javnog naueavanja i krifo Kalvarije, i Sin je
izrekao sve "zbogom" Majci izrueujuCi Majku samoCi i
muci da bude Suotkupiteljica a da nismo gledali na svoje
fovjestvo koje }:e osjecalo da se trga i na svoje srce koje je
pucalo od boli 5 . Je Ii to slabost? Sentimentalnost? To je

JO Vidi 14. nap . 21 . par. ovoga svcska .

JI Vidi napomenu u Dodatku 7. svesku.
32
Vidi 6. napomenu na 196. str. 1. dijela 5. sveska (hrv. izd .).
)J Vidi I Iv 3.
J-l Vidi 3. napomenu na 128. str. J . dijela 7. sveska (hrv. ild .); stranice 2241225
9. sveska . (hrv . izd .) i I. napomenu 2. paragrafa ovoga sveska .
J~ Vidi 45. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
400 Uskrsnuce

savrlena ljubav, o ljudi koji ne umijete ljubiti i vise ne shvacate

ljubavi ni njezinih glasova !
I jos: svrha je ovoga djela osvijetliti nekoja mjesta sto ih je
skup okolnosti prekrio tamom i tako tvore tamno podrucje na
svijetloj evandeoskoj slici, i mjesta za koja se Cini da su mjesta
prekida izmedu jedne i druge epizode a nisu nego mjesta koja
su postala tamna, mjesta koja se ne mogu desifrirati, a moCi ih
desifrirati znaCi naCi kljuc za toeno shvaeanje stanovitih situacija
koje su bile nastale i stanovitih tdkih naCina koje sam morao
upotrijebiti a koji su tako oprecni mojim neprestanim potica-
njima na oprastanje, na blagost i poniznost, stanovitih neumolji-
vosti prema upornim i nepromjenjivim protivnicima36 : Sjecajte
se svi, nakon sto je upotrijebio sve milosrde , Bog zna , iz
postovanja prcma samome Sebi, takoder reCi "Dosta" onima
koji misle da, buduCi da je On dobar, da je dopusteno zlorabiti
njegovu strpljivost te ga iskusavati. Bog se ne da ismijavati. Stara
je i mudra rijec37 .
V. Dati tocno upoznati vgestrukost i trajanje moje dugo-
trajne muke koja me istroila u svagdanjoj patnji to je trajala
petoljeeima i petoljeeima i sve viSe se poveeavala, a stigla je do
vrhunca u krvavoj Muci koja se dovrsila u malo sati. A uz moju
muku upoznati i muku moje Majke, kojoj je mac boli probo srce
kroz jednako vrijeme 38 . I potaknuti vas tom spoznajom da nas
vise ljubite.
VI. Pokazati moc moje rijeCi i njezine razliCite uCinke, prema
tome je li onaj koji ju je primao pripadao ceti ljudi dobre vo~e
iii ceti onih koji su imali putenu volju koja nikada nije ispravna 3 .
Apostoli i Juda. Eto dva opreena primjera. Prvi veoma
nesavrseni, sirovi, neznalice, fostoki, ali s dobrom voljom 41 l.
Juda, ueeniji od vecine n~ih, profinjen od zivota u glavnom gradu
i u Hramu; ali zle volje 4 . Promatrajte razvijanje u dobru prvih,
njihovo uspinjanje. Promatrajtc razvijanje ovoga drugoga u zlu
i njegovo spustanje.

36 Vidi 4. napomenu 28. paragrafa 8. sveska .

37
Vidi Gal 6.7-10; i takoder 13.1-16 (10).
18
Vidi Lk 2,33-35.
19
Vidi 4. napomcnu na 136. str. 1. djela 6 sveska (hrv .izd.)
~ Vidi npr. 19. napomenu 17. paragrafa ovoga svcska.
41
Kao prethodna nap. 39. Vidi k tome 71. nap . 21. par. ovoga sveska.
38. Popratnica Djelu 401

Neka ovo razvijanje dobre jedanaestorice u savrsenosti

promatraju osobito oni koji zbog manjkava vida i pameti
obicavaju iskrivljivati stvarnost svetaca, tako da od fovjeka
koji stigne do svctosti kroz tdku, vrlo tdku, borbu protiv
tromih i mracnih sila, prave nenaravno bice, bez poriva i
drhtanja, i stoga bez zasluga. Jer zasluga proizlazi upravo
iz pobjede nad neurednim strastima i napastima, iz pobjede
postignute zbog ljubavi prema Bogu 42 i radi postizanja
konacne svrhe: uzivanja Boga uvijeke. Neka to promatraju
osobito oni koji misle da cudo obracenja treba da dode
samo od Boga. Bog daje sredstva za obracenje, ali ne
prisiljava fovjekovu volju, pa ako fovjek nece43 da se
obrati, uzalud ima ono sto drugomu sluzi za obraeenje.
Neka oni, koji ispituju, promis!jaju o mnogostrukim
uCincima moje rijeci 44 ne samo u fovjeku naravnome, nego
i u fovjeku duhovnome. Ne samo u fovjeku duhovnome,
nego i u fovjeku naravnome. Moja rijec, prihvacena do-
brom voljom, preobrafava i jednoga i drugoga, vodeci do
izvanjskoga i unutrasnjega savrfonstva.
Apostoli, koji su zbog svo~a neznanja i moje poniznosti
postupali sa Sinom fovjecjim pretjerano povjerljivo - kao
s dobrim uCiteljem koji je medu njima , nista vise, s
uciteljem poniznim i strpljivim s kojim je bilo dopusteno
biti tu i tamo pretjerano slobodan; no to nije bilo zbog
njihova nepostovanja: bilo je zbog neznanja, i treba ga
isprieati - apostoli medusobno svadljivi, sebicni, ljubomorni
u svojoj ljubavi i na moju ljubav, nestrpljivi s narodom,
ma!ko ponosni sto SU "apostoli", zeljni onoga StO zapanjuje
sto ih masama prikazuje kao obdarene izvanrednom moCi,
polagano ali neprestano se mijenjaju u nove ljude 46 , svlada-
vajuCi svoje strasti kako bi nasljedovali Mene i da bih Ja
bio zadovoljan, zatim spoznavajuCi sve vise moj pravi Ja,

42
Yidi npr. Tzr 24,16.
43
Kao prethodna napomena 39.
44
Neka se pomisli na prispodobu o sijatu (sjcmc = rijec): Mt 13 .3-23: Mk
4,120; Lk 8,4-15 .
4
~ Yidi 6. nap. na 31. str. 1. dijela 5. sveska (hrv . izd.) .
46 Yi<li 21. napomenu 33. paragrafa ovoga svcska.
402 Uskrsnuce
- -- - - - - -- -- - - - - -
mijenjajuCi naCin i Ijubav sve dotle da su me gledaii, Ijubiii
i viadali se prema Meni kao prema bofanskome Gospodinu.
Jesu Ii mozda na kraju moga zivota na zemlji jos povrfoi i
vescii drugovi prvih vremena? Jcsu Ii osobito nakon Us-
krsnuca prijatelji koji sa Sinom eovjecjim postupaju kao s
prijateljem? Ne. Najprije SU Kraijcvi siuge. Kasnije svece-
nici Bozji47 . Svi raziiciti, potpuno izmijenjeni.
Neka to promisle oni kojima ce se narav apostola
priCinjati teskom i koji ce je smatrati nenaravnom, onakvu
kako je opisana. Ja nisam bio prezahtjevan uCitelj, ni ohoii
kralj, nisam bio uCitelj koji druge Ijude drii nedostojnima
sebe. Znao sam biti obazriv. Htio sam oblikovati uzimajuCi
sirovu materiju, prazne posude ispuniti svakovrsnim sa-
vrknstvom, pokazati da Bog moze sve48 , iz komada kamena
izvuCi sina Abrahamova 49 , sina Bozjega, i iz jednoga nista
uCiniti ucitelja, postidjeti ucitelje bahate zbog svoga zna-
nja50, koje je vrlo cesto izgubilo miris moga znanja.
VII. Napokon: dati vam spoznati misterij Jude 51 , taj
misterij pada jedne duse koju je Bog bio izvanredno
obdario. Mistcrij koji se zapravo vrlo cesto ponavlja, i to
je rana u Srcu vaseg Isusa koja boii 52 .
Dati vam spoznati kako se padne mijenjajuCi se od
slugu i djece Bozje 53 u zloduhe54 i bogoubojice koji ubijaju
Boga u sebi ubijajuci milost, da sprijeCim te ne stavite noge
na putove iz kojih se pada u Bezdan, i da vas poucim kako
postupati u nastojanjaju da zaddite nerazborite jaganjce
koji se guraju prema ponoru. pomnjivo proueavajte straho-
vit a ipak obican lik Jude, kompleks u kome se poput zmija
komdaju svi glavni poroci sto cete ih naci i protiv kojih cete
se morati boriti u ovome iii u onome. To je lekcija koju

47
Vidi 2. nap. na 71. str. 1. dijela 3. sveska (hrv. izd .) .
48
Vidi 26. napomenu prethodnog paragrafa.
49
Vidi 35. napomcnu 222. paragrafa 7. sveska.
~ Kao predho<lna napomcna 26.
11
Vidi 71. napomenu 21. paragrafa ovoga sveska.
52
Vidi 24. nap. 15. par. i 82. nap. 21. paragrafa ovoga sveska.
53
Vidi 3. i 4. nap . na 251. sir. 2 dijcla 6. sveska (hrv . izd.) .
54
Vidi 4. nap. na 56. str. 1. dijcla i 4. nap. na 220. str . 2. dijela 2. sveska
(hrv . izd.) .
38. Popratnica Dje/u 403

morate bolje nauciti jer ce vam ona biti vrlo korisna u vasoj
sluzbi duhovnih ucitelja i voda dusa. Koliko ih,u svakom
stalefo zivota, oponafa Judu predajuCi se Sotoni i iduCi u
susret vjecnoj smrti 55 !

Sedam razloga, kako sto ima sedam dijelova:

I. Predevandelje 56 ( od Bezgrefoog zaceca Marije vazda

Djevice do smrti svetog Josipa).
II. Prva godina javnog zivota.
III. Druga godina javnog zivota.
IV. Treea godina javnog zivota.
V. Predmuka57 ( od tebeta do nisana, tj. od Lazarove
agonije do vecere u Betaniji).
VI. Muka (od pozdrava s Lazarom do moje sahrane i
slijedeCi dani do uskrsne zore) .
VII. Od Uskrsnuea do Pedesetnice.
Neka se drii ova razdioba dijelova kako je ovdje
naznacujem, koja je prava.
A sada? Sto kazete svom Ucitelju? Ne govorite Meni.
Ali u svom srcu govorite i, samo ako mozete to uciniti,
govorite malom Ivanu. Ali ni u jednom od ova dva slucaja
ne govorite onako pravedno kako bih folio vidjeti u vama.
Jer rnalorn Ivanu govorite zato da zadate bol, gazeCi ljubav
prerna krscanki, susestri i orudu Bozjem. Uistinu, jos
jednorn vam kafom, nije spokojna radost biti mojim oru-
dem: trajna je muka i napor, u svemu je bol jer Uciteljevim
ucenicima svijet daje ODO sto je dao Ucitelju: bol. A trebalo
bi da harem svecenici, i osobito subraea, pomazu tim
malenim mucenicima koji idu pod svojim krizevima ... I jer
u svome srcu, govoreCi samirna sebi, optufojete za oholost,
zavist, nevjeru i drugo. Ali Ja cu vam odgovoriti na vase
tuZbe i na vase sablafojeno cudenje.

)j Vidi 70 . napomenu 15. paragrafa 9. Svcska (ali oan se nalazi pod 20. nap.

20. aragrafa ovoga sveska).

U ovum izdanju upotrebljen je naslov Priprava .
57
U ovom izdanju ispravljeno je u Priprua na Muku.
404 Uskrsnuce

U vecer Posljednje vecere rekao sam jedanaestorici koji su

me ljubili: "Kad <lode Duh Tjesitclj, podsjetit ee vas na sve sto
sam Ja rekao" 58 . Kad sam govorio, uvijek sam imao na pameti,
osim onih nazocnih, sve one koji cc mi biti ucenici u duhu i s
istinskim i voljnim htijenjem. Duh Sveti, koji vec svojom
miloscu ulijcva u vas sposobnost da se sjecate Boga, izvlaeeCi
duse iz otupjelosti zbog Istocnoga grijeha i oslobadaJuCi ih od
zamracenja koje zbog falosnog Adamovog nasljeda 9 obavija
jasnocu dusa, stvorcnih od Boga da se raduju duhovnom vidu
i spozna j i, upotpunjuje svoje djelo Ucitelja "podsjeeajuci" u
srcima onih sto ih On vodi i koji su djeca Bozja60 na ono sto
sam Ja rekao a sto sacinjava Evandelje. Ovdje podsjecati znaCi
osvijetliti njegov duh. Jer nista ne znaCi podsjetiti na rijeei
Evandelja ako se ne shvaca njcgov duh.
A duh Evandelja, koji je ljubav, moze dati shvatiti Ljubav,
tj. Duh Sveti, koji kao sto je bio pravi Pisac Evandelja jest i
njegov tumac, jer samo autor nekog djela poznaje njegov duh
i shvaea ga, pa ako i ne postigne da ga shvate citatelji djela. Ali
ondje gdje ne uspije ljudski autor, jer svako je ljudsko
savrsenstvo bogato fopljinama, uspije Duh presavden i premu-
dar. Stoga samo Duh Sveti, autor Evandelja, jest i onaj koji
podsjeea na nj i tumaci ga i dopunja u dubini du5a djece Bozje.
"Tjditelj, Duh Sveti, kojega ce vam Otac poslati u moje
ime, poueavat ee vas o svemu, dozivat ce vam u pamet sve sto
sam rekao".(lv 14,26).
"No kad dode on, Duh Istine, upuCivat ce vas u svu istinu;
jer neee govoriti sam od sebe, nego ce govoriti sve ono sto je
cuo i navjescivat ce vam buduenost. On ce me proslavljati jer
ce uzimati od moga i to vam navje8civati. Sve sto ima Otac,
moje je. Zbog toga sam vam rekao da ce od moga primati i to
vam navje8civati" (Iv 16,13-15) 61

;s Vidi Iv 14,26.
w Vidi napomenu u Uodatku 1. sveska na 359 ~tr .
'" Vidi Rim 8.14-17 .
hi Vidi 36. napomenu 21 . paragrafa ovoga sveska. Bez sumnje. buduCi da je Duh
Svcti glavni autor Biblije, i najsavrkniji jc njczin tumac i komentator. Vidi :
Ekumcnski koncil vatikanski II, dugrrullska konstitucija ,.JXj Verbum o hoianskoj
Objavi, pogl. 3, br. 12.).
38. Popratnica Djelu 405

A ako mi prigovorite: ako je Duh Sveti pravi autor

Evandelja, ne razumije se kako to da nije spomenuo ono
sto je reeeno u ovom djelu 62 i ono sto Ivan daje shvatiti da
se dogodilo rijeCima s kojima svrfava njegovo evandelje 63,
odgovaram vam da su misli Bozje razlicite od ljudskih misli,
da so uvijek prave i ne smiju se napadati.
I opet: ako prigovorite da se objava zavriila s posljed-
njim Apostolom64 i da se nije smjelo nista vise dodati, jer
isti Apostol kaze u Otkrivenju: "Ako tko ovomu sto doda,
Bog ce pustiti na njega biceve opisane u ovoj knjizi" 65 (pogl.
22,18), a to se moze primijeniti na svu Objavu, kojoj je
lvanovo Otkrivenje posljednja krona, odgovaram vam da
ovim djelom nije dan dodatak otkrivenju, nego popunjenje
praznina koje su nastale iz naravnih uzroka i iz nadnaravnih
htijenja66 I mozete Ii mi zabraniti ako sam izvolio obnoviti
sliku svoje bofanske Ljubavi kao sto cini restaurator mozai-
ka, koji stavlja kockice namjesto ostecenih iii gdje manjkaju,

2
'' Vidi 1. napomenu ovoga paragrafa .
'" Vidi Iv 21 25
,,. Vidi: dek~et s~. Oficija Lamentabill god . 1907., br. 21, u D~nzinger . ..
Enchiridion symbolorum ... , br. 3421.
65
Otk 22,18.
66
Spada na kompetentnu crkvenu Vlast prosuditi da Ii fenomen ovoga Djela
trcba u svemu iii djelomicc protumaciti nadnaravski . Mi priredivaci ovog izdanja
neumorno ponavljamo da se ne nsjccamo u stanju iznijeti svoje misljenje , i ne
iznosimo ga (vidi prethodnu napomenu 1. i napomenu u Dodatku 7. sveska) . Ali
i ako bi se ovo Djelo tumacilo pozivajuCi se na one karizme, redovite iii
izvanredne, o kojima govori drugi vatikanski koncil u dogmatskoj konstituciji
Lumen gentium o Crkvi, u 2. poglavlju . a kojc se nikada nisu ugasile u svetome
Botjem narodu. po nasem skromnom sudu nc bi se smjelo tvrd.iti da je s ovih
deset svezaka dan sustinski dodatak Objavi<: stvarno, osim istina od Boga
objavljenih i kao takvih iznesenih od izvanrednog iii redovitog Uciteljstva Crkve,
nismo opazili u ovom djelu druge dogme. Ako se dakle ovdje tvrdi da su s ovim
spisima bile popunjene praznine ... koje su nastale iz naravnih uzroka i iz
nadnaravnih htijenja, vjerujemo da se aludira na praznine ne dogmatske, nego
najvlie na jednostavno doktrinalne (veca izriCitost, veca jasnoca, veca produblje-
nost), a osobito povijesne, geografske, arheoloske, navika i obitaja itd. (vidi
svjedoeanstva Gabrijela Roschini, Uga Lattanzi, Augustina Bee , Kamila Corsane-
go, Viktora Tredici i Nikole Pende) . U jednu rijec, po tom tumacenju ova bi
djelo bilo slicno, na primjer i najvi~e. glasovitim i opsetnim spisima svete Brigite
Svedske, koje su komentirali i veliki teolozi, kao kard. Ivan Torquemada
dominikanac, i pretrcsale visoke crkvene lienosti. odijcljeno iii sabrane. Ako
naprotiv ucenjaci. ipak ne iskljueujuci normalna bofanska nadahnuca , ovome
Djelu budu htjeli dati naravno tumaccnje , mi cemo svejedno biti zadovoljni, samo
da tumacenje bude ozbiljno i adekvatno, a ne povrfao i nesrazmjerno.
406 Uskrsnuce

vraeajuci mozaiku njegovu potpunu ljepotu, i ako sam sebi

rezervirao da to ucinim u ovom stoljecu u kome Covjecan-
stvo juri prema ponoru tame i uzasa?
Moiete li mozda reCi da vam to nije potrebno , vi duha
tako zamagljenoga, gluhog, oslabljenoga za svjetla, glasove
i pozive s Visine?
Doista, morali biste me blagoslivljati sto vam s novim
svjetlima poveeavam svjetlost koju imate a koja vam vise
nije dovoljna da "vidite" svoga Spasitelja. Da vidite Put,
Istinu i Zivot, i da osjetite kako se u vama budi ono duhovno
ganuce pravednika moga vremena, pa da po ovoj spoznaji
dodete do obnove svojih dusa u ljubavi, sto bi znacilo spas,
jer bi bio uspon prema savrsenosti.
Ne kazem da ste "mrtvi", nego spavajuci, uspavani67
Slicni biljkama za vrijeme zimskoga sna. Bozansko Sunce68
daje vam svoj sjaj. Probudite se i blagoslivljajte Sunce koje
se dariva, primite ga s radoscu da vas ugrije, od povrsine
do dubine, da vas probudi, da vas obaspe cvijecem i plodom.
Ustanite. Dodite k mome Daru.
"Uzmite i jedite. Uzmite i pijte", rekao sam apostoli-
ma69.
"Kad bi znala Dar Bozji i tko je onaj tko ti veli: 'daj
mi piti', ti bi sama bila zamolila N~ega koji bi ti bio dao
zivu vodu", rekao sam Samaritanki 0 .
To kafom i sada, uCiteljima (doktorima) kao i Samari-
tancima. Jer to je potrebno objema krajnjim slojevima, a
potrebno je i onima koji se nalaze izmedu ova dva krajnja.
Prvima zato da ne bi bili neishranjeni i bez snage i za same
sebe i bez nadnaravne hrane za one koji venu zbog nedo-
statka poznavanja Boga, Bogoeovjeka, Ucitelja i Spasitelja.
Onima drugima jer je dufama potrebna ziva voda 71 kad
propadaju daleko od izvora. Onima izmedu prvih i drugih,
velikoj masi ne velikih gresnika, ali i umomih koji ne

67 Vidi Ef 4,17-5,20 (14) .

68
Vidi 66. napomenu 35 . paragrafa ovoga sveska.
fll Vi<li 52 . napomenu na 187. str. 9. sveska (hrv. izd.).
70
Vidi Iv 4,1-42 (10) , i pro~itaj 14. str. 1. dijela 3. sveska (hrv . izd.).
71
Kao prethodna napomena 70.
38. Popratnica Djelu 407
napreduju, zbog lijenosti, mlakosti, zbog krivog poimanja
svetosti, onima koji skrupulozno nastoje da ne budu osude-
ni, da obdrfavaju crkvene zapovijedi, da se zaplicu u
labirint povrsnih pobofoosti, ali koji se ne usuduju korak-
nuti jedan korak na strmom putu, prestrmom putu heroj-
stva7 , da od ovoga djela dobiju pocetni poticaj za izlazak
iz te nepomienosti i za pocinjanje herojskoga hoda.
Ja vam govorim ove rijeci. Nudim vam ovu hranu i ovo
pice :live vode. Moja je rijec Zivot 73 . I Ja hocu da budete
u Zivotu, sa Mnom. I umnofavam svoju rijec kao protute:Zu
protiv kufoim klicama Sotone koje vam unistavaju zivotne
snage duha.
Ne odbijajte Me. Zedam za tim da vam se dadem. Jer
vas ljubim. To je moja neutaziva 2:ed74 . Zarko vam se zelim
povjeriti da vas pripravim za gozbu nebeske svadbe 75 . A vi
trcbate Mene da ne malaksate, da se zaodjenete u haljine
kicene za svadbu Jaganjeevu, za veliku sveeanost Bozju
nakon sto prebrodite nevolju u ovoj pustinji punoj zasjeda,
kupina i zmija, sto je zemlja, da mognete proCi kroz
plamen a ne imati stete, gaziti po gmizavcima i morati piti
otrov a ne umrijeti, imajuCi u sebi Mene 76 .
I jos vam kazem: "Uzmite, uzmite ovo djelo i 'ne
zapeeatite ga', nego ga citajte i dajte da se Cita77 'jer vrijeme
je blizu"' 78 (Ivan, Otk 22,10), "i tko je svet nek bude jos
svetiji" 79 (r. 10).

72
Vidi Pnz 30.15-20; Ps l; Mt 7,13-14; Lk 13,22-24.
73
S obzirom na rijec Bozju koja je Zivot i pribavlja Zivot vidi npr. : Lev
18,1 -5; Pnz 4 ,l-8;8 ,l-6;32,45-47 ; Ps 119 ; lzr 9,1-5; Mudr 16,24-29; Sir 24,1-30;
lz 40 ,1-18; Bar 3,32-4,4 ; Mt 4,1-11 ; Iv 5,39-47;6,67-71; Dj 5,17-21;7.35-38; Gal
3,10-14; Jak 1,1!-27;1 Pt 1,22-25; I Iv 5,5-13; . Vidi k tome: Ekumenski koncil
vatikanski II, Dogmatska konstitucija ,.Dei Verbum o bofanskoj Objavi, pa i
druge dokumente istoga koncila gdje govore o otajstvu spasenja (i njihove
biblijske odlomke) .
7
Procitaj 326/327. str. 9 sveska (hrv. izd.) .
75
Vidi 11. nap. na 11. str. i 52 . nap. na 187. str. 9. sveska (hrv. izd.).
76
Vidi npr. Sir 51,1-17 ; Mk 16,14-18; Lk 10,17-20 ; Dj 28,1-6.
Tl Vidi Iz 29,11-12; Ez 2,1-3,1& ; Dan 12 ,5-13: Ot k 4-10 ; 22 ,10.
78
Vidi 5. napomenu 19. paragrafa ovoga sveska, i posebno Otk 22.
7'I Vidi Otk 22,11 .
408 Uskrsnuce

Milost Gospodina va~ega Isusa Krista bila sa svima80

onima koji u ovoj knjizi vide moje priblifavanje i poforuju
da se ispuni, na njihovu obranu, s vapajem ljubavi: "Dodi,
Gospodine lsuse" 81

Zatim Isus kafe meni napose :

Za uvod Djela stavit cd prvo poglavlje Ivanovog evandelja od retka 1. do
18. ukljucno82 Cjelovito,onako kako je napisano. Ivan je te rijeci napisao po
diktatu Duha Bozjega, kao sto si ti napisala sve rijeti koje su navedene u ovom
Djelu. Nista ne treba dodati iii oduzeti , kao sto nije bilo nicega da se doda iii da
se oduzme molitvi Ocenafa i mojoj molitvi nakon Posljednje Vecerc . Svaka rijcc
tih mjesta boi.anski je biser i ne smije se dirati. Za ta mjesta nema drugc do ciniti
jedno: farko molitl Duba Svetoga da vam ih osvljetll u svoj njihovoj ljepoti i
mudrosti.
A kad dodes do tocke gdje pocinje moj javni fivot, isto tako ces cjelovito
prepisati prvo Ivanovo poglavlje , od retka 19. do ukljufoo 28. i trece poglavljc
Lukino od retka 3. do ukljucno 18. Napisat ce~ jedno iza drugoga kao da su samo
jedno poglavlje . Tu je sav Preteea, asketa od malo rijeci i tvrde stege, i nema
nicega drugog da se kafe. Zatim ces staviti moje Krstenje, i iCi cd naprijed kako
sam svaki put rekao.
I tvoj napor je svrlen. Sad ostaje ufivanje ljubavi i nagrade.
Sto treba da ti kafem, duso moja? Svojim duhom, izgubljenim u Meni , pita~
me : "A sada, sto cd uciniti, Gospodine, sa mnom , svojom slufbenicom ?"
Mogao bih ti reci: " Razbit cu glinenu posudu da uzmem iz nje esenciju i da
je ponesem gdje sam Ja ." I to bi znacilo radost za oboje. Ali jo~ mi trebas ovdje
malo vremena , i jos malo vremena, da siris svoje mirise koji su takoder miris
Krista koji u tebi stanuje. I stoga cu ti kazati kao i za Ivana : "Ako hocu da ostane~
dok ne dodem uzeti te, ~tote briga da ostajen ".
Mir tebi , moj maleni, neumomi glasu . Mir tebi . Mir i blagoslov . Ucitelj ti
kafe : "Hvala". Gospodin ti kafe: "Bila blagoslovljena''. Isus, tvoj Isus, ti kafe :
"Uvijek cu biti s tobom, jer mi je milo biti s onima koji me ljube" .
Moj miru , mali Ivane. Dodi i pocivaj na mojim grudima."

A s tim rijecima svrsene su i sugestije za redakciju djela i dana posljednja

tumaccnja.
Viareggio, 28. travnja 1947.
Marija Valtorta

80
Vidi Otk 22,21 ;32. napomenu 24. paragrafa ovoga sveska .
81 Vidi Otk 22,16-20;4. napomenu na 99 str. 1. dijela 7. hrv. izd.).
82 Ta nam uputa nije bila poznata kad smo zapoceli ovo izdanje . No citatelj
ce moCi doskociti tome crpeci osobno iz biblijskog teksta, na koji se je tko zna
koliko puta morao obracati , pozvan od vrlo brojnih biblijskih citata koji se navode
u pojedinim paragrafima djela.
38. Popratnica Djelu 409
 SADRZAJ

1. Uskrsno jutro ......................... 9

2. Uskrsna zora . Tufaljka. Marijina molitva ....... 18
3. Uskrsnuce ............................ 24
4. Isus se ukaie Majci ..................... 28
5. Poboine zene na grobu ................... 32
6. U vezi s prethodnim prizorom .............. 44
7. Ukazanje prijateljima. Lazaru .............. 50
8. Ukazanje Ivani ........................ 57
9. Ukaze se Josipu , Nikodemu i Manahenu ....... 62
10. Ukafo se pastirima ...................... 65
11. Ukafo se i ucenicima iz Emausa ............. 68
12. Ukaze se drugim prijateljima ............... 80
13. Desetorici apostola ...................... 84
14. Povratak Tome ........................ 99
15. Ukaie se apostolima s Tomom .............. 106
16. Uskrsli Isus u Getsemaniju ................ 118
17. Apostoli idu na Kalvariju . A zatim... ......... 142
18. Isus osvjedoci o svom uskrsnucu one koji vjeruju u
Njega iz raznih mjesta ................... 160
19. lsus se ukafo na obalama jezera ............. 201
20. lsus na Taborn ........................ 209
21. lsus apostolima i ucenicima ................ 227
22. Naknadni Vazam ....................... 255
23. Uzasasce Gospodinovo ................... 264
24. Izbor Matije .......................... 284
25 . Silazak Duha Svetoga .................... 291
26. Petar, koji vise nije neugladeni ribar, u svom novom
svojstvu Velesvecenika ................... 299
27. Marija primi Lazara i Josipa iz Arimateje ....... 306
28. Marija i. Ivan na mjestima muke ............. 316
29. Platno iz groba predano Mariji .............. 321
30. Stjepanovo mucenistvo ................... 328
31. RazliCiti uCinci i posljedice susreta s Kristom 335
32. Sahrana svetog Stjepana .................. 340
33. Gamalijel postaje krseaninom ............... 345
34. Razgovor izmedu Petra i Ivana .............. 352
35. Blafono preminuce Marijino ............... 358
36. Marijino uznesenje ...................... 375
37. Napomena i obja5njenje o uznesenju i preminueu
Presv. Dj . Marije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
38. Popratnica Djelu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394