Professional Documents
Culture Documents
Uvod u JavaScript
JavaScript se koristi na milion Web stranica da bi se poboljalo dizajniranje, proverile forme, detektovali
browser-i, kreirali cookie-ji, i mnogo vie.
JavaScript je najpopularniji skript jezik na internetu, i funkcionie na svim poznatijim browser-ima, kao
to su Internet Explorer, Mozilla, Firefox, Netscape, Opera.
1.1. ta je JavaScript?
JavaScript daje HTML dizajnerima alat za programiranje - HTML autori obino nisu programeri,
ali JavaScript je skript jezik sa veoma jednostavnom sintaksom.
JavaScript moe da dinamiki ubaci kod u HTML stranu sledea JavaScript naredba:
document.write("<h1>" + name + "</h1>") moe da napie promenljiv tekst koji se
nalazi u promenljivoj name na HTML strani
JavaScript moe da reaguje na dogaaje - JavaScript moe da se podesi tako da se izvri kad se
neto desi, npr. kad se strana uita ili kad korisnik klikne na HTML element
JavaScript moe da proita ili ispie HTML elemente - JavaScript moe da proita i da promeni
sadraj HTML elementa
JavaScript moe da se koristi za proveru ispravnosti unetih podataka - JavaScript moe da se
koristi za proveru ispravnosti podataka unetih u formu, da proveri ispravnost podataka pre nego to se
poalju serveru
JavaScript moe da se koristi za detektovane browser-a korisnika - JavaScript moe da se koristi
za detektovanje browser-a iu zavisnosti od browser-a, uitavanje strane specijalno dizajnirane za taj
browser
JavaScript moe da se koristi za kreiranje cookie-ja - JavaScript moe da se koristi za uvanje i
vraanje informacija o raunaru posetioca
2.
2.1.
Primeri
2.2.
<html>
<body>
<script type="text/javascript">
document.write("Hello World!")
</script>
</body>
</html>
JavaScript
2.3.
Tradicionalni programski jezici, kao to je C++ ili Java, svaku instrukciju zavravaju takom i zarezom.
Mnogi programeri nastavljaju ovu naviku, ali je ona opciona u JavaScript-u. Obavezna je samo kad piete
vie od jedne naredbe u istoj liniji.
2.4.
Browser-i koji ne podravaju JavaScript, prikazuju ga kao sadraj strane. Da bi ih u tome spreili,
koristimo tag za umetanje komentara u HTML:
<script type="text/javascript">
<!-document.write("Hello World!")
//-->
</script>
Dve kose linije na kraju linije sa komentarom (//) su u JavaScript-u simboli za komentare. Ovim
spreavamo JavaScript kompajler da kompajlira liniju -->.
3.
JavaScript u sekciji body e biti izvren dok se strana uitava. JavaScript u sekciji head e se izvriti tek
kad bude pozvan.
3.1.
Primeri
Primer 3.1 Skript koji sadri funkcije ide u Head delu dokumenta. Ovako smo sigurni da se skript
uitava pre poziva funkcije
<html>
<head>
<script type="text/javascript">
function message()
{
alert("This alert box was called with the onload event")
}
</script>
</head>
<body onload="message()">
</body>
</html>
JavaScript
3.2.
JavaScript se izvrava odmah kad browser uitava stranu. Ovo nije ba uvek poeljno, zato to nekad
elimo da izvrimo neki skript tek kad korisnik izazove dogaaj.
Script u sekciji head: Skriptovi koji treba da se izvre kad su pozvani, odnosno kad se izazove neki
dogaaj idu u sekciju head. Na ovaj nain sigurni smo da je skript uitan pre nego to ga bilo ko pozove.
<html>
<head>
<script type="text/javascript">
....
</script>
</head>
Script u sekciji body: Skriptovi koji treba da se izvre u trenutku uitavanja strane idu u sekciju body.
Ovakav skript generie sadraj strane.
<html>
<head>
</head>
<body>
<script type="text/javascript">
....
</script>
</body>
Script u obe sekcije, body i head: U dokumentu moe da postiji neogranieni broj skriptova, tako da
moete da ih stavite u obe sekcije.
<html>
<head>
<script type="text/javascript">
....
</script>
</head>
<body>
<script type="text/javascript">
....
</script>
</body>
3.3.
Nekada elite da isti skript koristite na vie stranica, a da ne morate da ga ponovo piete na svakoj strani.
Da bi ovo olakali, moete da napiete JavaScript u posebnom fajlu (sa .js ekstenzijom).
Primedba: Eksterni skript ne moe da sadri tag <script>!
Da bi koristili eksterni skript, stavite .js fajl za vrednost atributa src taga <script>:
JavaScript
<html>
<head>
<script src="xxx.js"></script>
</head>
<body>
</body>
</html>
4.
JavaScript promenljive
4.1.
Primeri
4.2.
the
Promenljive
U promeljivoj se uvaju podaci. U toku skripta moe da se promeni u toku skripta. Moete da pozovete
promenljivu po imenu da bi proverili vrednost, ili da bi proverili da li joj se promenila vrednost. Pravila za
zadavanje imena promenljivoj:
4.3.
Deklarisanje promenljive
4.4.
Ime promenljive mora da bude na levoj strani izraza a vrednost na desnoj strani.
JavaScript
4.5.
Ako deklariete promenljivu unutar funkcije, vidljiva je samo unutar funkcije. Kad izaete iz funkcije,
promenljiva e biti unitena. Ovo su lokalne promenljive. Moete da imate lokalne promenljive sa istim
imeno u razliitim funkcijama, zato to postoje samo u funkciji u kojoj su deklarisane.
Ako deklariete promenljivu van funkcije, sve funkcije na strani mogu da joj pristupe. ivotni vek ovakve
promenljive poinje u trenutku kad je deklarisana, a zavrava se kad se strana zatvori.
5.
Uslovne naredbe u JavaScript-u se koriste da bi se izvrile razliite akcije u zavisnosti od nekog uslova.
5.1.
Primeri
JavaScript