Sistem za upravljanje bazom podataka

Sustav za upravljanje bazom podataka (engl. Database Management System) je programski

proizvod koji omoguava efikasan rad s podacima u bazi podataka.
Ovaj sustav omoguuje interakciju krajnjih korisnika sa bazom podataka te u skladu s tim ima niz
prednosti:
-

mogunost povezivanja razliitih datoteka,

omoguavanje koritenja baze od veeg broja korisnika,

- smanjenu redudanciju,
- centralizirano osiguranje podataka.

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA

Zadaci Sistema za upravljanje bazom podataka su slijedei:

definiranje podataka koji e biti pohranjeni u bazi podataka
obavljanje razliitih operacija s podacima
zatita podataka:
zatita integriteta podataka
zatita podataka od neovlatenog koritenja
kontrola istovremenog pristupa podacima
obnova baze podataka u sluaju oteenja ili

prekida rada

nadgledanje i kontrola baze podataka.

Grau SUBP ine:

rjenik podataka,

podsustav zatite,

podsustav za upravljanje transakcijama te

podsustav za upravljanje upitima.

Svaki od ovih segmenata je podjednako vaan za uspjean rad s bazom podataka.

Rjenik podataka (engl. Data Dictionary) SUBP-a sadri opis svih podataka koji se nalaze u
bazi podataka. U rjeniku podataka nalaze se: opisi svih podataka (imena, znaenja, nain
prikaza, meusobni odnosi, pravila za ouvanje integriteta, nain koritenja itd.); popis korisnika
baze podataka i njihova ovlatenja, deklarativna pravila i okidai (engl. Tigger) imaju zadatak
ouvati integritet i konzistentnost baze podataka, ili se koriste za opis razliitih poslovnih
pravila; pohranjene procedure (engl. Stored procedures) kojima su opisane razliite operacije na
podacima.

Procesor upita (engl. query procesor) upravlja upitima i operacijama koje se provode u bazi
podataka. Ovaj e procesor neprocedualne naredbe zamijeniti procedualnim nizom operacija te
pronai optimalan plan obavljajnja operacija.

Podsustav za upravljanje transakcijama (engl. Transaction Manager) je podsustav koji

upravlja operacijama nad bazom podataka. Njegovi osnovni zadaci su: nadgledanje ispravnosti

obavljanja transakcija te briga o tome da se efekti ni jedne operacije obavljene nad bazom
podataka ne izgube.

INTEGRITET BAZE PODATAKA

Pojam integriteta baze podataka podrazumijeva ouvanje tanosti i ispravnosti podataka

sadranih u bazi podataka.

To se postie tako to se podaci u bazi i njihovi meusobni odnosi unaprijed definiraju.

INTEGRITET BAZE PODATAKA

Tkalac S. upozorava na vanost razlikovanja izraza integritet baze podataka s jedne i izraza
zatita podataka u bazi s druge strane.

Integritet baze podataka:

sve mjere kojima je cilj da sprijee unos neispravnih podataka u bazu [2],

Zatita podataka:
sve mjere kojima je cilj sprjeavanje namjernih operacija nad bazom podataka koje mogu
unititi sadraj baze podataka.
[2] Tkalac, Slavko. Relacijski model podataka. DRIP, Zagreb, 1993., str. 46.

INTEGRITET BAZE PODATAKA

Zamislimo popis korisnika neke biblioteke.

Taj popis neka ima slijedee atribute: ime i prezime korisnika i ifru korisnika.

Predstavimo atribute tablicom korisnici.

Primarni klju tablice je ifrakorisnika.

INTEGRITET BAZE PODATAKA

ENTITETSKI INTEGITET

Entitetski integritet
Definicijom primarnog kljua (engl. primary key) postavlja se ogranienje jedinstvenosti vrijednosti
primarnog kljua unutar jedne tablice (relacije).
ta to znai na gore opisanom primjeru?
SUBP e onemoguiti unos zapisa ukoliko je vrijednost atributa ifrakorisnika jednaka nekoj od
postojeih vrijednosti, i odbie izmjenu kojom bi se za atribut ifrakorisnika postavila jedna od
postojeih vrijednosti.
Dakle, ne mogu postojati dvije n-torke koje imaju istu vrijednost nekog atributa.

ENTITETSKI INTEGRITET

Takoer, primarni klju ne smije ni u jednom trenutku poprimiti vrijednost null

(nepoznata ili nepostojea vrijednost).

Ogranienja jedinstvenosti vrijednosti i ne null vrijednosti zajedno ine entitetski integritet. Ovaj
integritet dakle definira ogranienje kljua i osigurava jednoznano identificiranje bilo
koje n-torke u bazi podataka.

ENTITETSKI INTEGRITET

U primjeru tablice korisnici to znai da e SUBP onemoguiti unos podataka u tablicu ako je
vrijednost atributa ifrakorisnika null, ili pak izmjenu kojom bi se za atribut ifrakorisnika
postavila vrijednost null.

REFERENCIJSKI INTEGRITET

Referencijski integritet definira odnos primarnog i stranog kljua. Referencijski integritet ima
slijedea pravila: vrijednost stranog kljua smije biti:

jednaka jednoj od postojeih vrijednosti odgovarajueg primarnog kljua ili

null samo u sluaju kada strani klju nije ujedno i dio primarnog kljua.

REFERENCIJSKI INTEGRITET

Da bismo objasnili pravila referencijskog integriteta proirimo tablicu korisnici s atributima

Potanskibroj i Nazivmjesta i napravimo dakle tablicu mjesto.

Primarni kljuevi su ifrakorisnika i Potanskibroj.

REFERENCIJSKI INTEGRITET

Dvije najee operacije koje mogu naruti integritet su:

operacije brisanja i

operacije promjene.

Da bi se sprjeilo naruavanje integriteta usljed navedenih operacija definisana su pravila

odravanja stranog kljua.

REFERENCIJSKI INTEGRITET

Recimo da u tablici mjesto hoemo izbrisati zapis s vrijednou primarnog kljua 71000.

SUBP e obaviti operaciju brisanja a uz to e, u zapisama tablice korisnici koji imaju vrijednost
atributa Potanskibroj jednak 71000 postaviti vrijednost null.

Izgled naih tablica nakon ove operacije bie slijedei:

Domenski integritet i globalna ogranienja

Domena predstavlja skup svih vrijednosti koje odreeni atribut moe poprimiti.

Domenski integritet (engl. domain based check, attribute based chack) osigurava da vrijednost
pojedinih atributa bude iz specificirane domene.

Za razliku od domenskog integriteta, globalnim ogranienjima mogu se definirati odnosi

unutar i izmeu n-torki jedne tablice (engl. trple-based check constraint) ili sloeniji
odnosi unutar baze podataka (engl. assertions).

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Zloupotrebe prilikom neovlatenog koritenja baze podataka mogu biti raznolike:

kraa podataka,

neovlatena izmjena podatka,

brisanje podataka i sl.

Baze podataka sa slobodnim pristupom vs baze podataka s ogranienim pristupom.

Baze podataka s ogranienim pristupom:

baze podatka koje izvjesnim korisnicima ograniavaju pristup nekim podacima i

baze podataka koje odbijaju pristup korisnika bilo kojim podacima.

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Autorizacija (engl. Authorization management) baza podataka sa ogranienim pristupom mora

biti na odgovarajuem nivou.

Autorizacija podrazumijeva definisanje procedura koje tite i garantuju sigurnost i

integritet baze podataka.

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Sigurnost podataka: zatita podataka od neovlatenog namjernog ili nenamjernog koritenja.

Privatnost podataka je u kauzalnoj vezi sa sigurnou podataka a bavi se pravima pojedinaca

i odreuje ko, ta, kada, gdje, i kako [1] koristi podatke.

[1]Rob,Peter. Coronel, Carlos. Database Systems: Design, Implementation, and Management, str. 592.

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Uopeno, dozvole koje se korisnicima baza podataka dodjeljuju moemo podjeliti u dvije
kategorije:

dozvole pristupa objektima ( npr. atribut, skup zapisa iz tablice, relacija) i

dozvole za operacije (izvjesne ili sve) nad bazom podataka (npr. unos zapisa u tablicu,
izmjena podataka u tablici, brisanje zapisa iz tablice, pregled).

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Mogunosti zatite od neovlatenog koritenja koje omoguava SUBP-a?

Prvi nain jeste identifikacija korisnika:

korisniku baze podataka dodjeljuje se korisniko ime (engl. username) i tajna (samo korisniku
poznata) lozinka (engl. password).
SUBP takoer omoguava i definisanje korisnikih grupa. Korisnici se ovisno o njihovim
potrebama klasificiraju u grupe od kojih svaka ponaosob biva kontrolirana od strane administratora a
sve to u skladu s privilegijama koje su im dodjeljene.

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Drugi vid zatite su pogledi. Administrator definie poglede da bi zatitio i kontrolisao pristup
neautoriziranih korisnika. Ovim se dakle odreuje kojim to podacima korisnici mogu pristupati.

Trei vid zatite su ovlatenja. Ovlatenjima se odreuje to korisnik moe raditi s podacima
koji su mu na raspolaganju.

Doputenja mogu biti: doputenje za itanje podataka, mijenjanje ili unos podataka, te brisanje
podataka.

ZATITA PODATAKA OD NEOVLATENOG KORITENJA

Kontrola pristupa SUBP (engl. DBMS access control) je jedna od procedura mehanizma za
upravljanje autorizacijom. Pristup bazi podataka se moe kontrolirati tako to se stave
ogranienja na upotrebu upita i izvjetajnih alata SUBP-a.

Administrator se mora pobrinuti da ove alate koriste samo ovlateni korisnici. Administrator je
zaduen i za nadzor koritenja SUBP (engl. DBMS usage monotoring). Neki sustavi
omoguavaju uspostavljanje nadzornog loga koji automatski biljei kratak opis operacija u bazi
podataka izvedenih od strane svih korisnika.

KONTROLA ISTOVREMENOG PRISTUPA PODACIMA

Zadaci podsustava za upravljanje transakcijama: nadgledanje ispravnosti obavljanja

transakcija i briga o tome da se efekti ni jedne operacije obavljene nad bazom podataka ne
izgube.

Ovaj podsustav je od iznimne vanosti kod viekorisnikih baza podataka u kojima je potrebno
na najefikasniji mogui nain kontrolirati i omoguiti istovremeni rad veoj grupi korisnika.

KONTROLA ISTOVREMENOG PRISTUPA PODACIMA

Da bi transakcije ( transakcija je skup operacija koje su logiki povezane i koje se moraju obaviti
zajedno) bila ispravna ona mora imati ACID svojstva:

atomarnost (engl. Atomicity),

konzistentnost (engl. Consistency),
izolacija (engl. Isolation)
izdrivost (engl. Durability).

Svojstvo atomarnosti zahtjeva da se transakcija obaviti u cjelosti ili nikako. Svojstvo

konzistentnosti znai da transakcijom baza podataka prelazi iz jednog konzistentnog stanja u
drugo. Zadovoljenjem svojstva izolacije omoguava se da bez obzira obavljaju li se transakcije
istovremeno ili jedna iza druge, njihovi efekti bivaju jednaki. Svojstvo izdrivosti omoguava da
u sluaju kvara sustava nakon to se transakcija obavi, uinci transakcije se ne zaborave.

Na koji se nain mogu sprijeiti neeljene posljedice simultanog obavljanja transakcija?

KONTROLA ISTOVREMENOG PRISTUPA PODACIMA

Jedan od mehanizama uz pomo kojeg se moe vriti kontrola istovremenog pristupa podacima
jeste mehanizam zakljuavanja.

Tipovi zakljuavanju su slijedei:

zakljuavanje radi itanja (engl. read lock, shared lock) onemoguuje da neka druga transakcija
mijenja podatak, dok istovremeno i druge transakcije mogu itati podatak i zakljuati ga radi itanja
zakljuavanje radi izmjena (engl. write lock, exclusive lock) onemoguuje druge transakcije da
istovremeno zakljuaju isti podatak bilo radi itanja bilo radi izmjena.

Zakljuavanje cijele baze podataka zahtjeva se jedino u sluaju veih izmjena.

OBNOVA BAZE PODATAKA

Baza podataka moe biti djelimino ili potpuno oteena usljed brojnih razloga: zlonamjernih
akcija, sluajnih pogreaka, kvara raunalnog sustava itd.

Jedan od najzastupljenih naina kojima se moe ouvati sadraj baze podataka jeste pravljenje
sigurnosne kopije (engl. backup copy).

Postoje tri metode izrade sigurnosnih kopija: potpuni backup (engl. full backup),
diferencijalni backup (engl. differential backup) i inkrementni backup (engl. incremental
backup).

esto se deava da su od trenutka pravljenja sigurnosne kopije nastale razliite izmjene sadraja
u bazi podataka. U tom sluaju, sve se izmjene sadraja evidentiraju u tzv. dnevnik izmjena. U
dnevnik se zapisuju izmjene istim redoslijedom kako se provode na bazi podataka, i uz to se za
svaku promjenu biljei stara i nova vrijednost zapisa.

OBNOVA BAZE PODATAKA

U sluaju pogreke sustava postoje dvije mogunosti:

1. cijela baza unitena je zbog, na primjer, fizikog kvara na diskovnoj jedinici,

2. baza nije oteena, ali njen sadraj nije pouzdan zbog toga to transakcije koje su
se obavljale u trenutku kvara nisu zavrile i obavile su samo dio predvienih logikih
povezanih izmjena (1).

Kako se u navedenim okolnostima odvija oporavak baze podataka?

(1) Vlatko eri, Mladen Varga, Leo Budin et all.: Poslovno raunarstvo. Znak, Zagreb, 1998., str.
135/136

OBNOVA BAZE PODATAKA

U prvom sluaju se nakon popravka kvara, kopira posljednji backup baze podataka te se pomou
dnevnika izmjena obavljaju izmjene koje su nastale nakon to je snimljen backup baze.

U sluaju oporavka baze koje je sasvim unitena koristi se tzv. tehnika odmotavanja unaprijed
(engl. roll-forward).

Baza se ponovno uspostavi kopiranjem posljednjeg backupa, unose se nastale promjene i zatim se
odreuje posljednja kontrolna taka. Baza se uspostavlja tako da njeno stanje odgovara posljednjoj
kontrolnoj taki.

OBNOVA BAZE PODATAKA

U drugom sluaju opravak baze se odvija uz pomo odmotavanja unatrag (engl. undo,
rollback). Baza se iznova uspostavi uz pomo dnevnika, efekti transakcija koje nisu u potpunosti
obavljene ponitavaju se da bi se dakle stare vrijednosti iz dnevnika uspostavile.

ZAKLJUAK

Paralelno s planiranjem baze podataka i odabira specifinog SUBP-a (koji odgovara potrebama
baze podataka) treba se planirati, definirati, izraditi i sigurnosna strategija baze podataka.

Uporedo s pravilnim rukovanjem SUBP-a vlasnici baza podataka trebaju voditi rauna i o fizikoj
zatiti baze podataka.

Fiziku zatitu bismo mogli definirati kao niz mjera koje se poduzmaju kako bi se osigurala fizika
imovina poduzea koje je vlasnik baze podataka.

U okviru ove zatite treba voditi rauna o zatiti od prirodnih nepogoda, zatiti od provalnika ili
pak zlonamjernih zaposlenika koji mogu mijenjati, brisati, krasti sadraj baze podataka, i tome
slino.

ZAKLJUAK

Prilikom odabira i instalacije specifinog SUBP-a treba imati na umu da je SUBP samo alat za rad
s bazom podataka. On se mora pravilno koristiti kako bi se dobili eljeni rezultati. Da li e SUBP-a
biti efikasan ili ne to ponajprije ovisi od njegovih administratora, dakle, od ljudskog faktora.

Disaster management: ovo upravljanje ukljuuje sprovoenje svih aktivnosti koje obezbjeuju
sigurnost baze podataka, dakle: planiranje, organizaciju, testiranje planova i procedura za
oporavak baze podataka.

Kombinacijom adekvatno selektiranog SUBP-a i uinkovitom administracijskom strategijom baze

podataka moe se postii relativno sigurna atmosfera za rad s bazom podataka.

Uz to, kako se baza podataka moe vremenom mijenjati, potrebno je sigurnosnu strategiju baze
podataka redovito evaluirati, prilagoavati moguim promjenama.

PRETRAIVANJE MRENIH BAZA PODATAKA

Osnovni problem koritenja Interneta je pronalazak relevantnih informacija.

Relevantnost je cilj svakog pretraivanja a moemo je definisati kao slinost izmeu upita,
dobivenog rezultata i procesa pretraivanja.

Preciznost oznaava broj pronaenih relevantnih rezultata pretraivanja.

Termin odziv u vezi je s brojem relevantnih podataka koji su pohranjeni u odreenoj bazi
podataka.

Ukoliko se kao rezultat pretraivanja dobije niz releventnih dokumenata time preciznost
pretraivanja biva veom.

Dakle, ako elimo poveati preciznost mi smanjujemo obuhvat pretraivanja, a ako

elimo postii vei obuhvat mi smanjujemo preciznost.

Koritenje Interneta u Europi 2007.

(Madacki, Saa. arevac, Ruica. Strategije istraivanja i pretraivanja Interneta. Sarajevo:
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, 2007.)

Pretraivanje Interneta

Korisnika pretraivanja Interneta moemo podijeliti u dvije skupine:

- opa pretraivanja i
- specifina pretraivanja.

Opa pretraivanja se obavljaju koritenjem:

tematskih kataloga,

pretraivaa,
metapretraivaa i
inteligentnih agenata.
Specifina pretraivanja su u vezi sa pretraivanjem neke specifine informacije (npr. adresar).

Tematski katalozi (subject trees, directories) hijerarhijski su katalozi WWW stranica ureeni po
temama.

Svaka od tema u katalogu dijeli se na podteme koje se opet dalje mogu dijeliti (najpoznatiji je yahoo).
Sinonimi: direktorij, kataloka maina.

Yahoo!

Primjeri:

http://dir.yahoo.com

http://directory.google.com

www.about.com

www.lii.com (Librarians Index)

Pretraivai (search engines) predstavljaju automatizirani nain traenja informacija na Webu.

Pretraivai koriste programe koji neprekidno pretrauju informacije s Web mjesta u cijelom
svijetu i prenose ih u bazu podataka. Druga vrsta programa tada pretrauje ovu bazu podataka i
popunjava INDEX kljunih rijei naenih u originalnim dokumentima.

Sinonimi: trailice, maina za pretraivanje po kljunoj rijei.

Tehnike pretraivanja uz pomo pretraivaa:

logiki Boolovi operatori AND, OR, NOT,

dodirivanje (adjacency),

susjedstvo (proximity),

zamjenski operator (wildcard),

strukturno pretraivanje,

ograniavanje perioda nastanka dokumenta.

Primjeri:

www.google.com

www.ask.com

www.lycos.com

www.altavista.com

Metapretraivai (meta search engines) poveavaju vjerovatnost pronalaenja relevantnih

dokumenata; pretraivanje obavljaju koristei istovremeno vie pretraivaa.

Sinonimi: metatrailice.

Inteligentni agenti su programi koji obavljaju neki zadatak ili zadatke u ime korisnika.

Primjeri:

www.copernic.com

www.surfax.com

www.kartoo.com

Specijalizovani pretraivai:

- koriste se za ciljanu pretragu;

- sadri informacije koje su u vezi sa iskljuivo jednom oblau.
U izboru alata treba obratiti panju na sljedee:

1. koje tematsko podruje alat obuhvaa

2. tko su potencijalni korisnici alata

3. jesu li web izvori izabrani i ocjenjivani prije indeksiranja

4. jesu li postigli kakve nagrade

5. jesu li jasno definirani kriteriji evaluacije i rangiranja izvora

6. jesu li izvori anotirani

7. kako se esto indeksirani materijali reevaluiraju i reindeksiraju

8. kakva je kvaliteta strunjaka koji evaluiraju

9. koju vrstu informacija alat pretrauje? da li samo www ili i ostale internetske izvore

10. koji su naini pretraivanja mogui

11. da li postoji mogunost suavanja ili proirivanja pretraivanja

12. da li postoji mogunost browsinga po tematskim kategorijama, i da li su kategorije jasno

razraene

13. da li je alat jednostavno i intuitivno koristiti

14. da li postoje upute za koritenje alata

Dobro je znati da je svojevrsno ope je pravilo dobrog izbora alata za pretraivanje da to je vei broj
izvora obuhvaen pretragom, to je manji postotak kvalitetnih i dobro anotiranih izvora.

Koraci pretraivanja:

predmet i svrha pretraivanja

odabir kljunih rijei

odabir strategije pretraivanja

(izbor baze podataka)

provoenje pretraivanja

procjena rezultata / korekcije - odabir kljunih rijei ili strategije

ispis rezultata

zahtjev: izvorni tekst

PRETRAIVANJE MRENIH BAZA PODATAKA

2. dio
Kako pristupiti bazama podataka?

LAN (local area network),

modem,

kabelski pristup,

beini pristup mrei,

udaljeni pristup putem korisnikog imena i lozinke,

proxy server.

Uslovi koji se moraju ispuniti za koritenje online baza podataka:

poznavanje engleskog jezika i rada na raunaru,

raunar s pristupom Internetu (ija je IP adresa unutar raspona registrovanog za odreenu bazu
podataka)

korisniko ime (User ID) i lozinka (Pasword) dobiveni od administratora baze podataka

Web preglednik (Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera).

Pretraivanje

Koraci u pretraivanju:
1. pristup i odabir specifine baze podataka,
2. priprema pretraivanja,
3. provedba pretraivanja.

Pristup i odabir baze podatka

u sklopu servisa, institucije, visokokolske biblioteke koji omoguavaju online pristup bazama
podataka;

baze podataka kojima se moe pristupiti ispisane su abecednim redom ili su sortirane po
znanstvenim podrujima,

detaljan opis baze koja se odabire dobije se kada se odabere naziv (poveznica) specifine baze,

Pristup i odabir baze podatka

nakon odabira specifine baze podataka, upisuje se na za to predvieno mjesto korisniko ime i
lozinka,

obino se na istom zaslonu nalaze mogunost izbora izmeu osnovnog, naprednog ili citatnog
pretraivanja,

svaka baza podataka ima svoje vlastito korisniko suelje.

Priprema i provedba pretraivanja

Koji su osnovni postupci pretraivanja?

1. Odabir specifinog tipa pretraivanja:
-

po autoru,

predmetno pretraivanje,

po naslovu,

po asopisu,

jednostavno ili napredno;

Priprema i provedba pretraivanja

2. postupak kombiniranja rezultata pretraivanja;

3. postupak ograniavanja pronaenih rezultata;
4. pregled rezultata pretraivanja;
5. pohrana, ispis i slanje rezultata elektronikom potom (proizvoljno).

Priprema i provedba pretraivanja

ODABIR SPECIFINOG TIPA PRETRAIVANJA

Priprema i provedba pretraivanja

Pretraivanje po autoru (Author Search)

koristi se onda kada je korisniku poznat autor i kada eli pratiti njegova znanstvena dostignua.

Priprema i provedba pretraivanja

Predmetno pretraivanje (Keyword Search)

skoro svaka baza podataka ovu vrstu pretraivanja unaprijed ponudi (default)
predmetno pretraivanje polja:
- naslov (title),
- kljune rijei (Author Keywords),
- abstrakt (Abstract)

Priprema i provedba pretraivanja

Pretraivanje po naslovu (Title Search)

- koristi se u onom sluaju kada korisnika zanima precizno definisana tema koja je sadrana u samom
naslovu odreenog teksta;

- ovaj tip pretraivanja kao rezultat nudi mali broj tekstova ali je zato relevantnost ponuenih
tekstova iz odabrane baze podataka visoka.

Priprema i provedba pretraivanja

Pretraivanje po asopisu (Journal Search)

podaci o asopisu poput:

imena urednika,
izdavaa,
mjesta izlaenja asopisa i sl.

Priprema i provedba pretraivanja

Pretraivanje koritenjem tezaurusa

Tezaurusi kontrolirani terminoloki rjenici.

Svaka predmetnica u okviru tezaurusa ima detaljan opis, sinonime, izraze s kojima je povezana u
znaenju, podreene i nadreene pojmove.

Priprema i provedba pretraivanja

MAPIRANJE

povezivanje korisnikog upita sa predmetnicama iz tezaurusa.

Baze podataka s tezaurusom koje koriste mapiranje su: Ovidove baze podataka (ERIC, Inspec,
Medline), baze podataka EBSCO (ERIC, Medline, SocIndex), Ei Village 2, INIS.

Priprema i provedba pretraivanja

POSTUPAK KOMBINIRANJA REZULTATA PRETRAIVANJA

Priprema i provedba pretraivanja

Zato je kombiniranje rezultata neophodno?

Kombiniranjem rezultata smanjuje se broj dobivenih rezultata to je u kauzalnoj vezi s

poveanjem njihove relevantnosti. Rezultati pretraivanja najee se kombinuju Boolovim
operatorima OR i AND.

Priprema i provedba pretraivanja

TIPOVI OPERATORA

Booleovi operatori AND, OR, NOT koriste se za povezivanje pojma ili izraza unutar upita
pretraivanja.

Operator AND suava pretraivanje, kao rezultat dobivamo samo one dokumente koji sadre sve
pojmove i/ili izraze povezane s tim operatorom.

Operator OR proiruje pretraivanje, kao rezultat pretraivanja dobivamo dokumenete koij

sadre bilo koji pojam i/ili izraz povezanih s tim operatorom.

Operator NOT koristi se za iskljuivanje nekog pojma iz pretraivanja.

Priprema i provedba pretraivanja

Operator priblinosti (Proximity): definiraju najmanju udaljenost izmeu dvije ili vie kljune
rijei po kojima se provodi pretraivanje.

Near Operator (N) kod ovoga operatora koristi se slovo N i broj koji zapravo odreuje broj
kljunih rijei, npr. komandom digital N3 library, baza podataka e pronai sve zapise u bazi
podataka unutar kojih se izmeu kljunih rijei koje se pretrauju ne nalazi vie od tri rijei;

Within Opetator (W) se koristi na isti nain ali u okviru njega naglasak se stavlja na redoslijed
rijei.

Priprema i provedba pretraivanja

Svako uspjeno provedeno pretraivanje ima relativno mali broj rezultata.

Priprema i provedba pretraivanja

POSTUPAK OGRANIAVANJA PRONAENIH REZULTATA

Priprema i provedba pretraivanja

Ponuena ogranienja se mogu koristiti:

tokom samog pretraivanja,

prilikom unoenja upita,

ili naknadno.

Rezultati se u veini baza podataka mogu ograniiti na:

odreeni raspon godina,

na vrstu publikacije,

na izvorni jezik rada,

na radove koji sade poveznicu na cjelovit tekst.

Priprema i provedba pretraivanja

Pohrana, ispis i slanje rezultata pretraivanja elektronskom potom

Priprema i provedba pretraivanja

Na ovom stupnju pretraivanja se isprva

odabiru rezultati koji se ele pohraniti.

Priprema i provedba pretraivanja

Za pohranu se koristi opcija Results Manager koja se sastoji od pet dijelova:

rezultati (Results),

polja (Fields),

format zapisa (Results Format),

akcije (Actions),

kljuevi za sortiranje (Sort Keys).

Priprema i provedba pretraivanja

Ukoliko je korisnik baze podataka proveo sloeno pretraivanje koje mu je dalo relevantne
rezultate korisno je da tu strategiju pretraivanja pohrani kako bi je mogao ponovo koristiti.

Prije slanja rezultata (i strategije pretraivanja) potrebno ih je oznaiti a zatim koristei Results
Manager u predviene prozore upisati adresu primatelja.

Priprema i provedba pretraivanja

Korisni savjeti:

to preciznija formulacija upita,

identifikacija nezavisnih pojmova,

sinonimi se mogu kombinirati Booleovim operaterom OR,

samostalni pojmovi se mogu kombinirati i Booleovim operaterom AND,

da bi se u pretraivanje ukljuili i razliiti gramatiki oblici pojma koji se pretrauje koristi se

kraenje.