Toplik

Autor:Mirsad Durmievi

http://www.slide.com/fbconnect/share?t=1312918380&cid=1729382
256938459029

Potok Toplik izvire u jugozapadnom dijelu rogatike kotline, ispod padina

Malog Hapsana (Hadiibrahimovine), u samoj Rogatici, mahali Toplik koja je
po njemu i dobila ime. Desna je pritoka rijeke Rakitnice i zauzima dio
sredinjeg slivnog podruja ove rijeke. Cijelom duinom svog kratkog toka,
od oko 450 metara protie kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara
nadmorske visine, a ue u Rakitnicu ima nadmorsku visinu 523 metra.

Vrelo izbija iz pukotine u stijeni iznad kojeg se se die strmi, gotovo

okomiti krenjaki odsjek, visok 6-7 metara. Tokom godine vrelo ima
ujednaen proticaj i temperatu vode od 13 do 17C. Ljeti je voda tako
hladna, da se odmah zarosi flaa ili aa kad se natoi voda, a zimi, kad je
hladno die se para poput gusta dima iz vode du potoka. Ispitivanja fizikih
i hemijskih svojstava voda pokazala su dominantni sadraj kalcijuma u
vodi, pa se zbog toga odustalo od izgradnje vodozahvata na izvoru Toplika
za vodosnadbjevanje grada Rogatice. Izvor Toplika je hidro-geotermalnim
objekat koji je proglaen kao zatieni lokalitet.

Vrelo Toplika je veoma jako, tipino krako vrelo (vjerovatno voklijsko),

koje nastaje na granici izmeu povrinskih krenjaka, trijaske starosti i
nepropustljivih stijena (dijabaz ronjaca) u podlozi. Toplik je najvjerovatnije
otoka podzemnog toka koji je ranije tekao povrinski, to se moe vidjeti
posmatrajui dolinu koju je on nekad izgradio. Ta pretpodstavljena
nekadanja dolina Toplika, po mom miljenju ila je Dolovima (izmeu Ljuna
i Vijenca ) i Ravnih Dolova (izmeu Ljuna i Moila). Tu pretpostavku je
veoma teko dokazati jer obimnijih geolohih i hidrolokih ispitivanja, koliko
ja znam nije bilo, ali je ne treba ni odbaciti jer neke injenice idu u prilog
tome.

Na pravcu pretpostavljenog toka, oko 100 metara od izvora Toplika, nalazi

se i esma Kadinovac koja ima vjerovatno istu temperturu i hemijski sastav
vode kao i Toplik. Izvor Kadinovca je tridesetak metara iznad sadanje
lokacije esme, gdje je ranije bila i esma, a sada je tu rezervoar. esma je
nakon izgradnje rezervoara prenesena na sadanju lokaciju. U blizini
Kadinovca, sa lijeve strane, ispod stijene, nalazi se manji otvor u stijeni iz
koga je izlazila voda. Ispod tog izvora bilo je i kameno korito koje je kasnije
preneeno za esmu Kadinovac. Sada iz otvora ne izlazi voda, osim kada
su jake kie. Ako se prie otvoru jasno se moe uti huk vode iz podzemlja,
to moe ukazivati da je to podzemni tok Toplika!? U "Marinom potoku" bilo
je ranije jo ovih povremenih izvora, a visoije su bila i dva bunara, ispod
kue abana Kaevia i Muhameda Dobrae. Izviranje vode iz ovih otvora u
stijeni je u vezi sa irinom kanala u podzemlju koji nisu mogli da prime svu
koliinu vode u tom periodu. Ovdje je rije o tipinom hidrolokom objektuizvoru, tipa estavele (hidrografski objekti koji su u vlanom dijelu godine
funkcioniu kao izvori, a u sunom kao ponori).

Slivno podruje Toplika je je sjeverozapadno od izvora ali je

veoma teko odrediti vododjelnicu zbog krkih osobina prostora i
dobro razvijene podzemne hidrografske mree. Jedino bi
bojenjem bilo mogue utvrditi hidroloku vezu izmeu slivnog
podruja i vrela Toplika. Nisam mogao nigdje da naem u literaturi
podatak da li su ta ispitivanja bojenjem nekad raena, i ako sam
usmeno to negdje uo.

U blizini glavnog vrela nalaze se nekoliko manjih izvora koji nemaju ni

izbliza onu koliinu vode kao glavni izvor. Na jednom od tih sporednih izvora
Mehmedaga Jusi je napravio vodozahvat (rezervoar) iz kojeg se
snadbjevalo vodom nekoliko kua u blizini izvora. Odmah pred izvorom
se formiralo malo proirenje, jezerce(oko 20 m) od kojeg se ranije
tok Toplik dijelio u dva kraka.

Prostor oko izvora je veoma zaputen, zarastao u abokreinu i travu,

trebalo bi mnogo vremena i truda da mu se vrati njegova prijeratna ljepota.
Tu su se pravili jazovi, korito se istilo, raja se okupljala, kupala u kupalitu
u toplim ljetnim mjesecima, a sa oblinjih stijena najhrabriji su i skakaki u
vodu. Veina djece sa Toplika i jednog dijela Podhrida i Podljuna je tu
sticala prva plivaka iskustva. Mi djeca sa Toplika, bili smo neprestano
zajedno, u igrama, tuama, kraama voa po baama, odlascima u kolu...
Nikakve razlike meu nama nije bilo u djetinjstvu, bili smo u svemu jednaki,
dijelili smo sve to smo imali i to na iste dijelove. Nae igre bile su pune
mate a povezane i uvrene prijateljstvom. Na samom izvoru djevojke su
uz pjesmu ve prale na kamenitoj obali uz neizbjeni zvuk pratljaa. Mnoga
su se poznanstva tu stekla, aikovalo se, teferiilo, veselilo

Odmah uz izvor Toplika se nalazi i stara trafostanica iz 1934 godine kada je

zasijala i prva sijalica u Rogatici. U blizini je i "Gladno groblje" u kojem je
pokopano 280 mjetana i pridolih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u
Drugom svjetskom ratu. Tu u blizini je i Mejta" veliki, glatki kamen bijele
boje. Na njega se sputao mejt kada je denaza ila na mezarje Zahrid
kako bi se ljudii odmorili pred veliki uspon.

Lijevi krak Toplika tekao je u polukrugu izmeu kua Hamdage Delija i

Ramiza Kalae i ulice Toplik sve do Ribarskog doma. Na samom poetku
tog lijevog kraka se nekad stoka poslije ispae pojila. Desni krak vodio je
iznad kue Hamdage Delija i Avdage Lihia, ka mlinu Mehmedage Jusia
(do 1950.g Refika ef. Hafizovia), gdje je bio mali jaz.

Iz jaza, iznad mlina je zapjenuana voda kroz drveni badanj (kasnije

betonski) padala na mlinski toak koji je bio vezan za oslonac (drvenu
polugu) na zemlji, a drugim krajem za rvanj. U samom mlinu postojalo je
mlinsko postolje na koje je smjeten nepokretni mlinski kamen. Na njega je
nalijegao pokretni kamen - rvanj koji je u sredini imao iskruenje otvor u
koji je padalo ito. Samljeveno brano padalo je u kupac - povelik drveni
sanduk sagraen u nivou niem od rvnja.
Dok je mlin radio uoi Jurjevdana djevojke i djeca su dolazili na mlin da
zahvate vode sa mlinskih omaha. Omaha je ona bistra, srebrena voda koju
mlinski toak, u svojoj vrtnji, omahne od sebe. Te veeri se djevojke i
djevojujce okupaju vodom sa tih omaha i legnu u san kako bi usnile, ak,
vidjele svoga dragog. A sanjaju i druge lijepe stvari u godini koja se
najavljuje: svoju udaju, vjenanje, sreu.
Osim mlina Mehmedage Jusia na Topliku su se nizvodno prije II
Svejetskog rata nalazila jo 3 mlina; Sulejmanbega Paia, Nezira
Vajzovia i Edhema Kukavice.

m1.Careva damija; m2. Mekteb; m3. Mlin Refik ef. Hafizovia; m4.
Mlin Sulejmanbeg Pai; m5. Mlin Nezira Vajzovo; m6. Trafostanica;
m7. Zidarska radnja Abid Krajna

Od mlina zapjenuana voda sa mlinskog toka je odmah tekla ispod mosta

koji je vodio na Hokovac i Podhrid, zatim izmeu bai Ramiza Kalae,
lijevo i Hasana Muftia, desno, i dalje do bazena Ribarskog doma gdje su
se ova dva kraka potoka spajala . Danas je lijevi krak toka zatvoren, a
prostor oko izvora sa lijeve strane sve do ruevina mlina Mehmedage
Jusia je betoniran.

Prije izgradnje Ribarskog doma iz Podhrida je prolazila ulica koja se spajala

sa ulicom Toplik. Na samom mjestu prelaska ulice iz Podhrida preko
potoka, sa njegove desne strane nalazila se Careva damija sa haremom, a
sa lijeve strane toka Toplika mekteb. Damija je unitena 1943. godine i
nikad nije obnovljena. Uzvodno od Careve damije je bio mlin
Sulejmanbega Paia.

Kompleks "Ribarskog" (ribogojilita i mrijestilita) izgraen je oko

1950.godine, bio je u vlasnitvu Udruenja sportskih ribolovaca Rogatica.
inio ga je ribarski dm i ribnjak od etiri meusbn pvezana betonska
bazena razliite povrine. Ribnjak je imao idealne uslove za uzgj svih
vrsta salmonidne ribe. U kviru zgrade starog Ribarskog dma u prizemlju
nekad je bil i mrijestilite potone, kalifornijske pastrmke i lipljana. Cijeli
ovaj kompleks bio je ograen visokom ianom ogradom, a uvar tog
kompleksa bio Kadrija Omerovi. Jedno vrijeme su dom i ribnjak bili
naputeni pa su se dijeca sa Toplika i Podhida kupali u bazenima. Kasnije
je stara zgrada ribarskog doma uz pomo TPR-a adaptirana, proirena, i u
njoj je otvoren restoran. U domu su bile i prostorije ribolovakog i lovakog
udruenja iz Rogatice. Danas sve to propada, ponovo je dom i ribnjak
naputen i pust. Bazeni su zarasli u krv i abkreinu, razaraju se. Ako se
neto ne poduzme oni e se poeti uruavati, ali i sam lvak-riblvaki
dm.

Nizvodno od Ribolovako-lovakog doma u periodu od 1968-1974 godine je

pored regulacije Rakitnice i Graanice izvrena regulacija toka Toplika do
glavne ulice jer je potok nekad plavio bae uz korito. Zemlja uz potok je
bila kvalitetna i vrijedno je obraivana, pa su u baama nicale lubenice,
dinje i mnogo tota to i nije ba uobiajeno za nae prostore.

Od Ribarskog doma voda je tekla pored crvene zgrade ispred koje se na

betonskoj ploi prao ve, a naroito ilimi. Nakon crvene zgrade, zbog
nagiba u koritu potoka voda se sliva preko brzaka, izmeu kue porodice
Murisa etia i porodice Abdulaha Selimbegovia. Tu je do II Svjetskog
rata bio i mlin Nezira Vajzovia.

Od ovog mjesta od glavnog toka Toplika, odvaja se jedan manji krak na

desno, koji tee ispod puta za Podhrid, i nastavlja dalje da tee izmeu
kue Raida Mrgude i Hameda Durmievia, zatim kroz bau ? Suljagia,
prema kui Keme Kojia, gdje se spajao ponovo sa glavnim tokom.

Glavni tok potoka od brzaka pravi krivinu na lijevo, pa tee ispod mosta za
Podhrid, pored kue porodice Raida Mrguda, sa lijeve strane, nastavlja
svoj tok izmeu kua porodice Keme Kolia, javnog gradskog WC, sa lijeve
strane i kua porodica Nee Rosia i Hamde Nalbantia sa desne strane
toka Toplika.

Do 1943 godine, sa lijeve strane Toplika, odmah uz samu ariju stajala je

Serdarija damija. I ova damija je sruena i nikad nije obnovljena.

Nakon toga Toplik tee ispod glavne ulice i nastavlja svoj tok niz Tabhane
prema Rakirnici izmeu kua porodice Radenka Cvijetia, Galiba Kukavice i
Mehmeda Sokolovia, sa lijeve strane i najderske radnje Taiba kaljia i
kue porodice Osmana Peto, sa desne strane.

Prije II Svjetskog rata niz Tabhane, odmah uz lijevu obalu Toplika, postojale su
brojne zanatske radnje; t1. Zanatska radnja za opravak oruja Duan Makanji, t2.
Mesarska radnja Sejfibeg Ajanovi, t3. Pekara Sveto Bajeti, t4. Slastiarna Mujo
i Halil Bradarac, t5. Mlin Edhem Kukavica, t6. Trgovina mjeovitom robom
Ahmedbeg Sokolovi, t7. Han-prenoite Lutvibeg Pai, t8.Trgovina sa
mjeovitom robom Mustafa Brankovi,t9. Kafana Rada Peki, t10. Abadijska
radnja Ahmedbeg Babi, t11. Babica za poroaje Vukadinovi, t12. Kroja
Hamdibeg Pai i t13. Uprava policije
Svoj tok Toplik zavrava uem u rijeku Rakitnicu sa njene desne strane,
nizvodno, oko 50 metara od mosta kod Vatrogasnog doma.

Kroz historiju Toplik i prostor oko njega se spominje od rimskog perioda do

danas. Izmeu Toplika na jugu i industrijskog dijela na sjeveru je prostor
nekadanjeg rimskog naselja u Rogatici . Veina nalaza (desetak
epigrafskih i anepigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika) iz tog perioda
naeno je uz potok Toplik, pored kojega je vodio i rimski put. U srednjem
vijeku, trasa starog dubrovakog puta iz Dubrovnika u Srebrenicu, ila je
upravo pored Toplika preko Rogatice. Prema dokumentima Dubrovakog
arhiva iz 1425. godine imamo i prvi konkretan spomen Rogatice, i to u vezi s
dubrovakom karavanskom trgovinom, po emu se vidi da je Rogatica kao
naselje i trg postojala prije perioda turske vladavine u tim krajevima.
Meutim, 10.11.1417. godine, sklopljen je ugovor izmeu vlaha i etvorice
Dubrovana o prevozu 22 tovara robe ad Toplich in Bosnia prope Borac.
"Kako i na gradskom podruju Rogatice postoji lokalitet Toplik, to se s
pravom moe pretpostaviti da je naselje u Rogatici postojalo i prije 1425.
godine i da mu je prvobitno ime vjerovatno, bilo Toplik". U turskom dobu oko
Toplika nastala je etverta po redu i posljednja mahala u jugozapadnom
dijelu naselja Rogatice - Careva mahala. Nastala je oko 1571.godine, kada

je izgraena nova damija o troku cara Sultana II. Po njemu je i damija i

mahala oko nje dobili svoje ime. U ovu mahalu se ukljuilo do tada i
samostalno selo Toplik (sa 29 kua iz popisa 1528/29 godine).

Nisam plakao kada sam naputao nau Rogaticu i Tebe, nisam plakao ni
godinama poslije, ali sada, kada u mislima i dui sjeanje vrisne, plaem,
iskreno, svjestan bolne spoznaje da ja nisam sa Tobom-Rogaticom. Sada
bih mogao i zna, ljut sam na Tebe, da, ljut to si me ostavio samog,
to Ti i dalje neumorno tee bez mene, to sam bez Tebe ovjek postao .