KAZNENO PRAVO

ZNANOST KAZNENOG PRAVA

Znanost o kriminalitetu
- Znanstvene discipline koje se bave kriminalitetom se mogu podijeliti u 2
temeljne skupine:
1. kaznenopravna znanost
2. kriminologija i njoj bliske znanosti.
Zajedniki cilj obaju znanosti: suzbijanje kriminaliteta.
KAZNENOPRAVNA DOGMATIKA (teorija kp-a)
-Znanost koja tumai i kritiki obrauje pojmove KZ-a i sreuje ih u koherentan
sustav.
-isto normativna disciplina jer se bavi normama koje daju odgovor na pitanje
kako treba pravno ocijeniti pojedine situacije u kojima je ljudskom radnjom
povrijeeno neije pravno dobro.
-Njezina metoda sastoji se u GENERALIZIRAJUDOJ APSTRAKCIJI jer se iz ivotnih
pojava i konkretnih dogaaja uzimaju zajedniki elementi i pomodu njih gradi
se apstraktan pojam koji obuhvada te konkretne dogaaje, time to je iz njih
uopdio (GENERALIZIRAO) ono to je pravno relevantno, a odbacio
(APSTRAHIRAO) ono to je pravno nebitno. Tom metodom dobivaju se najprije
obiljeja KD-a a zatim daljnjom apstrakcijom pozitivne i negativne pretpostavke
zajednike za sva KD-a, da bi se na kraju dolo do pojma KD-a kao najvieg
pojma(pr. institut namjere, nune obrane, ubrojivosti-mjenjanje instituta
povlai promjene u drugim institutima).
-moguda je samo ako se ostvari uska povezanost izmeu teorije i prakse.
Probleme dobiva iz sudske prakse.
KRIMINALNA POLITIKA
-Prouava kako usmjeriti KP da ono uspjeno suzbija kriminalitet. Nastoji
djelovati na politiku vlast i daje metode kako djelovati protiv toga.
FILOZOFIJA KAZNENOG PRAVA
-Kako i zato se provode norme KP-a. Bavi se pitanjem legitimacije
(opravdanjem) KP-a.
POVIJEST KAZNENOG PRAVA

-Istrauje razvitak KP-a, ali i kaznenopravne dogmatike, kriminalne politike i

filozofije kp-a u prolosti. Stoga njezin predmet ine poznati kazneni zakonici iz
prolosti i glavne ideje kojima su se oni rukovodili.

USPOREDNO (KOMPARATIVNO) KAZNENO PRAVO

-Disciplina koja prouava slinosti i razlike izmeu najvanijih suvremenih
kaznenopravnih sustava. Pritom se, u prvom redu usporeuju zakonodavstva, a
onda i kaznenopravna znanost i sudska praksa raznih zemalja.
KRIMINOLOGIJA
-Znanost koja se bavi pojavnim oblicima (fenomenologija) i uzrocima kanjivih
ponaanja (etiologija).
-pr. Zato se ljudi odaju kriminalu, prouavanje uroka kriminaliteta
PENOLOGIJA
-Znanost koja izuava funkcije kaznenopravnih sankcija, pravila njihovog
izvrenja i metode koje se koriste u njihovoj primjeni.
-pr. Sustavoi zajednikog rada, popravljanje u zatvoru
KRIMINALISTIKA
-Znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem i odreivanjem dokaza u cilju
otkrivanja kaznenih djela.
-pr. Tehnike otkrivanja, balistike upute, kako se koriste psi tragai, kako
oznaiti mjesto zloina, kako ispitivati okrivljenika
VIKTIMOLOGIJA
-Prouavanje rtvi kaznenog djela.
-pr. Tko su najede rtve, gdje su najvie zastupljena kriminalna djela
NEKAZNENE ZNANOSTI: Sudska medicina, sudska psihijatrija
IZVORI KAZNENOG PRAVA
MATERIJALNI IZVORI-Drutveni odnosi koje je potrebno pravno urediti.
FORMALNI IZVORI-Oblici (forme) u kojima su sadrane pravne norme.

Glavni (neposredni) formalni izvor kaznenog prava

1. Zakon
2. Uredbe sa zakonskom snagom.
KAZNENO ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Hrvatsko kazneno zakonodavstvo dijeli se na:
a) glavno kazneno zakonodavstvo:
prema Kaznenom zakonu, ine ga kaznenopravne odredbe
sadrane u ovom Zakonu i drugim zakonima RH
tako ovdje osim Kaznenog zakona spadaju i Zakon o sudovima za
mlade i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
koji propisuju supsidijarnu primjenu KZ
b) posebno (sporedno) kazneno zakonodavstvo:
zakoni koji spadaju u ovu skupinu previaju kao KD ponaanja
kojima se kre neke odredbe tih zakona pa je ta sadrajna veza s
posebnim zakonom glavni razlog zato te odredbe nisu unesene
u Kazneni zakon to su npr. Zakon o trgovakim drutvima, Zakon
o elektroprivredi, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.
POSREDNI IZVORI KAZNENOG PRAVA
Ustav RH.
Meunarodni ugovori.
Podzakonski pravni akti (zakon se moe pozivati na podzakonski pravni
akt pr. propisi o sigurnosti prometa na cestama).
UTJECAJ NA PRIMJENU KAZNENOG ZAKONA
OBIAJNO PRAVO-uloga prilikom tumaenja.
SUDSKA PRAKSA-nije izvor kaznenog prava.
ZNANOST KAZNENOG PRAVA.
NAELO ZAKONITOSTI(proitaj sa skripte)
NULLUM CRIMEN SINE LEGE, NULLA POENA SINE LEGE.
Zalagali se za naelo zakonitosti:
Montesquieu O duhu zakona
Beccaria O zloinima i kaznama
Von Feuerbach
1776. Ustavi Virginije i Marylanda

1789. Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina

Kazneni zakonici 19.st.
Naelo zakonitosti ukinuli totalitarni reimi.
Meunarodni dokumenti o zatiti ljudskih prava:
-Opda deklaracija o pravima ovjeka, 1984.
-Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950.
-Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, 1966.

-l.31.st.1. USTAV RH.

-L.2. KAZNENOG ZAKONA RH.
SADRAJ NAELA ZAKONITOSTI:
1. ZAKON MORA BITI PISAN- Nullum crimen sine lege SCRIPTA.
2. ZABRANA ANALOGIJA- Nullum crimen sine lege STRICTA, nema irenja
kaznenih djela od onoga to zakon propie.
3. ODREENOST ZAKONSKIH OPISA- Nullum crimen sine lege CERTA, nema
kaznenog djela bez precizno razumljivog zakona; sankcije trebaju biti
odreene; relativno odreene kazne.
4. ZABRANA POVRATNOG DJELOVANJA ZAKONA- Nullum crimen sine lege
PRAEVIA; nema kaznenog djela bez prethodnog zakona.
TUMAENJE KAZNENOG ZAKONA
- Misaona djelatnost kojom se utvruje sadraj i smisao kaznenog zakona
- Da bi se apstraktna kaznenopravna norma mogla primijeniti na
pojedinani sluaj, mora ju se protumaiti.
- Tumaimo da ne bi krivo interpretirali, zbog nesavrenosti jezika.
1.PREMISA: Zakonski opis djela (lanci kaznenog zakona). (Tko drugog usmrti
na krajnje podmukao nain, kaznit de se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora)
2.PREMISA: Konkretno injenino stanje. (A je usmrtio B-a na krajnje
podmukao nain).
KONKLUZIJA: Kaznenopravna sankcija. (A de se kazniti kaznom zatvora
najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora).
VRSTE TUMAENJA

1.TUMAENJE PREMA OPSEGU:

- Smisao zakonskog teksta moe se shvatiti ue ili ire.
1.restriktivno kad postizanje svrhe zakona zahtijeva da se neki pojam shvati
ue nego u svakodnevnom govoru (pr. Sudska praksa-tunjava, usmrdena je
osoba, a tko ju je usmrtio?.).
2.ekstenzivno kad se neki pojam uzima u njegovom najirem obliku.
2.TUMAENJE PREMA METODI:
-Razlikujemo statike metode(sustavna, poredbena) i dinamike metode
(povijesna, teleoloka).
GRAMATIKA METODA
-Statika.
-Nuna jer su zakoni na Hrvatskom jeziku.
- tumaenje zakona poinje utvrivanjem znaenja rijei (mjerodavno je
njihovo znaenje u svakodnevnom govoru).
-Redakcijske greke moe ispraviti samo zakonodavac (do njih dolazi kad
zakonodavac kae neto to nije htio ; sud je ovlaten otkloniti takve greke
samo ako je to jedini nain da se izbjegne proturjenost u zakonu (takvo
tumaenje ima retroaktivnu snagu); ako je ono to je reeno logiki odrivo,
sud mora primjenjivati odredbu sve dok je zakonodavac ne izmijeni)
LOGIKA METODA
- sastoji se u primjeni pravila logike (pravila o valjanom zakljuivanju), takva su:
1.ARGUMENTUM A CONTRARIO(razlog suprotnosti) ako su zakonom
odreene posljedice vezane uz odreene pretpostavke navedene u zakonu,
onda te posljedice nisu mogude u sluaju pretpostavki koje nisu navedene u
zakonu:npr. ako je kanjiv spolni odnoaj s djetetom, nije kanjiv i svaki spolni
odnoaj s maloljetnom osobom.
2.ARGUMENTUM A FORTIORI- ono to vrijedi u jednom sluaju, pogotovo ili to
vie (a fortiori) vrijedi u drugom;
* argumentum a maiore ad minus (zakljuivanje od vedeg na manje):
-L.137. st.4; moe ga se osloboditi od kazne, a pogotovo onda sud moe
propisati kaznu manju od propisane.
*argumentum a minore ad maius (zakljuivanje od manjeg prema vedem):
-Nehajna odgovornost<namjera.

 SUSTAVNA METODA
temelji se na utvrenju smisla neke norme KZ iz cjeline sustava u koji je
uvrtena
-za otkrivanje smisla neke zakonske odredbe vano je i njeno mjesto u cjelini
(npr. smjetanje odredbe u glavu).
-kod usporeivanja dvaju KD mora se voditi rauna i o visini propisane kazne i
naslovu KD.
POREDBENA METODA
-Traenje slinih metoda u drugom zakonu ili teoretskoj knjizi.
-Usporeivanje sa stranom odredbom.
POVJESNA METODA
- Sastoji se u utvrivanju volje zakonodavca (pritom se koriste razne verzije
prijedloga zakona i njihove kritike u strunoj periodici, zapisnici sa sjednica
radnih skupina i parlamentarnih tijela, obrazloenja prijedloga).
TELEOLOKA METODA
-Njena bit je pronalaenje svrhe zakona pritom je vrlo vano utvrditi zatiti
kojeg pravnog dobra treba posluiti neko KD.
-npr. krivotvorenjem isprave se povreuje pravno dobro povjerenja u isprave
(nuno za odvijanje pravnog prometa).
-Bitna kod kaznenih djela protiv zdravlja.
3.TUMAENJE PREMA SUBJEKTU:
AUTENTINO (ZAKONSKO) TUMAENJE
-????????????????????
SUDSKO TUMAENJE
-Donosi ga sud.
-Nije opde obvezujud; vrijedi samo za stranke u postupku (inter partes);
IZNIMNO (erga omnes) tumaenje u presudi USTAVNOG SUDA moe biti
obvezno samo ako je dovelo do ukidanja zakona ili tumaenje Vrhovnog suda
(kolika je vrijednost stvari u krai).

 DOKTRINARNO TUMAENJE
- daju ga znanstvenici i istaknuti pravni strunjaci.
-nije obvezatno za suce ili odvjetnike, ali znaju biti citirani.
ANALOGIJA
Rjeavanje odreenog sluaja na temelju slinosti,
Primjena pravnog pravila na nepredvien sluaj koji je slian
predvienom.
ZABRANJENA ANALOGIJA=ANALOGIA EXTRA LEGEM.
DOZVOLJENA ANALOGIJA=ANALOGIA INTER LEGEM.
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
OSOBNA PRIMJENA
???????????????????????????????????????
VREMENSKA PRIMJENA
-l.3. i l.8.
PROSTORNA PRIMJENA
(Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva na kaznena djela poinjena na
podruju RH, njezinom brodu ili zrakoplovu):
-L.9. TEORIJA UBIKVITETA (UBIQUENS=SVUGDJE)
* pri odreivanju kad je KD poinjeno na podruju RH prihvadena TEORIJA
UBIKVITETA , po kojoj je KD poinjeno:
-u mjestu gdje je poinitelj bio duan raditi (KD neinjenjem) ili gdje je radio
-u mjestu gdje je u cjelini/djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa KD
to je vano kod tzv. distancijskih KD, tj. djela kod kojih se mjesto radnje i
nastupa posljedice razlikuju (ako netko puca u drugoga i teko ga tjelesno
ozlijedi, a rtva bude prebaena u vicarsku na lijeenje gdje umre, ubojstvo je
poinjeno i u Hrvatskoj i u vicarskoj)
- kod kanjivog pokuaja, mjesto poinjenja djela je ne samo mjesto na kojem
je poinjena radnja kojom je pokuaj ostvaren, nego i mjesto gdje je prema
predvianju poinitelja trebala nastupiti posljedica.
-teorija ubikviteta proirena je i na sudionitvo:
u sluaju posrednog poiniteljstva, poticanja i pomaganja KD
je poinjeno u mjestu gdje su radili posredni poinitelj,
poticatelj i pomagatelj, tako i u mjestu gdje je radio ili bio duan

raditi glavni poinitelj, odnosno gdje je prema njihovu

predvianju trebala nastupiti posljedica
u sluaju supoiniteljstva KD je poinjeno u svim mjestima u
kojima su radili pojedini supoinitelji i u kojima je nastupila ili
trebala nastupiti posljedica.
-L.10. TERITORIJALNO NAELO-Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na
svakog tko poini KD na njezinu podruju.
(USTAV L.2.st2.).

-L.11. NAELO ZASTAVE BRODA.

-L.11. NAELO REGISTRACIJE ZRAKOPLOVA.
*KARAKTERISTIKE:
1. PRIMARNO NAELO: iskljuuju primjenu pravila ne bis in idem, OSIM AKO se
radi o sluaju kada i Hrvatska i zemlja lanica SCHENGENSKOG SPORAZUMA
imaju kaznenu vlast na temelju teritorijalnog naela (primjer je trgovina
drogom u obje zemlje), kada u takvim sluajevima pravomodnu presudu donese
drava koja je ugovornica Schengenskog sporazuma, dosljedno se primjenjuje
naelo NE BIS IN IDEM i Hrvatska mora priznati odluku druge drave.
2.FAKULTATIVNO: primarnost je fakultativna u takvim sluajevima kazneni
postupak u RH se ipak moe pokrenuti, ako to odobri Glavni dravni odvjetnik;
do dvostrukog suenja moe dodi iz vie razloga, a najedi su:
1) KD poinjeno i na podruju RH i na podruju druge zemlje (tranzitna
KD), a postupak je ved pokrenut u toj zemlji.
2) ako netko poini KD na podruju RH i pobjegne u drugu zemlju koja ga
ne eli izruiti RH pa mu sudi po naelu koje obuhvada i KD poinjenja
izvan te zemlje (npr. naelu univerzalnosti), a nakon izdrane kazne se
vrati u RH.
takva mogudnost dvostrukog suenja nije suprotna Ustavu RH, jer on
zabranjuje tek dvostruko suenje u RH.
-poinitelju koji KD poini na podruju RH, njenom brodu/zrakoplovu moe
suditi i u odsutnosti (in absentia), ako su ispunjeni uvjeti za takvo suenje koji
su navedeni u Zakonu o kaznenom postupku:
1) ako nije mogude suenje u stranoj dravi ni izruenje.
2) ako je optuenik u bijegu, a postoje osobito vani razlozi da mu se
sudi.

(Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva na kaznena djela poinjena izvan

podruja Republike Hrvatske):
1.ZATITINO ILI REALNO NAELO:L.13.(pr. vicarac krivotvori kune u
Nizozemskoj).
-RH svoju kaznenu vlast moe proiriti i na KD poinjena u inozemstvu kojima se
ugroavaju ili povreuju odreena naroito znaajna hrvatska pravna dobra
ovo naelo odnosi se prvenstveno na:
a) politika KD protiv RH (veleizdaja, oruana pobuna, pijunaa, )
b) KD krivotvorenja novca i vrijednosnih isprava RH
c) KD protiv hrvatskog dravnog dunosnika ili slubenika s njegovom
slubom
*KARAKTERISTIKE:
1. PRIMARNO NAELO: Iskljuuje pravilo NE BIS IN IDEM, ali glavni dravni
odvjetnik moe odustati od progona, ako je postupak pravomodno dovren u
stranoj dravi. (L.18.st.1.)
2. mogude je i suenje u odsutnosti.
2.NAELO AKTIVNOG PERSONALITETA: L.14.
-Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje ae prema hrv. dravljaninu koji izvan
RH poini bilo koje KD osim onih koja su ved obuhvadena zatitnim naelom.
*KARAKTERISTIKE:
1.SUPSIDIJARNO NAELO: Vrijedi NE BIS IN IDEM (Zabrana dvostrukog
suenja).
2.IDENTITET NORME: ILI dvojna kanjivost, tj. da se radi o KD i prema
zakonodavstvu RH i prema zakonodavstvu drave gdje je ono poinjeno
dovoljno je da postoji obostrana kanjivost, a nebitna je visina propisane
kazne u oba sustava.
identitet norme nede postojati ako poiniteljeva radnja u stranom pravu
ima status kanjivog djela nieg ranga (npr. prekraj).
naelo identiteta norme je relativizirano jer KZ propisuje da ga moe
nadomjestiti odobrenje Dravnog odvjetnika RH.
stvar je kriminalnopolitike ocjene kada de on takvo odobrenje dati
npr. trebao bi ga dati za seksualna KD poinjena u azijskim zemljama u
kojima ona nisu kanjiva (tako hrvatski dravljanin koji spolno opdi s
djevojkom mlaom od 14 godina prema hrvatskom pravu ini KD spolnog
odnoaja s djetetom, ali to nije KD u nekim azijskim zemljama).

*IZNIMKE IDENTITETA NORME: Nije kanjivo po hrvatskom zaknu i zakonu te

druge drave u kojoj se poinitelj nalazi, I sudi se poinitelju samo ako se nalazi
na teritoriju Republike Hrvatske dakle NEMA SUENJA U ODSUTNOSTI.
2.NAELO PASIVNOG PERSONALITETA: L.15.
-Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na KD koje stranac poini u
inozemstvu na tetu dravljanina RH.
*KARAKTERISTIKE:
1.SUPSIDIJARNO NAELO: Vrijedi NE BIS IN IDEM (Zabrana dvostrukog
suenja).
2.IDENTITET NORME: ILI dvojna kanjivost vrijedi zahtjev.
3.NEMOGUDNOST SUENJA U ODSUTNOSTI.

3.UNIVERZALNO NAELO u uem smislu(Naelo svjetskog prava): L.16.

-RH primjenjuje svoje kazneno zakonodavstvo prema svakom tko izvan njezina
podruja poini KD koje je RH obvezna kanjavati prema propisima
meunarodnog prava, meunarodnih ili meudravnih ugovora.
*KARAKTERISTIKE:
1.SUPSIDIJARNO NAELO: Vrijedi NE BIS IN IDEM (Zabrana dvostrukog
suenja).
2.NE TRAI SE IDENTITET NORME jer su ta kaznena djela ved po
meunarodnom pravu kaznena djela.
3.Poinitelj se mora nalaziti na teritoriju RH.( NEMOGUDNOST SUENJA U
ODSUTNOSTI).
-Postupak se moe pokrenuti samo uz odobrenje dravnog odvjetnika.
4.UNIVERZALNO NAELO u irem smislu: L.17.
1.SUPSIDIJARNO NAELO: Vrijedi NE BIS IN IDEM (Zabrana dvostrukog
suenja).
2.IDENTITET NORME: ILI dvojna kanjivost vrijedi zahtjev.
3.NEMOGUDNOST SUENJA U ODSUTNOSTI.
4.URAUNAVANJE KAZNE: Slui se samo dio koji je nije sluio u stranoj zemlji.
OSOBNA PRIMJENA KAZNENOG ZAKONA
ISKLJUENJE I OGRANIENJE PREMA KAZNENOM ZAKONU:

-Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu(l.7.)

-l.53.st.3. ?????????
OGRANIENJE KAZNENE VLASTI PREMA USTAVU RH
-Zastupnici u saboru.
-Suci i suci porotnici.
Imaju materijalno pravni i procesno pravni imunitet.
1.Materijalno pravni imunitet-INDEMNITET=NEPOVREDIVOST (l.75.st.2. URH).
2.Procesno pravni imunitet-Pritvaranje je vezano za odreene preduvjete:
Odobrenje nadlenog tijela(Dravnog sudbenog vijeda, Sabora).
Osim ako je zateen u injenju kaznenog djela za koje je propisana kazna
zatvora dulja od 5 godina.
Kazneni postupak samo uz skidanje imuniteta. ??????????
ISKLJUENJE JURISDIKCIJE PREMA PROPISIMA
MEUNARODNOG PRAVA
-efovi stranih drava.
-Diplomatski i konzularni predstavnici.
-Dunosnici odreenih meunarodnih organizacija.
ZASTARA
Pravna priroda zastare: Ne zna se je li procesno pravni institut (predstavlja
procesnu smetnju) ili materijalno pravni institut (jer ukida kaznu).
Od l. 82.
VRSTE ZASTARE
1.ZASTARA KAZNENOG PROGONA
Nezastarjevanje kaznenog progona (l.81 st.2.)- genocid, zloin agresije,
zloini protiv ovjenosti, ratni zloini, druga tijela koja ne zastarjevaju
prema Ustavu i meunarodnom pravu.
Zastara kaznenog progona poinje tedi danom kada je KD poinjeno
(l.82.).
Mirovanje zastare (l.82.st.2), i poseban sluaj mirovanja (l.82. st.3.)KD poinjena na tetu djeteta, zastara kaznenog progona ne poinje tedi
do njihove punoljetnosti.

 Ako je donesena prvostupanjska presuda,zastara kaznenog progona

produljuje se za dvije godine. (l.81.st.3).
2.ZASTARA IZVRENJA KAZNI
l.83.
3.ZASTARA IZVRENJA SIGURNOSNIH MJERA
npr. ako je sud uz kaznu zatvora izrekao zabranu upravljanja motornim
vozilom B kategorije u trajanju od 2 godine, mjera se mora poeti
izvravati u roku od 2 godine od dana izdrane kazne, jer se vrijeme
provedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme trajanja mjere.
RETROAKTIVNA PRIMJENA PRODULJENIH ZASTARNIH ROKOVA- Produljeni
zastarni rokovi gledaju se po novom zakonu, osima ako je zastara ved nastupila.
NEZASTARJEVANJE KD RATNOG PROFITERSTVA I KD IZ PROCESA PRETVORBE I
PRIVATIZACIJE-(Ustav l.31.st.4.,2010.,2011.). Odnosi se i na djela kod kojih je
zastara ved bila nastupila.
POVIJESNI RAZVOJ KAZNENOG PRAVA
1.PREDDRAVNO RAZDOBLJE:
KARAKTERISTIKE
Privatni karakter KP-a (Kanjavanje ovisi o volji povrijeenih).
Individualna i kolektivna odgovornost (odgovorni i lanovi obitelji).
Sankcije: Krvna osveta, progonstvo iz zajednice.
Objektivna odgovornost (nema elementa zato i kako).
2.STARI VIJEK:
IZVORI
Ur-namuov zakonik, XXI.st.pr.n.e.
Hamurabijev zakonik, XVIII.st.pr.n.e.
Drakonovi zakoni, VII.st.pr.n.e.
Zakonik XII. Ploa, V.st.pr.n.e.
KARAKTERISTIKE

 Iako dravno KP ima samo djelomine sadraje sa znaajkama javnog

prava.
Postoji individualna i kolektivna odgovornost.
Pisani izvori KP-a, nepotpuni i parcijalni.
Kazuistiki opis kaznenih djela. !!!!
Nejednakost kaznenog prava.
OBLICI KANJAVANJA
Talionsko naelo.
Kompozicija(otkupnina ide rtvi, inae za vie slojeve).
Smrtna kazna.
Tjelesne kazne.
Novana kazna(izricala se u korist drave,ili vladara za razliku od
otkupnine). KP je s obzirom na propisane kazne bilo izrazito
strogo.Nerazmjer izmeu teine kaznenog djela i strogosti kazne.Za
vedinu kaznenih djela su propisane apsolutno odreene kazne.
ZNANOST KAZNENOG PRAVA
-PLATON- zagovara prevenciju kao svrhu kanjavanja (ANTIKA).
SREDNJI VIJEK:
ZBIRKE LOKALNIH OBIAJA
Leges Barbarorum, pisane kodifikacije germanskog prava.
Saksonsko ogledalo, 1230. godine.
Ruska pravda, 1016. Godine.
PRVE VEDE KODIFIKACIJE
Constitutio Criminalis Carolina, 1532.
Constitutio Criminalis Theresiana, 1768.
Austrijski kazneni zakonik carice Marije Terezije.
KARAKTERISTIKE
KP poinje dobivati javno pravni karakter.
Heterogeno je.
Vrlo stroge, okrutne kazne.
Arbitrarnost kaznenog zakona (sudaka samovolja).

 Pravna nesigurnost (zbog samovolje sudaca).

Nejednakost KP-a (po staleima i s obzirom na spol).
-GROTIUS, XVII.st., Prirodno pravo.
-HOBBES.
-SPINOZA.
-MONTESQUIEU, O duhu zakona, XVIII. St.- utemeljio teoriju o trodiobi vlasti,
zahtijeva ograniavanje sudake samovolje (prvi zagovornik naela zakonitosti)
zagovara ublaavanje kazni,trai razmjernost izmeu kaznenog djela i kazne,
ograniavanje smrtne kazne i ukidanje torture. (PROSVJETITELJSTVO).
-CESARE BECCARIA (1738-1794). (PROSVJETITELJSTVO)
1764. DEI DELITTI E DELLE PENE (O zloincima i kaznama).
Svrha kazne je prevencija, a ne odmazda.
Jedan od prvih protivnika smrtne kazne i torture.
NAJZNAAJNIJI IZVORI
Codice Leopoldino, 1786.
Kazneni zakonik Josipa II., 1787. (Ukida se sueva samovolja i smrtna
kazna,ukida se analogija-zabranjuje se kanjavanje po slinosti ili ono to
nije predvieno).
Francuski kazneni zakonik (sustav apsolutno odreenih kazni,
sprjeavanje samovolje suca, svi su stalei jednaki).
Code penal, 1810.
Bavarski kazneni zakonik, 1813.
Austrijski kazneni zakonik, 1852.
KOLE KAZNENOG PRAVA
KLASINA KOLA
Beccaria i Bentham- utilitarizam s naglaskom na drutvenoj zatiti kao
temeljnoj funkciji KP (primat prevencije).
Kant i Hegel- etiki utemeljena koncepcija KP nastala pod utjecajem
Kanta i Hegela (kanjavalaka pravednost=kazna se istie radi
pravednosti a ne sadanje ili budude prevencije).
Feuerbach-autor naela nullum crimen sine lege. Zakon djeluje
generalno, preventivno.
Nije jedinstvena kola jer se zalau za razliite ideje.

 Svi su zastupali naelo zakonitosti, monistiki sustav sankcija (poznata je

samo kazna, ne i drugi tipovi sankcija), proporcionalnost kazne mora
odgovarati teini djela i stupnju krivnje.
POZITIVISTIKA KOLA
CESARE LOMBROSO L'uomo delinquente- Bioloki faktori.
ENRICO FERRI Sociologia criminale-Bioloki faktori+fiziki
uvjeti(vrijeme,religija,socijalne prilike...); Pentagon=razlikovao je 5 vrsta
zloinaca (duevno bolesni delikventi,roeni zloinci,delikventi iz
navike,delikventi iz strasti i sluajni delikventi).
RAFFAELE GAROFALO Criminologia-pojam opasnog stanja (mjere
drutvene obrane).
Kraj XIX.st.
Posvedivanje pozornosti osobi delikventu.
Poinitelj se ne kanjava radi njegovog protupravnog ina nego jer je
opasan, to su mjere drutvene obrane, trebaju odgovarati tipu
delikventa.
Apsolutni determinizam.
MODERNA (SOCIOLOKA) KOLA
Osniva Franz von Liszt.
Franz i drugi osnivaju Meunarodnu kriminalistiku udrugu, kasnije
prerasta u Meunarodnu udrugu za kazneno pravo.
temeljna svrha kazne je specijalna prevencija (da prilagodi poinitelja
drutvu, tj. da ga reintegrira).
Usmjerio se na karakter poinitelja, kazna mora biti odreena prema
poinitelju(kazna ne treba ostvarivati pravdu radi pravde, nego treba
imati cilj); istrauju se i uzroci ponaanja.
Djeli delikvente u 3 kategorije:
-Prigodni delinkventi.
-popravljivi kronini delinkventi.
-nepopravljivi kronini delinkventi.
KAZNENO ZAKONODAVSTVO DO II. SVJETSKOG RATA
Dvostruki kolosjek kaznenopravnih sankcija.
Talijanski kazneni zakonik (Codice Rocco), 1930.
vicarski kazneni zakonik 1937.
DRUTVENA OBRANA I NOVA DRUTVENA OBRANA

 FILIPPO GRMATICA Naela drutvene obrane -u sreditu panje treba

biti poinitelj kao subjekt, a ne KD
MARC ANCEL Nova drutvena obrana, 1954.- cilj KP je primjena
sankcija koje de osigurati reintegraciju ili resocijalizaciju poinitelja
Tretman poinitelja.
Individualizacija sankcija.
KP odgovornost-unutarnja odgovornost.
SUVREMENE TENDENCIJE
KP UTEMELJENO NA
KAZNENOM DJELU I
KRIVNJI
RESOCIJALIZACIJA.
POZITIVNA GENERALNA PREVENCIJA.
POVIJEST HTVSTSKOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
Prvi pisani izvori-po.13. st. Arpadovidi
SREDNJI VIJEK
Vinodolski zakonik, XII.st.-prvi sauvan pravni tekst u Hrvatskoj; 2. U
svim slavenskim jezicima; ne samo kazneno, nego i ostale grane prava;
staleka nejednakost.
Korulanski statut, XII. St.; prvi od primorskih statuta; nije na hrvatskom
jeziku; Smrtna kazna, tjelesne i imovinske kazne.
Obiajno pravo.
Tripartit-XVI.st; pisani dokumenti koji vrijede za sve zemlje krune sv.
Stjepana; pisan na latinskom; kodifikacija obiajnog prava na tom
podruju; autor Stjepan Verboczy; Na snazi do XIX.st.
Corpus iuris Hungarici- XVI.st-XIX.st; zbirka maarskih zakona; svi zakoni
zemlje krune sv. Stjepana,
XIX.st.
Francuski kazneni zakonika iz 1810.- na podruju Ilirskih provincija.
1852. Kazneni zakon o zloinstvima, prijestupima i prekrajima;
austrijski zakon; hrvatska prvi put u povijesti dobiva jedinstveni kazneni
zakon; smrtna kazna, surove kazne.

 Osnova KZ o zloinstvih i prestupcih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju;

pokuaj stvaranja zakona samo za Hrvatsku; autor je Marijan Derenin
(Dereninova osnova).
XX.st.-do II.svj.rata.
1929. Krivini zakon Kraljevine Jugoslavije; moderan kazneni zakon;
usklaen sa tadanjim kretanjima; osim kazni uvedene su i sigurnosne
mjere; sustav prijelaznih sudova.
1945.-1975.
1947. Krivini zakonik- opdi dio; Sovjetski savez je uzor(kanjavanje po
analogiji).
1951. Krivini zakonik FNRJ; po uzoru na vicarsku; otklonjena analogija;
smrtna kazna do 1990.
1976.-1990.
1976. Krivini zakon SRH+Krivini zakon SFRJ.
1991.-2013.
1992. Osnovni Krivini zakon RH+Krivini zakon RH(to je bivi krivini
zakon SRH samo on mijenja naziv u krivini zakon RH).
1997. (1998. Stupio na snagu) Kazneni zakon.
2011. (01.01.2013). Kazneni zakon.
INTERNACIONALIZACIJA KAZNENOG PRAVA
Genocid, zloini protiv ovjenosti, ratne agresije,ratni zloini; Prvi
meunarodni sudovi nakon II.svj.rata. (NURNBERG-vojni sud; TOKYOmeunarodni vojni sud za daleki istok).
1993. Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju; Meunarodni kazneni sud
za Ruandu.
To su ad hoc tribunali-odreeni zloin, vrijeme, prostor.
1998. Osnivanje Meunarodnog kaznenog suda u Haagu- nije ad hoc tribunal,
ved je stalni sud, njegov statut je rimski statut- prvi pisani dokument
Meunarodnog prava.

KAZNENO PRAVO EUROPSKE UNIJE

Nije isto i kazneno pravo vijeda Europe.
1. Vijede Europe- Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda; Meunarodni ugovori.
2. Europska unija- Europski sud pravde, Luxemburg; Nastaje 1992.
Ugovorom iz Maastrichta; Ima 3 stupa:
Ima 3 stupa:
Ono to im je zajedniko
Meuvladina suradnja (vanjska politika, pitanja sigurnosti i obrane).
Pravosue i unutarnji poslovi.
-Ugovor iz Amsterdama 1997.
-Ugovor iz Nice 2001.
-Lisabonski ugovor- 2007. (2009. Stupio na snagu);prekretnica u razvoju KP-a u
Europi(EU), dobila supranacionalne ovlasti u podruju KP-a i KPP-a.
Uspostavljanje prostora slobode, sigurnosti pravde Sprjeavanje i suzbijanje
kriminaliteta.
NOVI PRAVNI OKVIR EUROPSKE UNIJE
Pomodu kojih mehanizama se uspostavlja supranacionalna nadlenost
Europske unije u kaznenom pravu?.
1. Policijska i pravosudna suradnja (prvi stup)- 3. Stup ne postoji.
2. Podijeljena nadlenost EU i drava lanica.
3. Novi postupak donoenja odluka-kvalificirana vedina umjesto
jednoglasnosti.
4. Drave lanice dobivaju nove ovlasti.
Promjene vezane za:
KPP,
Kaznenopravne ustanove Europske unije,
Kazneno materijalno pravo(EU).
1.Stanje prije Lisabonskog ugovora: (Komisija vs. Grka 1989).
Tredi stup- Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima.

Amsterdamski ugovor-ovlasti EU da stvara zajednika minimalna pravila o

obiljejima kaznenih djela (predmet kaznene harmonizacije)i kaznena
harmonizacija nacionalnih kaznenih zakona. Harmonizacija samo u nekim
podrujima kriminala.
2.Stanje nakon Lisabonskog ugovora:
Ukidanje tredeg stupa.
Ovlasti EU da direktivama () uspostavlja minimalna pravila o opisima kaznenih
djela i sankcija u podrujima posebno tekog kriminaliteta s prekograninim
obiljejemAUTONOMNA NADLENOST EU.
Ako bi ujednaavanje kaznenih zakona () bilo odleno za osiguranje uinkovite
implementacije politike Unije u podruju kojem su provedene mjere
harmonizacije, direktive mogu ustanoviti minimalna pravila()funkcionalna
nadlenost.
Minimalna pravila po prvi puta i u okviru funkcionalnih nadlenosti.
KAZNENO DJELO
MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA
Ponaanje ovjeka kojim se povrjeuju naroito vrijedna pravna dobra
(propisana u Ustavu).
Samo onda kada se njihova zatita ne moe ostvariti izvan kaznenog
prava. (neke vrijednosti (npr. ljudski ivot) se prijetnjom kazne tite od
svih vrsta napada, ali kod mnogih to nije potrebno ako se njihova zatita
postie u dovoljnoj mjeri u drugim granama prava).
SUPSIDIJARNOST KP- KP JE UVIJEK ULTIMA RATIO SOCIETATIS.
FRAGMENTARNOST KP- TITE SE SAMO NAROITO VRIJEDNA PRAVNA
DOBRA.
FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA
Svako kazneno djelo sastoji se od:
1. RADNJA: Mora biti voljna i potjecati od ovjeka.
2. BIDE KAZNENOG DJELA: Ta radnja mora odgovarati opisu kaznenog djelu
posebnom djelu kaznenog zakona.
3. PROTUPRAVNOST: Radnja kojom se ostvaruje bide kaznenog djela (ALI
postoje i razlozi iskljuenja protupravnosti npr. Nuna obrana).

4. KRIVNJA.
RADNJA
TEORIJE O RADNJI:
1. NATURALISTIKA ILI KAUZALNA TEORIJA:
-Radnjom smatramo svako voljno ponaanje ovjeka koje dovodi do promjene
u vanjskom svijetu.
- volja se pritom uzima u obzir samo kao pokreta ljudskog djelovanja (nije
bitno to se njome hode postidi)
2. FINALNA TEORIJA:
-Radnja je djelovanje usmjereno prema nekom cilju ili finalno djelovanje.
-radnja se sastoji od 2 faze:
1) misaone (postavljanje cilja, izbor sredstava, razmatranje mogudih
posljedica).
2) realne (ostvarenje postavljenih ciljeva u realnom svijetu).
-kako je za Welzela finalnost isto to i namjera, nastale su potekode, osobito
kod nehajnih KD.
3. SOCIJALNA TEORIJA:
-Radnja je socijalno znaajno ljudsko ponaanje.
pojam socijalno znaajno znai da se ono mora oitovati u
vanjskom svijetu.
pojam ljudsko slui iskljuenju akata pravnih osoba iz pojma
radnje.
pojam ponaanje obuhvada ovjekov odgovor na zahtjeve koje mu
namede socijalna situacija (obuhvada i neinjenje).
4. PERSONALNA TEORIJA:
- -Radnja je oitovanje linosti, odnosno ono to se moe pripisati ovjeku
kao duevno-duhovnom sreditu djelovanja(radnja je oitovanje linosti).
NEGATIVNA FUNKCIJA RADNJE:
-Suglasnost oko toga to se ne moe smatrati ljudskom radnjom:
Ponaanja ivota,
Misli, koje se nisu oitovale u vanjskom svijetu,

 Pokreti koji nisu motivirani voljom; Tjelesni pokreti u besvjesnom stanju

(pr. Osobe koje su pod narkozom); tjelesni pokreti izazvani apsolutnom
silom; refleksni pokreti.
RADNJA-Voljno ponaanje ovjeka i manifestirana na van.
TEMELJNI OBLICI RADNJE
1.INJENJE- aktivno djelovanje poinitelja kojom kri zabranjujudu normu.
-Kaznena djela injenja- delicta comissiva.
2.NEINJENJE-pasivno ponaanje, kri imperativnu normu.
-Kaznena djela neinjenja delicta omissiva.
-Kod nekih djela postoji fakultativno ublaavanje kazne.
-Odgovara samo osoba koja se zove garant. (osoba koja je pravno obvezna
sprijeiti nastup posljedice).
KAZNENA DJELA NEINJENJEM:
1.PRAVA:
-KD koja se mogu poiniti samo neinjenjem (pr. Nepruanje pomodi ili
neisplata plade).
*KARAKTERISTIKE: Ne sadre posljedicu kao samostalno obiljeje KD-a
(Dovoljno je da poinitelj ne poduzme radnju koju je trebao, unato posljedici).
Ba zato to se kod tih KD ne kanjava za posljedicu, propisane kazne su u
pravilu niske.
2.NEPRAVA:
-Mogu se poiniti i injenjem i neinjenjem.
-ZAKONSKI REGULRANA- KD kod kojih je neinjenje zajedno s injenjem izriito
navedeno kao nain poinjenja kaznenog djela. (l.141.st.1.; l.291.st.1.).
-ZAKONSKI NEREGULIRANA- KD kod kojih zakonski opis ne sadri neinjenje,
ved je navedeno samo injenje kao nain poinjenja KD-a. (pr. KD ubojstva).
Moe biti i samo neinjenjem; pr. Majka ne hrani dijete i dijete umre, majka
odgovara na temelju l.20. st.2.
GARANT
-l.20.st.2.
GARANTNE DUNOSTI (FUNKCIONALNA TEORA DIJELI):
DUNOST SKRBI O PRAVNOM DOBRU:
-Dunost skrbi o lanovima obitelji (i kad ne ive zajedno).

-Dunost na temelju dobrovoljnog preuzimanja skrbi (pr. Uitelj plivanja o

dijeci; alpinisti jedni o drugima).
DUNOST NADZORA NAD IZVORIMA OPASNOSTI:
-Dunost nadzora nad opasnim stvarima u vlasti poinitelja (pr.gol padne na
djeaka; netko mijenja krov, crijep padne i ubije nekog, odgovarat de onaj tko
postavlja krov).
-Dunost nadzora nad tredim osobama koje predstavljaju opasnost (pr. Roditelji
su duni sprijeiti tetne radnje dijece).
-Dunost nadzora na temelju prethodne radnje (npr. nepruanje pomodi osobi
koju je poinitelj teko tjelesno ozlijedio u prometnoj nesredi).
KANJAVANJE POINITELJA KAZNENIH DJELA NEINJENJEM:
Poinitelj koji je KD poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi
o KD-u koje se moe poiniti SAMO neinjenjem.

POSLJEDICA
1.POSLJEDICA JE VREMENSKI I PROSTORNO UDALJENA OD SAME RADNJE:
Materijalna KD (Zakonski opis sadri posljedicu).
Pitanje uzronosti (ubojstvo,tjelesna ozljeda, otedenje tue stvari).
2.POSLJEDICA JE SADRANA U SAMOJ RADNJI:
Formalna KD- (Zakonski opis NE sadri posljedicu)-Iscrpljuju se u
odreenoj radnji.
Pr.l.305.st.1.; pr.l.153.st.1.
UZRONA VEZA
-Veza ponaanja ovjeka i posljedice koja je nastupila.
-TEORIJE UZRONOSTI:
Teorija ekvivalencije,
Teorija adekvatne uzronosti,
Teorija objektivnog uraunavanja.
TEORIJA EKVIVALENCIJE:
Uzrok je svaka ljudska radnja koja je na bilo koji nain utjecala na
nastanak posljedice pod pretpostavkom da bez nje posljedica nebi
nastupila.
Formula: conditio sine qua non.

 Prednosti: Uzronost postoji kada: Istodobno s radnjom poinitelja

djeluje i neki drugi uzrok (pr. 1 vozi kroz crveno,a 2.vozi u
alkoholiziranom stanju). Naknadno djeluju neki drugi uzroci, radnje
tredih osoba ili samo rtve (pr.primarna ozljeda rtve dovede do
komplikacija, ode iz bolnice i umre).
IZNIMKA: PREKID UZRONOSTI-Kada trede osoba ili samo rtva neovisno
o prethodnoj radnji poinitelja, otvaraju novi uzroni niz koji je potpuno
nezavisan od radnje poinitelja. Poinitelju nedemo modi pripisati
konanu posljedicu (pr.poinitelj da otrov, ali rtva pogine u
automobilskoj nesredi).
MANE TEORIJE:
Nije prihvatljiva kod netipinih uzronih tokova (npr.hemofiliar).
Obuhvada preirok krug uzroka.
Ne nudi prihvatljiva rjeenja kod kumulativnog kauzaliteta (posljedicu
uzrokuje vie istodobnih radnja, od kojih je svaka za sebe dovoljna da
proizvede posljedicu; pr.osoba se usmrti sa 2 uboda noem,2poinitelja i
svaki od tih je smrtonosan).
Ne nudi prihvatljiva rjeenja kod hipotetikog kauzaliteta (posljedica bi
nastupila i bez radnje poinitelja; pr.osoba je na samrti i netko je lii
ivota).
Ne pomae u sluajevima u kojima stvarna uzronost nije poznata
(pr.osoba konzumira heroin,padne na cestu i pogazi je auto).
TEORIJA ADEKVATNE UZRONOSTI:
Trai da promjena u vanjskom svijetu bude tipina posljedica neke
radnje, odnosno da prema opdem ivotnom iskustvu postoji vjerojatnost
da de odreena radnja izazvati odreenu posljedicu (pr. sa hemofiliarem
bi iskljuila uzronost).
TEORIJA OBJEKTIVNOG URAUNAVANJA:
Pitanje uzronosti rjeava u 2 faze:
1. Formula conditio sine qua non.
2. Provodi se vrijednosna (normativna) ocjena- poinitelju demo pripisati
posljedicu: ako je stvorio nedoputenu opasnost i da se ta opasnost
ostvarila u nastupjeloj posljedici. (prebrza vonja, koja za posljedicu
ima usmrdenje ovjeka).

BIDE KAZNENOG DJELA

BIDE KAZNENOG DJELA je skup obiljeja nekog kaznenog djela.
Objektivni (jer ne mora biti pokriven krivnjom)uvjet inkriminacije (kanjivosti)sudjelovanje u tunjavi l.122. To KD ini onaj tko sudjeluje u tunjavi koja je
imala za posljedicu smrt ili osobito teku tjelesnu ozljedu jedne ili vie osoba
smrt ili osobito teka tjelesna ozljeda su objektivni uvjeti kanjivosti, tj.
materijalne pretpostavke kanjivosti koje ne pripadaju ni protupravnosti ni
krivnji, one su dio zakonskog opisa, ali ne i prava obiljeja KD, pa ne ulaze u bide
KD isto je tako i kad zakonski opis sadri pojmove protupravno,
neovlateno i sl., jer oni ne ulaze u bide KD (ne predstavljaju prava obiljeja).
BIDE KAZNENOG DJELA
PRAVNO DOBRO
-Vrijednost koja se kroz kazneno djelo titi.
-Univerzalna ili individualna.
-ivot, ast, ugled, imovina, privatnost
OBJEKT RADNJE
-Predmet na kojem se izvrava radnja kaznenog djela.
-tijelo ovjeka, pokretna stvar (imovina)
-povredom ili ugroavanjem objekta radnje povrjeuje se pravno dobro.
VRSTE KAZNENIH DJELA PREMA TIPOVIMA BIDA KAZNENOG DJELA:
TEMELJNA KAZNENA DJELA-OSNOVNO KD-l.110.,Ubojstvo.
KVALIFICIRANA KAZNENA DJELA-l.111. ,Teko ubojstvo.
PRIVILEGIRANA KAZNENA DJELA-l.112.,Usmrdenje.
o OPDA KD (delicta communia)- moe ih poiniti bilo koja osoba (u KZ-u
poinje sa tko); pr. ubojstvo l.110.
o POSEBNA KD (delicta propria)-moe ih poiniti samo osoba koju je zakon
odredio; pr. Usmrdenje l.112.st.2. ili Nesavjesno lijeenje l. 181.st.1.
JEDNOSTAVNA KD- Njime se napada 1 pravno dobro; pr. Ubojstvo.

 SLOENA KD- Njime se napada vie od jednog pravnog dobra; pr.

Razbojnitvo l.230. ili (prisila l.138.+kraa l.228.) ili silovanje (nepravo
sloeno KD, jer je samo prisila).
KD POVRJEIVANJA- sastoje se u unitenju ili drugom realnom otedenju
objekta radnje (predstavljaju vedinu kaznenih djela)
- npr. ubojstvo se kao KD povreivanja sastoji u unitenju ivota, a tjelesne
ozljede u otedenju tijela ovjeka.
KD UGROAVANJA- odnose se na sluajeve u kojima zakon ne eli ekati
da doe do povreivanja, pa kanjava ved samo opasno ponaanje.
- to su u naem KZ prvenstveno KD protiv opde sigurnosti ljudi i imovine,
sigurnosti prometa, te KD protiv okolia.
Djela konkretne opasnosti(materijalna KD)(sastoje se u dovoenju u
opasnost objekta radnje, tako da izostanak povreivanja ovisi tek o
sretnom stjecaju okolnosti pritom je kljuni pojam opasnosti
(uvjetovana postojanjem objekta i mogudnodu njegove povrede).
l.215.st.1.
Djela apstraktne opasnosti (formalna KD)svojstveno im je da na tipian
nain izazivaju konkretnu opasnost, iako ona nije njihovo obiljeje
ova KD pomiu KP zatitu u vrlo rani stadij, pa se predviaju samo iznimno
(najede za rukovanje naroito opasnim sredstvima, npr. unitenje ili otedenje
znakova za opasnost)
(nema nikog na cesti, proem kroz crveno, netko me snimi i ja dobijem kaznu).
Pr. l.184.st.1. ili l.305. ili l.218.st.1.
TRAJNA KD- Trajanje ovisi o volji poinitelja, pr. protupravno oduzimanje
slobode l.136.
KD STANJA- to su KD kojima se stvara protupravno stanje, ali ono nakon
toga postoji neovisno o volji poinitelja takva KD su pr. Teka tjelesna
ozljeda l.118.
SANKCIJA
APSOLUTNO ODREENA
APSOLUTNO NEODREENA- sucima su dane ovlasti da u okviru pravnog
sustava odluuju to ele.
RELATIVNO ODREENA
Odreen je samo posebni minimum (l.110.).
Odreen je samo posebni maksimum (l.117.).

 Odreen je i minimum i maksimum (l.112.).

Opdi maksimum je 20 godina.
PROTUPRAVNOST
PROTUPRAVNOST je ocjena doputenosti nekog ponaanja aspekta pravnog
poretka u cjelini.
Svaka radnja kojom se ispunjava bide KD, a protupravna je jest kazneno djelo.
RAZLOZI ISKLJUENJA PROTUPRAVNOSTI:
1. KAZNENI ZAKON:
o OPDI DIO: Nuna obrana i krajnja nuda.
o POSEBNI DIO: pr. neovlateno otkrivanje profesionalne tajne
l.105.st.2.
2. NORME DRUGIH ZAKONA
3. PRAVILA KOJA NISU IZRIITO PROPISANA

NUNA OBRANA
Nuna obrana je ona koja je prijeko potrebna da se od sebe ili od
drugoga odbije istodobni ili izravni predstojedi protupravni napad
(l.21.st.2.).
DVA ELEMENTA:
1. NAPAD- svaka radnja koja je upravljena na povredu nekog pravnog
dobra (pr. ivot, imovina), u pravilu je rije o injenju, ali napad
moe biti izvren i neinjenjem (npr. ako majka ne hrani dijete, svatko
je ovlaten da je na to prisili, ili da provali u stan i sam nahrani dijete);
napada moe biti samo ovjek; mora biti protupravan; mora biti
stvaran, ako nije govorimo o putativnoj nunoj obrani (o njoj
govorimo kad poinitelj pogreno smatra da postoji napad (lat. puto,
mislim) tada se ne radi o nunoj obrani jer ona pretpostavlja zbiljski
napad, pa samo zamiljeni napad uopde nije napad, meutim, to ne
znai da putativna nuna obrana nema nikakva uinka u kaznenom
pravu ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje
iskljuuju protupravnost koja utjee na krivnju).
rtva je protupravan napada.

2. OBRANA- sastoji se u odbijanju napada na nain da se povrjeuju

neka pravna dobra napadaa i ostvarivanjem obiljeja nekog KD-a;
mora biti upravljeno protiv napadaa, a sve ostalo je osveta (pr.
prema napadaevoj voljenoj osobi); mora biti istovremena (kada je
istodobna ili neposredno predstoji); od napada koji su zavrili nitko
nema pravo na nunu obranu; mora biti prijeko potrebna.
INSCENIRANA NUNA OBRANA-ne moe je nitko isprovocirati i onda
se pozivati na nunu obranu.
PREKORAENJE NUNE OBRANE:
1.EKSTENZIVNI EKSCES (Ekstenzivno prekoraenje)- vezan za vrijeme tj.
injenje KD-a, a napad nije ni zapoeo ili je ved zavrio; to se ne priznaje kao
nuna obrana.
2.INTENZIVNI EKSCES (Intenzivno prekoraenje)- vezan za procjenu kod
odbijanja napada, ekvivalencija koja se lako prekorai zbog stanja; priznaje se
kao nuna obrana; moe se blae kazniti; iskljuenje krivnje (ispriiva jaka
prepast,nije kriv).
KRAJNJA NUDA KAO RAZLOG ISKLJUENJA PROTUPRAVNOSTI l.22.st.1.
rtva je nevina osoba.
Diferencijacija- 2 vrste:
1. Krajnja nuda kao razlog iskljuenja protupravnosti,
2. Krajnja nuda kao razlog iskljuenja krivnje.
OPASNOST je stanje u kojem postoji vjerojatnost da de se nastaviti povreda
nekog pravnog dobra; IZVOR opasnosti moe biti ovjek, elementarne
nepogode, ivotinje; moe prijetiti bilo kojem pravnom dobru;mora biti
istovremena.
KRIVNJA
-Bitan je TEMPORE CRIMINIS.
-Sloen postupak utvrivanja krivnje uvijek ide retroaktivno.

PRINCIP (NAELO) KRIVNJE

Nulla poena sine culpa (Nema kazne bez krivnje).
Ovo naelo krivnju stavlja u sredite,
Oznaava prekid s objektivnom odgovornodu,
Subjektivna odgovornost,
Time se razgraniavaju tetne posljedice, od onih skrivljenih,
Krivnja je limit kazne, nema nieg preko krivnje,
Krivnja je pravni pojam,
Krivnja je fragment ovjekove linost, ogranien samo na radnju.
SASTOJCI KRIVNJE
UBROJIVOST- sposobnost za s pravom usklaeno ponaanje,
NAMJERA ILI NEHAJ- psihiki odnos poinitelja spram djela,
SVIJEST ILI DUNOST I MOGUDNOST SVIJESTI O ZABRANJENOSTI DJELA
NEPOSTOJANJE ISPRIDAVAJUDIH RAZLOGA- (prekoraenje nune obrane
i ispriavajude krajnje nude).
*Ako neki od ovih elemenata nema, onda nema krivnje.
SADRAJ KRIVNJE:
KRIVNJA= UBROJIVOST+NAMJERA ILI NEHAJ+SVIJEST O ZABRANJENOSTI.
TEORIJE KRIVNJE:
1. PSIHOLOKE TORIJE- Krivnja je psihiki odnos poinitelja prema djelu
koji pretpostavlja ubrojivost, a iscrpljuje se u namjeri ili nehaju; s kraja
19.st.
2. NORMATIVNE TEORIJE- Krivnja je vrijednosni sud o djelu poinitelja
koji zasluuje prijekor jer je svjesno prekrio normu; poetak 20.st.;
svijest o protupravnosti je kljuna.
PSIHOLOKO-NORMATIVNA KONCEPCIJA KRIVNJE
Krivnja je psihiki odnos poinitelja prema djelu kao zabranjenom inu, i
to takav odnos uslijed kojeg mu se moe uputiti drutveni prijekor
izraen u kazni.
Bez ubrojivosti je besmisleno, mora biti zadovoljen. ????????????
UBROJIVOST

 INTELEKTUALNA KOMPONENTA- mogudnost shvadanja znaenja svojeg

postupanja.
VOLJNA KOMPONENTA- mogudnost vladanja svojom voljom.
NEUBROJIVOST (l.24.st.2)
-Neubrojiva osoba u vrijeme ostvarenja protupravnog djela (tempore criminis)
nije mogla shvatiti znaenje svog postupanja ili nije mogla vladati svojom
voljom
METODE UTVIVANJA NEUBROJIVOSTI:
PSIHOLOKA METODA- Utvruje se postojanje psihikih smetnji, koje
rezultiraju iz nekih psihikih stanja, utvruju se stupnjevi, a ne uzroci
kako je dolo do toga.
BIOLOKA METODA- Bavi se uzrocima, a ne posljedicama. Dovoljno je
utvrditi odreenu dijagnozu i osoba se smatra neubrojivom.
PSIHOLOKO-BIOLOKA METODA- Bavi se uzrocima i posljedicama; trai
utjecaj na voljne i psiholoke sposobnosti (definicija ubrojivosti).
BIOPSIHOLOKE OSNOVE NEUBROJIVOSTI
o Duevne bolesti,
o Privremene duevne poremedenosti,
o Nedovoljni duevni razvitak,
o Druge tee duevne smetnje.
DUEVNE BOLESTI ILI PSIHOZE:
o Oboljenja centralnog ivanog sustava koje se ispoljavaju u patolokim
oblicima.
o Smetnje u razumskim ili osjedajnim postupcima.
o Razaranje sposobnosti za smislenost u ponaanju.
o ORGANSKE PSIHOZE- vidljiv bolesni proces.
o FUNKCIONALNA OBOLJENJA- kada se ne mogu vidjeti organske promjene
(pr. izofrenija).
PRIVREMENE DUEVNE POREMEDENOSTI:
Poremedaji privremenog trajanja,

 Trajanje sve do traje endogeni ili egzogeni uzrok (opijenost alkoholom,

trovanja,narkotici, san,iscrpljenost, afektivna stanja visokog stupnjaok,bijes)
NEDOVOLJNI DUEVNI RAZVITAK:
- Intelektualna nerazvijenost prouzroena zakrljalosti centranog
ivanog sustava.
DRUGE TEE DUEVNE SMETNJE:
Stanja koja ne pripadaju u prve 3 skupine.
Poremedaj osobnosti (psihopati).
KAZNENOPRAVNI UINAK NEUBROJIVOSTI
Iskljuenje krivnje, nema kazne, ali se mogu lijeiti ako su opasni.
Suci ne ovise o vjetaenju ali ne mogu uzeti svoje miljenje.
U sumnji se uvijek ide u korist okrivljenog (IN DUBIO PRO REO).
Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama.
SIGURNOSNE MJERE PREMA NEUBROJIVIMA (l.24.st.4.) (kaznenopravne
sankcije):
- Zabrana obavljanja odreene dunosti,
- Zabrana upravljanja motornim vozilima,
- Zabrana pribliavanja,
- Udaljenje iz zajednikog kudanstva,
- Zabrana pristupa internetu.
BITNO SMANJENA UBROJIVOST (l.26.)
- Poinitelj koji je tempore criminis zbog nekog stanja iz l. 24. St. 2. Bio
bitno smanjeno ubrojiv, moe se blae kazniti (fakultativna osnova za
ublaavanje kazne); postoji krivnja.
- Sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja ako je poinio KD za
koje je propisana kazna zatvora od 1 godine ili vie i postoji opasnost da
bi zbog duevnih smetnji u bududnosti mogao poiniti tee KD.
SAMOSKRIVLJENA NEUBROJIVOST (l.26.)

- Actiones liberae in causa-radnje slobodne u odluci.

- Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se sam svojom krivnjom doveo u
stanje neubrojivosti uporabom alkohola, droga ili na drugi nain, ako je u
vrijeme kada se dovodio u takvo stanje njegovo djelo bilo obuhvadeno
namjerom ili kanjivim nehajem.
UVIJETI SAMOSKRIVLJENE NEUVROJIVOSTI:
- Tempore criminis je neubrojiv.
- Kriv je za takvo stanje (sam se doveo do toga),
- U vrijeme kada se stavljao u takvo stanje u odnosu na djelo je postojala
namjera ili nehaj.
- Poinjeno djelo odgovara djelu koje je bilo obuhvadeno namjerom ili
nehajem.
OBLICI KRIVNJE
NAMJERA
- SVJESNO I VOLJNO OSTVARENJE KD-a, pristajanje da zbog neke radnje
nastupi kaznenopravna posljedica.
- Poinitelj nije uvaio zahtjeve objektivne dune panje, a mogao je i
morao je, a moda je i predvidio posljedice, ali se nadao da nede
nastupiti.
- Svjesno krenje drutvenih normi.
- Otvoreno suprotstavljanje temeljnim drutvenim vrijednostima.
- Tei oblik krivnje.
- Redoviti oblik krivnje.
- Uvijek se odgovara.
1.IZRAVNA NAMJERA:
- Svjestan je obiljeja KD i dode ili je siguran u njihovo ostvarenje.
- Intelektualni element-SVIJEST.
- Voljni element-ODNOS PREMA POSLJEDICI.
2.NEIZRAVNA NAMJERA:
- Svjestan je da moe ostvariti obiljeja KD-a pa na to pristaje.
POSEBNE VRSTE NAMJERE:

1.DOLUS PRAEMEDITATUS (PREDUMILJAJ)

- Poinitelj prethodno razmilja o poinjenju KD-a, planiraju to KD.
- Nema poseban kaznenopravni uinak u naem KZ-u.
- Nede utjecati na to da sud odlui da je teko KD.
- Francuska-ubojstvo s predumiljajem je teko ubojstvo.
- Sud moe to kod nas uzeti kao otegotnu okolnost (nije kvalifikatorna) i
izredi kaznu zatvora bliu gornjoj granici.
2.DOLUS REPENTINUS (IZNENADNA NAMJERA)
- Namjera stvorena na mah, trenutno, spontano, stvorena u trenutki
izvrenja KD-a.
- Takva je namjera odmah izvrena, nema planiranja.
- Ima ga u KZ-u, ubojstvo na mah, ali sada se nalazi kod usmrdenja l.112.
- Poinitelj koji je usmrtio rtvu, bio je preplaen napadom rtve i to je
privilegirano,
- rtva je izazvala poinitelja,
- Privilegirano KD.
- Jedini primjer je usmrdenje, a ako zavri tjelesnim ozljedama, onda je to
olakotna okolnost.
3.DOLUS ANTECEDENS (PRETHODNA NAMJERA)
- Nije se nikako ostvarila u radnji poinjenja.
- Ne smije se ostvariti, jer onda nije dolus antecedens.
4.DOLUS SUBSEQUENS (NAKNADNA NAMJERA)
- Namjera stvorena nakon KD-a.
- Nema uinka u KP-u to je mislio poinitelj nakon to je poinio KD.
5.DOLUS GENERALIS (OPDA NAMJERA)
- Namjera poinitelja koji eli izvriti KD koje mu se stavilo na teret.
- Pr. guenje djevojke pa onda bacanje s mosta. Za KP je irelevantno to je
ona preminula od utapanja, a ne od guenja i dalje se tretira kao
ubojstvo.
NEHAJ

- Samoravnodunost prema normama.

- Laki oblik krivnje
- Odgovarat de samo ako je to zakon izriito predvidio, ako nije onda ne
odgovara za to KD.
1.SVJESNI NEHAJ:
- Svjestan je da moe ostvariti obiljeja KD, ali lakomisleno smatra da se to
nede dogoditi ili da de to modi sprijeiti.
2.NESVJESNI NEHAJ:
- Nije svjestan da moe ostvariti obiljeja KD iako je prema okolnostima
bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te
mogudnosti.
KRIVNJA KOD KAZNENIH DJELA KVALIFICIRANIH TEOM POSLJEDICOM
- Poinitelj je ostvario osnovni oblik KD-a, ali i neku teu posljedicu.
2 UVJETA
1. Odgovornost za teu posljedicu je izriito propisana zakonom.
2. Poinitelj s obzirom na tu posljedicu je postupao barem s nehajem.
(l.27.st.2).
-Nema primjene pravila o stjecaju. (teka tjelesna ozljeda+ubojstvo iz
nehaja=teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti).
-Ureuje se u cjelini.
-Moe bit s obzirom na nain poinjenja, a ne samo posljedice.
NAMJERA+NEHAJ:
- Poinitelj je osnovno KD poinio s namjerom, a posljedicu s nehajem.
- Pr.
NEHAJ+NEHAJ:
- Poinitelj je osnovno KD poinio s nehajem, i posljedicu s nehajem.
- Pr. voza pui cigaretu tijekom vonje i izazove prometnu nesredu iu
nehaja i usmrti drugu osobu koja je vozila iz nehaja.
- Pr. l.227.st.3.

NAMJERA+NAMJERA:
- Poinitelj je osnovno KD poinio s namjerom, i posljedicu s namjerom.
- Pr. osoba A siluje osobu B kako bi osoba B ostala trudna i udala se za
osobu A. (silovanje za trudnodu zbog udaje).
SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI
- To je svijest o pravnoj zabranjenosti djela.
- Mjesto svijesti o protupravnosti
- l.23. KZ, sastojci krivnje.
RAZLOZI ZBOG KOJIH JE USVOJENA SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI:
- Nepravo kod pojedinih KD-a nije uvijek lako prepoznatljivo
- Hiper normiranost, brojnost pravnih propisa,
- Globalizacija i mobilnost stanovnitva.

SADRAJ SVIJESTI O PROTUPRAVNOSTI

TO JE DOVOLJNO ZA POSTOJANJE SVIJESTI O PROTUPRAVNOSTI?
- Logika svijest o pravnoj zabranjenosti.
SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI JE OSTVARENA I KADA POSTOJI:
- Svijest da je ponaanje protivno odredbama neke druge grane prava.
- Uvjerenje kako je radnjom ostvareno blae KD od onoga koje je
poinitelju stavljeno na teret.
- Svijest o zabranjenosti, ali i uvjerenje kako pravo na odreeno ponaanje
daje prigovor savjesti ili druga osobna uvjerenja.
TO TO SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI NIJE?
- Svijest o amoralnosti. (pr. pornografija).
- Znanje o drutvenoj kodljivosti, odnosno opasnosti. (pr. puenje).
- Svijest o poinjenju nekog stegovnog djela. (pr. prepisivanje na ispitu).
- Svijest o kanjivosti. (netko moe imati svijest o kanjivosti, a ne i o
protupravnosti).

KAKVODA SVIJESTI O PROTUPRAVNOSTI

- AKTUALNA svijest o protupravnosti; ima je svaki poinitelj koji zna da
ini zabranjeno djelo; pr.l.23. koji je bio svjestan...
- POTENCIJALNA svijest o protupravnosti; pr.l.23. on je bio duan i
mogao biti svjestan
TRI MOGUDE SITUACIJE:
1. AKTUALNA svijest o protupravnosti- izostanak zablude o protupravnosti
2. POTENCIJALNA svijest o protupravnosti-otklonjiva zabluda o
protupravnosti; fakultativna osnova za ublaavanje kazne.
3. IZOSTANAK svijest o protupravnosti-neotklonjiva zabluda o
protupravnosti.