Psihologija linosti

Uvod u psihologiju, 2006

People have one thing in common: they are
all different! Robert Zend

Kratki upitnik

Ponekad me boli glava.

Nikada nisam lagala/lagao.
Uvijek najprije pomislim svia li mi se
neto ili ne.
Ponekad razmiljam o prolosti.
Neki mi ljudi jako idu na ivce.

Rezultati

Ako je va rezultat na ovom testu od 0 do 5

bodova, na vas se odnosi sljedei tip linosti:

Test linosti koji ste upravo rjeavali predvia

unutranji potencijal za promjenu...imate
mnogo neiskoritenih potencijala...test
pokazuje da imate sposobnost uspostavljanja
ravnotee izmeu unutranjih impulsa i
zahtjeva okoline...da nastojite biti kritini
prema sebi i da imate snaan potencijal za
poboljanje.

Osobnost ili linost

Barnum efekt spremnost da se
vjeruje uopenim opisima linosti
takvi uopeni opisi linosti imaju za
svakoga poneto...

Jedinstveni, relativno stalni obrazac

razmiljanja, osjeanja i ponaanja

Psihoanalitiki pristup

Sigmund Freud (1856 1939)

Freudova struktura osobnosti

Svjesnost

Superego

Svjesno

Ego

Id

Predsvjesno

Nesvjesno

Kako radi santa

Id

Funkcionira na principu ugode

Trenutno zadovoljenje potreba kako bi se smanjila
napetost i neugoda bez obzira na posljedice

Superego

Funkcionira na idealistikom principu

Na moralni vodi/naa savijest
Pod utjecajem intrenaliziranih roditeljskih vrijednosti
i glasa drutva

Kako radi santa

Ego

Funkcionira na principu realnosti

Ravnotea zahtjevima ida i superega
Procjenjuje to je realno mogue u zadovoljenju
ida/superega (npr., to je za drutvo prihvatljivo)
Ego koristi obrambene mehanizme kako bi se
zatitio

Osobnost ili linost je rezultat borbe za

kontrolu izmeu ida, ega i superega

Obrambeni mehanizmi

Negiranje

Regresija

Odbijanje prihvaanja postojanja

neke prijetnje
Pojava ponaanja karakteristinog za raniju
fazu razvoja

Racionalizacija

Samozavaravajua opravdanja za vlastito

neprihvatljivo ponaanje

Obrambeni mehanizmi

Represija

Projekcija

Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju

anksioznost
Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima.

Premjetanje

Premjetaje misli ili impulsa s prijeteih ili

neprikaldnih objekata na manje prijetee

Obrambeni mehanizmi

Formirana reakcija

Ponaanje koje je upravo suprotno pravim

impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali
potisnuti

Sublimacija

Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,

konstruktivna nastojanja

Psihoseksualni stadiji

Periodi razvoja

Oralna (od roenja do 1 godine)

Usmjerenost na seksualne impulse

Utjecaj na linost odrasle osobe
Fiksacije

Postizanje gratifikacije kroz oralne aktivnosti (npr.,

dojenje, sisanje, grickanje)

Analna (1 do 3 godine)

Gratifikacija se postie analnim aktivnostima

Psihoseksualni stadiji

Falusna (3 to 6)

Pomak libida u falusno podruje; gratifikacija se

postie masturbacijom
Edipov kompleks

Konflikt falusne faze, u kojoj djeak eli seksualno

posjedovati majku, a oca doivljava kao suparnika u
ljubavi

Elektrin kompleks

Konflikt falusne faze, u kojoj djevojica udi za ocem i

suprotstavlja se majci

Psihoseksualni stadiji

Latencija (6 do puberteta)

Seksualni impulsi su potisnuti

Genitalna (pubertet odrasla dob)

Zrelo razdoblje psihoseksualnog razvoja,

karakterizirano izraavanjem libida kroz
spolni odnos s osobom suprotnog spola

Kritike

Seksist

Opis a ne predvianje

Subjektivni opis koje je Freud dao temeljen na relativno

malom uzroku pacijenata, ujljuujui i sebe!
Njegovi pacijenti us uglavnom bile ene, pripadnice viih klasa

Neprovjerljivi koncepti

Teorija usmjerena protiv ena (npr., zavist na penisu,

nerazvijen superego)

Kako direktno potvrditi, opovrgnuti ili opaati Edipov

kompleks?
Vie mitska nego znanstvena

Previe hipoteza za reakciju na anksioznost

Ostale psihodinamske teorije

Carl Jung (1875.-1961.) analitika

psihologija kolektivno nesvjesno i arhetipovi
Alfred Adler (1870.-1937.) ljudi su bazino
motivirani kompleksom manje vrijednosti;
pojam kreativnog ja individualna psihologija
Karen Horney (1885.-1952.) temeljna
anksioznost (trajni osjeaji nesigurnosti)
Erik Erikson (1902.-1994.) psihosocijalni
razvoj teorija linosti i razvoja koja nagaava
socijalne odnose i 8 stadija rasta (ego identitet)

Dispozicijski pristupi

Principi:

Linost je stabilna kroz vrijeme

Linost je konzistentna kroz razliite situacije

Posljedice tih principa:

Posjedujemo vrste karakteristike linosti

Crte
Tipovi

Allportova teorija crta

Crta

Relativno stabilne, konzistentne karakteristike

linosti o kojima se zakljuuje na temelju ponaanja

3 tipa crta

Kardinalne crte

Centralne crte

Utjeu na sva podruja neijeg ivota

Majka Tereza altruizam
Utjeu na mnoge aspekte naeg ivota
Npr. ljubazan ili duhovit

Sekundarne crte

Utjeu na povrnije aspekte naih ivota

Uvijek koristi jedan te isti parfem ili uvijek nosi kaubojski
eir

Catellov 16PF

Povrinske crte linosti karakteristini naini

ponaanja (stidljiv, krt, uredan...)
Izvorne crte linosti iz njih proizlaze
povrinske crte (omoguuju predvianje
neijeg ponaanja)
16PF skala koja mjeri 16 faktora linosti
(npr. submisivan-dominantan; siguran u sebenesiguran; oputen-napet...)

Hans Eysenck

Dvije vane crte linosti:

Introverzija-ekstraverzija
Neuroticizam

Katalogizirao je razliite crte linosti u skladu s

njihovom pozicijom uzdu tih glavnih dimenzija
(npr. otvoren, drutven, suzdran,
tjeskoban...)

EMOTIONAL

Fig14_3

Moody
Anxious
Rigid
Sober
Pessimistic
Reserved
Unsociable
Quiet
Melancholic

Touchy
Restless
Aggressive
Excitable
Changeable
Impulsive
Optimistic
Active
Choleric

INTROVERTED

EXTRAVERTED

Phlegmatic
Passive
Careful
Thoughtful
Peaceful
Controlled
Reliable
Even-tempered
Calm

Sanguine

STABLE

Sociable
Outgoing
Talkative
Responsive
Easygoing
Lively
Carefree
Leadership

Pet velikih faktora

5-faktorski model linosti

Dimenzije

Otvorenost za nova iskustva

Savjesnost

simpatinost, povjerenje, toplina

Emocionalna stabilnost/Neuroticizam

drutvenost, asertivnost, prodornost

Ugodnost

discipliniranost, organiziranost, pouzdanost

Ekstraverzija

znatielja, fleksibilnost, matovitost, umjetnika senzibilnost

tjeskobnost, udljivost, zlovoljnost

Odabir osoba i klasifikacija psiholokih

poremeaja

Bihevioralno-kognitivna perspektiva
(Teorija socijalnog uenja)

Albert Bandura socijalno-kognitivna teorija

Samo-efikasnost vlastita uinkovitost

Uvjerenje da se moe obaviti neki zadatak
oekivana vlastita uinkovitost
Osobne varijable: vrijednosti i oekivanja (ishodi
ponaanja)
Bandurin reciproni determinizam: ponaanje
takoer utjee na crte i situacije sva tri faktora su
u meusobnoj interakciji

The capacity to exercise control over the nature and

quality of ones life is the essence of humanness.

Humanistiko-egzistencijalistika
perspektiva

Usmjerava se na pozitivne aspekte ljudskoga bia

Humanizam ljudi imaju mogunost samoostvarenja,
slobodnog izbora i etikog ponaanja
Egzistencijalizam ljudi su poptuno slobodni i
odgovorni za vlastito ponaanje
Humanistima i egzistencijalistima zajedniko je
traenje smisla ivota i vjerovanje da su sloboda i
osobna odgovornost sr ovjenosti
Egzistencijalne datosti: smrt, sloboda, smisao, izolacija

Maslow hijerarhija potreba

Samoaktualizacija
Potovanje
Ljubav i pripadanje
Sigurnost
Fizioloke potrebe

Humanistiko-egzistencijalistika
perspektiva

Carl Rogers (1902.-1987.)

Osobi usmjerena terapija

Kongruentnost
Bezuvjetno pozitivno prihvaanje
Empatija

Podudarnost sukladnost izmeu pojma

pojedinca o samome sebi i njegovih
ponaanja, miljenja i osjeanja
Idealno ja predodba o tome kakvi bismo
eljeli (trebali) biti

Mjerenje linosti
Ispriajte priu: Na to vas
crte podsjea? Koje
oblike na crteu vidite?

Projektivni testovi

Prezentacija vieznanih, nejasnih

podraaja

Pretpostavka je da ljudi projiciraju vlastitu

linost u svoje odgovore

Rorschachov test mrlja

Kako ljudi obrauju informacije

kreativnost, izvori suoavanja, emocionalno
funkcioniranje, odnosi s drugima,
poremeaji miljenja, psihoze

TAT- test tematske apercepcije

Ispriajte priu: to

se na slci dogaa?
Kako ste to
zakljuili? Oemu
ljudi na slici
razmiljaju, kako
se osjeaju? to
e se s njima
dogoditi?

Test tematske apercepcije

Crno-bijele slike ljudi u

nejasnim/neodreenim situacijama

Ispitanici trebaju izmisliti neku priu

Ispitivanje motivacije u podlozi ponaanja
osoba

Pretpostavka je da e se osoba identificirati s

jednim od likova na svakoj karti
Kroz svoje prie ljudi izraavaju svoje potrebe,
opisuju situaciju u kojoj se nalaze, zahtjeve
okoline, emocije i percepciju stvarnosti

Objektivni testovi

MMPI Minnesota multifazini inventar

linosti sadri stotine tvrdnji
dijagnosticiranje psiholokih poremeaja

Objektivni testovi

Objektivni testovi
Upitnici linosti
EPQ Eysenckova skala ekstraverzije/introverzije,
neuroticizma i psihoticizma
Upitnici koji mjere 5 velikih faktora linosti
Upitnik anksioznosti kao crte linosti
...

Anksioznost kao crta linosti

Naveden je niz tvrdnji koje ljudi koriste pri opisivanju sebe. Proitajte
svaku od njih i zatim
oznaite odgovarajui broj s desne strane oznaavajui kako se
OPENITO osjeate. Ovdje nema tonih
i netonih odgovora. Nemojte se predugo zadravati na pojedinoj
tvrdnji, ve zaokruite odgovor koji
najbolje opisuje kako se obino osjeate. Pri tome brojevi znae
sljedee:
0 - NIKADA se tako ne osjeam
1 - RIJETKO se tako osjeam
2 - PONEKAD se tako osjeam
3 - ESTO se tako osjeam
4 - GOTOVO UVIJEK se tako osjeam

Anksioznost kao crta linosti

1. Osjeam se ugodno
0 1 2 3 4
2. Brzo se umaram.
3. Osjeam se plaljivo
4. Proputam dobre mogunosti jer se ne mogu dovoljno
brzo odluiti.
5. Osjeam se odmoreno
6. Mirna sam, oputena i sabrana osoba
7. ini mi se da se tekoe tako nagomilavaju da ih ne
mogu savladati
8. Previe brinem o zapravo nevanim stvarima
9. Sretna sam osoba
10. Sklona sam sve preozbiljno shvatiti

Anksioznost kao crta linosti

11. Nedostaje mi samopuzdanje
12. Osjeam se sigurno
13. Osjeam se tuno
14. Zadovoljna sam osoba
15. Misli o nevanim stvarima me optereuju i
uznemiruju
16. Tako ozbiljno shvaam razoarenja da ih ne mogu
otjerati iz svojih misli
17. Ja sam stabilna osoba
18. Kada mislim o svojim sadanjim poslovima i
obavezama postajem napeta i nemirna
19. Voljela bih da mogu biti sretna kao drugi ljudi
20. Nastojim izbjei suoavanje s tekoama