Professional Documents
Culture Documents
Saetak:
Razni elementi drutva pokuavaju ostvariti svoju
dominaciju u javnom informacijskom prostoru pomou
tehnika informacijskog ratovanja, odnosno tehnikama
manipuliranja informacijama. Jedna od njih je inverzija
istine. U medijskom obiljeavanju dvadesete godinjice
pada Vukovara mogu se vidjeti elementi informacijskog
rata te preko njih dokazati njegovo postojanje u
hrvatskom informacijskom prostoru. Manipuliranjem s
tonskim
zapisima,
transkriptima
tih
zapisa
i
svjedoanstvima, konstruirana je lana realnost dogaaja
iz bitke za Vukovar. To dokazuje analiza priloga iz
Dnevnika HRT-a na dvadesetu obljetnicu pada Vukovara
i prateih komentara objavljenih na internetskim portalima
i u tisku. Usporedba s ostalim javno dostupnim
dokumentacijskim
materijalima
pokazuje
tehnike
manipulacije, poglavito proizvodnju dezinformacija kao
osnovnu metodu za konstruiranje inverzije istine,
odnosno pretvaranja lai u istinu da bi takva izmijenjena
realnost postala sastavni dio korpusa javnog znanja o
nekom dogaaju.
Kljune rijei: inverzija istine, dezinformacije, javni
informacijski prostor, bitka za Vukovar, Franjo Tuman,
Mile Dedakovi-Jastreb
Uvod
Zbog ostvarivanja svojih interesa, pojedinci, grupe, politike
stranke, tvrtke i ostali drutveni elementi pokuavaju ostvariti
svoju dominaciju u javnom informacijskom prostoru. Ostvariti
takvu dominaciju znai nametnuti svoje vienje realnosti
nekog prolog ili sadanjeg dogaaja. Ono ne mora biti
istinito. Bitno je da se s vremenom sve vie prihvaa kao
istinito, s tendencijom da postane dominantan obrazac
pamenja u drutvu. Takva dominacija postie se tehnikama
informacijskog ratovanja, odnosno tehnikama manipuliranja
informacijama. U ovom radu dokazuje se hipoteza da se u
javnom informacijskom prostoru Republike Hrvatske vodi
informacijski rat te se prikazuje od ega se sastoji i kako
funkcionira jedna od tehnika informacijskog rata - inverzije
istine. Za tu svrhu posluilo je medijsko obiljeavanje
dvadesete godinjice pada Vukovara. Pokazat e se na koji
nain interesna skupina kojoj je cilj nametnuti svoju realnost
o uzrocima pada Vukovara ostvaruje te interese u javnom
prostoru znanja. U radu su koriteni samo oni materijali koji
se ve nalaze u javnom informacijskom prostoru i otprije su
javno dostupni, da bi se vidjelo da se za objektivan prilog ne
mora traiti dosad neotkrivene dokumente te da svatko
moe izvriti kompletnu analizu napisanog. Svi transkripti
djelo su autora rada.
Primjer manipulacije
Manipulacija se moe vidjeti pomou jednog citata iz Biblije.
Tehnikom fragmentarnog prikaza dogaaja i vaenja
odreenog dijela argumentacijskog materijala iz konteksta,
moe se argumentirati u svoju korist iako to ne bi bilo tako
kada bi bio prikazan cjelovit materijal u pravom kontekstu.
Na primjer, osoba koja nekoga uvjerava da nema Boga,
primjenom ove tehnike kao argument moe navesti i samu
Bibliju. Nema boljeg argumenta koji ide u prilog toj tezi od
Biblije u kojoj pie da nema Boga.
Tvrdnja: i u Bibliji pie: Nema Boga.
Objanjenje: tono je da to pie u Bibliji, meutim ovo je
selektivno odabran fragment onoga to pie, izvuen iz
konteksta. Cjeloviti citat daje drugaiju sliku:
Bezumnik ree u srcu: 'Nema Boga'. (Psalam 14,1;
Jeruzalemska Biblija).
62
Analiza priloga
U nedjelju, 20.listopada 2011. u sredinjem Dnevniku HRTa1, povodom 20 godinjice pada Vukovara objavljen je prilog
o tom dogaaju. Prilog traje od 00.44 do 9.30 minute
Dnevnika, a podijeljen je na dva dijela. Prvi dio govori o
stradanju na Ovari, a drugi o pomoi Vukovaru za vrijeme
trajanja bitke. U meuvremenu, taj je prilog objavljen na
Youtubeu2 u dva dijela, zajedno s tonskim zapisima koji su iz
priloga na Dnevniku izrezani.
1
http://www.hrt.hr/index.php?id=275&tx_ttnews[tt_news]=139583&cHash
=28aeb479cd. (pristup 26.12.2011.).
2 Franjo Tuman: "Ne dolazi u obzir nikakvo izvlaenje.
http://www.youtube.com/watch?v=Gq06-qDCbVQ&feature=related.
(pristup 7.1.2012.).; Razgovori Mile Dedakovia, Franje Tumana, Gojka
uka
i
Antona
Tusa.
http://www.youtube.com/watch?v=4uXliNne_qQ&feature=related.
(pristup 7.1.2012.).
63
64
neistinita
najava
Analiza
Sagledavanje dostupnog znanja o Optunici koje se
godinama prije ovog priloga ve nalazi u medijima daje
potpuno drugaiju sliku o tom dogaaju. Koje nam je znanje
dostupno o Optunici da bi smo imali potpuniju i
objektivniju sliku o njoj? Slijede toke koje temeljem tog
znanja demantiraju istinitost priloga.
65
66
Analiza
Pokuaja proboja u Vukovar bilo je vie od dva koja se
najee spominju u medijima, ali ta dva koja se smatraju
glavnim pokuajima izazivaju medijske rasprave. Nekoliko
proboja pokuano je tijekom listopada u periodu od nekoliko
dana. Dana 13. listopada 1991. krenuo je prvi od dva glavna
proboja u vezi s kojima se u medijima vode rasprave. Drugi
takav pokuaj proboja koji je ujedno bio i zadnji poeo je
12. studenog 1991. Proboj o kojem govore autor priloga
Hrvoje Zovko i general Tus datumski odgovara proboju od
12. studenog 1991. jer je to zadnji pokuaj proboja prije
pada grada, ali sadrajno pripada proboju od 13. listopada
1991. jer je to proboj koji je temeljem zapovijedi GSHV
zaustavljen zbog prolaska konvoja pomoi za Vukovar.
Izdavanje zapovijedi o prestanku tog proboja pripisuje se i
predsjedniku Tumanu i Glavnom stoeru HV i Ministarstvu
obrane, a ne samo predsjedniku Tumanu. Iz raznih
izvjea s terena vidljivo je da se prestanak proboja ne moe
jednostrano prikazivati negativno jer je hrvatska strana u tom
pokuaju proboja imala velike gubitke u ljudstvu i tehnici, a
uspjeh proboja je po svemu sudei bio nemogu. Ovo
pokazuje da su u prilogu dva razliita proboja spojena u
jedan. Autor priloga i general Tus, pomijeali su fragmente iz
dva razliita proboja vremenski razdvojena periodom od
mjesec dana te sadrajno razliita u dogaanjima na terenu i
onda su te izmijeane fragmente predstavili kao jedan
jedinstveni dogaaj. U knjizi povjesniara Davora Marijana
Bitka za Vukovar 5, na temelju dokumenata dokazano je da
proboji nisu izvreni zato to su srpske snage bile prejake, a
hrvatske preslabe. Temeljem toga te znanja o svim ostalim
probojima koja nam prua navedeni izvor, otpada teza da
proboji nisu izvreni zato to dravni vrh nije imao dovoljno
volje za njihovo izvrenje. Za proboj od 13.11.1991. to kae i
voa tog proboja Mile Dedakovi-Jastreb, u tom periodu
5 Isto. Str. 169-239.
67
68
69
HRT
u
'mrei
za
faistiku
Hrvatsku'
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hrt_u_mrezi_za_fasisticku_hrvatsk
u_/502070.html.
http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/021111ED.htm.
(pristup na oba izvora 2.1.2012.).
70
71
72
73
Manipulacija 2
Nakon najave slijedi snimka razgovora Mile Dedakovia
Jastreba s nepoznatim mukarcem, uz transkript koji se
pojavljuje u kadru, koja sugerira da predsjednik Tuman ne
eli razgovarati sa zapovjednikom Dedakoviem:
Mile Dedakovi Jastreb: Halo.
Nepoznati glas: Izvolite.
Mile Dedakovi Jastreb: Gospodine!
Nepoznati glas: Tu sam.
Mile Dedakovi Jastreb: Znai nee da razgovora sa
mnom predsjednik?
(Dedakovi kae da razgovara, na slici transkripta pie sa
razgovara, op.a. slika 1)
Nepoznati glas: Upuen je poziv na ministra uka,
nareeno mu je da odmah stupi u kontakt s vama. (glas
kae kontakt, na slici transkripta pie vezu, op.a.
slika 1)
Mile Dedakovi Jastreb: Ja sam bio jasan. Pitam da li
gospodin predsjednik ne eli sa mnom razgovarati.
74
75
Analiza
Vidljivo je da su iz cjelovite snimke izrezani dijelovi iz kojih
se vidi da u pitanju nije situacija u kojoj predsjednik Tuman
ne eli razgovarati sa zapovjednikom Dedakoviem, nego
Robert Trava, pomonik Hrvoja arinia koji u transkriptu
prikazanom na HRT-u nije imenovan, objanjava da je
Hrvoje arini odluio da poziv ne bude preusmjeren
predsjedniku Tumanu nego ministru uku. Iz toga se
takoer vidi da predsjednik Tuman s tim nema nikakve
veze, to znai da nije istina da predsjednik ne eli
razgovarati s Dedakoviem. To potvruje i sam arini u
kasnijem razgovoru s Dedakoviem to pokazuje proireni
tonski zapis:
Mile Dedakovi Jastreb: ...gospodin
upoznat da sam ja elio s njim razgovarati?
predsjednik
76
Manipulacija 3
Drugi dio priloga donosi snimku/transkript razgovora
predsjednika Tumana i zapovjednika Dedakovia o
evakuaciji civila iz Vukovara.
Hrvoje Zovko: Od predsjednika Tumana traio je
evakuaciju civila. Predsjednik je odbio evakuaciju pod
uvjetima JNA.
Mile Dedakovi Jastreb: A ja bih vas samo mislim
podsjetio, tamo je 2000 djece. to emo sa tom djecom?
Franjo Tuman: ***** (nerazumljivo; op.a.)
Mile Dedakovi Jastreb: Molim?
Franjo Tuman: Dobro dobro, *** *** (dvije nerazumljive
rijei; op.a.) tu. Hajde hajde, vi radite svoje. Idem ja da
vidim
ta
je.
Ne
dolazi
u
obzir
nikakvo
izvlaenje...(izgovara dalje neto poput jel, ali nije
13
http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews[cat]=119&cHash=d7f45f8
7cb (pristup 15.1.2012.)
77
razumljivo
snimka
se
tu
prekida;
op.a.).
78
Analiza
Pozornost treba obratiti na sljedee dijelove:
Mile Dedakovi Jastreb: Hoemo ovaj da izvlaimo to
puanstvo, neemo?
Franjo Tuman: Ne, ne, ne, ne, ne, ne. Ne. Kako ete,
osim toga, kako ete ih izvlaiti?
Mile Dedakovi Jastreb: Pa znate koje oni, koje, koje
oni hoe uslove gospodine?
Mile Dedakovi Jastreb: Dobro, ja se slaem s vama u
tome.
Oigledno se radi o mogunosti izvlaenja puanstva koje bi
se odvijalo prema uvjetima JNA koji za hrvatsku stranu
izgledaju nemogue ili vrlo nepovoljno. Tuman odluuje da
se prema tim uvjetima ne ide na izvlaenje i pita kako bi se
to uope izvelo, a Dedakovi naglaava postojanje takvih
uvjeta i odgovara da se slae s Tumanom. Ovaj dio
kompletno je izrezan iz snimke putene u Dnevniku HRT-a.
Upravo taj dio mijenja kontekst. S tim dijelom vidljivo je da
uvjeti nisu dobri za hrvatsku stranu i da se Dedakovi s tim
slae. Prema tome, nije istina da Tuman preputa djecu na
milost i nemilost JNA kako sugerira prilog, nego postoje
naznake da bi to izvlaenje zbog uvjeta JNA ili bilo loe po
njih ili je neizvedivo, a Dedakovi koji takoer vidi kakva je
situacija s tim se slae. Ovdje se moe zakljuiti da se
Tuman brine za civile, a ne da se ne brine.
Manipulacija 4
Trei dio priloga donosi razgovor predsjednika Tumana i
zapovjednika Dedakovia o slanju pomoi za Vukovar.
Hrvoje Zovko: Molbe za pomo slali su do posljednjeg
dana.
Franjo Tuman: To to ste mi sada kazali, jel, dajte mi
to lijepo faksom poaljite.
79
80
Analiza
Prije pogleda u proirene transkripte koji bacaju drugaije
svijetlo na ovaj dogaaj, bitno je objasniti kako je autor
priloga manipulativno promijenio prostorno-vremenski
kontekst dogaaja. Naime, Mile Dedakovi Jastreb u
trenutcima u kojima se odvija ovaj dogaaj uope nije bio u
Vukovaru nego u Vinkovcima. U Vinkovce je iz Vukovara
doao 11. ili 12. listopada 1991.14 te je 16. listopada 1991.
postavljen na dunost zapovjednika Operativne grupe za
teritorij opina Vukovar, Vinkovci i upanja 15. Obrana
Vukovara pala je 18. studenog 1991. Iz ovih podataka
vidimo:
da se razgovor Dedakovia i Tumana ne odnosi na
posljednje dane prije pada Vukovara kao to sugerira
autor priloga, jer se pad dogodio vie od mjesec dana
nakon ovog razgovora,
da se Dedakovi u vrijeme razgovora uope ne nalazi
u Vukovaru.
Cjeloviti tonski zapis pokazuje i drugaiji sadrajni kontekst
dogaaja:
Franjo Tuman: Halo.
Mile Dedakovi
predsjednie.
Jastreb:
Dobar
dan
gospodine
81
82
83
84
85
86
Reakcije u medijima
Nakon to je ovakva montaa putena u javni informacijski
prostor, dolo je do reakcija s obje strane. Oni koji ele znati
punu i pravu istinu i koji inzistiraju na utvrivanju istine
temeljene na stvarnim injenicama traili su da se cijela
stvar preispita. Oni koji ele manipulirati i nametati lanu
percepciju tvrdili su da je snimka istinita te podupirali
usvajanje lai kao istine.
Najprije slijede neke reakcije javnih osoba i sudionika
bitke za Vukovar koji tvrde da prilog nije istinit.
Miroslav Tuman
Zbog snimke je estoko reagirao Miroslav Tuman, koji
kae da se Dnevnik HTV-a pretvorio u ekspozituru
nekadanje Kontraobavjetajne operacije JNA Opera,
koja je i danas, oito, u funkciji predizborne propagande
Kukuriku koalicije. Tuman podsjea da su ti audiozapisi
nastali jo u radionici KOS-a, to je dokazano jo na
suenju Radenku Radojiu 1994. M. Tuman smatra da
je rije je o najsramnijoj manipulaciji i trai odgovornost
urednika i autora. (Veernji list, 21.11.2011.)18
Udruge
hrvatskih
lijenika
Otro protestiramo protiv takve ureivake politike HRTa, jer se naa televizija ponaa kao da je dio
Kontraobavjetajne slube JNA (KOS)", rekao je Bai.
Podsjetio je kako je u sinonjem prilogu objavljena
kombinacija razgovora novinara Sinie Glavaevia i
zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovia Jastreba
s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tumanom, po
kojem je, kako je rekao, ispalo da se nije htjelo obraniti
Vukovar. Bai je naglasio kako je jo 1994. na sudu
dokazana ta podvala KOS-a, a to je, kazao je, na sudu
priznao i operativac KOS-a Radenko Radoji.
"Nedopustivo je da 20 godina nakon toga urednitvo
HRT-a ponavlja priu koja je trebala biti davno zavrena
te da se HRT na neki nain uklapa u tenje KOS-a jo iz
18
87
Miroslav
Tuman:
HTV
gura
uratke
KOS-a.
http://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-tudman-htv-gura-uratke-kos-aclanak-348739. (pristup 27.12.2011.).
Bai:
suspendirati
odgovorne
na
HRT-u.
http://www.hkv.hr/vijesti/mediji/9704-dnevnik-hrt-a-kos-braniteljikonsternirani-.html. (pristup 27.12.2011.).
20 Isto
19
88
89
90
25
91
predsjednik
26
92
93
sve.
Takoer, snimka o kojoj govori Dedakovi u reenici
Mene je gospodin predsjednik zvao, ne ja njega nije
objavljena. Ako ta snimka postoji, treba postaviti pitanje
zato nije objavljena.
Ako je Predsjednik zvao Dedakovia u Vinkovce, onda je
logino pretpostaviti da je zvao zbog neega to je smatrao
vanim. Spoznaja o emu se radilo bitna je zbog cjelovite
slike o dogaajima iz tog vremena i utvrivanja istine.
Ovakav cjeloviti prikaz dogaaja osporava tvrdnju Drage
Hedla. Dragu Hedla odlikovao je predsjednik Josipovi
povodom meunarodnog dana ljudskih prava. Odlikovao ga
je Redom Stjepana Radia za osobit ljudski i profesionalni
doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i
demokracije te otkrivanje istine27. Predsjednik Josipovi
najomiljeniji je hrvatski predsjednik prema svim javno
dostupnim anketama. Ako on odlikuje nekog novinara za
otkrivanje istine, a itatelji za to znaju i proitaju lanak tog
novinara o Vukovaru, logino je oekivati da e vjerovati
onome to pie smatrajui da je to istina. Naravno, pod
pretpostavkom da itatelji ne znaju kako se opisani dogaaj
stvarno odvijao jer se nisu susreli s drugaijim prikazom
dogaaja. Takoer, logino je pretpostaviti da ljudi uglavnom
ne znaju kako se prikazani dogaaj stvarno odvijao, jer je
njegov pravi prikaz dostupan samo putem snimke koja je
dostupna negdje na portalu 24 sata, Youtube servisu i
moda jo negdje. To mogu znati samo oni koji su je
pretraivanjem interneta samostalno pronali ili ih je netko
na nju uputio. Poznavajui ljude oko sebe, na temelju
opaanja i znanja o okolini u kojoj se nalazimo, kao i nakon
razgovora s raznim ljudima o navedenoj temi, lako je
zakljuiti da je mali broj onih koji detaljno pretrauju internet i
presluavaju pronaene tonske zapise. Lake je proitati
obavijest ili samo naslov na portalu ili u novinama, pogotovo
27
94
Josipovi
odlikovao
Dragu
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/12/08/0461006.html
7.1.2012.).
Hedla.
(pristup
prespavao
jedan
oajniki
vapaj
95
32 http://www.jutarnji.hr/franjo-tudman-odgovorio-mili-dedakovicu-jastrebu-2000-djece-je-u-vukovaru--dobro--dobro--nek-su-tu-/988845/
(pristup
8.1.2012.)
33 http://www.24sata.hr/politika/glavasevicev-tekst-je-zapravo-pismo-kos-aiz-akcije-opera-243299
(pristup 8.1.2012.)
34
http://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-tudman-htv-gura-uratke-kos-aclanak-348739 (pristup 8.1.2012.)
96
zapovjednik
obrane
35
97
U
obrani
Vukovara
nije
bilo
izdaje.
http://www.glasslavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=116865 (pristup 31.12.2011.).
98
Zakljuak
Prisutnost brojnih elemenata koji su graevne jedinice
informacijskog rata u hrvatskom javnom informacijskom
prostoru dovodi do zakljuka da se u njemu vodi
informacijski rat.
S jedne strane nalaze se
mediji koji proizvode
dezinformacije te ih ubacuju u javni informacijski prostor da
bi javnosti nametnuli svoju realnost nekog dogaaja koja nije
objektivna i injenino istinita. Dezinformacijama stvaraju
lanu sliku o nekom dogaaju. Kvalitetan prihvat tih
dezinformacija na strani primatelja osiguravaju:
1.) koliinom dezinformacija,
2.) irinom medijskog prostora s kojeg one dolaze,
3.) snagom autoriteta medija s kojeg dolaze,
4.) snagom autoriteta autora koji ih potpisuju,
5.) snagom autoriteta javnih osoba koji ih podupiru.
S druge strane imamo medije koji u javni prostor
plasiraju nemontirane priloge, argumente koji se baziraju na
36 Osoba mjeseca- Damir Radni: Za Vukovar vie nisu letjele ni ptice.
http://www.kaurbani.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1601%3Ao
soba-mjeseca-damir-radni-za-vukovar-vie-nisu-letjele-niptice&catid=34%3Aosoba-tjedna&Itemid=53 (pristup 2.1.2012.).
99
100
101
Prilozi
Transkript priloga u Dnevniku HRT-a od 20.11.2011.
Zoran prajc: Marija, puno se ovih dana govorilo o
vukovarskoj tragediji, o rtvi koju su Vukovar i Vukovarci
dali u obrani Hrvatske, ali nekako je uvijek ostalo
otvoreno pitanje koliko je Hrvatska dala u obrani
Vukovara. Je li ta tragedija makar mogla biti manja, s
manje civilnih rtava. Znam da su u to doba Vukovarci bili
jako ogoreni. Govore o tome i posljednje snimke Sinie
Glavaevia. Kako danas, 20 godina poslije Vukovarci
gledaju na tadanje okolnosti u kojima je pao grad.
Marija Mato: Paaa, zapravo se uvijek nekako provlaila
teza o prodaji, o rtvi, da je Vukovar prodan, da je rtva.
O tome Vukovarci ne ele govoriti. Za njih su to pre teke
rijei. No one, oni, danas su mi rekli da misle da se
Vukovar mogao obraniti, da su se, da su dole svjee
snage s protuoklopnim naoruanjem, jer oni su kau imali
srca, volje, imali su jo pjeakog streljiva za najmanje tri
mjeseca borbe. Zamjeraju to se nije krenulo agresivnije
u proboj, misle da se tako Vukovar mogao obraniti. Je li
moglo drukije analizila, analizira kolega Hrvoje Zovko.
Hrvoje Zovko: Bitka za Vukovar najkrvavija je u
Domovinskom ratu. Tijekom vie mjeseci, oko 60.000
neprijateljskih vojnika napadalo je dvije i pol tisue
branitelja. Prema meunarodnim procjenama na srpskoj
strani bilo je 7.000 poginulih, a hrvatskih rtava civila i
branitelja gotovo 4.000. Svih ovih godina ostalo je pitanje:
je li se Vukovar mogao obraniti? Posljednji zapovjednik
obrane kae: pobjeda je bila blizu.
Branko Borkovi: Punih 20 godina govorim, da nam je
bilo samo nekoliko stotina svjeih odmornih ljudi, mi smo
mogli eksploatirat tu veliku pobjedu i time zavriti rat.
Hrvoje Zovko: Traenu pomo nismo dobili, tvrdi bivi
sekretar obrane Vukovara koji cijelu priu stavlja u
kontekst tadanje situacije u Hrvatskoj.
Danijel Rehak: Gledajui dogaanja koja su se dogaala
'91. godine, mislim da je Hrvatska bila, ovaj, po velikom
prostoru optereena sa ratnim djelovanjima tako da nije
se moglo, a nije bilo naoruanja jer je JNA sve odnijela...
102
103
104
105
106
107
108
Literatura
Dedakovi-Jastreb, Mile; Mirkovi-Na, Alenka; Runti,
Davor. Bitka za Vukovar. Vinkovci : Vinkovake jeseni
d.o.o. i F.W.T. d.o.o., 1997.
Marijan, Davor. Bitka za Vukovar. Zagreb Slavonski brod :
Hrvatski institut za povijest, 2004.
Tuman, Miroslav. Informacijsko ratite i informacijska
znanost. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2008.
Tuman, Miroslav. Prikazalite znanja. Zagreb : Hrvatska
sveuilina naklada, 2003.