Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

MATERIJALI I
Vjeba br.1:

KRISTALOGRAFIJA
eljko Rosandi, dipl.ing.strojarstva

listopad, 2013.
1

Svi materijali u prirodi sainjeni su od ATOMA.

Lokalni raspored atoma u krutom stanju moe biti pravilan i nepravilan
kristalna struktura

amorfna struktura

KRISTALOGRAFIJA je nauka koja prouava strukturu, oblike i svojstva

kristala, te zakone njihova stvaranja.
Pravilan raspored atoma u
prostoru naziva se
KRISTALNOM STRUKTUROM.

Svojstva metalnih materijala ovise o

rasporedu atoma, a taj je raspored
uvjetovan
meuatomnim vezama.
ionska,
- kovalentna,
- metalna,
- van der Waalsova,
- vodikova
-

ionska veza ionic bond

- Atomi metala, za vrijeme vezanja, predaju svoje nesparene
elektrone atomima nemetala, tako da oba postiu stabilnu elektronsku
konfiguraciju.
- Predstavlja jaku silu koja dri
atome zajedno u molekuli ili kristalu.
- Neusmjerena je.

- Energija veze je oko 1000 kJ mol-1.

- Nalazimo je uvijek kod spojeva koji
su sastavljeni od metala i nemetala.
- Primjer ionske veze je NaCl.
3

kovalentna veza covalent bond

- Nastaje stvaranjem zajednikih elektronskih parova.
- Svaki atom daje po jedan elektron, stvarajui zajedniki elektronski
par koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujui oba atoma.
Primjeri:
-molekule nemetala
(H2, Cl2, F2)
- spojevi nemetala
(CH4, H2O, HF)
- elementi u vrstom stanju
(dijamant, silicij)

metalna veza metallic bond

Ovaj tip veze nalazimo kod metala i njihovih legura.
Valentni elektroni metala u vrstom stanju nisu vezani za odreeni atom,
ve vie ili manje slobodno struje unutar metala stvarajui "elektronski
oblak.
- Metalna veza nema karakter usmjerenosti.
- Karakteristian sjaj metala posljedica je
interakcije delokaliziranih elektrona s
upadnim svjetlom.
- Kovkost metala proizlazi iz neusmjerenosti
metalne veze, to znai da se ona moe lako
raskidati na jednom i stvarati na drugom
mjestu.
- Metali tvore gusto pakirane kristalne strukture
zbog simetrinosti pozitivnih jezgri iona i tenji
za to stabilnijim energetskim stanjem.

van der Waalsova

- Pored navedenih primarnih veza postoje i sekundarne

veze meu kojima je poznatija van der Waalsova.
- One su relativno slabe u usporedbi s primarnim vezama
jer njihove energije iznose svega oko 10 kJ/mol
- Ova sekundarna veza je posljedica dipolnog karaktera
molekula.
- Sekundarne veze (meu koje se ubraja i vodikova veza)
javljaju se kod inertnih plinova, te izmeu molekula i
molekularnih struktura s kovalentnom vezom.

vodikova veza hydrogen bond

- Formira se izmeu atoma vodika i nekog elektronegativnog
atoma te se oznaava isprekidanom crticom H-X---H-B.
- U molekuli vode dva su vodikova atoma meusobno tako
rasporeena da zatvaraju kut od 105.
- Svaki atom vodika ima slab pozitivan naboj, a kisik
negativan.
- Nastali dipoli uzajamno se elektrostatski privlae.

Raspored atoma u kristalnoj strukturi predoava se prostornom reetkom.

PROSTORNA REETKA je neogranieni trodimenzionalni niz toaka
koje su poredane u reetku, tako da je
svaka toka okruena na identian nain
drugim tokama.
Toke prostorne reetke nazivaju se
vorovi reetke.
Svaka se prostorna reetka moe prikazati
s pomou jedinine elije.
JEDININA ELIJA je podskup prostorne reetke, koji je jo
zadrao sve znaajke cjelokupne reetke.
Svaka jedinina elija u prostornoj reetci je
identina po veliini, obliku i orijentaciji.
9

Za opis kristala rabi se kristalografski osni sustav iji se poetak obino

postavlja u jedan kut jedinine elije.
z

Osi kristalografskog sustava obiljeavaju se

s x, y i z.

Bridovi jedinine elije po kristalografskim

osima obiljeavaju se s a, b i c.

Kutovi izmeu kristalografskih osi

oznaavaju se , i .

Uz ove mogunosti prikaza jedinine elije moe

se prostorni raspored atoma podijeliti u sedam
kristalnih sustava i to:
KUBINI ( = = = 90o, a=b=c)
TETRAGONSKI ( = = = 90o, a=bc)
ROMBNI ( = = = 90o, a bc)
ROMBOEDARSKI ( = = 90o, a=b=c)
TRIKLINSKI ( 90o, abc)
MONOKLINSKI ( = = 90o , abc)
HEKSAGONSKI (==90o, =120O, a=bc)

10

Parametri koji opisuju veliinu i oblik jedinine elije su:

Bridovi jedinine elije po kristalografskim osima, npr. a, b i c
Kutovi izmeu kristalografskih osi, npr. , i .

Pripadajui

broj atoma (PBA).To je tzv. pokazatelj

gustoe i definira koliki broj atoma se moe pribrojat
jedininoj eliji.
8 x 1/8 = 1 atom
Koordinacijski broj (KB). To je broj atoma koji
dodiruju pojedini atomi, ili broj najbliih susjeda.

koordinacijski broj je 6

11

Toke, pravci i ravnine u jedininoj eliji

Koordinata toke u prostornoj reetki predstavlja
poloaj atoma u kristalnoj strukturi.
Koordinate se piu kao tri udaljenosti (u smjerovima
x, y i z) brojevima koji su odvojeni zarezima.

Pravci - gustoa atoma u svim smjerovima u

reetki nije jednaka i samim time niti svojstva u
svim smjerovima nee biti ista.
Za opis pravaca svedenih u jedininu eliju rabe se
skraene oznake pravca, indeksi pravca [s t v].
Postupak za nalaenje indeksa pravaca
svedenih u jedininu eliju jest slijedei:
1.
2.

3.
4.
5.

U koordinatnom sustavu, odrede se koordinate dviju

toaka koje lee na pravcu,
Od krajnje koordinate oduzima se poetna koordinata,
Uklone se razlomci i svede se rezultat na najmanje
cijele brojeve,
Dobiveni brojevi zatvore se u uglatu zagradu [s t v] bez
odvajanja zarezom,
Ako se dobije negativan predznak, obiljei ga se
stavljanjem crtice iznad pripadajueg broja.

1,0,1

z
1,1,1
0,0,0

0,1,0 y

Primjer 1. Potrebno je odrediti

indeks pravaca za pravce A i B
ako je a=b=c=1.
z
0,0,1

1,1,1

- [1 2 2] A [1 1 1]

1/2,0,0

1,1,0

Pravac B:
A:
Pravac
1.Dvije toke
toke su:
su: 0,0,1
1,1,1 ii 1,1,0
1/2,0,0
1.Dvije
2.1,1,1 1,1,0=
1/2,0,0=1/2,1,1
2.0,0,1
-1,-1,1
- 3.2(1/2,1,1)=1,2,2
3.[1 1 1]
4.[1 2 2]
12

Primjer 2. Potrebno je odrediti

indeks ravnina A i B ako je
a=b=c=1.
z

Ravnine - metali se oblikuju deformiranjem po

ravninama koje su gusto zaposjednute atomima.

Za oznaavanje ravnina slue Millerovi indeksi ravnina (h k l).

Ovi indeksi oznaavaju toke na kristalografskim
osima u kojima ravnina presijeca koordinatne osi.

A
y

Postupak za odreivanje ravnina u jedininoj eliji

Millerovim indeksima jest slijedei:

(1 1 1)
x

1. Odrede se toke u kojima ravnina presijeca

kristalografske osi x, y i z,
2. Od tih odsjeaka uzima se reciprona vrijednost,
3. Uklone se razlomci i svede se rezultat na najmanje
cijele brojeve,
4. Dobiveni brojevi zatvore se u okruglu zagradu (h k l)
bez odvajanja zarezom,
5. Negativni se indeks oznaava crticom iznad
odgovarajueg broja.
x
Ravnina A:
1.x = 1, y = 1, z = 1
2.1/x=1, 1/y=1 ,1/z=1
3.(1 1 1)

B
y
(2 0 0)
Ravnina B:
1.x = 1/2, y = , z =
2.1/x=2, 1/y=0 ,1/z=0
3.(2 0 0)
13

POLIMORFIJA ili ALOTROPIJA je sposobnost materijala da moe imati vie od

jedne kristalne strukture.
ALOTROPSKA MODIFIKACIJA je prijelaz iz jedne kristalne strukture u drugu kod
specifine temperature i tlaka.
dijamant / grafit kisik / ozon fosfor(bijeli, crveni, crni)
ANIZOTROPIJA usmjerenost svojstava (mehanikih) kao posljedica kristalne grae.
IZOTROPIJA svojstva su u svim smjerovima ista i mogua je samo kod amorfnih
materijala. Amorfni oblik silcijev dioksid (SiO2). Njegov kristalizirani oblik se naziva kvarc.

Krivulja ohlaivanja i
ugrijavanja istog eljeza
Ar temperatura stojita
pri hlaenju

Ac temperatura stojita

temperatura , oC

Metali su KVAZIIZOTROPNI jer imamo veliki broj razliito orijentiranih reetaka.

pri ugrijavanju

t=1536 oC
Ar4

1392 oC

1392 oC

898oC T911oC
Ar3
Ac3
oC
769
Ar2
Ac2

T - toplinska histereza 13oC.

Alotropske modifikacije istog eljeza

taljevina
eljezo BCC
Ac4
eljezo FCC

eljezo BCC
trajanje t, h

14

isto eljezo kristalizira u kubnom sustavu i to kao:

a) Prostorno centrirana kubna reetka (BCC od engl. body centred cube) i
b) Plono centrirana kubna reetka (FCC od engl. face centred cube)

a) PROSTORNO CENTRIRANA KUBNA REETKA (BCC reetka)

- ini 9 atoma (8 na vrhovima i 1 u sjecitu
prostornih dijagonala).
- bridovi su a = b = c
- kutovi su = = = 90o
- pripadni broj atoma: 8 x 1/8 + 1 = 2 atoma
- koordinacijski broj: 8
- -Fe, -Fe, Mo, Cr, V, W , Nb i dr.

Srednji atom dodiruje svih 8 atoma na vrhovima, a

atomi u vrhovima se ne dodiruju.
15

Odnos izmeu promjera atoma (R) i parametra (a) brida BCC reetke:
_

a3

R
R

R
a

a 3 4R
_
a2

4R
a
2,31R
3

Maksimalni polumjer stranog atoma koji se moe ukljuiti u praznine

BCC reetke je: r = 0,29 R
Gustoa zauzetosti reetke atomima:
volumen pripadnogbrojaatoma
2 4 R3
100
100
3
volumenreetke
3 a

8 R3

8 R3 3
3

100

100

100 68%
3
3
64 R
8
4R
3

16

b) PLONO CENTRIRANA KUBNA REETKA (FCC reetka):

- ini ju 14 atoma (8 na vrhovima i 6 u sjecitu
dijagonala ploha).
- bridovi su a = b = c
- kutovi su = = = 90o
- pripadni broj atoma: 8 x 1/8 +6 x 1/2 = 4 atoma
- koordinacijski broj: 12
- -Fe, Cu, Al, Ni, Pb, Au i dr.
Odnos izmeu promjera atoma (R) i parametra (a) brida FCC reetke:
_

a2

R
a

R
a

a 2 4R
4R
a
2,83R
2
17

Maksimalni polumjer stranog atoma koji se moe ukljuiti u praznine

FCC reetke je: r = 0,42 R

Gustoa zauzetosti reetke atomima:

volumen pripadnogbrojaatoma
4 4 R3
100
100
3
volumenresetke
3 a
16 R 3

16 R 3 23
8

100

100

100 74%
3
3
4 16 R 3
12
4R
3

18

VIDIMO SE NA KOLOKVIJU
05.11.2013.

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI !

19