George Orwel - ivotinjska farma

Zapaanja o djelu:
Djelo je vrlo dobro, te me je iznenadilo, jer se pomalo razlikuje od
ostalih bajki, koje sam dosad proitao. Iznenadilo me je jer se
prikazuje nain na koji bi ivotinje mogle razmiljati. Nain na koji I
ljudi razmiljaju. Danas je utvreno da ivotinje ne mogu "govoriti" niti
razumno razmiljati ve da slijede svoj instinkt. No to moda i nije
istina, ve moda postoji neki poseban nain meusobnog
komuniciranja meu ivotinjama, za koje ovijek ne zna. Jedan od
naina je prikazan I u knjizi Georga Orwela "ivotinjska farma".
Knjiga me potakla na razmiljanje o tome kako ovijek jako puno
utjee na ivot okoline, u ovom sluaju ivotinja. Kako ovjek
ivotinjama moe biti primjer ponaanja.
to se tie asocijacija vezanih uz ovu knjigu, tj. samu radnju djela, to
su preteno bile asocijacije na ljudsku zlobu, sebinost, nemoralno
ponaanje, zavist I najvie od svega ovjekova elja da vlada svime I
svima. Tijekom itanja knjige u meni su se razmjenjivali osjeaju
saaljenja, potom ponosa, sree, pa zatim ljutnje I prezira, pa na
kraju osjeaji krivnje.
"Nema vie odgaanja", drugovi, ree Napoleon nakon to je ispitao
tragove. Pred nama je posao. Ve danas ujutro poet emo ponovo
graditi vjetrenjau I to e potrajati itavu zimu, I po kii I po suncu.
Pokazat emo tom bijednom izdajniku da ne moe tako lako unititi
na trud. Zapamtite, drugovi, ne smijemo mijenjati nae planove:
provest emo ih do konane pobjede. Naprijed drugovi ! ivjela
vjetrenjaa ! ivjela ivotinjska farma !
Anotacija:
Na jednoj Vlastelinsoj farmi, u Engleskoj, ivjeli su gospodin i
gospoa Jones. Farma je bila poprilino velika, te je na njoj bilo i
dosta ivotinja. Bilo je to najvise svinja, zatim kokoi, pasa, golubova,
ovaca, krava, koza, paia, konja, maka, jedan magarac, te jedan
pripitomljeni gavran. No, kako je gospodin Jones bio pijanica, vrlo
slabo je hranio ivotinje, te se je jako slabo brinuo o njima. I tako su
ivotinje, ljute zbog nemara gospodina Jonesa, odluile se otjerati ga
sa farme, te same upravljati njome. Ustanak ivotinja protiv
gospodina Jonesa ja uspio, a ivotinje su od tada sve poslove na
farmi same obavljale. Kosile se travu, suile sijeno, sadile kukuruz,

penicu itd. Izmeu ostaloga same su i donijele odluku o sedam

zapovijedi kojih se trebaju pridravati. Zapovijedi su bile vezane uz
stvari koje ivotinje ne smiju raditi, ega se moraju pridravati, po
emu bi se trebale razlikovati od ovjeka. To je sve bilo u redu dok se
svinje nisu uzdigle iznad drugih ivotinja, jer su tvrdile da su one
najinteligentnije od svih ivotinja na farmi, te da one ne trebaju nita
raditi, nego samo odluivati to e drugi na farmi raditi. No s
vremenom svinje su se sve vie izdigle iznad ostalih ivotinja te
preoblikovale onih sedam zapovijedi u njihovu korist. Tako je sve to
ilo dok god se svinje napokon nisu sprijateljile sa vlasnicima,
ljudima, drugih farmi u okolici, te se nakraju nije znalo tko je ovjek a
tko svinja.
Likovi:
Major, Boxer, Clover, Benjamin, Mollie, Napoleon, Snowball,
Squealer
Major: "Bilo mu je dvanaest godina i u posljednje se vrijeme prilino
ugojio, ali je usprkos injenici to mu onjaci nikada nisu bili
podsjeeni, jo je uvijek imao izgled velianstvene svinje, mudra i
dobroudna izgleda. "
Boxer: "Boxer je bio ogroman konj, visok preko sto osadeset
centimetara i snaan kao dva prosjena konja. Bijela pruga iznad
njuke davala mu je poneto priglup izgled; i zaista, njegova
inteligencija nije bila prvorazredna, ali su ga svi potovali zbog
vrstog karaktera i silne radne snage. "
Clover: "Clover je bila krupna kobila majinskog izgleda koja se
pribliavala srednjoj dobi, i koja nakon etvrtog drebeta nikada nije
potpuno povratila prijanju vitkost. "
Benjamin: "Benjamin je bio najstarija ivotinja na farmi i imao je
najgoru narav. Govorio je rijetko, a kada bi neto i rekao, to bi bila
cinina primjedba - na primjer, znao je da mu je Bog dao rep za
tjeranje muha, ali da bi on radije ivio i bez repa i bez muha. Od
ivotinja na farmi jedino se on nije smijao. Kad bi ga upitali zato,
odgovorio bi da se nema emu smijati. Usprkos svemu, ne priznajui
to otvoreno, bio je privrenom Boxeru; njih dvojica obino bi zajedno
proveli nedjelju na malom panjaku iza vonjaka, pasui jedan pored

drugoga bez rijei. "

Mollie:"U posljednjem trenutku, usiljeno se nekajui i vaui kocku
eera, pojavi se Mollie, luckasta i ljepukasta bijela kobila, koja je
vukla dvokolicu gosp. Jonesa. Zauzme mjesto sprijeda i pone
mahati bijelom grivom, nadajui se da e svratiti pozornost na
upletene crvene vrpce.
Napoleon:"Napoleon je bio veliki berkirski nerast prilino divljeg
izgleda, jedini od svoje vrste na farmi; nije mnogo govorio, ali je bio
ugledan jer je o svemu imao vlastiti stav. "
Snowball:"Snowball je bio ivahniji od Napoleona, bolji govornik i
matovitiji, ali se smatralo da nema njegovu promuurnost. "
Squealer:"Najpoznatiji meu njima bio je mali debeli krmak po imenu
Squealer, okruglih obraza, sjajnih oiju i kretava glasa. Bio je
briljantan govornik, a kada je raspravljaoo nekoj ozbiljnoj temi,
skakutao je as na jednu , as na dugu stranui mahao repom koji je
djelovao nakako vrlo uvjerljivo. O njemu se govorilo da crno moe
pretvoriti u bijelo.
Biljeka o autoru:
George Orwel roen je 1903. g. u Indiji. S etiri godine se vraa s
roditeljima u Englesku gdje polazi osnovnu i srednju kolu. Do
poetka 1928. g. sluio je u imperijalnoj policijiu Burmi. Neke od djela
koje je napisao: "Down and Out in Paris and London", "Burmese
Days", "Keep the Aspidistra Flying", "Coming up for Air". Za vrijeme
drugog svj. rata javlja je dobrovoljno u vojsku, ali iz zdravstvenih
razloga nije prihvaen u aktivnu slubu. 1944. godine zavrava
"ivotinjsku farmu", koja je izala tek u kolovozu1945. Umro je u
sijenju 1950. g.

2.ivotinjska farma
Biljeka o piscu:
George Orwell je pseudonim za Erica Arthura Blaira (uzeo je George
jer mu se inilo engleskim vie nego Eric, a Orwell se zvala rijeica
blizu mjesta gdje je stanovao pa ju je uzeo za svoje prezime)

-roen je 1903. u Indiji (otac mu je bio tamo u dravnoj slubi, to je

tada bila britanska kolonija)
-u 1933.g. stanovao u istonom Londonu i poslije u Parizu kako bi
upoznao ivot sirotinje rezultat je knjiga Bez pare u Parizu
-na temelju iskustva u imperijalnoj policiji izlazi roman Burmanski
dani
-1936.g. dolazi u panjolsku i tamo pie o njihovom graanskom ratu,
knjiga izlazi 1938. Izraz potovanja Kataloniji
-njegove vanije knjige su Neka cvate aspidistra 1936 i Izlazak na
zrak 1938
-poetkom 1944 zavrio je ivotinjsku farm, no zbog nekoliko
odbijanja nakladnika izdana je tek 1945. (bila je golem uspjeh)
-umro je 1950.g. u sijenju
Biljeke za vrijeme itanja:
- prvo se upoznajemo s likovima u ovom sluaju ivotinjama, koje su
se okupljale da bi ule to Stari Major ima za rei.
-po Majorovim rijeima upoznajemo stanje ivotinja na farmi, citat:
Drugovi, kakav je sad na ivot? Pogledajmo: na ivot je bijedan,
tegobani kratak.. Kada doemo na ovaj svijet, daju nam upravo toliko
hrane da jedva preivimo. Oni koji to mogu podnijeti, prisiljeni su
raditi do posljednjeg atoma snage. Kada prestanemo biti korisni istog
trena nas kolju s odvratnom okrutnou, te reenice nam vrlo
slikovito opisuju ivotinjski ivot ne samo na ovoj farmi ve i na
mnogim drugim diljem svijeta.
-nakon 3 dana umire Major
-njegove planove o pobuni su razradile 2 mlade svinje Napoleon i
Snowball budui voe
-pobuna se planirala, ali dogodila se neplanirano jer ivotinje nisu
nahranjene do naveer pa su istjerale ljude u napadu bijesa.
-ivotinje unitavaju sve to podsjea na ljudska bia kao to je npr.
odjea, citat: Vrapce, rekao je treba smatrati odjeom, to je oznaka
ljudskih bia.
-odluile su da kua koja je prije pripadala G.Jonesu ostane kao
muzej.
-farma se preimenuje u iz Vlastelinstvo u ivotinjsku farmu
-napisali su sedam zapovjedi na stranji zid sue, citat:
1. Tko god ide na dvije noge taj je neprijatelj
2. Tko god ide na etiri noge ili ima krila taj je prijatelj

3. Nijedna ivotinja ne smije nositi odjeu

4. Nijedna ivotinja ne smije spavati u krevatu
5. Nijedna ivotinja ne smije piti alkohol
6. Nijedna ivotinja ne smije ubiti bilo koju drugu ivotinju
7. Sve su ivotinje jednake
-tih 7 zapovijedi mi je jako slino na nae, mislim kranske 10
zapovijedi
-ivotinje su odravale farmu i to im je uspijevalo.
-nedjeljom se nije radilo ve su se vodile sjednice na kojima se
raspravljalo o novim idejama, najaktivniji su bili Snowball i Napoleon
no nikad se nisu slagali, citat: U raspravi su najaktivniji bili Snowball i
Napoleon. Ali primjeeno je da se nikad nisu slagali. Citat: U raspravi
su najaktivniji bili Snawball i Napoleon. Ali primjeeno je da se nikad
nisu slagali.
-ve to upuuje na skori rascjep vlasti
-nakon nekog vremena Jones i neki njegovi ljudi napadaju, ali
ivotinje uspjeno obrane farmu
-poinje se graditi Snowballu vjetrenjaa s im se Napoleon ne slae.
-Snowballa otjerali Napoleonovi psi s farme, od tad pa nadalje
Snowball se prikazujekaoneprijatelj ivotinja.
-Napoleon proglaava Snowballa Jonesovim agentom od poetka, a
Snowballove rane od Jonesova napada je zapravo uzrokovao
Napoleon znajui za njegovu izdaju.
-tu se jasno moe uoiti zloupotreba vlasti s Napoleonove strane.
-gradi se vjetrenjaa protiv koje je bio Napoleon i on tvrdi da to nije
bila Snowballova idea nego da ju je on ukrao od Napoleona. Citat:
Napoleon, upravo se on na poetku za nju zalagao, a plan koji je
Snowball nacrtao na podu inkubatora zapravo je ukraden iz
Napoleonovih biljeki.
-Jones drugi put sa svojim ljudima napada farmu i ovaj put su se
ivotinje obranile, bilo je i mrtvih.
-svinje preko Whympera trguju s ostalim farmama, ive u Jonesovoj
kui, Napoleon se uzviuje. Citat: O Napoleonu se vie nije govorilo
jednostavno kao o Napoleonu na voa, drugi Napoleon
-Napoleonovi psi razdiru ivotinje koje jedna za drugom priznaju
izdaju
-vjetrenjaa je napokon zavrena, no ivotinje, no ivotinje i dalje
gladuju, a Boxer je na umoru i Napoleon ga jeodluio poslati u
bolnicu.
-jedne veeri ivotinje su bile privuene bukon u kui pogledale su

kroz prozor.
-vidjele su svinje sa G.Pikingtonom njigovim glavnim neprijateljem i
jo nekim ljudima
-Napoleon je preimenovao farmu iz ivotinjska u Vlastelinsku farmu i
time je zavrena revolucija kao da je nikada nije bilo.
Doivljaj djela u cjelini:
-knjiga mi se svidjela jer zaista opisuje ovjeka koji eli mo i kad ju
dobije norodu kojim vlada loe se pie, a trebao bi biti taj koji im
poboljava ivot
-u ovoj knjizi je napisan 101 kako zloupotrebiti mo i narodu kojim
vladate zadati muke.
-ovo bi bio komunizam koji prelazi u aristokraciju te za vrhunac je
uzeta veleizdaja voe Napoleona.
Tema djela:
-rekao bih da je pisac htio prikazati totalni reim kroz knijgu
-ivotinje su zauzele mjesta ljudi, a kad se vlast mjenjala, nisu odmah
reagirale to im se poslije nije isplatila
-moda su one same mislile da e im biti dobro te da e se situacija
popraviti.
-njihova naroda ih nije nije naputala do scene sa svinjama i ljudima
u kui
Ideja:
ivotinje nisu htjele biti kao ljudi niti patiti od njihove ruke ve su htjeli
preuzeti svoj ivot u svoje ruke
-smatrali su ljude nedostojnim tj. da su nii od ivotinje.
-no na kraju je ispalo da neke ivotinje nisu nita bolje od ljudi
Kompozicija djela:
knjiga se dijeli na poglavlja kojih ima 10
Mjesto i vrijeme radnje:
-Engleska, citat: Nijedna ivotinja u Engleskoj nije slobodna.
-u knjizi se naznauju samo godinja doba i godine, citat: Prole su
godine, godinja doba su dolazila i odlazila, a s njima i kratki ivoti
ivotinja.

3.ivotinjska farma
Vrsta dela:
roman, basna
Mesto radnje:
ivotinjska farma
Vreme radnje:
neodreeno
Fabula:
Na jednoj Vlastelinsoj farmi, u Engleskoj, ivjeli su gospodin i
gospoa Jones. Farma je bila poprilino velika, te je na njoj bilo i
dosta ivotinja. Bilo je to najvise svinja, zatim kokoi, pasa, golubova,
ovaca, krava, koza, paia, konja, maka, jedan magarac, te jedan
pripitomljeni gavranNo, kako je gospodin Jones bio pijanica, vrlo
slabo je hranio ivotinje, te se je jako slabo brinuo o njima. I tako su
ivotinje, ljute zbog nemara gospodina Jonesa, odluile se otjerati ga
sa farme, te same upravljati njome. Ustanak ivotinja protiv
gospodina Jonesa ja uspio, a ivotinje su od tada sve poslove na
farmi same obavljale. Kosile se travu, suile sijeno, sadile kukuruz,
penicu itd. Izmeu ostaloga same su i donijele odluku o sedam
zapovijedi kojih se trebaju pridravati. Zapovijedi su bile vezane uz
stvari koje ivotinje ne smiju raditi, ega se moraju pridravati, po
emu bi se trebale razlikovati od ovjeka. To je sve bilo u redu dok se
svinje nisu uzdigle iznad drugih ivotinja, jer su tvrdile da su one
najinteligentnije od svih ivotinja na farmi, te da one ne trebaju nita
raditi, nego samo odluivati to e drugi na farmi raditi. No s
vremenom svinje su se sve vie izdigle iznad ostalih ivotinja te
preoblikovale onih sedam zapovijedi u njihovu korist. Tako je sve to
ilo dok god se svinje napokon nisu sprijateljile sa vlasnicima,
ljudima, drugih farmi u okolici, te se nakraju nije znalo tko je ovjek a
tko svinja.
Tema dela:
elja ivotinja da se oslobode ovisnosti o ovjeku, da svi budu
jednaki (misli se na ivotinje), njihov trud i ivot, te na kraju veliko
razoaranje

Likovi:
Major, Boxer, Clover, Benjamin, Mollie, Napoleon, Snowball,
Squealer
Major:
Oko njega su se uvijek okupljale ivotinje da ga sluaju. Bio je
pokreta ustanka protiv ovjeka, koji nikada nije niti doivio. Rekao je
da e se to jednoga dana dogoditi, no nije ni slutio da bi to moglo biti
ubrzo nakon njegove smrti. Nauio je ivotinje ve zaboravljenu
pjesmu ivotinje Engleske"Bilo mu je dvanaest godina i u
posljednje se vrijeme prilino ugojio, ali je usprkos injenici to mu
onjaci nikada nisu bili podsjeeni, jo je uvijek imao izgled
velianstvene svinje, mudra i dobroudna izgleda."
Boxer:
bio je vrlo vrijedna i marljiva ivotinja, elio se dokazati i zavrijediti
mirovinu, koju nikada nije dobio. Bio je pokoran Napoleonu.
Zahvala svinja mu je bila ta da su ga poslale ivoderu, rekavi
ostalim ivotinjama da je u najboljoj gradskoj bolnici uz pruenu
najbolju moguu skrb. Kada je jednom otiao sa farme, vie nikada
nije vien."Boxer je bio ogroman konj, visok preko sto osadeset
centimetara i snaan kao dva prosjena konja. Bijela pruga iznad
njuke davala mu je poneto priglup izgled; i zaista, njegova
inteligencija nije bila prvorazredna, ali su ga svi potovali zbog
vrstog karaktera i silne radne snage."
Clover:
Clover je bila inteligentnija od Boxera, no to nikada nije iskoristila.
Shvatila je to e se desiti sa Boxerom dok su ga odvodili, znala je
itati"Clover je bila krupna kobila majinskog izgleda koja se
pribliavala srednjoj dobi, i koja nakon etvrtog drebeta nikada nije
potpuno povratila prijanju vitkost. "
Benjamin:
On je bio po mom sudu takoer vrlo inteligentan. Shvaao je da
svinje kradomice mijenjaju zakone, dodavajui nove rijei. No to nije
pridonjelo niemu. On je to shvatio, ostale ivotinje nisu, svinje su
nastavile raditi po svome."Benjamin je bio najstarija ivotinja na farmi
i imao je najgoru narav. Govorio je rijetko, a kada bi neto i rekao, to
bi bila cinina primjedba - na primjer, znao je da mu je Bog dao rep

za tjeranje muha , ali da bi on radije ivio i bez repa i bez muha. Od

ivotinja na farmi jedino se on nije smijao. Kad bi ga upitali zato,
odgovorio bi da se nema emu smijati. Usprkos svemu, ne priznajui
to otvoreno, bio je prijatelj privren Boxeru; njih dvojica obino bi
zajedno proveli nedjelju na malom panjaku iza vonjaka, pasui
jedan pored drugoga bez rijei."
Mollie:
u ovom romanu, ivotinje poprimaju ljudske osobine, kao u basni. Za
Mollie bih rekao da je razmaena i ljena!!! Osobno ne podnosim
razmaene ljude tako da me se njen lik nije niti malo dojmio u
pozitivnom smislu. Voljela je pokazivati svoju ljepotu izmeu ostalog
nosei manice itd. Njena elja ili moda ak pohlepa za eerom
dovela ju je tamo gdje ju je dovela i meni bi to osobno bilo vrlo drago
to je opet vukla kola. No na kraju je moda i bolje prola nego to
su ivotinje na farmi bile u trenucima njihove gladi i uvijek zasienih
svinja."U posljednjem trenutku, usiljeno se nekajui i vaui kocku
eera, pojavi se Mollie, luckasta i ljepukasta bijela kobila, koja je
vukla dvokolicu gosp. Jonesa. Zauzme mjesto sprijeda i pone
mahati bijelom grivom, nadajui se da e svratiti pozornost na
upletene crvene vrpce."
Napoleon:
je veliki, lani i pohlepni voa koji je mario jedino za sebe i kitio se
tuom slavom primjer protjeravi Snowballa i uzevi njegov plan
gradnje vjetrenjale koji kako kae, nije napravio Snowball, nego
Napoleon osobno."Napoleon je bio veliki berkirski nerast prilino
divljeg izgleda, jedini od svoje vrste na farmi; nije mnogo govorio, ali
je bio ugledan jer je o svemu imao vlastiti stav. "
Snowball:
smatram da kad bi Snowball bio glavni na ivotinjskoj farmi, a da
Napoleona nema, ivot ivotinja bi bio ljepi i bolji. Imao je dobre
namjere. No on je upravo iz tog razloga i protjeran.
"Snowball je bio ivahniji od Napoleona, bolji govornik i matovitiji, ali
se smatralo da nema njegovu promuurnost. "
Squealer:
Vjet govornik koji je u mnogim sluajevima gdje su ivotinje poele
shvaati to se zapravo deava pobio njihove misli i tvrdnje izmislivi

neku vrlo uvjerljivu priu u kojoj je uvijek Napoleon najuzvieniji

junak."Najpoznatiji meu njima bio je mali debeli krmak po imenu
Squealer, okruglih obraza, sjajnih oiju i kretava glasa. Bio je
briljantan govornik, a kada je raspravljaoo nekoj ozbiljnoj temi,
skakutao je as n jednu , as na dugu stranui mahao repom koji je
djelovao nakako vrlo uvjerljivo. O njemu se govorilo da crno moe
pretvoriti u bijelo. "
Zapaanja o delu:
djelo je vrlo dobro, te me je iznenadilo, jer se pomalo razlikuje od
ostalih basni, koje sam dosad proitao. Iznenadilo me je jer se
prikazuje nain na koji bi ivotinje mogle razmiljati. Nain na koji i
ljudi razmiljaju. Danas je utvreno da ivotinje ne mogu "govoriti" niti
razumno razmiljati ve da slijede svoj instinkt. No to moda i nije
istina, ve moda postoji neki poseban nain meusobnog
komuniciranja meu ivotinjama, za koje ovijek ne zna. Jedan od
naina je prikazan i u knjizi Georga Orwela "ivotinjska farma".Knjiga
me potakla na razmiljanje o tome kako ovijek jako puno utjee na
ivot okoline, u ovom sluaju ivotinja. Kako ovjek ivotinjama moe
biti primjer ponaanja.
to se tie asocijacija vezanih uz ovu knjigu, tj. samu radnju djela, to
su preteno bile asocijacije na ljudsku zlobu, sebinost, nemoralno
ponaanje, zavist i najvie od svega ovjekova elja da vlada svime I
svima.
Tijekom itanja knjige u meni su se razmjenjivali osjeaju saaljenja,
potom ponosa, sree, pa zatim ljutnje i prezira, pa na kraju osjeaji
krivnje."Nema vie odgaanja", drugovi, ree Napoleon nakon to je
ispitao tragove. Pred nama je posao. Ve danas ujutro poet emo
ponovo graditi vjetrenjau i to e potrajati itavu zimu, i po kii i po
suncu. Pokazat emo tom bijednom izdajniku da ne moe tako lako
unititi na trud. Zapamtite, drugovi, ne smijemo mijenjati nae
planove: provest emo ih do konane pobjede. Naprijed drugovi!
ivjela vjetrenjaa! ivjela ivotinjska farma!
Beleke o piscu
George Orwel roen je 1903. g. u Indiji. S etiri godine se vraa s
roditeljima u Englesku gdje polazi osnovnu i srednju kolu. Do
poetka 1928. g. sluio je u imperijalnoj policijiu Burmi. Neke od djela
koje je napisao: "Down and Out in Paris and London", "Burmese
Days", "Keep the Aspidistra Flying", "Coming up for Air". Za vrijeme

drugog svj. rata javlja je dobrovoljno u vojsku, ali iz zdravstvenih

razloga nije prihvaen u aktivnu slubu. 1944. godine zavrava
"ivotinjsku farmu", koja je izala tek u kolovozu1945. Umro je u
sijenju 1950. g.v