SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Preddiplomski sveuilini studij Rani i predkolski odgoj i obrazovanje
Akademska godina 2013./2014.
Nastavnik: Vesna Kati, vii predava
Kolegiji:
Zavrni rad
FAZE RADA NA IZRADI ZAVRNOG RADA

U svim fazama rada na zavrnom radu student se prema potrebi treba konzultirati s nastavnikom:
U vrijeme konzultacija (ili prema dogovoru)
Preko sustava za udaljeno uenje MudRi forum zavrni rad
Prilikom planiranja hodograma aktivnosti lijepo molim da uzmete u obzir kod slanja pisanih dijelova rada na
uvid nastavniku i vrijeme koje nastavniku treba za pregled i povratnu informaciju. Kod kratkih dijelova rada barem 3 do 5 dana. Kako pisani rad bude postajao bogatiji 7 do 10 dana, na emu unaprijed zahvaljujem.
Svoj plan rada na zavrnom radu lijepo molim izloiti u tablici u nastavku i to prije poaljite nastavniku
mentoru radi uvida u koliinu obveza i pridravanje dogovora.
MJESEC
Sijeanj
Veljaa
Oujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Rujan

AKTIVNOSTI rada na zavrnom radu

NAPOMENA

PRIJEDLOG HODOGRAMA RADA NA ZAVRNOM RADU

(A) Istraivanje dokumentacije
Prije poetka pisanja zavrnog rada, potrebno je:

(a) Dobro prouiti dokumente kojima se propisuju uvjeti i okolnosti izrade, prijave i obrane zavrnog rada
(b) napraviti plan rada na zavrnom radu i popuniti tablicu Tablicu poslati nastavniku mentoru na
zavrnom radu
(c) istraiti izabranu temu. Ova faza rada moe se sastojati od tri dijela:
(1) Pronalaenje dokumenata

Pojam dokumentacije ovdje se podrazumijeva u vrlo irokom smislu, a odnosi se na skup svih onih informacija,
elemenata od kojih e biti sastavljen zavrni rad. To su najee injenice i misli, zapaanja, argumenti i sl. koji
se pronalaze u raznim izvorima: rukopisima, tiskanim zapisima (knjige, asopisi krenuti od najnovijih izvora) ili
osobnih istraivanja (terenska ispitivanja, intervjui i sl.) kao i vlastita razmiljanja i pretpostavke (razmiljanja o
temi, analizirati je, ralaniti na sastavne dijelove, shvatiti njenu osnovnu misao, izdvojiti ideje koje su s njom u
uskoj vezi, pronai elemente koji sainjavaju njen predmet) i sl.

(2) Sastavljanje radne bibliografije

Pri sastavljanju RADNE bibliografije (dakle, nije rije o konanoj bibliografiji) dobro je krenuti od prirunika i
udbenika istaknutih autora, enciklopedija, rjenika, resursa koje prua biblioteka

(3) Prikupljanje grae

Prikupljanje grae sastoji se iz dvije glavne faze (faze koje se meusobno isprepliu i teku vrlo esto
istovremeno):

(1) itanje i kritika tekstova

o Podrazumijeva aktivno itanje, to znai itanje koje je podvrgnuto analizi s raznih aspekata, pri
emu je mogue rukovoditi se pitanjima kao to su:
Da li je graa relevantna za predmet
Da li je pisac crpio grau iz prve ili druge ruke
Da li su pieva rasuivanja, uopavanja, zakljuci pouzdani, osloboenih odreenih
stereotipa, predrasuda (vjerskih, politikih i drugih)
Da li je autor autoritet u odreenom podruju
Kada je napis objavljen
o Redosljed rada na knjizi ili lanku:
Izrada bibliografske fie sa svim potrebnim podatcima
Pogled na sadraj poglavlja i indeks imena i pojmova
Prelistavanje knjige/lanka
itanje letimino pojedinih dijelova
Obvezno proitati uvod i zakljuak sadre najvanije informacije
itati cijeli napis ili samo dijelove koji su od interesa za predmet
Obiljeavati olovkom sa strane mjesta koja su znaajna i koja e se poslije
obraditi (parafrazirati, rezimirati, citirati) i od njih napraviti biljeke
Istovremeno biljeiti i brojeve stranica se nalaze ta mjesta
Ponovno itati mjesta oznaena u knjizi/lanku i izrada raznih vrsta biljeki
U ovoj fazi je vano svaki nejasan pojam detaljno pojasniti
(2) pisanje zabiljeki
o Biljeke predstavljaju grau za pisanje zavrnog rada
o Iako pisanje zabiljeki ovisi o osobnosti, mogue je preporuiti neke osnovne principe
Mogu biti raznih kategorija:
Bibliografske
Dokumentarne one koje se odnose na predmet, temu i sl
Mogu se dalje dijeliti na podkategorije
Mogu se zapisivati:
U Biljenicu ili listove papira
Na kartice (fie)
Ispisuju se zabiljeke raznih vrsta: citati (doslovno prepisani dijelovi teksta), misli
iz teksta parafrazirane ili rezimirane, vlastite misli i refleksije koje se izvode
itanjem teksta, kritike primjedbe na razna miljenja i stavove izraene u tekstu
i sl.
o Vano je da svaka zabiljeka bude ispisana na posebnoj fii
o Na karticu (fiu) se ispisuju i neki drugi neophodni podatci: naslov teme
za koju se prikupljaju podatci, osnovni bibliografski podatci
prouavanog teksta
Kombinirano
(B) Organizacija i raspored prikupljene grae
Nakon zavretka istraivanja teme prelazi se na novu etapu:
o Sistematiziranje
Definirajte razloge zato piete o odabranoj temi zavrnog rada, kljunu bit teme
zavrnog rada i takoer pronaite slabosti teme koje biste mogli dublje analizirati.
o Sortiranje
Mogue je osmisliti vlastitu listu pitanja o temi o kojoj se pie i odgovoriti na njih

(C)
(D)
(E)
(F)

Moe se sastaviti mapa gdje e se vizualno predoiti kljune rijei koje predstavljaju
okosnicu rada

Mogue je uzeti najbolju ideju koja proizlazi iz prouene grae i iskoristiti je za

pisanje. Teza je zapravo bit teme
o Rasporeivanje prikupljene grae
Napraviti skicu rada prije poetka pisanja. Jednom reenicom opisati odlomke
Takoer skicirati sadraj kako bi se lake pratilo tijek pisanja.
Prilikom organizacije i rasporeda grae vano je voditi rauna o nekim momentima:
Slinost sline ideje i injenice treba meusobno povezati, skupiti na jedno
mjesto, jer nije potrebno o nekoj stvari koja predstavlja cjelinu govoriti na vie
mjesta (ami, 2003:68)
Logiki slijed vano je izmeu pojedinih elemenata stalno pronalaziti neke
logike odnose: vremenske, uzrono posljedine i dr.
Omjer dijelova svakom dijelu rada dati onoliko prostora koliko je potrebno
o Idejni projekt (ako se namjerava za potrebe rada provesti istraivanje)
Problem istraivanja
Hipoteze
Nacrta istraivanja
Metoda prikupljanja podataka
Literatura
Sastaviti detaljnu razradu
Sastaviti zakljuak
Sastaviti uvod
Prepisati zavrni rad prema danim smjernicama i uputama za pisanje zavrnog rada

(F) Paljivo proitati esej i ispraviti pogreke

faza koja se neminovno ispreplie s fazom pisanja, ali je ovdje radi preglednosti posebno izdvojena, jer
se eli skrenuti pozornost na neke osobine koje odreuju stil i jezik pisanog izraza
o Jasnoa
o Jednostavnost, prirodnost, odmjerenost
o Konciznost - racionalna upotreba rijei i gramatikih oblika
Navedeno je mogue uiniti usmjeravanjem pozornosti na tri osnovne stilske jedinice:
o (a) Rije
Pri izboru rijei vano je voditi rauna da se upotrijebi najpreciznija rije,
Izbjegavati:
1. Ponavljanje istih rijei i gramatikih oblika u kratkom razmaku, osim u
situacijama kada se neto eli posebno naglasiti
2. Upotrebu kliea, faza koje mnogi upotrebljavaju mehaniki (npr. I te kako,
dati sve od sebe, odlino i sl.)
Upotreba stranih rijei
1. Kada u naem jeziku ne postoji naa rije za neki pojam
2. Kada je strana rije preciznija i snanija, preciznije i jasnije izraava ono
to elimo rei
U izboru rijei mogu biti od velike pomoi razliiti rjenici (rjenik stranih rijei,
rjenik sinonima i sl.)
o (b) Reenica
Njezin znaaj je odreen njezinom strukturom, meuodnosom i vezama s drugim
reenicama
Najznaajnija obiljeja reenice su:
(a) koherentnost
o Reenica je koherentna ako je odnos izmeu pojedinih dijelova i
rijei u njoj logian
(b) raznolikost
o Raznolikost reenica unosi ivost i izbjegavanje monotonije stila
o Raznolikost se moe ostvariti:

 Razliitim strukturama reenice (npr. Kombiniranjem

sloenih reenica s jednostavnim)
Razliitim duinama reenice (kombiniranje duih reenica
s kraim)
Razliitim redom rijei u reenici (kombiniranjem obinog
reda s inverzijom)
o

(c) Odlomci
Odlomci predstavljaju misaonu jedinicu sastavljenu od niza meusobno povezanih
reenica koje ine koherentnu cjelinu